Kako je nastao SDS: Svi u dravu (2)Srpska nacionalna strategija artikulirana osamdesetih godina zasnivala se na ideji koja se moe prevesti kao nasilje iz dobrih namjera, a da bi svi Srbi mogli ivjeti u jednoj dravi. Kao glavni ideolog ove strategije, ija e puna realizacija uslijediti poetkom devedesetih, Dobrica osi e meu srpskim intelektualnim krugovima biti nazvan Patrijarh. Ovaj nekadanji lan Komunistike partije Jugoslavije, za najtraginiju je srpsku obmanu smatrao ideoloku vjeru Srba u bratstvo i jedinstvo jugoslovenskih naroda.Kao zamjenu komunizmu koji se obruava, nudi obnovljenu prolost kroz nacionalnu dravu idealizovanu svijetom mitova i fikcija. Nacionalni program je zahtijevao lidera koji e ga ostvariti. Prvi susret Dobrice osia sa Slobodanom Miloeviem, liderom srbijanskih komunista, deava se poetkom 1990. Miloevi je ve trijumfovao na Kosovu, potom i u CK Srbije i postao Voa. Smiljenom susretu koji je trebao izgledati kao sluajan na prijemu izraelske delegacije je posredovala Klara Mandi, Jevrejka iz beogradske porodice i dugogodinja osieva prijateljica. U krug oko Patrijarha Klaru je uveo bivi suprug, akademik Ljubomir Tadi. Klara je upamtila rijei kojima se Miloevi to vee oprostio od osia, nagovijestile su elju za ponovnim susretom.Nadam se da emo se vidjeti, rekao je Miloevi na rastanku. U komiluku smo, dijeli nas mo ograda, dvosmisleno je odgovorio osi. Ali, ta ograda nije tako visoka, nadam se, nasmijao se Miloevi. Od tada se njih dvojica esto sastaju i uvijek u Miloevievom predsjednikom kabinetu. osi s pravom u Miloeviu nije vidio komunistu, doivljavao ga je kao nacionalistu. Miloevi, opet, nije imao povjerenja u osia, ali mu je bio potreban zbog ugleda koji je uivao u intelektualnim i crkvenim krugovima koji su Miloeviu bili nedostupni. Na kongresu odranom u januaru 1990. raspada se Savez komunista Jugoslavije. Postala je izvjesna pobjeda nacionalista na izborima u Sloveniji i Hrvatskoj, a time i mogunost samostalnosti ovih republika. Miloevi sa svojim saradnicima sve ee razgovara o ratu. Da oruane bitke nisu iskljuene, prvi put je javno zaprijetio u junu 1989. na proslavi 600 godina Kosovske bitke na Gazimestanu, ali je njegova najava budunosti tada shvaena kao metaforika pria o prolosti. Miloevi se meu najbsaradnicima nije sluio metaforama, niti istorijskim aluzijama. Bio je konkretan.U komiluku smo, dijeli nas samo ograda: Miloevi i PatrijarhU kabinetu Borisava Jovia, srbijanskog lana Predsjednitva SFRJ, nakon sjednice 13. februara 1990. vodi se iva rasprava. Sadraj razgovora Jovi biljei u svoj dnevnik: Poslije dananje sjednice Predsjednitva na kojoj su uestvovali i predsjednici predsjednitava republika i autonomnih pokrajina, tema Kosovo, sjedimo u mojoj kancelariji Veljko Kadijevi, Pera Graanin, Sloba Miloevi, Dragutin Zelenovi i ja. Nezvanian i neobavezan razgovor. Sloba poinje: `Bie rata, Boga mi'. `Neemo dati, Boga mi', uzvraam ja. `smo mi ratovali i ginuli u dva svjetska rata. Sada emo rat svakako da izbjegnemo!' `Nee biti rata onakvog kakav bi oni htjeli', dodaje Veljko, `ali e biti onakav kakav mora, a to je da im ne dozvolimo da nas tuku'.Armijski vrh i srpsko rukovodstvo bili su saglasni da je upotreba vojske neminovna. Logika armijskog vrha bila je jednostavna - Slovenci i Hrvati svojim osamostaljivanjem ele razbiti Jugoslaviju, Srbi ele sauvati zajedniku dravu i zato je Armija sa njima. Osnovni problem, ustvari, bio je budui koncept ureenja savezne drave, da li e se Jugoslavija razvijati kao centralizovana drava ili kao oslabljena federacija to srpskom rukovodstvu nije odgovaralo: time je mogunost njihove dominacije bila iskljuena.Da nije rije o ouvanju Jugoslavije, nego srpske drave, objasnio je nekoliko dana nakon ovog razgovora Dobrica osi u beogradskom listu Duga pozdravljajui slovenaku elju otcjepljenjem i samostalnou. Pri tome, Srbi moraju Jugoslaviji, pa i njima Slovencima, poentira on, ispostaviti svoje nacionalne interese i raune, koji nisu mali, a koji moraju da se izravnaju. Izlazak iz Jugoslavije mora da se plati. Slovenija nije bila ukalkulisana u beogradske planove, ali srpske etnike oblasti u Hrvatskoj i Bosni jesu.U decembru 1989. Jovan Opai nakon izdravanja tromjesene kazne izlazi iz zatvora u ibeniku. Osuen je za naruavanja reda i mira, na proslavi Kosovskog boja u Kninu prekinuo je program traei od okupljenih Srba da zaborave mit o Jugoslaviji i okrenu se srpstvu. U zatvoru Opai dobija telegram podrke od Dobrice osia, a nakon izlaska na slobodu odlazi kod njega u Beograd. osi u povjerljivom razgovoru zahtijeva od Opaia da pomogne Jovanu Rakoviu, direktoru Neuropsihijatrije u ibeniku koji u Hrvatskoj radi na politikom organizovanju Srba. Ubrzo se Rakovi i Opai dogovaraju da kulturni klub Zora, koji je prethodno obnovio Opai, pretvore u politiku partiju. Rakovi predlae da seartija nazove Demokratska stranka. Opai insistira da u naziv stranke stave nacionalnu odrednicu i 17. februara u Kninu promoviraju Srpsku demokratsku stranku. O politikim ciljevima stranke govorio je Rakovi: Srbi ne ele drugu dravu u Hrvatskoj, ali trae autonomiju. osi je srpsku strategiju u Hrvatskoj objasnio konkretnije. Na hrvatsku secesiju moralo se odgovoriti i srpskom secesijom, na stvaranje hrvatske nacionalne drave moralo se odgovoriti stvaranjem srpske drave. U svakoj prilici osi je hrvatskim Srbima drao lekcije kako u vrijeme kada se raspada titoizam i Jugoslavija niko od njih - narodni heroji, generali, ministri u Hrvatskoj - nije stao uz narod da ga povede ka istorijskom osvjetenju. Uinio je to jedan ibeniki ljekar, u visokim godinama, invalidnog stanja zdravlja.Mislio je na Jovana Rakovia. Rakovi se smatrao osievim duhovnim proizvodom, to je uisnu i bio. Narednih mjeseci njegova doktorska kancelarija je i sjedite stranke. Na mitinzima na kojima je govorio o velovima kojima je prekriveno srpstvo narod je sluao. Nisu razumijevali metafore kojima se Rakovi sluio, ali su ga slijedili kao ikonu koja je oivjela pred njihovim oima. Ipak, SDS je na majskim izborima 1990. osvojio samo pet mjesta u hrvatskom saboru. Veina Srba u Hrvatskoj nije bila zahvaena nacionalnom renesansom i mahom su glasali za komuniste Ivice Raana. Srbi masovno pristupaju stranci tek nakon izbora, uplaeni pobjedom HDZ-a i rijeima hrvatskog predsjednika Franje Tumana o istoj hrvatskoj dravi. Hrvatski nacionalisti su nudili dovoljno razloga za strah, a srpsko vodstvo je ekalo da se narod dovoljno uplai. Osnovni generator za raspirivanje potrebnog straha bilo je podsjeanje na genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu.Stranka je ve imala odbore u Beogradu i Sloveniji kada se pristupilo njenom organizovanju u BiH. U Sarajevu o tome razmiljaju Vladimir Srebrov i krug profesora sa Filozofskog fakulteta gdje Srebrov vodi biblioteku. U poetku su kao zavjerenika sekta, ali se spremaju postati dominantan politiki pokret. U maju Inicijativni odbor broji sto lanova. Bio sam ubijeen da u BiH ima malo Srba. Vrijeme kada sam vidio da ima puno velikosrba, bilo je vrijeme kada je SDS ve formiran i kada su vidjeli da zbog toga nee biti podvrgnuti sankcijama ili ii u zatvore, ispriao je Vladimir Srebrov. Sebe je, zahvaljujui svom politikom bekgraundu, vidio kao budueg lidera stranke. Krajem osamdesetih je javno napadao prisustvo Albanaca u Sarajevu i albanski nacionalizam, te vodio javne rasprave o srpskom jeziku. Milan Nikoli, kako se uistinu zvao, promijenio je ime kada je otiao na magisterij u Rusiju. Iz umjetnikog egzibicionizma, ispriao je, tamo je sebi odsjekao uho.Prvi korak u politikom organizovanju sarajevske grupe je bila obnova kulturnog drutva Prosvjeta, na emu se angauje nekoliko profesora sa Filozofskog fakulteta. Profesor knjievnosti Vojislav Maksimovi u proljee objavljuje tekst u kojem trai obnavljanje Prosvjete, potom to ine profesor filozofije Aleksa Buha i knjievnik Vladimir Nasti. Obnoviteljska skuptina Prosvjete odrana je 28. juna 1990. u sarajevskoj Vijenici.Na Skuptini koju je vodio Aleksa Buha za predsjednika Prosvjete izabran je Vojislav Maksimovi. Nije se sluajno kod bosanskih, kao i kod krajinskih Srba prvi oblik jaanja etnikog zajednitva pojavio kroz obnavljanje ranije ukinutih kulturno-prosvjetnih udruenja kakva su bila Zora i Prosvjeta. Izraavanje kulturne posebnosti bila je uvertira za insistiranje na politikoj posebnosti koje e uslijediti kasnije. U srpskom intelektualnom krugu u kome se dugo razmiljalo o organizovanju bosanskih Srba, svi su u dubokoj sjeni najozbiljnije figure - Milorada Ekmeia, profesora na katedri za istoriju sarajevskog Filozofskog fakulteta. Mnogi oekuju da e Ekmei biti predsjednik stranke i njega kao apsolutnog autoriteta niko ne dovodi u pitanje. Uz Ekmeia, najuticajniji je Nikola Koljevi, profesor na katedri za optu knjievnost i teatrologiju, kojeg stranake kolege opisuju kao dubokoreligioznog mranjaka. Inicijativnom odboru stranke pristupa psihijatar i pjesnik Radovan Karadi, koji je prethodno bio u Ekolokom pokretu Zeleni. Anoniman je i meu misleim Srbima obiljeen kao saradnik e bezbjednosti zaduen da pokriva Udruenje knjievnika. Njihovo podozrenje izaziva injenica da Karadi nikada nije pozivan, a svi drugi jesu, na informativne razgovore nakon prokazanih knjievnih skupova na kojima je osamdesetih godina govorio pjesnik Matija Bekovi. Sumnjivom se inila i Karadieva specijalizacija u Americi. Bio je iz etnike porodice, njegov otac Vuko je zbog etnitva odleao petogodinju zatvorsku kaznu. Saglasnost za specijalizacije takve vrste je davao vladin Komitet za odnose sa inostranstvom, tako da je Karadievo porijeklo bilo vie nego dovoljan razlog da bude odbijen. Znalo se i da je osamdesetih godina suen za privredni kriminal, mada e kasnije svoj boravak u zatvoru pokuati predstaviti kao borbu za nacionalni interes. Njegovu poziciju meu vodeim bosanskim Srbima promijenie Dobrica osi.Karadi je Patrijarha upoznao osamdesetih godina u drutvu bosanskih pjesnika koji su ivjeli u Beogradu. U proljee 1990. osi poziva Rakovia i nekoliko srpskih intelektualaca iz Bosne na sastanak u Beograd. Nikola Koljevi je na sastanak poveo i Karadia. Mada su se kolege Rakovi i Karadi do tada povrno poznavali, uglavnom su se sretali na strunim skupovima psihijatara. osi je razmiljao koga izabrati za lidera bosanskih Srba, nije mogao pronai bosanski pandan Rakoviu. Predsjedniko mjesto je ponudio Ekmeiu i Buhi. Nijedan od nas nije bio spreman da preuzme tu funkciju, objanjava Aleksa Buha. Na sastanku u Beogradu osi predsjedniko mjesto nudi Koljeviu. Koljevi odbija i predlae Karadia koji je posluno sjedio do njega. Kadrovska kombinatorika je od poetka ukljuivala dr. Nenada Kecmanovia, rektora Sarajevskog univerziteta.Smatralo se da Kecmanovi ima politiko iskustvo, uvaen je, analitian i, to je najvanije, dovoljno veliki Srbin. Kecmanovi je mogao obezbijediti pristalice u rasponu od tvrdih Jugoslovena do mekih Srba, ali i zavarati politike protivnike u spektru od tvrdih Bosanaca do mekih Muslimana.Nenamjerno odabran: RadovanPhoto: EPA/Anja NiedringhausBonjaci ve imaju formiranu stranku kada Radovan Karadi poziva predsjednika SDA Aliju Izetbegovia na sastanak. Umjesto Izetbegovia na sastanak odlazi sekretar stranke Muhamed engi. Sreu se u kancelariji bolnice u kojoj je Karadi zaposlen. Karadi engiri kako Srbi hoe da formiraju