balaban

7/21/2019 Balaban

http://slidepdf.com/reader/full/balaban 1/13

Informatika - općenito, denicija, pristupi

Što je informatika?

Informatika je relativno (nova) mlada znanost, stoga postoje velike razlike uinterpretaciji i deniciji njezina predmeta, područja, ciljeva i zadataka, odnosnone postoji opća suglasnost oko denicije informatike ! nastavku lekcije "it ćenavedeno nekoliko istaknutiji# denicija

Informatika (eng information science, informatics) je znanost koja se "avistrukturiranjem, o"radom i prijenosom informacija

$ojam informatika je nastao spajanjem francuski# riječi informacija

(I%&'*+I'%) i automatika (*!+'*+I!) %astalu tvorenicu je načiniofrancuski in.enjer $#ilippe /re0fus 1234g

Informatika je znanost koja se "avi prikupljanjem, prijenosom, o"radom iskladi5tenjem podataka, te kori5tenjem informacija

Informatika je znanost koja se "avi prikupljanjem, o"ra6ivanjem, prijenosom iupora"om informacija putem elektronički# računala

Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se "avi proučavanjem, razvojem iupora"om postupaka i ure6aja za automatski prijenos i o"radu podataka

7o5 neke denicije8

Informatika je znanost o informacijama

Informatika proučava informacijske te#nologije

Informatika je znanstvena disciplina koja istra.uje dizajniranje informacijski#sustava s računalnom potporom

9ao znanstvena disciplina informatika ima temelje u tri znanstvena polja8

Informacijska znanost (Information :cience)

+elekomunikacijska znanost (+elecommunication :cience)

ačunalna znanost (;omputer :cience)

+ri navedena znanstvena polja predstavljaju i okosnicu ovog kolegija, a samimtime i sadr.aja kojeg ćemo proučavati u daljnjim lekcijama

7/21/2019 Balaban


/io informatike koji se odnosi na informacijske znanosti zapravo se "aviinformacijom, 5to zapravo i proizlazi iz sr.i i denicije informatike ! idućoj lekciji"avit ćemo se pojmom podatka i informacije, te algoritmima transformacijepodatka u informaciju !z to ćemo proučavati strukturu i načine zapisapodatkovnog sadr.aja na neki od medija

+emelji informatike koji proizlaze iz telekomunikacijski# znanosti se ogledaju upotre"i za preno5enjem poruke (koja mo.e "iti podatak i informacija) iz izvoraprema odredi5tu, u vremenu i prostoru Informacijsko-komunikacijske te#nologije(I;+) čine krovni pojam koji o"u#vaća dio telekomunikacija, te će o njemu "itiriječi u ovoj lekciji

*utomatizirana o"rada podataka iz koje je informatika proiza5la danaspodrazumijeva upotre"u računala ačunalo je u osnovi elektronički ure6ajsposo"an za primanje podataka ili informacija u odre6enom o"liku te o"avljanjeniza operacija, u skladu s unaprijed odre6enim, ali promjenjivim nizomproceduralni# uputa (u o"liku računalni# programa) da "i prikazao rezultat uo"liku informacije ili signala ! idućim lekcijama ćemo opisati osnovne dijeloveračunala, način rada, te programsku potporu koja je neop#odna za rad računala io"avljanje njegovi# osnovni# funkcija

9ako je nastala riječ I%&'*+I9*?

Imenicu <Informatik= je 12> skovao njemački ki"ernetičar 9arl :tein"uc# zaautomatsku o"radu podataka, kom"inirajući imenice <informacija= i

<automatika= 9ao <informati@ue= pri#vatio ju je $#ilippe /re0fus 1234 (rekav5ida su to <informacija= i <elektronika=, tj <information= i <automati@ue=)&rancuska akademija je 123 o"javila deniciju informatike kao <znanosti oprikladnoj o"radi podataka, oso"ito pomoću automatski# strojeva, koja se smatrapotporom znanjima u područjima znanosti, ekonomije i dru5tva=

