BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA D.D. SPLIT

Godišnja javna objava bonitetnih zahtjeva za 2010.g.

31.5.2011

2

UVOD

Banka Splitsko - dalmatinska d.d. Split (u nastavku: Banka) na temelju odredbi ĉlanka 176.

Zakona o kreditnim institucijama i ĉlanka 10. Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva

kreditnih institucija (u nastavku: Odluka) objavljuje na sluţbenim stranicama Banke Splitsko-

dalmatinske d.d (www.bsd.hr) slijedeće kvalitativne i kvantitativne informacije na dan 31.

prosinca 2010. godine.

SADRŽAJ

1. strategije i politike upravljanja rizicima

2. jamstveni kapital

3. kapitalne zahtjeve, procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala ,stopu adekvatnosti

jamstvenog kapitala,tehnike smanjenja kreditnog rizika

4. kreditni i razrjeĊivaĉki rizik

5. standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

1. STRATEGIJE I POLITIKE UPRAVLJANJA RIZICIMA

Strategija upravljanja rizicima u Banci temelji se na zakonskom okviru koji je odreĊen

odredbama Zakona o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima, te internim aktima koje

je Banka usvojila radi osiguranja upravljanja svim rizicima.

Interni akti u vezi upravljanja rizicima u Banci, a sukladno obvezama i mogućnostima koje

pruţa zakonski okvir kreirani su vodeći raĉuna o sljedećim ĉinjenicama:

Banka po svima parametrima spada u kategoriju malih kreditnih institucija,

sukladno sloţenosti poslovnih funkcija i obima poslova, te razni adekvatnosti

jamstvenog kapitala, Banka je relativno otporna na većinu rizika,

konzervativni pristup u procjenjivanju rizika.

U Banci se u pravilu jednom godišnje i to prilikom donošenja godišnjeg plana rada provodi

usklaĊivanje strategije upravljanja rizicima.

Strategiju preuzimanja rizika odobrava Nadzorni odbor.

Za provoĊenje strategije preuzimanja rizika odgovorna je Uprava Banke koja u dnevnom,

operativnom radu, a na temelju procjene i prijedloga odreĊenih organizacijskih jedinica

donosi odluke kojima preuzima odreĊenu razinu rizika.

Proces upravljanja rizicima u Banci ukljuĉuje redovito i pravodobno utvrĊivanje, mjerenje,

odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, ukljuĉujući izvješćivanje o rizicima

kojima je Banka izloţena ili bi mogla biti izloţena u svom poslovanju.

Funkciju kontrole rizika u Banci obavlja Sluţba rizika.

Osnovni zadaci funkcije kontrole rizika su sljedeći:

3

analiza rizika koje ukljuĉuju utvrĊivanje i mjerenje odnosno procjenjivanje rizika kojima jest ili kojima bi mogla biti izloţena Banka u svom poslovanju,

praćenje svih znaĉajnijih rizika kojima je banka izloţena,

provjere primjene i djelotvornosti metoda i postupaka za upravljanje rizicima kojima Banka jest ili kojima moţe biti izloţena

ispitivanja i vrednovanja adekvatnosti i djelotvornosti unutarnjih kontrola u procesu upravljanja rizicima,

ocjene adekvatnosti i dokumentiranosti metodologije za upravljanje rizicima,

sudjelovanja u izradi i preispitivanju strategija i politika za upravljanje rizicima,

sudjelovanja u izradi, primjeni i nadzoru nad funkcioniranjem metoda i modela za upravljanje rizicima,

davanja prijedloga i preporuka za primjereno upravljanje rizicima,

analize rizika prisutnih kod novih proizvoda ili novih trţišta,

izvješćivanja nadzornog odbora i uprave o upravljanju rizicima,

izvješćivanja nadzornog odbora i uprave o svom radu,

provoĊenja ostalih provjera koje su potrebne za adekvatnu kontrolu rizika.

Rizici kojima jest ili bi banka, sukladno svojoj veliĉini, te stupnju sloţenosti poslovanja, mogla

biti izloţena te koje kontinuirano analizira jesu:

Kreditni rizik

Likvidnosni rizik

Valutni (trţišni) rizik

Kamatni rizik

Operativni rizik

Valutno inducirani kreditni rizik

Koncentracijski rizik

Strateški rizik

Upravljaĉki rizik

1.1. Kreditni rizik

U Banci je osigurana operativna i organizacijska razdvojenost funkcija koje ugovaraju

transakcije plasmana od funkcije podrške poslovanju i od funkcije kontrole rizika.

Kreditni proces ukljuĉuje:

- Proces odobravanja plasmana

- Proces praćenja plasmana i analizu kreditnog portfelja (monitoring kreditnog rizika)

- Postupanje s problematiĉnim plasmanima

- Sustav ranog otkrivanja povećanog kreditnog rizika

- Proces klasifikacije plasmana prema stupnjevima riziĉnosti

Proces odobravanja plasmana:

Prije odobravanja plasmana struĉne sluţbe i ovlaštene osobe za donošenje odluka u

kreditnom poslovanju sukladno internim aktima Banke, te zahtjevima Odluke HNB-e o

klasifikaciji plasmana i izvanbilanĉnih obveza kreditne institucije, procjenjuju kreditnu

sposobnost duţnika.

Obveza Sluţbe rizika je da svaki plasman, ukupne izloţenosti veće od 500.000,00 kn, izradi

analizu i mišljenje prije donošenja odluke o odobravanju predloţenog kreditnog rizika.

4

U sluĉaju negativnog mišljenja Sluţbe rizika, odluku o odobravanju kredita donosi Nadzorni

odbor.

