“možda ja griješim, možda ste vi u pravu ali samo ... novosti februar.pdf · kao što nas kpp...
TRANSCRIPT
0
IDEA WSDC WIFI NVO
VIJEĆE MREŽA
PRAVDE GRAD
SARAJEVO VLADA
KS
IN FONDACIJA
Federalno ministarstvo
okoliša i turizma
BH Telecom
“Možda ja griješim,
možda ste vi u pravu ali
samo zajedničkim
nastojanjem možemo
riješiti problem
1
Riječ urednice *
Nova adresa *
Pisali ste nam o *
Kutak za studente *
U posjeti Debatologiji *
U posjeti debatewise-u *
Riječi velikana *
Preuzeli smo od/Upoznajmo EU
vršnjačkog nasilja, već se u potpunosti zanemaruju njegove posljedice. Šta su to
posljedice vršnjačkog nasilja, koliko dugo traju i kako se manifestuju?
Kada se govori o posljedicama vršnjačkog nasilja, u bh. javnosti se najčešće misli samo
na posljedice fizičkog nasilja. Gotovo da ne postoji ozbiljna sociološka i psihološka
analiza ove teme, a da dolazi sa našeg govornog područja, što doprinosi nedovoljnom
broju dostupnih informacija, koje vode ka neznanju i predrasudama. Fizičke posljedice
su, najčešće, kratkotrajne prirode, a one sa kojima živimo cijelog života i koje u velikoj
mjeri oblikuju sve naše odluke i stavove i misli – u našem društvu ne predstavljaju temu
o kojoj se govori i počivaju na alteranativnoj medicini ćutanja o problemu koja je
univerzalno primjenjiv lijek. Vršnjačko nasilje je mnogo više od fizičkog nasilja, a njegove
posljedice ne pogađaju samo jednu osobu, već se transgeneracijski prenose na nove
naraštaje. Posljedice vršnjačkog nasilja ne pogađaju samo mladu osobu i vršnjačko
A POSLJEDICE?
Ne znam da li ste gledali seriju Everybody Loves Raymond i epizodu u
kojoj se Raymond suočava sa dvije obaveze: čuvanje sina koji ne želi
da ide u školu i završavanje radniih obveza. Ako niste, obavezno
pogledajte na koji način se u mnoštvu humorističnih situacija razvija
zanimljiva priča o posljedicama vršnjačkog nasilja sa kojima se
susreće Raymondov sin, ali i Raymond. Dok dječak odbija da ode u
školu zbog ismijavanja izazvanog činjenicom da je učiteljicu nazvao –
„mama“, Raymond se prisjeća ismijavanja koje je preživio tridesetak
godina ranije. Ne samo da se u javnosti rijetko govori o problemu
nasilje nije kratkotrajan čin, jer se manifestuju
tokom cijelog života. Nedostatak
samopouzdanja, potreba za
samookrivljivanjem, asocijalnost, socijalna
isključenost, strahovi... – samo su neke od
mogućih posljedica nasilja o kojima se ne
govori. Tamo gdje je opšteprihvaćeno da se na
nasilje odgovara nasiljem i da se o ovom
problemu ne govori javno, teško je govoriti o
ulozi škole i porodice za prevazilaženje ovog
problema, jer da bi se uopšte moglo govoriti o
rješavanju problema – najprije ga je potrebno
spoznati, uvidjeti njegov uzrok, a zatim i
posljedice. Stoga u ovom broju Debatnih
novosti problem vršnjačkog nasilja
sagledavamo kroz različite aspekte, sa
namjerom da ukažemo na važnost kulture
komunikacije i argumentovane rasprave za
2
svaki od njih. U ovom broju Debatnih novosti nastojimo da vas
potaknemo da prepoznate problem i da sami sagledate njegove
posljedice, kako bi mogli ponuditi najbolja moguća rješenja za
njegovo prevazilaženje. Kao što nas KPP debatni format uči,
dobar plan je samo onaj koji predstavlja uzajamno poveznu
cjelinu između problema i posljedice.
Tragajući za najboljim rješenjem za prevazilaženje problema
vršnjačkog nasilja, i najavljujemo seminar u Mostaru i prvi
Festival protiv nasilja, koji će biti održan u aprilu, kroz
predstavljanje okvirnih tema ovog događaja. Nadamo se da smo
vam ponudili dovoljno razloga da i vi budete dio borbe za
promovisanje pozitivnog vršnjačkog uticaja, naspram vršnjačko
nasilja i da ćete nam o svom viđenju ove teme pisati za naredno
izdanje Debatnih novosti
JOŠ MALO O
SELIDBI:
Vjerovatno ste čuli za
brojne taktike
izgradnje tima (team
building), od
druženja, večera i
igara do zajedničkih
putovanja. CKD-u
ovo nije potrebno jer
se u timu svi tako
dobro poznajemo da
smo počeli
komunicirati i bez
riječi. Tako smo
28.02.2014. za jedno
poslijepodne uspjeli
preseliti cijelu
kancelariju, i
spremno dočaketi
prvi martovski
ponedjeljak u novim
prostorijama. A u
selidbi su
učestvovali:
Sanja Vlaisavljević,
Jasmin Čečo, Zoran
Marčeta, Amela
Ibrahimagić, Anesa
Vilić, Anja Gengo,
Ardanela Ridžalović i
Nadina Balagić,.
Urednica Debatnih
novosti nije mogla biti
u Sarajevu, ali je zato
iz daleke Bijeljine
slala mnogo dobrih
vibracija i na taj način
olakšala posao
selidbe Vedran
Marčeta je došao,
popio piće i otišao da
završi renoviranje
„Romantika“.
Nova godina je za Centar za kulturu dijaloga donijela mnoštvo
noviteta, ne samo kada je riječ o novim projektima, debatnim
klubovima i aktivnostima, već i o radnom prostoru. Da, da...
CKD se nalazi na novoj adresi. Ukoliko vam je potreban neki
savjet, ako želite da nas obavijestite o dešavanjima u vašem
debatnom klubu ili jednostavno želite da nam pomognete u
pripremi neke aktivnosti, uz toplu prijateljsku atmosferu – sada
nas možete pronaći na novoj adresi: Fra Anđela Zvizdovića 1,
Poslovni centar Unitic. Ulazak u kancelariju je vrlo jednostavan.
Kada nas potražite na recepciji, dobićete kodno pitanje koje se
odnosi na neko od pravila debate, argumentacije ili retorike i
deset sekundi za tačan odgovor . Tačan odgovor vas vodi u
tople prostorije kancelarije (za one koje su nas posjećivali na
ranijoj adresi, ova informacija je od velikog značaja, a uvjereni
smo da znaju zbog čega ), a ako ipak nemate dovoljno
vremena da odgovarate na kodna pitanja, uvijek nas možete
kontaktirati na: 033 203 668, koji je od mjeseca februara u
upotrebi i kao fax, spreman za vaše priloge i izvještaje za
Debatne novosti. Posjetite nas, kodna pitanja nisu teška .
NA NOVOJ ADRESI, SA ISTIM CILJEM
3
JAVNA DEBATA
DO PRAVA NARODA KULTUROM DIJALOGA - STOP
POLITIČKOJ NEODGOVORNOSTI I ULIČNIM NEREDIMA (13.02.2014.)
FOTOGRAFIJE:
Centar za kulturu dijaloga (CKD), je 13.02.2014. u Poslovnom centru UNITIC
u Sarajevu, organizirao javnu debatu povodom prosvjeda u BiH. Poziv za
učešće u javnoj debati su dobili: sve političke partije u BiH; sve NVO, sve
internacionalne NVO, sve NVO mreže; dekani svih fakulteta u Sarajevu;
Rektorat Univerziteta u Sarajevu, sve policijske strukture u BiH, Vijeće
ministara BiH, Vlada FBiH, Predsjedništvo BiH, institucije za kulturu; svi
mediji, KS, Vlada KS, Grad Sarajevo, sindikalne organizacije, načelnici
općina i općinska vijeća, sve ambasade u BiH.
Kao uvodničari na debati govorili su: prof. dr. Salih Fočo, Filozofski fakultet
Sarajevo; prof dr. Senadin Lavić, Fakultet političkih nauka Sarajevo; Almir
Terzić, politički analitičar i novinar Oslobođenja; Adil Kulenović, Krug
neovisnih intelektualaca '99; Ranka Katalinski psiholog; Predrag Praštalo,
Evropski pokret i moderator Sanja Vlaisavljević.
Cilj debate je bio aktivno uključiti sve aktere bh. društva u zajednički dijalog
zbog kreiranja rješenja i odgovora na pitanja koja su već godinama
neodgovorena, a odnose se na socijalna, društvena, politička pitanja zbog
kojih su 06.02.2014. započeli prosvjedi u BiH. CKD je debatom nastojao
potaći argumentiranu raspravu među svim stranama, akcentirajući na prvom
mjestu opravdane zahtjeve građana, ali i ističući da su trenutni predstavnici
vlasti legitimni predstavnici i da njihova smjena može biti izvršena samo uz
potpunu podršku svih građana koji su ih izabrali kao svoje zastupnike u
vlasti. Prisutni na javnoj debati nisu opravdali nasilne ulične prosvjede sa
krvavim posljedicama, ali su uvažili i podržali svaki miran, legalan i legitiman
oblik iznošenja zahtjeva i stavova građana.
KAO RAZLOZI GRAĐANSKIH NEMIRA NAVEDENI SU:
o Socio-ekonomsko nezadovoljstvo građana kao posljedica loše provedenih
privatizacijskih procesa.
o Nerazumijevanje procesa tranzicije i post ratne revitalizacije.
o Nepostojanje dobre socijalne politike.
o Nepostojanje dobre regulacije pravnog i ekonomskog sistema.
o Nepostojanje sistema vrijednosti.
o Pretvaranje radnika u „bijelo roblje“.
o Odsustvo razumijevanja za probleme mladih. (Mladi su i prethodno izlazili
na mirne proteste tražeći bolje uvjete za obrazovanje, ali to nije bilo medijski
propraćeno. Gnjev koji su iskazali bacanjem kamenica i paljenjem zgrada
dobio je pozornost svih medija u BiH)
o Postojanje nametnutog ustava koji omogućava etno-klerikalni sistem vlasti.
o Odsustvo svijesti političara o tome kako žive građani.
o Uništenje srednje građanske klase koja je u svim demokratskim zemljama
nositelj promjena.
o Ignoriranje navoda akademske zajednice da je donošenje važnih odluka
postalo vaninstitucionalno.
o Nedovoljna razvijenost civilnog društva.
o Nijemost nevladinog sektora na brojne političke krize.
o Neučinkovitost postojećeg društvenog sistema.