I%&'macija A auto*+I9* B sinonim za automatsku o"radu podataka

'dnos izme6u informatike i računarstva

Informatika i računarstvo nisu potpuno iste stvari, iako su veoma usko vezane jerse "ave istim ili sličnim tematikama Informatika je 5iri pojam u odnosu naračunarstvo $ostoji pro"lem i sa terminima u raznim jezicima z"og uskevezanosti informatike i računarstva, tako da se termin informatika često odnosina računarstvo Informatika je vi5e teoretske prirode, ali se zato detaljno "avisoftverom i strukturiranjem, o"radom, pretvaranjem, po#ranjivanjem i prijenosominformacija

7/21/2019 Balaban


7/21/2019 Balaban


Jidimo da o"a pojma uključuju transfer podatka odnosno informacije od izvori5tado odredi5ta, 5to je osnovno o"ilje.je komunikacijskog sustava %aime, u ovomkontekstu informacijsko-komunikacijska te#nologija izučavat će se kao diokomunikacijskog sustava kojim se "avi informatika

9omunikacijski sustav

9omunikacija je oduvijek postojala i odvijala se u vremenu i prostoru $rimjer suzapisi u pećinama, na kamenim pločama, papirusu, papiru itd %ajveći razvojmedija za prijenos poruke u pro5losti nalazimo u giptu i 9ini azvojem industrijeomogućen je i daljnji razvoj komunikacijski# medija +ako se poruka počelaprenositi i tiskarskim strojevima, glasovnim zapisivanjem i telegrafom %akon

toga, uslijedila je pojava televizije koja je postepeno dovela do informacijskog5oka /anas vodeću ulogu u procesu komunikacije imaju informacijsko-komunikacijske te#nologije (I;+)

$oruka koju prenosimo komunikacijskim sustavom (slika 1K) je proizvod izvorainformacije :vakodnevni primjer je telefon kad čovjek smislenim govorom stvaraporuku sadr.anu u analognom signalu, koju mikrofon pretvara u električni signal,koji se potom preko sustava vodiča prenosi do slu5alice drugog telefona i ponovopretvara u analogni signal kojeg primalac prepoznaje kao poruku +e#nički

o"likovan prijenosni sustav nazivamo 9'!%I9*;I7:9I 9*%*L, koji je naravno diocjelokupnog 9'!%I9*;I7:9'M :!:+*J*

9omunikacijski kanal je skup ure6aja koji osiguravaju prijenos :IM%*L* poprijenosnom putu, a u najjednostavnijem prikazu prema slici to su predajnik,prijenosni put i prijamnik Šum i smetnje (slučajne ili namjerne) mogu upotpunosti onemogućiti prijamnik da iz primljenog signala NizvučeN poruku, ili sepak za komunikacijski kanal mo.e priključiti NtrećaN oso"a koja će podatke koji sekomunikacijskim kanalom prenose presresti, te i# ukrasti, la.irati ili ometati ili

o"avljati neke druge radnje glede ostvarivanja neke najče5će nezakonite koristi

$rijenos podataka, vijesti ili o"avijesti izme6u ljudi i me#anizam ili pak jedni# idrugi# me6uso"no, potre"an u glo"alnom - naj5irem smislu kao komunikacije,predstavlja vrlo slo.en proces

9omunikacijski sustav mora odgovoriti na tri pitanja8

9ojom točno5ću mogu "iti preneseni sim"oli od koji# je sačinjena poruka

(:I%+*9:*)?

7/21/2019 Balaban


9oliko precizno preneseni sim"oli nose .eljeno značenje ili smisao poruke(:*%+I9*)?

: kakvim uspje#om prenesena poruka kroz svoje značenje usmjerava na neku.eljenu aktivnost onoga kome je "ila namijenjena ($*M*+I9*)?