Proces praćenja plasmana i analiza kreditnog portfelja

Sluţba rizika odgovorna je za pravovremeno provoĊenje i koordinaciju s ostalim sektorima u

Banci svih faza procesa praćenja plasmana.

Sluţba rizika odgovorna je za identifikaciju potencijalno riziĉnih klijenata u fazi odobravanja

kreditnih rizika.

Kako bi se proces praćenja plasmana uspješno odvijao uspostavljena je suradnja

organizacijskih dijelova koji kreiraju plasmane (sektor stanovništva i sluţba kreditno –

garancijskih poslova) i Sluţbe rizika u svim fazama plasmana (odobravanje, korištenje,

servisiranje, (ne)vraćanje i naplata)

Praćenje plasmana za klijente u portfelju malih izloţenosti temelji se na portfolio pristupu te

sadrţi kvartalno praćenje trendova kvalitete portfelja kroz analizu strukture istog prema

riziĉnim skupinama te prema kretanju ispravaka vrijednosti na skupnoj osnovi.

Monitoring kreditnog rizika za klijente koji nisu u malom kreditnom portfelju bazira se na

pojedinaĉnom pristupu procjene kreditnog rizika.

U procesu monitoringa kreditnog rizika sudjeluju sektor poslova sa stanovništvom, sektor

kreditnih poslova, sluţba rizika i sluţba unutarnje revizije.

Prilikom praćenja plasmana, a sa svrhom otkrivanja potencijalno riziĉnih klijenata djelatnici

Banke koriste se metodologijom diskriminatornih dogaĊaja i to:

djelatnici u sektoru za poslovanje s graĊanima koji upravljaju portfeljem klijenata

klasificiranih u riziĉne skupine A i B

djelatnici u sektoru kreditnih poslova koji upravljaju portfeljem klijenata klasificiranih u

riziĉne skupine A i B

djelatnici u Sluţbi rizika, koji upravljaju portfeljem klijenata klasificiranih u riziĉnu

skupinu C

Proces klasifikacije plasmana

U Banci je uspostavljen adekvatan proces klasifikacije plasmana u skupine prema

nadoknadivosti.

Proces klasifikacije plasmana u Banci se temelji na kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima.

Na temelju podataka primljenih u procesu klasifikacije plasmana, Uprava Banke donosi

odluke koje se tiĉu provoĊenja ispravka vrijednosti za bilanĉne stavke, odnosno rezerviranja

za riziĉne izvanbilanĉne stavke.

Analiza potencijalno riziĉnih klijenata provodi se u aplikacijskim modulima bankarske

aplikacije Novo Doba.

Odluku o konaĉnoj monitoring klasifikaciji, na prijedlog Sektora za poslove sa stanovništvom,

Sektora kreditnih poslova i Sluţbe rizika, donosi Uprava.

Postupanje s problematiĉnim plasmanima

U sluĉaju uoĉenog povećanja riziĉnosti plasmana, sektor za poslovanje sa stanovništvom te

sektor kreditnih poslova zajedno sa sluţbom rizika predlaţu Upravi razliĉita rješenja

posebnog praćenja i poduzimanja mjera prisilne naplate.

5

Svi problematiĉni plasmani, klasificirani kao djelomiĉno naplativi (riziĉna skupina B3),

iskljuĉivo su u nadleţnosti Sluţbe rizika.

Sluţba rizika svaki pojedinaĉni plasman klasificiran u riziĉne skupine B3 i C analizira te vrši

procjenu je li restrukturiranje plasmana prema pojedinom duţniku ekonomski opravdano;

ukoliko jest Sluţba izraĊuje plan restrukturiranja i prati njegovu provedbu.

1.2. Likvidnosni rizik

Pravilnikom Banke o upravljanju likvidnosnim rizikom, propisani su minimalni kvalitativni

zahtjevi za upravljanje likvidnosnim rizikom Banke i kvantitativni zahtjevi za potrebe

izvješćivanja Hrvatske narodne banke.

Sukladno zahtjevima za minimalnim kvalitativnim zahtjevom za upravljanje likvidnosnim

rizikom, u Banci je uspostavljen sustav upravljanja likvidnosnim rizikom koji je primjeren

vrsti, opsegu i sloţenosti poslovanja te profilu riziĉnosti Banke.

Sustavom upravljanja likvidnosnim rizikom u Banci, osigurava se odrţavanje dovoljno

likvidnih sredstava u obliku rezervne, visokokvalitetne, nezaloţene likvidne imovine za

osiguranje u sluĉajevima razliĉitih stresnih dogaĊaja (razliĉitog intenziteta i trajanja),

ukljuĉujući gubitak ili smanjenje neosiguranih i inaĉe dostupnih izvora sredstava i za ĉije

korištenje nema nikakvih pravnih ili operativnih zapreka.

Uprava Banke donosi strategiju, politike i ostale interne akte za upravljanje likvidnosnim

rizikom koji su u skladu s profilom riziĉnosti Banke i njezinom tolerancijom izloţenosti

likvidnosnom riziku.

Banka aktivno i kontinuirano upravlja izloţenošću likvidnosnom riziku i potrebama za

financiranjem u okviru i izmeĊu razliĉitih valuta, poslovnih linija ili pravnih osoba s

obzirom na pravna i operativna ograniĉenja transfera sredstava.

Za sve znaĉajne poslovne aktivnosti (bilanĉne i izvanbilanĉne) u Banci, pri odreĊivanju

cijena novog proizvoda uzima se u obzir i komponentu likvidnosti, odnosno trošak

likvidnosti.

Politikom upravljanja likvidnosnim rizikom Banka osigurava limite likvidnosti unutar grupe

manjih kreditnih institucija u RH i tako osigurava plasman viška ili osiguranje manjka

likvidnih sredstava.