stranku i predlae koaliciju. Pokazuje ve otkucan tekst koji treba potpisati, u kojem se kae kako se SDA i SDS udruuju da e zajedno ii na predizborne skupove. engi odgovara: Doktore, mi ne znamo profil vae stranke, ne znamo ko su ljudi koji e voditi stranku?!.Karadi objanjava kako e srpsku stranku voditi ugledni lan ovog drutva, profesionalac,ajvjerovatnije Nenad Kecmanovi. Kecmanovi odbija ponuenu funkciju. Naravno, imponovala mi je inicijativa da doem na elo SDS-a za koju sam neformalno saznao i neto ranije. Meutim, grupi osnivaa koji su mi to i formalno saoptili objasnio sam da sam lino skloniji nekoj varijanti graanske partije koja bi imala vei autoritet da ponudi demokratsko rjeenje meunacionalnih odnosa u BiH i koja bi obavezno bila orijentisana na iri jugoslovenski prostor, objanjava Kecmanovi zato nije stao na elo SDS-a. Rekaoam im da ve postoje razmiljanja i okupljanja na takvoj platformi i da sam u njih ukljuen, ali da istovremeno podravam organizovanje i naeg naroda na nacionalnoj osnovi poto su to ve uinili i Muslimani i Hrvati. Izgleda da je moja pluralistika otvorenost za obje opcije stvorila utisak da se dvoumim, pa je moja kandidatura ostala u opticaju ak i na osnivakoj skuptini SDS-a.Savezni premijer Ante Markovi je nakon raspada jugoslovenskih komunista jo uvijek vjerovao da raspad SKJ ne znai i nestanak Jugoslavije. Velikim narodnim mitingom odranim 27. jula 1990. na Kozari pred vie od 100 hiljada okupljenih promovisao je Reformsku stranku sa kojom e izai na izbore. Kecmanovi se pridruio nasmijanom jugoslovenskom premijeru. Ja sam i komuniste napustio zato to su prestali da budu jugoslovenska stranka, kao to sam i u reformiste otiao, i pored politiki probitanijih ponuda, ne toliko zbog reformi Ante Markovia, nego zbog toga to je to bila u tom momentu jedina jugoslovenska stranka na terenu BiH, tumai Kecmanovi.SDS je u politiku arenu uao pozivajui na ruenje komunizma. Nakon to analize koje za internu upotrebu pravi Inicijativni odbor pokazuju da je srpsko stanovnitvo uglavnom seosko stanovnitvo, razmatra se ideja da se formiraju odbori stranke po manjim mjestima i selima. Nakon svega, Karadiev etniki pedigre inio se prihvatljivijim za nacionalni pokret nego pedigre bivih komunista. Na sastanku Izvrnog odbora Prosvjete Maksimovi, Koljevi i Ekmei vre pritisak na Vladimira Srebrova da prepusti vodee mjesto Radovanu Karadiu. Koriste argument da se radi o velikom Srbinu iz etnike porodice koji ima podrku Dobrice osia.S obzirom na planiranost buduih dogaaja, Srebrov je u stvaranju SDS-a bio dvostruko izmanipuliran jer je na svojim pleima izdrao prvi negativni udar javnosti. Naroito zbog formiranja omladinskog krila SDS-a Mlada Bosna koje je, po njegovim rijeima, trebalo biti eljezna pesnica stranke.Njegov imid neu da budem lider, ve samo buntovnik svog naroda u BiH doprinio je da Karadi izgleda umjereno. Istovremeno, razmiljalo se o organizacionom obliku stranke. Neki su zagovarali podjelu stranke na dva krila - konzervativno i lijevo, odnosno etniko i partizansko krilo. Ja sam pristao da vodim narodnjako krilo i to samo do izbora, predlaui da socijaldemokratsko krilo vodi dr. Dragan Kalini , ispriao je jednom prilikom Karadi. Usprotivio se osi objanjavajui da e frakcije podijeliti stranku. tvari, pomirenje etnika i partizana bio je njegov i Miloeviev zadatak.Hrvatsko proljeeHrvatsko nacionalno buenje iz 1971, poznato pod nazivima hrvatsko proljee i Maspok, neslavno je zavrilo. Lideri Maspoka, tadanje vodee partijske linosti, smijenjeni su sa funkcija. Mnogo proljeara je zavrilo u zatvoru. Jedan od njih, Stjepan Mesi, osuen je za delikt protiv naroda i drave. U njegovoj karakteristici u zatvoru Stara Gradika zapisano je - nepopravljiv. Tada je u zatvoru zavrio i Franjo Tuman, ali je on kao disident imao mnogo dui sta od proljeara. Nepoznato je ta je zapisano u njegovoj zatvorskoj biljeci, ali je injenica da je bio nepokolebljiv. Stvaranje samostalne Hrvatske drave bila je Tumanova opsesija.Iako je njegova porodica podravala hrvatski nacionalni pokret pod vodstvom HSS-a i Maeka, on je u Drugom svjetskom ratu zavrio u partizanima. Bio je pripadnik 10. zagrebakog korpusa i radio kao obavjetajni oficir. Prije zavretka rata, u januaru 1945. upuen je u Beograd u Vrhovni tab. Tada se dogodila nerazjanjena tragedija. Otac Stjepan mu je poginuo, to je kasnije tumaeno kao samoubistvo, nesretan sluaj ili, to je bila preovlaujua verzija, da mu je oca, kao kritiara nove vlasti, likvidirala OZNA.Tumanov uspon u vojnoj hijerarhiji JNA time nije bio sprijeen: radio je u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva obrane, pri Generaltabu JNA i zavrio je Viu Vojnu akademiju. Tada je objavio Rat protiv rata, opsenu studiju o partizanskom, gerilskom ratovanju kroz historiju. Ta je studija uvrstila njegov ugled kao naunika. Narataji jugoslovenskih generala su preuzimali citate iz studije kao okosnicu za generalske ispite.Iako je dobio in general-majora 1960., ve sljedee godine svojom voljom naputa vojnu slubu i u Zagrebu osniva Institut za historiju radnikog pokreta. Na Zagrebakom je sveuilitu predava. Tumanova djelatnost od osnivanja Instituta postaje otvoreno disidentska. Objavljivanjem nepodobnih radova navukao je gnjev mnogih. Iz KP je izbaen 1967., smijenjen je s poloaja direktora Instituta, a zabranjeno mu je i predavanje na fakultetu. Prisilno je penzionisan u 45. godini.Tuman je otvorio hrvatske nacionalne teme: nametanje krivice zbog postojanja NDH i jasenovaki mit, nekoliko godina prije izbijanja Hrvatskoga proljea. Tvrdio je da je cifra od 600.000 ubijenih Srba, Jevreja, Bonjaka, Cigana i ostalih protivnika reima NDH-a preuveliana. Rekao je da je taj broj uvelian makar deset puta. Uz Blajburg, bile su to teme koje su hrvatski nacionalisti potencirali kao dovoljno neistraene i krivo interpretirane.U vrijeme kada se hrvatski proljeari tek bude, Tuman jo radikalnije izraava svoje stavove, to izaziva osudu od strane komunistikog vodstva. Zatvaraju ga 1972. Zahvaljujui injenici da je veliki hrvatski pisac Miroslav Krlea intervenisao kod Josipa Broza, izbjegao je viegodinju robiju. Osuen je na 2 godine, ali je u zatvoru proveo samo 9 mjeseci.U znak podrke Hrvatskom proljeu 20 hrvatskih emigranata, lanova Hrvatskog revolucionarnog bratstva organizacije koja je djelovala u Evropi, Australiji i SAD odluuju da ilegalno ue u Jugoslaviju. Kako jedan od lanova bratstva Bla Kraljevi ne uspijeva dobiti odobrenje australijskih vlasti za naputanje teritorije, preostalih 19 lanova se decembru 1971. sastaju u Salzburgu, gdje je provedena desetodnevna obuka, podijeljena oprema, odore i naoruanje. Grupa je 20. juna 1972. ilegalno, pjeice, prela jugoslavensku granicu na podruju Dravograda. U toku narednih mjesec dana njeni su se lanovi na podruju BiH i Hrvatske sukobljavali s tadanjom JNA, milicijom i pripadnicima Teritorijalne obrane. Protiv njih je tadanji jugoslavenski reim na noge digao ak 30.000 ljudi. U akcijama je poginulo 15 lanova grupe, a etvorica su uhapena na podruju Bugojna zbog ega su prozvani Bugojanska grupa.Nakon suenja u Sarajevu, koje je poelo 21. decembra 1972. presuda je glasila: Prvooptueni Horvat uro osuuje se na kaznu smrti, drugooptueni Keki Vejsil na kaznu smrti, treeoptueni Vlasnovi Mirko na kaznu smrti i etvrtooptueni Pavlovi Ludvig na kaznu smrti. Jedino nad Pavloviem nije izvrena smrtna kazna, jer je bio maloljetan u vrijeme izricanja presude.Komunisti prema protivnicima reima nisu imali milosti. Poslije Titove smrti 1981. Tuman je ponovo osuen na tri godine zatvora i na zabranu bilo kakvog javnog djelovanja u razdoblju od pet godina. U zatvoru je imao bolji tretman zbog partizanske prolosti to je prema tadanjim standardima podrazumijevalo uredniju eliju, dobijanje tople vode za umivanje i paste za brijanje. Zbog loeg zdravstvenog stanja je izdrao samo dio kazne.Dugo vremena, kao i drugi jugoslovenski disidenti, on nije mogao dobiti paso. Konano, paso dobija 1987. uz pomo, u to vrijeme, monog hrvatskog politiara Mike piljaka. Tuman je preko piljakovog bratia sa kojim je iao u kolu traio da ga piljak primi, a pom da mu pomogne oko tri stvari. Prvo, da mu se u Hrvatskoj objavljuju knjige to ih je napisao. Drugo, da se zauzmem oko toga da dobije paso. I, tree, da mu pomognem da se posmrtni ostaci njegovih roditelja premjeste iz mjesnog groblja u Velikom Trgoviu na zagrebaki Mirogoj. Sve sam to prenio tadanjem ministru unutranjih poslova Vilimu Mulcu. I kada sam to Mulcu iznio, rekao je: `Sluaj, ovih je dana ilas u Beogradu dobio paso, nema razloga da ga i mi ne damo Tumanu'!, ispriao je piljak.Prvi Tumanov izlet vodio je pravo u Kanadu, gdje se 1987. u gradiu Norval, smjetenom 40-ak kilometara sjeverno od Toronta, poela stvarati Hrvatska demokratska zajednica. Tuman je poslije 1987. jo dvije godine uzastopno dolazio u Norval gdje je sa domainima, emigrantima iz zapadne Hercegovine, kao to su fra Ljubo Krasi ili Gojko uak, usaglaavao viziju budue hrvatske drave. Gojko uak, koji je u svojoj biografiji sao da je roen u NDH 1945., je rodnu zapadnu Hercegovinu napustio kada je dobio poziv za odsluenje vojnog roka. Preko granice je pobjegao u fratarskoj odjei i najprije se skrasio u Austriji, a potom produio za Kanadu.Kao i Tumana, i njega je obiljeila obiteljska tragedija: brat i otac su mu nestali tokom Drugog svjetskog rata. Zadnji put su vieni kada su partizani ulazili u Zagreb. U Kanadi je uak radio najprije kao nekvalificirani radnik na graevini, kasnije u pekarama i picerijama. Na univerzitetu je, tvrdio je, zavrio niz kurseva za menadment. Postao je predsjednik nekoliko hrvatsko-kanadskih asocijacija, a svoj politiki stav izraavao je vrlo transparentno. Jednom je svinju na kojoj je napisao Tito stavio u mrtvaki koveg i tako nosio po ulicama.uak je u momentu kada se sreo sa Tumanom drao iznajmljenu, neuglednu pizzeriu u Ottawi gdje je hrvatska emigracija bila minorna. Klju za dalji razvoj dogaaja je u injenici da hrvatska emigracija u poetku nije prihvatila Tumana, jer je bio Titov general. Nije pomagala odrednica bivi. Ali, prihvatio ga je Centar, kako se u Kanadi meu Hrvatima uobiajeno nazivo Norval, koji je za ukus veeg dijela hrvatske emigracije bio previe jugoslavenski. uak je organizirao zajedno sa norvalskim franjevcima finasiranje prve turneje Franje Tumana po Kanadi i radio na prikupljanju novca za hrvatsku stranku u nastajanju. U Kanadi je postignut nepisani sporazum izmeu Tumana i emigranata iz zapadne Hercegovine kako e se graditi Hrvatska.Prva faza podrazumijevala je stvaranje samostalne drave, druga nacionalno homogeniziranje koje podrazumijeva svoenje nehrvata na status nacionalnih manjina, u treoj fazi uslijedio bi obraun sa komunistima i u etvrtoj pripajanje istih hrvatskih podruja iz BiH Hrvatskoj. Fra Krasi i dr. Tuman su uskladili svoje vizije, a na Tumanu je bilo da ih u Hrvatskoj, u dogledno vrijeme, provede. Ljudi koji su masovno pristupali HDZ-u nisu bili upoznati sa ovim planom, ak ni oni koji su se nalazili u najviem vodstvu stranke u Zagrebu. Kasnije e se pokazati da je ideja Hrvatske drave za koju je robijao Mesi, i ista ta ideja za koju je robijao Tuman, podrazumijevala sasvim razliite stvari.NDH nije samo puka kvislinka tvorevina ve izraz povijesnih tenji hrvatskog naroda za samostalnom