Informacijsko-komunikacijske te#nologije (I;+)

I;+-u je osnovna zadaća osigurati komunikacijski kanal koji odgovara gorespomenutim o"ilje.jima

I;+ (informacijsko-komunikacijske te#nologije - ili te#nologije) je krovni pojam kojiuključuje komunikacijski ure6aj ili aplikaciju, koji o"u#vaćaju8 radio, televiziju,mo"itele, računala, mre.e, #ardver, softver, satelitske sustave i tako dalje, kao irazne usluge te aplikacije povezane s njima, kao 5to su videokonferencije i učenjena daljinu I;+ često govori u odre6enom kontekstu, kao 5to su I;+ uo"razovanju, zdravstvu, ili knji.nicama

Informacijsko - komunikacijska te#nologija svakim danom postaje sve prisutnija u.ivotu pojedinca, utječe na njegove oso"ne i dru5tvene aktivnosti postupnomijenjajući ustaljene vrijednosti, stavove i navike, načine komuniciranja,informiranja i djelovanja

9ljučni elementi I;+ revolucije su u"rzani razvoj i 5irenje oso"ni# računala,telefaks ure6aja, optički# ka"lova, multimedije, interneta, mo"ilni# telefona,satelitske komunikacije, prijenosni# računala i dlanovnika, umjetne inteligencije islično

%avedena te#nologija utječe na različite aspekte ljudskog .ivota8 o"likeme6uljudske komunikacije, organizacijsku strukturu, na rad i tr.i5te rada,poimanje znanja i učenja, na aktivnosti u slo"odno vrijeme, potro5nju, kao i na.ivotni stil i oso"nost pojedinca

NOudući da je kultura posredovana komunikacijom i z"iva se kroz nju, samekulture, tj na5i povijesno proizvedeni sustavi vjerovanja i pravila, temeljito semijenjaju i sve će se vi5e mijenjati, pod utjecajem novoga te#nolo5kog sustava

P on već sada djelomice postoji Q u novomu medijskom sustavu, u "rzopromjenljivim sustavima telekomunikacije, u mre.ama interakcije 5to su se već

7/21/2019 Balaban


o"likovale oko interneta, u ma5ti ljudi, u politici vlada i na crtaćim pločama uuredima korporacija $ojava novog sustava elektroničke komunikacije,odre6enoga njegovim glo"alnim dosegom, integracijom svi# sredstavakomunikacije i njegovom mogućom interaktivno5ću, već mijenja i zauvijek ćepromijeniti na5u kulturuN (;astells, , Informacijsko do"a8 konomija, dru5tvo i

kultura, :vezak I !spon umre.enog dru5tva, Molden marketing, Eagre", 4DDD)

/igitalna pismenost

/igitalna pismenost uključuje sposo"nost pronala.enja i kori5tenja informacija(inače poznata kao informacijska pismenost), ali nadilazi navedeni pojam teo"u#vaća komunikaciju, suradnju i timski rad, dru5tvenu osvije5tenost udigitalnom okru.enju, razumijevanje e-sigurnosti i stvaranje novi# informacija9ritičko promi5ljanje i evaluacija podupiru o"je pismenosti, digitalnu teinformacijsku

=/igitalna pismenost je sposo"nost razumijevanja informacije, te jo5 va.nije,evaluacija i integracija informacija u različitim o"licima koje računalo razumije imo.e isporučiti 9ljučno je "iti sposo"an ocijeniti i interpretirati informaciju %emo.ete razumjeti informaciju prona6enu na internetu "ez evaluacije njeni# izvorai stavljajući ju u kontekstH ($aul Milster)

/igitalna pismenost je svijest, stav i sposo"nost pojedinca da na odgovarajući

način koristi digitalne alate i sredstva za identikaciju, pristup, upravljanje,integraciju, evaluaciju, analizu i sintezu digitalni# resursa, te stvaranje novogznanja

$rema Rikipediji digitalna pismenost je sposo"nost pronala.enja, organizacije,razumijevanja, evaluacije i analize informacije kori5tenjem digitalni# te#nologija!ključuje znanja o aktualnim visokim te#nologijama i razumijevanje načinanji#ovog kori5tenja /igitalno pismeni pojedinci mogu komunicirati i raditi mnogoekasnije, pose"ice s onima koji posjeduju ista znanja i vje5tine

