UNIVERZITET U SARAJEVUPRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTETODSJEK ZA GEOGRAFIJUSMJER: REGIONALNO I PROSTORNO PLANIRANJE

ATLAS PEDOLOKIH KARATASEMINARSKI RAD

Mentor: Student:Prof. Dr. Snjeana Musa Elma Mehmedi

Sarajevo, juni 2015. godineSadrajUVOD3PEDOLOKE KARTE BOSNE I HERCEGOVINE7PEDOLOKA KARTA BOSNE I HERCEGOVINE IZ PERIODA SR JUGOSLAVIJE9PEDOLOKA KARTA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA11PEDOLOKA KARTA BRKO DISTRIKTA13PEDOLOKE KARTE HRVATSKE14PEDOLOKA KARTA ISTRE17PEDOLOKE KARTE SRBIJE18PEDOLOKA KARTA VOJVODINE20PEDOLOKA KARTA SLOVENIJE21PEDOLOKA KARTA MAARSKE22PEDOLOKA KARTA SJEVERNE AMERIKE23PEDOLOKA KARTA JUNE AMERIKE25PEDOLOKA KARTA AFRIKE26PEDOLOKA KARTA AZIJE27PEDOLOKA KARTA AUSTRALIJE29PEDOLOKE KARTE EVROPE31PEDOLOKA KARTA SVIJETA33ZAKLJUAK34LITERATURA I IZVORI35

UVOD

U ovom seminarskom radu priloit e se pedoloke karte kako podruja Bosne i Hercegovine, tako i susjednih zemalja, zemalja regiona, ali i pedoloke karte kontinenata.Pri kartiranju pedolokih karata koriste se posebne metode, rafure i boje kako bi se prostor jasno diferencirao u smislu razliitosti pedolokog sastava tla.Kartiranje tla je nauno-struna inventarizacija tala sa ciljem razvrstavanja sistematskih jedinica tla ili zemljita na karte razliitog mjerila.U poljoprivredi ono predstavlja grupiranje tala u odreene razrede prema kriterijima koje predstavlja cilj istraivanja. Osnova kartiranja je utvrivanje mogunosti poveanja prinosa proizvodnih kultura ili naznaivanje drugih proizvodnih mogunosti za vee, a time i rentabilnije prinose. Svrha je da se izvri optimalna katergorizacija terena u svrhu biljne proizvodnje.Kartiranje tla i zemljita moemo razvrstati u nekoliko grupa:1. Kartiranje tala na temelju pedogenetskih svojstavaUkljuuje zakone geneze, evolucije i sistematike tala. To je temeljno grupiranje tala iz kojeg se crpe podaci i parametri za sva druga primijenjena grupiranja tala (OPK u M 1:50.000).2. Kartiranje i klasifikacija kvalitete tla u tehnike svrheOcjenjuje kvalitetu tla, npr. propusnost tla, obradivost, rizik erozije, pojavu nepropusnog sloja, indikacije: o Hard pan sloju, drenai, salinizaciji i drugim ogranienjima.Grupiranje tala sa melioracijskim parametrima za izvoenje hidromelioracijskih mjera (odvodnja).3. Kartiranje i klasifikacija zemljita prema upotrebnoj vrijednostiRegistrira sadanju upotrebu zemljitaProcjena sadanje i potencijalne povrine za budua koritenja u melioracijama (odvodnja i navodnjavanje, poumljavanje). Bitno kod prostornog planiranja.

4. Bonitetna (katastarska) razvrstavanjaIstraivanja svojstva tla, reljefa, klime i ostalih prirodnih initelja (stjenovitost, kamenitost, poplave, blizine ume). Svojstva tla ocjenjuju se na temelju razvojnog stepena, teksture i geolokog porijekla.Ovakvo razvrstavanje koriste organi uprave za fiskalnu i poreznu politiku (prvih pet bonitetnih klasa zemljita je zakonom zatieno od nenamjenskog koritenja).5. Kartiranje i klasifikacija pogodnosti zemljitaUkazuje na ogranienja kartiranog podruja i mogunosti.Namjena moe biti razliita: ocjena tla za uzgoj ratarskih kultura, podizacnje vinograda, vonjaka...6. Procjena zemljita ( Land evaluation)Procjena pogodnosti zemljita je proirena sa ekonomskom valorizacijom predloenih mjera ureenja tla. Predloena je kao univerzalni nain interpretacije zemljita od strane FAO organizacije. Primjenjuje se univerzalno u razliite svrhe: natapanje, odvodnja, agromelioracije, te ocjenu pogodnosti zemljita za uzgoj pojedinih kultura.7. Savjetodavna razvrstavanja zemljita (Advisory land classification)Gruba razvrstavanja zemljita ija je svrha brzo grupiranje prostora je prikupljanje informacija i fotointerpretacija sa ciljem idzvajanja lokacija za odreenu namjenu.8. Administrativne klasifikacijeInformativna raspodjela prostora, a ponekad i koritenje podataka za ekonomsku valorizaciju.