Uprava osigurava politiku, interne akte i praksu za upravljanje likvidnošću, koje se

revidiraju jednom godišnje, odnosno ĉešće ako se to ocijeni potrebnim.

U Banci je uspostavljen odgovarajući sustav izvještavanja koji je prihvatljiv za utvrĊivanje,

mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o likvidnosnom

riziku. Sustav dnevnog izvještavanja o likvidnosti omogućava pravodobne informacije

Upravi o likvidnosnoj poziciji Banke, praćenje poštivanja donesenih politika, internih akata

i limita, praćenje likvidnosne pozicije u kunama i stranim valutama.

U politikama upravljanja likvidnosnim rizikom u Banci definira se testiranja otpornosti na

stres (analize scenarija i osjetljivosti). Pri provoĊenju testiranja otpornosti na stres, Banka

uzima u obzir izvore kod kojih je ugovorena mogućnost prijevremenog povlaĉenja. Pri

provoĊenju testiranja otpornosti na stres Banka za sve pozicije kod kojih postoji

mogućnost dodatnih zahtjeva za nadoknadu, izraĉunavati njihov utjecaj na likvidnost. Pri

provoĊenju testiranja otpornosti na stres Banka uzima u obzir meĊusobnu zamjenjivost i

likvidnost razliĉitih konvertibilnih valuta te njihovu dostupnost na deviznim trţištima.

Rezultati testiranja otpornosti na stres osnova su za poduzimanje korektivnih mjera ili

6

aktivnosti za ublaţavanje izloţenosti Banke, osiguranje zaštitne likvidnosti i prilagodbu

likvidnosnog profila Banke njezinoj toleranciji na rizik.

U Banci se stalno prati i izraĉunava roĉnu neusklaĊenost dospijeća imovine i obveza

prema procijenjenom odnosno preostalom ugovorenom roku dospijeća

Pri izraĉunavanju roĉne neusklaĊenosti dospijeća imovine i obveza novĉani priljevi i

odljevi se rasporeĊuju u vremenske zone do tjedan odnosno do mjesec dana, tj. na naĉin

odreĊen Odlukom HNB-e o upravljanju likvidnosnim rizikom.

Minimalni koeficijent likvidnosti do tjedan dana jest omjer novĉanih priljeva (koji ukljuĉuju i

trenutaĉno utrţivu imovinu) do tjedan dana i novĉanih odljeva do tjedan dana.

Minimalni koeficijent likvidnosti do mjesec dana jest omjer novĉanih priljeva do tjedan i do

mjesec dana i novĉanih odljeva do tjedan i do mjesec dana.

Banka pratiti i izvještava HNB-u o minimalnom koeficijentu likvidnosti u kunama, u svim

konvertibilnim valutama ukupno i u nekonvertibilnim valutama pojedinaĉno.

1.3. Valutni rizik

Upravljanje valutnim rizikom u Banci temelji se na podzakonskom aktu Hrvatske narodne

banke ( Odluka o ograniĉavanju izloţenosti banaka valutnom riziku), te dnevnim izvješćima,

analizama i procjenama Riznice, a na temelju kojih Odbor za likvidnost svakodnevno donosi

odgovarajuće odluke i zakljuĉke kako bi se minimalizirao eventualni, mogući negativni efekt

promjene teĉaja odreĊenih valuta na poslovanje Banke.

Predmetnom Odlukom Hrvatske narodne banke odreĊuje se naĉin izraĉuna izloţenosti

devizne pozicije banke valutnom riziku, najveća dopuštena izloţenost banke valutnom riziku,

te rokovi i naĉin izvješćivanja Hrvatske narodne banke o izloţenosti banke valutnom riziku.

Valutni rizik je rizik kojem je banka izloţena kada ima otvorenu deviznu poziciju koja moţe

dovesti do ostvarenja gubitaka zbog promjene meĊuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti

kune prema drugoj stranoj valuti. Otvorena devizna pozicija u pojedinoj valuti moţe biti duga

ili kratka.

Banka ima kratku deviznu poziciju u odreĊenoj valuti kada je zbroj prethodno pobrojanih

elemenata u toj valuti negativan. Banka ima dugu deviznu poziciju u odreĊenoj valuti kada je

zbroj prethodno pobrojanih elemenata u toj valuti (ili zlatu) pozitivan. U deviznu imovinu i

devizne obveze ukljuĉuju se sva devizna imovina i obveze te imovina i obveze u kunama ĉija

se vrijednost u kunama izraĉunava na temelju teĉaja kune u odnosu prema stranoj valuti (u

daljnjem tekstu imovina i obveze uz valutnu klauzulu).

Otvorena pozicija u jednoj valuti izraĉunava se u toj valuti i preraĉunava u kune pomoću

srednjeg teĉaja Hrvatske narodne banke koji se primjenjuje na dan na koji se odnosi

izvještaj.

Ukupna kratka devizna pozicija banke zbroj je svih kratkih deviznih pozicija banke u

pojedinim valutama. Ukupna duga devizna pozicija banke zbroj je svih dugih deviznih

pozicija banke u pojedinim valutama.

Ukupnu otvorenu deviznu poziciju ĉini veći od tih dvaju zbrojeva. Apsolutna otvorena pozicija

u zlatu pribraja se ukupnoj otvorenoj deviznoj poziciji.

Banka krajem svakoga radnog dana usklaĊuje svoju ukupnu otvorenu deviznu poziciju tako

da ukupna otvorena devizna pozicija ne prelazi iznos koji ĉini 30% jamstvenoga kapitala

banke utvrĊenog propisima Hrvatske narodne banke.

Banka dnevno dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci izvješće o ukupnoj deviznoj poziciji. Podaci

se dostavljaju sljedećega radnog dana za prethodni radni dan.

