PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET SARAJEVO ODSJEK ZA GEOGRAFIJU

SMJER:TURIZAM I ZATITA IVOTNE SREDINE PREDMET: GEOEKOLOKI PROBLEMI BOSNE I HERCEGOVINE

EPIDEMIJE I BOLESTI KAO

UZRONICI GEOEKOLOKIH PROBLEMA U BOSNI I HERCEGOVINI

Mentor: prof. dr. Snjeana Musa Student: Armen Adilovi

Sarajevo, maj 2013.

2

SADRAJ

Uvod.......................................................................................................................................3

1. Geografski poloaj Bosne i Hercegovine.............................................................................4

2. Sistematizacija pojmova epidemije i bolesti..........................................................................4

3. Najvee epidemije i bolesti u historiji ovjeanstva.............................................................4

4. Analiza kretanja zaraznih bolesti i oboljenja u Bosni i Hercegovini u 2010. godini............6

4.1. Vodee zarazne i parazitarne bolesti u Bosni i Hercegovini u 2010. godini ....................7

4.2. Umrli od zaraznih bolesti ...................................................................................................9

4.3. Epidemije..........................................................................................................................10

4.3.1. Epidemije gripe..............................................................................................................10

4.3.2. Epidemije trovanja hranom............................................................................................10

4.3.3. Epidemije trihineloze.....................................................................................................11

4.3.4. Epidemije rubeole..........................................................................................................11

4.3.5. Epidemije enterocolitisa.................................................................................................11

4.3.6. Epidemija parotitis epidemica........................................................................................11

4.3.7. Epidemija variele..........................................................................................................11

5. Okoli i zdravlje....................................................................................................................12

5.1. Zdravstvena ispravnost vode za pie.................................................................................13

5.2. Zrak....................................................................................................................................15

5.3. Otpadne materije................................................................................................................17

5.4. Zdravstvena ispravnost hrane i predmeta ope upotrebe................................................18

5.5. Jonizirajue zraenje..........................................................................................................19

6. Epizootije- Zarazne bolesti ivotinja..................................................................................22

7. Biljne bolesti i tetoine.....................................................................................................27

8. Zakljuak.................................................................................................................. .............33

9. Literatura i izvori........................................................................................................ ..........34

3

Uvod

Tema ovog seminarskog rada je epidemije kao geoekoloki problem u Bosni i

Hercegovini. Seminarski rad se sastoji iz sedam dijelova. Prvi dio se odnosi na geografski

poloaj a zatim slijede podnaslovi koji su u konkretnoj vezi sa samim naslovom rada a to su,

sustematizacija pojmova epidemija i bolesti, najvee epidemije i bolesti u historiji

ovjeanstva, analiza kretanja zarazih bolesti u Bosni i Hercegovini, okoli i zdravlje,

epizotije te biljne bolesti i tetoine.

Cilj seminarskog rada je da ukae pojam epidemija i bolesti i razgranienje izmeu ta

dva pojma. U novijoj historiji velike epidemije nisu odnijele veliki broj ivota u Bosni i

Hercegovini ali to nije razlog da se iznesu tani podaci, uzroci i oblici prevencije i zatite

stanovnitva. Metode koritene pri izradi rada su: analiza, sinteza, komparacija te deskripcija.

Izvori koji su koriteni u izradi su geografski atlasi, knjige i struna literatura u vidu PDF

knjiga sa interneta.

Problem sa kojim sam se susreo tokom izrade seminarskog rada je nedostatak

literature. Kao i veina zakona, izvjetaja i statistikih pokazatelja i zdravstveni bilteni te

zakoni o zdravstvu su podijeljeni meu entitetima te ne postoji jedinstveni dokument koji

opisuje zdravstveno stanje stanovnitva Bosne i Hercegovine. Naglasio bih da se veina

statistikih pokazatelja vee za Federaciju Bosne i Hercegovine radi objavljivanja publikacija

Zavoda za javno zdravstvo to nije sluaj sa entitetom Republike Srpske u kojoj Institut za

javno zdravstvo objavljuje dosta manje podataka o zdravstvenom stanju stanovnitva tog

entiteta.

4

1. Geografski poloaj Bosne i Hercegovine

U regionalno-geografskom pogledu Bosna i Hercegovina je drava june, tanije jugoistone

Europe. Locirana je na zapadnom dijelu Balkanskog poluotoka i zahvata centralni dio

Dinarida od junog ruba Panonske nizije na sjeveru, pa sve do Jadranskog mora na jugu.

Zahvata povrinu od 51209 km2, te se granii sa 3 drave: Hrvatskom, Srbijom i Crnom

Gorom.

1.1. Fiziko-geografske karakteristike

Najstarije naslage su na podruju srednjobosanskih kriljavih planina, a potiu iz perioda

silura u palezojskoj eri. Najzastupljenije su naslage iz mezozojika koje se prostiru na potezu

Biha-Bilea. Najmlae, kvartarne, naslage su na krajnjem sjeveru i na dnu krkih polja.

Razlikujemo 4 geotektonska strukturno-facijalna kompleksa: Dinarsko predgorje, vanjski

Dinaridi, sredinji Dinaridi i unutranji Dinaridi. Unutar bosanskohercegovakih Dinarida

izdiferencirani su planinski masivi i hrbati, zatim kotline i visoravni. Izdizanje Dinarida

praeno je sputanjem panonske potoline na sjeveru i jadranske na jugu. Prosjena visina u

Bosni i Hercegovini je 625 m. Reljef po tradicionalnoj podjeli ine: Bila i polja na jugu i

jugozapadu, humine i rudine, povri i brda na jugu i jugoistoku, istonobosanska visija te

rudne i fline planine na sjeveru, sjeveroistoku, sjeverozapadu i u centralnom dijelu. Na klimu

Bosne i Hercegovine utiu geografski poloaj, raspored kopna i mora, uticaj zranih masa,

morfostrukture reljefa i njegova ralanjenost. Bosna i Hercegovina se nalazi na granici

izmeu sjeverno-umjerenog i sjevernog suptropskog pojasa. Najvei dio teritorije se nalazi na

junom dijelu sjeverno-umjerenog pojasa u kojem preovladava Cf klimat (sa varijantama a, b

i c). Na krajnjem jugu Hercegovine i dolini Neretve do Konjica preovladava Cs ili

sredozemna klima, takoer sa varijantama a, b i c. Najvii planinski vrhovi imaju D klimat.

Iako spada u Mediteranske zemlje, zbog male morske povrine od 10,3 km2, Bosna i

Hercegovina ima kontinentalni karakter. Prirodna jezera su malobrojna,a najznaajnija su:

Borako, Blidinjsko i Prokoko. Vjetaka su brojnija, a najvea su: Buko, Ramsko,

Jablaniko, Bileko i Modrako. Sve rijeke pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu.

Jadranskom slivu pripada oko teritorije drave, okosnica je Neretva sa Trebinjicom, dok

pripadaju crnomorskom slivu gdje se istiu sljedee rijeke: Sava, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna i

Drina. bjelograbia i crnog graba.

5

U pedografskom pogledu najvee rasprostiranje imaju automorfna tla: ranker, kalkokambisol i

crvenica, a od hidromorfnih najznaajnija su pseudoglej i fluvisol.

1.2.Drutveno-geografske karakteristike

Prostori Bosne i Hercegovine su naseljeni od predhistorije, a prvi pisani izvori su oni koji

govore o grkoj, ilirskoj i rimskoj civilizaciji. Naziv Bosna se prvi put spominje u djelu

Konstantina Porfirogeneta u X vijeku. U srednjem vijeku je Bosna samostalna drava, poslije

kraljevina. Od 1463.g. do 1878.g. bila je u stastavu Otomanskog carstva. Od 1878-1918 u

sastavu Austro-ugarske monarhije, a nakon toga sve do 1992. Odnosno do njenog

osamostaljenja bila u sastavu raznih Jugoslavija.

Prema zadnjem slubenom popisu stanovnitva iz 1991.godine u Bosni i Hercegovini je

ivjelo je 4 377 033 stanovnika, a gustina naseljenosti je iznosila 85,5 st/km2. Bioloka

struktura stanovnitva 1991.g. je izgledala ovako: 49,9% mukog i 50,1 % enskog, a starosna

struktura ( 31,7% mlado, 57,3% zrelo i 11% staro stanovnitvo). Prema zadnjem popisu bilo

je 5825 naselja, od ega je samo 37 imalo preko 10 000 stanovnika. Najvei i glavni grad je

Sarajevo, a po veliini slijede: Banja Luka, Zenica, Tuzla, Mostar, Biha itd. Nezvanini

podaci agnecije za statistku govore da u Bosni i Hercegovini trenutno ivi oko 3.830.000

stanovnika.

2. Sistematizacija pojmova epidemije i bolesti

Epidemija (grki , "meu narodom rasprostranjeno") je neobino esto

pojavljivanje jedne bolesti u jednoj populaciji. Epidemine bolesti su izmeu

ostalog kolera, gripa, tifus ikuga. Po pravilu radi se uvjek o infekcioznim bolestima. Ponekad

se taj pojam korisiti i za neinfekciozne bolesti kao naprimjer za gojaznost (da bi se opisale

opasnosti kao njene posljedice).Rije epidemija je nastala od grkih rijei epi ("preko")

i demos ("narod"). (6)

Bolest je abnormalno stanje organizma koje oteava funkcije tijela. Kod ljudi, "bolest"

se esto koristi kao naziv svakog stanja koje uzrokuje bol, disfunkciju, socijalne probleme

ili smrt te sline probleme za druge koji su u kontaktu s bolesnom osobom. Poput nekog

stroja, ljudsko tijelo najvei dio vremena radi bez zastoja i uinkovito. Meutim, ponekad

6

moe prestati normalno raditi. Uzrok tome ponekad ukljuuje ozljede, kao to je slomljena

kost, poremeaje, sindrome, infekcije, izolirane simptome, devijantno ponaanje, i atipinu

varijabilnost strukture i funkcije. Neke bolesti moe kontrolirati i protiv njih se boriti tjelesni

imunosni sustav. Za lijeenje teih bolesti moe biti potrebna terapija lijekovima ili operacija.