Istra.ivanja koja se "ave digitalnom pismeno5ću su fokusirana na 5ire aspektepovezane s učenjem o tome kako ekasno pronaći, koristiti, sa.eti, evaluirati iprenijeti informaciju kori5tenjem digitalni# te#nologija, a ne samo računala/igitalna pismenost uključuje #ardver, softver, Internet, mo"ilne ure6aje i drugedigitalne ure6aje 'so"a koja koristi te vje5tine u interakciji s dru5tvom zove sedigitalni gra6anin

7/21/2019 Balaban


/igitalna pismenost je zapravo relativno nova pismenost, i o"u#vaća tri osnovnevrste pismenosti8 računalnu (computer), informacijsku (information) i medijsku(social media) pismenost dok se internet (mre.na) pismenost smatra vje5tinom ikao takva će se o"raditi u poglavlju $retra.ivanje Interneta u nastavku ovelekcije

$ret#odna konceptualizacija digitalne pismenosti se usredotočila na praktičnevje5tine povezane s kori5tenjem računala (5to se danas smatra računalnompismeno5ću)

1) Informacijska pismenost

*meričko "i"liotekarsko dru5tvo (*merican Li"rar0 *ssociation, *L*) iznosi jednuod najpri#vatljiviji# denicija informacijske pismenosti koju potvr6uju u stručnojknji.ničarskoj zajednici Informacijski pismene oso"e deniraju se kao one koje sunaučile kako učiti, jer znaju kako je znanje organizirano, kako pronaći informacije i

kako i# koristiti na svima razumljiv način, to su oso"e pripremljene na učenjetokom cijelog .ivota

*meričko dru5tvo "i"liotekara je informacijsku pismenost 12S2 godine deniralakao temelj cjelo.ivotnog učenja Informacijska pismenost je zajednička svimokru.enjima učenja i svim nivoima o"razovanja 'na omogućava oso"i da uči,pro5iri svoja istra.ivanja, ovlada sadr.ajima i usmjeri i# prema se"i te preuzmenadzor nad svojim učenjem

Informacijska pismenost je skup kompetencija, odnosno znanja i vje5tinapotre"ni# u informacijskom do"u, a odnosi se na prepoznavanje potre"e zainformacijom, umijeće nala.enja i pristupanja potre"noj informaciji, njezinokritičko vrednovanje i kori5tenje prona6enog u daljnje svr#e imajući pri tome naumu ekonomska, pravna i dru5tvena pitanja kao i ograničenja odnosno etikukori5tenja informacija

Informacijski pismena oso"a8

:poso"na je prepoznati informacijsku potre"u i identicirati je

o.e djelotvorno i ekasno koristiti različite resurse i strategije istra.ivanja

Ena kritički vrednovati informacije

o.e učinkovito koristiti te iste informacije

$ru.anje informacija studentima nije isto 5to i pru.anje znanja e6utim, kakosvaki student tre"a transformirati prikupljene informacije u znanje, tre"a ga

7/21/2019 Balaban


naučiti ne samo dolaziti do informacije, nego i upravljati njome, analizirati i# ipretvarati u znanje %astavnik poma.e studentima učiti na svoj način i uspje5nopreraditi informacije u znanje Eadaća nastavnika je naučiti studente kako učiti,odnosno od nji# napraviti "uduće informacijski pismene stručnjake u svompodručju

4) ačunalna (informatička G I;+) pismenost

ačunalna (informatička G I;+) pismenost uključuje vje5tine rada sa sklopovljem(#ardTare), poput spajanja ure6aja i softverske vje5tine, poput kori5tenjaprogramski# paketa !kratko, pod tim pojmom se podrazumijeva sposo"nostkori5tenja računala i računalni# programa $rema nekim izvorima, računalna

pismenost se mo.e denirati kao razina upora"e te operiranja računalnimsustavima, mre.ama i programima

