ARISTOTEL Biografija: Ro en je u lije ni koj obitelji. Otac Nikomah bio je lije nik u slu bi makedonskog kralja Aminte III, djeda Aleksandra Velikog. Sa 17 godina Aristotel je do ao u Atenu i stupio u Platonovu akademiju u kojoj je ostao 20 godina. Nakon Platonove smrti Aristotel napu ta Atenu i ubrzo dobiva poziv kralja Filipa da preuzme odgoj njegova trinaestogodi njeg sina Aleksandra. Aristotel je mladog Aleksandra uputio u gr ku kulturu i knji evnost, no njihova politi ka stajali ta su bila sasvim razli ita: Aristotel je zagovarao politi ku zajednicu kao polis ili mali gr ki grad-dr avu, dok je Aleksandrov ideal bilo veliko svjetsko carstvo. Aristotelova odgojiteljska djelatnost trajala je samo tri godine i nakon toga on se vra a u Atenu gdje je u isto nom dijelu grada, u gimnaziji Licej osnovao vlastitu kolu koja je dobila ime PERIPATETI KA KOLA (peripatos, gr . etali te, trijem, natkriveni prostor), a njezini lanovi poznati su kao peripateti ari, tj. oni koji u peripatosu raspravljaju i filozofiraju etaju i. kola je bila ugledna i utjecajna i Aristotel nije dr ao samo predavanja za u enike koji su imali potrebno predznanje za studij, nego i za iru javnost. Da bi svima udovoljio dopodne je dr ao predavanja za u enike EZOTERIJSKA (unutarnja), a poslijepodne popularna predavanja za velik broj slu a a EGZOTERIJSKA (vanjska). 322. g. Aristotel ponovo napu ta Atenu, a biografska tradicija govori da je bio optu en za bezbo ni tvo i da je napustio Atenu rekav i kako ne eli Atenjanima dati priliku da se po drugi put ogrije e o filozofiju. PODJELA SISTEMA Tekst, Metafizika str. 150, 151. Za Aristotela filozofija i znanost su izrazi za istu stvar tj. za znanje o stanovitim prapo elima i uzrocima bi a. Aristotel znanosti tj. filozofiju dijeli na: 1. TEORIJSKE/MOTRITELJSKE fizika, matematika, prva filozofija FIZIKA se bavi pokretnim i nesamostalnim bi ima spojenim s tvari. MATEMATIKA se bavi brojevima, oni su nepokretni ali ne postoje samostalno bez tvari tj. bez njihove utemeljenosti u prirodi. PRVA FILOZOFIJA je znanost o samostalnom i nepokretnom bitku (nepokretni pokreta ). Ona je teorijska znanost o prvim po elima i uzrocima teologija metafizika. Teorijske znanosti su znanje radi znanja i uzrok znanja nalazi se u samom bi u (bave se onim stvarima koje po elo kretanja imaju u sebi samima). 2. PRAKTI KE/ INIDBENE etika, ekonomija, politika. Predstavljaju znanje radi djelovanja, a uzrok znanja nalazi se u djelatniku (izbor volja). 3. POIETI NE/TVORBENE zanatsko i umjetni ko stvaranje. Predstavljaju znanje radi proizvoda, uzrok znanja je u proizvoditelju. Obuhva aju poetiku, retoriku, gramatiku i tehni ka umije a. KRITIKA PLATONA Tekst, str 259. Kalin, odgovoriti na pitanja 1,2,3. - Aristotel polazi od toga da ideja (op e) ne mo e biti su tina pojedina nog a da nije u njemu prisutna - Ako sve pojavno ima uzrok u nekoj ideji onda bi ideja moralo biti vi e nego pojedina nih stvari jer bi morale biti i ideje o njihovim odnosima - Morale bi postojati i ideje negativnih pojmova - Morale bi postojati i ideje za pro le stvari o kojima imamo predstave - Tre i ovjek pote ko a uspostavljanja veze izme u ideje i predmeta koji je odraz te ideje. Postoji ovjek i ideja ovjeka i sad bi trebalo ne to tre e to bi njih spojilo, pa onda kako e to tre e opstati jer bi moralo ne to etvrto obuhvatiti prva tri itd.