(7)

3. Najvee epidemije i bolesti u historiji ovjeanstva

Kozice - prije nego su europski osvajai doli u novi svijet, poetkom 1500., amerika

populacija brojala je 100 milijuna domorodaca. Tijekom narednih stoljea, razne epidemije

dovele su taj broj na 5 do 10 milijuna. Kada su Europljani stigli u Ameriku, doveli su sa

sobom moge bolesti na koje domoroci nisu bili imuni. Glavni ubojica bile su kozice koje je

uzrokovao virus variola. Unato izumu cjepiva 1796. epidemija kozica se nastavila iriti.

Zadnja epidemija bila je 1967. kada je bolest pokosila 2 milijuna ljudi. Virus je u

meuvremenu izoliran i danas egzistira samo u laboratoriju.

Gripa 1918. - bila je to godina kada se svijet poeo oporavljati od Prvog svjetskog

rata. No kao da sve prethodne nesree nisu bile dovoljne, iste se godine pojavila nova bolest.

Neki su je zvali panjolska ili velika gripa. Bolest je ubila 20 milijuna ljudi u samo par

mjeseci. Za godinu dana broj se poveao na 50 do 100 milijuna rtava. Mnogi ovu epidemiju

smatraju najgorom u ljudskoj povijesti. No gripa 1918. nije bila obina gripa koja se dogaa

svake godine. Bio je to novi oblik virusa nazvan H1N1 avian A virus. Znanstvenici su

smatrali kako je bolest prela s ptica na ljude negdje na amerikom zapadu prije irenja.

Crna smrt - kada govorimo o epidemijama, malo ih je imalo toliko grozne ishode

poput crne smrti. Smatrala se prvom pravom epidemijom, a pokosila je pola europske

populacije 1348. Takoer je desetkovala stanovnitvo Kine i Indije. Dugo se smatralo kako se

radilo o epidemiji kuge, no posljednje studije to dovode pod znak pitanja. Neki znanstvenici

smatraju kako je crna kuga zapravo bio virus slian eboli, to je rezultiralo masovnim

gubitkom krvi.

Malarija - njezine uasne posljedice zabiljeili su jo starci Grci. Specifine brojke za

to vrijeme teko je pronai. No samo u posljednjih 200 godina ima dovoljno primjera. 1906.

SAD su poele izgradnju Panamskog kanala na kojem je radilo 26.000 ljudi od ega je 21.000

hospitalizirana zbog malarije. U Amerikom graanskom ratu 1 316 000 ljudi patilo je od

malarije od ega je 10.000 preminulo. Tijekom Prvog svjetskog rata malarija je imobilizirala

7

britanske, francuske i njemake jedinice na tri godine. Skoro 60.000 amerikih vojnika umrlo

je od ove bolesti u Africi i na junom Pacifiku tijekom Drugog svjetskog rata. Malarija je i

danas problem, pogotovo u tropskim podrujima. Svake godine zabiljei se 350 do 500

milijuna sluajeva oboljelih.

Tuberkuloza - ova bolest stara je koliko i ovjeanstvo, a njezini tragovi zabiljeeni su

i u egipatskim mumijama. Poetkom 1600. Europu je zahvatila epidemija tuberkuloze

poznata kao Velika bijela kuga koja je harala narednih 200 godina, ubijajui prosjeno jednu

od sedam inficiranih osoba. 1944. otkriven je antibiotik kojim se bolest uspjeno lijei.

Kolera - ljudi u Indiji ivjeli su u strahu od kolere jo od antikih vremena. No tek u

19. stoljeu i ostatak svijeta iskusio je strahote ove bolesti. Tijekom tog perioda trgovci su

nenamjerno rairili smrtonosni virus po Kini, Japanu, Sjevernoj Africi, Bliskom istoku i

Europi. Uslijedilo je 6 epidemija kolere koje su pokosile milijune. Desetljeima se smatralo

da je ta bolest stvar prolosti sve dok se 1961. nije pojavila epidemija u Indoneziji te proirila

na ostatak svijeta. Epidemija se nastavlja i danas. 1991. od kolere je oboljelo 300.000 ljudi, a

preminulo 4000.

AIDS - pojava ove bolesti poetkom 1980-tih dovela je do globalne epidemije, a od

1981. pokosila je 25 milijuna ljudi. Prema nedavnim statistikama, 33,2 milijuna ljudi je

trenutno HIV pozitivno, a samo 2007. od AIDS-a je preminulo 2,1 milijun ljudi. Znanstvenici

smatraju kako je virus preao s majmuna na ovjeka negdje polovicom prolog stoljea.

utica - kada su Europljani poeli dovoditi afrike robove u Ameriku, doveli su sa

sobom i mnoge nove bolesti, poput utice. Kada je Napoleon poslao svoju armiju od 33.000

vojnika u kolonije u Sjevernoj Americi bolest je pokosila 29.000. Napoleon je bio toliko

okiran ovim brojkama da je odluio kako to podruje nije vrijedno daljnjih gubitaka.

Francuska je nakon toga teritorij 1803. prodala SAD-u. Unato izumu cjepiva i poboljanju

lijeenja epidemija se jo uvijek zna pojaviti u Junoj Americi i Africi.

Tifus - stavite dovoljno ljudi u prljave i napuene uvijete i vrlo vjerojatno ete imati

jednu od najgorih infekcijskih bolesti koju svijet poznaje: tifus. Bolest je napadala

ovjeanstvo stoljeima, uzrokujui smrt tisue ljudi. Tijekom 30-godinjeg rata u Europi

(1618-1648), tifus, kuga i glad pokosili su 10 milijuna ljudi. Kada je panjolska vojska

postavila zasjedu maurskim jedinicama u Granadi 1489., epidemija tifusa reducirala je

njihove jedinice s 25 na 8 tisua vojnika samo u jednom mjesecu. Zbog epidemije tifusa

8

prolo je 100 godina prije nego su panjolci bili sposobni otjerati Maure iz panjolske. Samo

tijekom Prvog svjetskog rata, bolest je uzrokovala nekoliko milijuna smrti u Rusiji, Poljskoj i

Rumunjskoj.

Djeja paraliza - istraivai smatraju kako je virus prisutan u ovjeanstvu ve

stoljeima, uzrokujui paralizu i smrt tisue djece. Od 1952. samo u Americi zabiljeeno je

58.000 sluajeva djeje paralize. Jedna treina djece ostala je paralizirana, a vie od 3000 ih

je preminulo. (8)

4. Analiza kretanja zaraznih bolesti i oboljenja u Bosni i Hercegovini u 2010. godini

U 2010. godini, slubi za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i

Hercegovine sukladno Pravilniku o prijavljivanju zaraznih bolesti i drugih stanja utvrenih

Zakonom o zatiti puanstva od zaraznih bolesti, pojedinanim i zbirnim prijavama zaraznih

bolesti prijavljene su 19973 osobe oboljele od zaraznih i parazitarnih bolesti, s opom stopom

morbiditeta 854,40%ooo,(najmanja u petogodinjem razdoblju). Broj oboljelih je skoro dva

puta manji nego u 2009. godini kada je prijavljeno je 39511 osoba oboljelih od zaraznih i

parazitarnih bolesti s opom stopom morbiditeta 1697,71%o. Smanjenje ope stope

morbiditeta u 2010. godini rezultat je prije svega manjeg broja oboljelih od gripe. Od

uvoenja obveznog cijepljenja, u 2010. godini registrirana je najvea stopa obolijevanja od

rubeole i visoko etvrto mjesto meu deset vodeih zaraznih bolesti. Ciklino poveanje stope

morbiditeta u prethodnom petogodinjem razdoblju se objanjava pojavom veeg odnosno

manjeg broja oboljelih od gripe. (1,11)

Grafikon 1. Obolijevanje od zaraznih bolesti u F/bih u periodu od 2006-2010. godine; izvor (1)

9

4.1. Vodee zarazne i parazitarne bolesti u Bosni i Hercegovini u 2010. godini

U 2010. godini, udio pojedinih grupa zaraznih bolesti slian je onome u prethodnoj 2009.

godini. Najvei udio, ali znatno manji nego u 2009. godini (82,58%) je udio respiratornih

bolesti (65,76%). Na drugom mjestu, kao i 2009. godine (12,21%) ali s veim udjelom

zastupljenosti (22,76%) su crijevne zarazne bolesti. Antropozoonoze, premda s malim, u

odnosu na 2009. godinu skoro nepromijenjenim, udjelom zastupljenosti, posljednjih nekoliko

godina predstavljaju znaajan problem i zdravstvene i veterinarske slube, prije svega zbog

veeg obolijevanja od bruceloze. Od parazitarnih bolesti, koje u odnosu na 2009. godinu

imaju neto vei udio, svrab (sa 707 oboljelih) i 2010. godine se registrira meu deset vodeih

bolesti. (1,12)

Tabela 1. Vodee zarazne bolesti u FBIH u 2009. i 2010. godini; izvor (1)

Struktura vodeih zaraznih i parazitarnih bolesti je neto izmjenjena u odnosu na 2009.

godinu. Influenca je na treem mjestu (s desetorostruko manjom stopom obolijevanja u

odnosu na na 2009. godinu), a rubeola (visoko etvrto mjesto) i herpes zoster su meu deset

vodeih u 2010. godini.