4
JAVNA DEBATA
DO PRAVA NARODA KULTUROM DIJALOGA - STOP
POLITIČKOJ NEODGOVORNOSTI I ULIČNIM NEREDIMA (13.02.2014.)
JERUZALEMSKI
DIJALOG
- A tako? On je iz
Nazareta?
- Pa naravno: piljarica na
uglu - to mu je rođena
teta!
- A ja sam čula da je on
nezakonito dijete
i da mu otac ulice mete.
- Rođen je u štali, to je
stalno;
uopće: podrijetlo tog
dječaka je nejasno i
kalno.
S nekakvim starcem da
mu se klati mati.
Tko bi mogao, gospa,
sve te skandale znati?
- Pa dobro. Ima li on
kakve škole?
Je li svršio maturu?
- Ali!
Gospa se po svoj prilici
šali!
Kakvu božju maturu?
Neki dan na cesti
poljubio je jednu javnu
curu!
S dangubama pije; za
njim idu
sami bokci sljepci i
ribari,
a sad je stao i djecu(11)
da nam kvari.
Već su i prijave stale
da protiv njega policiji
stižu(12).
Pazite dobro, gospa,
taj će dečko svršiti na
križu!
MIROSLAV KRLEŽA
PREDLOŽENA SU SLJEDEĆA RJEŠENJA:
o Promijeniti društveno stanje uz djelovanje vlade, nevladinih institucija kao i
vaninstitucionalno djelovanje.
o Poboljšati zakonska rješenja koja su u vezi sa privatizacijom.
o Izgraditi novi vrijednosni sistem i vlast prepustiti sposobnima, a ne
podobnima.
o Smanjiti politizaciju društva.
o Omogućiti kvalitetnije izvještavanje medija o pozitivnim koracima koje mladi
preduzimaju, a manje o negativnim.
o Podržati inicijative mladih i uključiti ih u aktivno rješavanje problema, kroz
uvođenje u društvenu sferu.
o Obezbijediti i lošim učenicima uključenje u vannastavne aktivnosti.
o Kreirati zajednički zahtjev „Milion građana BiH za izmjenu ustava“.
o Izmijeniti Aneks 4. Dejtonskog sporazuma
o Uskladiti novi ustav sa ustavima zemalja EU.
o Izmijeniti način izbora upravnih odbora u medijima tj. javnim servisima,
kako bi se spriječilo njihovo političko deklariranje.
o Poboljšati dijalog između vladinog i nevladinog sektora i zahtijevati od
NVO-a u BiH da budu apolitične.
o Napraviti jasnu distinkciju između huligana koji ruše i pale, i građana koji
svoje nezadovoljstvo iskazuju na miran i pravnim propisima predviđen način.
o Uputiti institucijama hitan, legalan i legitiman zahtjev svih aktera, za
uspostavljanje funkcionalnih institucija umjesto smijenjenih
o Prihvatiti i palijativne mjere za najugroženije, pogotovo tamo gdje nema
plaća, osiguranja, uvezanog staža, mjere osiguranja studenata i đaka, te
prijevoza.
o Spriječiti da privatizacija i privatna inicijativa budu unaprijed kriminalizirani.
o Onemogućiti da ekscesi na protestima prikriju socijalno-ekonomske
probleme i korupciju.
o Nastaviti povremena protestna okupljanja u dostojanstvenoj formi, dok se
ne donesu mjere za konkretne promjene.
o Utvrditi odgovornost izvršne vlasti, i tužilaštva za korupciju, zloupotrebu
privatizacije, i uvesti nove privatizacijske modele.
o Zahtijevati od Visokog predstavnika da preduzme mjere iz nadležnosti koje
ima, kako bi se zaustavila opasnost od destabilizacije demokratskog poretka
BiH.
o Unaprijediti svijest građana da glasaju na izborima kako bi pobijedile
političke opcije koje će raditi u interesu svih građana.
o Izvršiti ujednačavanje istih zakona po kantonima, posebno u vezi sa javnim
primanjima i davanjima
o Objediniti zahtjeve radnika.
o Podržati plenum građana ukoliko je formiran kao korektivna inicijativa, a ne
kao nova politička inicijativa, i ukoliko ga podržava većina građana.
o Osuditi protuustavno djelovanje i oštećenje državnih obilježja i imovine, i
počinitelje u skladu sa zakonom kazniti.
o Insistirati na poštivanju prava svih građana, kao i informiranju bh. javnosti
da traženje prava za jedne ne smije značiti ukidanje prava za druge.
5
CKD ODGOVARA:
Draga prof. Alma i
dragi debatanti
“Modusa” CKD tim
vam iskreno
zahvaljuje za
predivne čestitke, i
raduje nas skoro
viđenje na Jahorini
povodom Debatnog
festivala.
Tamo ćemo imati
još razloga za
slavlje jer ćemo
birati državnog
prvaka u debati!
Dobro nam došli!
SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL, KOŽU I DIZAJN SARAJEVO
Debatanti debatnog kluba Modus, na čelu sa profesoricom
Almom Ahmethodžić su u februaru uputili čestitke povodom Dana
Nezavisnosti BiH
kao i za Internacionalni Dan Žena.
KLUBOVI NAM PIŠU...
6
KOMENTAR CKD-a:
Predstavljenu javnu
debatu su inicirali
učenici Srednje
škole za tekstil,
kožu i dizajn iz
Sarajeva.
Kroz niz aktivnosti
povodom
obilježavanja Dana
nezavisnoti BiH,
učenici su održali i
debatu za učenike i
profesore.
Ovim su pokazali da
mladi ljudi BiH mogu
biti nositelji
pozitivnih promjena
u društvu. A pošto
profesorica i
debatnti puno rade i
o tome nam često
pišu, imenujemo ih
ekskluzivnim
zastupnicima za
pisanje tekstova o
debati u Sarajevu!
JAVNA DEBATA U SREDNJOJ ŠKOLI ZA TEKSTIL KOŽU I
DIZAJN – SARAJEVO
Tema javne debate: INTERKULTURALIZAM TREBA DA BUDE
MODEL SVIH ZEMALJA EU
AFIRMACIJA
KRITERIJ: JEDNAKO POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA I
SLOBODA SVIH GRAĐANA
Definicije:
Interkulturalizam prema Abdulah Pretaceille prefiksi multi i inter
označavaju društvene i kult. odnose između više naroda. Dakle
pojam multikulture odnosi se na pluralitet elemenata u igri
situacije između različitih kultura dok interkultura je dinamičan i
nužno ukazuje na odnos razmjennu slup dinamičkih tokova
EU jedinstvena međuvladina nadnacionalna zajednica Evropskih
država.
Izvor: www.UniversityCivilRighst NY
A1. Svi ljudi su jednaki. Ustav BiH u Preambuli se kaže:
Oslanjajući se na poštivanje ljudskog dostojanstva slobode i
jednakosti...Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravedne
procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar
pluralističkog društva...U želji da podstaknu opšte blagostanje i
ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje
tržišne privrede...Vođeni ciljevima i načelima Povelje UN
Čl. II Ljudska prava i osnovne slobode BIH u oba entiteta će
osigurati najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i
osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava
za BIH kao što je predviđeno u Aneksu 6.
A2 Povelja UN Preambula Opća deklaracija o pravima čovjeka
kao opći ideal koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi
svaki pojedinac i svaki organ društva težili učenjem vaspitanjem
doprinesu poštivanjem prava i sloboda... U čl. 2 Svakome su
dostupna prava i slobode navedene u ovoj deklaraciji. dvije
trećine država na svijetu ratifikovale su ove instrumente.
Migracije stanovništva u Evropi naročito Istočnoj i Južnoj učinili
su da su savremene države višekulturne etničke jezičke i
itd.Izvor wwww. UN.org
A3. Interkulturalni odgoj i obrazovanje. Interkulturalno
obrazovanje produktivno pr. Švicarska zatim prvi ajet Ikre u
kojem se kaže da se uči a monoteističke religije zagovaraju
poštivanje drugih i drugačijih što podrazumijeva i poštivanje vl.
običaja i vrijednosti vjerskih i itd.
KLUBOVI NAM PIŠU
7
SAMOTNA LJUBAV
Ponoć već je prošla,
svjetlo mi se gasi,
Na baršunu crnom
leži teška noć;
Čelom mi se truni
spomen tvojih vlasi—
Ljubavi daleka, kad
ćeš, kad ćeš doć?
Otišla si. Gdje si? Ko
da umrla si,
Udaljenost ima smrti
tužnu moć,
Srcem srsi, strasti,
dušom sumnje,
strasi—
Poginut ću noćas i za
dragom poć.
— Ljubav nije
sreća!—znaš li kad mi
reče?—
— Ljubav, to je rana, i
ta rana peče,
— Ljubav boli, boli,
kao život boli,
— Teško, teško onom
koji jako voli.—
Nisi pravo rekla.
Ljubav bol je, plamen,
Ali muči samo kad
sam sam — ko
kamen.
A.G. MATOŠ
NEGACIJA
KRITERIJ: PRAVO IZBORA
DEFINICIJE:
Interkulturalizam prema Abdulah Pretaceille prefikci multi i inter
označavaju društvene i kult. odnose između više naroda. Dakle pojam
multikulture odnosi se na pluralitet elemenata u igri situacije između
različitih kult. dok interkulture je dinamičan i nužno ukazuje na odnos
razmjennu slup dinamičkih tokova
EU jedinstvena međuvladina nadnacionalna zajednica Evropskih
država.
Izvor: www.UniversityCivil Righst NY
N1 Pravo na slobodu izbora. Ljudska prava se mogu posmatrati kao
politička organizacija društva iz koje proizilazi značajan broj moralnih
opravdanja za ljudska prava. Kao potrepu ovog argumenta nalazimo u
Univerzalnoj deklaraciji gdje se kaže da se moraju poštovati a)
osobna politička prava među kojima se između ostalog ističu politička,
socijalna i kulturna
N2. Interkulturalizam i bilo šta drugo ne može se nametati silom.
Interkultura ne rješava pitanja koja su velikim dijelom povod za val
neslaganja npr. ekomonija BiH intervju sa veleposlanikom Švicarske u
BIH A. Shalerom gdje se kaže da BiH i Švicarska imaju ekonomsku
suradnju ali da može biti i bolja na boljim temeljima potpis Ugovor o
slobodnoj trgovini bi to osigurao iako su ove dvije zemlje po
međusobnoj suradnji na trećem mjestu a Ugovor o slobodnoj trgovini
bi to uveliko poboljšao.
