Razvoj CNS

Razvoj CNS

Razvoj CNS-a naziva se neurogenesis.Tu dolazi do organ.i modfik.oblikovanja dijela mozga-morfogeneza.CNS se razvija iz vanjskog zametnog listia ektoderma,to ukazuje na njegov veliki funkcionalni znaaj jer omoguava interakciju sa vanskom sredinom.Da bi ektoderm krenuo u aktivnost mora biti neim podraen,to dolazi od materija okolnog mezoderma koji okruuje dio ektoderma iz koga e se stvarati nervni sistem.Taj dio mezoderma u kojem se stvaraju te materije za indukciju ektoderma naziva se otohorda.

Prva osnova nervnog sistema javlja se u 16-oj sedmici trudnoe i to na dorzalnoj strani u medijalnoj liniji zametka proliferacijom elija ektoderma.Ta osnova je u poetnom stadiju zajednika za mozak i kimenu modinu,ali ubrzo dolazi do njihove diferencijacije.U prvom stadiju stvaranja nervnog sistema na dorzalnoj strani zametka u medijalnoj liniji umnoavaju se elije ektoderma i stvara se tzv.neuralna ploa-lamina medullaris.Ektoderm u okolini neuralne ploe i dalje je jednoslojan.Neuralna ploa u poetku ima oko 125.000 elija.Ploa je u sredini udubljena.elije dalje proliferiraju a posebno na ivicama neuralne ploe gdje stvaraju neuralni greben-plica neuralis.Tokom razvoja ta dva grebena odnosno te dvije usne se pribliavaju jedna drugoj i na kraju se spajaju.U ovom stadiju razvoja na dorzalnoj strani u medijalnoj liniji stvara se neuralna brazda,odnosno ektodermalna neuralna cijev koja je otvorena na kranijalnom i kaudalnom kraju.Te otvore oznaavamo kao neuroporus cranialis et caudalis.Spajanjem ova dva grebena,odnosno ove dvije usne nastao je canalis medullaris.

U narednoj fazi razvoja kranijalni kraj kanala se proiri u modani pravi mjehur-archencephalon.Na kraju toga proirenja je neuroporus cranialis.Kaudalni dio je izduen i od njega se formira kimena modina-medulla spinalis.

Daljim razvojem modani pramjehur se diferencira u tri primarna modana mjehura:

1) Prosencephalon

2) Mesencephalon

3) Rhombencephalon

Nadalje u razvoju od primarnog modanog mjehura izdiferenciraju se sekundarni modani mjehurovi,i to:

Prosencephalon ostaje nepodijeljen,ostaje osnova za srednji mozak mesencephalon

Od rhombencephalona formira se metencephalon i myelencephalonNa taj nain nastaje pet sekundarnih modanih mjehura.Cijev se prilagoava sredini u kojoj se stvara,na njoj se pojavljuju krivine:

1) CURVATURA NUCHALIS-na prelazu za kimenu modinu i mielocefalinog mjehura

2) CURVATURA PONTINA-najjae izraena krivina oznaava se kao flexura venralis koja na bazi mozga,koja je jo hrskaviava obuhvata buduu udubinu sella turcica.Telencephalini mjehur poinje se naglo razvijati u svom sredinjem dijelu,u poetku ostaje nepromijenjen i oznaava se kao telecephalon medium.Iz njega se razvija tzv.komisuralna ploa iz koje e nastati comissura anterior,corpus callosum i fornix.

Lateralni njegovi dijelovi se najvie razvijaju u desnu i lijevu hemisferu mozga.Oni pokrivaju okolne dijelove,a na vanjskim stranama pojavljuju se brazde,a posebno je izraena brazda koja predstavlja osnovu za sulcus lateralis.

U upljini hemisfere desno i lijevo je osnova za lateralnu komoru,to je ventriculus lateralis koji preko foramen interventriculare komunicira sa treom modanom komorom.Osnova hemisfere velikog mozga produbljuje se duboko do insulae.

Od ventralnog zida razvija se hipothalamus.Od gornjeg zida nastaje lamina terminalis koja je na krovu tree modane komore,a od upljine diecephalinog mjehura formira se trea modana komora-ventriculus tertius.Mezencefalini mjehur ostaje nepromijenjen,u njegovoj upljini nastaje kanal koji povezuje treu sa etvrtom modanom komorom, a kanal se zove aqueductus cerebri.Od mezencefalinog mjehura ventralno nastaje pons,a dorzalno cerebellum.

Iz mijencefalinog mjehura se razvija etvrta modana komora-ventriculus quartus.Od srednjeg mjehura stvaraju se crura cerebri.Graa i podjela nervnog sistemaOsnovna morfoloka i funkcionalna jedinica nervnog sistema je neuron.On se sastoji od elije i elijskih nastavaka koji mogu biti krai i dui.Krai su oznaeni kao dendriti,a postoje elije bez ovakvih nastavaka.Nastavci se granaju sekundarno i tercijarno,te na nie ogranke,stvarajui tzv.dendritsko stablo.Na ograncima dendrita nalaze se trnoliki izrataji preko kojih se uspostavlja funkcionalna veza sa drugim neuronima.Dendriti ustvari predstavljaju direktne nastavke neuroplazme,a impulse nose centripetalno dakle prema tijelu neurona.

U sarkolemi dendritskih nastavaka nalaze se mitohondriji,Nilssova tjelaca te neurofibrili i neurotubuli.Na trnovitim nastavcima stvaraju se sinapse.Sinapsa je fukcionalni spoj izmeu dva neurona ili izmeu neurona i epitelnog tkiva.One mogu biti hemijske i elektrine.Kod ovjeka su zastupljene tzv.hemijske sinapse.Na drugom kraju elije nalazi se dugi nastavak neurit ili axon.Nervne elije skoro uvijekimaju jedan axon,rijetko dva.Neurit moe biti dugaak i do 1m,npr.kod n.ischiadicusa.

Axon u svom poetnom dijelu ima kupoliko zadebljanje, to je tzv.axonski breuljak,koji se nastavlja u inicijalni segment,a ovaj u ostali najdui dio axona,koji je skoro ujednaene debljine i od koga se odvajaju kolaterale koje zavravaju sa zadebljanjem.Axon kada napusti sivu supstancu dobije mijelinsku ili Schwannovu opnu.Njegov terminalni dio se razgrana u sitne granice i takvo stablo oznaava se kao telodendron.Preko tih zadebljanja takoer nastaju funkcionalni spojevi-sinapse.Te sinapse mogu biti:

1) Somato-somatske (izmeu tijela neurona)

2) Somato-dendritske (izmeu tijela i kraih nastavaka-dendrita)

3) Axo-axonske (izmeu dva axona)Kod svake sinapse razlikuju se tri dijela i to:

1) Presinaptiki dio

2) Postsinaptiki dio

3) Sinaptika pukotina

Presinaptiki dio je krajnji-terminalni zadebljani dio axona.U taj dio ne dospijevaju neurofibrili.U njemu se nalaze mitohondriji i vezikule.U vezikulama se nalazi neurotransmiter koji moe biti razliit, npr. acetilholin, noradrenalin, dopamin,serotonin.Draeni nerv javlja se tzv.akcioni potencijal koji dospijeva do kraja zadebljanog dijela axona.Vezikule oslobaaju transmiter,koji dolazi u sinaptiku pukotinu.Na povrini zadebljanja nalazi se presinaptika membrana.Iz sinaptikepukotine neurotransmiter dospijeva na postsinaptiku membranu(koja pripada drugom neuronu) te dolazi do podraaja ili inhibicije neurona.Sinapse mogu biti inhibitorne ili excitatorne.

Osim neurona u grai nervnog sistema sudjeluje tzv.neuroglia.To su potporne elije nervnog sistema.One mogu biti astroglia,oligodendroglia i mikroglia.

U sastav ulaze i ependimske elije i horoidne elije koje ulaze u sastav plexus chorioideus i lue modanu tenost liquor cerebrospinalis.

ASTROCITI su zvjezdolike elije koje se nalaze u sivoj supstanci mozga ispod njegove povrine.Imaju veliku svijetlu jezgru i mnogo nastavaka koji se granaju poput zvijezde.Ovi nastavci dospijevaju do krvnih kapilara u mozgu u kojima se odigravaju metaboliki procesi.Ovi astrociti imaju zadatak da ishranjuju neurone.OLIGODENDROCITI su manje elije koje se nalaze u sivoj i bijeloj supstanci.U sivoj supstanci oni predstavljaju satelitske elije neurona,dok u bijeloj supstanci formiraju mijelinski omota.To su manje elije sa manjim jedrima te imaju manje izdanaka koji se oskudno granaju.

MIKROCITI nalaze se takoer i u sivoj i bijeloj supstanci.Vode porijeklo od pericita,modanih kapilara.Imaju sposobnost ameboidnog kretanja i oznaavaju se kao elije istaa.Oni imaju izduene elije poput tapia sa izdancima koji su dosta debeli i koji se granaju.

U grau nervnog sistema ulaze i:

1) Bijela supstanca-SUBSTANTIA ALBA2) Siva supstanca-SUBSTANTIA GRISEAPodjela nervnog sistemaU neuroanatomiji postoji vie podjela ali je najprikladnija njegova morfoloko-topografska podjela.Nervni sistem sastavljen je od neurona i gangliona.Nerv predstavlja skup snopova nervnih vlakana koji odnose podraaj sa periferije(tijela i okoline) prema svim centrima nervnog sistema ili obrnuto prema periferiji(povrinska i duboka tkiva).Prema morfoloko-topografskoj podjeli,nervni sistem se moe podijeliti na:

1) Somatski sistem

2) Periferni sistem

3) Centralni nervni sistem-CNS

CNS se nalazi unutar lubansjke upljine intrakranijalno u cavum cranii jedan dio,drugi dio u kimenim kanalima canalis spinalis.U cavum cranii nalazi se mozak encephalon,dok se u kimenom kanalu nalazi kimena modina medulla spinalis.

Encephalon sainjavaju modano stablo truncus cerebri gdje ubrajamo produenu modinu medulla oblongata, koja se dalje nastavlja na modani most pons.Zatim dolazi suenje isthmus rhombencephali,te srednji mozak mesencephalon ispred kojega je area praetectalis.Nervni sistem se moe podijeliti na:

1) Centralni nervni sistem (Systema nervorum centrale) CNS2) Periferni nervni sistem (Systema nervorum periphericum) PNSCNS obuhvaa dva dijela-Jedan dio je smjeten unutar kranijalne duplje-encephalon,gdje se ubrajaju cerebrum(telencephalon),truncus cerebri i cerebellum.Drugi dio smjeten je unutar kimenog kanala gdje se nalazi medulla spinalis.

PNS sastoji se od nerava i gangliona.Nerv je skup nervnih vlakana koji vode porijeklo od axona i pseudounipolarnih elija.Grubo,Pns moemo podijeliti na:

1) Somatski sistem

2) Autonomni(vegetativni)sistem

Somatski sistem uspostavlja vezu organizma sa vanjskom sredinom a ine ga 31 par spinalnih nerava nn.spinales.Obzirom u kom dijelu se izdvajaju iz kimene modine,dijelimo ih na:

1) Nn.cervicales-8

2) Nn.thoracales-12

3) Nn.lumbales-5

4) Nn.sacrales-5

5) N.coccygeus-1

Osim njih,u somatski sistem spada i 12 pari kapitalnih nerava nn.capitales s.craniales s.cerebrales:

1) Nn.olfactorii

2) N.opticus

3) N.oculomotorius

4) N.trochlearis

5) N.trigeminus

6) N.abducens

7) N.facialis

8) N.statoacusticus

9) N.glossopharyngeus

10) N.vagus

11) N.accessorius

12) N.hypoglossus

Osim njih,ovdje ubrajamo i ganglione.Ganglion je nervni vor koji je sastavljen od ganglijskih elija koje ine njegovu funkcionalnu cjelinu,a osim njih u njegov sastav ulaze potporne elije,vezivno tkivo,nervna vlakna i krvni sudovi.

Ganglione dijelimo u dvije grupe:

1) Senzitivni ganglioni

2) Ganglioni koji pripadaju vegetativnom sistemu U senzitivne ganglije ubrajamo ganglije spinalnih ivaca-ganglion spinale i ganglione senzitivnih nerava,npr.ganglion trigeminale,ganglion superius et inferius itd.Ove ganglije izgrauju unipolarne(pseudo)elije koje imaju kratko zajedniko stablo sa jednim centralnim i drugim perifernim nastavkom.

U ganglione koji spadaju u vegetativni sistem ubrajamo ganglione simpatikog stabla koji se nalaze sa strane kimenog stuba.To su paravertebralne ganglije, a ispred stuba su praevertebralne ganglije.I jedne i druge pripadaju simpatikusu kao i ganglije i zidovima organa to su intraneuralni gangliji.U vegetativne ganglije ubrajaju se i parasimpatike kao to su: ganglion ciliare,ganglion submandibulare,ganglion pterygopalatinum,ganglion oticum.