10

4.2. Umrli od zaraznih bolesti

Tabela 2. Umrli od zaraznih bolesti i epidemija u 2009 i 2010. godini; izvor (1)

U 2010. godini registrirano je 39 osoba umrlih od zaraznih bolesti koje podlijeu obvezi

prijavljivanja, s mortalitetom od 1,66%ooo, to je smanjenje u odnosu na 2009. godinu kada

11

je registrirano 49 osoba umrlih od zaraznih bolesti, (Mt 2,10%ooo). Letalitet (broj umrlih od

ukupno oboljelih od zaraznih bolesti) u 2010. godini na podruju F/BiH iznosi 0,19% i neto

je vei nego u 2009.g. kada je iznosio 0,12%.

4.3. Epidemije

Tabela 3. Zbirni pregled epidemija u FBIH u 2010. godini; izvor (1)

U 2010. godini registrirano je 11 epidemija zaraznih i parazitarnih bolesti s ukupno 178

oboljelih osoba. U 2009. godini registrirano je 5 epidemija s ukupno 708 oboljelih osoba.

4.3.1. Epidemije gripe

U 2010. godini, nije registrirana epidemija gripe. U 2009. godini registrirana je opinska

epidemija gripe na podruju Zenikodobojskog kantona, opina Visoko (1,26)

12

.3.2. Epidemije trovanja hranom

U 2010. godini registrirano je 6 epidemija trovanja hranom u kojima je oboljelo 39 osoba.

Epidemije su registrirane na podruju Zenikodobojskog i Unskosanskog kantona. U 2009.

godini registrirane su 2 epidemije trovanja hranom (na podruju Sarajevskog, Unskosanskog

kantona) u kojima je oboljelo 79 osoba. (1,26)

4.3.3. Epidemije trihineloze

U 2010. godini nije registrirana epidemija trichineloze dok je u 2009. godini registrirana 1

epidemija i to na podruju Zenikodobojskog kantona, opina epe, s 4 oboljele osobe.

(1,26)

4.3.4. Epidemije rubeole

U 2010. godini registrirane su 2 epidemije sa 69 oboljelih, u opini Travnik (kolska

djecazatvoreni kolektiv epidemija je poela kraj 12 mjeseca 2009. godine) i Visoko

(Kolektiv Medresa polaznici su iz razliitih opina i kantona). U 2009. godini registrirana je

1 epidemija rubeole. (1,27)

4.3.5. Epidemije enterocolitisa

U 2010. godini registrirana je 1 epidemija s 6 oboljelih, u opini Zenica (dom umirovljenika,

umirovljenici zatvoreni kolektiv) U 2009. godini nije registrirana epidemija enterocolitisa.

(1,27)

4.3.6. Epidemija parotitis epidemica

U 2010. godini registrirana je 1 epidemija parotitisa s 45 oboljelih, u opini Zenica (kolska

djeca kolektiv). Epidemija je poela 18.10.2010. a otkrivena 27.12.2010. godine i ima trend

rasta. U 2009. godini nije registrirana epidemija parotitisa. (1,27)

13

4.3.7. Epidemija variele

U 2010. godini registrirana je 1 epidemija (intrahospitalna) variele s 19 oboljelih, na

Pedijatrijskoj klinici KCSU Sarajevo U 2009. godini nije registrirana epidemija variela.

(1,27)

5. Okoli i zdravlje

Riziko faktorima okolia su svakodnevno izloene sve populacijske skupine stanovnitva, a

naroito su ugroeni djeca, trudnice, kronini bolesnici i stariji ljudi. Zahvaljujui sve boljoj

informiranosti stanovnitva o djelovanju tetnih faktora okolia na njihovo zdravlje, raste i

potreba za njegovom zatitom i ouvanjem. Istaknuta je potreba za intersektorskim

aktivnostima na svim razinama, sa ciljem promicanja okolia i zdravlja naeg stanovnitva.

Javnozdravstvena kontrola vode za pie na podruju Federacije Bosne i Hercegovine nije u

potpunosti zadovoljavajua. Ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, to

onemoguava potpuni uvid u sustav vodoopskrbe, kao i donoenje mjera u cilju poboljanja

vodoopskrbe. U veini lokalnih objekata vodoopskrbe (lokalni vodovodi, bunari, izvori,

cisterne, atrnje), voda za pie se ne kontrolira na zdravstvenu ispravnost, dok zone sanitarne

zatite uglavnom nisu definirane. Neki sredinji objekti vodoopskrbe na podruju Federacije

BiH imaju definiranu samo prvu zonu sanitarne zatite i zastarjele naine klorinacije.

Jedan od vodeih javnozdravstvenih problema u svijetu su mikrobioloka i kemijska

oneienja hrane, koja su est uzrok infekcija i trovanja stanovnitva. Alimentarne

toksikoinfekcije se nalaze na listi deset vodeih zaraznih oboljenja i na podruju Federacije

BiH. Parametre aerozagaenja prati Federalni hidrometeoroloki zavod, ali broj njegovih

postaja nedostatan je za prikupljanje svih potrebnih podataka o kvaliteti zraka na podruju

Federacije BiH. Kontinuirana mjerenja osnovnih zranih polutanata (SO2, aa i duini

oksidi) vre i kantonalni zavodi za javno zdravstvo u Sarajevu, Tuzli i Zenici, dok se u

ostalim gradovima mjerenja ne vre zbog nedostatka sofisticirane opreme. S obzirom na

koliinu proizvedenog otpada, postojea mjesta za odlaganje otpada su nedostatna i

neodgovarajua. Znaajne koliine otpada se odlau na nedoputenim mjestima pored

puteva, na seoskim smetljitima, rijenim koritima ili naputenim rudnicima. Ova mjesta

predstavljaju opasnost za podzemne vode, koje osiguravaju pitku vodu za stanovnitvo, a

samim tim i rizik za ljudsko zdravlje zbog spiranja i curenja zagaujuih tvari. Neureene

deponije uglavnom su neograene, tako da ljudi i ivotinje neometano ulaze, ime se

poveava rizik od irenja infektivnih bolesti. Na gradskim deponijama esto se neadekvatno

14

odlae posebni otpad (medicinski i industrijski), dok se tene otpadne tvari, uglavnom, bez

preiavanja, isputaju u rijeke i jezera. Na osnovu Programa monitoringa radioaktivnosti

okolia, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, vri kontrolu radioaktivnosti uzoraka

okolia na odabranim lokacijama (uzorkovanje i mjerenje sadraja radionuklida u zemlji,

povrinskoj vodi, vodovodnoj vodi, zraku, ljudskoj i stonoj hrani). Mjerenjem ambijentalne

doze na jedanaest lokacija u Bosni i Hercegovini, od ega est u Federaciji BiH, osigurava se

sustav praenja i pravodobnog obavjeivanja o eventualnoj radiolokoj kontaminaciji irih

razmjera. (2,54)

Slika 1. Medicinski otpad; izvor: http://deponija.files.wordpress.com

5.1. Zdravstvena ispravnost vode za pie

Bosna i Hercegovina raspolae znaajnim vodnim resursima, ali kontrola zdravstvene

ispravnosti vode nije u potpunosti zadovoljavajua, osobito u ruralnim podrujima, gdje se

stanovnitvo opskrbljuje vodom iz individualnih vodnih objekata (bunari, cisterne, atrnje,

nekaptirani izvori). Na podruju FBiH 73,2% stanovnitva prikljueno je na sredinji sustav

vodoopskrbe (vodovodi), gdje se voda uglavnom kontinuirano kontrolira na zdravstvenu

ispravnost. (10) Prema Strategiji upravljanja vodama na podruju Federacije BiH, koja je

15

usvojena 2011. godine, na sredinji sustav vodoopskrbe prikljueno je 60% stanovnitva.

Javna vodoopskrba na podruju Kantona Sarajevo organizirana je preko etiri vodoopskrbna

sustava, kojim upravljaju komunalna drutva. Sredinjim sustavom vodoopskrbe obuhvaeno

je 81% stanovnika, dok se ostali dio (19%) stanovnitva opskrbljuje vodom za pie iz drugih

vodnih objekata (lokalni vodovodi, bueni ili kopani bunari, crpke, itd.). Na osnovu ralamba

tijekom 2011. godine, moe se rei da je voda iz sredinjeg sustava vodoopskrbe grada

Sarajeva kvalitetna i zdravstveno ispravna s optimalnom koliinom rezidualnog klora. U

odreenom broju lokalnih objekata vodoopskrbe u ruralnim podrujima i u prigradskim

opinama, voda je bila mikrobioloki neispravna, to je i za oekivati, jer je razvodna mrea

veine lokalnih objekata vodoopskrbe stara i bez ogranienih zatitnih zona. Na podruju

Unskosanskog, Hercegovakoneretvanskog, Zenikodobojskog, Bosanskopodrinjskog

kantona, Kantona Tuzla, Zapadnohercegovakoga, Kantona 10, i Posavskoga kantona,

higijenskosanitarno stanje vodnih objekata i sustav javnozdravstvene kontrole vode za pie,

nisu u potpunosti zadovoljavajui. Veina izvorita sredinjih vodovoda ima reguliranu prvu i

drugu zonu sanitarne zatite. Za razliku od njih, u veini lokalnih objekata vodoopskrbe

kloriranje se vri runo, ili se uope ne vri, dok zone sanitarne zatite uglavnom nisu

definirane, ili postoji samo prva zona zatite. Zbog nedostatka suvremene opreme u nekim

kantonima nije mogue odreivati parametre, kao to su pesticidi, fenoli, mineralna ulja, i

neki teki metali, a i nedostatan je broj ispitivanih uzoraka vode. U veini laboratorija

kontrola vode za pie svodi se na pregled osnovnih fizikokemijskih i mikrobiolokih

parametara, tako da se ne moe dati adekvatno miljenje o njenoj kvaliteti.