dravom: Paveliava djela, Tumanove rijeiPhoto: blogihrvati.comGojko uak, slabog imovnog stanja za kanadske prilike, sam se ponudio preko fra Ljube Krasia da e se vratiti u Domovinu, gdje stie 1989. Tumanu je posluio kao mamac za bogate Hrvate iz inostranstva. Ugledni poslovni ljudi kao Ivica Zduni, Janko Herak ili Antun Kika za HDZ su donirali milione. Mada je svoj prvi javni skup HDZ odrao 28. februara 1989. u Zagrebu, partija je legalizovana tek u decembru iste godine kada su hrvatski komunisti, po uzoru na slovenske, odluili raspisati viestranke izbore. Pozivajui emigrante na prvi opi sabor HDZ-a, 24. februara 1990.Tuman je, kako je kasnije esto ponavljao, povukao najvaniji politiki potez. uak je bio oficir za vezu izmeu HDZ-a i MUP-a, koordinirajui prebacivanje gostiju od aerodroma do dvorane Vatroslav Lisinski, gdje se odravao Sabor. Iz jugoslovenske, komunistike perspektive, svi emigranti su oznaavani kao apsolutno zlo koje vreba i eka zgodnu priliku da rui Jugoslaviju. Potencirano je ovo nizom knjiga i filmova sa ratnom tematikom u kojoj je razlika crni i bijeli likovi bila vie nego jasno pokazana.Savezni organi, kao to su KOS ili Udba, godinama su slali svoje agente da likvidiraju istaknute emigrante po svijetu. Istina je da su neki od gostiju Prvog sabora na tlo Jugoslavije dolazili prvi put nakon 45 godina, mada je to bio arolik sastav. Izgledalo je kao da se ostvaruje dugo ekani san i da ideje zbog kojih su neki od njih godinama bjeali i skrivali se po svijetu, imali prekinute veze sa svojim obiteljima i prijateljima; osjeaj progonjenosti i nepravedne stigme, postaje stvar prolosti. Deavala se pomirba ustaa i partizana, ovoga puta ujedinjenih protiv srbo-etnike Jugoslavije.Pojavio se ovjek koji e Hrvatsku istrgnuti iz jugoslovenskih kandi i konano izvesti na put samostalnosti - Tuman. Tuman i Hrvatska postali su sinonimi. U dvorani Lisinski, skandirali su kao jedan: Tuman, Tuman, Hrvatska, Hrvatska... Ovo je bio lajt-motiv za sva dalja okupljanja HDZ-a. Tuman je bio ganut. U jednom momentu je skinuo naoale i obrisao suze. Skandiranje je postalo jo jae. Na tom Saboru Tuman je rekao kako NDH nije samo puka kvislinka tvorevina ve izraz povijesnih tenji hrvatskog naroda za samostalnom dravom. Ta izjava nije izreena u trenutku nadahnua, ona je ivjela u njemu. Moje uvjerenje je da je pria o pomirbi ustaa i partizana bila velika prevara. uak je skoro otvoreno najavljivao da pomirba treba u prvom razdoblju dok ne ojaamo Hrvatsku i dok Hrvati ne raiste sa Srbima. U drugoj fazi slijedio bi obraun unutar hrvatskog nacionalog korpusa, kae general Martin pegelj, koji je takoer prisustvovao Saboru.uak se nakon povratka u domovinu vrtoglavo poeo peti na ljestvici novouspostavljene vlasti. Bio je takav ovjek kakav je bio: idealna varijanta da ga Hrvati Hercegovine prihvate. Samo je preko njega tako bezrezervno, od veine mogla biti prihvaena politika koja nije imala anse da proe, izjavio je za novine HOS-ovac Ante Prkain.Bosanskohercegovaki Hrvati su s oduevljenjem prihvatili formiranje stranke na ije je elo stao dr. Tuman. Oni su bili kao rakova djeca koja su rjeenje za veinu svojih problema nalazili u Zagrebu. Od kolovanja do zaposlenja. Kreimir Zubak, jedan od vodeih hrvatskih politiara u BiH kae: Nacionalne stranke su bile izraz potrebe da se politikim putem i politikim sredstvima odbrani od vrlo agresivne politike koju je poeo provoditi Miloevi u Srbiji. Te stranke imaju naziv stranaka, u sutini one su nacionalni pokreti koji su objedinili irok dijapazon pojedinaca; od visokih intelektualaca, znanstvenika, politiara do obinih ljudi. Kada je rije o HDZ-u, pokret je bio izraz otpora politici iz Beograda koja je bila usmjerena protiv prava i opstojnosti Hrvata u BiH i Hrvatskoj. Zubak misli da je hrvatska nacionalna homogenizacija pred rat bila nuna kako bi se uspostavio odbrambeni pokret: Za Hrvate u BiH je to bilo nuno, jer nismo imali nijednu asocijaciju koja bi objedinjavala, povezivala Hrvate. Kada je prestao rat i potreba za velikim stepenom nacionalne homogenizacije, odnosno kada su se javili ivotni problemi, poele su se kristalizirati razlike meu nama.Osnivaka skuptina HDZ-a BiH odrana je 18. avgusta 1990. u velikoj dvorani KSC Skenderija. Ulaznice za skup su istovremeno predstavljale pristupnice HDZ-u, pa su se novinari koji su pratili osnivaku skuptinu hrvatske stranke alili da su svi postali lanovi HDZ-a. Glavni referat podnio je Davor Perinovi, ljekar iz Sarajeva. U odnosu na lidera stranke iz Zagreba izgledao je neuvjerljivo i zvuao monotono. Mada je u svom govoru Perinovi potencirao znaaj istog hrvatstva i estoko se verbalno obraunavao sa komunistima, nije zvuao kao neko ko vrsto stoji iza onog to govori.Kada su u sklopu predizbornih obraunavanja objelodanjeni podaci - koje su komunisti diskretno proturili u medije - o Perinovievom nacionalno mjeovitom porijeklu, tanije da mu je djed pravoslavni pop, a otac po definiciji Srbin, pria kae da je u Zagrebu Tuman pjenei mahao njegovom pravoslavnom krtenicom pitajui: Ko ga je doveo? Na glasanju o povjerenju lideru HDZ-a BiH koje je uslijedilo odmah nakon izvrene etnoanatomije, od 114 moguih glasova 113 je bilo protiv njega, a jedan glas - za je, naravno, bio njegov. Perinovi se nije mnogo uzbuivao. Odbrambeni mehanizam je naao u tome da ismijava Tumanovu elju da lii na Tita: Molim vas, kada biste uporedili slike Tita kako u bijeloj uniformi dolazi u Split i sadanje Tumanove dolaske u narod, ne biste vidjeli nikakve razlike.Na elo stranke je doao dotadanji tajnik Stjepan Kljui. Bio je sportski novinar, dopisnik zagrebakog Vjesnika i tvrdio jeBivi tajnik, sportski novinar i prvi lider bh HDZ: Stjepan KljujiPhoto: sanela.infoda je zbog pisanja na istom hrvatskom jeziku imao problema na poslu. Na predizborni skup HDZ-a koji se odravao na prepunom Veleovom stadionu u Mostaru utrao je ovjek koji je mahao jugoslovenskom zastavom. Masa je revoltirano poela skandirati: Tuman, Tuman, Hrvatska, Hrvatska...Jugoslavija je bila poraena i u Mostaru, bastionu bratstva i jedinstva. U isto vrijeme u Zagrebu general Martin pegelj politikom vrhu Hrvatske izlae koncepciju ugroenosti Hrvatske, Slovenije, Makedonije, BiH, Kosova od stvaranje Velike Srbije. Izlaganje traje nekoliko sati. Ova procjena je prihvaena, dijelom preutno, dijelom deklarativno. Poinje se sa nabavkom oruja iz Maarske, Njemake, sa Bliskog istoka, Dalekog istoka i stvaranjem hrvatske vojske.Do kraja 1990. u Hrvatsku je ubaeno 30.000 komada razliitog oruja. Budui da se u to vrijeme sa Beogradom vode pregovori o moguoj konfederaciji, stvaranje hrvatske vojske se odvija tajno. Svi oni koji su iz neposredne blizine pratili ta se deava u jugoslovenskom vrhu znali su da je najbolja politika ona koja se oslanja na ravnoteu oruanih snaga, ravnoteu sile.Lider HSS-a Ivan Zvonimir iak je najavljivao dalju radikalizaciju politike scene u Hrvatskoj: Nema nijedne politike partije koja bi protiv politike pozicije Tumana postavila drugaiju politiku poziciju, drugi idejni sklop, drugi politiki model. HDZ je, uz jaku finansijsku podrku arolike hrvatske emigracije, najavljivao trijumf. Najzaslunija osoba za spas i preivljavanje hrvatskih emigranata u svijetu, nakon Drugog svjetskog rata, bio je sveenik Krunoslav Draganovi.Skuptina SRBiH je pred izbore predloila da se u Predsjednitvo biraju 3 Bonjaka, 2 Srbina, 1 Hrvat i 1 Jugosloven. Ovaj srazmjer je bio najpovoljniji za Bonjake jer su na taj nain imali veinu u Predsjednitvu.Budui da su Bonjaci u BiH predstavljali relativnu veinu i da su svi graani glasali za sve predloene lanove Predsjednitva, Bonjaci su svojim glasovima mogli izabrati ne samo Bonjake nego i Srbe i Hrvate u kolektivnom efu drave. Razgovarao sam sa tadanjim komunistikim rukovodiocima Zlatanom Karavdiem, Obradom Piljkom, Markom eraniem. Karavdi mi je rekao: Birajte ljude iz redova ostalih, birajte komuniste, oni e ii na zajedniki ivot, sjea se Muhamed engi.Predloio sam da pregovaramo sa umjerenim Srbima i Hrvatima kao to je bio Obrad Piljak. Nekolicina vrlo uglednih politiara nudili su nam suradnju, kae Adil Zulfikarpai.Radovan Karadi je, kako bi izbjegao mogunost da Bonjaci biraju Srbe u Predsjednitvu, predloio Izetbegoviu da na izbore idu kao saveznici i glasaju jedan za drugog. Cilj je bio sruiti komunizam. Izetbegovi je prihvatio Karadiev prijedlog.Kasnijom odlukom je definirano da nacionalni sastav u Predsjednitvu bude 2 Bonjaka, 2 Srbina, 2 Hrvata i 1 Jugosloven. Muhamed engi kae: Alija je rekao da svaki narod treba izabrati svoje lidere. `Kako ja ne bih volio da bonjakog lidera biraju Srbi i Hrvati, tako ni mi Bonjaci neemo birati lidere Srbima i Hrvatima', rekao je Izetbegovi prema engievom sjeanju. SDA je preporuivala svojim lanovima da glasaju za kadrove SDS-a i HDZ-a. U radnikom univerzitetu uro akovi su Karadi, Izetbegovi i Kljui odriki sastanak sa kojeg su odaslali poruku svojim narodima da glasaju za koalicione partnere. Gostujui na TV-u u emisiji urednice Dubravke Keni, Karadi kae: Ako bude izaan Durakovi, bit e rata. Ako bude izabran Izetbegovi, dogovorit emo se.Prema sjeanju sudionika, nacionalnim liderima je bilo dovoljno pet minuta da se dogovore oko budue vlasti. Izetbegoviu je kao protuusluga za ustupke date Srbima i Hrvatima obeano mjesto predsjedavajueg Predsjednitva. SDS se sloio da njihov ovjek vodi Skuptinu, a HDZ je prihvatio da njihov kadar preuzme Vladu.Koaliciju SDA-SDS-HDZ o kojoj je razgovarano u vie navrata predloio je Karadi. Neposredno pred izbor predsjednika Predsjednitva sam saznao da je SDA bez mog znanja za to mjesto kandidovala Aliju Izetbegovia i za tu kandidaturu je imala podrku SDS-a i HDZ-a koji su meni, navodno, zamjerali komunistiku prolost, kae Fikret Abdi.Karadi 13. oktobra 1990. organizuje u Banjoj Luci Svesrpski sabor na kojem proglaava Srpsko nacionalno vijee BiH, po uzoru na isto vijee formirano u Krajini u julu mjesecu. Prva odluka vijea je bila da se poloaj srpskog naroda u BiH ne moe promijeniti nikakvim skuptinskim odlukama ve iskljuivo nacionalnim referendumom. To je poruka secesionistima da se Srbi u BiH ne ele izdvojiti iz Jugoslavije, a svoj ostanak u vienacionalnoj BiH uslovljavaju njenim ostankom u Jugoslaviji.U Banjoj Luci, odnosno Krajini, Srbi su dobijali izbore. Tamo je ivjelo vie od polovine birakog tijela do tada tradicionalno komunistiki opredijeljenog. Nekoliko dana prije izbora, u dvorani Mladost u Prijedoru, Krajinici su se gurali da uju goste iz Sarajeva - profesora Nikolu Koljevia i doktora Radovana Karadia. Sveani tonovi dravne himne davali su vanost skupu. I potrebnu dozu patriotizma.Prvi predsjednik Skuptine: Krajinik iz Sarajeva Predsjednik Skuptine: Krajinik iz SarajevaPhoto: EPA/Drago VejnoviMaratonci tre svoj posljednji krug. Ali uzalud. Rat protiv Srba ne mogu dobiti, uzviknuo je Koljevi. Nisu ga najbolje razumjeli.Srbima je najvea nepravda uinjena poslije Drugog svjetskog rata, obratio se skupu Karadi. to najbolje potvruje pismo koje je objelodanio Lazar Kolievski, a koje glasi: 'labija Srbija, to jaa Jugoslavija'. Ni njega nisu najbolje razumjeli. Shvatili su tek kada je Karadi rekao da ne glasaju za Nijaza Durakovia i komuniste nego za nacionalne stranke. SDS nee, kao Durakovi, dozvoliti da se smanjuju penzije borcima, da bi se dale bivim ustaama. SDS nee