/igitalna pismenost se "itno razlikuje od računalne pismenosti Iako o"u#vaćapraktične vje5tine koje su izra.ene kod računalne pismenosti, ona ujedno stavlja iveći naglasak na sociolo5ke, političke, kulturne, gospodarske i "i#evioralneaspekte digitalne te#nologije %adalje, postoji i razlika izme6u informacijske teračunalne pismenosti Oiti informacijski pismen znači prije svega imatisposo"nost razumijevanja, traganja, procjene i kori5tenja informacija, dok

informatička ili računalna pismenost podrazumijeva poznavanje #ardvera isoftvera Informatička ili računalna pismenost je u.i pojam i preduvjet zainformacijsku pismenost z"og količine informacija koje su dostupne u digitalnomo"liku, dok o"ratno ne vrijedi Izvrsnom stručnjaku za računalnu te#nologiju mo.ezatre"ati pomoć i savjet pri procjeni kvalitete te relevatnosti informacijski#izvora, u tiskanom ili digitalnom o"liku

U) edijska pismenost

/ru5tveni mediji su računalno posredovani alati koji omogućuju ljudima dastvaraju, dijele ili razmjenjuju informacije, ideja i slike G video sadr.aje uvirtualnim zajednicama i mre.ama /ru5tveni mediji se deniraju kao Nskupinainternetski# aplikacija koje se grade na ideolo5kim i te#nolo5kim temeljima Re"4D, a koji omogućuju stvaranje i razmjenu korisnički generirani# sadr.ajaN

%adalje, dru5tveni mediji ovise o mo"itelu i te#nologijama temeljeni# na Te"u za

kreiranje interaktivni# platformi kroz koji pojedinci i zajednice dijele, zajedničkistvaraju, razgovaraju i razmjenjuju korisnički generirani sadr.aj 'ni uvode

7/21/2019 Balaban


značajne promjene u komunikaciji izme6u poduzeća, organizacija, zajednica ipojedinaca /ru5tveni mediji razlikuju se od tradicionalni# ili industrijski# medijana mnoge načine, uključujući i kvalitetu, doseg, učestalost, upotre"ljivost,neposrednost i trajnost zapisa /ru5tveni mediji djeluje u dijalo5kom prijenosnomsustavu, (mnogi izvori na mnoge prijemnike), 5to je u suprotnosti s tradicionalnim

medijima koji djeluje po načelu jedan izvor na mnogo prijemnika

/ru5tveni mediji se vrlo 5iroko deniraju na način da o"u#vaćaju Nmnogorelativno jeftini# i 5iroko dostupni# elektronički# alata koji omogućuju svakome dao"javi i pristupi informacijama, sura6uje (radi) s drugima ili izgra6uje me6uso"neodnoseN (urt#0, 4D1U)

/igitalne kompetencije

$rema #rvatskom %acionalnom okvirnom kurikulumu (%'9, 4D11) digitalnakompetencija se odnosi na osposo"ljenost za sigurnu i kritičku upotre"uinformacijsko-komunikacijske te#nologije za rad, u oso"nomu i dru5tvenomu.ivotu te u komunikaciji adna skupina za ključne kompetencije zavr5ila je 4DDKgodine uropski referentni okvir ključni# kompetencija za cjelo.ivotno učenje

$rema tom dokumentu denirano je osam ključni# kompetencija za cjelo.ivotnoučenje, a to su8

komuniciranje na materinjem jeziku,komuniciranje na stranom jeziku,

matematička i prirodoslovna pismenost,

digitalna kompetencija,

umijeće organiziranja i ure6ivanja vlastitog učenja,

me6uljudska i gra6anska kompetencija,

poduzetni5tvo,kulturolo5ko izra.avanje (glaz"a, mediji, tjelesna kultura i očuvanje zdravlja,knji.evnost, umjetnosti)

9onkretne vje5tine o"u#vaćene terminom digitalna kompetencija uključujudono5enje suda o online izvorima pretra.ivanja Interneta, upravljanjemultimedijalnom gra6om i komuniciranje putem mre.e (;*%et, 4D14)

e6u navedeni# osam ključni# kompetencija nalaze se i digitalne kompetencije, a

4D1U je o"javljen okvir za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije za

