ar - k3 teorija

Upload: singidunum112

Post on 02-Mar-2018

218 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    1/17

    1.(Od roka do roka se jedino menja to to ne pita uvek za sve registre, ali doleje dat odgovor za svaki) !" #$% &'*" +&%&- # +!&& !- +! %&/% (02), +&/!*& !&"!%& 3 (45), "*&6&3 %&6' !*& (4), /7% +! 81 89, //-!* !% +!&(:;2) //-!* +!& #&*& (:-&!% & !6&*# 6' +!&& #& ? & &'*" ? +&%&- !&.

    Arhitekturi procesora pripadaju oni registri koji su namenjeni da se u njih nekom odinstrukcija upie neka vrednost, pa da se ta vrednost nekim kasnijim instrukcijama ita.To su registri: PC, SP, ACC, GPR, !TP, PS"

    #rgani$aciji raunara pripadaju oni registri procesora koje projektant procesora u%acujeda %i prema nekom svom pristupu projektovanja procesora o%e$%edio uvanjeneophodnih sadr&aja pri'ikom pro'aska kro$ sve korake i$ kojih se sastoji i$vravanjejedne instrukcije. (pisivanje vrednosti u ove registre i itanje vrednosti i$ ovih registaraje nemogu)e speci*cirati instrukcijama. To je odre+eno usvojenim a'goritmimai$vravanja svake instrukcije pose%no.To su registri: AR, -R, R, Pomocni -/ i -01

    9. !" !- %!"*-& 6!"*+ +&@&@& A;4B.a. C& D/& %!"*- %&6! & ! !6&*/ # &%& "D/&" %!"*- !D&.E. F>-&!% *&* ! 6&6& %!"*-& " !6/ !"&-&/& *- /+" #&%&!&%".

    a1CAS2 se'ector, %ase, 'imit, disp'345, disp'3/5,... disp'3'imit6%ase5nstrukcija CAS2 rea'i$uje re'ativni skok sa pomerajem disp'3se'ector6%ase5 u odnosu nateku)u vrednost programskog %rojaa PC pod us'ovom da je vrednosti parametarase'ector ve)a i'i jednaka vrednosti parametra %ase i manja i'i jednaka vrednostiparametra 'imit. ( suprotnom s'uaju se pre'a$i na s'ede)u instrukciju.

    %1$vravanje instrukcije CAS2 se mo&e predstaviti na s'ede)i nain:i7 se'ector ge8 %ase 1 and se'ector 'e8 'imit 11then PC 9 PC ; disp'3se'ector6%ase5e'se PC 9 PC ; 'imit6%ase;/1

    G. (:oHe da se desi da Eude vie ulazniIJizlazniI ureKaja, ali se na istu Loruradi) !/&&%/ &3"%&!*/ !!/" !- !&/ -#%& ?%-& *--"?&%J?&% "$&- /+" !" #& &M" &'6 & *#, #*?%-& & !?&@ !+%&?& 6# % !-. #&/ !!/" !- N"?&%J?&%& "$&-& PG, P9, P1 PQ, 3/" 6' "$&-&& # PG, *- /& %&-6 , * P9 P1 # PQ, *- /&%&-%R . =&& *&* & N "?&%J?&%& "$&-& >&6& /7" ?%- %& ! !?&@& &'6& & *# >-&!% *&* ! &?"- !** %& #+6&&-"7" *#%" "%" !6&*+

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    2/17

    # N "?&%J?&%& "$&-&. S** %& #+6&&-"7" *#%" "%" !&?"- #?/ '!*, & #?/ !D6!*. F>-&!% & ! *&* '!*, & & *&* !D6!*. T& %&- # *- ! !D6!* %&!& #+6&&-"7 +&/. #& ! ! *#%'"%& "$&-& PG, P9, P1 PQ %&?& " "?&/& Q, 1, 9 G, !*6%,!>% D/&% &>?, 3-& ! 3%& !& %&?& " //-!*-?*&- %&3%- !& tabadresa.

    ardverski se radi:6 stav'janje registara PC i PS" na stek6 stav'janje osta'ih programski dostupnih registara na stek ako je njihov %roj nije ve'ik,inae se uvaju so7tverski u ovom s'uaju je u$eto da se uvaju so7tverski1