prihvatiti nezavisnu BiH. Za nas je prihvatljiva samo federativna Jugoslavija i ako doe do njenog rasula, ne preostaje nam nita drugo nego povezivanje sa maticom Srbijom, uzviknuo je Karadi, propraen dugim aplauzom.Iako ve prihvaen kao lider, Karadi se nije kandidovao za Predsjednitvo BiH za razliku od Kljuia i Izetbegovia. Objasnivi da eli nakon stabilizacije prilika da se povue iz politike u profesiju, Karadi je rekao da su u meuvremenu njegove ambicije u stranci, a ne u vlasti.U stranci je odlueno da kandidati za Predsjednitvo budu ugledni fakultetski profesori Biljana Plavi i Nikola Koljevi. Koljevi je odbio funkciju, kao to je prethodno odbio preuzeti vodstvo stranke. Nakon dueg dvoumljenja ipak je pristao. Bio je oprezan, nije bio ak ni lan stranke. Zadovoljavao ga je angaman u Savjetu za meustranaku saradnju SDS-a, smatra Aleksa Buha.Biljana Plavi se nije dvoumila. Ulaskom u SDS prvi put je postala lan neke partije. Do tada je nekoliko puta odbila lanstvo u SKJ. Po nekim izvorima, njen nacionalizam je postao uoljiv nakon usavravanja u Americi 1970. gdje se povezala sa srpskim lobijem. Godine 1990., kada je kandidovana za lana Predsjednitva, predloena je i za Akademiju nauka i umjetnosti BiH, ali je njenu kandidaturu osporio kolega sa Prirodno-matematikog fakulteta, ef katedre za biologiju Avdo Sofradija. Kazao sam kako smatram da po nauno-strunim kvalitetima ona ne zasluuje da bude kandidirana.Slubeni rezultati izbora objavljeni u novembru 1990. su pokazali da su na svim listama nacionalne stranke odnijele pobjedu nad partijama lijevog bloka. U Predsjednitvo ulaze iz redova Srba Biljana Plavi i Nikola Koljevi, Bonjaci Fikret Abdi i Alija Izetbegovi, Hrvati Stjepan Kljui i Franjo Boras, te Ejup Gani ispred Jugoslovena.SDS uzima preko 90 posto srpskih glasova. Najvie glasova dobio je, prema izbornim jedinicama, u Banjoj Luci i Doboju. SDA pobjeuje u najveem procentu u Bihau i Sarajevu, Tuzli i Zenici, a HDZ u Mostaru.Kod izbora lanova Predsjednitva, budui da je potivana nacionalna zastupljenost, u Predsjednitvo nije izabran Nijaz Durakovi koji je dobio vie glasova od Stjepana Kljuia, Franje Borasa i Nikole Koljevia. Kada sam se krajem 1990. obreo u tadanjem Predsjednitvu Republike, zatekao sam se u jednoj vrsti aktivnosti o kojoj sam godinama, zajedno sa svojim prijateljima, uglavnom mislio najgore, ispriao je kasnije Koljevi. Poslije sam shvatio kako je politika vjetina osvajanja vlasti, manipulacija ljudima pomou 'principijelne retorike' i konano jagma za line privilegije pod platom optegnteresa i sloboda.SDA ulazi u Parlament sa 87 poslanika, SDS sa 71, a HDZ dobija 44 poslanika mjesta. Zajedno, inili su oko 90 posto Parlamenta.Zahvaljujui predizbornom ininjeringu, u Titovom Drvaru je Franjo Boras osvojio vie glasova od Ive Komia, a u irokom Brijegu je Biljana Plavi potukla Mirka Pejanovia. Ne mediji su prije izbora objavili da je Franjo Boras ustaki satnik i sada zamislite Srbe u Drvaru kako glasaju za ustakog satnika!, prokomentirao je glasanje jedan razoarani komunista.Oko izbora predsjednika Skuptine vodile su se duge rasprave unutar SDS-a. Milan Trbojevi i Vojislav Maksimovi nisu htjeli da se prihvate funkcije predsjednika Skuptine SRBiH. Izmeu Krajinika i pokojnog Marka Simia, rukovodstvo stranke se odluilo za Krajinika, kae Aleksa Buha koji, iako tada lan Savjeta stranke i budui poslanik, ne zna da je Trbojevi zapravo prihvatio mjesto predsjednika Skuptine. Trbojevi se bavio advokaturom u vrijeme kada ga Karadi ubjeuje da kao ugledni Srbin prihvati funkciju. Ja sam kao dugogodinji sudija i advokat u Sarajevu bio poznat, ljudi su mogli po mom imenu da se opredijele. Nije bio uslov da budem lan stranke da bi me stavili na listu, kae Trbojevi koji je prihvatio mjesto predsjednika Skuptine. estitali mi jedni drugima, izljubili se po naem obiaju. A onda, kada je taj prijedlog saopten kadrovskim komisijama SDA i HDZ-a i naiao na njihovo slaganje, onda je to u SDS-u promijenjeno, kae Trbojevi koji je za imenovanje Momila Krajinika za predsjednika Skuptine saznao iz novina.Iznenaeni Krajinikovim izborom bili su i lanovi Glavnog odbora SDS-a. Jednom od njih ostao je u sjeanju Karadiev grleni smijeh kada je lanovima odbora koji su bili iz Krajine i uporno insistirali da to mjesto pripadne njihovom ovjeku saoptio ime predsjednika Skuptine: Dobili ste Krajinika, ali iz Sarajeva.Karadia i Krajinika je vezivalo zajedniko zatvorsko iskustvo. Krajem 1982. Radovan je pravio kuu na Palama. Objekat na Kalovitim brdima su gradili radnici Energoinvestove firme Graenje, a za izgradnju se pobrinuo Momilo Krajinik, tadanji pomonik finaskog direktora TAT-a, jednog od Energoinvestovih OOUR-a. Trokove materijala i radova na objektu Krajinik je knjiio na ime izgradnje acetilenske stanice koju je finansirao njegov OOUR. Kriminal je otkriven tako to je prilikom uknjienja jedne fakture grekom upisan objekat na Kalovitim brdima umjesto acetilenska stanica. Krajinik je na isti nain gradio sebi kuu u rodnom selu Zabre pored Sarajeva. Uz novu trospratnicu je sagradio i pomone objekte u kojima je uzgajao svinje.U Istrani zatvor u Sarajevu su privedeni u novembru 1984. Radnik dravne bezbjednosti Bogdan eli, na molbu bive supruge, Krajinikove sestre Jagode, urgira u istranom zatvoru da pripaze Momu. To mi daje ideju da Krajinika iskoristim da radi za nas. Pristao je da 'djeluje' prema Srbima koje smo teretili za nacionalizam, kae Vlado Vaali, tadanji radnik SDB-a zaduen za operativno obezbjeenje Istranog zatvora koji je Krajinika zaveo kao izvor uz karakteristiku - posluan.Osueni su 26. septembra 1985: Krajinik na etiri godine zatvora i novanu kaznu, Karadi na trogodinji zatvor i novanu kaznu. Uslijedile su albe i ponovljeni postupci. Milan Trbojevi je tada bio sudija Vieg suda. Donio je oslobaajuu presudu na osnovu nedostatka dokaza. U predmetu se nije vidjelo da ima neku politiku pozadinu. To je banalan predmet. Da li je neko napravio kuu iz svog depa ili je plaeno preko neke drutvene organizacije, tvrdi Trbojevi. Konano, nekoliko dana uoi osnivake Skuptine SDS-a Vii d u Sarajevu, kojim je predsjedavao Miroslav Gladanac, objavio je odustajanje od optunice protiv Karadia i Krajinika.Bilo je to vrijeme masovnih revizija sudskih postupaka i pomilovanja kada je veina osuenih sebe prikazivala kao rtve represivnog komunistikog sistema. Karadi i Krajisu tako mogli biti imenovani na visoke politike funkcije. Sudijama e se oduiti kasnije. Trbojevi e biti imenovan za prvog potpredsjednika srpske vlade, a Gladanac za republikog javnog tuioca.Radovan je stalno pokuavao napraviti Krajinika veim nego to jeste. Prilikom izbora Krajinika kod Radovana nije presudilo samo poznanstvo i zatvor. elio je imati nekog domaeg u Sarajevu. Bez obzira to je godinama ivio u Sarajevu, osjeao se kao Crnogorac, doljak. Imao je taj psiholoki kompleks ili nesigurnost i htio je nekoga odavde. Iako je bilo i kvalitetnijih ljudi oko njega, Momilo Krajinik mu se uinio kao pravi domain, kae Maksim Stanii, koji je umjesto Krajinika imenovan za predsjednika Izvrn odbora Sarajeva.Stanii nije bio lan stranke, ali je imao desetogodinje radno iskustvo u Skuptini BiH i Skuptini grada.Muhamed Bei, ministar unutranjih poslova u vrijeme komunista, u sveanom je odijelu doao na sjednicu Skuptine na kojoj se trebalo vriti imenovanje ministara prve postkomunistike Vlade. Na sjednici Kluba poslanika SDA je usvojen prijedlog da Bei ponovo bude izabran za ministra unutranjih poslova. U zemlji koja je pretendirala na samostalnost, a koja je bila bez sopstvene vojske, imati mjesto prvog ovjeka policije znailo je imati jedan od instrumenata drave pod svojom kontrolom. Bei je godinama radio kao predsjednik komisije za odnose sa vjerskim zajednicama i po tom osnovu je upoznao kasnije osnivae SDA i uspostavio dobru suradnju sa njima. Na funkciji ministra MUP-a on pomae osnivaima SDA, naoruavajui ljude iz njihovog obezbjeenja.Slino se ponaaju i drugi funkcioneri MUP-a koji pomau SDS, odnosno HDZ, kae Munir Alibabi koji je u vrijeme izbora zaposlen u analitici. Mnogi dosjei su tada sklonjeni, zapravo odneseni iz MUP-a, recimo dosje oko ubistva Demala Bijedia ili u vezi nekih zagraninih sluajeva, kae on.I dok traje preuzimanje vlasti, u MUP-u vlada psihoza meu zaposlenim kako e se nova vlast ponijeti prema njima. Zejnil Vukas se sjea: Sjedili smo u kancelariji tadanjeg predsjednika Opine Stari Grad Selima Hadibajria kada je uao Munib Zahiragi i donio cedulju sa imenima kandidata za funkcije u policiji. Jedno je bilo - Alibabi. Pitao je Behmena: "Hadija, ta je ovo? Ovdje na papiru se spominje zmija koja nas je najvie ujedala".Behmen je odgovorio: "Neka je. To je profesionalac. Alibabi jo uvijek nije znao da li e, uope, zadrati radno mjesto, a Bei je bio siguran da e postati ministar. Meutim,a samom zasjedanju Skuptine Fikret Abdi ultimativno trai da mjesto ministra unutranjih poslova dobije Alija Delimustafi. Delimustafi je obeao da e Abdiu pomoi oko `Agrokca', kae bivi Abdiev suradnik, a zajedno sa Delimustafiem iz `Cenexa' je doao i Jure koji je ve bio penzionisan, a honorarno je radio u Delimustafievoj firmi.Postoji jo jedna verzija prema kojoj je Delimustafi postao ministar MUP-a, tako to se Abdi odrekao svog poloaja predsjednika Predsjednitva koji mu je pripadao po osvojenim glasovima, a zauzvrat je traio da njegov ovjek - Delimustafi bude ministar unutranjih poslova. U svakom sluaju, Izetbegovi je postao predsjednik Predsjednitva, Momilo Krajinik predsjednik Skuptine, a Jure Pelivan predsjednik Vlade.Radi mira u kui i u elji da im prije, uz obeanu pomo, obnovim `Agrokomerc' i privredu prihvatio sam da se kao lan Predsjednitva posvetim privredi i ekonomiji, objanjava Fikret Abdi zato je odustao od svog, prema izbornim glasovima dobijenog mjesta, prvog ovjeka bosanskog Predsjednitva.Zna se iji barjak e se vijoriti Srbijom: Vuk DrakoviPhoto: EPA/Janek SkarzynskiSavez u Bosni je naizgled bio sklopljen. Ministri prve demokratske Vlade su sjedili rasporeeni oko dugakog stola. Na elu je bio Jure Pelivan, sa desne strane Rusmir Mahmutehaji, zatim Muhamed engi, lijevo su bili Miodrag Simovi, ahbaz Dihanovi... med engi se sjea: Tokom svih sjednica su ministar za boraka pitanja, jedan penzioner iz Drvara i mladi musliman Ismet Kasumagi spavali. Skrenem jednom Ismetu panju na to, kaem mu da se novinari smiju i pitam ga: Boga ti, ta radi po svu no? Kae: `Sijelim'.Nekoliko dana nakon izbora Maksim Stanii je zaduen da pripremi izlaganje za predsjednike i lanove mjesnih odbora SDS-a i novoizabrane poslanike. U idilinom zimskom ambijentu na Koranu 8. i 9. decembra je poduavao nove funkcionere. Govorio sam o ustavnoj strukturi drave i vlasti i polugama vlasti. Objanjavao ta je drava i kakva je metodologija rada u viestranakom sistemu. Po istom zadatku, prisutni su i Ranko Nikoli i Miodrag Simovi. Simovi govori o sudskom sistemu, struno i nerazumljivo. Priblii to ljudima, opomenuo ga je Karadi prije nego to je napustio savjetovanje. Radovan je bio prisutan u poetku, poslije odlazi na sastanak sa Izetbegoviem. Pregovarali su oko podjele vlasti, veli Stanii i objanjava kako je istovremeno slian skup organizovala SDA na Bjelanici. Ima li pitanja?, upitao je Stanii na kraju. Delegacija iz Nevesinja se javila za rije. Zato je Radovan na