Mjerilo pedolokih karata1. Detaljne pedoloke karte:-vrlo detaljne (1:500 i 1:1.000)-detaljne (1:2.000, 1:5.000 i 1:10.000)-semidetaljne (1:25.000 i 1:50.000)2. Pedoloke karte srednjeg mjerila:( 1:100.000 do 1:300.000)3. Pedoloke karte sitnog mjerila:(1:500.000 i sitnije)

Pedoloko kartiranje se danas temelji na suvremenim metodama fotointerpretacije i racionalnim terenskim istraivanjima. Foto-interpretacija je analiza aviosnimaka u svrhu identifikacije objekata (tlo, zemljite) i ocjene njihove meusobne veze. Metode pedolokog kartiranja se razlikuju prema udjelu foto-interpretativnog i terenskog rada: Konvencionalni terenski rad bez posebne sistematske analize i interpretacije aviosnimaka (izrada karata u mjerilima 1:2.000, 1: 5.000, 1:10.000) Postupak kratke orijentacije sastoji se preteno u konvencionalnom terenskom radu, uz pregled aerosnimaka pomou depnog stereoskopa (karte u mjerilu 1:10.000) Sistematska analiza aerosnimaka prije konvencionalnog terenskog rada, koritenje zrcalnog stereoskopa (karte u mjerilu 1:25.000) Kombinacija terenskog rada i fotointerpretacije,koja se vri tijekom rada na terenu (izrada karata u mjerilu 1:25.000 do 1:50.000) Izrada hipotetske karte (M 1:50.000)

Slika 1 Nain kartiranja i raspored opaanja prema G.A. Stewart

Slika 2 Najzastupljenije vrste tala

PEDOLOKE KARTE BOSNE I HERCEGOVINE

Slika 3 Pedoloka karta Bosne i Hercegovine (Izvor: FAO)Izrazita heterogenost stijenske podloge, te razliiti klimatski tipovi uz naglaenu polimorfiju reljefa utjecali su na razvoj brojnih tipova zemljita u BiH. Dakako, najzastupljenija su automorfna tla, litosoli i regosoli. Spadaju u tzv. mlada nerazvijena tla.Litosol ili kamenjar vezanje uglavnom za kompaktne stijene. To su tzv. kamenjareija dubinane prelazi vie od 20cm. Uglavnom, preovladavaju u veem dijelu planinske Hercegovine. To su podruja padina Prenja, Velea, vrsnice, te najviih planina jugoistone Bosne. Najee se pojavljaju u vezisa kalkomelanosolima na krenjacima i dolomitima.Jedna od najrairenijih zemljita u planinsko-brdskom podruju su renzine koje se pojavljuju na rastresitomsupstratu. Rankeri su humusno-silikatna tla kojanastaju na kiselim silikatnim stijenama.Rasprostanjena su u brdsko-planinskom podruju. Smonica ili vertisol je uglavnom rijetka. U okolini Bihaa i Cazina ova zemljita nazivaju buhovaama, jer su crna i tvrda.Kiselo-smea zemljita ili distrini kambisoli uglavnom nastaju na kiselim stijenama. Smea tla ili smeice u BiH ine veliku grupu tala ili zemljita kako po njihovoj genezi, tako i po mehanikom sastavu. Svakako treba pomenuti i ukasta i ukasto-siva tla kalcijsko-karbonatna tla koja su pogodna za razvoj vinograda. Dakako, manjeg prostornog rasprostranjenja su dolinska tla. Mogu se izdvojiti dolinska smea, valovita smea i kraka smea tla. Ova posljednje spomenuta (kraka smea tla) esta su na podruju zapadne Bosne. Nalaze se pod umskom itravnom vegetacijom.Crvenica (terra rossa) je tlo koje nastaje na krenjacima i dolomitima. Uglavnom su pogodne za uzgoj duhana, vinove loze i uzgoj povra.Podtipovi podzolastih zemljita uglavnom su vezani za umjereno-kontinentalna i planinska podruja Bosne.Hidromorfna tla uglavnom su vezana za dolinska dna kojima otiu rijeni tokovi. To su aluvijalna tla ili fluvisoli koja su nastala nanoenjem materijala. Takoer, u ovaj tip spadaju movarno-glejna tla, te deluvijalno-aluvijalna koja su nastala akumulacijom proluvijalno-deluvijalnog nanosa u podnoju padina.Tresetna tla uglavnom obiljeavaju periodino plavljenakraka polja. Tresetnih tala najvie ima u Hutovom blatu i Livanjskom polju. Antropogena tla su nastala pod uticajem raznih agrotehnikih i hidrotehnikih mjera i zahvata. Uglavnom su formirana uz naseljena mjesta.