    6 odre+ivanje adrese $ajednike prekidne rutine i skok na tu prekidnu rutinu

    So7tverski se radi:6 ako je %roj osta'ih programski dostupnih registara ve'iki, registri ije se vrednostimenjaju u prekidnoj rutini se uvaju na poetku te prekidne rutine6 u okviru $ajednike prekidne rutine se odre+uje koji je ure+aj pos'ao $ahtev $a prekidomidu)i od ure+aja najvieg ka ure+aju najni&eg prioriteta16 i$raunava se adresa prekidne rutine ure+aja najvieg prioriteta koji je pos'ao $ahtev $aprekidom i skae se u njegovu prekidnu rutinu6 nakon povratka i$ prekidne rutine, restauiraju se sauvane vrednosti osta'ih programskidostupnih registara ija se vrednost menja'a u $ajednikoj prekidnoj rutini

    6 vri se povratak i$ $ajednike prekidne rutine

    ?ajednika prekidna rutinaP(S> R/P(S> R0#! R/, @4 u R/ se uva %roj u'a$a u !TP2RB: R0, StatperB uitava se statusni registarTST R0, @maskaperB provera da 'i je setovan readD %it

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    3/17

    R0, Statper0TST R0, @maskaper0

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    4/17

    U. !" !- %!"*-& *%? M ;A8 (;dd Aompare and8ranVI W ##&- "# !*&3).&) C& D/& %!"*- %&6! & ! !6&*/ # &%& "D/&" %!"*- !D&.>) F>-&!% *&* ! 6&6& %!"*-&.

    a1AC- 'imit, step, indeI, disp'

    nstrukcija AC- Add Compare and -ranch1 rea'i$uje re'ativni skok sa pomerajem disp' uodnosu na teku)u vrednost programskog %rojaa PC pod us'ovom da je suma vrednostiparametara indeI i step manja i'i jednaka vrednosti parametra 'imit. (ko'iko je us'ov $askok ispunjen a&urira se vrednost parametra indeI sumom vrednosti parametara indeI istep.

    %1$vravanje instrukcije AC- se mo&e predstaviti na s'ede)i nain:i7 indeI ; step1 'e8 'imit1 then PC 9 PC ; disp'1,indeI 9 indeI ; step

    X. (Pzraz se naravno menja od roka do roka ali se radi na istu Loru)=&!& !*6%" %!"*-& %'#%' & !&3"%&6&@ && &Y Z [(; \ 8 ) J ((A ] " +!"(reg), #* #"+ /R > " //-, +!" ? #& %!#%(memJregJimm). _%!"*-& `O;< /& D/&Y `O;< reg, memJregJimm +#

    - 6/ &%#/ #& ##% +!& (reg), & #"+/ 6._%!"*-& 4O2B /& D/&Y 4O2B reg, memJreg +# - 6/&%#/ #& 6% +!& (reg), & #"+/ ##.>) ! *# *+& &/3* %!"*- /&-" D/&Y OA reg1,reg9, regG +# - OA *# &-, !6& &%#& !" #&& +!!*/#*%/ %&3%/ !&@&. _%!"*-& `O;< 4O2B /&-" !D/& *& " &3* &).;, 8, A,

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    5/17

    a1

    %1

    c. !" !- !%+ %!"*-& A:A ("$6&@ *&&*& !%+& *6&@& -#%&*!) *-& #6M&6& #& !%+6 %*-/& ! %& 6&6& >"#" &?3 #"R%.&) C& D/& %!"*- %&6! & ! !6&*/ # &%& "D/&" %!"*- !D&.

    >) F>-&!% *&* ! 6&6& %!"*-& " !6/ !"&-&/& *- /+" #&%&!&%" *& !?#& /+"7' !D&%' #"R%& !%+6&.

    a1CPC src/'en, src/addr, *'', src0'en, src0addrnstrukcija CPC C#PAR2 C>ARACT2RS1 upore+uje karaktere dva i$vorina stringa radiutvr+ivanja da 'i su dva stringa identina i'i ne. (pore+ivanje karaktera dva i$vorinastringa se rea'i$uje na du&ini du&eg i$vorinog stringa uko'iko postoji jednakost karakterakoji se upore+uju i'i se $avrava ranije i to kada se prvi put otkrije nejednakost karakterakoji se upore+uju.