izborima u Srbiji podrao Miloevia, a ne Vuka Drakovia? Ostavite to za kasnije, priajmo o ovome, zamolio je Stanii. Meutim, temjoj je govorio Stanii prisutne nije interesovala, pa je savjetovanje zavreno. Oni uopte nisu bili svjesni odgovornosti koju su dobili kada su uzeli vlast, kae on.SDS je bio podijeljen na vukovce i miloevievce. Vuk Drakovi, lider najvee opozicionnke u Srbiji, Srpskog pokreta obnove, je u predizbornoj kampanji, dok su oko njega leprale etnike zastave, poruivao: Srbijom e leprati samo jedna zastava, srpska, a ako onaj ko uzme drugu ostae i bez zastave i bez ruke. Onima koji su u SDS uli deklariui se kao nacionalisti, ideologija SPO-a je bila mnogo draa. Miloevi je za njih bio komunista, a komuniste su u BiH sruili.Na decembarskim predsjednikim izborima u Srbiji Miloevievi protukandidati su bili, pored Drakovia, Ivan uri, Vojislav eelj, Sulejman Ugljanin... Miloevi je izaao na isa antiratnim parolama. I pobijedio. estitam vam brilijantnu pobjedu na izborima. Vaim izborom ispunjena su oekivanja najveeg dijela srpskog naroda u BiH da na elo Srbije doe sposoban dravnik koji gaji odgovornost prema dravi Srbiji, njenim graanima i svim Srbima van Srbije, stajalo je u Karadievoj estitki.Iako se Karadi sa Miloeviem ve upoznao, jo uvijek je susrete s njim ili Borisavom Jovim, predsjedavajuim jugoslovenskog Predsjednitva, dogovarao Dobrica osi.Trijumfalna izborna pobjeda pokazala je da je SDS uspio postati pokret. Da je postao profitabilno preduzee, pokazalo je vrijeme. Uz Momila Krajinika, najzasluniji za to je bio Rajko Duki, direktor privrednog giganta Boksit iz Milia. ef predstavnitva oksita, koje je bilo smjeteno u sarajevskom hotelu Holiday Inn je bio Mirko Krajinik, Momilov brat.Ispoetka smo plaali ruak za neki skup SDS-a ili im odraivali poslove na maini, objan Duki. Tada smo napravili dva stranaka preduzea `Privrednik' i `Javnost'. Osnovao sam sa Miroslavom Toholjem i Dukom Koziem. Nabavljali smo kioske iz donacija i opremu. Preko `Privrednika' smo radili odgovarajue poslove, trgovinu, gorivo, uzimali maru 3 posto i tako smo finansirali stranku, kae Duki negirajui da je zloupotrebljavao Boksit u stranake svrhe. `Boksit' je jedno vrijeme imao cisterne i naftu koja je kupovana za `Privrednik'. Plaana je i prodavana zvanino, dravi je plaan porez. Mnogi su poklanjaliovac stranci kao Sinia Koprivica, direktor firme `Koprivica-trade'. Ja sam tri miliona maraka dao Karadiu. Moram rei da on te pare nije traio od mene. Ja sam otiao u vilu u ulici ure akovia gdje je bio poslaniki klub SDS-a. Tamo su se srpski poslanici sastajali, ini mi se utorkom i etvrtkom. Prvo sam im htio dati pet miliona maraka, jer su me naljutili neki privatnici Muslimani koji su davali novac svojim sunarodnicima u SDA... Finansirao sam SDS, dodue ne novcem koji sam na poten nain zaradio, ali to sam ja dao, to mi niko ne moe porei, tvrdio je Koprivica.Novac je zaradio tako to je naplatio automobile koje nikada nije isporuio kupcima zbog ega je kasnije osuen na viegodinju zatvorsku kaznu. Najvei finansijeri stranke u poetku su bili privatni poduzetnici Danilo Veselinovi i Jovan Tintor, zahvaljujui emu su postali potpredsjednici Izvrnog odbora SDS-a.Tintor je krajem osamdesetih suen zbog nacionalistikih ispada i remeenja javnog reda i mira. Bio je pun para. Novanice su ispadale iz njegovih depova, sjea se nekadanji rajevski sudija Svetislav Stanojevi.mMoljakali su za njega vie puta, ali je ipak odleao presuenih 45 dana. Tintorova firma je radila unosne poslove za Srpsku pravoslavnu crkvu. Restauraciju etiri pravoslavna objekta Tintor je veoma skupo naplatio. Ustvari, tim novcem je Srpska pravoslavna crkva finansirala Obrovac i jo nekoliko optina u Kninskoj krajini. Novac je u Krajinu proslijedio Tintor kroz odluku SDS-a o pomoi bratskim optinama. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna je zvanino proglaena 18. novembra 1991. na sveanosti u Grudama, kada je za prvog i zamalo doivotnog predsjednika izabran Mate Boban. U teritorijalnom smislu, sukladno instrukcijama iz Zagreba, ta je politika, kulturna i gospodarska cjelina hrvatskog naroda u BiH trebala zaivjeti u opinama Jajce, Kreevo, Busovaa, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Skender Vakuf (Dobretii), Kakanj, Vare, Kotor-Varo, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posuje, Mostar, iroki Brijeg, Grude, Ljubuki, itluk, apljina, Neum, Stolac i Trebinje (Ravno). Naknadno je osnovana Hrvatska zajednica Usora, koju ine dijelovi opina Doboj, Tesli i Teanj.Formiranje Herceg-Bosne je istovremeno oznailo poetak sukoba unutar elnitva HDZ-a, u kojem koncepcija za jedinstvenu BiH nije imala nikakve anse. Uz probosanski orjentiranog Stjepana Kljuia vrsto je stajala veina zastupnika iz Posavine, dok su se sa druge strane u veini nalazili oni koji su podravali Bobanovu viziju.Ivan Zvonimir iak, predsjednik Hrvatske seljake stranke, je hrvatsko insistiranje na podjeli Bosne tumaio ustupkom hercegovakom lobiju. eli se rtvovati 700 tisua Hrvata za raun 100 tisua Hercegovaca. Protivio se podjeli Bosne. U najidealnijim uvjetima svega 34 posto Hrvata koji ive u BiH ivjelo bi u hrvatskoj dravi.U Zagrebu 27. decembra 1991. Franjo Tuman ima sastanak sa delegacijom HDZ-a BiH koju predvodi Stjepan Kljui. Kljui prisutne obavjetava da su na Boinom prijemu obavljeni razgovori sa Srbima koji trae kantonizaciju i podjelu medija. Traili su rekao je Kljui pod parolom nee krst na krst, da se mi dogovorimo. Tuman pita da li se tokom razgovora o podjeli ilo u materiju. Ne, ne, kurvini su to sinovi, nee oni da kau, idemo mi podijeliti, pa vama ovo, nama ono, nee oni to, nego kau, tamo gdje je pet posto Srba, to je Srbija, e sada vi izvolite. Oni tono znaju, draga gospodo, to nam nude i tu nema nikakve razlike izmeu bilo kojeg srpskog politiara; od eelja, koji je etnik, do onog Miunovia koji je tamo za demokrate, svi potpuno isto daju zapadnu Hercegovinu bez Stoca i Mostara i na granici Neretve, a ostalo je njihovo, i tu permanentno nastoje to uraditi, odgovara Kljui.Mate Boban je optimistian. I za sluaj da Bosna i Hercegovina ostane nezavisna drava, ali bez bilo kakvih veza sa raspadajuom ili bilo kakvom drugom buduom Jugoslavijom ili ako bi dolo do njenog raspada, onda bi taj prostor u kojem otprilike ivi 650 tisua Hrvata, taj prostor bi dakle onim meunarodno priznatim metodama, demokratskim metodama stvar elaborirao na nain da se taj prostor proglasi nezavisnim hrvatskim prostorom i prikljui dravi Hrvatskoj. Momenat za to je, kae Boban, tek onda kada to hrvatsko vrhovnitvo kojem je narod dao apsolutno povjerenje odlui.Ako me Tuman odluio izbaciti, izbaciti e me iz ivota, a ne samo sa funkcijePhoto: sanela.infoRije uzima Tuman. Objanjava da su konano i SAD shvatile da je Jugoslavija prestala postojati, ali se jo nisu odrekle ideje da neto na tom tlu zadre, u okviru nekakve asocijacije, makar sline onom to se desilo u Sovjetskom Savezu ili da iskoriste Srbiju za svoj uticaj nasuprot Muslimanima i islamu. Naime, moe se po mnogo emu zakljuiti da bi Amerika rado prihvatila Srbiju kao andara naspram Muslimanima, da bi sprijeila u budunosti stvaranje islamske drave u Evropi, objanjava Tuman. U nastavku rezimira: "u Bosni je treina Srba i JNA je na njihovoj strani, u takvoj konstelaciji snaga, Bosna ne moe opstati". I kada bi opstala, objanjava on, uz postojeu muslimansku politiku Bosna bi se vie vezala za Srbiju, negoli za Hrvatsku. To je ak Izetbegovi, Stipe se moda sjea, kae Tuman, jednom otvoreno rekao. Zbog toga, kljuna je Tumauka: Sa jednim pametnim razgranienjem, sporazumom sa Srbima u Bosni, moemo dovesti do toga da, umjesto rata, koji prijeti ovako nerijeenom pitanju i sa tim gomilanjem armije, da ak ta armija bude zalog provedbe razgranienja. Prisutne je potom pozvao da pogledaju veernji dnevnik.Sastanak je nastavljen u 19.55. Prvi je rije uzeo Miro Lasi. Dva su meaa u tisuugodinjoj hrvatskoj povijesti, rekao je on: kralj Tomislav i Franjo Tuman, Pred tom injenicom sve drugo treba da se povue. Prenosi kako je razgovarao sa Radovanom Karadiem koji nudi razgranienje i koji je na Lasievo pitanje: ta onda sa Muslimanima, odgovorio: Poslat' emo ih u more, sve do Barija i do obale Italije. Meutim, Lasi, kojem su oitprijale historijske paralele, povlai jo jednu. Sluaj Pai - Trumbi. Trumbi je bio razun ovjek, ali ga je lukavi Pai izigrao. To znai, zakljuuje Lasi, da se ni Srbima ne mopotpuno vjerovati: To je Bizant, bizantska politika, bizantski mentalitet.Stjepan Kljui, koji se nije slagao sa nadolazeom hrvatskom politikom, smijenjen je na dramatinoj sjednici Predsjednitva HDZ-a, koja je 2. februara 1992. odrana na irokom Brijegu. Stipe Mesi je na ovu sjednicu stigao iz Zagreba sa zadatkom da smijeni Kljuia. Odmah je, po dolasku, saopio Kljuiu koja je njegova misija. Prethodno se konsultovao sa lanovima Predsjednitva HDZ-a BiH i doznao da svi njegovi lanovi daju podrku Kljuiu. Zbog toga je predloio da Tumana dovedu pred svren in tako to e Mesiumanu da je Kljuia nemogue smijeniti, jer ga je izabralo vodstvo HDZ-a BiH.Na ovaj Mesiev prijedlog, Kljui je odgovorio: Ako me Tuman odluio izbaciti, izbaciti e me iz ivota, a ne samo sa funkcije. Kljui je podnio ostavku, a zamijenio ga je dr. Miljenko Brki, ministar za vjerska pitanja u Vladi BiH. Brki je za novog v.d. predsjednika HDZ-a BiH imenovan 15. marta 1992., na sjednici Glavnog odbora u Bugojnu, ali se od momenta njegovog izbora znalo da na toj dunosti nee ostati dugo.U isto vrijeme Karadi daje instrukcije SDS-u: Srbi nemaju nikakve potrebe za stranakom vojskom. Armija je tu. Sluajno se nai i njihovi ciljevi stoprocentno poklapaju. Nemojte da tu tehniku i tu Armiju ostavimo samu. Nemojte. Prioritetni zadaci SDS-a bili su plebiscit i preuzimanje vlasti u optinama obiljeenim plavom bojom na njegovoj mapi. U plavo je iscrtano oko 70 posto bosanske teritorije.Na sastanku odranom nekoliko dana prije plebiscita, Karadi je poduavao optinske funkcionere: Ove nedjelje posmjenjujte odlukom izvrnog odbora sve direktore i urednike radija koji vas ne sluaju i ne potuju politiku... uzmite energino Slubu drutvenog knjigovodstva u svoje ruke. Nisu ga najbolje razumjeli kada je govorio o prestrukturaciji optina pa je pojasnio stvari, srpska arija, turska arija, srpski poslovi, turski poslovi, srpske kafane, pozorita i sve drugo. To je jedino rjeenje. Ja sam to odavno govorio, zna ga Plavi i Krajinik.Srbi e Evropi ponuditi faktiko stanje: Kartoljubac KaradiPhoto: EPA/DRAGO VEJNOVIJa vam garantujem da je ovo za sva vremena. Moramo da stvorimo za sebe svoju dravu i omoguimo njima da imaju svoju dravu, ko god oni bili, Muslimani ili Hrvati, rekao je. Srbi e Evropi ponuditi faktiko stanje, objasnio je, pravo ionako vie niko ne uzima u obzir. Faktiko stanje e biti da Izetbegovi ne moe da uvede vlast u 70 posto teritorije. Da ni u jedno srpsko selo ne moe da uvede vlast. Ni u jednoj srpskoj optini on nema vlast, da e milicija morati da vas slua u trenutku odsudnom, da vas slua i uspostavi red na osnovu Ustava SFRJ, a ne Ustava BiH. Mi ga naravno neemo prihvatiti, oni e naravno, nou sazvati sastanak i usvojiti ga. Ali, mi emo sprijeiti da izau iz Sarajeva, kod Kozje uprije taj zakon i taj Ustav nee moi gore proi. Moramo biti spremni na to, nema druge s njima.U decembru 1991. pod