Ova vrsta ganglija graena je od multipolarnih elija.Somatski sistem ima aferentna i eferentna vlakna,tj.somatosenzibilna i somatomotorna vlakna.Somatomotorna(odvodna,eferentna) polaze iz viih centara nervnog sistema prema periferiji.Nose impulse koji su odgovorni za neku vrstu radnje(npr.kontrakcija popreno-prugaste muskulature)Ova vlakna imaju porijeklo od neurona smjetenih u sivoj supstanci ili u motornim jezgrima kapitalnih nerava.Somatosenzibilna(dovodna,aferentna) su vlakna somatskog sistema koja imaju obrnuti smjer,vode podraaj od periferije prema centrali.Ova vlakna su porijeklom od neurona koji su u ganglionima(senzibilnim)

Autonomni(vegetativni)sistem je dio nervnog sistema koji nije pod uticajem nae volje.Radi automatski,kontrolie i regulie rad unutranjih oragana,te na ataj nain omoguuje funkcionisanje organizma kao cjeline.Dijelimo ga u 2 dijela:

1) Simpatikus (Systema nervorum syphaticum)

2) Parasimpatikus (Systema nervorum parasymphaticum)

Oni su po funkciji antagonisti jedan drugom.Iako rade automatski,neke radnje su ipak pod uticajem cortexa,npr.disanje.

Simpatikusu pripada simpatiko stablo truncus syphaticus postavljeno sa strane pored kimenog stuba.On se sastoji od 25 gangliona i nervnih niti koje ga spajaju sa kimenom modinom i unutranjim organima.Simpatikus ima aferentna i eferentna vlakna.Aferentna nose podraaj od unutranjih organa prema zadnjim i lateralnim rogovima kimene modine.Ova vlakna pripadaju neuronima koji se nalaze u spinalnim ganglijama kimenih nerava.Eferentna vlakna iamju obrnuti smjer,idu od CNS-a prema organima.Inerviraju glatku muskulaturu organa i tkiva i zato su visceromotorna,a aferentna su viscerosenzibilna.Visceromotorna vlakna vode porijeklo od dvije vrste neurona.Jedni su u sivoj supstanci-to su preganglijski neuroni.Drugi su postganglijski neuroni koji vode porijeklo od para- i praevertebrlanih ganglija.

Parasimpatikus predstavlja funkcionalnu ali i morfoloku eliju.Centri su mu razbacani po mesencephalonu,rhombencephalonu i sakralnom dijelu kimene modine.Tako postoji:

1) Pars mesencephalica (ini ga jedro 3.modanog ivca)

2) Pars rhombencephalica (ine ga jedra 7. , 9. i 10. modanog ivca)

3) Pars sacralis

Medulla spinalisMedulla spinalis je cilindrina formacija duine 40-45cm,smjetena je u kimenom kanalu canalis medullaris gdje je obavijena sa ovojnicama ili meninges i sa liquor cerebrospinalis.Protee se od izlazita prvog cervikalnog nerva do drugog lumbalnog prljena.U 3.mjesecu embrionalnog ivota medulla u cjelini ispunjava kimeni kanal ali dolazi do disproporcije u rastu kimene modine i stuba,te se kaudalni dio pomjera vie prema navie.To je ascensus medullae spinalis.Pri roenju medulla see do L3 a kod odraslih do visine L 2.Zavretak je konine forme conus medullaris a od njega odlazi traak kao konac,to je filum terminale.Predstavlja rudiment kimene modine i ima gornji i donji dio.Gornji dio se nalazi izmeu mekih modanica to je cavum subarachnoidale-prostor izmeu arachnoideae i piae mater.

U tom dijelu se nalazi liquor cerebrospinalis.Donji dio filum terminale se nalazi izmeu dva lista tvrde modanice,to je cavum epidurale a see do visine prvog coccygealnog prljena.

to se tie forme,ona je cilindrina i spljotena u anteroposteriornom smislu.Nije jednake debljine,posjeduje jednolino zadebljanje u kaudo-kranijalnom dijelu,a osim toga postoje dva izrazita zadebljanja:1) Intumesentia cervicalis C3 -Th2 2) Intumesentia lumbalis Th9 - L2Ova zadebljanja predstavljaju mjesta nervnih spletova iz kojih se raaju nervi za inervaciju donjih i gornjih extremiteta.U gornjem zadebljanju je splet nerava plexus cervicalis a u donjem je plexus lumbalis.Obzirom na regije kroz koje prolazi na kimenoj modini,razlikujemo:

1) Pars cervicalis

2) Pars thoracalis

3) Pars lumbalis

4) Pars sacralis

Iz ovih dijelova odlazi 31 par nn.spinales.Segmenti kimene modine nee odgovarati po broju prljenovima.Naime,kimena modina zaostaje u razvoju prema kimenom kanalu i to zaostajanje je ascensus medullae spinalis.Segment medullae oodgovara jednom paru kimenih nerava.Prvi i drugi cervikalni segment medullae nalaze u istoj ravni prvog i drugog cervikalnog prljena,znai da korijenovi prvog i drugog spinalnog nerva na putu do foramen intervertebrale imaju skoro horizontalan smjer.

Od drugog pa nanie tok korijenova spinalnih nerava postaje dui na svom putu do foramen intervertebrale.To je posebno izraeno u niim partijama medullae.Tako npr.prvi lumbalni medulla se poloviti u visini L1 nego iznad njega,tj.Th11 prljena.Vidimo kako korijeni L1 ivca mora proi kroz kimeni kanal (dui dio) da doe do otvora izmeu prvog i drugog lumbalnog prljena.Tok korijena u ivca je dosta kos,a ispod njega od visine drugog lumblanog do prvog coccygealnog nerva,tok korijenova je gotovo vertikalan i poprima formu konjskog repa to oznaavamo kao cauda equina.

Na kimenoj modini razlikuju se prednja,stranja i dvije lateralne strane.Na povrini tih strana nalaze se brazde i fissurae.Sprijeda u medijalnoj liniji je fissura mediana anterior,straga u medijalnoj liniji je sulcus medianus posterior.

Od ove brazde prema dubini medullae odlazi glijalna pregrada septum medianum posterior.

Zadnja brazda i prednja fissura podijele medullu na dvije simetrine polovine-desnu i lijevu.Izmeu prednje i stranje strane i bone strane nalazi se jo po jedna brazda sulcus lateralis posterior(dorsolateralis).U ovu brazdu sa vie snopova nervnih vlakana ulazi zadnji senzitivni korijen spinalnog ivca i iz prednje brazde sulcus lateralis anterior izlazi prednji motorni korijen spinalnog ivca (Radix anterior et posterior n.spinalis)Prednji motorni korijen sastavljen je od eferentnih vlakana motoneurona prednjeg roga sive supstance i preganglijskih simpatikih i parasimpatikih vlakana koja polaze iz sive supstance (Zona intermedia).

Osim njih,u sastav prednjih korijena ulaze i centralni produeci pseudounipolarnih elija u ganglion spinale.Dakle,prednji korijen je sastavljen od opih somatskih eferentnih vlakana i opih eferentnih visceralnih vlakana.Stranji motorni korijen sastavljen je od opih somatskih aferentnih i opih visceralnih aferentnih vlakana.Izmeu sulcus lateralis posterior i sulcus dorsolateralis nalazi se plitka brazda sulcus intermedius od koje prema unutra polazi pregrada koja podijeli dva uzlazna puta-fasciculus gracilis i fasciculus cuneatus.Ako presijeemo popreno medullu spinalis onda na njenoj povrini zapaamo njenu grau koja se sastoji iz dva dijela:

1) Bijela supstanca koja je periferno i

2) Siva supstanca koja je centralno.

Kod medullae siva supstanca je unutra a bijela vani(za razliku od ostalih dijelova nervnog sistema)

SIVA SUPSTANCA-Substantia grisea ima formu leptira rairenih krila ili slova H.Na svakoj polovini sive supstance nalazi se prednji stub Columna anterior i stranji stub Columna posterior.Prednja je kraa i ira, a stranja je dua i ua.One se dakle proteu cijelom duinom medullae.Rogovi medullae su cornu anterius(ventralis) i cornu posterius(dorsalis).Prednji i stranji rog spojeni su poprenim dijelom sive supstance, to je zona intermedia koja ima dva dijela:

1) Periferni dio (Pars intermedia lateralis)

2) Centralni dio (Pars intermedia centralis)Kroz centralni dio prolazi canalis medullaris.Taj kanal prema nanie se proiri u ventriculus quartus a prema navie u ventriculus tertius.

Kanal je obloen ependimskim elijama koje na izvjesnim mjestima skoro da zaepe kimeni kanal.

Zona intermedia prema lateralno pokazuje izboenje poput manjih rogova-jedan je cornu laterale.Ovi rogovi se nalaze samo u visini od Th1-L3 segmenta kimene modine.Sivu supstancu sainjavaju tijela neurona dok bijelu ine nastavci neurona(dendriti i neuriti).Osim ove morfoloke podjele sive supstance,postoji i citoarhitektonska podjela na ploe ili laminae.

Medulla spinalis sainjena je od 10 takvih lamina.Prvih est lamina nalazi se u zadnjim rogovima sive supstance.Sedma lamina je u zoni intermedii,osma i deveta lamina su u prednjim rogovima,a deseta je oko centralnog kanala kimene modine.Neuroni ovih lamina formiraju jezgra .

U lamini 1 (uska povrina na vrhu zadnjeg roga) nalazi nc.posteromarginalis u kojem se nalaze neuroni Edingerovog puta-tractus spinothalamicus-Edinger.To je senzitivni put koji vodi senzacije bola i temperature.

Lamina 2 i 3 se nalaze ispred laminae 1.To je tzv.Rolandova supstanca-substantia gelatinosa Rolandi koja se prema kranijalno od C2 nastavlja u jezgro petog modanog ivca-tractus nc.spinalis n.trigemini a odatle do medullae oblongatae i ponsa.

Lamina 4, 5 i 6 formiraju nc.proprius(dorsalis) i u njima se vri koordinacija senzitivnih nadraaja sa onim iz viih centara.

Lamina 7 je u poprenoj traci sive supstance i ima dva dijela:medijalni i lateralni.Medijalni dio je nc.thoracicus ili Clarckov stub iz kojeg polazi tractus spinocerebralis(posterior).U lateralnom dijelu su vegetativni centri a oni se inae proteu od C8-L2

To je centrum symphaticus,dok se parasymphaticus protee od S2-S3

U dijelu izmeu Th1-C8 segmenta nalazi se Budgeov centar odakle se raaju vlakna za m.dilatator pupillae (irenje zjenice)

Lateralni dio grupisan je u etiri jezgre:

1) Nc.ventromedialis i nc.dorsomedialis

2) Nc.Ventrolateralis i nc.dorsolateralis

3) Nc.centralis4) Nc.retrodorsolateralis

Lamina 8 i 9 smjetene su u prednjim rogovima i u njima su jedra iz kojih polaze vlakna za inervaciju popreno-prugaste muskulature.

Lamina 10 se nalazi oko canalis centralisa a tu spadaju izdvojene grupe jedara iz prednjih rogova.Ako napravimo presjek zapaziemo da nemaju istu formu.U gornjem dijelu presjeka su vie ovalnog izgleda a jasno su izraeni prednji i stranji rogovi.U torakalnom dijelu su trouglasti,a u niim dijelovima su prizmatini te se gubi izgled prednjih i stranjih rogova.

Oko sive supstance je bijela supstanca,tako da siva nigdje ne dopire povrine kimene modine.

BIJELA SUPSTANCA-Substantia alba graena je od debelih aferentnih vlakana.To su axoni pseudounipolarnih elija spinalnih ganglija.Bijela supstanca rasporeena je u svakoj polovini kimene modine u vidu snopova.

Funiculus posterior je smjeten unutar zadnjih rogova sive supstance,a na povrini su mu granice izmeu sulcus dorsolateralis (gdje ulazi zadnji korijen spinalnog ivca) i sulcus medianus posterior.

Funiculus lateralis se nalazi izmeu ulazita zadnjeg korijena i ishodita prednjeg korijena spinalnog ivca izmeu sulcus dorsolateralis i sulcus ventrolateralis.Funiculus anterior nalazi se unutar prednjih rogova sive supstance kimene modine i ishodita prednjeg korijena spinalnog ivca,dakle izmeu sulcus ventrolateralis i fissurae medianae anterior.Prednji funikulusi su meusobno spojeni uskom trakom koja je popreno postavljena-comissura anterior alba.

Sivu supstancu izgrauju tijela nervnih elija,dok bijelu supstancu izgrauju njihova vlakna kojim su rasporeeni putevi.Ti putevi u drugim dijelovima CNS-a mogu biti asocijativni.

