anatomija i fiziologija srca - iceps
TRANSCRIPT
ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA
SRCA
ICEPS, 2018.godina
Dr Vladimir Krstić
FIZIOLOGIJA SRCA
– srce je glavni organ kardiovaskularnog sistema
– snagom svojih kontrakcija srce kontinuirano pumpa krv i omogućava stalno kretanje iste i
na taj naćin omogućava kontinuirano dopremanje O2 i hranljivih materija našim tkivima
– srce je građeno od mišića pretkomora, komora i specijalnih mišićnih vlakana provodnog
sistema
– srce je septumom podeljeno na dve polovine – levo (leva pretkomora i komora) i desno
(desna pretkomora i komora) srce
ANATOMIJA SRCA
ANATOMIJA SRCA
ANATOMIJA SRCA
– između pretkomora i komora nalazi se odgovarajuća atrioventrikularna valvula koja
onemogućava vraćanje krvi iz komore u pretkomoru pri kontrakciji komora
– na aorti i pulmonalnoj arteriji (krvnim sudovima koji izlaze iz leve i desne komore) prisutni
su semilunarni zalisci
– u funkcionalnom smislu zbog toga što je prisutan veoma mali otpor pri širenju
razdraženja srčani mišić se ponaša kao sincicijum i podleže zakonu “sve ili ništa”
ANATOMIJA SRCA
• dve vrste mišićnih ćelija (kardiomiocita):
- radna muskulatura
- sprovodna muskulatura
• podela u odnosu na funkcionalne celine:
- mišići pretkomore
- mišići komore
- mišićna vlakna sprovodnog sistema
FIZIOLOGIJA SRCA
• Fiziološki sincicijum- ćelije nisu u potpunossti odvojene plazmatskom
membranom
• poprečna ispruganost- geometrijski odnos aktina i miozina kao u skeletnoj
muskulaturi
• prisutni tropomiozin i troponin- isti mehanizam mišićne kontrakcije kao kod
skeletnih mišića
• jedno jedro
• tesne veze- gap junctions (direktne komunikacije izmedju dve susedne
ćelije)
• T tubuli
• Dijada- T tubul+jedna cisterna sarkoplzmatskog retukuluma
• sarkoplazmatski retikulum
FIZIOLOGIJA SRCA
• razdraženje- Ca++
• plato depolarizacije- karakterističan akcioni potencijal kardiomiocita
- uslovljava da sistoli komora predhodi sistola pretkomora
- impuls ne prelazi sa komora na pretkomore
• automatizam
• sprovodni sistem
• sistem koronarnih krvnih sudova
• metabolizma kardiomiocita- u naporu se koriste laktati (mlečna kiselina)
iz sopstvenih mišića ili skeletnoj muskulaturi
FIZIOLOGIJA SRCA
Srčani ciklus
– pod srčanim ciklusom se podrazumeva jedna sistola (kontrakcija) i jedna dijastola
(dekontrakcija, relaksacija)
– što je frekvencija srca veća trajanje srčanog ciklusa je kraće
– srce radi frekvencom od 60 do 90 otkucaja u minutu
– izvesno vreme tokom srčanog ciklusa relaksirana je muskulatura i pretkomora i komora,
taj period se označava kao srčana pauza
FIZIOLOGIJA SRCA
• Srčani ciklus pretkomora
– Sistola pretkomora
• krv se istiskuje u komore, AV zalisci su otvoreni
– Dijastola pretkomora
• AV zalisci su zatvoreni, pretkomore se pune krvlju
• Sistola komora
– Faza napona
• Zatvoreni AV i semilunarni zalisci – pritisak krvi u komori raste do 80mmHg
– Faza brzog pražnjenja
• Kada pritisak u levoj komori poraste iznad pristiska u aorti (80mmHg) otvaraju se semilunarni zalisci i
počinje istiskivanje krvi u aortu i plućnu arteriju, u ovoj fazi pritisak u levoj komori raste do 120mmHg,
a u desnoj komori do 25mmHg
FIZIOLOGIJA SRCA
• Sistola komora
– Faza usporenog pražnjenja
• Pritisak u komorama opada ispod onog u aorti i plućnoj arteriji, u ovoj fazi krv se iz leve komore
kreće u aortu po sili inercije
• Dijastola komora
– Protodijastola
• Krv ima tendenciju da se vrati nazad jer je pritisak u aorti veći nego pritisak u levoj komori,
semilunarni zalisci su otvoreni
– Faza izovolumetrijske relaksacije
• U ovoj fazi zatvoreni su i AV i S zalisci, količina krvi u komorama je najmanja, a pritisak naglo opada
FIZIOLOGIJA SRCA
• Dijastola komora
– Faza brzog punjenja komora krvlju
• Kada pritisak u komorama padne ispod onog u pretkomorama otvaraju se AV zalisci i krv iz
pretkomora brzo ulazi u komore
– Faza usporenog punjenja komora krvlju
• Krv pasivno prelazi iz pretkomora u komore kroz otvorena AV ušća
– Presistolna faza
• Poklapa se sa sistolom pretkomora, svojom sistolom pretkomore uvećavaju količinu
krvi u komorama za još 20-30%
FIZIOLOGIJA SRCA
Srčani ciklus leve komore
FAZAPRITISAK
(mmHg)AVZ SLZ
Sistola
komora
Faza napona 0 do 80 Z Z
Faza brzog
pražnjenja80 do 120 Z O
Faza sporog
pražnjenjaoko 120 Z O
Dijastola
komora
Protodijastola ispod 120 Z O
Faza izovolum.