pritiskom Njemake Evropska zajednica je ponudila priznanje svakoj od est jugoslovenskih republika. Alija Izetbegovi je 12. decembra, dan nakon susreta sa predstavnicima EZ lordom Karingtonom i Hoseom Cutillerom, otiao kod komandanta sarajevskog korpusa Vojislava urevca i rekao da e zatraiti nezavisnost. Namjerava li to objaviti graanski rat, Alija, upitao je general. Slino je reagirao i voa bosanskih Srba Radovan Karadi.Otputovao je u Beograd. Zatraio je od Borisava Jovia da JNA bosanske regrute premjesti u Bosnu kako bi se formirala vojska. Vojska e ostati tamo gdje jeste jer se trai politiko rjeenje, odgovorio je Jovi. Nije jo uvijek nita elio rei o Miloevieva koji su znali samo on i Generaltab. Miloevi je zatraio od vojne komande da u tajnosti premjesti oficire roene u BiH u njihovu matinu republiku. Mada je Generaltab nerado ispunio ovaj zahtjev, u momentu priznanja BiH od 90 hiljada vojnika, koliko ih je bilo u BiH, 85 posto su bili Bosanci.Dok su u Sarajevu u toku pripreme za referendum o nezavisnosti, u Banjoj Luci se 9. januara 1992. proglaava Srpska republika BiH. Evropska zajednica je de facto priznala BiH koja ne postoji, na ijim prostorima postoji jo jedna dravna cjelina, Srpska republika BiH, objasnio je novu realnost Karadi ignoriui primjedbe o nelegalnosti njegove drave.Republikom Srpskom nazvae je nekoliko mjeseci kasnije Ljubomir Zukovi, prvi ministar obrazovanja i kulture u srpskoj vladi, na jednom od sastanaka partijskog vrha u odmaralitu Kikinda na Palama. Zukovi je objanjavao drutvu koje su inili Karadi, Krajinik, Branko eri, Velibor Ostoji i Ilija Guzina da: Pridjevna imenica Srpska, u konkretnom sluaju znai srpska zemlja isto kao to Deutschland znai njemaka zemlja. Isto vee na srpskoj televiziji je upotrijebljen novi naziv za dravu iju je budunost Zukovi vidio u Ujedinjenim srpskim zemljama.NA se polako transformirala u srpsku vojsku ega su neki njeni pripadnici bili svjesni, i tako su postali predmet praenja. Oni koji nisu, postali su rtve vlastitih iluzija. Jula 1990. kapetan Sead Reki koji je na vezi sa KOS-om poinje kolovanje u Komandno-tabnoj akademiji na Banjici.Zatie u istoj klasi majore Sefera Halilovia i Hajrudina Osmanagia koji sa Haliloviem dijeli sobu. Reki koji je tada estoki Jugosloven biva iznenaen stavovima svojih kolega. Tokom istranog postupka koji e se nad njim provesti nekoliko godina kasnije, Reki priznaje: U razgovoru sa Seferom i Hajrom, vidio sam da obojica imaju suprotan stav u odnosu na mene. Hajro je javno iznosio svoje stavove o ugroenosti muslimanskog i hrvatskog naroda i naginjao SDA. Sefer je dobro poznavao historiju muslimanskog naroda i vie je bio naklonjen bonjatvu. Osuivao je rat u Hrvatskoj. O ovim saznanjima sam poao obavijestiti majora arca, ali ga nisam naao.Zbog toga Reki, doavi na vikend u Sarajevo, o ovom obavjetava efa KOS-a za BiH Fikreta Muslimovia i njegovog zamjenika Peru Simovia. Nakon jednog odlaska u akovo, Halilovi je promijenio ponaanje. Na pauzama je bio sam i veoma zatvoren. Kada sam ga sreo, upitao sam ga ta se deava. Rekao mi je da mu mentor vraa rad po nekoliko puta i to po nalogu KOS-a, rekao je Reki. Halilovi tada Rekiu kae kako zna da neko od kolega o njemu referie KOS-u i da e saznati ko to radi. Sumnjao je u Rekia.Reki i Haliloviev cimer kapetan Zoran Soldat su potraili generala Mileta Babia, naelnika KOS-a Prve armijske oblasti. Poeli su iznositi svoje miljenje o Haliloviu, a general ih je prekinuo odmahujui rukom i govorei: Poslat' u ga u prekomandu.Blagoje Adi, naelnik Generaltaba JNA, 13. septembra 1991. dri predavanje za oficire na Komandno-tabnoj akademiji. Amfiteatar je pun. U uniformi, kao i svi ostali u sali, ali nakien inovima, Adi govori o krizi u Jugoslaviji. Naglaava da oficiri moraju biti svjesni svoje misije, jer bez JNA savezna drava ne moe opstati. Jugoslavija, slikovito se izrazio Adi, stoji na dvije noge. Jedna je JNA, a druga su Srbi.Major Halilovi die ruku, ima pitanje. Hajrudin Osmanagi koji sjedi do njega u klupi vue ga za rukav, pokuavajui mu spustiti ruku. Predosjea probleme. Izvolite, predstavite se i pitajte, kae general Adi. Halilovi se predstavlja, navodi in i mjesto slube, potom kae kako je razumijevao da Jugoslavija zajednika kua, ali ukoliko se oslanja samo na Srbe, to onda vie i nije. Oficiri poinju da zvide, udaraju ritmiki po klupama u znak protesta. Predavanje se prekida. Halilovi vue Osmanagia i tre u sobu da pokupe stvari. Sjedaju u auto i u punoj brzini jure ispod vojnike rampe koja se sputa. Nazad se vie nije moglo.Neto kasnije sam poslao pismo da elim napustiti aktivnu vojnu slubu, kako bih dobio na vremenu. Naveo sam da elim ii na zapad. Znao sam da e me, najprije, traiti u rodnom Prijepolju. Pozvao sam roaka koji je radio u optinskom sekretarijatu narodne odbrane da vidim da li me ve trae, sjea se Halilovi. Istina je, reeno mu je, da je raspisana potjernica, to se i moglo oekivati za dezertera, to je tada bio Halilovi. okantan je bio njen sadraj. Otprilike u potjernici je, kako mi je ovaj roak rekao, pisalo: obrazovan i inteligentan, potencijalni voa, u sluaju susreta: ne hapsiti, likvidirati na licu mjesta.Major Sead Reki je pozvan na razgovor u centralu KOS-a kod generala Aleksandra Vasiljevia. Vasiljevi mu kae kako treba prei u savezni SUP na mjesto zamjenika komandanta brigade milicije, jer savezni sekretar za unutranje poslove Petar Graanin, navodno, trai sposobnog oficira. Ovo mjesto je bilo predvieno za ovjeka iz BiH. Sead Reki stie u MUP BiH u grupi saveznih inspektora koji su navodno poslani na ispomo.Raunajui na slovenaki i hrvatski recept, pretpostavljali su da e MUP BiH sa svojim rezervnim sastavom biti okosnica stvaranja bosanske vojske. Na elu MUP-a se nalazio Alija Delimustafi, ovjek neobine vjetine preivljavanja. On je u Sarajevu zavrio kolza kuhara, a njegovo prvo zaposlenje je u hotelu Evropa odakle e sedamdesetih godina prei da radi kao kuhar u Domu JNA, gdje brzo biva unaprijeen u efa. Na tom poslu je podvrgnut istrazi zbog finansijskih malverzacija, a istragu nad njim obavljaju tada visoki oficiri Kontraobavjetajne slube (KOS) JNA Aleksandar Vasiljevi i Slavoljub Beloevi Beli. Iako je u pitanju pronevjera velike koliine novca, Delimustafi nije zatvoren, samo je odstranjen iz JNA. KOS je svoje suradnike obino regrutovao oprostom grijehova u zamjenu za kooperativnost.U meuvremenu, zavrava kurs za milicionere. U periodu izmeu 1980. do 1983. u Sarajevu otvara lanac grilova, uvezuje sistem pijanih tezgi i bavi se nakupstvom. Zbog privatnog biznisa kojim se bavi kao policijski pozornik krajem 1983. suspendovan je sa posla uz obrazloenje da naruava moralni lika policajca. Prihvata neupadljivo mjesto efa stovarita preduzea Voar iz Zagreba i do 1986. je bogat ovjek. Kao takav poinaditi sa tada sitnim kriminalcem Ismetom Bajramoviem elom i unajmljuje ga da jednom revnosnom trinom inspektoru zapali automobil.Kuvar, pozornik, ministar - sve u jednom: Alija DelimustafiPhoto: bhdani.comBajramovi na sudu preuzima svu odgovornost na sebe i odlazi u zatvor. Delimustafi je ef zagrebakog Voara sve do 1989. kada se potukao sa direktorom preduzea. Nakon tri nedjelje provedene u bolnici zbog povreda zadobijenih u tui, pritvoren je, ali i ubrzo puten na slobodu. Istragu o ovom sluaju vodio je tadanji krim-inspektor Momilo Mandi, koji e devedesete, kada Delimustafi bude imenovan za ministra bosanske policije, postati njegov pomonik.Poetkom 1989. Delimustafi formira vlastito preduzee Cenex sa tridesetak malih poslovnih punktova. Nakon izlaska iz KP Doma Zenica, Ismet Bajramovi poinje raditi na obezbjeenju jednog od objekata novostvorene firme.Prvi vietranaki izbori Delimustafia nisu zatekli nespremnog. Jo u toku predizborne kampanje kada je pobjednik bio neizvjestan, u manjoj ili veoj mjeri donira politike stranke. SDP od njega dobija novac za organiziranje nekoliko predizbornih skupova, a SDS-u i Savezu reformskih snaga uplauje manje devizne iznose. SDA poklanja blindiranu mazdu-626, a u samom finiu predizborne kampanje, kada je njihova pobjeda potpuno izvjesna, bonjakoj stranci donira veu koliinu novca.Kontakte sa SDA Delimustafi odrava preko poslovnog partnera, foanskog trgovca Senada ahinpaia aje sa kojim je trgovao voem, zatim Muhameda engia i kasnije Fikreta Abdipravo je Abdi bio presudan za Alijino ministarsko mjesto u novoj Vladi, budui da su se tri nacionalne stranke u preraspodjeli funkcija dogovorile da mjesto ministra unutranjih poslova pripadne SDA. Delimustafi je bio ovjek Fikreta Abdia, a Abdi je bio projugoslovenski orjentisan, izjavio je Momilo Mandi koji je u to vrijeme, kao kadar SDS-a, imenovan za pomonika novog ministra policije.Tako je Delimustafi ostvario san svakog policajca pozornika da jednog dana postane ministar. Zajedno sa njim u MUP dolaze novi kadrovi koje postavljaju pobjednike stranke. Komunistiki kadrovi bivaju smijenjeni ili upueni u policijske stanice izvan Sarajeva. Odmah nakon ustolienja dvojca Delimustafi Vitomir epini, koji je njegov zamjenik, najvie medijske panje zaokuplja pria, plasirana iz ministarskog kabineta, o Bori i Ramizu (koji su u komunistiko vrijeme bili paradigma bratstva i jedinstva) na elu ove institucije kojom se eljelo pokazati kako e idilini odnosi ministra policije i njegovog zamjenika epinia nadvladati krize koje je sa sobom donio talas nacionalnog preporoda. Nevjet javnim istupima, Delimustafi nije komunicirao sa medijima.Prvi potez ministra bio je da rasformira Odjel za narkotike pri MUP-u BiH i formira Biro za narkotike kojeg vee direktno za svoj kabinet i koji nikome nije podnosio raune izuzev samom ministru. Rijetko je dolazio na sjednice, najee ga je mijenjao njegov zamjenik epini, sjea se Miodrag Simovi, tadanji potpredsjednik Vlade. Alija jprvenstveno bio poslovan ovjek, zakljuuje on.U vrijeme rata u Hrvatskoj Delimustafi se pojavljuje kao posrednik izmeu JNA i Hrvatske. Kada su organi JNA na zagrebakom aerodromu uhapsili kanadskog biznismena Antuna Kikaa sa tovarom naoruanja i smjestili ga u sarajevski vojni pritvor, kanadski Hrvati su sakupili novac za njegovu razmjenu. Istovremeno, hrvatska strana je uhapsila generala JNA Milana Aksentijevia i nekoliko oficira iz saradnike mree KOS-a u Hrvatskoj. Preko ministra odbrane Hrvatske, Gojka uka novac prikupljen u Kanadi podijeljen je posrednicima u razmjeni Kika - Aksentijevi, meu kojima je bio i Alija Delimustafi. Razmjenu je organizovao i proveo tadanji naelnik KOS-a general Aco Vasiljevi.General Nedeljko Bokovi, koji je naslijedio generala Vasiljevia na funkciji, kae da je Kika razmijenjen bez abolicije ili odluke savezne vlade. Tada je Vasiljeviu dostavljeno 3 miliona US dolara za kauciju i njihovo putanje koji su nestali. Dio novca iz razmjene pripao je Delimustafiu. Nestalo je i oruje zaplijenjeno u Kikaevom avionu. Osam sanduka je Vasiljevi naredio da se dostave u njegov kabinet. Kad sam primio dunost od komisije, ne naoh nijedan sanduk, kae Bokovi.Delimustafia sam prvi put upoznao 1. septembra 1991. na dogovorenom sastanku u Han-Pijesku, a na inicijativu ondanjeg saveznog sekretara za unutranje poslove, generala Petra Graanina, tvrdi Vasiljevi. Meutim, kako se u vrijeme pregovora sa JNA, Alija hvalio pred svojim suradnicima da generale sa kojima se sastaje osobno poznaje jer ih je, kada je