- Kako uop e ne to mo e nastati kad su ideje nepokretne i to uzrokuje da se iz savr enih ideja pojavljuju njihovi nesavr eni odrazi - Nemogu e je da bit i stvar koje je ona bit opstoje odvojeno METAFIZIKA Istra uje principe koji su zajedni ki svemu to egzistira: 1. MATERIJA/TVAR gra a, gra evni materijal 2. FORMA/OBLIK lik, pojam ku e, ljudska vrsta u ovjeku 3. UZROK KRETANJA graditelj i gra evinska vje tina 4. SVRHA gotova radnja Zbilja se sastoji od razli itih pojedina nih stvari koje su PRVE SUPSTANCIJE i koje predstavljaju jedinstvo materije i forme. Op e ne postoji pored ili iznad stvari, ve je u njima. Pojedina ni predmet kao supstancija uvijek je jedinstvo materije i forme. ista materija, bez ikakvog oblika, ne postoji u zbilji. Materija je uvijek potencija, mogu nost postizanja odre enog oblika, a forma je aktivni princip, aktualnost, ostvarenje. Svaki pojedina ni konkretni predmet koji je jedinstvo materije i forme je PRVA SUPSTANCIJA, a vrste i rodovi (op e) su DRUGE SUPSTANCIJE i oni izra avaju zajedni ke osobine pojedina nih stvari. Svaka promjena u prirodi je preoblika tvari iz mogu nosti u zbilju pri emu se o ituje svrhovitost u tome da se forma sve vi e razvija na ra un materije tako da postoji hijerarhija oblika, pr. kamen, klesani kamen ... Ta suprotnost izme u materije i forme uvijek je relativna, tj. ono to je prema ne em nesavr enijem oblik, prema ne emu savr enijem je materija: kamen, klesani kamen, uzidani kamen, ku a... TELEOLOGIJA svrhovitost kretanja - svrhovitost se o ituje u tome da se u samom procesu posti e osmi ljavanje u vi im stupnjevima s vi e oblikovnog, a manje materijalnog udjela Prijelaz i razvitak oblika iz materije zasniva se na kretanju, a svako kretanje pretpostavlja ono to pokre e, pa tako, na kraju i jedan, posljednji i nepokretni uzrok. Taj uzrok nalazi Aristotel u PRVOM NEPOKRETNOM POKRETA U. On je samostalan, vje an, jedan, isti oblik bez materije, najsavr enije bi e, bo anstvo. Bog je nepokretan, ali je istovremeno i pokreta , ne po tome to on ne to ini, nego zbog toga to je on dobro kojemu sve te i. On je slobodan od materije, isti duh koji sam sebe misli, mi ljenje mi ljenja kru no kretanje. Sva bi a ljube boga i te e biti kao on. Op e nema, kao kod Platona posebnu egzistenciju pored pojedina nih stvari, ve je imanentna forma i to na svrhovit na in. ETIKA Za Aristotela svako umije e i svako djelovanje te e nekom dobru. Najvi e dobro je BLA ENSTVO (EUDAIMONIA) djelatnost du e u skladu s vrlinom. VRLINA sredina izme u dvije krajnosti Aristotel je vrlinu podijelio na: 1. DIJANOETI KE (razumske) nastaju poukom, iskustvom i vremenom kao to su umovanje, mudrost, razboritost, znanje, umije e 2. ETI KE (voljne) nastaju navikom i tu se za nas uvijek pokazuje najboljom sredinja mjera tj. ne to izme u onog to je premalo i onog to je previ e um usmjeruje volju u izboru po na elu zlatne sredine, ovjek e biti sretan ako razvije svoju umnu prirodu POLITIKA Kod Aristotela je etika usko povezana s politikom jer ne mo emo djelovati u dr avi, a da ne