N3. Interkulturalizam ne osigurava mir, red i poštivanje ljudskih prava.
Pr. Amerika gdje su još uvijek otvorena pitanja iako na mnogo višem
kvalitetnijem nivou. Pr. nepoštivanja ljudskih prava kult jezičkih etničkih
djeca iz Konjević Polja i pit. nacionalne grupe predmeta odnosno
nametanja određenih nast. sadržaja i nepoštivanje želje za
nacionalnom grupom predmeta.
Zapažanja i zaključci
Otvorena pitanja tokom debate:U toku debate u unakršenim pitanjima
najviše se diskutovalo o ljudskim pravima kulturi interkulturi i
multikulturi njihovom značaju i razlikama gdje je afirmacijska ekipa se
pokazala uspješnijom.
KLUBOVI NAM PIŠU
8
CKD KAŽE:
Draga prof. Alma,
hvala vam za
dostavljeni tekst
koji CKD neće
komentirati.
Komentare
prepuštamo
debatantima i
profesorima, kako
bi kroz razmjenu
ideja podstakli
argumentiranu
diskusiji o nekim
od najtežih tema
debate i filozofije.
Čestitamo vam na
volji i želji da
doprinesete
uspostavljanju
kulture dijaloga ne
samo u vašoj školi,
nego i svim
čitateljima
Debatnih novosti
Najbolje
komentare koji
stignu na e-mail
adresu:
izvjestaji.ckd@gm
ail.com ćemo
objaviti u Debatnim
novostima!
O ARGUMENTU I ARGUMENTACIJI
Poznata Arisotelova prva rečenica u Metafizici:“Svi ljudi teže znanju po
naravi“ . Um je mjerilo čovjeka jer u istom djelu kaže: „Djelatnost uma
je život“. U svom djelu Nagovor na flozofiju u fr. 52 kaže da je stjecanje
mudrosti ugodno te da se svi privrženi filozofiji hoće se njome baviti
zaboravivši sve drugo što odgovara njegovoj podjeli ljudi i načina
života i stupnja spoznaje u Nikomahovoj etici: na one koji žive život
užitka -oni koji dobro poistovjećuju sa nasladom, politički život-
državnici koji poistovjećuju dobro i čast i misle da je to svrha političkog
života i čast i teorijski život-mudrost najviši stupanj i oblik misaonog
promatranja. Mudrost kao najviša djelatnost uma. Fr. 52“ Onaj koji kani
provjeravati ovo što je nekom rečeno ne smije zaboraviti da sve što je
dobro za ljudski život probitačno leži u upotrebi i djelovanju, a ne samo
u spoznaji. Ne donosi nam zdravlje poznavanje onoga što proizvodi
zdravlje nego njegovo korištenje na tijelu. Ni bogati ne postajemo
spoznajom bogatstva nego stjecanjem golema imetka. I najvažnije od
svega: ne vidimo dobro zato što poznajemo nešto od onoga što postoji
nego zato što dobro činimo, jer to je uistinu prava sreća: Zbog toga je
potrebno da i filozofija, ako je doista probitačna, bude ili činjenje dobra
ili da za takva činjenja bude korisna“. Argumenti ne koriste samo u
teoriji da spoznamo istinu nego na osnovu te spoznaje da i djelujemo
kao i ludi prakse i rada homo faberi što je najbolji primjer dao Sokrat (
značajan za definisanje, maieutiku, indukciju) koji je svojom
maieutikom i porodiljskom vještinom kroz razgovor osmišljen metod
pitanja i odgovora zasnovanih na činjenicama dovodio sugovornike do
stanja da sami rode istinu da to rađanje istine bude iz njihovog bića i
da je koriste u praksi da bi bili moralni. Misaono promatranje stvara
savršeno blaženstvo. Znanje radi znanja. Znati nešto shvatit njegovu
bit. Sve to da bi dosegli sreću-stanje u kojem se čovjek obogoličuje,
ozbiljava svoju božansku prirodu. Platon smatra da samo oni koji
vladaju umom filozofi mogu biti vladari i vidjeti Sunce Istinu i da žive po
Istini a da bi dosegli to potreban je adekvatan odgoj obrazovanje a
kraljiva vještina je DIJALEKTIKA DIA LOGOS-RAZGOVOR.
Platonova dijalektička vještina podrazumijeva HIPOTEZA (POLAZNI
POJAM) DIJARESIS (DIOBA) I DEFINICIJU(ODREĐIVANJE
SADRŽAJA POJMA). PR. DRŽAVNIK: -ONAJ KOJI IMA ZNANJE-
ONAJ KOJI NEMA ZNANJE TEORIJSKO-PRAKTIČNO-TEORIJSKO,
JER DRŽAVNIK NE RADI SA RUKOTVORINAMA I ITD. DOK SE NE
RASVIJETLE SVI BITNI ASPEKTI POJMA DRŽAVNIK TJ. DOK SE
POJAM NE DEFINIŠE.
IZ PROFESORSKOG UGLA
Prof. Alma Ahmethodžić, Srednja
škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
9
Kroz historiju filozofi su nastojali da dođu do istina a to su postizali na navedene načine. argument
je krucijalno sredstvo u dokazivanju istine, širenju znanja, pobijanju predrasuda. argument
podrazumijeva: TEZU npr. Školske uniforme treba nositi. OBRAZLOŽENJE: One šine ekonomske
prilike učenika manje vidljivim POTREPA: pokazale su ankete, sprovedene u školama ono što je
bitno za uočiti je da se argument ne temelji na DOKSI mjenju uvjerenju argument se temelji na
obrazloženju i potkrepi određene tvrdnje tako dolazimo do istine, novih znanja i potiskivanja
predrasuda i itd. Debata kao argumentirana rasprava počiva na argumentaciji, dijalogu koji se vodi
utvrđenim redoslijedom a cilj debate je doći do istine novih saznanja kroz pravilno metodički
utvrđenim redoslijedom istraživanje, prikupljanje informacija, analizu, jasno i precizno govoriti i itd.
Razlika između argumetovanog govora i govora koji se temelji na dokci uočiti ćemo sl. koracima.
Dijelim na dvije grupe, jedna ima zadatak da objasni ZAŠTO JE DOBRO BITI RŽAVNIK a druga
ima zad. a argumentirano rasvijetliti tezu: BII DRŽAVNIK JE DOBRO. Nakon toga sl. analiza i
diskusija načina rada objašnjenja analiziranja načina rada grupa njihovih objašnjenja zadatih teza.
Objašnjenja na čemu počivaju a na čemu argumenti npr. analogiji, uzročnosti, primjeru, dokzu,
stručnom mišljenju,principu, analizi i itd.
OBJASNITI ARGUMENTOVATI
ZAŠTO JE DOBRO BITI DRŽAVNIK BITI DRŽAVNIK JE DOBRO
Ne možemo govoriti o argumetiranju, definisanju, analiziranju a da ne spomenemo LOGIKU.
Logika je filozofska disciplina. koja se bavi i oblicima valjane misli i metodama znanstvene
spoznaje. LOGOS grč. govor, riječ, božanski govor, um mišljenje , zakon i itd. Nameće nam se
pitanje: Koja je to razlika između spoznaje lične koja se temelji na objašnjenju i ličnom uvjerenju i
znanstvene spoznaje?
Oblicima valjane misli i metodama znanstvene spoznaje bavi se elementarna logika za čijeg
osivača se smatra Aristoel i njegovi log. spojeni i nazvani Organon-oruđe(uma) npr.B-C, A-B -- A-
C (P1 Sve ribe dišu škrgama. P2 Šaran je riba. K Šaran diše škrgama. tj. iz istinitih premisa sl.
istinit zaključak a ono čime se koristi čovjek u svojim tvrdnjama koje čine S i P) i ko la su pojmovi
kroz misao, psihičke procese i mišljenje koje obuhvata kognitivne procese, saznanje i itd. Iz svega
izloženog jasno nam je da život po istini nije moguć ako nije zasnovan na umu, istini i pravilnom
djelovanju tj. po umu i istini isto tako nije moguć ni obrazovni sistem bez korištenja ovih log. zakona
bez razgovor, žive riječi kako je rekao Hajdeger da je čovjek biće koje govori. Govor je njegova bit,
koja ga odlikuje i razlikuje od drugih bića. „ Čovjek je mnogo iskusio, mnoge nebesnike nazvao,
otkad jesno razgovor čovjekovo biće je utemeljeno u jeziku, a jezik se istinski događa tek u
razgovoru, mi jesno razgovor“. Holderlin.
Što se tiče značaja arumenta u debatnm formatima jasno i najnaglašenije je u KP i KPP debatnom
formatu. Naročito stdizan rad poreda argumetiranja zhteva KPP debatni format koji zahtjeva jasno
uočavanje i def. problema pronalaženje načina i sredstava za njegovo rješnje. KPP debatni format
kao i KP debatni format ne pružaju mnogo prostora debatnatima za iznošenje govorničkih retorički
vještina koje su naglašene np.u govoru u debatnim formatima BPF i itd Go sav govor svodi na
argmeovanje pronlaženje nedostaka u argumentovanju protvnika i pridržavanja pravila
debatovanja.
IZ PROFESORSKOG UGLA
10
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
O VRŠNJAČKOM
NASILJU:
Novo istraživanje
pokazalo je da
vršnjačko nasilje,
odnosno „bullying“,
može loše utjecati na
fizičko i psihičko
zdravlje osobe
Liječnici iz Dječje
bolnice u Bostonu
ispitali su 4,297 djece
ne bi li saznali kakva
su im iskustva s
vršnjačkim nasiljem te
kako bi otkrili njihova
fizička i psihička
osjećanja.
Pokazalo se da bez
obzira na godine oni
koji su bili žrtve
vršnjačkog nasilja
imaju veću
vjerojatnost da razviju
depresiju i probleme
sa samopouzdanjem,
dok je djeci koja su
često bila podvrgnuta
različitim
zadirkivanjima bilo
teže hodati, trčati ili
sudjelovati u
sportskim
aktivnostima.
PREUZETO SA:
http://www.mojdoktor.
hr/article.php?id=4950
&naziv=vrsnjacko-
nasilje-narusava-
zdravlje
DEBATNI FESTIVAL PROTIV VRŠNJAČKOG NASILJA
CKD je uz podršku In fondacije u školskoj 2013-2014. godini
krenuo sa realizacijom projekta: Snaga argumenta – umjesto
argument snage, sa generalnim ciljem promovisanja pozitivnog
vršnjačkog uticaja za prevenciju vršnjačkog nasilja. Iza nas su
dva interaktivna seminara, oko 50 internet debata posvećenih
ovoj temi, ali i brojni kreativni radovi učenika, koji su kroz
spajanje muzike, likovne umjetnosti i plesa nastojli poslati
pozitivnu poruku o potencijalu mladih ljudi za prevazilaženje
ovog problema.