U sluĉaju prekoraĉenja najviše dopuštene otvorene devizne pozicije, Uprava banke duţna je

7

uz navedena izvješća dostaviti i razloge prekoraĉenja te podatke o tome kako i u kojem

razdoblju to namjerava uĉiniti.

1.4. Kamatni rizik

Za potrebe mjerenja kamatnog rizika u knjizi banke, Banka koristi pojednostavljeni izraĉun

procjene promjene ekonomske vrijednosti banke, primjenjujući standardni kamatni šok od

200 baznih bodova na kamatno osjetljive pozicije knjige banke po svim vaţnijim valutama

pojedinaĉno i za ostale valute ukupno. Isti sustav mjerenja kamatnog rizika koristi se za

potrebe izvještavanja Hrvatske narodne banke.

Izvještavanje o izloţenosti kamatnom riziku u knjizi banke odvija se kvartalno; Sluţba rizika

na temelju podataka dostavljenih od strane Sluţbe plana i analize izvještava Upravu, pri

ĉemu se naglasak stavlja na omjer promjene ekonomske vrijednosti knjige banke i

jamstvenog kapitala, koji ne smije biti veći od 20%, što ujedno udovoljava i regulatornom

zahtjevu.

Pozicija Oznaka valute Iznos

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS)

HRK 708

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS)

EUR 807

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS)

OST -67

Promjena ekonomske vrijednosti

1.447

Promjena ekonomske vrijednosti u odnosu na

jamstveni kapital

3,00 %

1.5. Operativni rizik

Operativni rizik moţemo definirati kao rizik koji nastaje od gubitka posredno ili neposredno uzrokovanih neadekvatnim ili neuspješnim internim procesima, zaposlenicima ili vanjskim dogaĊajima. Sluţba rizika u banci u suradnji s ostalim organizacijskim dijelovima i funkcionalnostima Banke provodi postupak praćenja, mjerenja, nadzora i kontrola nad rizicima eksternalizacije, uvoĊenja novih proizvoda, uspostave planova kontinuiteta poslovanja,te svim ostalim poslovnim aktivnostima koje u sebi sadrţe znaĉajnu razinu operativnog rizika . U sklopu upravljanja operativnim rizikom u Banci je uspostavljeno upravljanje informacijskim

sustavom, rizikom informacijskog sustava i upravljanje kontinuitetom poslovanja.

Za potrebe primjerenog upravljanja informacijskim sustavom, odnosno rizicima koji proizlaze

iz uporabe istoga Banka je osigurala adekvatan organizacijski ustroj putem Odbora za

upravljanje IS-om.

Nadalje, Banka je eksternalizirala ulogu Voditelja sigurnosti informacijskog sustava, te

poslove unutarnje revizije IS-a. S obzirom na znaĉajne i obimne funkcionalne promjene u

Banci koje su utjecale i na kvantitativne i kvalitativne promjene u informacijskom sustavu

(novi aplikativni moduli za platni promet, za internet bankarstvo, za kartiĉno poslovanje, za

8

investicijsko bankarstvo, za POS ureĊaje, za novo izvješćivanje sukladno ZOKI-ju, nova

server sala i priĉuvna lokacija i sl.), Banka je angaţiranjem vanjskih struĉnjaka podigla razinu

educiranosti kadrovskih resursa u tom podruĉju poslovanja, ĉime je smanjila razinu

operativnih rizika za Banku.

U proces donošenja odluke o procjeni rizika eksternalizacije odreĊenih dopuštenih poslova

ukljuĉeni su odreĊeni sektori i sluţbe u Banci i to na sljedeći naĉin:

sektori i sluţbe u Banci predlaţu Upravi donošenje odluke o ugovornom povjeravanju odreĊenih materijalno znaĉajne aktivnosti (eksternalizaciji), za koje je taj sektor ili sluţba, temeljem Pravilnika o organizaciji zaduţena da ih samostalno obavlja,

nakon donošenje naĉelne odluke Uprave o eksternalizaciji odreĊene aktivnosti, a na temelju prethodno sakupljenih ponuda i odreĊene dokumentacije, Sluţba rizika duţna je izraditi procjenu rizika povezanih s eksternalizacijom; svakom pojedinom odlukom o procjeni rizika eksternalizacije u Banci se definira uloga i odgovornosti organizacijskih dijelova Banke ili osoba zaduţenih za nadzor i upravljanje eksternalizacijom koji moraju imati odgovarajuću razinu znanja i iskustva, te izlazna strategiju Banke u sluĉaju prijevremenog prestanka ugovornog odnosa i/ili nemogućnosti ispunjenja ugovornih obveza, ĉime se osigurava kontinuitet poslovanja,

na temelju dubinske analize; financijske uspješnosti poslovanja pruţatelja usluga, referentne liste drugih korisnika istih ili sliĉnih usluga, te procjene kvalitete i odreĊenih

testiranja, odreĊeni sektor ili sluţba zajedno sa Sluţbom rizika, predlaţu Upravi izbor

odreĊenog pruţatelja usluga.

Sukladno navedenoj proceduri Uprava Banke donosi odluku o eksternalizaciji s pruţateljem

usluge i zaduţena je za sklapanje ugovora ukljuĉujući i prethodno pregovaranje i definiranje

sadrţaja ugovora,

za upravljanje ugovornim odnosom s odabranim pruţateljem eksternalizirane

aktivnosti zaduţen je odreĊeni sektor ili sluţba u Banci.

za nadziranje kvalitete eksternalizirane usluge zaduţeni su izvršni direktori sektora ili

voditelji sluţbi kojima se pruţa odreĊena eksternalizirana usluga

Sluţba rizika zaduţena je za praćenje i izvještavanje Uprave o izloţenosti rizicima

povezanim s eksternalizacijom odreĊenih aktivnosti.

u svrhu upravljanja rizikom usklaĊenosti u Banci je uspostavljena stalna funkciju

praćenja usklaĊenosti koja je ustrojena kao poseban organizacijski dio Banke,

funkcionalno i organizacijski neovisan o poslovima koje kontrolira te je organizirana

unutar Sluţbe pravnih poslova i praćenja usklaĊenosti.