relaks.120 do 0 Z Z
Faza brzog punjenja oko 0 O Z
Faza usporenog
punjenjaoko 0 O Z
Presistolna faza oko 0 O Z
FIZIOLOGIJA SRCA
Srčani ciklus
FIZIOLOGIJA SRCA
Srčani ciklus
FIZIOLOGIJA SRCA
Srčani ciklus
FIZIOLOGIJA SRCA
• količina krvi koja se nalazi u komorama pre sistole iznosi oko 120 - 130ml
(end-dijastolni volumen)
• nakon sistole u komorama zaostaje određena količina krvi oko 50 – 60ml
(end-sistolni, rezidualni volumen)
• komore pri jednoj sistoli iz svojih šupljina ispumpavaju oko 70ml krvi što
predstavlja sistolni volumen/udarni volumen
FIZIOLOGIJA SRCA
Provodni sistem srca
• Sinoatrijalni (SA) čvor
• Internodusni putevi
• Atrioventrikularni (AV) čvor
• Hisov (AV) snop
• Hisove grane (leva i desna)
• Purkinjeova vlakna
– provodni sistem srca ima sposobnost da stvara i prenosi impulse razdraženja
– SA čvor je smešten u zidu desne pretkomore i ima najveći automatizam stvaranja impulsa, SA čvor stvara 60-90 impulsa u minuti i predstavlja predvodnik (pejsmejker) srčanog rada, impulsi se dalje prenose internodusnim putevima ali i preko same radne muskulature pretkomora
FIZIOLOGIJA SRCA
Provodni sistem srca
FIZIOLOGIJA SRCA
Provodni sistem srca
– AV čvor je smešten u zidu desne pretkomore i u fiziološkim uslovima kroz njega impulsi
samo prolaze uz odgovarajuće zadržavanje, dalje razdraženje se prenosi na Hisov AV
snop koji predstavlja jedinu elektrofiziološku vezu između muskulature pretkomora i
komora
– Hisove grane prenose impulse do Purkinjeovih ćelija subendokardijalno u muskulaturi
komora
FIZIOLOGIJA SRCA
Provodni sistem srca
– impuls razdraženja se prenosi brzo kroz sve strukture srca osim kroz AV čvor gde je
prisutno AV zadržavanje od 0,10 do 0,12 sec.
– AV zadržavanje ima veliki fiziološki značaj jer omogućava da se prvo kontrahuju
pretkomore, a zatim i komore
– ovim dodatnim punjenjem komora povećava se pumpna sposobnost srca
FIZIOLOGIJA SRCA
Minutni volumen srca
– minutni volumen srca jeste količina krvi koju ispumpa leva ili desna komora za jedan
minut, MVS jednak je proizvodu udarnog volumena i frekvencije srčanog rada
– u miru minutni volumen srca iznosi 4-6 litara krvi u minutu
– pri povećanom fizičkom opterećenju leva, a i desna komora može da ispumpa i do
20l/min.
– u određenim ekstremnim opterećenjima kod pojedinih sportista ove vrednosti dostižu i
30l/min.