bio zaposlen u Domu JNA esto vozio kui mrtve pijane i dogovarao im susrete sa lakim damama, moglo se zakljuiti da misli i na Vasiljevia i da njihovo poznanstvo datira mnogo prije 1991.I pomonik kriminalac: Momilo MandiPhoto: daylife.comPo funkciji koju sam obavljao i po iskustvu koje sam stekao u Sloveniji i Hrvatskoj, najbolje sam znao ta se deava i kakve su posljedice kad se MUP pretvori u paravojnu organizaciju i praktino postane republika vojska, objanjavao je general Vasiljevi zbog ega je dolo do njegove intenzivne saradnje sa bosanskim ministrom policije. Takav scenario je ve bio vien i isproban u Sloveniji i Hrvatskoj i po nekim egzaktnim pokazateljima to se moglo oekivati i u BiH. Zbog toga smo se u Generaltabu opredijelili da treba djelovati na vrijeme i preventivno da bi se izbjegle provokacije koje bi vodile u direktan sukob armije sa policijom.KOS je svim silama nastojao sprijeiti stvaranje republike armije koja bi bila sposobna braniti BiH od agresije. Istovremeno, Vasiljevi, kao naelnik Uprave bezbjednosti JNA, ini brojne usluge ministru Delimustafiu od kojih i sam profitira. Dana 23. oktobra 1991. po prijemu telegrama od ministra unutranjih poslova BiH Alije Delimustafia, gdje urgira da mu obezbjedi hitnu isporuku vee koliine naoruanja, general Vasiljevi koristi svoj slubeni poloaj, te urgira kod Savezne direkcije za promet opreme i naoruanja da se zahtjev MUP-a BiH uzme u rjeavanje sa prioritetom, bez obzira na propisane rokove, kae general Bokovi. Na Vasiljeviev zahtjev Crvena zastava je poruila MUP-u BiH traeno naoruanje, a Vasiljevi je zauzvrat dobio od Delimustafia na poklon automobil mazdu 323 i uplatu na svoj tekui raun - 800.000 jugo-dinara.Vasiljevi e kasnije negirati da je primio poklon od bosanskog ministra policije i tvrditi da je automobil kupio svojim novcem, dodue, preko firme Alije Delimustafia.eljko Ranatovi Arkan je roen u Sloveniji gdje je slubovao njegov otac Veljko koji je bio oficir JNA. Kao maloljetnik eljko je obijao trafike po Beogradu tako da ga je otac poslao da osmi razred zavri u koli za maloljetne delikvente. Iako je elio postati pilot upisali su ga u Pomorsku kolu u Kotoru gdje se kao slijepi putnik ukrcao se na brod i zavrio u Trstu.Kada se vratio u Jugoslaviju sa etvoricom svojih vrnjaka, maloljetnika, taksijem krstari po Jugoslaviji. Obijaju trafike, kradu nakit i umjetnike slike koje preprodaju. Grupa je uhvaena u Zagrebu. Tri godine provodi u zatvoru za maloljetnike u Poarevcu i est mjeseci u Valjevu. Sa nepunih 20 godina, 1972. emigrira na Zapad. Prema imenu strip-junaka uzima nadimak Arkan. Optuivan je i osuivan u: vicarskoj, vedskoj, Holandiji, Austriji, Belgiji, Italiji, Njemakoj. U Belgiji je 1974. zatvoren, a tri godine kasnije bjei iz zatvora. U Holandiji je ponovo uhapen 1979. i iz zatvora bjei dvije godine kasnije, tako da se 1981. vraa u Jugoslaviju. Prilikom bjekstva iz zatvora je ranjen u sukobu sa policijom i naao se na Interpolovoj listi 10 najtraenijih kriminalaca.Od 1973., dakle kada je imao samo 21 godinu Arkan poinje da radi za saveznu dravnu bezbjednost. U poetku mu je zadatak da se infiltrira u jugoslovensku emigraciju, a kasnije i da uestvuje u likvidacijama emigranata i neistomiljenika jugoslovenskog reima. Zbog toga ga je iz mnogih rizinih situacija u inostranstvu izvlaio Stane Dolanc, koji je bio ef savezne Udbe i njena siva eminencija i kada se, zvanino, nije nalazio na elnoj poziciji efa jugoslovenske tajne policije.Zbog posla kojim se bavio Arkan je bio prinuen nauiti nekoliko svjetskih jezika i teno je govorio engleski, francuski i talijanski jezik. Poznavao je njemaki, holandski i vedski. U Jugoslaviji se nastavio baviti kriminalnim aktivnostima. Kada 1983. dvojica policajaca dolaze u njegovu kuu da ga uhapse, ranjava ih. Pritvaraju ga, ali ga nakon dva dana Stane Dolanc izvlai iz zatvora. Njegov ugled u beogradskom kriminalnom podzemlju raste.Nakon proglaenja nezavisnosti Hrvatske, pravi incidente u Dvoru na Uni, gdje ga hrvatske vlasti hapse i osuuju na pet godina zatvora. Nakon est mjeseci je pod neobinim okolnostima puten i vraen u Beograd. Pria kae da ga je u zatvoru posjetio Josip Perkovi, pomonik tadanjeg ministra unutranjih poslova Hrvatske, Josipa Boljkovca, traei da Arkan uti o ubistvu u kojem su zajedno uestvovali, a da e zauzvrat izdejstvovati da bude puten u Beograd. Izmeu Arkanovog bijega iz holandskog i putanja iz hrvatskog zatvora, desio se sluaj urekovi.Aprila 1982. emigrirao je u Njemaku direktor marketinga preduzea INA Commerce Stjepan urekovi. esnaest mjeseci kasnije, u njemakom gradiu Wohlfahrthausenu, udbaka trojka za likvidaciju, okupljena oko eljka Ranatovia Arkana - a vodio ju je ore Boovi Gikija urekovia u maloj tampariji smjetenoj u garai, gdje su se tampali emigrantski pamfleti. im je urekovi uao u garau, Gika ga je ubio sa est metaka iz pitolja Walther. Njo truplo je izmasakrirano udarcima sjekirom, to je bio potpis udbakih egzekutora jo od ubistva hrvatskog emigranta Vjekoslava Maksa Luburia u paniji.Njemaka policija je bila miljenja da je ubistvo organizirao Josip Perkovi, koji je 1983. bio naelnik Druge uprave Slube dravne sigurnosti Sekretarijata unutranjih poslova Hrvatske, dakle odjela koji se bavilo faistikom emigracijom.Republike centrale su u ustroju dravne bezbjednosti obraivale ljude iz vlastite sredine i vodile akcije protiv njih gdje god da su se nalazili. Savezna direkcija je akcije samo koordinirala, ali ih nije samostalno vodila. Dolanc je, dakle, znao koje su Arkanove zasluge.Arkan je u Beogradu bio voa Delija, navijaa Crvene zvezde i zajedno sa njima osniva Srpsku dobrovoljaku gardu Tigrovi. Prema njegovim izjavama gardu je osnovao 11. oktobra 1990. u manastiru Pokajnica, a centar za obuku se nalazio u Erdutu. Jezgro garde su inili radnici srbijanskog DB-a. Tigrovi ratuju u Hrvatskoj, Baniji, Lici, Kordunu i Dalmaciji. U proljee 1992. Arkan se pojavljuje u Bijeljini i sa Tigrovima uestvuje u ienju istone Bosne.Arkanovi Tigrovi su uli u Bijeljinu 1. aprila. Nekoliko dana ranije je dolo do pucnjave u centru grada. Slika je bila nadrealna: neki Bonjak je jahao konja kroz centar grada. Srbi su to shvatili kao provokaciju.Azijat je poao da baci bombu u moj lokal `Srbija', sruili smo ga s' konja i ja sam pucao u njega, sjea se vojvoda Mirko Blagojevi. Pitali smo vojvodu Blagojevia kako se zvala njegova jedinica? Nismo stigli da joj damo naziv. Mi smo srpski etnici i slijedimo tradicije srpskih etnika, stvaranjem Vojske RS moja jedinica je rasformirana i svi njeni pripadnici su preli u vojne jedinice. Niko nikada nije mogao dokazati je li ovaj Bonjak htio baciti bombu. Nevano, jer su Srbi postavili barikadu ispred kafane Srbija, a Bonjaci kod kafane Istanbul, kasnije u trendu ope srbizacije nazvane izantija.Tvorac zloinca: Stane Dolanc i TitoPhoto: slobodnajugoslavija.comUpomo srpskoj brai je stigao Arkan, koji je ve bio poznat po zloinima u istonoj Slavoniji. Naredio je sistematsko zlostavljanje stanovnitva, po gradu su postavljeni snajperi i po kratkom postupku izvravane smrtne kazne. Ubijeno je preko 20 ljudi. Bijeljina je bila znaajna, jer se preko nje i Zvornika banjoluka regija vezivala sa istonom Hercegovinom u kompaktnu srpsku teritoriju. Osim toga, gradovi su na granici sa Srbijom.Fotografije iz Bijeljine su brzo obile svijet - srpski vojnik sa rejbankama podignutim na glavu, u savreno skrojenoj maskirnoj uniformi, nogom je udarao tijelo mrtve ene, provjeravajui je li iva. Pomislio sam da se radi o fotomontai, nisam mogao da vjerujem svojim oima. Nisam vjerovao da je takvo neto mogue, izjavio je Izetbegovi za BBC. Jo uvijek vjerujui u neutralnu ulogu JNA, obratio se za pomo generalima.Kukanjac pria: Kada je Arkan upao u Bijeljinu zove me moj pukovnik Savo Jankovi i kae: Generale, ovdje u Bijeljini, svata se deava. Upao je neki Arkan i ubija ljude. Samo to sam spustio slualicu zove Alija i plae: Pomozite generale, u Bijeljini etnici ubijaju Muslimane, pobie mi narod. Kukanjac je Izetbegoviu rekao kako je iznenaen tom informacijom, mada je znao ta se deava, i da ga pozove kroz pet minuta kada provjeri o emu se radi. Prilikom sljedeeg telefonskog razgovora zatraio je od Izetbegovia da u Bijeljinu poalje Fikreta Abdia, a od Radovana Karadia je traio da poalje Nilu Koljevia. Umjerenije ljude, kako se izrazio.JNA je 3. aprila poslijepodne okupirala Bijeljinu. Teror je nastavljen pod pokroviteljstvom jugo-vojske. Skoro sve nesrpsko stanovnitvo u panici, bjei. U Bijeljinu je iz Sarajeva upuena delegacija u sastavu Miodrag Simovi, Jerko Doko, Biljana Plavi i Fikret Abdi. Trebao je ii i Alija Delimustafi, ali se javio i rekao da ne moe kae Abdi.Delegaciju ve u Ugljeviku zaustavljaju na barikadi. Okolo se kree mnogo naoruanih ljudi sa srpskim obiljejima, neki od njih imaju maske. Delegaciju jedva proputaju da doe do hotela. im se domogao telefona Abdi zove u Bijeljinu pukovnika Savu Jankovia i kae da ima problema. Jankovi obeava da e poslati svog ovjeka. Major JNA kojeg je poslao Jankovi preporuuje Abdiu da ne ide u Bijeljinu, jer ima mnogo naoruanih ljudi koje ak ni JNA ne moe kontrolisati, kako je rekao.Nakon kraih konsultacija lanovi delegacija, ipak, odluuju ii dalje. Prije ulaska u grad, naili smo na barikadu, sjea se Slavko Jovii, tadanji Simoviev pratilac. Naoruanici sa maskama na licu nisu nam dozvoljavali ulazak u grad. Natjerali su nas da svi izaemo iz auta, a jedan od njih je rekao: Srbi neka se izdvoje. Simovi i ja smo stali sa strane.Njih prvo strijeljajte - naredio je. Razgovarao je sa nekim preko motorole i naredio da svi legnu. Abdi odbija. Ja neu lei na zemlju koju kao lan Predsjednitva predstavljam, kae. Maskirani ljudi mu ponovo nareuje da legne. On ponovo odbija. Budui da oito nisu imali instrukciju ta da rade ukoliko im se neko suprotstavi, ne znaju ta e. Odjednom se pojavljuje Arkan, profesionalni ubica sa talentom za glumu, sa osmijehom i ispruenom rukom prilazi Abdiu i najuglaenije to moe kae da se izvinjava zbog nastale situacije. U pitanju je, kae, veliki nesporazum. Znam sve o Vama i cijenim Vae napore za uspostavljanje mira, kae Abdiu. Kao da upravo on nije dao nareenje Tigrovima da demonstrirajui sirovu snagu ponize dravnu delegaciju iz Sarajeva, objanjava da delegaciji ne moe garantirati sigurnost u Bijeljini, ali da je u stanju u roku od 24h sata srediti situaciju u gradu i obezbjediti siguran prolaz.Mirotvorac delegaciju vraa natrag. Doko je od leanja u blatu bio toliko prljav da smo mu na povratku u Tuzli kupili novo odijelo, sjea se Jovii.Na sjednici Predsjednitva se odluuje da u Bijeljinu ponovo ide nova delegacija u sastavu: Fikret Abdi, Franjo Boras i Biljana Plavi. Boras kae da mu nakon Bosanskog Broda ne pada na pamet da vie ide bilo gdje. Iz drugog pokuaja Plavika i Abdi ulaze u Bijeljinu. Bila je skoro prazna. Sejo Omeragi, tada novinar Slobodne Bosne je uao u Bijeljinu glumei Abdievog pratioca. Pred zgradom skuptine optine delegaciju doekuje Arkan. Tako pokazuje ko ima vlast, vojnu i civilnu. TV kamere biljee Plavikin poljubac sa Arkanom. Srpski predstavnici u najviim dravnim organima vlasti i predstavnici srpskog podzemlja, kakav je bio Arkan, postali su jedno.Ljubia Savi Mauzer, komandant Srpske dobrovoljake garde Panteri, ubrzo je, prema sopstvenim rijeima, Arkana i njegove