Bosanskopodrinjski kanton opskrbljuje se vodom za pie uzetom zahvatom povrinske vode

iz rijeke Drine u Vitkoviima. Prva zona sanitarne zatite je zadovoljavajue osigurana, dok

se u drugoj zatitnoj zoni nalazi vie potencijalnih zagaivaa. O kvaliteti vodoopskrbe moe

se suditi i po epidemiolokoj situaciji vezanoj za oboljenja iji se

uzronici mogu nalaziti u zagaenoj vodi, a to su na prvom mjestu crijevne zarazne bolesti. U

2011. godini, stopa obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti (235,30/100.000 stanovnika)

bila je neto via u odnosu na 2009. (207,32/100.000 stanovnika) i 2010. godinu

(194,47/100.000 stanovnika). Zavod za javno zdravstvo FBiH obavlja analize vode na

zdravstvenu ispravnostradioaktivnost. U 2011. godini uraeno je 80 analiza uzoraka vode za

pie, od kojih je jedan bio neispravan. U 2011. godini, analizirano je i pet uzoraka povrinskih

voda mjerenjem koncentracije aktivnosti gamaemitera (2 puta /godinje) i 1 uzorak vode

mjerenjem koncentracije aktivnosti uranovih izotopa (1 puta/godinje). Svi ispitivani uzorci

16

bili su u zakonski doputenim granicama. Tijekom 2011. godine, a u sklopu realizacije

bilateralnog projekta Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH s Institutom Joef Stefan,

Slovenija: Primjena GIS alata na odreene uranove izotope u povrinskim vodama podruja

Hadia, vrena su ispitivanja izotopskog sastava urana u 9 uzoraka podzemnih voda

podruja Hadia. Rezultati ispitivanja pokazuju da koncentracija urana u uzorcima

ispitivanih voda iznosi od 0,34x103 do 0,98x103 mg/L. Koncentracija urana u ispitivanim

vodama je ispod preporuene vrijednosti koncentracije urana u vodi za pie, koja iznosi 15

x103 mg/L, prema propisima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Slika 2. Zagaena rijena voda; izvor http://turizamplus.ba

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, takoer, analizira morsku vodu u Neumu na

zdravstvenu ispravnost radioaktivnost. Ispitivani uzorci su u zakonski doputenim

granicama. Zato se moe zakljuiti da ne postoji povean rizik po zdravlje stanovnitva od

radioloke kontaminacije vode. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH vri ispitivanja i

suvremenim tehnikama (GC ECD i GC MS Plinski kromatograf s ECD i MS detektorom, za

odreivanje organoklornih pesticida i polikloriranih bifenila i trihalometana, GC NPD

Plinski kromatograf s NPD detektorom za odreivanje organofosfornih pesticida AAS

Atomski apsorpcijski spektrofotometar za odreivanje tekih metala, HPLC Tekuinska

kromatografija za odreivanje policiklinih aromatskih ugljikovodika, TOC Aparat za

17

odreivanje ukupnog organskog ugljika, FTIR Aparat za odreivanje mineralnih ulja, masti,

Jonska kromatografija (odreivanje aniona i kationa) i drugo. Zavod vri analize i na osnovne

fizikokemijske i mikrobioloke parametre, kao i veliki broj drugih toksikolokih parametara,

prema zahtjevima inspekcijskih organa i kroz ugovorne usluge s komunalnim poduzeima i

punionicama izvorske, stolne i mineralne vode. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u

suradnji s Agencijom za vodno podruje slivova Jadranskog mora vri monitoring kemijskih i

mikrobiolokih i radiolokih parametara u podzemnim i povrinskim vodama rijeka Neretve i

Cetine, od izvora do ua, i njihovih pritoka, prirodnih jezera i vjetakih akumulacija, te

mora na podruju opine Neum. (2,56)

5.2. Zrak

Osnovni pokazatelji zagaenja zraka su SO2, NO2, aa i duini oksidi. Najvaniji

zagaivai zraka su termoenergetski objekti, industrijski pogoni, motorna vozila i

individualna loita (u zimskom razdoblju). Porast koncentracija ovih polutanata iznad

doputenih graninih vrijednosti moe dovesti do ozbiljnog oteenja zdravlja ljudi. Zagaen

zrak predstavlja jedan od najznaajnijih faktora rizika u nastanku kroninih opstruktivnih

plunih oboljenja. U razdoblju od oujka do kraja srpnja, zbog velike koliine alergena u

zraku (poleni trava i drvea), dolazi do pogoranja zdravstvenoga stanja kod stanovnika

alerginih na ove supstance, posebno ako su oni i kronini bolesnici. Za razliku od prethodnih

godina, tijekom 2011. godine, prosjene godinje koncentracije dima u Sarajevu (32g/m3),

prelazile su granine vrijednosti (30g/m3). Tijekom zimskih mjeseci, maksimalne

koncentracije dima u 2008. (309g/m3), 2009. (422g/m3), 2010. (363g/m3) i 2011. godini

(378g/m3) su viestruko prelazile visoke granine vrijednosti (60g/m3). Prosjene godinje

koncentracije SO2 i NO2 (2008.2011. godine) nisu prelazile granine vrijednosti utvrene

Pravilnikom o monitoringu kvalitete zraka za FBiH (SO290g/m3, NO260g/m3). Tijekom

zimskih mjeseci, 2009. godine maksimalne koncentracije SO2 (401g/m3) i NO2 (168g/m3)

prelazile su visoke granine vrijednosti utvrene Pravilnikom (240g/m3 za SO2 i 140g/m3

za NO2). Tijekom zimskih mjeseci 2011. godine, maksimalne koncentracije SO2 (159g/m3)

nisu prelazile visoke granine vrijednosti, dok maksimalne koncentracije NO2 nisu mjerene

tijekom cijele godine. Praenjem prosjenih godinjih koncentracija sumpor dioksida i dima

na meteorolokoj postaji u Tuzli, u razdoblju od 2008. do 2011. godine, uoeno je da one nisu

prelazile granine vrijednosti. Tijekom zimskih mjeseci, maksimalne koncentracije sumpor

dioksida u 2008. (292g/m3) i 2009. (261g/m3) su prelazile visoke granine vrijednosti, dok

18

su u 2011. godini ove koncentracije znaajno prelazile visoke granine vrijednosti

(590g/m3). Maksimalne koncentracije dima u razdoblju od 2008. 2011. znaajno su

prelazile visoke granine vrijednosti (60 g/m3). Zanimljivo je da su u ovom razdoblju

koncentracije SO2 bile vee u Tuzli, dok su u Sarajevu bile vee koncentracije

ai. Prosjene godinje koncentracije NO2 u Tuzli u 2009. (28g/m3) i 2010. (22g/m3)

godini nisu prelazile granine vrijednosti utvrene Pravilnikom (60g/m3). Tijekom zimskih

mjeseci, 2009. i 2010. godine, maksimalne koncentracije NO2 prelazile su visoke granine

vrijednosti (140g/m3). U 2011. godini nije bilo kontinuiranog mjerenja NO2.

Slika 3. Smog u Sarajevu uzrokovan visokom koncentracijom polutanata; http://www.depo.ba/

Na podruju Zenice, u razdoblju od 2008. do 2011. godine prosjene koncentracije SO2 bile

su iznad graninih vrijednosti (90 g/m3), s postupnim trendom porasta (2011. godine

139g/m3). U istom razdoblju prosjene godinje koncentracije ukupnih lebdeih estica bile

su ispod doputenih vrijednosti (150 g/m3), ali s postupnim trendom porasta (2011. godine

139g/m3). U razdoblju od 2008.2011. godine, maksimalne koncentracije SO2 su viestruko

prelazile doputena prekoraenja u godini (SO2 240 g/m3), s naglim trendom porasta u

2011. godini (67 prekoraenja). Doputeno je ukupno 7 prekoraenja u godini. Uoen je i

porast broja doputenih dana s prekoraenjem visokih vrijednosti lebdeih estica (UL 350

g/m3) u 2011. godini (14 prekoraenja). Doputeno je ukupno 7 u godini. Od 2008. do 2011.