ASOCIJATIVNI PUTEVI1) Tractus nervosum assotiatones su putevi koji vezuju segmente na istoj strani kimene modine.Ovi putevi se nalaze uz sivu supstancu unutar funikula kao manji snopii a govorimo o fasciculus anterior proprius,fasciculus posterior proprius i fasciculus lateralis proprius2) Tractus nervosus commissurales su vlakna koja povezuju kontralateralne strane kimene modinePROJEKCIONI PUTEVI

1) Tractus nervosus projectiones su putevi koji se ili raaju u medulli spinalis ili i njoj zavravaju,dakle djelimino pripadaju kimenoj modini.Obzirom na karakter prenoenja impulsa ovi putevi mogu biti:a) Aferentni (senzibilni,ushodni)

b) Eferentni (motorni,nishodni)

Aferentni prenose osjeaje povrinskog i dubokog senzibiliteta sa periferije prema viim dijelovima CNS-a.Oni su rasporeeni u funiculus posterior et lateralis.U funiculus posterior nalaze se dva puta:

1) Fasciculus gracilis

2) Fasciculus cuneatus

U funiculus lateralis se nalaze:

1) Tractus spinocerebellaris ventralis

2) Tractus spinocerebellaris dorsalis

3) Tractus spinoolivaris

4) Tractus spinothalamicus lateralis

Eferentni prenose impulse iz CNS-a prema motornim jezgrama prednjeg roga kimene modine.Oni su rasporeeni u funiculus anterior et lateralis.U funiculus anterior nalaze se:

1) Tractus vestibulospinalis

2) Tractus corticospinalis anterior-medijalno uz fissuru

3) Tractus tectospinalis medialis

4) Tractus reticulospinalis medialis-iznad same fissuraeU funiculus lateralis nalaze se putevi medijalno od senzibilnih puteva i to:

1) Tractus corticospinalis lateralis s.pyramidalis-glavni motorni put

2) Tractus reticulospinalis lateralis

3) Tractus tectospinalis lateralis

4) Tractus rubrospinalisNervi spinalesIz kimene modine izlazi 31 par kiemnih ivaca.Dio kimene modine koji odgovara jednom paru kimenih ivaca je segment kimene modine.

Zbog disproporcije kimenog kanala i kimene modine (koja zaostaje u rastu) to se segmenti kimene modine nalaze na veoj visini u odnosu na prljenove.

Svaki kimeni nerv ima dva korijena-radix ventralis et radix dorsalis.

Stranji korijen je deblji od prednjeg i njemu je dodat ganglion spinale u kome se nalaze pseudounipolarne elije sa perifernim i centralnim nastavkom.

Stranji korijen je graen od snopova opih somatosenzibilnih i opih viscerosenzibilnih vlakana.Opa somatosenzibilna vlakna nisu jednake debljine,kroz lateralni dio prolaze tanja vlakna koja nose osjeaj grubog dodira,bola,temperature.Medijalna vlakna su neto deblja i nose osjeaj finog,taktilnog dodira.

Prednje korijene grade vlakna motoneurona prednjih rogova kimene modine i vlakna autonomnih preganglijskih neurona bonog dijela sive supstance kimene modine.

Ova dva korijena idu ka lateralno kroz kimeni kanal a prema intervertebralnom otvoru gdje se spoje u zajedniko vlakno n.spinalis.Ovaj nerv poslije kraeg toka se dijeli na:ramus dorsalis,ramus ventralis,rr.communicantes koji su dvojaki-r.communicans albus et r.communicans griseus.R.communicans albus graen je od mijeliziranih vlakan koja odlaze u simpatiki ganglion (paravertebralni) gdje stupa u sinapsu,vraa se kroz r.communicans griseus ka spinalnom nervu gdje preko r.anterior et posterior ide ka periferiji.

R.meningeus ide ka nazad za inervaciju ovojnica.

MeningesMedulla spinalis postavljena je u kimenom kanalu od ijih je vezivno-kotanih zidova odvojena ovojnicama.Njih ima tri,i to:

1) Tvrda modanica Dura Mater2) Mehka modanica Pia Mater3) Pauinasta ArachnoideaDura Mater ima dva lista-vanjski i unutranji.Vanjski list je periostalni list i on oblae sa unutranje strane zidove kimenog kanala i gradi njegov periost.Unutranji list okrenut je ka arachnoidei,tj.prema narednoj modanoj ovojnici te se naziva i meningealni list.

Izmeu vanjskog i unutranjeg lista je uzak kapilarni prostor cavum s. spatium epidurale.U ovom prostoru je vezivno,masno tkivo i unutranji venozni plexus-plexus venosi vertebralis internum.

Unutranji list zajedno sa arachnoideom protee se ispod conus medullaris i to za nekoliko segemenata (4-5) do drugog sakralnog prljena.Izmeu unutranjeg lista i arachnodeae je cavum subdurale kroz koji prolaze vezivni traci koji veu tvrdu sa pauinastom ovojnicom.

Pia Mater je bogata krvnim sudovima i nervima.unutranja strana nalijee direktno na medullu spinalis.Od mehke ovojnice polaze vezivni traci-to su ligg.denticulata koji veu mehku sa pauinastom i tvrdom ovojnicom.

Arachnoidea je izvana u odnosu sa unutranjim listom durae,a izmeu njih je cavum subdurale.Unutranja strana je okrenuta ka narednoj mehkoj ovojnici a izmeu njih je cavum subarachnodiale u kojem se nalazi liquor cerebrospinalis.Ovaj prostor posebno je proiren ispod zavrnog dijela medullae spinalis (conus medullaris) u proirenje koje oznaavamo kao ventriculus lumbalis.Kroz njega prolazi zavrni dio ivaca medullae spinalis s filum terminale i cauda equina.Kroz subarachnoidalni prostor prolaze trouglasti vezivni traci koji prolaze sa strana medullae spinalis.To su ligg.denticulata kojih ima 19-23. te koji odravaju medullu u njenom poloaju.

VaskularizacijaMedulla spinalis je bogato vaskularizirana i krvni sudovi dolaze od aa.radiculares, aa.spinales et aa. radiculospinales.Aa.radiculares dolaze od segmentalnih arterija i to aa.vertebrales, a.cervicalis profunda, a.cervicalis ascendens.U podruju grudi to su aa.intercostales, aa.lumbales, aa.iliolumbales, aa.sacrales i aa.sacrales laterales.

Aa.radiculares se dijele na prednje i stranje grane koje prate odgovarajui korijen kimenog ivca i doalzi do medullae spinalis.

Ove arterije anastomoziraju sa aa.spinales.

Aa.spinales su grane a.vertebralis pa postoje dvije zadnje aa.spinales posteriores i jedna neparna a.spinalis anterior.To su dva uzduna stabla koja se proteu cijelom duinom medullae spinalis.one su pojaane i sa aa.radiculospinales.Aa.radiculospinales odlaze od aortae i donjih interkostalnih arterija.Najjaa je Adamkijevieva radikulospinalna arterija koja odlazi od aortae i vaskularizira donje segmente kimene modine.

Vene prate arterije i ulijevaju se u venozne plexuse-plexus venosus vertebralis externus et internus.Prosti reflexni luk (Prvi funkcionalni sistem senzomotorike)Mnoge radnje medulla spinalis izvrava pod uticajem viih centara iz mozga,a neke ostaju na nivou medullae spinalis-prosti reflex.Ovo je monosinaptiki reflex,ostvaruje se oreko dva neurona:

Prvi neuron je pseudounipolarna elija u ganglion spinale.Periferni nastavak ove elije nosi osjeaj senzibiliteta sa periferije.Taj impuls predaje centralnom neuronu koji kroz zadnji korijen spinalnog nerva ulazi do prednjeg roga sive supstance kimene modine.Tu stupa u sinapsu sa drugim neuronom koji je motoneuron.Njegov axon odlazi do miia i dovodi do njegove kontrakcije (reflexi bicepsa,tricepsa,quadricepsa)Medulla Oblongata

Medulla oblongata je produeni i proireni dio medullae spinalis pa se zove i bulbus medullae spinalis.Duine je oko 2,5 cm ali i pored toga obavlja znaajne funkcije.Njene granice na ventralnoj strani su:

Kranijalno-fossa postpontina ili sulcus bulbopontinus.

U ovoj jami izbija na povrinu tzv.horizontalni red ivaca i to od medijalno ka lateralno:

n.abducens, n.facialis sa intermediusom i lateralno n.vestibulocochlearis.

Kaudalno-decussatio pyramidumPoto je medulla oblongata direktni nastavak medullae spinalis to brazde sa povrine medullae spinalis nalazimo i na produenoj modini.

U sredini prednje strane je fissura mediana anterior koja kranijalno dopire do foramen caecum.

Iznad decussatio pyramidum su vlakna iz nucleus arcuatus i to su fibrae arcuatae externae ventrales.Lateralno je sulcus lateralis anterior.Izmeu ove dvije brazde je uzduno izboenje i to pyramis medualle oblongatae.Njega grade vlakna piramidnog puta tractus pyramidalis.

Najlateralnije je sulcus dorsolateralis s.lateralis posterior.Lateralno od piramide,u njenom gornjem dijelu nalazi se maslinasto izboenje oliva proizvedeno sa nucleus olivae.Izmeu olivae i piramide izbija na povrinu n.hypoglossus.U sulcus lateralis posterior odozgo ka dolje izbija na povrinu tzv.vertikalni red ivaca, i to n.glossopharyngeus,n.vagus et n.accessorius.Granice medullae oblongatae na dorzalnoj strani su:Kranijalno-striae medullares s.acusticae (prema ponsu)

Kaudalno-izlazite prvog cervikalnog nerva

Na dorzalnoj strani zapaaju se dva dijela,i to proximalni i distalni dio.

Distalni dio dorzalne strane ini produetak stranjeg fonikula medullae spinalis.Prema tome,u medijalnoj liniji je brazda sulcus medianus posterior.

Lateralno od nje je sulcus intermedius posterior.

Ka lateralno je brazda sulcus lateralis posterior.U gornjem dijelu izmeu sulcus medianus posterior et sulcus intermedius posterior je izboenje tuberculum gracilis Golli u kome je istoimeno jezgro nucleus gracilis a na njemu zavrava fasciculus gracilis Golli.

Lateralno od ovog izboenja je sa jedne i druge strane tuberculum cuneatus Burdachi.U njemu je istoimeno jezgro nc.cuneatus a u njemu zavrava fasciculus cuneatus.Lateralno od ovog tuberculuma je tuberculum cinereum kojeg proizvodi jezgro petog kapitalnog ivca.Rostralno od sva ova tri tuberculuma su donji kraci mozga pedunculi cerebellares inferiores.

Proximalni dio stranje strane ulazi u sastav donjeg bulbarnog dijela rombaste jame.Taj dio ima formu trougla sa bazom ka gore.Bazu ine striae medullares s.acusticae-one dijele rombastu jamu na gornji pontinski dio,srednji i donji bulbarni dio.Striae medullares izlaze na ventralnoj strani iz nc.arcuatus i kriaju se na dorzalnoj strani i odlaze kontralateralno.Vrh rombaste jame ima oblik pisaeg pera i zove se calamus scriptorius iznad koga je obex.Od calamusa sredinom jame ka gore ide sulcus medianus,koja dijeli jamu na dvije simetrine polovine.Lateralno od ove brazde je granina brazda sulcus limitans izmeu srednje i granine brazde.Desno i lijevo se nalazi po jedno uzduno izboenje-eminentia medialis.U donjem dijelu eminentiae (koji pripada bulbarnom dijelu)je trokutasto izboenje trigonum n.hypoglossi u kome se nalazi motorna jezgra istog nerva-nucleus n.hypoglossi.Lateralno od njega se nalazi manji trougao trigonum n.vagi u kome se nalazi parasimpatika jezgra istog ivca-nucleus n.vagiVrh trougla je u udubljenju fovea inferior.Lateralno od ovog trougla je granini greben funiculus separans koji dijeli trigonum n.vagi od najlateralnijeg dijela rombaste jame koji oznaavamo kao area postrema.Sasvim lateralno je tenia ventriculi quarti.Lateralno u podruju striae medullares su izboenja area vestibularis gdje su vestibularne jezgre (gornja,donja,medijalna i lateralna).

Graa medullae oblongataeMedulla oblongata graena je od sive i bijele supstance-substantia grisea et alba.Siva tvar ovdje nije jedinstvena jer dolazi do njenog razbijanja te od nje nastaju jezgra kapitalnih ivaca-Nuclei nervorum capitalium,retikularna formacija s.formatio reticulare zatim nuclei reticulares i nove sive mase.

Razbijanje sive tvari nastaje krianjem dva puta, i to glavnog svjesnog motornog puta-tractus pyramidalis s.corticospinalis te glavnog senzitivnog puta lemniscus medialis-decussatio lemniscorum.Prvi razboj sive tvari uradi decussatio pyramidum.Ova dekusacija odvoji vrh prednjih rogova od njihovih baza..Od vrha roga nastaje columna motoria lateralis a od baze columna motoria medialis.