7/21/2019 Balaban


gra6ane u uropi (/IM;'$) ! spomenutom ! okviru, istaknuto je pet područjakoja digitalna kompetencija o"u#vaća8

'"radu informacija8 prepoznati, pronaći, spremiti, organizirati i analiziratidigitalne informacije kritički prosu6ujući nji#ovu relevantnost i svr#u

9omunikaciju8 učinkovito komunicirati u digitalnom okru.enju, dijeliti sadr.ajepomoću online alata, povezati se s drugima i sura6ivati kori5tenjem digitalni#alata, aktivno sudjelovati u online zajednicama i mre.ama, oda"rati načinekomunikacije primjerene sudionicima, uva.avati kulturalne razlike Oiti odgovorandigitalni gra6anin, "rinuti o svojim i tu6im digitalnim tragovima

:tvaranje sadr.aja8 stvarati i ure6ivati nove sadr.aje, uključivati i mijenjatipret#odna znanja i sadr.aje, kreativno se izra.avati kroz digitalne medije, stvaratimultimedijske sadr.aje, o"raćati pa.nju na intelektualno vlasni5tvo, prava idopu5tenja Enati kako podesiti programe, aplikacije i ure6aje za svoje potre"e,

razumjeti osnove programiranja

:igurnost8 za5tititi svoje ure6aje i sadr.aje, razumjeti sigurnosne rizike imogućnosti za5tite, "rinuti o svojim i tu6im oso"nim podacima i za5titiprivatnosti, 5tititi se od elektroničkog nasilja i online prijevara Oiti svjestanutjecaja te#nologije na zdravlje ljudi i okolinu

je5avanje pro"lema8 prepoznati digitalne potre"e i sadr.aje, informiranoodlučivati o najprimjerenijim digitalnim alatima za odre6enu svr#u, rje5avatikonceptualne pro"leme kori5tenjem digitalni# modela, kreativno se koristitite#nologijom, rje5avati te#ničke pro"leme, podizati vlastite i tu6e kompetencije

Inovativno i kreativno koristiti te#nologiju

$retra.ivanje Interneta

E"og velike i stalno rastuće količine informacija nu.no je poznavati metode ite#nike pretra.ivanja Interneta Informacije su raznovrsne i razlikuju se pokvaliteti, pouzdanosti, temi, opsegu i strukturiranosti $otre"no je znati da mnogeinformacije na Internetu nisu odr.avane niti a.urirane, stoga se često znadogoditi da kao rezultat do"ijemo velik "roj informacija od koji# većina sadr.ajnone odgovara cilju pretra.ivanja

9ao osnovni pro"lem pretra.ivanja Interneta javlja se prepoznavanje relevatni#informacija te nji#ovo učinkovito izdvajanje iz mno5tva neva.ni# informacija

Jrste pretra.ivanja Interneta

$ostoje dvije osnovne vrste pretra.ivanja Interneta8 opća i specična

'pća pretra.ivanja omogućuju tra.enje "ilo koje vrste informacija i odnose se načetiri te#nike pretra.ivanja8

tematske kataloge,

7/21/2019 Balaban


tra.ilice,

metatra.ilice i

inteligentne agente

:pecična pretra.ivanja se odnose na tra.enje neke specične vrste informacijakao 5to je tra.enje adresa, knjiga, časopisa i sl

1) +ematski katalozi

+ematski katalozi ili katalo5ke tra.ilice (:u"ject trees ili directories) su #ijerar#ijskikatalozi Re" stranica ure6eni po temama :vaka tema (npr gospodarstvo,

kultura, sport, te#nologija itd) je podijeljena na podteme koje se dalje dijele naisti način edoslijed dokumenata (rangiranje) je najče5će odre6en a"ecednimredom, ali mo.e "iti odre6en i nekim drugim kriterijem (npr kvalitetom) $raksaposjetitelja je da vrlo često pogledaju samo mali "roj dokumenata s vr#a liste