PEDOLOKA KARTA BOSNE I HERCEGOVINE IZ PERIODA SR JUGOSLAVIJE

Slika 4 Pedoloka karta Bosne i Hercegovine iz perioda SR JugoslavijeNa ovoj karti Bosne i Hercegovine koja datira iz vremena postojanja SR Jugoslavije, moemo primijetiti da je najzastupljenija vrsta tala zapravo distrini kambisol i regosol koji pokriva 28,70% povrine i na karti je oznaen ruiastom bojom, sa smjerom od sjevera ka jugoistoku.Crvenica ili terra rosa pokriva oko 15% povrine, a zastupljena je parcijalno na sjeverozapadu i jugoistoku. Oznaena je crvenom bojom.Na sjeveru zemlje, u dolinama rijeke Save i njenih pritoka, zelenom bojom su oznaena tla fluvisoli, koji se dalje nastavljaju na pseudoglejna i glejna tla.Na podruju krkog reljefa Popovog polja u okolici Mostara rasprostranjena su tla regosoli, a to su slabo razvijena tla na rastresitim dolomitinim i krenjakim stijenama.Ova karta je veoma dobar kvalitativni pokazatelj za vrenje usporedbe sadanjeg i prijanjeg stanja tla na podruju Bosne i Hercegovine.

PEDOLOKA KARTA DIJELA RIJENIH SLIVOVA CETINE I KRKE U BOSNI I HERCEGOVINI

Slika 5 Pedoloka karta dijela slivova Krke i Cetine na prostoru Bosne i HercegovineNa ovoj karti izvreno je kartiranje bosanskohercegovakog prostora koji zahvata dijelove slivova rijeka Krke i Cetine. Kartu su izradili Agencija za vodno podruje Jadranskog mora Mostar u suradnji sa Institutom za hidrotehniku Graevinskog fakulteta u Sarajevu. Na prvi pogled moemo primjetiti veliki broj smeih nijansi u legendi, iz koje ne moemo tano zakljuiti o kojoj vrsti tla se radi gledajui u kartirano podruje. Moramo se osloniti na prethodna znanja i s ozirom na to izvriti podjelu pedolokog supstrata. Veinski dio pokrivaju formacije kalkokambisol-kalkomelanosol.-regosol u centralnom dijelu. Humiglejna tla se nalaze u okolini jezerskog podruja. Kalkomelanosol zauzima prostor od sjeverozapada prema centralnom dijelu.

PEDOLOKA KARTA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA

Slika 6 Pedoloka karta Bosansko-podrinjskog kantonaNa formiranje zemljita primarno utiu fiziko geografski inioci a prvenstveno reljef,klima, prisustvo povrinskih voda i vrlo heterogen litoloki sastav geoloke podloge, kao irazliiti pedoloki procesi pod uticajem vrlo razliite vegetacije.Pedogeneza zemljita je spor i dugotrajan process, a kombinacija prirodnih i antropogenih faktora uslovila je heterogenu distribuciju tipova tala na podruju prostora Bosansko podrinjskog kantona.Pedoloke jedinice na podruju kantona izdvojene su na osnovu pedolokih podataka od strane Federalnog zavoda za agropedologiju iz Sarajeva. U okviru obuhvata izdvojeno je 26 pedosistematskih jedinica i to 23 iz razdjela Automorfnih i 3 iz razdjela Hidromorfnih zemljita. U razdjelu Automorfnih zemljita preovlauju tipovi iz klase Kambinih i Humusno-akumulativnih, a u razdjelu Hidromorfnih zemljita iz klase Fluvijalnih zemljita.Na podruju kantona kiselo-smee tlo je formirano na alevrolitima, pjearima, filitima, glinama, glincima, spilitima, konglomeratima, kvarcu, kriljcima, fliu, ljuncima i pijescima, kvarcdioritu i dr. i to na sjevernom dijelu kantona u mjestima Vianj, Vuija Brda, Datelji, ainovii, zatim u centralnom i istonom dijelu kantona - Gornje Kolijevke, Vuetii, Zubovii, Skravnik, Kosa, Bezmilje, Konjevska Kosa. U junom dijelu kantona na podruju mjesta Zebina uma, Njuhe, Gornja i Donja Mravljaa, ahbaii i Dubrave i na drugim manjim podrujima. Ukupna povrina ovih zemljita iznosi 10.368.67 ha ili 20.74 %. Prikazano je smeom bojom.U podruju kantona tla kalkokambisoli se nalaze u sjevernoistonom dijelu u podruju Vraalica, Ravna, Drecun, Paljike i dr. zauzimajui povrinu od 2.106.86 ha ili 4.21 %.Pedosistematske kombinacije rendzina sa smeim zemljitima zastupljene su u sjevernom, sjeverozapadnom dijelu kantona na podruju optine Pale-Praa, zatim na lokalitetima Buje, Greben, Gradina, Kacelji, Koalj; u istonom dijelu kantona uz rijeku Drinu od Vitkovia do Gorada, zatim na jugozapadnom i zapadnom dijelu u podruju optine Foa-Ustikolina. Povrina koju zauzimaju ova zemljita iznosi 2.927.63 ha ili 5.86 %.PEDOLOKA KARTA BRKO DISTRIKTA

Slika 7 Pedoloka karta Brko Distrikta

Najzastupljenija tla na podruju Brko Distrikta jesu pseudoglejna tla koja sun a karti kvalitativnom metodom boja oznaena svijetloutom bojom.Rendzine su oznaene tamno-zelenoutom bojom na karti, a nalaze se na samom jugu.U paralelnim linijama smjera jugozapad-sjeveroistok vidimo rasprostranjenja tala distrinih kambisola, smeih tala koji su i oznaeni smeom bojom.Kvalitativna metoda boja uspjeno je diferencirala povrinu ovog prostora prema zastupljenosti vrste zemljita.