Ovu prvu ine tzv.branhiomotorne jezgre (jezgre krnih lukova)a u nih ubrajamo:Vrh-nucleus ambigus,nucleus n.facialis, nucleus n.trigeminiIz njih se raaju vlakna za inervaciju popreno-prugastih miia.Od baze prednjih rogova nastaje columna motoria medialis.To su tzv.somatomotorne jezgre,a u njih ubrajamo:Baza-nucleus n.oculomotorii,nucleus n.trochlearis,nucleus n.abducentis,nucleus n.hypoglossiDrugo krianje je decussatio lemniscorum,koja odvoji lateralne rogove i baze prednjih rogova od stranjih rogova.Tu se stvaraju jezgra (stubovi),i to:iz columnae lateralis se formiraju se parasimpatike jezgre (visceromotorne) pa se naziva i columna visceromotoria.U te jezgre ubrajamo:nucleus accessorius n.oculomotorii,nucleus salivatorius superior n.facialis,nucleus salivatorius inferior n.glossopharyngei,nucleus dorsalis n.vagi.

Iz ostataka baze i sredinje supstance formiraju se retikularne jezgre i retikularna formacija.Iz medijalnog dijela stranjeg roga formiraju se stubovi senzitivnih jezgara-columna sensoria medialis i to:viscerosenzitivne jezgre-zajednika jezgra 7.,9. i 10.kapitalnih nerava-nucleus tractus solitarii.

Od vrhova columnae nastaju specijalne i ope senzibilne jezgre i to su somatosenzibilne jezgre-columna sensoria lateralis koja podrazumijeva dvije vrste jezgara:opa i specijalna.U ope ubrajamo:nucleus tractus mesencephalicus n.trigemini,nucleus sensorius s.principalis superior n.trigemini i nucleus tractus spinalis n.trigemini.U specijalne jezgre ubrajamo:nucleus cochlearis dorsalis,nucleus cochlearis ventralis,nucleus vestibularis medialis,lateralis,superior et inferior.

Formatio reticularisRetikularna formacija zauzima centralni dio produene modine.To je sistem neurona i njihovih produetaka meusobno povezanih u mree i jezgre.Protee se prema dolje do medullae spinalis,a prema gore preko ponsa,mesencephalona,subthalamusa,metathalamusa i thalamusa sve do telencephalona.Graena je od ganglijskih elija sa kraim transverzalno postavljenim produecima i axonom koji se dijeli na uzlaznu i silaznu granu.Ti produeci meusobno grade mreicu.Ima znaajnu fizioloku funkciju jer su u njoj centri za disanje,kaljanje,povraanje i sisanje.U nekim dijelovima ganglijske elije se meusobno spajaju i formiraju retikularna jezgra-nuclei reticulares.Ova jezgra su smjetena u dorzalnom dijelu produene modine,a u ventralnom dijelu su nuclei arcuati:nucleus arcuatus,nucleus n.hypoglossi,nucleus centralis (motorius)U trigonum n.hypoglossi je nucleus intercalatus.U centralnom dijelu je nc.centralis (motorius).Ovo jezgro ini dio silaznog senzitivnog sistema-tractus reticulospinalis.Ka lateralno su nuclei reticulares laterales.

Aferentna vlakna u ove jezgre dolaze iz kimene modine-tractus spinoreticularis.Eferentna idu ka malom mozgu-tractus reticulocerebellaris.U sredini su nn.raphes a iznad njih paramedijalno su nuclei paramediales.Retikularna formacija dobiva aferentna vlakna od kore velikog mozga-tractus reticulocerebralis,glavnog asocijativnog puta modanog stabla-fasciculus telencephalicus medialis od malog mozga-tractus cerebelloreticularis.

Eferentna vlakna idu ka kimenoj modini-tractus reticulospinalis i tractus reticulocerebellaris.Nove sive maseU nove sive mase ubrajamo:

1) Olivarni komplex jezgara u koje spada nucleus olivae s.olivaris inferior i nucleus olivaris accessorius dorsalis et ventralis2) Jezgre dorzalne columnae u koje spada medijalno-tuberculum nuclei gracilis(Golli) i lateralno tuberculum nuclei cuneati(Burdachi)3) Nuclei arcuati

Aferentna vlakna na jezgre dorzalne columnae-fasciculus Golli et fasciculus cuneatus BurchardiEferentna vlakna fibrae arcuatae internae dorsales se kriaju i formiraju decussatio lemniscroumOsim njih imamo i fibrae arcuatae externae dorsales.Iz nc.olivae odlaze fibrae arcuatae internae ventrales.Iz nc.arcuati odlaze fibrae arcuatae externae ventrales.

U bijeloj supstanci su smjeteni putevi medullae oblongatae u dvije heterogene rpce puteva:medijalne i lateralne.

Putevi medullae oblongataeU medijalnu vrpcu puteva ubrajamo:

1) Fasciculus longitudinalis medialis

2) Tractus tectospinalis

3) Tractus reticulospinalis

4) Leminiscus medialis

5) Tractus corticonuclearis

U laterlanu vrpcu puteva ubrajamo:

1) Tractus thalamorubroolivaris

2) Leminiscus spiralis

3) Tractus rubrospinalis

4) Tractus spinocerebellaris anteriorPonsPons je dio CNS-a koji se razvija iz metencephalona dok se iz mijelencephalona razvija medulla oblongata.

Iz dorzalnog dijela mesencephalona razvija se cerebellum.Mijelencephalon i metencephalon zajedno grade rhombencephalon a centralna upljina je etvrta modana komora s.ventriculus quartus.

Pons je dakle struktura koja je popreno postavljena izmeu medullae oblongatae (kaudalno) i mesencephalona (kranijalno).Smjeten je ventralno od cerebelluma i lei na clivusu.

Sa njegove ventralne strane granice su:fossa postpontina ili sulcus bulbopontinus.

U toj fossi izbija na povrinu horizontalni red ivaca-od medijalno ka lateralno:

n.abducens,n.facialis sa intermediusom s. N.intermediofacialis te n.vestibulocochlearis.Granica ka mesencephalonu je:fossa praepontina u kojoj izlazi n.oculomotorius na povrinu.Prednja strana ponsa

Na ovoj strani koja je u cjelini konvexna,u medijalnoj liniji je iroki uzduni lijeb odnosno sulcus basilaris,u kome in vivo lei a.basilaris.Ova arterija ne lei uvijek u brazdi nego pord nuje desno i lijevo to znai da brazdu ne proizvodi arterija ve vlakna piramidnog puta s.tractus pyramidalis koja prolaze sa strana medijalne linije i grade izboenje s obje strane,koje se naziva pyramis.

Prednja strana nije ravna ve izbrazdana snopiima vlakana s.fasciculi pontis kojih ima tri:gornji,srednji i donji-fasciculus pontis superior,medius et inferior.

Dva gornja fascikula su vie kosa te se oznaavaju zajedno kao fasciculus obliquus,a donji je horizontalan-fasciculus horizontalis.Izmeu gornjeg i srednjeg na povrinu izbija n.trigeminus sa svoja dva korijena:radix motoria s.portio minor et radix sensitiva s.portio major.Oni se prema lateralno nastavljaju gradei srednje krake malog mozga s.pedunculi cerebellares medii.Stranja strana ponsaOvu stranu ponsa ini pontinski dio fossae rhomboideae-pars pontina.Granice su:prema medulli oblongati (bulbarnom dijelu rombaste jame)su lune pruge-striae medullares s.acusticae a ka mesencephalonu (rostralno) je zadnja ivica laminae quadrigeminae s.laminae tectae.Po sredini stranje strane je sulcus medianus.Lateralno od njega desno i lijevo je granina brazda sulcus limitans.Izmeu ove dvije brazde je uzduno izboenje desno i lijevo-eminentia medialis.Donji dio ovog izboenja iznad striae medullares je izboen breuljak coliculus facialis.Njega grade vlakna n.facialisa-filla radicularia koja obilaze jezgru n.abducentis i prave unutranje koljeno n.facialisa-genum internum n.facialis.Na sulcus limitans vidi se malo udubljenje-fovea superior.Ispod nje se nalazi motorno jezgro n.trigeminusa-nucleus motorius s.masticatorius n.trigemini.

Lateralno od ove jamice i neto oznad je plaviasto mjesto-locus coeruleus koje je bogato sa noradrelinom a unutar njega je istoimeno jezgro nucleus coeruleus koje sadri melanin.

Graa ponsaPons je izgraen od bijele i sive supstance,odnosne substantia alba et grisea.SUBSTANTIA ALBA graena je od vlakana koji su sistematizovani u puteve.Oni prolaze kroz prednji i stranji dio ponsa,ali su uglavnom grupisani dorzalno.U dorzalnom dijelu su grupisani u dvije vrpce:lateralnu i medijalnu.

U medijalnoj vrpci puteva od dorzalno ka ventralno nalazimo:

1) Fasciculus longitudinalis medialis

2) Tractus tectospinalis medialis

3) Tractus reticulospinalis medialis

4) Leminiscus medialis

5) Tractus corticobulbaris

U lateralnoj vrpci nalazimo,idui od medijalno ka lateralno:

1) Tractus thalamorubroolivaris

2) Tractus rubrospinalis

3) Tractus spinothalamicus

4) Tractus spinocerebellaris anterior

Granicu izmeu dorzalnog i ventralnog dijela ponsa grade fibrae transversae pontis.Kroz bazalni dio ponsa prolaze uzduni i popreni putevi.

Uzduni su motorni putevi i dolaze iz kore velikog mozga:1) Tractus corticospinalis koji povezuje koru mozga sa motornim jezgrima u prednjem rogu kimene modine

2) Tractus corticopontini povezuje koru mozga a prekida se u nuclei pontis,iz njega se raaju fibrae pontis transversae

3) Tractus corticonuclearis povezuje koru mozga sa motornim jezgrima kapitalnih nerava

Popreni putevi u bazalnom dijelu su fibrae transversae pontis.To su vlakna koja povezuju koru velikog i malog mozga (na nuclei pontis prekidaju se tractus corticopontini iz velikog mozga a u nuclei pontis raaju se fibrae pontis transversae koje preko srednjih krakova malog mozga odlaze nazad.Osim nabrojanih puteva postoje i oni koji se raaju u samom ponsu.

SUBSTANTIA GRISEA nju ine retikularna formacija-formatio reticularis,nuclei reticulares i nove sive mase (relejna jezgra).Formatio reticularis je nastavak mreaste formacije medullae olongatae koja se najvie prostire preko ponsa i mesencephalona sve do telencephalona.Ova formacija je u ponsu smjetena u njegovom dorzalnom dijelu.

Nuclei reticulares su kolekcije neurona smjetene u retikularnoj supstanci.Nalaze se u bazalnom i dorzalnom dijelu ponsa.Ova dva dijela ponsa dijele poprena vlakna-fibrae pontis transversae.

U ventralnom dijelu ponsa nalaze se samo nuclei pontis.Ova jezgra su ustvari relejna koja pripadaju kortikocerebelarnom sistemu.naime,na njima zavravaju axoni elija kore velikog mozga koji grade tractus corticopontini.Vlakna ovog tractusa budu razbijena sa fibrae pontis transversae u fasciculi longitudinales.Od njih odlazi put tractus pontocerebellaris.

Iznad su nuclei corporis trapezoidei na kojima se prekidaju djelimino vlakna prednjeg snopa akustikog puta koji se zove corpus trapezoideum.Ta vlakna polaze iz nucleus cochlearis ventralis dijelom se prekidaju,idu na kontralateralnu jezgru i idu dalje ka veim strukturama velikog mozga.Iz nucleus cochlearis dorsalis polazi dorzalni snop akustikog puta i to su striae medullares.Ova vlakna se u medijalnoj liniji dorzalnoj strani ponsa sijeku sa vlaknima suprotne strane i zavravaju na ventralnom kohlearnom jezgru.Ova vlakna (striae medullares) dijelom se prekidaju i na nucleus olivaris superior te idu na kontralaterarlnu stranu.Nucleus olivaris superior nalazi se dorzolateralno od nuclei corporis trapezoidei a ventromedijalno od nucleus n.facialis.U njemu se prekida i dio vlakana iz ventralne kohlearne jezgre.Ventralni i dorzalni snop akustikog snopa se udrue i ine senzitivni snop leminiscus lateralis koji se dijelom prekida u nuclei laterales i leminiscus lateralis ide dalje ka thalamusu.U medijalnoj liniji iznad striae transversae nalazi se nucleus centralis a ispod su nuclei raphes.Osim ove podjele jezgara,postoji i podjela po transmiterima koja ta jedra sadre.Imamo samo noradrenergika jezgra i seratoninergina jezgra,dok olienergina i adrienergina jezgra ne postoje.

Nuclei nervorum capitaliumU ponsu su dijelom vestibularne jezgre,jezgre n.facialisa,jezgra abducensa i jezgra trigeminusa.