Svakako, najreprezentativnji primjer spoja kreativnosti,
umjetnosti i debate je promotivni video protiv vršnjačkog nasilja,
koji je za kratko vrijeme privukao veliku pažnju bh. javnosti.
Kako se polako bližimo kraju ove školske godine i formalnom
kraju ovog projekta, iako je riječ o temi koju će CKD sa
debatnim klubovima nastaviti obrađivati i po završetku trajanja
projekta, svi debatni klubovi su krenuli sa velikim pripremama za
pretposljednju aktivnost u sklopu ovog projekta. Riječ je o
Festivalu protiv vršnjačkog nasilja, koji će okupiti mlade ljude iz
cijele BiH i potaći ih da kroz debatu kulturu komunikacije,
umjetnost i prvi debatni flash mob promovišu značaj borbe
protiv ovog problema. Nakon Festivala, CKD će pripremiti i
objaviti publikaciju o ovoj temi, koja predstavlja finalnu aktivnost
u sklopu projekta i promotivni materijal čiji su kreatori mladi ljudi,
koji su kroz kontinuiran i višemjesečni rad na istraživanju ove
teme i nuđenju kreativnih planova za prevazilaženje problema
doprinijeli stvaranju prvog sveobuhvatnog praktičnog priručnika
o ovoj temi u BiH.
A koje teme će biti obrađivane u sklopu festival i publikacije?
Predstavljamo vam samo neke od njih, kako biste mogli
usmjerite vaše istraživanje i rad u debatnim klubovima i
spremno dočekati debate i debatne radionice u sklopu ovog
događaja
11
O ODGOJNIM
PREPORUKAMA:
Kada govorimo o
maloljetnicima i
njihovim prestupima,
jedna od savremenih
tendencija u krivičnom
pravu jeste
podsticanje razvoja
alternativnih oblika
reakcije na
maloljetničko
prestupništvo. To je
prije svega nastojanje
da se slučajevi
maloljetničke
delinkvencije pokušaju
riješiti izvan krivičnog
postupka i krivične
procedure uopšte.
Ipak na ovim
prostorima ovo nije i
potpuna novost, jer je
u bivšoj Jugoslaviji
krivično
zakonodavstvo
normiralo i mogućnost
primjene načela
oportuniteta krivičnog
gonjenja maloljetnih
učinilaca krivičnih
djela, a to isto tako
predstavlja jedan od
oblika vansudskog
postupanja.
VIŠE PROČITAJTE
NA:
http://www.glasnaroda
.ba/rubrike/9-strana-
umjetnosti/item/4314-
odgojne-preporuke-
kao-alternativni-oblik-
utjecaja-na-kriminalitet
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
MLADI NAJBOLJE MOGU POMOĆI MLADIMA U
PRVENCIJI NASILJA
Kroz kontinuirane i višemjesečne aktivnosti u sklopu projekta
„Snaga argumenta – umjesto argument snage“, CKD nastoji
dokazati da mladi ljudi nisu samo nasilnici, već i da mogu biti
najbolji promotori borbe protiv ovog problema. Vršnjački uticaj
nije uvijek negativan, već mladi ljudi svojim pozitivnim uticajem
mogu stvoriti kritičnu masu, koja će imati dovoljno snage da
osmisli i realizuje programe prevencije protiv vršnjačkog
nasilja. Kroz aktivnosti iza nas nastojali smo podići svijest o
ovom problemu, prije svega među mladim ljudima, jer je
prepoznavanje problema preduslov za njegovo rješavanje.
Debatni festival protiv vršnjačkog nasilja će kroz metodologiju
debate nastojati osnažiti mlade ljude da ideje koje su osmislili
kroz ranije aktivnosti, uspješno realizuju, a ukoliko želite da
što spremnije dočekate ovu aktivnost, predlažemo da u vašim
debatnim klubovima pokušate dobiti odgovore na ova pitanja i
svoje istraživanje i pripreme usmjerite u pravcu odgovora do
kojih dođete kroz zajednički dijalog.
BRAINSTORMING VJEŽBA:
Najčešći vid vršnjačkog nasilja među mladim ljudima je?
Kako prepoznajemo vršnjačko nasilje?
Šta mladi ljudi mogu učiniti za sprečavanje vršnjačkog nasilja
u njihovoj školi?
Šta mladi ljudi mogu učiniti za prevenciju vršnjačkog nasilja u
sredinama iz kojih dolaze?
Nakon razmjene ideja i mišljenja o ovim i sličnim pitanjima,
organizujte debatu na tezu: Pozitivan vršnjački uticaj je
snažniji od negativng vršnjačkog uticaja?
ŠKOLE NE ČINE DOVOLJNO NA PREVENCIJI
VRŠNJAČKOG NASILJA
Da li je škola samo obrazovna institucija ili ima i vaspitnu
ulogu? Koja od ove dvije uloge je važnija? Predlažemo da
ovim pitanjima otvorite jedan od narednih časova debatne
sekcije i pokušate definisati šta su to preventivne aktivnosti
protiv nasilja. Razgovor o ovoj temi će vam zasigurno
doprinijeti u pripremi za Festival, a da biste provjerili rezultate
rada i snagu vaših argumenara, predlažemo da formirate
debatne timove i organizujete javnu debatu za sve učenike
škole na tezu: Više sportskih aktivnosti u školama je preduslov
za smanjenje vršnjačog nasilja.
12
IN FONDACIJA PREPORUČUJE:
Kako smanjiti nasilje
u školama?
Iskustva i preporuke
za rad u školama
Uvod u temu nasilja
Nasilje je sveprisutna
pojava. Percepcija
društva jeste da je
nasilje u porastu,
uključujući nasilje u
školama, ali istina je
zapravo kompleksnija,
jer percepcija ne mora
uvijek odgovarati
istini, međutim nema
sistematskog
praćenja i ne možemo
sa sigurnošću tvrditi
kako se kreće trend
ove pojave.
Sa sigurnošću
možemo reći da
nasilje u školama nije
nova pojava, samo se
posljednjih godina sve
više pažnje pridaje
tom fenomenu. Isto
tako, još uvijek nema
jedinstvenog pristupa
istraživanju nasilja
među vršnjacima, a
također se postavlja
pitanje šta je to što
treba istraživati
prilikom razmatranja
pitanja nasilja, da li je
to ”buling”, vršnjačko
nasilje, antisocijalno
ponašanje,
vandalizam, prekršaji
koje prave djeca u
sukobu sa zakonom,
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
PODRŠKA ŽRTVAMA VRŠNJAČKOG NASILJA
ZNAČAJNIJA JE OD RADA SA MALOLJETNIM
NASILNICIMA
Debata nas uči da ne postoji tvrdnja o kojoj nije moguće
raspravljati, ukoliko imamo dobre i kvalitetne argumente.
Debatantima su uvijek najveći izazov one teze koje sa dvije
strane imaju suprotstavljene dvije jednake vrijednosti i u
kojima o pobjedniku odlučuje jedino istraživanje i
argumentacija. Kome je važnije pružiti podršku: žrtvama
vršnjačkog nasilja ili maloljetnim prestupnicima koji trebaju
resocijalizaciju ili rehabilitaciju? Dajemo vam izazov teze
koja u sebi ima dvije vrijednosti i očekujemo da ćete
organizovati kvalitetnu debatu o ovom pitanju, kao i da
ćete nam o tome pisati za naredni broj Debatnih novosti
.
MALOLJETNE NASILNIKE NE TREBA SANKCIONIRATI,
NEGO IH INTEGRIRATI U DRUŠTVO
Istraživanje za Karl Popper i Karl Popper Policy debatu počiva
na istim pravilima, ali je usmjereno u različitim pravcima. Dok
KP format od debatanta zahtjeva da ukaže na (ne)tačnost
određene tvrdnje, KPP debatni format istraživanje usmjerava
u pravcu izbora najsadržajnijih odgovora kako realizovati
određeni plan za prevazilaženje problema. Stoga, ukoliko
izaberete da jedan od časova sekcije posvetite ovoj temi,
pronađite najbolje odgovore na pitanja: zašto maloljetnike
treba ili ne treba sankcionisati, kako ih integisati u društvo,
kroz koje aktivnosti, šta te aktivnosti odbuhvataju, ko će
aktivnoti realizovati, koliko će aktivnosti koštati, koliko će
trajati, šta ćete postići realizacijom vašeg plana, pronađite
primjere pozitivne prakse za vaš plan i ne dozvolite da bilo koji
od korka prepustite slučaju. Jedna od čestih grešaka u KPP
formatu je što debatnti plan ne smatraju važnim dijelom
slučaja i da se određeni elementi podrazumijevaju.
VJEŽBA: Učenike podlijelite u dvije grupe. Jedna grupa će
dobti zadatak da formira plan na gore navedenu tezu, a druga
da pronađe sve njegove nedostatke i razloge zašto ne bi bio
primjenjiv u praksi. Na ovaj način će učenici uvidjeti važnost
struktuisanja plana i njegovog sadržajnog izlaganja, ali i
načine kako pobiti oponentski plan. U KPP formatu se ne
pobija samo argument, već plan i najvažnije – njegovi benefiti,
a onda kada debatanti savladaju ovo pravilo, postoji preduslov
za kvalitetnu debatu. A fotografije i izvještaj sa te debate,
očekujemo u narednom broju debatnih novosti.
13
IN FONDACIJA PREPORUČUJE:
maloljetnička
delinkvencija ili podaci
koji govore o
socijalnoj
isključenosti. Dakle,
postoji nedostatak u
sistematskom
prikupljanju podataka.
Prema podacima
Svjetske zdravstvene
organizacije (SZO),
nasilje među mladima
je u porastu koje se
među ostalim
faktorima, značajno
može objasniti i
pojavom siromaštva,
kao i socijalne i
ekonomske tranzicije.
U istraživanju SZO
provedenom 2002.
godine o mladima i
nasilju ističu se četiri
osnovna i međusobno
povezana
uzroka/uticaja: 1.
individualne,
biološko/psihološke
karakteristike koje
utiču na naslijeđenu ili
naučenu
osobnost/ličnost, 2.
odnosi unutar
porodice i sa
vršnjacima,
3. zajednica na nivou
socijalne kohezije i
integracije, 4. društvo,
demografske i
društvene promjene,
ujednačena primanja i
strukture vlasti.