PEDOLOKE KARTE HRVATSKE

Slika 8 Pedoloka karta Hrvatske

Istona panonska podregija je pedoloki homogeno podruje i sva su tla formirana na karbonatnom lesu. Najzastupljenije je movarno-glejno tlo, semiglejno zatim ernozem, pseudoglej i ritska crnica. Sredinja panonska podregija je takoer graena iz lesa, i dominiraju movan-glejna tla, te pseudoglej-glejno tlo i lesivirano tlo na praporu. Zapadna i sjeverozapadna panonska podregija je takoer slinih karakteristika, s tim to u sjeverozapadnoj regiji neto vie dominiraju glejna tla, randzine, a neto manje je zastupljeno aluvijalno livadno tlo.Gorska regija se dijeli na predplaninsku i planinsku. Predplaninska obuhvata podruja od Like, preko karlovake upanije, dio Sisako-moslavake upanije i juno od crte Kostajnica Glina Draganii Ozalj. Najvie je zastupljeno lesivirano tlo na krenjaku i dolomitu, kiselo smee tlo na crvenici. Zatim pseudoglej, rendzina na fliu, ali i hidromeliorirano tlo koje je najmanje zastupljeno. Planinska podregija prostire se od junog Gorskog Kotara preko Velebita do Dinarskog gorja.Podruje je pedoloki jako heterogeno. Najzastupljenije je tlo smee tlo na krenjaku (22%), rendzine, krenjako-dolomitna crnica, lesivirano tlo i lesivirana crvenica. Cijela gorska regija je pod rizikom od pojaanih oteenja erozijom.Sjeverna jadranska podregija obuhvata cijelu Istru i protee se do Zadra obuhvaajui dijelove Primorsko-goranske i Liko-senjske upanije. Crvenica pokriva 26% tla ove podregije, zatim smee tlo na krenjaku, rendzine i antropogena tla flinih i krkih sinklinala i koluvija.Sredinja jadranska podregija obuhvata iroko priobalje, cijeli dio ibenske upanije, ali i masiv Dinare. Preovladava smee tlo na krenjaku (23%), rendzina i antropogena tla na kru. Juna jadranska podregija obuhvata ostatak priobalnog dijela do Dubrovnika-Konavala, odnosno dravne granice sa cijelim otojem. Sastav tla je gotovo identian, s tim da su pored ostalih tipova tla na ovom podruju zastupljene i crnica i crvenica u neto manjim omjerima.

Slika 9 Isjeak pedoloke karte u okolici Opatije (Primorsko-goranska)Na ovoj karti moemo primijetiti dominantnost smeeg tla nastalog na krenjaku koje je plitko i srednje duboko. To su crnice i renzine.U priobalnom pojasu prostiru se razliiti tipovi crvenice.Plavom bojom naznaeno je koluvijalno tlo, a utom formacije regosoli i rendzina na smeem tlu.PEDOLOKA KARTA ISTRE

Slika 10 Pedoloka karta IstreIstarska tla dijele se na etiri cjeline na temelju geoloko-litolokih, geomorfolokih, klimatskih i vegetacijskih prilika te njihovih meusobnih utjecaja. Brdsko-planinsko podruje Uke i iarije izgraeno je od karstificiranih (okrenih) mezozojskih krenjaka i dolomita. Ogoljeni krenjaci i dolomiti vrlo se sporo troe, pa se utjecajem padavina, klime i vegetacije stvara plitko, mlado, humusno tlo, vapneno-dolomitna crnica (do 30 cm dubine). Smee tlo na krenjaku (od 30cm do 60 cm dubine) nastaje na blaim oblicima reljefa, gdje je erozija slabije izraena, na temeljima sauvana starog zemljinog pokrivaa. Brdsko-planinsko podruje Uke i iarije uglavnom je podruje umske vegetacije. Flino podruje sredinje Istre graeno je od lapora, pjeenjaka i mekih krenjaka. Na takvoj podlozi nastaje slabo plodan silikatno-karbonatni sirozem i neto plodnija karbonatna rendzina, koji ispiranjem karbonata postupno prelaze u smea tla. Rendzine na zaravnjenim povrinama ugl. su obrasle niskom bjelogorinom umom. Na viim oblicima reljefa, to se izdiu iz podruja reliktnih crvenica, na krenjaku i dolomitu nastaju smea plitka tla, koja se razvijaju izravno iz matinog krenjaka. Na manjim su povrinama rairena eutrina smea tla, koja se razvijaju na eolskim sedimentima. Iako je antropogenizacija crvenica raznolika i vrlo intenzivna, one nisu bitno promijenile svojstva, pa Istarsku plou pokrivaju slabo, srednje i jako antropogena tla razliitih tipova crvenica. U dolinama i poljima (doline rijeke Mirne, Rae, Boljunice, Pazinice, Dragonje i Riane te epiko i Krapansko polje) najmlae naplavine ine mladi sedimenti preteno karbonatnog materijala flinog podrijetla. Zbog oblika reljefa ondje su tla prekomjerno navlaena barem u dijelu godine, pa su nastala movarno-glejna tla s gornjim humusnim slojem i donjim slojem u kojem se odvijaju procesi oksidacije i redukcije. No, zbog opsenih melioracijskih zahvata danas se takva tla dre antropogenim hidromorfnim tlima (s povremenim ili trajnim prekomjernim vlaenjem). Podruje je pogodno za intenzivnu poljoprivredu. PEDOLOKE KARTE SRBIJE