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    6/17

    Poetna adresa prvog i$vorinog stringa je src/addr, du&ina prvog i$vorinog stringa jesrc/'en, poetna adresa drugog i$vorinog stringa je src0addr, du&ina drugog i$vorinogstringa je dst0'en i karakter JEE je speci*ciran operandom *''.

    %1ndikator ? uka$uje da 'i su dva i$vorina stringa identina i'i ne, dok indikator C, us'uaju da se otkrije da neki par karaktera dva i$vorina stringa nije identian, uka$ujekoji od ta dva karaktera ima ve)u vrednost.

    (ko'iko su stringovi identini indikator ? %it )e %iti postav'jen na vrednost jedan ?/1, aindikator C na vrednost nu'a C41.(ko'iko stringovi nisu identini indikator ? )e %iti postav'jen na vrednost nu'a ?41, avrednost indikatora C $avisi)e od vrednosti karaktera stringova $a koje je utvr+eno danisu jednaki.Ako su vrednosti takve da je vrednost karaktera prvog i$vorinog stringa manja odvrednosti karaktera drugog i$vorinog stringa indikator C )e %iti postav'jen na vrednost /C/1. Ako su vrednosti takve da je vrednost karaktera prvog i$vorinog stringa ve)a odvrednosti karaktera drugog i$vorinog stringa indikator C )e %iti postav'jen na vrednost 4C41.

    . !/&&%/ &3"%&!*/ !!/" !- !&/ -#%& ?%-& *--"?&%J?&% "$&- /+" !" #& &M" &'6 & *#, #*?%-& & !?&@ !+%&?& 6# % !-. #&/ !!/" !- N"?&%J?&%& "$&-& PG, P9, P1 PQ, 3/" 6' "$&-&& # PG, *- /& %&-6 , * P9 P1 # PQ, *- /&%&-%R . =&& *&* & N "?&%J?&%& "$&-& >&6& /7" ?%- %& ! !?&@& &'6& & *# >-&!% *&* ! &?"- !** %& #+6&&-"7" *#%" "%" !6&*+# N "?&%J?&%& "$&-&. S** %& #+6&&-"7" *#%" "%" !&?"- #?/ '!*, & #?/ !D6!*. F>-&!% & ! *&* '!*, & & *&* !D6!*. T& %&- # *- ! !D6!* %&!& #+6&&-"7 +&/ *7@/ &>? !&!&/& *#%' "%& "$&-& PG, P9, P1 PQ. #! *#%'"%& "$&-& PG, P9, P1 PQ !" GGGGGGGGI, 99999999I, 11111111I QQQQQQQQI, !*6%, ! %&?& " "?&/& Q, 1, 9 G, !*6%,!>% D/&% &>?, 3-& ! 3%& !& %&?& " //-!*-?*&- %&3%- !& taEadresa. f"% &>?" !& !&/& *#%'"%& "$&-& PG, P9, P1 PQ. %& //-!* 3 !//-!*' ?*&-& !" G9 >&.

    Radi se na istu 7oru ko B. Ta%e'a i$g'eda ovako:

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    7/17

    Primetiti pos'ednju reenicu i$ teksta $adatka. a osnovu toga, jedina ra$'ika u odnosuna B1 je ta to u de'u gde se na'a$i se odgovaraju)i u'a$ umestoAFF R/, ta%adresa

    prvo tre%a pomno&iti R/ sa 0, pa tek onda dodati ta%adresa, jer je adresa K%, amemorijska 'okacija B0%.

    h. !" !- %!"*-& 4O8 (4uEtraVt One and 8ranVI W F#"/-#&% !*3).&) C& D/& %!"*- %&6! & ! !6&*/ # &%& "D/&" %!"*- !D&.>) F>-&!% *&* > ! D* 6 %!"*- &?"-" *# !&*- % !#"- 6" %!"*-". & */%& " D/& %!"*-&! RM.

    a1S#- indeI, disp'nstrukcija S#- Su%tract #ne and -ranch1 rea'i$uje re'ativni skok sa pomerajem disp' uodnosu na teku)u vrednost programskog %rojaa PC pod us'ovom da je vrednostparametra indeI umanjena $a / ve)a i'i jednaka 4. (ko'iko je us'ov $a skok ispunjen,a&urira se vrednost parametra indeI vredno)u parametara indeI umanjenom $a /.