+ematski katalozi nastaju na način da i# rade ljudi koji analiziraju pu"likacije sInterneta te iza"iru one koji se ističu svojom vrijedno5ću i katalogiziraju i# potemama

4) +ra.ilice

+ra.ilice (searc# engines) predstavljaju automatizirani način tra.enja informacijana Re"u te se koriste kada se ne znaju točne adrese Te" stranica, već samoodre6ena tema $retra.ivanje se temelji na kom"inaciji ključni# riječi, a listarezultata pretra.ivanja uključuje nazive prona6eni# Re" dokumenata, nji#ovekratke opise i !L adrese

%ajpopularnije tra.ilice su Moogle, Va#ooW, *skcom i Oing

Ea razliku od tematski# kataloga ili portala čije su sadr.aje oda"rale oso"e,tra.ilice koriste svoju "azu podataka koje se automatski popunjavaju od stranepose"ni# programa tzv pauci ili ro"oti %ji#ov zadatak je da neprekidnopretra.uju informacije s Te" mjesta po cijelom svijetu i prenose i# u spomenutu"azu podataka tra.ilice

$ostoje i Te" tra.ilice koje su integrirane zajedno s tematskim katalozima iliportalima, poput Va#ooW, L0cos i RRRC

7/21/2019 Balaban


U) etatra.ilice

etatra.ilice (meta searc# engines) su programi koji pokreću pretra.ivanjeistovremenim kori5tenjem većeg "roja tra.ilica

%ajpoznatije metatra.ilice su8 Re";raTler, Vipp0, /ogpile, :puttr, :earc#comitd

etra.ilice koriste vlastitu sintaksu pretra.ivanja koja je najče5će zasnovana na jednostavnim logičkim pretra.ivanjima, stoga često nije moguće u potpunostiiskoristiti mogućnosti pretra.ivanja napredni# tra.ilica čija je sintaksa "ogatija odsintakse metatra.ilica

K) Inteligentni agenti

Inteligentni agenti (intelligent agent) su programi koji samostalno izvode zadataku ime korisnika na čijem su računalu smje5teni, a pretra.ivanja izvodekori5tenjem različiti# tra.ilica /a "i inteligentni sustavi mogli slu.iti svojemvlasniku, on ga mora opskr"iti informacijama npr umjesto da vlasnici (korisnici)sami ponavljaju pretra.ivanje, oni mogu zadati agentima da periodički izvodepretra.ivanje Re" prostora u potrazi za novom informacijom u nekom području iizvje5ćuje i# o rezultatima Jlasnik je tako6er du.an po"olj5avati pretra.ivačkesposo"nosti agenta, odnosno pratiti njegove performanse pretra.ivanja

7edan od poznatiji# inteligentni# sustava je ;opernic koji za potre"e pretra.ivanjaanga.ira preko tisuću tra.ilica iz 14D specijalizirani# kategorija $ostoji i "esplatnaverzija ovog agenta

+e#nike pretra.ivanja

logički operatori *%/, ' i %'+ omogućuju postavljanje odnosa izme6u upisani#

ključni# riječi npr informatika *%/ računala - za#tijevat će se pronala.enje svi#dokumenata u kojima se pojavljuju o"je navedene ključne riječi

upisivanje fraza npr =informacijska pismenostH - pronalazi sve dokumente ukojima se nalazi navedena fraza

zamjenski operator (Tildcard) npr Xinformatika - pronalazi sve dokumente kojisadr.e riječi koje počinju s informatika

strukturno pretra.ivanje npr title8informatika - za#tijeva se da ključne riječi "uduu naslovu Te" dokumenta

7/21/2019 Balaban


ograničenje na pretra.ivanje pojedini# vrsta datoteka npr pdf dokumenata, Rorddokumenata ili $oTer$oint prezentacija

ograničavanje perioda nastanka dokumenta tj zadati vremenski periodpretra.ivanja dokumenata

balaban

Documents