Slika 11 Pedoloka karta Srbije

Zemljita u Srbiji su veoma heterogena, to je rezultat razliitih geografskih osnova, klime, vegetacije i pedofaune. Ona su podijeljena u osam klasa plodnosti, koje prikazuju relativnu podobnost za poljoprivrednu proizvodnju, sa klasama I-IV koje predstavljaju zemljita boljeg kvaliteta. Pretpostavlja se da oko 45% ukupne teritorije pripada IV-VIII klasi zemljita koja nisu pogodna za obradu i intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Umjesto toga, ova zemljita se koriste za ekstenzivnu ratarsku, povrtarsku ili voarsku polunaturalnu proizvodnju ili kao livade.Posljedica sloene geoloko-litoloke podloge, razliitog stupnja okomite ralanjenosti reljefaiklimatskihspecifinosti pojedinih krajeva je velika raznovrsnost tipa zemljita. Podruje Vojvodine nalazi se veinom na visokoplodnom ernozemom, a podruja uz rijeke i rubna podrujaBanatauz granicu s Rumunjskomnaritskojcrnicii aluvijalnom zemljitu.Sjeverozapadni dio sredinje Srbije pokrivaju pseudogleji i lesivirana zemljita i eutrina smea tla (gajnjae).Na pomoravskom podruju prevladava aluvijalna zemljita, zemljita na rastresitim supstratima (rendzine), smonica i kisela smea zemljita.Na krenjako-dolomitskim stijenama brdsko-planinskog podruja juno od Save i Dunava prevladava crnica i smea zemljita.PEDOLOKA KARTA VOJVODINE

Slika 12 Pedoloka karta VojvodineTeritorija Vojvodine u skladu sa uslovima obrazovanja, predstavlja specifini pedogeografski rejon tj. stepsko i umsko-stepsko podruje Panonske nizije i njen obodni dio koju u geomorfolokom pogledu pokrivaju (Hadi et.al., 2005): aluvijalni nanosi na rijenim terasama, na kojima se razvijaju fluvisoli, semiglejna zemljita, ritska crnica, movarno-glejna i halomorfna zemljita, lesni platoi s ernozemom i lesne terase na kojima se razvijaju ernozemno oglejenozemljite i slatine (solonak, solonjec i solo), eolski pijesak s tipovima: arenosoli, rendzine i ernozemi, Fruka gora i Vrake planine s heterogenim supstratom na kome se zavisno od njega i od reljefa razvijaju: rendzine, rankeri, eutrina i distrina smea, lesivirana ikoluvijalna zemljita.

Kao rezultat odreene konstelacije pedogenetskih faktora i razliitog intenziteta njihovog djelovanja javlja se raznoliki zemljini pokriva Vojvodine koji je predstavljen na pedolokoj karti R 1: 50 000. Heterogenost zemljinog pokrivaa se naroito javlja u Banatu i Sremu, dok je u Bakoj manje izraena (ivkovi et al., 1972).

Na pedolokoj karti Vojvodine R 1:50 000, (Nejgebauer et.al., 1971), koja predstavljapravu pedoloku zbirku, izdvojeno je ak 87 razliitih sistematskih jedinica zemljita nanivou tipa podtipa varijeteta i forme od kojih svaka posjeduje odreena morfoloka,hemijska, vodno-fizika a s tim u vezi i proizvodna svojstva. Veina od njih su olienjeprirodno plodnog zemljita, koje prua optimalne uslove za postizanje visokih stabilnihi ekonomski opravdanih prinosa odgovarajueg kvaliteta (npr. ernozem karbonatni na lesu), a neka imaju takve karakteristike da na njima ak i prirodna vegetacija, koja podnosi takve uslove, u odreenim periodima u toku godine potpuno propada, te sestvaraju tzv. elava mesta (npr. solonaci i solonjeci).