Internim aktom „Pravilnik o organizaciji“, Banka je propisala formalni status funkcije,

te njenu neovisnost te su istim razdvojeni i jasno definirani poslovi sluţbe u segmentu

praćenja usklaĊenosti i u segmentu pravnih i kadrovskih poslova.

Internim aktom Politika praćenja usklaĊenosti ureĊen je naĉin provoĊenja kontrolne

funkcije - funkcije praćenja usklaĊenosti, njezina uloga i odgovornosti te naĉin

obavljanja nadzora predmetne funkcije.

Sluţba pravnih poslova i praćenja usklaĊenosti utvrĊuje i procjenjuje rizik usklaĊenosti kojem

je Banka izloţena ili bi mogla biti izloţena, savjetuje Upravu i druge odgovorne osobe o

naĉinu primjene relevantnih zakona, standarda i pravila ukljuĉujući i informiranje o

9

aktualnostima iz tih podruĉja,procjenjuje uĉinke koje će na poslovanje Banke imati izmjene

relevantnih propisa, vrši provjeru usklaĊenosti novih proizvoda ili novih postupaka s

relevantnim zakonima i propisima kao i s izmjenama propisa te obavlja poslove savjetovanja

u dijelu pripreme obrazovnih programa vezanih za usklaĊenost.

Osoba zaduţena za praćenje usklaĊenosti sastavlja izvješće o radu i dostavlja ga

polugodišnje Upravi, Nadzornom odboru i Revizorskom odboru Banke.

U Banci je uspostavljen uĉinkovit sustav za spreĉavanje pranja novca i financiranje

terorizma.

Interni akt koji ureĊuje navedeno podruĉje jest Pravilnik o sprečavanju pranja novca i

financiranja terorizma.

1.6. Ostali rizici

Banka valutno induciranim kreditnim rizikom upravlja u okviru sustava upravljanja kreditnim

rizikom u cjelini; sustav praćenja VIKR-a ugraĊen je u kreditne politike i procedure Banke.

Za strateški rizik, upravljaĉki rizik i rizik koncentracije je procijenjeno kako isti nisu znaĉajni

za Banku.

2. JAMSTVENI KAPITAL

Jamstveni kapital banke na dan 31.12.2010. Banka utvrĊuje visinu jamstvenog kapitala

sukladno odredbama Zakona o kreditnim institucijama (NN 117/2008,74/2009,153/2009)

te Odluke o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija ( NN

1/2009,41/2009,75/2009,2/2010). Jamstveni kapital Banke sastoji se od osnovnog

kapitala ( uplaćene redovne dionice, rezerve i zadrţana dobit) i odbitnih stavki.

Obrazac JKAP Jamstveni kapital (u 000kn)

Banka Splitsko-Dalmatinska d.d.

25351138943

NR

31.12.2010

Red. br.

Naziv Iznos

1

1. OSNOVNI KAPITAL 50.514

1.1. Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 45.734

1.1.1. Uplaćene redovne dionice 48.602

10

1.1.2. Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica) 0

1.1.3. (-) Vlastite dionice -2.868

1.2. Rezerve i zadrţana dobit 5.345

1.2.1. Rezerve 4.522

1.2.2. Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 0

1.2.3. (-) Kapitalni gubitak od kupovine i prodaje vlastitih dionica 0

1.2.4. Zadrţana dobit 823

1.2.5. (-) Gubici proteklih godina 0

1.2.6. Dobit tekuće godine 0

1.2.7. (-) Gubitak tekuće godine 0

1.2.8. (-) Neto dobici od kapitaliziranog budućeg prihoda od sekuritizirane imovine 0

1.3. Rezerve za opće bankovne rizike 0

1.4. (-) Nematerijalna imovina -565

1.5. (-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne institucije 0

1.6. (-) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklaĊivanja financijske imovine raspoloţive za prodaju 0

1.7. (-) Gubitak po transakcijama zaštite 0

1.8. (-) Dobit po obvezama vrednovanima po fer vrijednosti (promjena kreditnog rejtinga) 0

1.9. (-) Ostalo 0

1.10. Manjinski udio 0

1.11. Ostale negativne konsolidirane rezerve 0

1.12. (-) Pozitivne konsolidirane rezerve 0

2. DOPUNSKI KAPITAL I 0

2.1. Uplaćene kumulativne povlaštene dionice 0

2.2. (-) Vlastite kumulativne povlaštene dionice 0

2.3. Hibridni instrumenti 0

2.4. PodreĊeni instrumenti 0

2.5. (-) PodreĊeni instrumenti iznad ograniĉenja 0

2.6. Višak rezervacija prema IRB pristupu 0

11

2.7. (-) Potraţivanja i potencijalne obveze osigurani hibridnim ili podreĊenim instrumentima 0

2.8. (-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju kumulativnih povlaštenih dionica kreditne institucije 0

2.9. (-) Dopunski kapital I iznad ograniĉenja 0

3. ODBITNE STAVKE 0

3.a Od toga: (-) Odbijeno od osnovnoga kapitala 0

3.b Od toga: (-) Odbijeno od dopunskoga kapitala I 0

3.1. (-) Izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije (više od 10% kapitala) 0

3.2. (-) Ulaganja u podreĊene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (više od 10% kapitala) 0