    %1$vravanje instrukcije S#- se mo&e predstaviti na s'ede)i nain:i7 indeI 6 /1 ge8 41 then PC 9 PC ; disp'1,indeI 9 indeI L /

    1Q. (:oHe da se menja Eroj parova linija i Eroj ulazniIJizlazniI ureKaja, ali sena istu Loru radi) !/&&%/ &3"%&!*/ !!/" ! /& N && ?%-& *-/&"?&%J?&% "$&- /+" !" #& &M" &'6 & *# #!& #>-&-" !+%&? 6#&. #&/ !!/" /& 19"?&%J?&%' "$&-& *- >& %*&* 6& /7" & N &&

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    8/17

    ?%-& %& ! /+"7 & !6&* "?&%J?&% "$&- !** %+6&&-"7" *#%" "%" 6*!&%/ /'&%// *#&.&) =&& *&* ' 19 "?&%J?&%' "$&-& >& 6& /7" &N && ?%-& %& !.>) F>-&!% *&* ' 19 "?&%J?&%' "$&-& &M" &'6 & *# #>-&-" #6?, *&* ! &?"- !** %& #+6&&-"7" *#%""%".

    %1M6ti uredjaj pove$an na 6ti par 'inija $a s'anje $ahteva $a prekid i do%ijanje potvrde a'jeprocesoru $ahtev $a prekid generisanjem signa'a intr,M. (re+aji od procesora do%ijajusigna' potvrde inta pri emu se serijskom ar%itracijom proverava koji je od ure+aja pos'ao$ahtev. (re+aji na jednom paru 'inija su ve$ani u 'anac. Signa' na 6toj 'iniji preko int sti$ena intain,4 i daje prvom uredjaju u 'ancu ujedno i prvom po prioritetu1 do$vo'u $aprekid. !rsi se provera da 'i je taj ure+aj tra$io do$vo'u i ako nije, onda se generiu signa'intaout,4 i intain,/ i vri se provera s'ede)eg ure+aja u 'ancu. Ako jeste, onda se startujeitanje sadr&aja registra %roja u'a$a u tom ure+aju. Po $avrenom itanju, ure+aj a'jeoitani sadr&aj na 'inije podataka F-(S i signa'om na uprav'jakoj 'iniji JC-(S procesorusigna'i$ira da je %roj u'a$a raspo'o&iv na osnovu kojeg procesor odre+uje adresu prekidne

    rutine na koju skae.

    a1

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    9/17

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    10/17

    11. (Od roka do roka se menja Eroj argumenata i registara opte namene, alise radi na istu Loru)C& - +&/ 2P:B2 */ 3-+ 6&6&@& ! !*&3 %& #""2P:. #" ! 6 "! " +! %&/% 2Q, 21, 29 +&/!*" !&"!%" 3 45. f 6&*" #" 6#%! 6'+!&& >& #& >"#" ! *& !**& %& #"".&) =&6! *- ! %!"*- +%" ?*/ 6& #", "?&!*" " #"" ?&!*" #" >-&!% & !

    .>) =&& !"&- %& !*" 6&6&@" +%!&%' %!"*-&?*/ 6& #", "?&!*" " #"" ?&!*" #" >-&!% & ! . S* &! /& 6/?*&-&/& "*&"- %& !?#@" &"" ?*&-".6) =&6! *&* ! +%" ! & !" , , z, e L.2O02;: 2P:B2 Eegin integer a,E,V,d ...

    proVedure 2P: (integer ,,z) Eegin integer e,L ... Eegin ... end end ... Eegin ...

    A;`` 2P: (a,E,V)...

    end end.

    a1Po$iv procedure:P(S> a Nprvi argument na stekP(S> % Ndrugi argument na stekP(S> c Ntre)i argument na stek R4 Nu registre R4..R0 i PS" se vri upis u proceduri PR,P(S> R/ Na poto je reeno da pri povratku i$ procedure vrednosti ovihP(S> R0 Nregistara tre%a da ostanu nepromenjene, moramo ih pre togaP(S> PS" Nsauvati na steku pre njihove i$mene1, a onda pri povratku

    Ni$ procedure tre%a da restauiramo njihove sauvane vrednostiAFF SP, 0 Nodvajamo prostor $a 'oka'ne promen'jive