Tigrove otjerao iz grada. Arkan je htio damiju sruiti do temelja.Bio sam protiv, ispriao je Mauzer. Dok se srpska zastava vijorila na lokalnoj damiji, srpske paravojne formacije vie nisu traile opravdanje zato napadaju susjedni Zvornik. ef UNHCR-a za bivu Jugoslaviju Hose Marija Mendiluce, na povratku iz Beograda je morao proi kroz Zvornik. Sa srpske strane Drine je uslijedilo snano artiljerijsko bombardovanje. ak sam vidio i dim kako se izvija iz topovskih cijevi, izjavio je Mendiluce. Vidio sam naoruane ljude kako iz kua izvlae leeve ena, djece i starijih ljudi i tovare ih na kamione. Vidio sam etiri ili pet kamiona punih leeva. Kada sam stigao ienje je ve bilo obavljeno.Napad na Viegrad se desio prvog dana Bajrama. Cjelokupno politiko vodstvo se iz grada povuklo po nalogu SDA. Iz Viegrada je prvi zbjeg krenuo 8. aprila 1992. Tog dana, sjea se Murat abanovi, sam se nalazio na brani. Grad se ispraznio, pola stanovnitva je pobjeglo od srpske vojske, a pola zbog straha od vodenog talasa. Dobio sam nareenje da ne ruim branu. Striktno mi je tako nareeno iz Sarajeva.Srpski vojnik sa rejbankama podignutim na glavu, u savreno skrojenoj maskirnoj uniformi, nogom je udarao tijelo mrtve ene: Fotografija iz Bijeljine koja je obila svijetPhoto: bnbo.deNakon okupacije grada je osnovan graanski forum koji je pozvao stanovnitvo da se vrati u grad. Vratilo se nekoliko hiljada ljudi koji su poubijani. Oni koji se nisu vratili, otili su za Gorade, epu i Srebrenicu.Kerim Luarevi kae da je svaki od pripadnika PL u BiH bio spreman aktivirati po 50 ili 100 ljudi. Naprimjer, nau grupu iz Viegrada je vodio Zijo Subai. Oni su presreli Uii korpus JNA na Dobrunu i zarobili 40 Belih orlova. Pet dana etnici nisu mogli proi. To je omoguilo da se ljudi povuku iz grada, ali su pozvani da se vrate, garantirano je da e im JNA garantovati mir. I, 3.000 Bonjaka se vratilo zahvaljujui izjavama iz bh. vlasti. Nakon 15 dana je poelo klanje i ubijanje u Viegradu, objanjava Luarevi.Ve je 11. aprila 70 pripadnika bosanske armije u nastajanju poloilo zakletvu na Kula-Gradu iznad Zvornika. Na Kula-Gradu su ostali 25 dana, povremeno, preko noi silazei u okupirani Zvornik da bi krali hranu. Zbog toga su se prozvali Hap vod. Nae snage su se sa Kula grada povlaile u dvije grupe. Jedna je ila preko Kamenice u Tuzlu, a druga u Vlasenicu, da ubijedi tamonje stanovnitvo da ne predaje oruje. Prii o predaji oruja je nasjelo stanovnitvo podrinjskog kraja gdje su dolazile patrole JNA i na osnovu fiktivnih dogovora o nenapadanju oduzimale oruje iz muslimanskih sela, kae Ibrahim Musi iz Hap-voda.Kada je proglaen srpski Zvornik, Bonjaci su pozvani da se vrate, uz obrazloenje kako e imovina onih kojih nema biti konfiskovana. Oni koji su se vratili u Zvornik rijetko su imali srece da kao Vejsil Hamzi udom preive.Tada 23-godinji Vejsil se nerado sjeao perioda izmedu 1. i 6. juna, provedenog u srpskom zatvoru: Na poetku nas je bilo 800 u jednoj prostoriji. Dou i kau treba nam 25 ljudi za razmjenu. Pokolju ih, uu i kau da su izvrili razmjenu. Kada je trei dan pravljen spisak zarobljenika, bilo nas je 620. Ponovo su nas potrpali na kamione i povezli na strijeljanje. U kamionima smo jedni preko drugih bili naslagani u tri reda. Zaustavili su kamion, podigli ceradu i naredili da izademo. Vikali su: Izlazite, pika vam materina. Mi smo se vrsto uhvatili za ruke, takoer psovali, odbijajui da ih posluamo. Poto su vidjeli da nas ne mogu istjerati, poeli su ispaljivati rafale po nama. Kada sam se osvijestio oko mene je bila gomila leeva i nita drugo.Aprila 92. ovi su momci bili zbunjeni. Musi veli kako je tada sa zebnjom sluao vijesti iz Sarajeva, a one su pozivale na mir: Tako da sam se zapitao jesam li normalan i hou li od naih vlasti biti osuen kao ratni zloinac.Prvi komandant bosanske TO Hasan Efendi bio je aktivni oficir bive JNA i, kao veina oficira koji su stali na bosansku stranu, teko je prihvaen od domaih manje ili vie samoorganiziranih komandanata. Za njih su bivi oficiri jugo-vojske bili KOS-ovci i podrumai, nisu razumijevali njihovo crtanje mapa i bojenje strelica sa oznakama plavi - crveni. Oficirska struna terminologija o sistemu rukovoenja i komandovanja zvuala im je suhoparno, glupo i nepotrebno. Mem ih uhvati od onih podruma, da etnici uu ne bi ih mogli nai za 15 dana koliko su se ukopali. Crtaju mape i stavljaju strelice gdje emo se rasporediti, a mi te poloaje izgubili jo prije petnaest dana, bunio se Kerim Luarevi, komandant Vojne policije, kojeg su zvali Doktor.Iako bivi oficir JNA, ni Mustafa Hajrulahovi nije imao previe simpatija za njih. Rasporedili su se po kancelarijama i dali sebi titule naelnika uprava, predvidili koji e in koji od njih dobiti, a pojma nisu imali ta se na terenu zbiva, govorio je rezignirano, dodajui: Kalkulanti.Sarajevo je u drugi maj ulo sa unutarvojnikim animozitetima, koji su izgledali nepomirljivi. Srpska artiljerijska vatra je orala grad od ranih jutarnjih sati. JNA pokuava doi do Doma JNA u centru grada, elei da Sarajevo podijeli na pola. General Jovan Divjak, jedan od zamjenika komandanta bosanske vojske, objasnio je kako su prvo krenuli pincgaueri JNA, zatim tri transportera, slijedila su ih tri tenka. To je bilo sasvim dovoljno za veliki napad zato to vojnici BiH nisu imali skoro nita. Najprije je tekla artiljerijska priprema, pola grada je gorjelo. Ona je, naravno, izvrena iz psiholokih razloga. Sa vojnike take gledita, to je ilo sve po propisu,ae Divjak.O srpskim namjerama da se Sarajevo podijeli jasno je govorio Karadi, ali i Momilo Krajinik, ovjek broj dva u rukovodstvu RS, koji je vidio mogunost da tako Sarajevo bude i muslimansko i srpsko. ak je bilo i odreeno ime za dio Sarajeva koji bi pripao Srbima - Principovo.U Centru slubi bezbjednosti Sarajevo takoer je drama. Deifrujem poruku i shvatam da se radi o avionu u kojem se Izetbegovi vraao iz Lisabona, opisuje Munir Alibabi Munja, naelnik sarajevskog CSB-a, kako je reagovao kada je preko prislunih aparata uhvatio poruku srpskog oficira upuenu pretpostavljenom general-majoru Vojislavu urevcu, komandantu sarajevskog aerodroma: Ptica je sletila. Alibabi informaciju brzo prenosi potpredsjedniku Vlade Rusmiru Mahmutehajiu. Mahmutehaji je prosljeuje u Vladu, Glavni tab TO i Predsjednitvo. Izetbegovi je, meutim, sa pratnjom ve uhapen na sarajevskom aerodromu i odveden u kasarnu JNA u Lukavicu.Milutin Kukanjac, koji se tada nalazi u svojoj komandi na Bistriku, kae: Zove me urevac sa aerodroma i pita ta da radi sa Alijom? Kukanjac, koji nita ne smije uraditi ni rei bez konsultacija sa pretpostavljenim, poziva Blagoja Adia, naelnika G JNA, u Beograd i objanjava o emu se radi. Izmeu ostalog, kae, kako Aliju niko nije doekao, pada mrak, tog dana su se vodile borbe u Sarajevu i oekujui njihov nastavak predlae da bosanski predsjednik ostane u Lukavici. Tanije, da bude zadran dok se pregovorima ne omogui izvlaenje njegove komande sa oficirima i vojnicima iz Sarajeva, jer u isto vrijeme, dok traje strahovito granatiranje sa srpskih poloaja po Sarajevu, u gradu pripadnici TO i ostalih samoorganizovanih formacija napadaju objekte JNA, ukljuujui i komandu Druge vojne oblasti gdje se nalazi Kukanjac.Za to vrijeme ministar unutranjih poslova Alija Delimustafi telefonira u kabinet Munira Alibabia i trai da podri izbor Fikreta Abdia na mjestu predsjedavajueg Predsjednitva, budui da je Izetbegovi uhapen. Alibabi odbija, a zatim se na vratima sudara sa portparolom MUP-a koji nosi saoptenje za javnost u kojem se kae da e novi predsjednik Predsjednitva biti Fikret Abdi. U zgradi Predsjednitva Sefer Halilovi i Rifat Bilajac trae lana Predsjednitva Ejupa Gania. Bilajac pokuava otvoriti vrata Ganievog kabineta, drma nervozno teku, poinje da udara, Sefer, koji je vii od njega, preko Bilajeve glave prua ruku, i kae: To se radi ovako i lagano okree klju. Gani je, naime, bakljuan u svom kabinetu.Deblokirani Gani izlazi i pita: ta se deava? Zbunjen je. Ne poznaje ni Bilajca, ni Halovia. Oni se predstavljaju kao pripadnici taba TO. Nisu mu znali odgovoriti ko ga je zakljuao.Ja sam tog dana doao u Sarajevo i poto je bilo veliko granatiranje najprije sam svratio u zgradu UNPROFOR-a. Oni su mi dali informacije o tome ta se deava u gradu. Telefonirao sam u svoj kabinet u Predsjednitvu gdje se nalazio Hasan Bievi, a onda sam svratio na televiziju, gdje se ve nalazio ministar Jerko Doko koji mi je rekao da se tu sklonio dok ne proe granatiranje, sjea se Abdi.Blagoje Adi, naelnik Generaltaba u Beogradu, poziva predsjednika Jugoslavije Branka Kostia i priznaje da je JNA uhapsila predsjednika BiH. Nakon obrazloenja, Kosti se slae da Izetbegovi bude zadran kao talac. Doveden si tu, nisi uhapen, nisi otet, govori Kukanjac telefonom Izetbegoviu.Ni drugi dio njegovog objanjenja upuenog bosanskom predsjedniku nije ubjedljiv: Ti si priveden, jer te niko nije doekao na aerodromu. Ti naredi svojim hordama preko Gania da prekinu napade na vojne objekte, inae e u toku noi svata biti. Izetbegovi povo pita je li uhapen? Kukanjac ponavlja da nije. Budui da je sada situacija jasna: Izetbegovi je talac u Lukavici, zajedno sa potpredsjednikom Vlade Zlatkom Lagumdijom, svojom kerkom Sabinom i pratnjom; kao to Kukanjac postaje u Sarajevu, i da je uspostavljena neophodna ravnotea snaga, dvadesetak minuta nakon njihovog razgovora u Sarajevu prestaje pucnjava. Sa predsjednikom direkt na liniji: Senad HadifejzoviPhoto: StockTog dana diverzijom iznutra je unitena glavna pota i u gradu je ostao u funkciji neznatan broj telefonskih linija. Urednik sa Televizije Senad Hadifejzovi stupa u kontakt sa uhapenim Izetbegoviem. U otvorenom programu ga pita: Koji je Va status u Lukavici? Izetbegovi odgovara: Mislim da sam kidnapovan. Bosansko stanovnitvo saznaje za sudbinu predsjednika. Nastaje ok. U TV studiju sjede Fikret Abdi i Jerko Doko. Jedini nain na koji su kao lanovi Predsjednitva mogli komunicirati sa predsjednikom bio je preko direktnog ukljuenja u TV program. Gani govori Aliji da je njegovim zarobljavanjem zarobljena i Bosna, a Alija mu doslovno odgovara: `Sada me ti zamjenjuje'."Meni se Alija i ne obraa. Ignorira mene i Kljuia, a kasnije se moj dolazak u TV studio u kojem nisam progovorio ni rijei, jer sam svjestan da je u pitanju igra, velika igra, u javnosti interpretira kao pokuaj dravnog udara, kae Abdi, koji smatra da je tog i prethodnog dana dravni udar, zapravo, izvrio Izetbegovi. On je u Lisabonu potpisao sramni sporazum i krenuo je u podjelu Bosne, a da bi se to prikrilo, izmiljeno je kako sam ja pokuao izvriti dravni udar, kae Abdi.Njegovi suradnici smatraju da je igra bila neto ira i smiljena kako bi se omoguio, koliko je mogue bezbolniji, izlazak JNA iz Sarajeva. Sljedeeg dana se pregovara o deblokiranju komande JNA na Bistriku i razmjeni Izetbegovi - Kukanjac. Pregovori poinju ujutro u sedam i traju do 15 sati. Ja sam bio ostavljen od mojih, to je bio osmi dan izdaje, kae Kukanjac, za kojeg je od 27. aprila - kada je proglaena SRJ, to je uo preko televizije - poela tragedija. BiH dobila nezavisnost i moja mala vojska se nae u dvije tue meunarodno priznate drave... i ja sam definitivno bio otpisan.U meuvremenu je Izetbegovi sa komandantom UNPROFOR-a Luisom Mekenzijem prebaen u komandu JNA odakle zajedno sa Kukanjcem u transporteru na elu kolone treba