U skladu sa Klasifikacijom zemljita Jugoslavije (kori et.al., 1985) u AP Vojvodinisu zastupljena: Automorfna zemljita na 1 107 167 ha, Hidromorfna zemljita na 935 997 ha, Halomorfna zemljita na 100 198 ha, i Subakvalna zemljita 8564 ha (Hadi et.al., 1993).PEDOLOKA KARTA SLOVENIJE

Slika 13 Pedoloka karta SlovenijeNa pedolokoj karti Slovenije moemo izdvojiti cjeline tamnoute boje koja predstavlja tla rendzine i rasprostranjene su od sjeverozapada ka jugoistoku.Rankeri i distrini kambisoli su oznaeni smeom bojom, a primjeujemo i hucentralnom,junom dijelu.Rozom bojom oznaene su povrine na sjeveru zemlje koje pokrivaju distrina tla i pseudogleji. Tlo Slovenije je veoma raznoliko kada je u pitanju tlo i njegova klasifikacija.U primorju nalazimo neto veu rasprostranjenost crvenice.Upravo iz razloga to na karti vidimo mnotvo boja i nijansi, kartiranje ovog podruja je dalo odlian prikaz trenutnog stanja zemljita i njegove klasifikacije.PEDOLOKA KARTA MAARSKE

Slika 14 Pedoloka karta Maarske srednjih godina XX stoljeaNa lesnim podlogama razvila su se tla plodni ernozemi, a u vlanim ravnicama fluvijalna tla. Veinski dio pokrivaju smea eutrina tla koja su podloga umskoj vegetaciji. U Alfoldu je prirodna vegetacija stepa koja je naknadno melioracijama pretvorena u tlo povoljno za poljoprivredne kulture i to su tehnogena tla. Ova karta je posebno zanimljiva jer je pored metoda boja i simbola, prisutna i metoda rafura.Karta je neto starijeg datuma izrade, to nam pokazuje da je ak i za vrijeme srednjih godina prolog stoljea, kartiranje pedolokih karakteristika zemljita uspjeno obavljeno i dovoljno jasno za itanje i analizu.PEDOLOKA KARTA SJEVERNE AMERIKE

Slika 15 Pedoloka karta Sjeverne AmerikeTlo se klasificira u razliite narudbe kao su biljke razvrstane u razliite vrste. Dvanaest razliitih narudbe tla postoje, a unutar tih naloga razliite granice. Tlo se sastoji od razliitih postotaka od gline, pijeska i ilovae. Svaka vrsta ima razliite koliine vlage, minerala i organskih sadraja. Okruenje u kojem se nalazi zemlja ima jako u sastavu tla.Histosoli su organska tla koji sadre velike koliine organskog materijala. Ovo tlo se obino nalazi u movarama gdje se raspadnuti materijal moe akumulirati. Oko 1,6 posto tla u Sjedinjenim Amerikim Dravama je histosol. Ultisoli nalaze se u umi i kiselim tlima. Oni se nalaze u tropskim klimama gdje je vlano. Boja tla je obino crvena, zbog visoke razine eljeza. Vie od 9,2 posto zemljita u Sjedinjenim Amerikim Dravama se sastoji od ultisoli. Niska razina magnezija, kalcija i kalija u tlu ne podravaju poljoprivredne kuture, ali su veoma povoljni za stabla i rast uma. Pseudogleji, semigleji i eugleji su najdominantnija tla. Crnice se nalaze u prerijskoj regiji SAD-a u srednjim geografskim irinama. To je najrasprostranjenija tla u Sjedinjenim Amerikim Dravama, koji obuhvaa 21,5 posto zemljita.Podzoli su rasprostranjeni u hudsonskom i laurentijskom umskom pojasu. Svjetlje i man je plodno tlo se nalazi na zapadu u niskoj stepi.Degradirana crnica i manje plodni podzoli na istoku se nalaz u travno-umskom pojasu.

Slika 16 Pedoloka karta Sjeverne KarolineKarta Sjevern e Karoline je izdvojena na osnovu karakteristinog pedolokog sastava koji se kako primjetimo, prua u obliku slojev a. PEDOLOKA KARTA JUNE AMERIKE

Slika 17 Pedoloka karta June AmerikeNajzastupljenija vrsta tla u Junoj Americi su crvenice rasprostranjene od sjeverozapada ka sjeveroistoku. Zatim glejno tlo i fluvisoli u dolini Amazona. Prema ovoj karti moemo zakljuiti da je tlo ovog kontinenta veoma neravnomjerno rasporeeno i ne moemo izdvojiti vee i dominantnije cjeline. Kao to moemo vidjeti u legendi, na ovom prostoru postoji ak 22 vrste tla koje se dalje razvrstavaju u svoje podskupine. Boje su jasno diferencirale povrinu ovog kontinenta na pedoloke kategorije