N.vestibulocochlearis s.statoacusticus ima jedan dio za odravanje ravnotee,a drugi dio je u funkciji sluha.Tako postoje kohlearne i vestibularne jezgre.Obje jezgre su smjetene u vestibularnoj arei rombaste jame stim to su nuclei cochleares postavljene najlateralnije u podruju izboenja tuberculum acusticum.Postoje dvije kohlearne jezgre:nucleus cochlearis dorsalis et centralis.

U njima se nalazi drugi neuron akustikog puta.Prvi neuron je u ganglion spirale cochleae koji se nalazi u maleolusu pua.U njemu se nalaze bipolarne elije.Dendriti tih elija polaze od receptora Kortijevog organa a neuriti bipolarnih elija formiraju n.cochlearis kojim zavrava na nuclei cochlearis.

Postoje etiri vestibularne jezgre.Poredane su u arei vestibularis i to u dva uzduna stuba.U lateralnom stubu se nalaze:nucleus vestibularis superior,lateralis et inferior.U medijalnom stubu je nucleus vestibularis medialis.U njima se nalazi drugi neuron vestibularnog puta a prvi neuron je smjeten u ganglion vestibuli koji se nalazi u dnu unutranjeg slunog hodnika.U ganglionu su bipolarne elije iji krai zavreci,dendriti,polaze od receptora membranoznog dijela labirinta,a neuriti obrazuju n.vestibularis koji zavrava na vestibularnim jezgrama (one su u sastavu tractus vestibularis).

Jezgre n.facialisa-Ovaj ivac je duplog krnog luka.najveim dijelom je motorni nerv,njegov senzibilni dio je n.intermedius kome je pridodan ganglion geniculi.Posjeduje parasimpatika i senzorika vlakna.Njegova motorna jezgra je nucleus originis n.facialis.Ova jezgra je postavljena u donjem dijelu eminentiae medialis pontinskog dijela romboidne jame-colliculus n.facialis.

Jezgra se nalazi ventrolateralno u odnosu na jezgru n.abducensa.Njegova filla radicularia polaze i idu prema dorzalno,medijalno i dorzalno od jezgre abducensa,obavijaju njegovu jezgru,sputaju se lateralno od nje prema nanie.Ova vlakna izlaze u uglu izmeu malog mozga i ponsa u brazdi sulcus bulbopontinus (fossa postpontina) u horizontalnom redu nerava.Vlakna iz ove jezgre koje pripadaju drugom krnom luku inerviraju miminu muskulaturu-m.stylohyoideus,venter posterior m.digastrici,m.stapedius.Ovo je bila branhiogena jezgra-jezgre krnih lukova-somatosomatske jezgre.Nucleus salivatorius superior je parasimpatika sedmog kapitalnog nerva.Smjetena je u dorzolateralnom dijelu tegmentuma ponsa (dorzolateralno od njegove motorne jezgre).Pripada vegetativnom stubu jezgara modanog stabla a iz ove jezgre polaze preganglionarna vlakna koja nose niti za inervaciju lijezda-glandula lacrimalis,nasalis,submandibularis et sublingualis.

Distribucija ovih vlakana se odvija na dva naina:

1) Preko n.peroneus major,a odatle vlakna dolaze do ganglion pterygopalatinum,a od njega odlaze postganglionarna vlakna za inervaciju suznih lijezda te za gll.nasales et palatinae2) Drugi dio vlakana odlazi u sastavu n.lingualis chordae typmpani na ganglion geniculi sa kojeg odlaze na ganglion submandibulare et ganglion sublinguale-za inervaciju gl.submandibularis et sublingualis

Nucleus tractus solitarii je zajedniko senzitivno jezgro n.facialisa,n.glossopharyngeusa i n.vagusa.To je dugaki stub nerbnih elija koji se protee prema daljnjim segmentima medullae spinalis.Na njemu zavravaju gustativna vlakna pa se moe zvati i nucleus gustatorius.Na gornjem njegovom dijelu polus gustatorius zavravaju vlakna n.intermediusa.Njega ine neuriti elija iz ganglion geniculi.Dendriti bipolarnih elija iz ganglion geniculi vodi nadraaje okusa iz papillae fungiformae et vallatae a dendriti dolaze u ganglion geniculi.

Neuriti bipolarnih elija iz ganglion geniculi obrazuju n.intermedius koji sad zavrava na gornjem dijelu usamljenog jezgra nucleus tractus solitarii.

Jezgre n.abducensa sadre samo motorna,njegova jezgra se nalazi u podruju breuljka pontinskog dijela romboidne jame oko koje obilaze vlakna n.facialisa,a vlakna iz ove jezgre inerviraju m.rectus lateralis.N.trigeminus ima dva korijena:radix motoria et radix sensitiva.To je mjeoviti nerv koji posjeduje motorika,senzitivna i senzorika vlakna.Izlazi na ventralnoj strani ponsa izmeu gornjeg i srednjeg njegovog fascikula.njegovo motorno jezgro nucleus motorius n.trigemini inervira mastikatornu grupu miia (mm.masticatorii),m.mylohyoideus,venter anterior m.digastrici,m.tensor typmani,m.tensor velli palatini.Distribucija vlakana ide preko ganglion semilunare.Postoje tri senzibilne jezgre:nucleus tractus mesencephalicus n.trigemini,nucleus sensorius superior n.trigemini,nucleus tractus spinalis n.trigemini.

Nc.tractus mesencephalicus je duga traka grupica nervnih elija koja se protee do mesencephalona pratei njegov kanal aqeductus cerebri Sylvii,te spaja treu i etvrtu modanu komoru.

Na njemu se zavravaju proprioceptivna vlakna koja nose dubinski senzibilitet iz miia lica i vanjskih miia oka.

Nc.sensorius s.pontinus je senzibilno jezgro koje je u nastavku vertikalnog stuba senzibilnih jezgara a nalazi se lateralno od motorne jezgre n.trigemini.U ovom jezgru zavravaju aferentna senzibilna vlakna koja nose osjeaj senzibiliteta primljen preko receptora u koi lica,sluznici usta,zubnoj pulpi i nosu.Vlakna dolaze preko gangliona.Vlakna iz ove jezgre idu do thalamusa preko leminiscus trigeminalis a dijelom i preko leminiscus medialis.Nc.tractus spinalis je jezgra koja se protee od gornjeg dijela cervikalne medule i u jednoj nejasnoj granici prelazi u nc.sensorius superior n.trigemini.Ovo jezgro dijelimo na tri dijela:

1) Gornji-pars oralis gdje zavravaju vlakna koja nose osjeaj finog i grubog dodira

2) Srednji-pars interpolaris su vlakna za prijenos bola iz zubne pulpe

3) Donji-pars caudalis ima laminarnu strukturu (1-4 laminae) i ovdje stiu osjeaji temperature i boli iz glave

Fossa rhomboideaRombasta jama je dio etvrte modane komore-ventriculus quartus.Nju ine dorzalna strana ponsa i gornji dio dorzalne strane meduallae oblongatae.Po sredini tee brazda sulcus medianus koji ovu jamu dijeli na dvije simetrine polovine.

Lateralno je granina brazda sulcus limitans.Izmeu ove dvije brazde je desno i lijevo po jedno uzduno vretenasto izboenje eminentia medullaris.

Luna vlakna striae medullares (koja izlaze na prednjoj strani iz nc.arcuatus idu nazad,kriaju se u medijalnoj liniji) dijele jamu na:

1) Gornji-pontinski dio

2) Srednji dio

3) Donji-bulbarni dio

U donjem dijelu eminentiae medullaris nalazi se colliculus facialis (proizvedeno vlaknima sedmog kapitalnog ivca kad ide oko nc.abducentis)Na sredini sulcus limitans a u gornjem dijelu je rupica fovea superior (tu je motorno jezgro n.trigeminusa).Lateralno od ove rupice je plaviasto polje locus coeruleus gdje je istoimeno jezgro-nucleus coeruleus koje sadri melanin.

Srednji dio je u podruju striae medullares,a u njegovom lateralnom dijelu je area vestibularis-vestibularen jezgre (gornja,donja,lateralna i medijalna),a najlateralniji dio areae je tuberculum acusticum gdje je nc.cochlearis dorsalis et ventralis.Pars bulbaris je ispod striae medullares.U medijalnom dijelu je trigonum n.hypoglossi u kome je motorno jezgro 12.kapitalnog nerva.Lateralno od njega je trigonum n.vagi u kome je parasimpatiko jezgro 10.kapitalnog nerva.

Na vrhu je fovea inferior (na sulcus limitansu),bazu trougla ini fonticulus separans koji ga dijeli od polja area postrema (pripada cirkumventrikularnim organima).U donjem dijelu zavrava kao pisae pero-calamus scriptorius koje je prekriveno sa obexom.MesencephalonMesencephalon ili srednji mozak je dio mozga koji se najmanje mijenja tokom embrionalnog ivota.Na njemu razlikujemo dorzalnu stranu,ventralnu i lateralnu.Mesencephalon se nalazi izmeu ponsa i diencephalona.

Dorzalna stranaNju sainjava lamina quadrigemina s.tecti.Nju ine etiri parakvrice,gornje kvrice su colliculi superiores,a donje su colliculi inferiores.Colliculi inferiores su ire i nie dok su colliculi superiores ue i visoije.I jedne i druge nastavljaju se u krakove i to gornji u brachia colliculi superior,a donji u brachia colliculi inferior.Gornje kvrice zavravaju na corpus geniculatum laterale,a donje se zavravaju na corpus geniculatum mediale.Izmeu kvrica u sagitalnoj ravni nalazi se brazda sulcus mediana (dijeli desne od lijevih parakvrica).Prema naprijed ta brazda se proiri u trigonum subpineale (corpus pineale),a straga zavrava proirenjem u visini sulcus velomedullaris superior i to sa njegovih strana izlazi etvrti modani ivac-jedini ivac koji izlazi na dorzalnoj strani).Prednji par kvrica od stranjeg odjeljuje sulcus transversus quadrigeminus.Na mjestu gdje se sjeku te brazde je area quadrigemina.Colliculi superiores su subkortikalni vidni centri,a skupa sa pulvinar thalami i corpus geniculatum lateralno predstavlja primarni optiki centar.Colliculi inferiores su primarni akustiki centri a skupa sa corpus geniculatum mediale predstavljaju primarne slune centre.Ventralna stranaNa ventralnoj strani granice mesencephalona su prema rostralno corpora mammilaria,a prema kaudalno prednji rub ponsa odnosno fossa praepontina.Lateralno su modani kraci crura cerebri,oni ovdje kao da izviru iz ponsa i nastavljaju se u capsulu internu koja nosi puteve.

Izmeu crura cerebri je udubina fossa intercruralis ije dno predstavlja substantia perforata posterior.Na medijalnoj strani crura cerebri nalazi se brazda sulcus medialis mesencephali ili sulcus oculomotorii gdje na povrini izbija n.oculomotorius.

Lateralno uz crura cerebri je lateralna brazda sulcus lateralis mesencephali.Lateralna stranaOva strana je parna (desna i lijeva).To je trouglasta povrina trigonum leminisci gdje leminiscus lateralis izbije na povrinu.Ta strana je ograniena prema lateralno i ventralno sa crus cerebri,prema kranijalno sa brachium colliculi inferioris a prema dorzalno sa gornjim krakom malog mozga-pedunculus cerebellaris inferior.

Struktura mesencephalonaUkoliko napravimo popreni presjek kroz mesencephalon,bilo na visini gornjih ili donjih kvrica,dorzalno emo vidjeti laminu quadrigeminu s.tectu.Ispod nje je presjek kroz kanal koji povezuje treu i etvrtu modanu komoru-aqueductus cerebri Sylvii koji je trokutaste forme.Baza dorzalno oko njega je sloj sive supstance.Ispod laminae tectae je tectum mesencephali.Prema nanie su modani kraci-crura cerebri koji nose puteve.Na granici izmeu crura cerebri i tectuma je crna supstanca (crno jedro)-to je substantia nigrea koja ima dva dijela:pars compacta i donji mreasti dio pars reticularis.Iznad substantiae nigrae je okruglo jedro dosta crvenkaste boje (zbog sadraja eljeza) oznaeno kao nucleus ruber.Taj nucleus predstavlja relejno jezgro na putu prenosa impulsa iz kore velikog mozga i cerebelluma prema motoneuronima prednjih rogova kiemene modine.Pravimo zatim presjeke kroz colliculi superiores et inferiores,a zatim i presjek na granici mesencephalona i diencephalona.