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    11/17

    $'a$ak i$ procedure:S(- SP, 0 Nskidamo sa steka 'oka'ne promen'jiveP#P PS" Nrestauiramo vrednosti registara R4...R0 i PS"P#P R0 Nprethodno sauvanih na steku pri u'asku u proceduruP#P R/ N...P#P R4 N...P#P -P Nrestauiramo sauvanu vrednost -Pa skidanjem sa stekaRTS Npovratak i$ potprograma

    %1

    OQO:

    U OVW XYZ [\1 966666= \V] XYZ XZO1U Q^V_V` SP6 ` [WO _Y\O `U Q^V_V` -P6 ` [WO Q[\ `

    v1Adrese $a pristup parametrima i 'oka'nim promen'jivim potprograma se generiu uodnosu na trenutnu vrednost registra -P kao i po$iciju u 'isti parametara, odnosno u 'isti'oka'nih promen'jivih, i date su u s'ede)oj ta%e'i:

    OQO: b V^Y^b -P;H, OZO H ` QY` b XOZb O \YXOZ YVZY -P

    19. !/&&%/ &3"%&!*/ !!/" ! /& -#%" ?%-" *-- /R #& / &'6 & *# -#%" ?%-" *-- /R #&&M !+%&? 6#. #&/ !!/" /& U "?&%J?&%' "$&-&*- >& %*&* 6& /7" + && ?%-& %& ! /+"7 & !6&* "?&%J?&% "$&- !** %& #+6&&-"7" *#%""%" 6*!&%/ /'&%// *#&.

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    12/17

    &) =&& *&* ' U "?&%J?&%' "$&-& >& 6& /7" +&& ?%-& %& !.>) F>-&!% *&* ' U "?&%J?&%' "$&-& &M" &'6 & *# #>-&-" #6?, *&* ! &?"- !** %& #+6&&-"7" *#%""%".a1

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    13/17

    6/44 puta $ahtev $a magistra'om jer $a svaki podatak koji tre%a kontro'er da prenese i$registra podatka u memorijsku 'okaciju kontro'er mora da tra&i do$vo'u $a korienjemagistra'e i da tek po do%ijanju do$vo'e rea'i$uje cik'us na magistra'i.6/ $ahtev $a prekid jer se prekidna rutina pri'ikom koriscejna dma kontro'era po$iva samokada on $avrsi sa prenosom podatakatad se i gasi dma kontro'er1.

    %16/ put $ahtev $a magistra'om jer u ovom re&imu rada kontro'er, po do%ijanju do$vo'e

    kori)enja magistra'e, dr&i magistra'u $au$etu sve vreme dok ne prenese ceo %'okpodataka i tek po $avretku prenosa ukida $ahtev $a kori)enje magistra'e.6/ $ahtev $a prekid jer se prekidna rutina pri'ikom koriscejna dma kontro'era po$iva samokada on $avrsi sa prenosom podatakatad se i gasi dma kontro'er1.

    1G. !" !& -#%!%/ D/&/ %!"*- >&-6!*/!&@/ #R&% - !& ?>-%/ 6?3%&/& #"R% -#&%,#6& 3 >&-&, *- " //- &"/&-" -#%", #6 3 !"!#%//-!* ?*&-. #!%/ #?/ %!"*- !D& ! !&!&/ 6+ >&-& &'6&% 6?3% > >& %& #& ? - %& #"R%

    -#&%, #6& ? 3 >&-&. F>-&!% %& !%6" 3+& ! ?*/6&6&@& %!"*-& #&+ !& "6$"- #& ? >& //-3& !&/ -#&% >&- !& !D&% !, ? #6& >&-& !&!D&% ! 6 !"!#% !, ? 3 >&-& !&!D&% ! !?#7 !"!#% !.

    ?a svaki tip podatka podaci su ra$'icitih du$ina1 je de*nisana pose%na instrukcija nprpostoji mno$enje %rojeva du$ine /, 0 i B %ajta1. -roj %ajtova koje tre%a proitati utvr+ujese na osnovu koda operacije.