3.3. (-) Višak ukupnog iznosa ulaganja u kapital, podreĊene i hibridne instrumente drugih kreditnih i financijskih institucija (iznad 10% jamstvenoga kapitala same kreditne institucije) 0

3.4. (-) Izravna ili neizravna ulaganja u društva za osiguranje, društva za reosiguranje i koncerne osiguravatelja (više od 10% kapitala) 0

3.5. (-) Ulaganja u dopunski kapital društava za osiguranje, društava za reosiguranje ili koncerna osiguravatelja u kojima kreditna institucija ima izravna ili neizravna ulaganja (više od 10% kapitala) 0

3.6. (-) Manjak rezervacija prema IRB pristupu i oĉekivani gubitak po vlasniĉkim ulaganjima 0

3.7. (-) Iznos izloţenosti sekuritizacijskih pozicija (ponder rizika 1.250%) 0

3.8. (-) Slobodne isporuke 0

3.9. (-) Potraţivanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema pravnim osobama nad kojima kreditna institucija ima kontrolu 0

3.10. (-) Potraţivanja i potencijalne obveze (po povlaštenim uvjetima) prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom 0

3.11. (-) Potraţivanja i potencijalne obveze osigurani dionicama drugih kreditnih institucija koje ne kotiraju na priznatim burzama 0

3.12. (-) Iznos prekoraĉenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija 0

3.13. (-) Ulaganja u kapital društava koja su iskljuĉena iz grupe kreditnih institucija u RH 0

4. DOPUNSKI KAPITAL II 0

12

4.1. Kratkoroĉni podreĊeni instrumenti 0

4.2. (-) Neiskorišteni dopunski kapital II 0

4.3. (-) Dopunski kapital II iznad ograniĉenja 0

5. JAMSTVENI KAPITAL 50.514

5.vi Jamstveni kapital za velike izloženosti i ograničenja ulaganja 50.514

5.tr Jamstveni kapital za pokrivanje tržišnih rizika 50.514

6. BILJEŠKE: 0

6.1. Izglasane dividende tekuće godine 0

6.2. Isplaćene dividende tekuće godine 0

6.3. Rezerve kapitala ostvarene izdavanjem dionica (osim kumulativnih povlaštenih dionica) 1.440

6.4. Rezerve za vlastite dionice 3.575

6.5. Neukljuĉena dobit tekuće godine 1.027

6.6. Ispravci vrijednosti i rezervacije prema IRB pristupu 0

6.6.1. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na pojedinaĉnoj osnovi 0

6.6.2. Od toga: Ispravci vrijednosti i rezervacije za gubitke na skupnoj osnovi 0

6.7. Oĉekivani gubitak prema IRB pristupu 0

3. KAPITALNI ZAHTJEVI, PROCJENJIVANJE ADEKVATNOSTI

INTERNOG KAPITALA, STOPA ADEKVATNOSTI

JAMSTVENOG KAPITALA, TEHNIKE SMANJENJA

KREDITNOG RIZIKA

3.1. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik

IZLOŽENOST 12% iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim

rizikom

Središnje drţave i središnje banke 0

Tijela lokalne i regionalne samouprave 0

Javna drţavna tijela 0

13

Multilateralne razvojne banke 0

MeĊunarodne organizacije 0

Institucije 930.826

Trgovaĉka društva 3.670.007

Stanovništvo 20.348.004

Pokrivene obveznice 0

Udjeli u investicijskim fondovima 0

Potraţivanja osigurana nekretninama 84.824

Dospjela nenaplaćena potraţivanja 541.183

Visokoriziĉna potraţivanja 0

Sekuritizacijske pozicije 0

Ostale izloţenosti 2.519.126

UKUPNO 28.093.970

Banka izraĉunava iznose izloţenosti ponderirane kreditnim rizikom primjenom

standardiziranog pristupa na naĉin kako je to propisano Odlukom o adekvatnosti jamstvenog

kapitala (NN 1/2009,75/2009,2/2010).

3.2. Kapitalni zahtjev za valutni rizik

Banka je duţna izraĉunava kapitalni zahtjev za valutni rizik ukoliko njena otvorena devizna pozicija prelazi 2% jamstvenog kapitala Banke. Inicijalni kapitalni zahtjev iznosi 8% ukupne otvorene devizne pozicije Banke. Kapitalni zahtjev za valutni rizik se raĉuna na naĉin da se inicijalni kapitalni zahtjev pomnoţi sa 1,5.

u 000 kn

3.3. Kapitalni zahtjev za operativni rizik

Kod izraĉuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Banka koristi jednostavni pristup. Prema

jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest 15% prosjeka

posljednja tri relevantna pokazatelja. Prosjek prosjeĉna tri relevantna pokazatelja raĉuna se

kao aritmetiĉka sredina. Ako je bilo koji od posljednja tri relevantna pokazatelja negativan ili

jednak nuli, nede se ukljuĉiti u izraĉun trogodišnjeg prosjeka relevantnog pokazatelja, te se

trogodišnji prosjek relevantnog pokazatelja raĉuna na naĉin da se zbroj pozitivnih

Kapitalni zahtjev za valutni rizik 243

14

pokazatelja podijeli s brojem pozitivnih relevantnih pokazatelja. Relevantni pokazatelj raĉuna

se na osnovi revidiranih podataka za financijsku godinu.

u 000 kn

3.4. Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na 31.12.2010. godine iznosi 19,07 %, što u odnosu

na zakonski minimum od 12,00% upućuje na relativno visoku razinu adekvatnosti

jamstvenog kapitala.