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
UČENJE SOCIJALNIH, EMOCIONALNIH I VJEŠTINA
KOMUNIKACIJE, JE NAJZNAČANIJE ZA PREVENCIJU
NASILJA
Debate nema bez sadržajno definisanih pojmova o kojima će
biti debatovano. Jedna od tema koje će obrađivati Festival
odnosiće se na učenje socijalnih, emocionalnih i vještina
komunikacije. Za početak, provjerite znanje članova vašeg
debatnog kluba o ovim terminima i odredite koliko široko ih
treba definisasti za jednu debatu, s obzirom da svaki od
navedenih pojmova ima višestruko značenje. Definicija pojma
ne samo da treba biti preuzeta sa relevantnog izvora, već ne
smije biti preširoka, niti preuska. Da biste debatantima
objasnili važnost definisanja pojma i njegov uticaj na tok
debate, predlažemo da organizujete dvije debate na dvije
teze:
Komunikacija putem facebooka doprinosi izgradnji socijalnih
vještina?
Različita mišljenja nisu razlog za fizičko nasilje, već
argumentovanu raspravu?
Iako obje teze počivaju na dva istovjetna razloga za sukob –
odnos između socijalnih i komunikacijskih vještina, preusko
definisanje debatu može usmjeriti u samo jednom smjeru, što
KPP i KP debatni format ne dozvoljavaju.
U NEKIM SLUČAJEVIMA MALOLJETNICIMA TREBA
SUDITI KAO I ODRASLIM
2009. godine, jedna od teza Svjetskog debatnog takmičenja,
odnosila se na pitanje da li maloljetnicima treba suditi kao i
odraslim. Od tada Svjetska debatna obrazovna asocijacija i
njene članice intenzivno tragaju za najboljim argumentima za i
protiv ove teze, a u koliko planski usmjerite vaše istraživanje
za Festival protiv vršnjačkog nasilja – sigurno ćete doći do njih
i vjerujemo da će vam argumenti koje su kreirali debatanti iz
cijelog svijeta sigurno biti od pomoći.
14
IN FONDACIJA PREPORUČUJE:
Među druge faktore
koji utiču na nivo
nasilja u školama
svakako možemo
ubrojiti: vrstu škole i
klimu u školama,
odnos učenik-
nastavnik,
karakteristike
vršnjačkih grupa,
karakteristike same
grupe učenika kao što
su uzrast, pol, etnička
pripadnost, porodice iz
kojih dolaze, posebne
potrebe u obrazovanju,
historijski trendovi i dr.
Različiti oblici nasilja
utiču na to da se žrtve
osjećaju frustrirano,
ljuto, poniženo,
izolovano,
beznadežno,
povrijeđeno, uplašeno
što ih dalje vodi u rizik
slabijeg školskog
uspjeha, niskog
samopouzdanja,
depresije, pa čak i
suicidalnih misli ili
pokušaja. U svakom
slučaju duža izloženost
nasilju vodi žrtvu ka
problemima vezanim
za mentalno zdravlje i
somatske poremećaje.
VIŠE PROČITAJTE
NA:
http://www.infondacija.
org/kako-smanjiti-
nasilje-u-skolama
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
RODITELJI MALOLJETNIH PRESTUPNIKA TREBAJU BITI
ODGOVORNI ZA PRESTUPE DJECE
Argument nije samo tvrdnja za ili protiv određene teze.
Argument je sadržajna cjelina koja se sastoji od teze,
obrazloženja i potkrepe. Krajem prošle godine Debatologija je
otvorila ovu tezu, ali mali je broj argumenata koji su sadržavali
sva tri dijela argumenta. Stoga, jedan od časova debatne
sekcije posvetite brainstormingu o najboljim
argumentima, a drugi njihovom formiranju i pobijanju.
Ovo je jedna od najtežih debatnih vježbi, ali zasigurno će
dati pozitivne rezultate. Ako zatrebate pomoć, CKD tim je
uvijek tu da vam pomogne.
U VANNASTAVNE AKTIVNOSTI TREBA UKLJUČTI
UČENIKE KOJI IMAJU LOŠE VLADANJE
O ovoj temi su debatanti CKD-a debatovali na aktivnostima
krajem prošle godine, a da li je vaš glas imao uticaja,
predlažemo da provjerite na osnovu jedne ankete koja će
analizirati ovu temu. Na času sekcije pripremite pitanja i
parametre za očekivane rezultate, a ovo istraživanje će vam
svakako biti od koristi za debate koje predstoje u okviru
festivala.
Ne smijete zaboraviti da istraživanje i istraživački
materijal nisu istovjetni pojmovi. Učesnici Festivala će
morati pripremiti sadržajne i sistematski uređene
materijale o temi, a ukoliko realizujete sve vježbe koje smo
vam predložili, uvjereni smo da priprema neće biti teška i da
ćete spremno dočekati aktivnot koja nam predstoji.
15
PIŠITE NAM O...
U narednom broju
Debatnih novosti moći
ćete pogledati i
motivacijske plakate koje
će prezentirati
srednjoškolci u Mostaru.
CKD tim će uz svaki
plakat postaviti i kratku
poruku kojom se
sublimira sadržaj
plakata, ali i olakšava
debatantima dalje
kreiranje promotivnog
materijala namijenjenog
za predstavnike lokalnih
vlasti, u kojem se traži i
promovira kreiranje
rješenja za problem
vršnjačkog nasilja. Pišite
nam o aktivnostima u
vašim debatnim
klubovima i lokalnim
zajednicama. Da li imate
podršku lokalne
zajednice? Jesu li vaši
vršnjaci zainteresirani za
rješavanje problema? Da
li debatni klubovi mogu
doprinijeti smanjenju
ovog aktualnog
problema? Koja je uloga
porodice u kreiranju
rješenja za problem
vršnjačkog nasilja?
DRUGI INTERAKTIVNI SEMINAR: SNAGA ARGUMENTA,
UMJESTO ARGUMENT SNAGE
U periodu 7-9. marta, u Mostaru, debatanti CKD-a će govoriti o
temi vršnjačkog nasilja kroz sagledavanje ovog problema u
kontekstu porodice, obrazovnog sistema, rada civilnog društva
na realizaciji projekata iz ove oblasti, ali i međusobnog
vršnjačkog uticaja, koji nije uvijek nužno negativan. Cilj
seminara je da učesnici spoznaju sve oblike u kojima se
vršnjačkog nasilje javlja i ponude najbolja rješenja za
prevazilažnje ovog problema. Seminar će biti podijeljen u dvije
radne cjeline: debatne radionice kojima će se kroz metodologiju
Karl Popper Policy debatnog formata nastojati od učesnika
dobiti što sadržajnije argumente za prevazilaženje problema
vršnjačkog nasilja, te kreativne radionice koje će imati za cilj da
podignu opštu svijest o problemu vršnjačkog nasilja kroz
motivacione poruke za jačanje pozitivnog vršnjačkog uticaja.
Iako je održavanje ove aktivnosti bilo planirano za mjesec
februar, aktivnost je zbog nasilnih demonstracija i zaštite
sigurnosti učesnika, pomjerena za početak marta. Simbolično...
U vrijeme kada u BiH ne nedostaje nasilja i u kome, najviše,
učestvuju mladi ljudi – grupa entuzijasta se okupila sa ciljem da
dokaže da mladi ljudi nisu nasilnici i da svojim pozitivnim
uticajem mogu stvoriti pozitivne promjene. Da bi pozitivna
poruka stigla do šire javnosti, potrebno je formirati i osposobiti
grupu mladih ljudi koja će širiti pozitivan vršnjački uticaj, a
seminarom u Mostaru će se kroz niz radionica nastojati od
učesnika dobiti različite perspektive za problem vršnjačkog
nasilja i potaći ih da ponude kreativne, originalne i ostvarive
planove za stvaranje pozitivnih promjena.
Imate ideju kako ojačati pozitivan vršnjački uticaj? Pišite nam, a
mi ćemo vašu ideju ili projekat promovisati putem internet
stranica CKD-a, kako bi omogućili da što veći broj mladih ljudi
čuje vašu poruku. A kakva je atmosfera vladala u Mostaru, te
do kakvih rezultata rada su došli učesnici iz cijele BiH –
pogledajte u martovskom izdanju Debatnih novosti .
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE
16
AKTUELNI PROJEKTI:
SVIJEST O DROGAMA I
PREVENTIVNA EDUKACIJA
DROGA NE BIRA...
Svake godine u
Nemačkoj zbog
zloupotrebe droge
život izgubi oko 900
osoba. Broj onih koji
zbog prevelike
konzumacije alkohola
i droga uništavaju
svoje zdravlje,
procenjuje se na
stotine hiljada. Dok
većina ostaje
anonimna, naslovne
stranice žute štampe
neretko ispunjavaju
natpisi i fotografije
muzičkih zvezda u
pripitom stanju.
Poslednji ovakav
slučaj bio je Džastin
Biber. 19-godišnji
Kanađanin, muzičar
svetske slave
sedmicama je bio
među udarnim
vestima: „Seks sa
prostitukama…
Vožnja automobila u
alkoholiziranom
stanju… Vandalizam..
Konzumacija
droge…“
VIŠE PROČITAJTE
NA:
http://radiosarajevo.ba
/novost/143231/izmed
u-slave-alkohola-
droge-i-para#
TRENING ZA CERTIFIKACIJU EDUKATORA
U godini iza nas, CKD je pokrenuo proces certifikacije
trenera za titulu edukatora – najprestižnijoj tituli u CKD
programu. Pitate se zašto je riječ o najznačajnijem
certifikatu? Prenositi znanje može samo onaj ko, ne
samo poznaje pravila debate, nego i strukturu grupe
kojoj predaje i najbolje metode za prenošenje znanja.
Uspjeh edukatora ne može mjeriti nijedan certifikat,
već znanje koje je prenio na druge ljude, a to zahtjeva
dugotrajnu pripremu i istraživanje.
Proces certifikacije trenera za titulu edukatora ne može
biti kratkotrajna aktivnost. Potrebno je kontinuirano
praćenje rada svih trenera koji su uključeni u proces, a
uspješnost ne ocjenjuje CKD tim, već evaluacijski listići
učesnika po završetku svake radionice. Potrebno je da
trener održi minimalno tri radionice i da prosječna
ocjena svih evaluacijskh listića bude veća od 5. Sa
ovim pravilom smo vas upoznali u prethodnoj godini, a
u ovom broju Debatnih novosti vas informišemo da će
ovo pravilo biti na snazi u Mostaru u periodu 8-
9.03.2014. godine, kada će se treneri CKD-a okušati u
ulozi predavača i nastojati osigurati ovaj prestižni
certifikat. Riječ je o trenerima koji skupe dovoljno
hrabrosti i dokažu da proces edukacije znači obostrano
učenje, kako predavača – tako i učesnika.