19

godine nisu vrena kontinuirana mjerenja sumpor dioksida, dima i duinog dioksida u

Mostaru. Usprkos porastu aerozagaenja, koje predstavlja jedan od riziko faktora u nastanku

kroninih opstruktivnih plunih oboljenja, na podruju Federacije BiH prisutan je trend

laganog pada stope ovih oboljenja (2008. 157/100.000, 2009. 160/100.000, 2010. godine

155/100.000, 2011. godine 153/100.000). Veoma je vano da je uspostavljen sustav praenja i

pravodobnog obavjeivanja o eventualnoj radiolokoj kontaminaciji irih razmjera

kontinuiranim praenjem ambijentalne gama doze na jedanaest lokacija u Bosni i Hercegovini

(Sarajevo, Jajce, Mostar, Tuzla, Biha, Livno, Banjaluka, Novi Grad, Viegrad, Gacko i

Bijeljina), pomou MFM GAMA SONDA. Serveri se nalaze u Sarajevu u Zavodu za javno

zdravstvo Federacije BiH i Banjaluci u JZU Institutu za zatitu zdravlja. Mjerenje apsorbirane

doze u zraku termoluminiscentnim dozimetrima vri se na 9 lokacija u FBiH. U Sarajevu je

postavljen uzorkiva zraka za kontinuirano praenje koncentracije aktivnosti radionuklida

(gama emitera) u estinoj tvari. Kao i prethodnih godina, vrijednosti za brzinu doze i dozu

nalaze se u granicama oekivanih vrijednosti. Smatra se da su posljedica jonizirajueg

zraenja prirodnog podrijetla, odnosno kozmikog zraenja i zraenja iz tla. Godinja

efektivna doza od vanjskog zraenja prilikom boravka na otvorenom za odraslu osobu kretala

se od 0,093 mSv u Jajcu pa do 0,214 mSv u Mostaru, s prosjenom vrijednou 147 mSv, to

je sukladno prologodinjim vrijednostima, kao i vrijednostima zemalja u regiji (UNSCEAR

2000). Procjena godinje efektivne doze inhalacijom radionuklida vjetakog podrijetla 137Cs

raena je na bazi srednje godinje vrijednosti koncentracije aktivnosti 137Cs u uzorcima

aerosola na lokalitetu Sarajevo i najvea je za odraslu populaciju, a najmanja za djecu

starosne dobi 12 godine. Procijenjene vrijednosti su na razini prologodinjih vrijednosti, kao

i na razini vrijednosti zemalja u regiji. (2,58)

5.3. Otpadne materije

Na podruju Federacije BiH, odlaganje vrstih i tenih otpadnih tvari predstavlja jedan od

glavnih problema javnoga zdravstva. Godinje se po glavi stanovnika proizvede 270 kg

otpadnih tvari. Kada je u pitanju vrsti otpad, najvei problem je njegovo nekontrolirano

odlaganje i stvaranje divljih deponija (na 1893 lokacije). Neadekvatno odlaganje otpada

prouzrokuje degradaciju zemljita. Veina deponija ne zadovoljava higijenske standarde, to

predstavlja opasnost od pojave i irenja zaraznih bolesti. Europske zahtjeve za sanitarne

deponije djelomice zadovoljavaju deponije u Sarajevu, Mostaru, Bosanskoj Krupi i Zenici. Na

sanitarne deponije se odlae 18% otpada iz zdravstvenih i 12% iz veterinarskih ustanova, a

20

opremu za nekodljivo unitavanje ovog otpada imaju tri zdravstvene (u Sarajevu i Travniku)

i dvije veterinarske ustanove. Specijalni otpad (industrijski, medicinski) neselektivno se

prikuplja i u veini sluajeva odlae zajedno sa komunalnim otpadom. Na podruju Federacije

BiH nedostatan je broj aktivnosti vezanih za uvoenje kvalitetnog sustava upravljanja

otpadom, ukljuujui i razvoj postrojenja za tretman otpada i uspostavljanje nadzora nad

skladitenjem i zbrinjavanjem medicinskog otpada, otpadnih ulja, PCBova i graevinskog

otpada, posebno azbesta. Na kanalizacijski sustav prikljueno je 47,6 % stanovnitva. (10)

Najvei zagaivai su otpadne vode bolnica, prehrambene i drvne industrije, rudnika, itd.

Nepreiene otpadne vode ne ugroavaju samo vodotoke i njihovu floru i faunu, nego i

podzemne vode, to predstavlja veliki rizik po zdravlje stanovnitva. Osim toga, kontroli

kvalitete voda rijeka i jezera ne posveuje se dovoljna pozornost, to predstavlja znaajan

epidemioloki rizik, naroito u ljetnim mjesecima kada je nizak vodostaj rijeka. Rezultati

mikrobiolokih i fiziko kemijskih analiza uzoraka vode iz devet rijeka Kantona Sarajevo

(Bosna, eljeznica, Zujevina, Moanica, Miljacka, Kasindolska rijeka i Misoa), sa 27

mjernih mjesta u razdoblju stabilnih hidrolokih uvjeta, potvruju da je zagaenje rijeka radi

isputanja nepreienih sanitarnofekalnih otpadnih voda na podruju ovog Kantona

kontinuirano. Na podruju Hercegovakoneretvanskog, Unskosanskog kantona i Kantona

Tuzla, veina rijeka i jezera slue kao recipijent za fekalne i industrijske otpadne vode. Uzorci

vode za analizu uzimaju se samo po epidemiolokim indikacijama. Kontrola i preiavanje

tenih otpadnih tvari koje se isputaju izravno u vodotoke na podruju Federacije BiH,

uglavnom se ne vri. U 2011. godini, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH nastavio je

monitoring radioaktivnosti ivotne sredine u Federaciji BiH, a u sklopu ega je i

gamaspektrometrijska analiza uzoraka zemljita. Izabrana su mjesta uz vodozatitne zone

(Sarajevo i Mostar) i mjesta u krugu meteorolokih postaja (Livno, Tuzla,

Gradaac, Biha, Jajce, Sanski Most, Zenica, Stolac). Uzorkovanje je vreno u tri sloja

(05cm, 510cm i 10 15cm) za sva mjesta odreena programom monitoringa dva puta

godinje. U svim ispitivanim uzorcima je otkriveno prisustvo radionuklida prirodnog

podrijetla iz uranovog i torijumovog niza i K40, a od vjetakih radionuklida otkriveno je

samo prisustvo Cs137, koji su kao posljedica nuklearne nesree u ernobilu prisutni u

ivotnoj sredini. Izmjerene vrijednosti su u okviru oekivanih vrijednosti i na razini su

prologodinjih vrijednosti, kao i vrijednosti zemalja u regiji. U 2011. godini, obavljeno je 56

21

gamaspektrometrijskih analiza. Pored radionuklida prirodnog podrijetla, otkriven je Cs137,

koji je posljedica ekoloke katastrofe iz ernobila. Vrijednosti su u oekivanim granicama.

(2,61)

5.4. Zdravstvena ispravnost hrane i predmeta ope upotrebe

Javnozdravstveni sektor znaajno sudjeluje u osiguranju sigurne, odnosno zdravstveno i

higijenski ispravne hrane, kao preduvjeta za odravanje zdravlja ljudi. S napretkom

tehnologija, poveanjem prometa roba, problem osiguranja higijenski sigurne hrane postaje

sve sloeniji. Zdravstveno statistika izvjea govore da je na podruju Federacije BiH, u

2011. godini, registrirana jedna epidemija trovanja hranom s ukupno 86 oboljelih osoba. Na

listi 10 vodeih zaraznih bolesti, u 2011 godini, alimentarne toksikoinfekcije su, s ukupno 685

oboljelih, zauzele osmo mjesto. Stopa morbiditeta radi alimentarnih toksikoinfekcija u 2011.

godini iznosila je (29,30), i neto je via nego u prethodnoj godini, ali se i dalje ne smatra

zabrinjavajuom. Kontrola zdrastvene ispravnosti namirnica i voda, koji se kontinuirano

obavlja u javnozdravstvenim i drugim laboratorijima na podruju Federacije BiH, prema

izvjeima prispjelim u Zavod za javno zdravstvo FBiH, u 2011. godini pokazala je sljedee:

od ukupnog broja pregledanih uzoraka namirnica iz proizvodnje, kemijske analize obavljene

su na: 6.031 uzorku, od ega je 356 uzoraka ili 5,9% bilo neispravno, dok su mikrobioloke

analize obavljene na 25.422, od ega su neispravna bila 1192 uzorka ili 4,7%. Izvjee o

kontroli zdravstvene ispravnosti predmeta ope uporabe i sredstava za osobnu higijenu u

2011. godini ukljuilo je sljedee: od ukupnog broja pregledanih uzoraka iz proizvodnje,

kemijske analize uraene su na 41 uzorku, od ega je neispravnih bilo 8 ili su obavljene na:

6031 uzorku, od ega je 356 uzoraka ili 5,9% bilo neispravno, dok su mikrobioloke analize

obavljene na 25.422, od ega su neispravna bila 1.192 uzorka ili 4.7%. S obzirom na naene

niske postotke oneienja, moe se zakljuiti da je stanje zadovoljavaje. Treba, meutim,

naglasiti da se prijavljivanje iz oblasti kontrole higijenske ispravnosti namirnica, pogotovo

kada su u pitanju laboratoriji izvan javnozdrastvenog sustava i dalje smatra nedostatnim,

te je potrebno jaati mehanizme za promicanje prijavljivanja. Zavod za javno zdravstvo FBiH

obavlja analize hrane i vode na radioloku ispravnost, te je u 2011. godini uraeno 320 analiza

uzoraka hrane, te 80 analiza uzoraka vode. Od ispitivanih uzoraka hrane svi uzorci su bili

ispravni, dok je jedan uzorak vode bio neispravan. Kao i prethodne godine, u 2011. godini

raena su meulaboratorijska testiranja, te su u sklopu tih aktivnosti u laboratorijima Zavoda

za javno zdravstvo FBiH obavljena ukupno etiri meunarodna testiranja i to s laboratorijima

22

Agencije za istraivanja o hrani i okoliu (Food and Environment Research Agency

FAPAS/LEAP) iz Velike Britanije i LGC Standards iz Njemake. Nastavlja se kapacitiranje

kadra, te je laboratorijsko osoblje prolo niz seminara i specijaliziranih obuka vezanih za

razliite etape procesa akreditacije, te legislative koja se implementira u laboratorijskoj

kontroli hrane. Jo jedan vaan korak u smislu kapacitiranja laboratorija Zavoda za javno

zdravstvo Federacije BiH, pored ve postojee instalirane plinske kromatografije s ECD,

NPD, FID, MS detektorima, postignut je nabavkom najsuvremenijeg plinskog kromatografa s