PEDOLOKA KARTA AFRIKE

Slika 18 Pedoloka karta Afrike

Raznolikost klimatskih tipova uslovila su raznovrsnost tala Afrike. Skoro polovina kontinenta prekrivena je skeletnim tlima i grubim materijalima. Ova tla rasprostranjena posebno u pustinjskim i polupustinjskim predjelima zbog jaeg su mehanikog raspadanja uglavnom neplodna.Sjeverno i juno od pustinja javljaju se svijetlosiva zemljita sa 1-1,5 % humusa, male plodnosti, pogodna za stoarstvo. Svijetlosiva zemljita rasprostranjena su na podruju Sahare, priobalju Somalijskog poluostrva, pustinjama Kalahari i Namib. Svijetlosiva tla prema jugu prelaze u razliite vrste tamnijih zemljita, a ova u tropske i subtropske crnice (ernozem) sa velikim udjelom humusa.Pedoloki sastav tla je veoma raznolik. Najvie zastupljene vrste stijena su metamorfne, sedimentne i magmatske. Ove vrste stijena se proteu kroz itavo podruje Afrike. Ostale vrste su manje zastupljene i uglavnom karakteriu samo odreena podruja. Karbonatnih i krkih stijena ima veoma malo. Kr se nalazi na sjeveroistonom dijelu, dok su karbonati najzastupljeniji na samom istoku. Kroz ve spomenute analize na podruju Afrike postoje vulkanska podruja u kojima su zastupljene intruzivne vulkanske stijene. Najvei prostor koji zahvataju vulkanske stijene nalazi se u istonom dijelu, ne strogo uz obalu. Jo neke vrste koje se pojavljuju na tlu Afrike su: silikatne stijene, nekarbonatne, fluvijalne naslage, i ostale naslage

PEDOLOKA KARTA AZIJENa prostoru Azije zastupljena su skoro sva tipska zemljita.Budui da je klima najvaniji faktor u stvaranju razliitih tipova zemljita u Aziji se osnovne vrste zemljita javljaju uglavnom u zonama koje se smjenjuju od sjevera prema jugu.U irokom pojasu uz Sjeverni ledeni okean prua se pojas tundri (niske temperature i stalno zamrznuto tlo, ve na dubini od 1 m, razlog su slabe produktivnosti ovog zemljita).Junije i paralelno sa pojasom tundra prua se preko cijelog Sibira pojas podzola.Nastaje u onim podrujima gdje temperatura ne prelazi 12C i gdje padne vie padavina nego to ispari iz tla. Njihov prirodni pokriva su ume (tajge).Na podzole se nastavlja pojas degradiranog ernozema.

Slika 19 Pedoloka karta AzijeJunije od pojasa degradiranog ernozema prua se mnogo ui pojas crnog ernozema. Prostire se od Urala do rijeke Amur.

Kestenjasta ili smea zemljita rasprostranjena su na jugu Sibira, zapadu Pakistana i djelimino u Manduriji.

Sirozemi ili suha pustinjska zemljita zauzimaju oko azijskog kopna. Sivo-smei podzoli i smea umska tla rasprostranjena su na sjeveru Kine, Manduriji, Koreji i Japanu.Lateritna zemljita rasprostranjena su u tropsko-monsunskim dijelovima Azije (Indija, Indokina, jug Kine, Malajski arhipelag)

Planinske crnice rasprostranjene su u visokim planinama Azije.S obzirom na tipove zemljita, njihovu rasprostranjenost i plodnost Azija, gledano u cjelini, ima nepovoljne pedoloke karakteristike jer preko 50 % njene povrine prekrivaju slabije produktivna zemljita.PEDOLOKA KARTA AUSTRALIJE

Slika 20 Pedoloka karta AustralijeU najsjevernijim dijelovima nalazimo sva tri tipa tropskih kinih klima (praumsku, savansku i monsunsku), iako dominira savanska klima koju karakteriziraju visoke temperature i izrazita sezonalnost u koliini padalina. Uslijed toga se ondje razvila vegetacija visokih trava i tropskih uma koje doprinose nastanku slabije razvijenih tala, tzv. kandosola i tenosola

Najvei dio Australije obiljeavaju suhe klime. Naime, du zapadne australske obale tee hladna zapadnoaustralska struja zbog koje zrak koji struji sa zapada prema kopnu nije vlaan i ne donosi mnogo padalina. Koliini padalina ne doprinosi ni poloaj u suptropskom pojasu visokog tlaka zraka gdje dominira sputanje zraka ime se on termiki udaljava od rosita i smanjuje se vjerojatnost padalina. Iz tog razloga u najveem dijelu Australije (zapadnom i sredinjem) vlada vrua pustinjska klima (s malim pojasevima hladne pustinjske klime u junoj Australiji). U takvim su se uvjetima tamo razvila slabo razvijena tla tenosoli i rudosoli. Zbog razvoja australskog minimuma u sjevernoj Australiji tijekom ljetnog dijela godine koliina padalina u pojasu od sjeverne Australije prema Velikom razvodnom gorju na istoku je neto vea zbog ega tu imamo vruu stepsku klimu uslijed koje su se razvili vertosoli.U suhoj junoj Australiji pak prevladava hladna stepska klima koja je u kombinaciji s karbonatnom podlogom omoguila razvoj siromanih calcarosola. Jugozapad Australije obiljeava mediteranska klima s izmjenom vlanog i sunog razdoblja pa su se tu razvili neto razvijeniji chromosoli. Konano, istoni obalni pojas Australije zaklonjen od pustinjskih utjecaja Velikim razvodnim gorjem razvio je umjereno tople vlane klime s vrlo heterogenim tlima meu kojima se mogu izdvojiti dermosoli, sodosoli, chromosoli, kurosoli i ferrosoli.PEDOLOKE KARTE EVROPE