U narednom broju Debatnih novosti saznaćete koji
treneri su bili predavači i postavićemo fotografije kako
bismo prikazali atmosferu sa Treninga.
17
AKTUELNI PROJEKTI:
POPULARIZIRANJE TURIZMA
MEĐU MLADIMA
O BOSNI I HERCEGOVINI:
Malo se zemalja
može pohvaliti da je
drevno sjecište i
izvorište moderne
evropske
civilizacije.
Balkanski poluotok
je sam po sebi most
između Evrope i
male Azije, sa BiH
koja leži u samom
njegovom središtu.
Ovdje se Bizantija
sa istoka sretala sa
Rimom sa zapada.
Ovdje su 500
godina vladale
Osmanlije i
orijentalna kultura
prije nego je došla
Austrougarska
imperija i sa sobom
donijela svoje
običaje i kulturu.
INTERKULTURALNI DIJALOG I POVEZIVANJE MLADIH
KROZ DEBATU
U 2013. godini CKD debatanti su se pokazali kao odlični
promotori kulturnog nasiljeđa i znamenitih ličnosti bh. kulturne
baštine, a sa praksom povezivanja debate i osobenosti BiH,
CKD je nastavio i u 2014. godini. Vodimo vas u grad po jednoj
Emini, koja je svojom ljepotom obiježila jednu od najpopularnijih
pjesama Alekse Šantića; po jednoj Svetlani, koja je u kišnoj noći
osvojila srce Pere Zubca i tako obilježila jednu od najljepših
pjesama savremene slovenske književnosti, ali i pop-rock
muzike, prošetavi kroz stihove grupe Kerber; po jednom mostu,
koji prkosno spaja obale rijeke Neretve, ali i ljude; po jednom
debatnom klubu, koji više od pet godina u svom gradu
promoviše argumentovanu raspravu i uređenu komunikaciju i
tako šire pozitivnu sliku o svom gradu, kako u BiH – tako i na
internacionalnom nivou. Naravno, uvjereni smo da već znate da
je riječ o Mostaru, a razlog našeg putovanja je činjenica da će
ovaj grad u periodu 7-8.03.2014. godine postao debatno-
turistički cenar.
Petnaest debatnih klubova će kreirati dvadesetak kreativnih
prezentacija o turističkom potencijalu BiH, a rezultate
višemjesečnog rada i istraživanja prikazat će na Danima
otvorenih debatnih vrata turizmu – interkulturalni dijalog i
povezivanje mladih kroz debatu. Iako se na prvi pogled čini da
debata i turizam nemaju mnogo zajedničkih tačaka, u procesu
istraživanja mladi primjenjuju debatnu metodologiju, na osnovu
koje će nastati kreativne prezentacije. Posebna vrijednost
događaja je u činjenici da će učesnici kroz kulturu komunikacije
doprinijeti rušenju granica koje postoje u BiH i kroz
interkulturalni dijalog promovisati turistički potencijal cijele
zemlje, na osnovu čega će doprinijeti da se mladi ljudi upoznaju
sa manje poznatim ili u potpunosti nepoznatim turističkim
atrakcijama iz sredina iz kojh ne dolaze, te kroz argumentovane
prezentacije omogućiti kreiranje strategije za održiv razvoj
turizma u zemlji. Fotografije sa Događaja donosimo u narednom
broju Debatnih Novosti.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma
18
DANI OTVORENIH VRATA
KULTURE DIJALOGA U BiH
MODRA RIJEKA
Nikto ne zna gdje je ona
Malo znamo al je znano
Iza gore iza dola
Iza sedam iza osam
I još huđe i još luđe
Preko gorkih preko
mornih
Preko gloga preko
drače
Preko žege preko stege
Preko slutnje preko
sumnje
Iza devet iza deset
Tamo dolje ispod zemlje
I onamo ispod neba
I još dublje i još jače
Iza šutnje iza tmače
Gdje pijetlovi ne pjevaju
Gdje se ne zna za glas
roga
I još huđe i još luđe
Iza uma iza boga
Ima jedna modra rijeka
Široka je duboka je
Sto godina široka je
Tisuć ljeta duboka jest
O duljini i ne sanjaj
Tma i tmuša
neprebolna
Ima jedna modra rijeka
Ima jedna modra rijeka
–
Valja nama preko rijeke
Mehmedalija Mak
Dizdar
U prethodnom broju Debatnih novosti smo govorili o
setu aktivnosti u okviru kojih CKD planira educiranje
mladih ljudi o značaju kulture dijaloga kroz
promoviranje i podršku debati, jačajući mlade i aktere
društvene zajednice u cjelini. Vrijedni CKD tim je već
pripremio interesantne materijale koje ćemo
dostaviti/podijeliti sa članovima debatne porodice.
Ukoliko imate prijedlog, koje edukacijske materijale
biste voljeli dobiti, pišite nam!
BH Telecom
19
UPOZNAJMO EU:
PRVI ROĐENDAN
DEBATOLOGIJE
BUGARSKA:
Bugаrskа je zemljа sа
nаjstаrijim imenom u
Evropi!
Sofija je glavni grad
Bugarske, prvo je bila
tračka naseobina po
imenu Serdika,
nazvana po tračkom
plemenu Serdi.
Sofijа je nаjveći i
nаjrаzvijeniji grаd u
Bugаrskoj. Osnovаnа
je pre sedаm hiljаdа
godinа, i je drugi
nаjstаriji grаd u
Evropi.
Novčana jedinica
(Valuta) je Lev .
Najstariji zlatni
predmet, star preko
6000 godina je
pronađen u Bugarskoj
u mestu Varna.
Bugаrskа je nа trećem
mestu u Evropi (posle
Itаlije i Grčke), po
broju svojih vrednih
аrheoloških
spomenikа!
Prije skoro godinu dana pokrenut je prvi internet
portal u BiH, ali i zemljama regiona, koji ima za cilj da
promoviše kulturu komunikacije i uređenu raspravu,
bez govora mržnje i jezika ulice. Riječ je o
Debatologiji, koja je u skoro godinu dana više od
30.000 mladih ljudi poučila pravilima argumentacije i
najvažnije – činjenici da različita mišljenja nisu razlog
za svađu, već povod za istraživanje i formiranje
najboljih argumenata. Od facebook stranice koja je za
samo nekoliko mjeseci prerasla u sastavni dio
najvećeg studentskog informativnog portala na
Balkanu – Studomat.ba, Debatologija je iz mjeseca u
mjesec nizala uspjehe.
Prvi uspjeh stigao je nakon samo dva mjeseca
postojanja, kada je kao mjesečni pobjednik
proglašena studentica iz Zagreba. Čak ni sami
članovi CKD-a nisu mogli pretpostaviti da će
Debatologija tako brzo doprinijeti spajanju mladih iz
zemalja regiona i rušenju predrasuda i barijera. Ono
što političari sa ovih prostora pokušavaju godinama –
Debatologija je uspjela za samo par mjeseci. Nakon
prvog internacionalng internet debatnog turnira u
aprilu 2013. godine, mjesečni pobjednici su kasnije
dolazili i iz drugih zemalja, a broj sedmičnih čitanja
svake od teza je konstantno rastao. Tako su mladi
ljudi izgradili jedinstven prostor u kome vlada
razumijevanje za različitost i u kome ne postoji govor
mržnje, onda kada nastanu sukoboljena mišljenja.
Debatologija je iz mjeseca u mjesec postajala prva
internet učionica za kulturu komunikcije, a njena
najveća vrijednost je u činjenici da su predavači i
učitelji bili mladi ljudi, koji su nesvjesno širili pozitivni
vršnjački uticaj i svojom brojnošću i opšteprihvaćenim
načinom komunikacije, doprinosili činjenici da i oni
koji ne vole formalna pravila, postanu njihov dio.
20
PRITAJI SUZE:
PRVI ROĐENDAN
DEBATOLOGIJE
Pritaji suze! Neka duša
plače,
Al' tvoje oko neka
svijetlo biva;
Zar ljudi znaju šta te
suze znače
I onu ljubav što s' u
njima skriva?
Onamo hajde - u
svetinju mira,
Gdje čisti potok kroz
dolinu stiže,
Gdje nježno svijeće laki
lahor dira
I svet mu miris na krioca
diže.
Tu neka suze padaju na
cvijeće
Što mirno cvjeta u
sanjivoj doli,
Niko ih tamo razumjeti
neće -
Suze su rosa koju
cvijetak voli.
Tu plači, plači i izvidaj
grudi.
Al' kad se nađeš međ'
ljud'ma, u krugu,
Ponosna čela, svijetla
oka budi,
Kao da nikad nisi znao
tugu.
ALEKSA ŠANTIĆ
Na Debatologiji postoje moderatori, ali to nisu samo
članovi CKD-a. To su svi mladi ljudi koji reaguju kada
uoče neku grešku u komunikaciji i ukažu na način za
njeno ispravljanje. Najveća vrijednost Debatologije je
činjenica da je formalna debata na neformalan način
predočena svim učesnicima, pa čak i onima koji se
nikada nisu okušali u debati mimo internet okvira.
Tako je Debatologija ostvarila svoju ulogu i cilj da
promoviše uređenu raspravu među mladim ljudima, a
u mjesecu prije održavanja Drugog interaktivnog
seminara protiv vršnjačkog nasilja i u mjesecu u
kome ova internet stranica slavi svoj prvi rođendan,
svake sedmice prezentujemo teze posvećene ovoj
temi, kako bi vam olakšali pripremu za ovu aktivnost i
kako biste dobili priliku da provjerite snagu vaših
argumnata sa debatantima iz cijele BiH i regiona.
Čestitajte rođendan Debatologiji tako što ćete se
priključiti internet debatama i doprinijeti njenom rastu,
uspjehu i ostvarivanju ciljeva zbog kojih je osnovana.
A kakav je to rođendan bez poklona? U prazničnom
mjesecu Debatologija višestruko nagrađuje. Svaki
sedmični pobjednik u ovom mjesecu dobija nagradu,
a mjesečni pobjednik će biti nagrađen nešto većim
iznosom džeparca. Tortu nemamo, ali nadamo se da
smo vam dali dovoljno razloga da se priključite ovom
jedinstvenom projektu i da će broj članova i
posjetilaca ovog internet portala konstantno rasti i
jačati, zajedno sa idejom o kulturi komunikacije.
Očekujemo vas .