    1N. =&!& !*6%" %!"*-& %'#%' & !&3"%&6&@ &&Y 0 [(; ] 8) J ((B W Z) ^ (A ]

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    14/17

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    15/17

    1U. !" !- !%+ %!"*-& :OA (:ove itI translation W

    >&6&@ !& 6$@/) *-& #6M&6& #& !%+6 % *-/& !%& 6&6& >"#" &?3 #"R%.&) C& D/& %!"*- %&6! & ! !6&*/ # &%& "D/&" %!"*- !D&.>) F>-&!% *&* ! 6&6& %!"*-& " !6/ !"&-&/& *- /+" #&%&!&%" *& !?#& /+"7' !D&%' #"R%& !%+6&.

    a1#!C src'en, srcaddr, *'', dst'en, dstaddrnstrukcija #!C rea'i$uje kopiranje karaktera i$vorinog stringa u karaktere odredinogstringa. Poetna adresa i$vorinog stringa je speci*cirana operandom srcaddr, du&ina

    i$vorinog stringa je speci*cirana operandom src'en, poetna adresa odredinog stringaje speci*cirana operandom dstaddr, du&ina odredinog stringa je speci*ciranaoperandom dst'en i karakter JEE je speci*ciran operandom *''.

    %1ndikator ? uka$uje da 'i su du&ine i$vorinog odredinog stringa jednake i'i ne, dokindikator C, u s'uaju da du&ine i$vorinog i odredinog stringa nisu jednake, uka$uje da 'je odredini string du&i od i$vorinog i'i ne.Ako su i$vorini i odredini string jednake du&ine src'en dst'en1 karakteri i$vorinogstringa )e u ce'osti %iti kopirani u karaktere odredinog stringa. ndikator ? )e %itipostav'jen na jedan ?/1, a indikator C na nu'u C41.

    Ako je i$vorini string du&i od odredinog stringa src'en = dst'en1 %i)e preneto samoprvih dst'en karaktera i$vorinog stringa u odredini string, a preosta'i karakterii$vorinog stringa ne)e %iti preneti. ( ovom s'uaju indikatori ? i C )e %iti postav'jeni nanu'u ?4, C41.Ako je i$vorini string kra)i od odredinog stringa src'en 9 dst'en1 svi karakterii$vorinog stringa )e %iti preneti u prvih src'en karaktera odredinog stringa, a preosta'ikarakteri odredinog stringa do du&ine odredinog stringa )e %iti popunjeni karakteromJEE. ndikator ? )e %iti postav'jen na nu'u ?41, a indikator C na jedan C/1.

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    16/17

    1X. !" !- !%+ %!"*-& :O (%! !& 6$@/)*-& #6M&6& #& !%+6 % *-/& ! %& 6&6& >"#" &?3#"R%.&) C& D/& %!"*- %&6! & ! !6&*/ # &%& "D/&" %!"*- !D&.>) F>-&!% *&* ! 6&6& %!"*-& " !6/ !"&-&/& *- /+" #&%&!&%" *& !?#& /+"7' !D&%' #"R%& !%+6&.

    a1#!T src'en, srcaddr, *'', t%'addr, dst'en, dstaddrnstrukcija #!T rea'i$uje prevodjenje karaktera i$vorinog stringa i njihovo smetanje uodgovaraju)e karaktere odredinog stringa. ?a prevodjenje se koristi trans'aciona ta%e'akoja ima 0fK u'a$a. 2'ement odredinog stringa popunjava se karakterom koji se na'a$iunutar trans'acione ta%e'e na adresi koja je odre+ena vredno)u karaktera i$vorinogstringa koji se prevodi.Poetna adresa i$vorinog stringa je srcaddr, du&ina i$vorinog stringa je src'en, poetnaadresa odredinog stringa je dstaddr, du&ina odredinog stringa je dst'en, adresatrans'acione ta%e'e je t%'addr i karakter JEE je speci*ciran operandom *''.