ECD detektorom za kvantitativna odreivanja rezidua pesticida u hrani. Odravanje kontrole

kvalitete laboratorija za kontrolu radioaktivnosti ivotne sredine jedan je od

prioriteta u radu, pa je pored redovitih edukacija kadra iz ove oblasti, u 2011. godini Zavod za

javno zdravstvo FBiH sudjelovao i u meunarodnoj interkomparaciji rezultata mjerenja, koju

organizira Internacionalna agencija za atomsku energiju (IAEA) i EC. Rezultati

interkomparacije pokazali su prihvatljivost rezultata, to potvruje ispravnost metoda i

mjerenja, kao i kvalitete educiranosti kadrova. (2,64)

5.5. Jonizirajue zraenje

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH vode se evidencije o ustanovama koje koriste

izvore jonizirajueg zraenja, osobama koje rade u zoni zraenja i dozama koje primaju. Na

temelju Zakona o radijacijskoj i nuklearnoj sigurnosti u BiH (Sl.glasnik BiH 88/07), Zakona o

zdravstvenoj zatiti (Sl.n.FBiH 40/10), Rjeenja Ministarstva zdravstva FBiH, kojim se

povjerava obavljanje strunih poslova iz oblasti zatite od zraenja za teritorij FBiH (Broj

01377245/01), te Pravilnika o strunoj spremi, zdravstvenim uvjetima i zdravstvenim

pregledima osoba, koje mogu raditi s izvorima jonizirajuih zraenja (Sl.list SFRJ 40/86),

ZZJZ FBiH je u 2011. godini obavio lijeniki nadzor nad 798 osoba profesionalno izloenih

jonizirajuem zraenju, od ukupno 1.350. Zdravstvena zatita osoba sastoji se od lijenikih

pregleda, uzimanja i analize biolokog materijala (krv i urin), te davanja strunog miljenja

lijenikaspecijaliste medicine rada o zdravstvanoj sposobnosti. Od osoba koje su pristupile

lijenikoj kontroli, 47 osoba je bilo privremeno zdravstveno nesposobno za rad u zoni

zraenja, a ostali su bili zdravstveno sposobni za rad. Za praenje primljene doze zraenja

osoba profesionalno izloenih jonizirajuem zraenju (medicina, stomatologija, industrija,

znanost i dr.), najsigurnija metoda je primjena termoluminiscentnih personalnih dozimetara.

Pod dozimetrijskom kontrolom je u 2011. godini bilo 1.350 osoba. Nije bilo poveane doze

zraenja kod osoba profesionalno izloenih jonizirajuem zraenju. U 2011. godini izvren je

23

tehniki nadzor nad 317 generatora xzraenja od ukupno 540 (medicina, stomatologija,

industrija i dr.), a parametri kvalitete definirani su vaeim zakonskim propisima. Uraene su

etiri procjene sigurnosti radnog prostora s otvorenim izvorima zraenja odjeli nuklearne

medicine, 30 kontrola zatvorenih izvora zraenja i 12 izvora zraenja ugraenih u

gromobrane. Kontroliran je 21 kamion otpadnog metala, te demontirano 15 izvora

jonizirajueg zraenja iz gromobrana i 272 izvora jonizirajueg zraenja iz detektora dima,

koji su propisno odloeni u privremeno skladite radioaktivnog otpada u FBiH. Svi pregledani

izvori jonizirajueg zraenja zadovoljavaju zakonske propise iz te oblasti. (10,65)

6. Epizootije- Zarazne bolesti ivotinja

Epizootija, odnosno epidemija je pojava zarazne bolesti koja, s obzirorn na uestalost,

vrijeme, mjesto i ugroene vrste ivotinja, odnosno Ijudi, nadilazi oekivani broj sluajeva.

Pojava zaraznih bolesti kod ivotinja osim ekonomskih teta, moe uzrokovati opasnost po

zdravlje ljudi u sluaju pojave zoonoza kao sto su bruceloza, tuberkuloza, antraks itd. (6,45)

6.1. Osnovni tipovi opasnosti

a) pojava zaraznih bolesti s liste A prema kodeksu O.I.E. (Ured za zarazne bolesti u Parizu);

b) pojava zaraznih bolesti s liste B i C prema kodeksu O.I.E.;

c) unos tetnih agensa s narnimicama ivotinjskog porijekla koji rnogu dovesti do masovnog

obolijevanja ljudi:

ivi agensi: mikroorganizmi, paraziti, plijesni,

teki metali ( iva, olovo, kadmij i dr.),

ugljeno-hlomi pesticidi i druge hemikalije,

rezidue antibiotika, hormona, anabolika i sl.,

rezidue radionuklida.

d) Ishrana ivotinja hranjivima koja sadre tetne agense. (6,45)

6.2. Zarazne bolesti koje su zabiljeene u Federaciji BiH

Na osnovu laboratorijskih ispitivanja dijagnostikog materijala u Federaciji BiH, proteklih

godina je utvreno 17 zaraznih oboljenja, i to:

24

1. Amerika kuga pelinjeg legla

2. Bedrenica,

3. Bjesnilo,

4. Bolest plavog jezika,

5. Bruceloza goveda,

6. Bruceloza ovaca,

7. Enzootski pobaaj ovaca,

8. Klasina kuga svinja,

9. Infektivna anemija konja,

6.3. Najei uzroci i pojave zaraznih bolesti

a) Oslabljena kontrola prilikom uvoza ivotinja, njihovih proizvoda kao i stone hrane,

b) slabo materijalno stanje i nepotovanje osnovnih zoosanitamih mjera prilikom uzgoja

ivotinja, transporta ivotinja, proizvoda ivotinjskog porijekla i stone hrane.(1,45)

c) nedovoljan broj zaposlenih u inspekcijskim slubama, to uzrokuje slabiju kontrolu u

unutranjem saobraaju, posljedica ega moe biti irenje zaraznih oboljenja,

d) nepotojanje Veterinarskog instituta u Bosni i Hercegovini, a samim tim i u Federaciji BiH

i rad veterinarskih laboratorija koje jo uvijek nisu uvele ISO standarde,

e) pojava zaraznih oboljenja moe biti posljedica namjemog unoenja uzronika oboljenja;

f) svijest ljudi, posebno u ruralnim podrujima ljudi nemaju znanje o posljedicama zaraznih

bolesti.(6,46)

6.4. Povratni period i tetni efekti zaraznih bolesti

U postojeoj epizootiolokoj situaciji, koja je vie godina prilino nestabilna, kao

najznaajniji zdravstveni problem isticali su se: dalje irenje bjesnila ivotinja, prisustvo

bruceloze i trihineloze, redovno utvrivanje zaraznih bolesti pela i lokalne pojave

tuberkuloze i kolere peradi.

10. Influenca konja,

11. IBR/IPV (Infektivni bovini

rinotraheitis I Infektivni pustularni

vulvovaginitis)

12. Leptospiroza,

13. Nozemoza pela,

14. Q groznica.

15. Trihineloza,

16. Tuberkuloza,

17. Varooza. (6,45)

25

Cjelokupan stoni fond Federacije BiH (podaci iz 2002. godine: goveda 223.684, svinje

80.707, ovce 375.082, konji 13.032, perad 4.514 (u hiljadama grla), konice 124.837 komada)

ugroen je, ovisno o vrsti zarazne bolesti, kao i zdravlje ljudi kod zoonoza, bilo kontaktom sa

ivotinjama, bilo upotrebom mesa i drugih proizvoda animalnog porijekla.

Pojedina prirodna arista zaraznih bolesti ivotinja, takoe, predstavljaju opasnost od irenja

epidemija zaraznih bolesti ljudi kao sto je hemoragina groznica s bubrenim sindromom

(mija groznica) koja je odnijela dva ljudska ivota. Na podruju Federacije BiH 2002. godine

registrovano je 81 oboljelo lice.

Poseban problem je pojava antraxa ili crnog prita u 2002. godini u Tuzlanskom i

Unskosanskom kantonu, od kojega je nastradalo jedno lice. Najvei intenzitet zaraze od

antraxa na naim prostorima bio je sredinom prolog vijeka kada je u periodu od 1930. do

1960. godine na podruju ex-Jugoslavije oboljelo oko 20.000 ljudi, od ega je 1.300 umrlo.

Od antraxa je otprilike obolijevalo dvostruko vise ivotinja. Bolest je, dakle, u naim

krajevima bila prilino esta, ali je sedamdesetih godina potpuno iskorijenjena. U godinama

nakon rata (1992.-1995.), antrax se ponovno pojavio u Bosni i Hercegovini. U posljednje

dvije godine u Bosni i Hercegovini su registrovana tri lica oboljela od antraxa, jedno u

Kalesiji, po jedno u Cazinu i Kiseljaku, a godinu dana ranije zabiljeen je slucaj kod Velike

Kladue.

Tri godine ranije, tokom 1996. godine, zabiljeeno je pet oboljelih lica, po dvoje u Zenici i

Kaknju (prvi put 1992. godine u ovom mjestu je zabiljeen sluaj konog antraxa) i jedna u

Graanici. Tokom 1995. godine, antrax je zabiljeen u ivinicama, ali nije bilo oboljelih lica.

Podruje, distrikt podrazumijeva geografsko podruje u kojem je u posljednjih dvadeset

godina ustanovljen barem jedan pozitivan sluaj kod ivotinja. Distriktima antraxa kod nas su

proglasena mjesta: Graanica, Kalesija, ivinice, Kakanj, Zenica, Velika Kladua, Cazin i

Kiseljak.