Presjek na nivou colliculi inferioresNa presjeku kroz ove kvrice nalazimo njegove jezgre nuclei inferiores.Te jezgre su meusobno povezane komisuralnim vlaknima koje oznaavamo kao comissura colliculorum inferiorum.Na colliculi inferiores zavri se najvei broj vlakana drugog neurona akustikog puta a od njega odlaze vlakna kroz krake donjih kvrica (brachium colliculi inferiores)i ta vlakna zavravaju na corpus geniculatum mediale.Uz pulvinar thalami i corpus geniculatum mediale predstavlja primarne akustike centre.Ispod colliculi inferiores je presjek kroz aqueductus cerebri Sylvii.Oko toga kanala je sloj sive supstance substantia grisea centralis.U njoj se na ovom presjeku nalaze jezgre etvrtog modanog ivca (N.trochlearis).Jedna je nucleus n.trochlearis.Iz nje odlaze filla radicularia,koja idu prema dorzalno,iznad kanala kriaju se u medijalnoj liniji a to krianje oznaavamo kao decussatio fibranum trochlearium.Oko ove jezgre nalazi se put fasciculus longitudinalis medialis.U sivoj supstanci nalazi se mezencefalino jedro n.trigeminusa-nucleus tractus mesencephalicus n.trigemini,a iznad nje polazi tzv.Schitzov put-fasciculus longitudinalis dorsalis.U tegmentumu nalazi se krianje vlakana koja prolaze kroz gornje krake malog mozga i nastaje decussatio pedunculorum cerebellarium superiorum.Prednji dio vlakana ove dekusacije su porijeklom iz nc.dentatusa,a ostala su porijeklom iz ostalih jezgara malog mozga,i to:nc.globosus,nc.emboliformis i nc.fastigii.Ventralno od dekusacije su vlakna tractus rubrospinalisa koji je glavni extrapiramidni put.Lateralno od fasciculus medialis su dvije jezgre:nc. dorsalis tegmenti (nc.ganglion) i nc.ventralis tegmenti.Izmeu njih su vlakna tractus tegmentalis centralis.Sasvim prema lateralno je tzv.lateralni senzibilni ugao,koga ine putevi,i to najnie leminiscus medialis,iznad njega leminiscus spinalis,pa leminiscus trigeminalis i leminiscus lateralis najdorzalnije.Kroz crura cerebri prolaze putevi i to:najmedijalnije tractus frontopontinus,pa tractus corticobulbaris pa tractus corticospinalis i tractus occipitotemporopontinus.

Presjek na nivou colliculi superioresColliculi superiores graeni su od sive supstance strata grisea colliculi superiores rasporeene u tri sloja:

1) Stratum griseum superficiale

2) Stratum griseum medium

3) Stratum griseum profundum

Izmeu sivih slojeva su etiri sloja bijele supstance i to od dorzalno prema medijalno:

1) Stratum zonale

2) Stratum opticum

3) Stratum medullare intermedium (leminiscale)

4) Stratum medullare profundum

Ispod njih je u formi trougla presjek kroz aqueductus cerebri Sylvii.Kanal koji spaja upljine tree i etvrte modane komore.Oko kanala je sloj substantiae griseae ili substantia periaqueductalis.U njoj prema medijalno se nalaze jezgre oculomotoriusa-nc. n.oculomotorii.Korijena vlakna toga nerva su filla radicularia n.oculomotorii koji idu prema ventralno nanie,prolaze kroz nc.ruber,izlaze u fossu intercruralis u sulcus n.oculomotorii(sulcus mesencephali medialis).Oko jezgara n.oculomotoriusa su vlakna asocijativnog puta fasciculus longitudinalis medialis.Prema lateralno u suptanci grisei je nc.tractus mesencephalicus n.trigemini.Iznad njega su vlakna fasciculus longitudinalis dorsalis.Iz dubljih slojeva sive supstance polazi tractus tectospinalis.Njegova vlakna se u integmentum mesencephali kriaju i formiraju decussatio dorsalis tementi (Meynerti).Lateralno od tractus tectospinalisa je tractus thalamorubroolivais.Prema ventralno je nucleus ruber od koga polaze vlakna tractus rubrospinalisa.Ta vlakna se u medijalnoj liniji kriaju i formiraju decussatio ventralis tegmenti.Prema lateralno je lateralni senzitivni ugao kojeg ine leminiscus medialis.Iznad njega je leminiscus spinalis,iznad toga je leminiscus trigeminalis i tractus spinotectalis.Na granici tegmentuma i modanih krakova je substantia nigrea koja ima dva dijela:pars compacta-dorzalno i pars reticularis.

U crura cerebri su modani kraci koji nose puteve i to od medijalno prema lateralno tr.frontopontinus,tr.corticobulbaris,tr.corticospinalis (pyramidalis) i tr.temporopontinus.

Presjek na granici izmeu mesencephalona i diencephalona-Area praetectalisNa tom presjeku prvo vidimo nc.praetectales.Ispod nje je aqueductus cerebri Sylvii te substantia grisea.Lateralno od aqueductusa je Darkevievo jezgro a lateralno od njega je nc.comissurae posterior.Prema nanie je nc.ruber,dalje nc.interstitialis (Cayal).Ove jezgre pripadaju okulomotornim jezgrama i u sastavu su fasciculus longitudinalis medialis.Na sredini crus cerebri i tegmentuma je nc.nigres.Na tektalnim jezgrima zavravaju aferentna vlakna n.opticusa i tr.opticusa,i to vlakna iz frontalnog i occipitalnog dijela onog polja.Eferentna vlakna odlaze na corpus geniculatum laterale,colliculi superiores,te pulvinar thalami.Nuclei nervorum capitaliumN.oculomotorius je ivac koji ima dvije jezgre,i to somatomotornu nc.nervi oculomotorii i jedno akcesorno-visceromotorno nc.accessorius n.oculomotorii.U ventralnom dijelu supstance su jezgre n.oculomotorii.Rostralno i medijalno od ove jezgre je njegovo akcesorno jezgro.Jezgre n.oculomotoriusa inerviraju miie pokretae oka,one jabuice.Nervno stablo n.oculomotoriusa je sastavljen od vlakana oba jezgra n.oculmotoriusa ali tako da vlakna iz nc. n.oculomotorii polaze iz jezgre iste strane,kroz nc.ruber i izlaze u fossu intercruralis na sulcus n.oculomotorii.Ova vlakna iz ove jezgre iste strane inerviraju m.rectus superior,m.rectus medialis te m.rectus inferior.Dok vlakna iz suprotne jezgre koja se prikljuuju stablu oculomotoriusa inerviraju m.rectus superior.Preganglijska vlakna nc.accessorius n.oculomotorii kao i preganglijska vlakna iz periaqueduktalnih neurona koja su u sivoj supstanci prikljuena stablu okulomotornih nerava (nalaze se lateralno od nervnih vlakana)dolaze do ganglion ciliare,tu se prekidaju i prave sinapsu i nastavljaju postganglionarna vlakna koja inerviraju m.ciliaris i m.sphincter pupillae.U mesencephalonu na presjeku colliculi superiores nalaze se jezgra n.trochlearisa,ija se vlakna kriaju iznad aqueductus cerebri-decussatio nervorum n.trochlearii, te izlaze lateralno od frenulum veli medullaris superioris (na dorzalnoj strani mozga) i inerviraju m.obliiqus superior.U mesencephalonu je i tr.mesencephalicus n.trigemini.Vlakna tr.opticusa zavravaju dijelom na nc.accessorius n.oculomotorii.Axoni vlakana ovog jezgra inerviraju m.sphincter pupillae te dolazi do suenja zjenice na svjetlost.Drugi dio vlakana tr.opticusa ide kroz comissuru posterior te zavrava na nc.accessorius n.oculomotorii suprotne strane a od njega idu post.ganglionarna vlakna koja inerviraju m.sphincter pupillae na drugoj strani te se postie konsenzualni reflex zjenice,reflex na oba oka.Nc.ruber se nalazi na presjeku kroz colliculi superiores.Kroz njega prolaze radikularna vlakna n.oculomotorii.Na njemu opisujemo dva dijela s obzirom na topografski poloaj:1) Pars mesencephalica

2) Pars diencephalica

Granica izmeu ova dva dijela je brazda na njegovoj medijalnoj strani kroz koju prolazi fasciculus retroflexus (Meynerti) koji se protee od colliculi superiores do corpora mammilaria.Njegov kaudalni dio graen je od veih elija.To je nc.ruber magrocellularis-paleorubrum.Njegov dorzokranijalni dio je graen od manjih elija i to je nc.ruber parvocellularis.Bogat je eljezom i zbog toga je crvenkaste boje.Po funkciji to je relejno jezgro.

Aferentna vlakna nc.ruber dobiva od lobus pallidus:

1) Tractus palidorubralis (iz lobus pallidusa na nc.ruber)

2) Tractus corticorubralis (iz cortexa velikog mozga na nc.ruber)

3) Tractus cerebellorubralis s.dentatorubralis (iz nc.dentatusa za nc.ruber)

4) Tractus tectorubralis

Eferentna vlakna nc.ruber:

1) Tractus rubrospinalis

2) Tractus rubroreticularis

Nc.niger (substantia nigra) je crno jedro koje se nalazi na prelazu modanih kraka i tegmentuma mesencephalona.Ima polumjeseastu povrinu gdje svojim konkavitetom obuhvata tegmentum mesencephali.Posjeduje dva dijela:pars compacta i pars reticularis.Pars compacta je sastavljen od veih elija.On je postavljen u dorzalnom dijelu jezgra a sadri crni pigment melanin koji mu daje boju.Osim toga bogat je dopaminom te se pripaja dopaminerinom sistemu.Ventralni dio jezgra sadri manji broj manjih elija koje sadre neto eljeza i pigment lipofuscin.Nc.niger po funkciji pripada extrapiramidnom sistemu.Njegov oteenje dovodi do tremora (Parkinsonova bolest).

Colliculi superiores sastavljeni su od svijetlih i tamnih slojeva-strata grisea et strata alba

Na gornje sive slojeve dolaze tr.corticotectalis i tr.pallidotectalis.

Na srednji sloj vlakna dolaze tr.opticus,od medullae spinalis tr.spinotectalis,a odlaze tr.tectoreticularis i tr.tectopontinus.Od donjeg sivog sloja tr.tectospinalis i tr.tectobulbaris.Kvrice su meusobno povezane komisuralnim vlaknima s.comissura reticulorum superiorum.Colliculi inferiores u sastav njih ulaze nc.centralis,nc.paracentralis i nc.externus (lateralis)Aferentna vlakna kroz njega prolaze vlakna slunog puta:

1) Leminiscus lateralis

2) Tr.corticotectalis

3) Tr.pallidotectalisEferentna vlakna kroz koji prolaze:

1) Tr.tectospinalis

2) Tr.tectobulbaris

Fasciculus longitudinalis medialis je glavni asocijativni put modanog stabla.Sastoji se iz dva dijela:

1) Tr.comissurolongitudinalis

2) Tr.vestibulolongitudinalis

Nc.comissurae posterior je parno jezgro koje se nalazi na presjeku mesencephalona i diencephalona.Iz njeg polazi tr.comissurolongitudinalis koji povezuje oculo (miie za pokretai oka) sa cefalogirnim jezgrima (miie glave i vrata).Iz nc.vestibularis lateralis polazi tr.vestibulolongitudinalis koji se podijeli na ascendentnu i descendentnu granu.CerebellumCerebellum ili malo mozak je bubreasta tvorevina postavljena u fossa cranii posterior ispod okcipitalnog renja velikog mozga-lobus occipitalis cerebri.Od te formacije mali mozak odvojen je duplkaturom tvrde modanice-durae mater a ta duplikatura oznaena je kao tentorium cerebelli ili ator malog mozga.

Na cerebellumu razlikujemo etiri strane:

1) Facies superior cerebelli

2) Facies inferior cerebelli

3) Facies anterior cerebelli

Izmeu facies superior i facies inferior zavrava se bijela horizontalna pukotina-fissura horizontalis cerebelli koja poinje na mjestu gdje srednji kraci malog mozga poinju a odatle ide prema nazad i zavrava na incisura cerebelli posterior.Facies superior cerebelli je u cjelini zaravnjena,izuzev u sredinjem dijelu gdje je neto izboena.Na facies inferior nalazi se udubina vallecula cerebelli koja podijeli vermis od hemisfera.

Facies anterior cerebelli se zapaa kada se osijeku kraci velikog mozga i vellum medullaris superior et inferior (dijelovi etvrte modane komore).Mali mozak je u cjelini sastavljen od mnotva tvorevina poput listia-folia cerebelli (gyri) a izmeu njih su pukotine-fissurae cerebelli.Prema naprijed je usjek incisura cerebelii anterior a pozada je usjek incisura cerebelli posterior.U ovu zadnju ulazi pregrada malog mozga-falx cerebelli (duplikatura tvrde modanice).