21
CKD O NAJBOLJOJ
DEBATANTICI I
INTERVJUU:
CKD tim želi
čestitati Amri
Mahmutović za
osvojenu titulu i
poželjeti još mnogo
dobrih
argumenata,
kontraargumenata,
definicija i
dobijenih debata.
Kontinuiran rad na
polju promoviranja
debate je vidljiv
kroz argumente
koje debatantica
formira, kao i kroz
apolutno
poštivanje ličnosti
oponenta tijekom
svake debate.
Možete li nam se predstaviti?
Zovem se Amra Mahmutović, učenica sam trećeg razreda
Behram-begove medrese u Tuzli.
Otkuda vi u svijetu debate i koliko dugo ste debatant?
Oduvijek sam voljela slušati dobre govore i argumentovane
rasprave i nastojala sam se o mnogim temama informisati
koliko je to bilo moguće. „Službeno“ debatant postajem u
drugom razredu srednje škole. Značajnu ulogu za moje
uključenje u debatni klub ima moj profesor mr. Midhat
Čaušević.
Šta smatrate prednostima debate?
Mnogo je koristi koje pruža debata. Danas je veoma bitno imati
izgrađene stavove, nešto što će biti put kroz zaš život. Debata
u velikoj mjeri pomaže na tom putu, ali, osim toga, usavršava
naše javne nastupe, informiše nas o bitnim problemima s kojim
se susreće naše društvo, razvija naše kritičko i logičko
mišljenje itd.
Kako se osjećate kao najbolji mjesečni debatant za mjesec
januar?
Debatologija je mjesto gdje svi imaju priliku da debatuju i
ponude rješenja nekog problema. U takvoj situaciji, gdje mnogi
mladi ljudi imaju priliku da iskažu svoje mišljenje, predstavlja mi
izuzetnu čast to što sam u mjesecu januaru bila najbolja.
Koliko je kultura komunikacije bitna za uspostavljanje
otvorenog demokratskog društva?
Bitan segment kulture generalno jeste kultura komunikacije.
Nemoguće je ostvariti nešto bez razgovora i argumentovanja
onoga što zastupamo. Nažalost, naše demokratsko društvo u
velikom broju slučajeva nema definisana pravila kulture
dijaloga, argumentovanja i dokazivanja svojih stavova.
Smatram da je to jedan od bitnih razloga zašto ne
napredujemo u bilo kojem segmentu.
Koji su vaši dalji debatni planovi?
Nastojat ću se usavršiti što je više moguće, a rezultati koji
poslije dođu su zapravo plod tog usavršavanja. Planiram se
nastaviti baviti debatom i na fakultetu kako bih ja, kao
pojedinac, dala barem minimalni doprinos u napretku našeg
društva.
Vaša poruka za kraj?
Poručujem svim srednjoškolcima da se učlane u debatne
klubove u svojim školama. Time će oni dobiti mnogo koristi od
debate koje će im koristiti u čitavom životu, ali istovremeno
jačali bismo i naše društvo, društvo kojem je potrebna kultura
dijaloga.
Intervju sa najboljom debatanticom za
mjesec januar – Amra Mahmutović, Behram-
begova medresa Tuzla
22
CKD ZA ISMAILA
KAŽE:
Kapitenu debatnog
kluba Behram-
begove medrese
Tuzla ovo je već
druga mjesečna
pobjeda u sklopu
projekta
Debatologije, što
dovoljno govori o
jačini ponuđenih
argumenata kao i
kontinuitetu u radu
na usavršavanju
debatnih vještina.
Ismailu želimo još
mnogo pobjeda i
da ostane u
debatnoj porodici i
nakon odlaska na
fakultet. Ne
sumnjamo da će i
na fakultetu
uspješno
debatovati i
napredovati u
kreiranju
argumenata.
Možete li nam se predstaviti?
Zovem se Ismail Ćidić, treći sam razred Behram-begove medrese u
Tuzli i živim u Srebreniku, gradu pored Tuzle.
Koliko dugo debatujete?
Član sam debatnog kluba moje škole od prvog razreda i od tada
ulažem dosta vremena za sve debatne aktivnosti koje su direktno
vezane za mene, po pitanju mog usavršavanja, ali i za debatni klub,
čiji sam kapiten.
Da li smatrate da debata može pomoći u savladavanju školskog
gradiva?
Veliki je stereotip da je debata vezana za samo određenu grupu
predmeta poput filozofije, sociologije i dr. Debata, kao vještina, može
se primijeniti u svakom polju ljudskog života, pa tako i u nastavnom
planu i programu. Na jedan zanimljiviji način učimo, pripremamo se
za budućnost, usavršavamo svoje govore itd. Iskreno se nadam da
će debata, što je prije moguće, ući u nastavni plan i program svih
škola. Naše obrazovanje bi postalo mnogo kvalitetnije.
Kako ste saznali za Debatologiju?
Za Debatologiju sam saznao putem seminara koje organizuje Centar
za kulturu dijaloga. Debatologija pruža mogućnost debatovanja s
ljudima iz drugih gradova, ali i država. Teze na Debatologiji obično
su vezane za društvene probleme, te je to također jedna od prednosti
jer saznajemo mnogo više o tim temama i predlažemo naša rješenja.
U prethodnom mjesecu, u kojem ste osvojili titulu najboljeg
mjesečnog online debatanta, koja vam je bila najzanimljivija
debata i zašto?
Najzanimljvija teza mi je bila navijanje za reprezentaciju druge
zemlje na ZOI 2014 je opravdano? Zimske olimpijske igre su bile
veoma aktuelne i ovo je bilo jedno od pitanja koje se postavljalo kroz
medije. Smatram da je navijanje za druge reprezentacije opravdano,
nemamo negativnosti po tom pitanju, nego, naprotiv, jačamo
međusobnu toleranciju i solidarnost, ali se i radujemo uspjesima
drugih.
Već drugi put ste najbolji mjesečni debatant, koliko vam znače
ove mjesečne pobjede na debatologiji?
Svaki projekat u organizaciji Centra za kulturu dijaloga mi je veoma
drag i značajan i kod mene zauzima posebno mjesto, pa su mi i
diplome, certifikati i priznanja ove veoma uspješne nevladine
organizacije također dragi, posebni i veoma značajni.
Da li se namjeravate nastaviti baviti debatom?
Debatom se namjeravam baviti bez obzira gdje nastavio sa svojim
obrazovanjem. Debata je u velikoj mjeri utjecala na formiranje moje
ličnosti i to je nešto što do kraja života ostaje za mene značajno i
neizbrisivo. Uvijek ću davati sve od sebe po pitanju promocije debate
i kulture dijaloga, gdje god se nalazio.
Intervju sa najboljim debatantom za mjesec
februar – Ismail Ćidić, Behram-begova
medresa Tuzla
23
U posjeti
www.debatewise.org
UPOZNAJMO EVROPU/AZIJU
TURSKA:
Istanbul se nalazi na
dva kontinenta – u
Europi i Aziji.
Nojeva barka po legendi
spustila se na vrh
planine Ararat u Turskoj
Prva crkva posvećena
Bogorodici je u Efesu.
U dolini Jordana i Catal
Huyuk na području
Anatolije (Turska) potiče
najstarija poznata
keramika.
U ovoj zemlji su bila dva
od sedam svetskih čuda
(mauzolej u Halikarnasu
i hram Artemide u
Efesu).
Avram (praotac) je
rodjen u istočnoj
Turskoj.
Sveti Nikola – je rođen u
Patari u Turskoj i postoji
crkva posvećena njemu
u Demreu.
Ezop, poznat po
basnama i alegorijama,
je rođen u Anadoliji u
Turskoj.
DIKTATURA JE NAJBOLJI NAČIN
ZA RAZVITAK
Debatanti iz cijeloga svijeta su vodili
zaista žučne online rasprave o
načinima vođenja države kojima se
postiže njeni puni razvitak. Neki od njih
zagovaraju i diktaturu? Čini vam se
nemoguće? Provjerite na
debatewise.org
PREDBRAČNI UGOVORI TREBAJU
BITI NIŠTAVNI U SLUČAJU
POKRETANA RAZVODA je još jedna
od teza koje su privukle veliku pažnju
online debatanata. Ponuđen je zaiste
impresivan broj argumenata, a koji su
to provjerite na:
http://debatewise.org/debates/1150-
pre-nuptial-agreements-should-not-be-
recognised-in-divorce-courts/
24
Riječi velikana ŽIVI PIJESAK
Demoni i čudesa
Oseke i plime
More se već povuklo
I valovi s njime
A ti
Kao alga blago
milovana vjetrom
Na pijesku postelje
mičeš se u snu
Demoni i čudesa
Oseke i plime
More se već povuklo
I valovi s njime
Al u tvojim očima
otvorenim malo
Od dva mala vala
nešto je ostalo
Demoni i čudesa
Oseke i plime
Od dva mala vala
jedan potopi me.
Jacques Prevert
NIKOLA BERĐAJEV – SAMOSPOZNAJA, DUH I REALNOST
SAMOSPOZNAJA
Nazivaju me filozofom slobode. Nekakav jerarh je za mene rekao
da sam "zatočenik slobode". I ja sam, odista, najviše od svega,
zavoleo slobodu. Nastao sam od slobode; ona je moj roditelj.
Sloboda za mene predstavlja prvobitno postojanje. Svojevrsnost
mog filozofskog tipa se prevashodno sastoji u tome što sam "u
osnovu filozofije stavio slobodu, a ne postojanje". U tako
radikalnoj formi, čini se, to nije uradio još nijedan filozof. U
slobodi je skrivena tajna sveta. Bog je zaželeo slobodu i odatle
potiče tragedija sveta. Sloboda se nalazi u početku, a i na kraju
sveta. U suštini, ja sam celog svog života pisao filozofiju slobode,
trudeći se da je usavršim i dopunim. U meni vlada osnovno
ubeđenje da Bog prisustvuje i dela samo kroz slobodu. (...)