U proteklim godinama akcent je stavljen na dijagnostiko ispitivanje bruceloze i to po

principu slobodnog uzorka i na taj nain je obuhvaeno 10-15 % populacije ivotinja koje

mogu oboljeti od ove zarazne bolesti, prije svega goveda, ovce, koze i svinje.

S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina jedinstveno epizootiolosko podruje, problem

26

zaraznih bolesti nije samo problem Federacije BiH, pa bi se ta problematika trebala razmatrati

rijeavati na nivou drave, kako bi se kontrola odvijala na podruju itave drave.(6,46)

Tabela 3. Zarazne i parazitske bolesti u 2004. godini

Redni

broj

Oznaka

bolesti

Naziv zarazne ili parazitske bolesti

Broj

arita

Broj

pozitivnih

sluajeva

Broj

negativnih

sluajeva

1. B 103 Bruceloza 82 726 66598

2. B 057 Q groznica 50 180 5562

3. B 056 Leptospiroza 19 34 4698

4. B 058 Bjesnilo 17 17 10

5. B 454 Nozemoza pela 76 245 496

6. B 455 Varoza pela 18 58 916

7. A 130 Klasina kuga svinja 3 7 115

8. B 105 Tuberkoloza 1 2 14950

9. B 205 Infektivna anemija konja 4 4 107

10. B 452 Amerika kuga pelinjeg legla 6 19 19

11. B 110 Infektivni bovini rinotraheitis/

infektivni pustularni vulvovaginitis

1 36 184

12. B 255 Trihineloza 5 5 945

Izvor: (6,47)

U 2004. godini dijagnosticirano je 12 zaraznih i parazitskih bolesti domaih i divljih ivotinja,

od kojih su est bile zoonoze (bruceloza, Q groznica, leptospiroza, bjesnilo, tuberkuloza i

trihineloza).

U 2004. godini, epizootioloka situacija u Federaciji BiH bila je alarmantna, posebno kada su

u pitanju bruceloza i Q groznica posebno u proljetnom periodu, kada je velika najezda krpelja

koji su osnovni prenosioci bolesti meu ivotinjama, a za ljude je najvei izvor zaraze zrak, te

rnlijeko i proizvodi od nepasteriziranog mlijeka.

27

6.5. Mjere zatite

Mjere zatite su preventivne i neposredne mjere s ciljem sprjeavanja ili umanjenja posljedica

na ivotinje i namimice ivotinjskog porijekla. Veterinarska sluba je organizovana na

cijelom podruju Federacije BiH i njena svrha je zdravstvena zatita ivotinja, zatita zdravlja

ljudi, provoenje profilakse i dijagnostike, asanacija terena i uklanjanje leeva, provoenje

mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije i drugo.

6.6. Opte mjere zatite ivotinja

1. osigurati higijenski ispravnu vodu za napajanje ivotinja, kao i sanitamu zatitu izvorita;

2. uklanjanje otpadnih voda i drugih otpadnih materija na nain i pod uslovima kojima se

osigurava zatita od zagaenja voda iz tla;

3. osiguravanje zoohigijenskih i drugih veterinarsko-zdravstvenih uslova uzgoja i koritenja

ivotinja i ouvanja zdravlja i pravilne ishrane, njege i dranja ivotinja;

4. vrenje preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije;

5. osiguravanje dovoljne koliine imunolokih sredstava.

6.7. Posebne mjere zatite ivotinja

1. provoenje mjera na ranom otkrivanju i spreavanju pojave, zaraznih, parazitskih i drugih

oboljenja;

2. lijeenje oboljelih ivotinja;

3. laboratorijsko ispitivanje uzronika zaraznih bolesti odnosno epidemija zaraznih bolesti,

laboratorijska pretraga vode, laboratorijska pretraga sirovih koa na bedrenicu;

4. dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, te radijacijska dekontaminacija ivotinja,

proizvoda ivotinjskog porijekla, zemljita, objekata, opreme;

5. zatitna cijepljenja;

6. posebne uslove, ograniavanje ili zabrana uvoza i prevoza ivotinja i proizvoda

ivotinjskog porijekla. (6,47)

28

7. Biljne bolesti i tetoine

7.1. Zdravstveno stanje, tetoine, mjere zatite poljoprivrednih biljaka

Zdravstveno stanje poljoprivrednih biljaka ugroeno je od uzronika biljnih bolesti, tetoina i

korova, kao i fizikih i hemijskih abiogenih faktora. Fiziopatski agensi (visoke temperature,

enorman nedostatak vode - sue, suviak vode ili pojava ranih proljetnih mrazeva) dodatno ih

ugroavaju. tete koje priinjavaju ovi agensi su velike i ogledaju se u smanjenju prinosa

poljoprivrednog bilja po jedinici povrine i u loem kvalitetu proizvoda.

Sagledavajui problematiku zatite bilja i biljnih proizvoda, procjenjuje se da je ona vrlo

sloena, posebno s aspekta broja biljnih bolesti i tetoina koliko ih po podacima postoji u

svijetu (oko 10.000 vrsta kukaca, oko 1.500 vrsta parazitskih (patogenih) gljiva, oko 1.500

vrsta nematoda, grinje, oko 200 vrsta parazitskih (fitopatogenih) bakterija, virusi i viroidi,

mikoplazme, parazitske biljke cvjetnice, korovske biljke kao i vie desetina vrsta tetnih

glodara). Tako je biljna proizvodnja i u Federaciji BiH ugroena od velikog broja tetnih

organizama, pa je problem zatite usjeva sloen.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine utvreno je stalno prisustvo jednog broja biljnih bolesti

tetoina, koje se po znaaju dijele na karantenske i ekonomski tetne.

Budui da je hrana kao strateki proizvod bitan uslov za odranje i reprodukciju ljudi, bez

obzira da li se radi o uslovima mira ili rata, to se njenoj proizvodnji i uvanju mora posvetiti

posebna panja. lskustva iz nedavne agresije na Bosnu i Hercegovinu su to potpuno potvrdila.

Zatita i spaavanje bilja i biljnih proizvoda od radijacijske, hemijske i bioloke kontaminacije

i svih drugih oblika zagaenja, kao i zaraznih bolesti i tetoina ima veliki znaaj u Federaciji

BiH.

Poljoprivredne kulture i uopte sve biljke, kao i svi proizvodi od bilja, koji se uvaju do

trenutka upotrebe u razliitim skladitima, neprestano su podloni napadu uzronika bolesti i

stetoina. tete od navedenih faktora vrlo esto dostiu do 30%, a este su godine kada bolesti

i tetoine naprave i vee tete. (6,48)

29

Pojedine biljne bolesti i tetoine (arka ljive, kalifomijska titasta u i gar crnog luka i dr.)

priinjavaju velike ekonomske tete i predstavljaju stalnu opasnost za uzgoj pojedinih kultura,

naroito ljive poegae i sjemenskog luka na podruju Federacije BiH.(6,48)

Takoe, treba istaknuti da je nepreduzimanje odgovarajuih i blagovremenih fitosanitarnih

mjera dovelo do proirenosti zlatice kukuruza, Diabrotica virgifera virgifera Le Conte, na

svim kantonima (neto manje u Sarajevskom i Unsko-sanskom kantonu) ije prisustvo

ugroava proizvodnju kukuruza. Odgovomost za takvo stanje u dobroj mjeri snose i

Federacija BiH i kantoni, ali i drava Bosna i Hercegovina, te sami proizvodai koji ignorisu

preduzimanje preporuenih mjera. Bitno je istai da je u Federaciji BiH (na podruju Unsko-

sanskog kantona) utvrena prisutnost Erwinia amylovora, uzronika opasne biljne bolesti -

bakterijalne plamenjae jabuke i kruke (istina, kao pojedinacni sluajevi). Potrebno je

preduzimanje hitnih interventnih mjera za spreavanje njenog daljeg irenja (najbolje je

krenje i spaljivanje stabala, ako treba i

itavih nasada).

Na podruju Federacije BiH utvreno je stalno prisustvo odreenog broja biljnih bolesti i

tetoina. Prikazani su u pregledu tetnih organizama prisutnih i rairenih na poljoprivrednom

bilju u Federaciji BiH (na otvorenom i u zatienim prostorima).(6,49)

7.2. tetni organizmi koji su prisutni i raireni na poljoprivrednom bilju

Meteoroloki faktori su jako bitni za rast, razvoj i disimanaciju uzronika bolesti biljaka i

tetoina. To se odnosi na visine temperatura i koliine padavina u najkritinijim mjesecima

vegetacijskog perioda. Tako npr., visoke vrijednosti temperature zraka u vrijeme vegetacije

mogu biti nepovoljne za normalan rast i razvoj biljaka, posebno u ljetnirn rnjesecima, a da

istovrerneno jako pogoduju razvoju tetoina, dok su s druge strane nepovoljne za razvoj

biljnih bolesti. To praktino znai da, osim biljnih bolesti i tetoina, poljoprivredne usjeve

ugroavaju i nepovoljni uslovi sredine, pa i prinosi mnogih kultura i kvalitet krajnjeg

proizvoda mogu podbaciti. Doda li se tome i prisustvo bolesti i tetnika, zdravlje

poljoprivrednog bilja moe biti ozbiljno ugroeno ako se blagovrerneno ne preduzimaju

odgovarajue mjere agrotehnike (kao preventivne) i mjere suzbijanja zatitnirn sredstvima

kao direktne mjere zatite bilja. (6,50)

30

7.3. Mjere na suzbijanju opasnosti i posljedica biljnih bolesti i tetoina

S obzirom na opasnosti i posljedice koje nastaju djelovanjem biljnih bolesti i tetoina, stalno

se preduzirnaju mjere na njihovom suzbijanju. Suzbijanje biljnih bolesti i tetoina provodi se

organizovano u pravnirn licima koja se bave proizvodnjom i preradom bilja i biljnih

proizvoda, a u privatnom sektoru (individualni poljoprivredni proizvodai) ove aktivnosti su

povremene i nisu dovoljno organizovane.