Na malom mozgu razlikujemo njegov najstariji dio archicerebellum.Sav ostali dio,kad oduzmemo lobulus floculonodularis oznaavamo kao tijelo odnosno corpus cerebelli.Corpus cerebelli podijeljen je na dva renja:lobus cerebelli anterior et posterior.Lobus cerebelli anterior oznaavamo kao paleocerebellum a lobus cerebelli posterior kao neocerebellum.Na malom mozgu u cjelini razlikujemo centralno postavljeni dio koji ima formu crva i oznaava se kao vermis cerebelli a lateralno desno i lijevo su vei dijelovi a to su hemisfere-hemispheria cerebelli.Svakom dijelu na vermisu odgovara dio na hemisferama.Izuzetak je jedino jeziak-lingula cerebelli koja nema svoj odgovarajui dio na hemisferama.Iza lingulae nalazi se fissura postlingualis s.fissura praecentralis a iza nje se nalazi lobulus centralis,kojeg dijelimo u dva dijela:pars anterior s.ventralis i pars posterior s.dorsalis.

Na hemisferaram ovom dijelu odgovara ala lubuli centralis koji kao i lobulus centralis ima dva dijela:pars superior et inferior.Na vermisu uoavamo dio odnosno breuljak-culmen koji takoer ima dva dijela:pars anterior et posterior.Njih dijeli jedna plitka pukotina-fissura intraculminalis.Culmenu odgovara dvotrbuasti reanj-lobulus quadrangularis anterior.On ima dva dijela:medijalni i lateralni,odnosno prednji i stranji-pars anterior et posterior.Iza culmena je pukotina-fissura prima koja pravi granicu izmeu culmena i narednog dijela vermisa-decliva s.fissura praeclivaris.Lobus cerebelii posterior poinje od fissurae primae na gornjoj povrini malog mozga.Iza nje se nalazi strma ravan declive kojoj na hemisferi odgovara lobulus quadrangularis posterior.Iza declive je folium vermis a izmeu declive i foliuma je fissura postclivaris s.cerebelli superior posterior.Folium vermisu na hemisferi odgovara sa gornje i donje strane lobuli semilunares superiores et inferiores.Lobulus semilunaris superior ka nazad dolazi do fissura horizontalis cerebelli s.intercruralis koja dijeli gornju od donje strane a istovremeno dijeli lobus superior s.crus primum od lobus inferior s.crus secundum.

Na donjoj strani cerebelluma imamo podruje vermisa i hemisfera.Idui od nazad ka naprijed uoavamo:Lobulus semilunaris inferior s.crus secundum a on ide od fissura horizontalis do fissura funogracilis.Na donjoj strani u podruju vermisa je tuber vermis kojem na hemisferama odgovara lobulus gracilis (paramedianus).Ispred tuber vermisa,u podruju vermisa sa donje strane je fissura praepyramidalis s.praebiventralis.Ispred tuber vermisa je piramidalni dio vermisa-pyramis vermis.Njemu na hemisferama odgovara lobulus biventer koji ima dva dijela:

Pars medialis (lobulus paraflocularis dorsalis) i pars lateralis (lobuli biventeris s.lobulus copularis paramediani).

Pyramis vermis od uvulae dijeli pukotina fissura secunda s.postpyramidalis.Ispred pyramisa,u podruju vermisa na donjoj strani je ulegnue-uvula kojoj na hemisferama odgovara podruje u obliku krajnika-tonsilla ili lobulus paraflocularis ventralis.Tonsillu od pedunculae floculae floculi dijeli fissura posterolateralis i tu je granica lobus cerebelli posterior.Ispred uvulae u podruju vermisa je vor-nodulus od koga odlazi krak pedunculi floculi na kome je floculus (pahuljica).

S obziorm na funkciju i nastanak,cerebellum dijelimo na:

1) Archicerebellum (vestibulocerebellum)

2) Paleocerebellum (spinocerebellum)

3) Neocerebellum (cerebrocerebellum)

Archicerebellum je najstariji diomalog mozga i predstavlja korelacioni centar za ravnoteu i posebno je razvijen jod riba.Predstavlja vezu sa vestibualrnim jezgrama-vestibulum cerebelli.Aferentna vlakna dobiva od ovih jezgara,a eferentna alje na ove jezgre.Ukoliko se poremeti funkcija archicerebelluma (tumor u donjem vermisu-sindrom donjeg vermisa) dolazi do gubitka ravnotee pri hodanju te takva osoba tetura-ATAXA.

Paleocerebellum povezuje se sa medullom spinalis i uvulom.Predstavlja koordinacioni centar pojedinih grupa miia-flexora i extensora.Aferentna vlakna dolaze iz medullae spinalis preko:

1) Tr.spinocerebellaris anterior

2) Tr.spinocerebellaris posterior

Ovi putevi nose duboki senzibilitet,prema tome paleocerebellum je najvei centar dubokog senzibiliteta.Aferentna vlakna dobiva i iz olivae kao Tr.olivocerebellarius.Ova vlakna u olivu dolaze iz corpus striatum.

Eferentna vlakna paleocerebelluma odlaze od cerebelluma (nc.dentatusa) na tr.cerebellorubralis preko pedunculus cerebellaris superior na nc.ruber a odatle tr.rubrospinalis na prednje rogove kimene modine.Ako se poremeti funkcija paleocerebelluma,poremeti se i koordinacija miinih grupa-flexora i extensora.Paleocerebellum je centar dubokog senzibiliteta,centar koordinacionih pokreta grupa miia a pored toga koi prejake tonuse extensora.Neocerebellum je najmlai dio i najvei je dio u hemisferama i nc.dentatusu.

Aferentna vlakna dobiva iz mozga,iz kore (cortex cerebri).Tu spada tr.cortiocpontini koji ide na nuclei pontis.Od nuclei pontis odlazi tr.pontocerebellaris u koru malog mozga a odatle produecima Purkinijevih vlakana do nc.dentatusa.Od tog mjesta ide preko pedunculi cerebellares superiores na mesencephalon gdje pravi decussatio pedunculorum cerebellarium superiorum.Nakon tog krianja odlazi u thalamus i cortex.Ako se poremeti funkcija neocerebelluma dolazi do ataxije,gubi se tonus miia te dolazi do slabosti organizma.

Putevi malog mozga1) Pedunculus cerebellaris inferior ima dva dijela:lateralni i medijalni dio.Kroz lateralni dio prolazi tr.cerebellospinalis,ulaze tr.spinocerebellaris posterior i tr.corticocerebellaris.Kroz medijalni dio nc.dentatusa prolaze tr.dentatonuclearis i tr.cerebellonuclearis2) Pedunculus cerebellaris medius kroz njega prolaze tr.pontocerebellaris i tr.corticocerebellaris3) Pedunculus cerebellaris superior kroz njega prolaze tr.spinocerebellaris anterior,tr.cerebellorubralis s.dentatorubralis i tr.cerebellothalamicusAngulus pontocerebellarisAngulus pontocerebellaris je ugao izmeu ponsa,medullae oblongatae i cerebelluma a prema naprijed je stranja strana piramide temporalne kosti.Taj prednji osteoduralni zid je prema gore ogranien sa sinus petrosus superior,a prema dolje sa sinus petrosus inferior.Prema lateralno je ogranien sa sinus sigmoideus.Na ovom zidu se nalaze otvori za nervne peteljke.Najlateralnije je peteljka za prolaz n.glossopharyngeus,n.vagus i n.accessorius.Srednja peteljka je za prolaz n.facialis sa intermediusom i n.statoacusticus.Najmedijalnije je n.trigeminus i n.abducens.

Kroz pontocerebelarni ugao prolazi a.cerebellaris superior koja se provlai izmeu n.trochelaris i nerava gornje peteljke,a.labyrinthi s.auditiva interna.Najmedijalnije je peteljka na n.trigeminus a lateralno od njega je peteljka za n.facialis sa n.intermediusom i n.statoacusticus.

Od vena imamo Dandijevu venu koja je vana kod operacija tumora ovog podruja i polazi od prednjeg ruba gornje strane cerebelluma,ide ka gornjoj ivici sinus petrosus superior te se ulije u sinus neposredno iznad porus meatus acusticus internus.Na presjeku kroz cerebellum zapaa se njegova makroskopska graa.Ka periferiji je cortex cerebelli a u sredini je medulla cerebelli.Od sive supstance odlaze traci kao bijeloj supstanci i to su laminae medullares,a u medulli su smjeteni jezgre malog mozga koje su parne i idui od medijalno ka lateralno (od dorzalno ka nanie) to su:1) Nc.fastigii

2) Nc.globosus

3) Nc.emboliformis

4) Nc.dentatus

Cortex cerebelli je graena od elija i vlakana i idui izvana prema unutra razlikujemo slijedee slojeve:

1) Stratum moleculare je sloj sitnih elija poput zvijezda,a u njemu se nalaze i dendriti,Purkinijeve elije te axoni granuliranih elija.Ovaj sloj je manje bogat elijama i vie je sinaptikog karaktera

2) Stratum gangliosum je sloj ganglijskih elija (oko 15 mil.)iji se dendriti granaju oko elija molekularnog sloja a aneuriti naputaju koru

3) Stratum granulosum je sloj najsitnijih elija

U cortexu se jo nalaze mahovinasta vlakna i puzea vlakna.

Ventriculus quartus (etvrta modana komora)Iz dvaju zadnjih mjehurova osnove razvoja mozga,metencephalona i mijelencephalona,tj.iz njihovih upljina zajednikim spajanjem nastaje etvrta modana komora.To je centralna upljina rhombencephalona.U svom kaudalnom kraju nastavlja se u canalis centralis medullae spinalis,a prema kranijalno u aqueductus cerebri Sylvii,koji je spaja sa upljinom tree modane komore.etvrta modana komora ima svoje zidove:ventralni i dorzalni,te ima svoje uglove i ivice.

Ventralni zid ili pod etvrte modane komore ine dorzalna strana ponsa i gornji dio dorzalne medullae oblongatae.Dno je fossa rhomboidea (pars pontina et bulbaris).Granica izmeu ova dva dijela su striae medullares s.acusticae.

Dorzalni zid jeste krov komore koji ima dva dijela:

Pars metencephalica grade vellum medullare superius,cerebellum i vellum medullare inferius.

Cerebellum sudjeluje svojom donjom stranom i to fossa cerebelli transversa.Njen najvisoiji dio zalazi u bijelu supstancu cerebelluma i oznaava se kao fastigium koji je naprijed ogranien sa vellum medullare superius a straga sa vellum medullare inferius.

Vellum medullare superius ima formu trokutaste ploe sa vrhom ka naprijed a bazom ka nazad.Baza je srasla sa poetnim dijelom gornjeg vermisa lingula cerebelli,a vrh dolazi do zadnje ivice laminae quadrigeminae.Vrh je oznaen kao frenulum velli medullare superius a sa strane frenuluma na povrinu izbija n.trochlearis.

Vellum medullare superius razapet je izmeu gornjih krakova malog mozga.Vellum medullare inferius razapet je izmeu nodulusa i pedunculi floculi.Ima oblik pravougaonika ija je baza spojena sa nodulusom idui ka kaudalno.Vellum medullare inferius se stanjuje i prelazi u ependimsku epitelnu plou.

Lamina tectoria ventriculi quarti ima formu trokuta ija je baza srasla sa bazom vellum medullare inferius.Vrh dospijeva do najkranijalnije take fossae rhomboideae.Razapeta je izmeu donjih krakova malog mozga i pedunculi cerebellares inferiores.Ova lamina je prekrivena duplikaturom piae mater.Pia mater sa laminom tectoriom ini tela chorioidea koja je dobro vaskularizirana i nastaje plexus chorioideus koji lui liquor cerebrospinalis.Ivice telae chorioideae su zadebljane i veu se za donje krake malog mozga i to zadebljanje oznaavamo kao taenia.Na lamini tectorii nalaze se otvori od kojih je jedan neparan-apertura mediana ventriculi quarti (odmah iznad obexa) a lateralno su aperturae laterales.Kroz ove otvore prolazi se u subarahnoidalni prostor,tj.kroz njih cirkulira liquor u ovaj prostor.Iz aperturae medianae dolazi se u cisterna cerebellum medullaris,a iz aperturae laterales u cisterna pontis.Lateralna komora ini recessus lateralis izmeu donjih krakova malog mozga i floculusa.Tu su aperturae laterales.Diencephalon

Diencephalon ili meumozak se nalazi rostralno od modanog stabla a ventromedijalno od velikog mozga.Veliki mozak ga obuhvata odozgo i sa strana.Jedino u gornjem dijelu ostaju chiasma opticum i corpora mammilaria.

Najvei dio diencephalona dijeli lateralna komora .Veliki mozak je alteralno srastao sa diencephalonom preko capsula interna koja nosi puteve i bazalni ganglion.Centralna upljina diencephalona je trea modana komora.Granice diencephalona na medijalnoj strani su:corpora mammilaria a na dorzalnoj strani prednja ivica laminae quadrigeminae.U sastav diencephalona ulaze:

1) Thalamus

2) Epithalamus

3) Metathalamus

4) Subthalamus

5) Hipothalamus

Diencephalonu su pridodate dvije lijezde:Corpus pineale (epiphysis cerebri) i hypophysis cerebri.Thalamus je najvea masa diencephalona.To je siva masa postavljena sa strana tree komore.Njegova dorzalna i medijalna strana su slobodne,a lateralno i ventralno dolazi u donos sa okolnim strukturama.Dorzalna strana sudjeluje u izgradnji centralnog dijela lateralne komore-pars centralis ventriculi lateralis.Ta strana prekrivena je slojem sive supstance-stratum griseum.Sa dorzalne strane taj sloj sive supstance prelazi na medijalnu stranu i na prelazu se nalazi stria medullaris thalami.Ispod nje se nalazi takoer sloj sive supstance-stratum griseum centralis.Medijalnu stranu thalamusa ini lateralni zid tree komore,zapravo trea modana komora je uska pukotina postavljena u sagitalnoj ravni.