    %1Ako su i$vorini i odredini string jednake du&ine src'en dst'en1 svaki karakteri$vorinog stringa )e %iti preveden i smeten na odgovaraju)e mesto unutar odredinogstringa. ndikator ? )e %iti postav'jen na jedan ?/1, a indikator C na nu'u C41.Ako je i$vorini string du&i od odredinog stringa src'en = dst'en1 %i)e prevedeno samoprvih dst'en karaktera i$vorinog stringa i smeteno naodgovaraju)e mesto unutat odredinog stringa, a preosta'i karakteri i$vorinog stringane)e %iti prevedeni. ( ovom s'uaju indikatori ? i C )e %iti postav'jeni na nu'u ?4,C41.Ako je i$vorini string kra)i od odredinog stringa src'en 9 dst'en1 svi karakterii$vorinog stringa )e %iti prevedeni i prevedene vrednosti smetene u prvih src'enkaraktera odredinog stringa, a preosta'i karakteri odredinog stringa do du&ineodredinog stringa )e %iti popunjeni karakterom JEE. ndikator ? )e %iti postav'jen nanu'u ?41, a indikator C na jedan C/1.

    1c. !" !- !%+ %!"*-& :;A (%&?&R@ #!%+& "!%+") *# *- !%+6 % *-/& ! %& 6&6& /+" #& >"#"&?3 #"R%.a) C& D/& %!"*- %&6! & ! !6&*/ # &%& "D/&" %!"*- !D&.E) F>-&!% *&* ! 6&6& %!"*-&.

    a1ATC> src/'en, src/addr, src0'en, src0addrPoetna adresa i$vorinog stringa src/addr, du&ina i$vorinog stringa je src/'en, poetnaadresa podstringa je src0addr i du&ina podstringa je src0'en.

    %1nstrukcija ATC> ATC> C>ARACT2RS1 i$vrava operaciju poredjenja i$medju karakterai$vorinog stringa i karaktera podstringa. #peracija se rea'i$uje i'i na du&ini i$vorinog

  • 7/26/2019 AR - K3 Teorija

    17/17

    stringa uko'iko je re$u'tat operacije nejednakost i'i se $avrava ranije kada se prvi putotkrije da je re$u'tat operacije jednakost.Re$u'tat i$vravanja instrukcije ATC> je utvrdjivanje da 'i se u nekom de'u i$vorinogstringa na'a$i ni$ karaktera identian sa karakterima podstringa. Re$u'tat i$vravanjainstrukcije ATC> se daje postav'janjem indikatora ? na vrednost jedan i'i nu'a, dokindikator C uvek postav'ja na vrednost nu'a C41. (ko'iko podstring nije pronadjeni$vorinom stringu indikator ? %it )e %iti postav'jen na vrednost jedan ?/1. (ko'iko jepodstring pronadjen u i$vorinom indikator ? %it )e %iti postav'jen na vrednost nu'a

    ?41.

    1. !" !" # 6& #&&* #R&% >% 1X >%6?3% > %&*& !& %&*/ G9 >% XN >% 6?3% " *%/&". =&6! *?* *#6& &-& /& #& !- & &-"/%R@& " #&/ !" >-&!% & ! !6&*/ # ' *#6&&-& !D&.

    ?a svaki tip podataka koji je podr&an od strane procesora mora da postoji po jedan kodoperacije mno&enja. -roj tipova podataka podr&anih od strane procesora ima K, pa to'iko

    ima i kodova $aoperaciju mno&enja, a kojima se speci*cira mno&enje s'ede)ih ve'iina:/. 6%itnih ve'iina %e$ $naka0. 6%itnih ve'iina sa $nakomB. /K6%itnih ve'iina %e$ $naka. /K6%itnih ve'iina sa $nakomf. B06%itnih ve'iina u pokretnom $are$uK. K6%itnih ve'iina u pokretnom $are$u

    1h. !" !" # 6& #&&* #R&% G9 >% XN >%?>-% 6?3% !& %&*/ > %&*&, G9 >% XN >% 6?3%" *%/ &". =&6! *?* *#6& &-& /& #& !- &&-" /%R@& " #&/ !" >-&!% & ! !6&*/ # '*#6& &-& !D&.

    ?a svaki tip podataka koji je podr&an od strane procesora mora da postoji po jedan kodoperacije mno&enja. -roj tipova podataka podr&anih od strane procesora ima K, pa to'ikoima i kodova $aoperaciju mno&enja, a kojima se speci*cira mno&enje s'ede)ih ve'iina:/. B06%itnih ve'iina %e$ $naka0. B06%itnih ve'iina sa $nakomB. K6%itnih ve'iina %e$ $naka. K6%itnih ve'iina sa $nakomf. B06%itnih ve'iina u pokretnom $are$uK. K6%itnih ve'iina u pokretnom $are$u