Poseban problem predstavlja nedovoljno organizovana kontrola nad koritenjem sredstava za

zatitu bilja i drugih hemijskih i biolokih sredstava koja se koriste u poljoprivredi (posebno

kod individualnih proizvodaa).

Sredstva za zatitu bilja se ne proizvode u Federaciji BiH, pa se sve koliine uglavnom uvoze

iz Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Uvoz insekticida, fungicida, herbicida, te

sredstava protiv klijanja i za regulaciju rasta biljaka obavlja se na osnovu saglasnosti koje

izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, registrovanim

predstavnistvima ili zastupnicima stranih proizvodaa i dozvole za uvoz koju izdaje

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Svaki uvoz ovih preparata prati i

odobrenje za njihovo stavljanje u unutarnji promet. Na osnovu izvjetaja Poljoprivrednog

inspektorata u 2003. godini, uvezeno je 403,15 tona sredstava za zatitu bilja. Prema

podacima koje su dostavila tri regionalna centra (Biha, Mostar i Sarajevo) za podruje 7

kantona, utroeno je oko 146 tona fungicida, 111 tona insekticida i 74 tone herbicida.

Kako ovi preparati mogu tetno djelovati na zdravlje ljudi, a isto tako rnogu izazvati

zagaenje voda ili zemljita, zabrinjavajua je nestrunost individualnih proizvodaa prilikom

izbora i upotrebe sredstva, nepotivanja toksikoloske karence, koristenja sredstava s proteklim

rokom upotrebe kao i vjerovanja kod ljudi da je usjev bolje zastien ako se tretira vie puta, a

ne onda kada zatitno sredstvo moe biti efikasno. Zbog navedenih razloga, potrebna je stalna

edukacija individualnih poljoprivrednih proizvodaa, to bi trebao biti zadatak kantonalnih

strunih slubi koje su svakodnevno u kontaktu s proizvodaima. Specijalistika edukacija je

potrebna i za zaposlenike u poljoprivrednirn apotekama koji su zadueni za izdavanje

sredstava za zatitu bilja.

31

Prema propisima, sredstva za zatitu bilja mogu se prodavati sarno u specijalizovanim

prodavnicama- poljoprivrednim apotekama, izuzev preparata iz I grupe otrova. Meutim,

este su pojave da se pesticidi prodaju na pijacama ili u prodavnicarna mjeovite robe,

zajedno s prehrambenirn artiklirna. Prema nepotpunim podacima iz kantona, broj

poljoprivrednih apoteka u Federaciji BiH je 163, a u svirn apotekama prema saznanjima nisu

ispunjeni svi propisani uslovi (uslovi smjetaja, skladitenja, manipulacije, odgovarajui

struni kadar i dr.) (6,51)

7.4. Nosioci poslova za zatitu bilja i biljnih proizvoda

Nosioci poslova za zatitu bilja i biljnih proizvoda su Federalno i kantonalna ministarstva

poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, odnosno slube za privredu u opinama, pravna lica

u oblasti poljoprivrede i umarstva, specijalizovane naune ustanove (Poljoprivredni institut,

Poljoprivredni fakultet u Sarajevu, u ijem je sastavu Zavod za zatitu bilja u poljoprivredi,

umarski fakultet i dr.), poljoprivredne zadruge, individualni poljoprivredni proizvodai.

Kao snage za zatitu bilja i biljnih proizvoda, rnogu se formirati i posebne jedinice civilne

zatite, koje se formiraju zavisno od potreba koje bi trebale proistei iz odgovarajuih

procjena ugroenosti na odreenom podruju.

7.5. Mjere i aktivnosti na unapreenju stanja

U cilju sagledavanja stanja u oblasti zatite poljoprivrednog bilja na podruju Federacije BiH,

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva finansijski podrava projekt

zatite bilja od tetnih biolokih agensa. Osnovni cilj projekta je utvrivanje prisustva

uzronika biljnih bolesti i tetoina, njihove rasprostranjenosti, te priinjenih teta na

poljoprivrednim usjevima. On praktino predstavlja pokuaj da se angamanom svih

relevantnih institucija u Federaciji BiH koje sudjeluju u njegovoj realizaciji uspostavi

izvjetajno-prognozna sluba. Na implementaciji projekta angaovani su strunjaci

Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, strunjaci dva poljoprivredna instituta (Mostar,

Sarajevo) i dva poljoprivredna zavoda (Biha, Tuzla), pa je njime obuhvaeno podruje cijele

Federacije BiH.(6,50)

32

Sadanje stanje zatite bilja i biljnih proizvoda na podruju Federacije BiH odlikuje se i po

tome to je prisutna neujednaenost na pojedinim podrujima, a to u najveoj mjeri zavisi od

prirode poljoprivredne proizvodnje. U podrujima u kojima prevladava intenzivna

poljoprivredna proizvodnja, zatiti bilja pristupa se znatno organizovanije, postiu se odreeni

rezultati (Posavski, Tuzlanski i Hercegovako-neretvanski kanton). Meutim, u krajevima u

kojima dominira ekstenzivna poljoprivredna proizvodnja prisutne su mnoge poteskoe i

problemi, od nedostatka organizovane aktivnosti do kadrovskih i materijalnih problema.(1,50)

Obuavanje i osposobljavanje individualnih poljoprivrednih proizvodaa za izvravanje

zadataka na zatiti bilja i biljnih proizvoda, samo je manjim dijelom organizovano i ne

zadovoljava stvarne potrebe.(6,50)

Osim toga, posebno je vano provoditi kontinuirane mjere nadzora i kontrole unoenja tetnih

organizama u Bosnu i Hercegovinu. Drava i njeni entiteti moraju izgraditi i uspostaviti sve

potrebne instrumente u fito-sanitarnoj oblasti kako bi odgovorili na obaveze preuzete

ratificiranjem meunarodnih konvencija iz oblasti zatite zdravlja bilja, a time i zatitili

zdravlje ljudi i osigurali zdravstvenu ispravnost hrane. Bosna i Hercegovina je, a ne sarno

Federacija BiH, ugroena je u cijelosti potiskujui u drugi plan znaaj inspekcija u

unutranjosti i na granici. Bez jakog inspekcijskog nadzora i jakih strucnih slubi na terenu,

odgovarajuih laboratorija, te stalne edukacije proizvodaa i strunjaka, nee biti uinjen

znaajan napredak u zatiti zdravlja bilja, a time ni zatiti zdravlja ljudi. (6,50)

33

8. Zakljuak

Iz prethodnog izlaganja mogue je zakljuiti koje su to najee bolesti kod ljudi,

ivotinja i biljaka u Bosni i Hercegovini. Sve to ukazuje na mjere koje se moraju preduzeti da

bi se epidemije zaraznih bolesti kod ljudi, ivotinja i biljaka smanjile. Bolesti kod ljudi

ugroavaju samo stanovnitvo i njihove ivote, dok bolesti kod ivotinja i biljaka ugroavaju

samu privredu i ekonomsku situaciju. Kada su u pitanju bolesti biljaka, naroito uma, one

mogu dovesti do gubljenja prirodnog bogatstva kojim je naa drava bogata.

Analiza postotka obuhvata pokazuje da u primoimunizaciji kod svih cijepljenja (osim

BCG), u veini kantona Federacije Bosne i Hercegovine, nije postignut zakonom propisani

minimum (95% za MRP i 90% za sva ostala cjepiva). Neujednaeno i neblagovremeno

snabdjevanje cjepivom stvaraju u javnosti zabrinutost u vezi s kvalitetom usluga. Veliki broj

oboljelih nema podatke o cjepnom statusu, to ukazuje na propuste u evidencijama. Mada je

uspostavljen sistem nadzora nad morbilima, rubeolom i CRS, deavaju se propusti u istrazi

epidemije i problemi u klasifikaciji sluajeva. Ono to je potrebno uraditi je rducirati

zdravstvene radnike iz oblasti nadzora (ukljuivo nadzor nuspojav/komplikacija cijepljenja).

Takoer trebaI izraditi Vodi za nadzor nad zaraznim bolestima.

34

9. Literatura i izvori:

1. Epidemioloki bilten; Zavod za javno zdravstvo FBIH; Sarajevo/Mostar, 2011 g

2. Zdravstveno stanje stanovnitva izdravstvena zatita u FBIH 2011. godine; Zavod za javno

zdravstvo FBIH; Sarajevo, 2012

3. Istraivanje o HIV stigmi i diskriminaciji meu zdravstvenim radnicima u javnom i

privatnom zdravstvenom sektoru; Institut za javno zdravstvo RS &

4. Ukaz o proglaenju zakona o poboljanju kvaliteta i akreditaciji u zdravstvu; Slubene

novine FBIH, br 59/05, 30. septembar 2005. g

5. Ukaz o proglaenju zakona o upravljanju otpadom; Slubene novine FBIH, br 33/03, 8. juli

2003. g

6. Procjena ugroenosti Federacije Bosne i Hercegovine od prirodnih i drugih nesrea,

Sarajevo 2005.

Internet linkovi

7. http://bs.wikipedia.org/wiki/Epidemija

8. http://hr.wikipedia.org/wiki/Bolest

9. http://metro-portal.hr/10-najgorih-svjetskih-epidemija/26706

10. http://istrapedia.hr/hrv/630/epizootije/istra-a-z/