Lateralna strana thalamusa je u odnosu sa capsula interna koja nosi puteve.Thalamus od capsulae internae odvaja sloj izreetane sive supstance to je stratum reticulare.Ovaj sloj ini pravu granicu thalamusa i lateralnog njegovog dijela.

Stratum reticulare idui prema nanie zadebljava i to zadebljanje oznaava se kao zona incerta.Stratum reticulare od capsulae internae odvaja sloj bijele supstance.To je lamina medullaris externa.Ventralno od zonae incertae je podruje hypothalamusa.Dakle ventralno je thalamus u odnosu sa jezgrama hypothalamusa.Tu su oba nuclei ruber,oba nuclei niger i tu se sreemo sa novom sivom masom.

Zona incerta se nalazi izmeu dva sloja bijele supstance,i to campus foreli H1 i campus foreli H2Ovaj prvi se nalazi izmeu thalamusa i zonae incertae a drugi se nalazi izmeu nc.ruber i subthalamusa s jedne strane i kaudalnog dijela nc.niger sa druge strane.Thalamus je sastavljen od oko 20 jezgara.Neuroni tih jezgara svoje axone alju u skoro sve regije kore.Ta jezgra thalamusa se najprije mogu podijeliti u dvije velike grupe i to:

1) Nespecifina grupa

2) Specifina grupa jezgara

Nespecifina grupa jezgaraOva grupa se dijeli u tri manje grupe i to:1) Ncc.reticulares thalami

2) Ncc.intralaminares thalami

3) Ncc.mediani thalami

1) se nalaze lateralno od thalamusa a od jezgara drugih thalamusa odijeljena je sa slojem bijele supstance-lamina medullaris interna.Aferentna vlakna ova grupa jezgara dobiva od formatio reticularis i od ostalih jezgara thalamusa te od cortex cerebellaris.Svoja eferentna vlakna direktno alje u cortex.

2) se nalaze u podruju laminae medullaris internae.U ove jezgre ubrajamo nc.centromedianus,medijalno od njega je nc.parafascicularis.Osim njih postoje jo i sasvim manje jezgre-nc.centralis lateralis,medialis et paracentralis.

Ova jezgra dobivaju aferentna vlakna iz cortexa-corticothalmina vlakna zatim iz lobus pallidusa-pallidothalamina vlakna iz medullae spinalis-tr.spinothalmicus te iz formatio reticularis.Eferentna vlakna alje u bazalne ganglije-nuclei basales.Ova jezgra imaju integrativnu funkciju,njihova veza sa neostriatumom govori da imaju ulogu u regulaciji pokreta.

3) se nalaze u lateralnom zidu tree modane komore i u adhesiointerthalamica.U ta jezgra ubrajamo nc.reunius i nc.comissuralis rhomboidalis.Aferentna vlakna dolaze iz formatio reticularis,a efernentna odlaze u nc.cinguli.Specifina grupa jezgaraOva grupa se dijeli:

1) Nuclei anteriores thalami

2) Nuclei laterales thalami3) Nuclei mediales thalami

1) u donjem dijelu thalamusa prave izboenje-tuberculum anterius thalami.U ova jezgra ubrajamo do ventralno od dorzalno nc.anteroventralis,nc.anteromedialis,nc.anterodorsalis.Aferentna vlakna ova grupa dobiva iz hyppocampusa preko fornixa i iz mamilarnog tijela-nc.mammilaris a odatle polazi fasciculus mammilothalmicus.

Eferentna vlakna alje u cingulum dakle prednje grupa pripada miminoj grupi.Medijalna grupa je veliko jezgro nc.mediodorsalis koji se dijeli na medijalni i lateralni dio.Medijalni dio je graen od veih elija-pars magnocellularis medialis a lateralni dio od manjih elija-pars parvocellularis lateralis.Ovo jezgro ima asocijativnu funkciju.Lateralna grupa se dijeli na ventralni i dorzalni dio.

Nc.ventrolateralis - u njeg ubrajamo nc. ventralis anterior, intermedius, posterolateralis et posteromedialis.Ovo su relejna jezgra.Nc.dorsolateralis ima dva dijela-nc.dorsalis anterior et posterior.

Zadnja grupa

U ovu grupu jegara ubrajamo:nuclei pulvinares thalami i nuclei posteriores koje se nalaze u podruju pulvinar thalami

Nuclei pulvinar thalami ima ih vie i to:Nc.pulvinaris anterior,inferior,medialis et lateralisAferentna vlakna ova jezgra dobiju od colliculus superiores i nc.niger i asocijativnog cortexa frontotempooccipitalnog renja.

Eferentna vlakna odlaze u asociajtivne komplexe(frontotemporooccipitalni reanj)

Nuclei posteriores su jezgra koja su dijelom od pulvinar thalami a dijelom od corpus geniculum mediale.Aferentna vlakna-tr.spinothalmicus i tr.trigemniothalamicus.Eferentna vlakna odlaze u parijetlani temporalni reanj.

Obzirom na razvoj i funkciju thalamus dijelimo na archithalamus,neothalamus i paleothalamus.ARCHITHALAMUSJe nasjtariji dio a ine ga jezgra medijalno od dorzomedijalne grupe a to su nuclei reticulares,nuclei intralaminares i nuclei paraventricualres.

Aferentna vlakna dobiva iz niih centara modanog stabla-tractus spinomedullaris i preko kranijalnih nerava.

Eferentna vlakna alje u jezgre extrapiramidnih slojeva i hypothalamus.Nema nikakve veze sa cortexom sve se deava u njemu samom dakle funkcija mu je reflexna.

NEOTHALAMUS

Obuhvata jezgre-dorzomedijalne grupe:nc.medianus ija je uloga asocijativna.Dobiva aferentna vlakna iz paleothalmusa a svoje eference alje u podruje asocijativne zone frontalnog renja i area praemotoria.PALEOTHALAMUSTu spadaju jezgre:nc.ventralis anterior,intermedius,medius,posterolateralis et posteromedialis.

U nc.ventralis anterior zavravaju vlakna lobus pallidusa a eferentna odlaze na gyrus praecentralis.

Nc.ventralis intermedius aferentna dobiva iz nc.dentatusa i globus pallidusa,efernenta idu u gyrus praecentralis.Nc.ventralis posteromedialis aferentna dobiva iz leminiscus trigeminus,a eferentna iz gyrus postcentralis.

Dakle funkcije thalamusa su reflexna,mirisna i asocijativna.Od thalamusa odlaze vlakna a isto tako od kore prema thalamusu te stvraju se njegovi kraci pedunculi thalami.Tr.thalamocorticalis i tr.corticothalamici stvaraju pedunculi thalami anterior koji prolazi kroz crus anterius capsulae internae i ide u frontalni reanj.Pedunculi thalami superiores ide od thalmusa prema crus posterior.

Pedunculus thalmis posterius od thalamusa kroz retroventiformni dio capsulae internae prema occipitalnom renju.

Pedunculus thalamis inferius ide od thalmusa kroz subventiformni dio capsulae internae prema temporalnom renju.

Metathalamus je izgraen od: corpus geniculatum mediale et laterale,koja se oba nalaze ispod pulvinar thalami.Corpus geniculatum laterale-colliculus superiorus i pulvinar thalami su subkortikalni vidni centri.Colliculus superior je sa corpus genicualtum laterale poezan preko brachii colliculi superiores.

Unutar ccorpus genicualtum laterale je istoimeno jezgro nc.corporis genicualti lateralis.Dorzalno od njih ova jezgra ima laminarnu strukturu.ih lamina ima est.Prve dvije laminae imaju vee elije-magnocelullae ostale etiri imaju manje elije-parvocelullae.Lamina 2,3 i 5 dobijaju vlakna od tr.opticusa (vlakna sa iste strane) dok ostale laminae dobijaju vlakna sa kontralateralne strane.Samo jezgro je reciprono povezano sa area stellata.

Corpus geniculatum mediale u njemu se nalazi nc.corporis geniculati mediale.Ovaj corpus skupa sa colliculus inferior predstavlja subkortikalen akustike centre.Ovo jezgro ima ventralni i dozomedijalni zid.Colliculus inferior je preko brachii coliculi inferiores spojen sa nc.corporis geniculati mediale.U ovo jezgro ulaze vlakna iz Kortijevog organa preko leminiscus lateralis.

Epithalamus

U njegov sastav ubraja se dio striae medullares,koje se nalaze na prelomu dorzalne u medijalnu stranu thalamusa.

Ka nazad se nastavi u trigonum habenulae u kome je nc.habenulae lateralis et medialis i comissura habenulorum koja spaja oba trigonum habenulae.Ispod comissurae je comissura posterior.

Aferentna vlakna prima tr.corticohabenularis,tr.olfactohabenularis.Eferentna vlakna odlaze u nc.habenulae na nc.interpeduncularis a to je tr.habenulointercruralis s.fasciculus retroflexus.

Na nc.habenulae dolaze vlakna iz septalne regije.

Subthalamus

Je dio diencephalona koji je ventralno od thalamusa,medijalno od retikularnih jezgara i capsulae internae a iznad modanih krakova.Tu ubrajamo: nc.ruber, nc.niger, zona incerta i nc.subthalamicus.Af. vlakna dolaze kroz subthalamus, prolaze leminiscus medialis, tr.spinothalamicus i tr.trigeminothalamicus.

Iz cerebelluma ( nc.dentatus) dolaze vlakna i to je tr.cerebellonuclearis a vlakna se prekinu u nc.ruber a prije nego to dou do njega grade jedino malo polje bijele supstance-corpus Forelli H1Vlakna doalze iz globus pallidusa.Tu polazi ansa lenticularis,a druga je fasciculus lenticualris,koji probija modane krake te pravi corpus Forelli a onda se spajaju fasciculus i ansa te ine fasciculus thalamicus koji formira corpus Forelli H2.Vlakna idu na jedra thalamusa.Kroz subthalamus prolaze strionigralna i nigrostrialna vlakna.

Hypothalamus

Se nalazi na ventralnoj strani,tj.na bazi mozga.Njegova granica na bazalnoj strani je chiasma opticum.Bono su tr.optici a nazad corpora mammilaria.Columna fornicis dijeli hypothalmus u dva dijela:medijalni i lateralni.Hypothalamus sastavljen je od velikog broja jezgara te s obzirom na to dijelimo ga na regio hypothalamica anterior,lateralis et posterior.Medijalna se na osnovu formacija koje formiraju na bazalnoj strani mozga dijeli u tri regije:1) Regio hypothalamica anterior s.suprachiasmatica

2) Regio hypothalamica intermedius s.tuberoinfundibualris

3) Regio hypothalamica posterior s mammilaris

Jezgre u regio hypothalamica anterior su:

1) Nc.preopticus hypothalamicus medialis

2) Nc.preopticus hypothalmicus lateralis

3) Nc.preopticus hypothalamicus periventricualris

Jezgre u regio hypothalmica intermedia :

1) Nc.arcuatus

2) Nc.ventromedialis

3) Nc.dorsomedialis

4) Nc.posterior

U regio hypothalamica posterior imamo:medijalna i lateralna jezgra su u corpus mammilaris kao i nc.mammilaris intermedius.Iz medijalnih mamilarnih tijela odlazi fasciculus mammilaris princeps,koji se podijeli na fasciculus mammilothalamicus et mammilotegmentalis.Nc.supraopticus et paraventricularis su graeni od veih elija to je njegov magnocelularni dio.Graene su ove jezgre od elijskih tijela koje imaju dendrite i axone.Ova dva jezgra lue hormone oxytocin i vasopresin.Nc.ventromedialis et dorsomedialis sudjeluje u regulisanju i uzimanju hrane.Jedro je centar sitosti a povezano je sa lateralnim jedrima,lateralne jezgre hypothalamusa su kod fornixa i nisu grupisana u jedra.Hypothalamus ima intra- i extrahypothalmine veze.Intra su veze izmeu jezgra te spoj su sa hipofizom.Aferentna vlakna doalze iz hyppocampa,ef. Tr.mammothalmicus et mammotegemtnalis.

Putevi imaju af.i ef.vlakna-fasciculus hypothalmicus dorsalis.

Preko infundibulum hypothalmus je vezan za hipofizu.Corpus pineale je iza comissurae habenulae izmeu oba gornja collicula.

Uloga hypothalamusa:

-centar je neuroendokrinog sis