FIZIOLOGIJA SRCA
Minutni volumen
– Porast srčane frekvencije povećava MVS, ova pozitivna korelacija između frekvencije i
MVS prisutna je do 160-180 otkucaja u minuti, pri daljem porastu frekvecije, skraćuje se
značajno trajanje dijastole pa se komore ne mogu adekvatno napuniti krvlju, ovo dovodi i
do smanjenja izduženosti muskulature komora, pa se saglasno Frank-Starlingovom
zakonu srca smanjuje snaga srčane kontrakcije
– porast udarnog volumena povećava takođe MVS, prirast u udarnom volumenu sreće se
kod utreniranih osoba, a njegovo smanjenje pri različitim patološkim stanjima
FIZIOLOGIJA SRCA
Minutni volumen
– Minutni volumen srca primarno je regulisan venskim prilivom ka srcu
– Preload (prethodno opterećenje) je istegnutost miokarda venskim prilivom pre sistole;
dobar pokazatelj istegnutosti miokarda jeste enddijastolni volumen
– Afterload (naknadno opterećenje) jeste opterećenje srca pritiskom, pri porastu krvnog
pritiska naknadno opterećenje se povećava, u takvim uslovima potrebna je veća snaga
za pumpanje iste količine krvi
FIZIOLOGIJA SRCA
Regulacija srčane aktivnosti
– srce je bogato inervisano simpatičkim i parasimpatičkim nervnim vlaknima
– simpatkus inerviše dobro i pretkomorsku i komorsku muskulaturu, dok parasimpatikus
inerviše prevashodno pretkomorsku muskulaturu
– Pri stimulaciji simpatikusa na srcu se registruju pozitivni efekti:
• Inotropni (na snagu srčanih kontrakcija)
• Hronotropni (na frekvenciju srčanog rada)
• Dromotropni (na spovodljivost)
• Batmotropni (na razdražljivost)
FIZIOLOGIJA SRCA
Humoralna regulacija
– Kateholamini – noradrenalin i adrenalin deluju preko beta adrenergičkih receptora u srcu
dovodeći do porasta ulaska Ca++ u kardiomiocit i na taj način ostvaruju sve navedene
efekte simpatikusa
– Elektroliti – hipo i hiperkalijemija, kao i hipo i hiperkalciemija dovode do odgovarajućih
elektrofizioloških poremećaja srčanog rada
Temperatura
– porast temperature za jedan stepen praćen je porastom frekvencije srčanog rada od 10
otkucaja/min.
FIZIOLOGIJA SRCA
Frank-Starlingov zakon
– što je izduženost mišićnih vlakana srca veća to će i snaga srčane kontrakcije biti
jača
– mišićna vlakna se jače izdužuju kada je priliv venske krvi (preload) u srce veći
• Srčani tonovi
– Prilikom srčanog rada zbog zatvaranja AVZ i SZ nastaju određeni zvučni fenomeni –
srčani tonovi
FIZIOLOGIJA SRCA
Srčani tonovi
– Prvi srčani ton – nastaje zatvaranjem AV zalistaka, pri svom zatvaranju zategnuti zalisci vraćaju krv unazad ka komorama što dovodi do treperenja zida komora iz ovog razloga je prvi ton mišićnovalvularnog porekla i glasniji je
– Drugi srčani ton – nastaje zatvaranjem SZ i čisto je valvularnog porekla
– razmak između prvog i drugog tona je kraći i odgovara sistoli, a razmak između drugog i sledećeg prvog tona je duži i odgovara dijastoli
– metoda slušanja stetoskopom je auskultacija, a metoda grafičkog registrovanja tonova naziva se - fonokardiografija
FIZIOLOGIJA SRCA
Elektrokardiografija
FIZIOLOGIJA SRCA
Elektrokardiogram – EKG
– prilikom srčanog rada u srčanom mišiću nastaju određene biostruje koje je moguće
registrovati pomoću elektrokardiografa
– na elektrokardiogramu (EKG) delovi koji su iznad izoelektrične linije su elektropozitivni i
označavaju se kao talasi, a oni ispod su negativni i označavaju se kao zupci
– P talas – depolarizacija pretkomora
– QRS kompleks – depolarizacija komora
– T talas – repolarizacija komora
FIZIOLOGIJA SRCA
Elektrokardiogram – EKG
HVALA NA PAŽNJI!