posjedujemo odre enu moralnu kakvo u. Za Aristotela je op e po prirodi prije pojedina nog, pa je stoga i dr ava po prirodi prije nego porodica i pojedini ovjek, jer je cjelina prije nego dio. Svaki pojedinac je po prirodi politi ko bi e i vezan je uz dr avu i u dr avi nitko nije sam sebi dovoljan. A onaj tko ne mo e ivjeti u zajednici ili kome ni ta nije potrebno jer je sam sebi dovoljan, nije dio dr ave, nego je zvijer ili bog. Aristotel smatra da su barbari svi oni koji nisu Heleni i oni su po prirodi odre eni da budu robovi. Kao to po prirodi ima robova isto tako ima i ljudi koji su odre eni da vladaju. Aristotel polazi od toga da dr avni oblik mo e biti trovrstan: vlast i dr avnu upravu ima ili jedan gra anin ili nekolicina ili mno ina, a svaka od ovih vrsta ima dvije podvrste: 1. VALJANI (dobri) oblici kojima je cilj op e dobro i u njima se vlada po zakonima - kraljevstvo vladavina jednog koji je u svwemu najizvrsniji i koji po zakonima vlada samo za op e dobro - aristokracija vladavina onih koji se najvi e odlikuju intelektualnim i eti kim vrlinama - republika narodna vladavina sa to ve om pravnom jednako u svih dr avljana i u kojem srednji stale ima dominantan polo aj (danas demokratska republika) ustavna vladavina, politeja 2. LO I cilj je korist onih koji su na vlasti, u njima se vlada mimo zakona - tiranija izopa enje kraljevstva, samovoljna vlast jednoga - oligarhija izopa anje aristokracije, vladavina najbogatijih - demokracija izopa enje republike, vladavina narodnih masa Od svih oblika najve u vrijednost ima kraljevstvo ukoliko bi se mogao na i vladar koji bi svojom sposobno u nadma io sve ostale. Gotovo jednaku vrijednost kao kraljevstvo ima aristokracija i ona je oblik Aristotelove najbolje dr ave u kojoj bi svi grea ani dolazili redom u svojim poznijim godinama na elo dr ave jer bi svi bili sposobni i imali sasvim jednaka politi ka prava. Zato je najve i zadatak to ga dr ava ima i najva nije sredstvo za odr anje cijelog dru tvenog poretka odgoj gra ana. Kao to je u etici vrlina sredina izme u dviju krajnosti tako i dr ava treba biti srednje veli ine, niti premalena, niti prevelika, nego tolika da mo e biti sama sebi dovoljna i za obranu i za ivot. Dr ava ne mo e biti trajna ako u njoj vladaju samo bogati ili samo siroma ni jer su oni stalno u me usobnim borbama, nego dr avu osigurava samo srednji stale . PRAVEDNOST jednakost, ali samo me u jednakima POETIKA Aristotel, za razliku od Platona, cijeni umjetnost i smatra da umjetnost na kraju dovr ava ono to je priroda zapo ela. Umjetnost opona aju i prirodu tu istu prirodu usavr ava i oplemenjuje i zbog toga umjetnost spada u vi u sferu od stvarnosti. Za Aristotela opona ati ne zna i ropski imitirati, ve imitiraju i idealizirati i oplemenjivati svijet. Za razliku od povjesni ara koji pri a to se dogodilo, pjesnik pri a ono to se moglo dogoditi. Umjetni ko djelo ispunjava tri svrhe i ono mo e slu iti za: 1. odmor i duhovno osvje enje 2. kao odgojno sredstvo 3. za o i enje afekata sa aljenja i straha to se posti e tragedijom TRAGEDIJA je opona anje ina ozbiljna i zavr ena koji ima veli inu, govorom zasla enim odjelito za svaku vrstu u svojim dijelovima, radnjom, a ne pripovijedanjem, koje sa aljenjem i strahom posti e o i enje takvih uvstava. KATARZA o i enje, tragedija izaziva kod gledatelja osje aje sa aljenja i straha te ih osloba a od tog stanja