Slika 21 Starija pedoloka karta Evrope

Na ovoj karti su predstavljena tla Evrope, na osnovu legende moe se vidjeti koja su tla zastupljena u kojem dijelu kontinenta. Na Balkanskom, Apeninskom i Pirinejskom poluotoku uglavnom su zastupljen litosol, rankeri i terra rosa, a sredinji dio kontinenta je pokriven sivo-smeim podzolastim tlima, dok je sjeverna Evropa pod podzolastim i organskim tlima.

Slika 22 Pedoloka karta EvropeKalkokambisoli su najzastupljenija tla na sjeveru panjolske i Portugala, a ima ih i naplaninamau Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji,Bugarskoj. Najvie su zatupljena na visinama od 500 do 1200 m nadmorske visine. Eutrini kambisoli su jako rasprostranjena u Srbiji (umadija, Posavina, Pomoravlje),Makedoniji, Crnoj Gori i Italiji.Glavne vrste tla u Evropi su akrisoli veoma sline podzolima, albeluvisoli koje pokrivaju 15% Evrope, a takoer su poznata podzoluvisoli. Rasprostranjena su na istoku Evrope.Tla vulkanskog postanka ili Andisoli pokrivaju tek oko 1% povrine Evrope, a pojavljuju se najvie na Islandu. Antrosoli kao glavna sistematska kategorija izmjenjenih tala ovjekovim posredstvom.PEDOLOKA KARTA SVIJETA

Slika 23 Pedoloka karta SvijetaNa karti svijeta moemo uoiti podruja oznaena smeom bojom na prostorima sjeverne Afrike I to su Andisoli, suha pustinjska tla siromana organskim materijama. U priobalju okeana, zapadna obala June Amerike I centralna Afrrika tla su tzv entisoli transportirana vjetrom bez odreenih horizonata.U Evropi I centralnoj Africi, oznaena svijetlosmeom bojom, su tla pod nazivom Alfisoli koja su srednje do visoko bogata nutritijentima.

ZAKLJUAK

U ovom seminarskom radu u uvodnom dijelu je predstavljena klasifikacija tala tabelarnim prikazom, zati opa obiljeja pedolokih karata poput mjerila u kojem se izrauju i u koje svrhe se upotrebljavaju. U nastavku su priloene pedoloke karte Bosne i Hercegovine uz detaljno objanjenje pedolokih odlika ovog prostora, ali i pojedine teritorijalne jedinice poput Bosansko-podrinjskog Kantona. I Brko Distrikta, a uz pedoloku kartu Hrvatske priloena je i karta Istre. Uz ojanjenje tla Srbije i odgovarajuu kartu, priloena je karta tala Vojvodine. Pored susjednih zemalja, objanjene su i karta Slovenije, te pedoloka karta Maarske neto starijeg izdanja kako bi nam dala uvid u prijanje metode kartiranja pedolokih jedinica. Zatim, priloene su pedoloke karte kontinenata svakog pojedinano.Uz sve kvantitativne i kvalitativne metode, itanje pedolokih jedinica sa karte je bilo veoma jednostavno, ali uz osnovno predznanje iz pedogeografije i kartografije.Pri analiziranju karata u mnogome je pomogla i dodatna literatura te izvori za interneta koji su glavni mediji za prenos digitalnih informacija.

LITERATURA I IZVORI

1. kori, A., Filipovski, G., iri, M. (1985): Klasifikacija zemljita Jugoslavije, Posebno izdanje knjiga Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine - odjela prirodnih i matematikih nauka, Sarajevo2. kori, Tla Istre, u: Liburnijske teme, 1981, 4.3. kori, A. (1986): Postanak, razvoj i sistematika tla,Zagreb4. Bai, F. (1981): Pedologija,Krievci5. Resulovi, H., ustovi, H. (2002): Pedologija Opi dio, Univerzitet u Sarajevu6. Resulovi, H., ustovi, H., engi, I. (2008): Sistematika tla/zemljita, Univerzitet u Sarajevu

www.pedologija.hr www.britannica.com eusoils.jrc.ec.europa.eu/awareness/SoilTypes www.bpkgo.ba www.FAO.com

4