Nemoguće je zamišljati da je sloboda statična, ona se mora
zamišljati dinamičnom. Postoji dijalektika slobode i sudbina
slobode u svetu. Sloboda može da pređe u svoju suprotnost. U
sholastičkoj filozofiji problem slobode se uglavnom poistovećuje
sa "slobodnom voljom". (...) Za mene je sloboda uvek označavala
nešto sasvim drugo. Sloboda je moja nezavisnost i usmerenost
moje ličnosti iznutra; sloboda predstavlja moju stvaralačku snagu,
a ne izbor između ispred mene postavljenih dobra i zla, već moje
sopstveno stvaranje dobra i zla. Sa slobodom je povezana i tema
o čoveku i stvaralaštvu. (...) Objektivna realnost ne postoji, to je
samo iluzija svesti jer postoji samo objektivacija realnosti, nastala
kao proizvod određene usmerenosti duha. Objektivirani svet nije
pravi realni svet, zbog toga što je to samo stanje pravog realnog
sveta koje može da bude promenjeno. Objekt predstavlja delo
subjekta. Samo je subjekt egzistencijalan i samo se u subjektu
spoznaje realnost. To uopšte nije subjektivni idealizam, kako to
neki tvrde, oslanjajući se na šablonske klasifikacije. Po Diltajevoj
klasifikaciji (naturalizam, objektivni idealizam i idealizam slobode)
moja misao spada u tip idealizma slobode.(...) Moja filozofija je
filozofija duha. Duh za mene predstavlja slobodu, stvaralački čin,
ličnost, druženje ljubavi. Potvrđujem primat slobode nad
postojanjem. Postojanje je sekundarno, jer ono već samo po sebi
predstavlja determinaciju, neophodnost; ono je objekat. (...)
Kada sam došao do svoje konačne filozofije, za mene je poseban
značaj dobila ideja nestvorene slobode i objektivacije.
Nestvorena sloboda objašnjava ne samo nastanak zla, već i
nastanak stvaralačke novine, onoga što ranije još nije postojalo.
Nestvorena sloboda predstavlja granični pojam, ili tačnije- ne
pojam, već simbol, pošto se o nestvorenoj slobodi, zbog njene
potpune iracionalnosti, ne može stvoriti racionalan pojam
25
Riječi velikana
OPOMENA
Čovječe pazi
da ne ideš malen
ispod zvijezda!
Pusti
da cijelog tebe prođe
blaga svjetlost
zvijezda!
Da ni za čim ne žališ
kad se budeš
zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
prijeđi sav u
zvijezde!
A.B. Šimić
Ideja Boga predstavlja najveću ljudsku ideju. Ideja čoveka je
najveća Božija ideja. Čovek očekuje rađanje Boga u njemu. Bog
očekuje rođenje čoveka u njemu.
DUH I REALNOST
Duh nije moguće racionalno definisati, to je očajan pokušaj
razuma. Takvom definicijom duh se usmrćuje, pretvara u objekt,
dok je on subjekt. O duhu se ne može načiniti pojam. Ali, moguće
je uočiti znakove duha. Moguće je reći da se takvim znakovima
očitiju sloboda, smisao, stvaralačka delatnost, celovitost, ljubav,
vrednost, obećanje najvišem božanskom svetu i sjedinjenje sa
njim. Tim nizom znakova sjedinjuju se pneuma Svetog pisma i
nus grčke filozofije. Pošto je duh slobodan, duhovno pre svega
treba shvatiti kao nešto što je nezavisno od prirode i društvene
determinacije. (...) Duh je sloboda, a sloboda seže u
predbivstvenu dubinu. (...) Duh je stvaralaštvo, duh stvara novo
biće. (...) No, duh ipak ne potiče samo od Boga, već i od početne,
predbivstvene slobode. (...) Duh je um, ali celovit um. Duh je
jednako transcedentan i imanentan. Duh je istovremeno i
iracionalan, izvanracionalan, nadracionalan. (...)
http://mastarije.iza-
ogledala.com/index.php?option=com_content&view=article&id=3
09:nikolaj-berajev-samospoznaja-duh-i-
realnost&catid=14:filozofski-tekstovi&Itemid=2
.
26
POEZIJA
Jesi l živa, staričice moja?
Sin tvoj živi i pozdrav ti
šalje.
Nek uvečer nad kolibom
tvojom
Ona čudna svjetlost sja i
dalje.
Pišu mi da viđaju te često
Zbog mene veoma
zabrinutu
I da ideš svaki čas na cestu
U svom trošnom starinskom
kaputu.
U sutonu plavom da te
često
Uvijek isto priviđenje muči:
Kako su u krčmi finski nož
U srce mi zaboli u tuči.
Nemaj straha! Umiri se,
draga!
Od utvare to ti srce zebe.
Tako ipak propio se nisam
Da bih umro ne vidjevši
tebe.
Kao nekad, i sada sam
nježan,
I srce mi živi samo snom,
Da što prije pobjegnem od
jada
I vratim se u naš niski dom.
Vratit ću se kad u našem
vrtu
Rašire se grane pune
cvijeta.
Samo nemoj da u ranu
zoru
Budiš me ko prije osam
ljeta.
Nemoj budit odsanjane
snove,
Nek miruje ono čega ne bi:
Odveć rano zamoren
životom,
Samo čemer osjećam u
sebi.
I ne uči da se molim. Pusti!
Nema više vraćanja ka
starom.
Ti jedina utjeha si moja,
Svjetlo što mi sija istim
žarom.
Umiri se! Nemoj da te
često
Viđaju onako zabrinutu,
I ne idi svaki čas na cestu
U svom trošnom
starinskom kaputu
27
Plan aktivnosti
UPOZNAJMO AUSTRALIJU:
Austrаlijа je nаjveće
ostrvo i nаjmаnji
kontinent nа svetu,
šesta po površini
država sveta.
Austrаlijа je nаjsuvlji
naseljeni kontinent
nа zemlji.
Australija je
najravniji kontinent
sa najstarijim i
najneplodnijim
zemljištem.
Sа prosekom od 330
metаrа Austrаlijа je
nаjniži kontinent na
svetu.
Glavni grad
Australije je
Kanbera, Melburn je
drugi najveći grad u
državi i bio je glavni
grad od 1901. do
1927.
Sidnej je najveći
grad po površini u
južnoj hemisferi i
najnaseljeniji grad u
Australiji. Prema
popisu iz 2006. u
gradu je živelo
3.641.422
stanovnika.
PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI
Klupske aktivnosti
Internet debatiranje – Debatologija
Priprema i štampanje mjesečnog magazina za
debatu „Debatne novosti“
Javne debate u školama
Javne debate u školama „Debata otvara vrata“
Javna debata o bh. obrazovnom sistemu i
značaju debate u obrazovanju
STUDENTSKE AKTIVNOSTI
Javne debate na fakultetima
28
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, Predsjednik Skupštine
CKD
Zoran Marčeta,
finansijski asistent
Anesa Vilić, IT asistent
Nadina Balagić, program
administrator
Amela Ibrahimagić,
program asistent
Tijana Ljuboje, PR, koordinator za online i studentsku
debate
Anja Gengo, stalni spoljni
saradnik
Demond Đonko
MOSTAR
Mirzet Hamzić
SARAJEVO
Midhat Čaušević
TUZLA
Žarko Brkanlić
SRBAC
Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“
Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar
Pale Srednja zubotehnička
škola Sarajevo Gazi Husrev-begova
medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža
KŠC - Srednja medicinska škola
Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”
Ilijaš MSŠ Kakanj
Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Peta gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin
Rizvić” Breza
Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola
Konjic Gimnazija Fra Grga Martić
Mostar Gimnazija Mostar
Srednja medicinska škola
Mostar Internacionalna
privatna gimnazija s
pravom javnosti Mostar Koledž
Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Srednja tekstilna i
poljoprivredna škola Mostar
Gimnazija „Petar Kočić“
Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija
Banja Luka Srednjo-
školski centar „Petar Kočić“
Zvornik Srednja elektro-
tehnička škola Prijedor
Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.
Mustafa Kamarić“ Gračanica
Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“
Tešanj Mješovita srednja
škola Čelić Behram-begova medresa Tuzla MSŠ „Stjepana Radića“ Usora
Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“
Kladanj Srednja
elektrotehnička škola Tuzla
REGIONALNI KOORDINATORI
Tijana Ljuboje
SARAJEVO
Prirodno-matematički fakultet Banja Luka
Ekonomski fakultet Brčko Univerzitet Džemal Bijedić
Mostar Pravni fakultet Kiseljak Pravni fakultet Istočno
Sarajevo Pale Pravni fakultet Istočno
Sarajevo/Bijeljina Ekonomski fakultet
Sarajevo Elektrotehnički fakultet
Sarajevo Pravni fakultet Sarajevo
International Burch University Sarajevo
Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo Fakultet političkih nauka
Sarajevo Pravni fakultet Tuzla
Filozofski fakultet Tuzla Fakultet informacijskih
tehnologija Mostar
Abdulah Bećirović
BRČKO
Ekonomska škola Brčko
29
IME I PREZIME
KAPITENA ŠKOLA
GRAD
Adalisa Tabaković KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo
Ajša Rahmanović Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Amina Avdić Srednja škola Konjic Konjic
Ana Pavlović Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Anđela Knežević Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Antonio Topalović MSŠ „Stjepana Radića“ Usora
Bilal Ibranović Karađoz-begova medresa Mostar
Boris Bjelica Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo
Dragana Vučić SŠC „Petar Kočić“ Srbac
Edin Halilčević Srednja elektrotehnička škola Tuzla
Helena Brkanlić SŠC „Petar Kočić“ Srbac
Ismail Ćidić Behram-begova medresa Tuzla
Klara Galić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar
Meliha Balihodžić MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf
Nejra Mujkanović Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Aleksandra Mihajlović Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zvornik
Nikolina Begović SŠC Pale Pale
Rijad Milić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo
Selma Nukić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Srđan Barašin Gimnazija Banja Luka Banja Luka
Viktor Nešovski Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka
Zerina Kučinar SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
30
IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO
SREDNJE ŠKOLE
Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Mostar
Ana Marija Ivanković Gimnazija Fra Grga Martić Mostar
Anisa Viteškić Peta gimnazija Sarajevo
Anton Šarac Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka
Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora
Branka Barać Gimnazija Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo
Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar
Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza
Greg Campbell Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru Mostar
Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale
Konstantina Mutić "Srednjoškolski centar Istočna Ilidža" Istočno Sarajevo
Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko
Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo
Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik
Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla
Mirzet Hamzić Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić
Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo
Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo I. Sarajevo
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj
Vesna Milavić/Seima Husković Srednja medicinska škola Mostar
Zoran Jozić Elektrotehnička škola Tuzla Tuzla
Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac
FAKULTETI
Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka
Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko
Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar
Marko Kovačević Sveučilište Mostar
Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak
Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo
Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo
Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo
Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo
Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo
Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo
Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo
Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina
Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo
Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla
Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla
Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar
31
ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević
IZVRŠNA UREDNICA Tijana Ljuboje
REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja
Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta
DTP Anesa Vilić
WEB INFO Nadina Balagić
IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga
Debatne novosti, br. 02, Februar 2014. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće
Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina +387 33 203 668 +387 33 208 370
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH
[email protected] www.ckdbih.com
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts
IN FONDACIJA
Federalno ministarstvo
okoliša i turizma
BH Telecom