Kapitalni zahtjev za operativni rizik 3.446

Naziv Iznos Pokrivenost osnovnim kapitalom

Pokrivenost dopunskim kapitalom I

Pokrivenost dopunskim kapitalom II

1 2 3 4

JAMSTVENI KAPITAL 50.513.529

OSNOVNI KAPITAL 50.513.529

DOPUNSKI KAPITAL I 0

DOPUNSKI KAPITAL II 0

KAPITALNI ZAHTJEVI 31.789.482

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA KREDITNI RIZIK, RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE, RAZRJEĐIVAČKI RIZIK I RIZIK SLOBODNE ISPORUKE

28.093.970 28.093.970

Standardizirani pristup (SP) 28.093.970

SP razredi izloženosti isključujući sekuritizacijske pozicije 28.093.970

IRB razredi izloženosti isključujući sekuritizacijske pozicije

Sekuritizacijske pozicije SP

Pristup temeljen na internim rejting sustavima (IRB pristup) 0

IRB pristup kad se ne primjenjuju niti vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) niti konverzijski faktori

IRB pristup kad se primjenjuju vlastite procjene gubitka u trenutku neizvršavanja obveze (LGD) i/ili konverzijski faktori

Vrijednosni papiri IRB

Sekuritizacijske pozicije IRB

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA RIZIK NAMIRE/ISPORUKE

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA POZICIJSKI, VALUTNI I ROBNI RIZIK 243.200 243.200

Kapitalni zahtjevi za valutni rizik 243.200 243.200

Kapitalni zahtjevi za specifiĉni pozicijski rizik duţniĉkih instrumenata

Kapitalni zahtjevi za opći pozicijski rizik duţniĉkih instrumenata

Kapitalni zahtjevi za rizik ulaganja u vlasniĉke vrijednosne

15

3.5. Procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala

Postupak procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) u Banci uspostavljen je

sukladno odredbama Odluke HNB o postupku procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala,

te odgovarajućem internom aktu Banke.

Najvaţniji kriteriji kojima se Banka rukovodi pri definiranju postupaka procjenjivanja

adekvatnosti internog kapitala:

ĉinjenica da Banka spada u manje kreditne institucije, na pojedinaĉnoj osnovi,

profilu riziĉnosti prilagoĊen za manju kreditnu instituciju,

relativno znaĉajna razina stope adekvatnosti jamstvenog i internog kapitala Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala u Banci, adekvatan je modelu procjene na

pojedinaĉnoj osnovi, te odgovora veliĉini Banke, obujmu i kompleksnosti poslovnih

aktivnosti, proizvoda i usluga, te profilu riziĉnosti Banke.

Postupak procjene adekvatnosti internog kapitala provodi se jednom godišnje.

U postupku procjene adekvatnosti internog kapitala Sluţba rizika jednom godišnje izraĊuje

Izvješće o primjeni postupka procjenjivanja internog kapitala, kojeg usvaja Uprava i o kojem

Uprava informira Nadzorni odbor. Predmetno izvješće dostavlja se ĉlanovima Uprava i

izvršnim direktorima u Banci, te Hrvatskoj narodnoj banci.

Banka je ICAAP-om obuhvatila sljedeće faze:

UtvrĊivanje rizika

Mjerenje ili procjena pojedinog rizika i odreĊivanje pripadajućih iznosa internih

kapitalnih zahtjeva

OdreĊivanje ukupnog raspoloţivog internog kapitala

UsporeĊivanje ukupnog raspoloţivog internog kapitala i potrebnog internog kapitala

UsporeĊivanje potrebnog jamstvenog i potrebnog internog kapitala

Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik Kao manja kreditna institucija,Banka koristi standardizirani pristup te izraĉun internih kapitalnih zahtjeva ne odstupa od izraĉuna propisanog u Odluci o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija ni u obuhvatu, ni u propisanoj stopi adekvatnosti kapitala.

Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za tržišne rizike

papire

Kapitalni zahtjevi za robni rizik

Kapitalni zahtjevi za rizik pozicije u opcijama

Kapitalni zahtjevi za rizik prekoraĉenja dopuštenih izloţenosti

Kapitalni zahtjevi za pozicijske rizike, valutni i robni rizik u skladu s internim modelima

UKUPNI KAPITALNI ZAHTJEVI ZA OPERATIVNI RIZIK 3.452.312 3.452.312

POKRIVENOST KAPITALNIH ZAHTJEVA KAPITALOM 31.789.482 0 0

STOPA ADEKVATNOSTI JAMSTVENOG KAPITALA 19,07

16

Kao manja kreditna institucija Banka primjenjuje pristupe iz Odluke o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija; izraĉun internih kapitalnih zahtjeva ne odstupa od izraĉuna propisanog u OAJKKI ni u obuhvatu ni u propisanoj stopi adekvatnosti kapitala.

Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik S obzirom na veliĉinu Banke (manja kreditna institucija) te kompleksnost i obujam poslovanja, Banka za izraĉun internog kapitalnog zahtjeva za operativni rizik koristi jednostavni pristup propisan Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija.

Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za valutno inducirani kreditni rizik Banka za procjenu internog kapitalnog zahtjeva za valutno inducirani kreditni rizik koristi metodu temeljenu na ukupnom iznosu plasmana koji su nezaštićeni u odnosu na valutno inducirani kreditni rizik(obrazac VIKR); interni kapitalni zahtjev raĉuna se kao odreĊeni postotak navedenog iznosa, do kojeg se dolazi ekspertnom procjenom.

Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za koncentracijski rizik S obzirom da rizik koncentracije u kreditnom portfelju Banke nije odreĊen kao znaĉajan,za isti se ne izdvaja interni kapitalni zahtjev.

Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi banke Banka za izraĉun internoga kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik u knjizi banke primjenjuje metodu pojednostavnjenog izraĉuna procjene promjene ekonomske vrijednosti knjige banke propisanu Odlukom o kamatnom riziku u knjizi banke(NN, br. 2/2010.). Interni kapitalni zahtjev za kamatni rizik u knjizi banke jednak je ukupnoj neto ponderiranoj poziciji knjige banke (odnosno promjeni ekonomske vrijednosti).

Metodologija procjene internoga kapitalnog zahtjeva za ostale rizike S obzirom na veliĉinu ( manja kreditna institucija), Banka je za sve ostale znaĉajne rizike koji nisu navedeni u prethodnim toĉkama, odredila interni kapitalni zahtjev u iznosu od 5% ukupnih regulatornih kapitalnih zahtjeva.

Metodologija procjene vanjskih činitelja i testiranje otpornosti na stres S obzirom da se Banka u skladu sa svojom veliĉinom, internim resursima, sloţenosti poslovanja u ICAAP-u koristi jednostavnim i standardiziranim metodama, odnosno metodama propisanim Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija, mišljenje Uprave je da procjena utjecaja vanjskih ĉimbenika na ICAAP ne bi rezultirala za Banku relevantnim podacima.

17

MINIMALNI KAPITALNI ZAHTJEVI I PROCJENA INTERNIH KAPITALNIH ZAHTJEVA

PRVI STUP DRUGI STUP (ICAAP)

Metodologija

izračuna

kapitalnih

zahtjeva

Minimalni

kapitalni

zahtjevi

(u 000 kn)

Metodologija

procjene

internih

kapitalnih

zahtjeva

Interni

kapitalni

zahtjevi

( u 000 kn)

A) Dio 1: Rizici za koje

se izračunavaju

minimalni kapitalni

zahtjevi

Kreditni rizik Standardizirani

pristup 28.553

Standardizirani

pristup 28.553

Valutni rizik Metoda iz

OAJKKI 243

Metoda iz

OAJKKI 243

Operativni rizik Jednostavni

pristup 3.446

Jednostavni

pristup 3.446

B) Dio 2: Rizici koji nisu

u potpunosti pokriveni

minimalnim kapitalnim

zahtjevima

Valutno inducirani kreditni

rizik

1.526

C) Dio 3: Rizici za koje

se ne izračunavaju

minimalni kapitalni

zahtjevi

Kamatni rizik u knjizi

banke

Metoda

pojednostavljenog

izraĉuna procjene

promjene

ekonomske

vrijednosti knjige

banke propisana

Odlukom o

kamatnom riziku

u knjizi banke

(NN, br. 2/2010)

1.477

Ostali rizici

Izdvajanje 5%

ukupnih

regulatornih

kapitalnih

zahtjeva

1.612

D) Dio 4: Utjecaj

vanjskih činitelja

18

3.6. Tehnike smanjenja kreditnog rizika

(u 000kn)

Izloženost

Materijalna kreditna zaštita

Nematerijalna kreditna zaštita

Financijski kolateral

Ostale priznate zaštite

Garancije /jamstva

Ostale priznate zaštite

Središnje drţave i središnje banke 0 0 0 0

Tijela lokalne i regionalne samouprave 0 0 0 0

Javna drţavna tijela 0 0 0 0

Multilateralne razvojne banke 0 0 0 0

Institucije 0 0 0 0

MeĊunarodne organizacije 0 0 0 0

Trgovaĉka društva 0 0 0 0

Stanovništvo 6.124 0 0 0

Pokrivene obveznice 0 0 0 0

Udjeli u investicijskim fondovima 0 0 0 0

Ostale izloţenosti 0 0 0 0

UKUPNO 6.124 0 0 0

Banka se u okviru primjene standardiziranog pristupa, za potrebe smanjenja kreditnog rizika,

koristi metodom jednostavnog financijskog kolaterala.

(ekonomsko i poslovno

okružje) uključujući

rezultate testiranja

otpornosti na stres

19

4. KREDITNI I RAZRJEĐIVAČKI RIZIK

Kvalitativne informacije

Kreditni rizik je, općenito definiran, rizik neplaćanja glavnice i kamate u punoj svoti na dan dospijeća sukladno ugovoru, odnosno rizik gubitka do kojeg dolazi uslijed neispunjenja duţnikove obveze prema banci. Potraţivanja koja nisu plaćena sukladno ugovorenim rokovima, klasificiraju se kao dospjela nenaplaćena potraţivanja. Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza Banke odreĊeni su kriteriji rasporeĊivanja u okviru skupina A, B i C, pri ĉemu se u skupinu A rasporeĊuju potpuno nadoknadivi plasmani, u skupinu B, u okviru koje se formiraju podskupine B1, B2, B3, djelomiĉno nadoknadivi plasmani, te u podskupinu C potpuno nenadoknadivi plasmani. Banka provodi rezerviranja za identificirane gubitke po plasmanima odnosno umanjenje njihove vrijednosti, i to:

na pojedinaĉnoj osnovi

na skupnoj osnovi za plasmane rasporeĊene u riziĉnu skupinu A. Sve metode i procedure za utvrĊivanje ispravaka vrijednosti i rezervacija regulirani su

"Pravilnikom o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza".

RazrjeĊivaĉki rizik nije relevantan za Banku s obzirom na vrstu i opseg poslovanja.

Kvantitativne informacije

Ukupan iznos izloţenosti razvrstan prema razliĉitim kategorijama izloţenosti (u 000kn)

Neto iznos izloženosti kreditnom riziku po kategorijama izloženosti

Bilančne stavke

Izvanbilančne stavke UKUPNO

Središnje drţave i središnje banke 22.552 0 22.552

Tijela lokalne i regionalne samouprave 0 0 0

Javna drţavna tijela 0 0 0

Multilateralne razvojne banke 0 0 0

Institucije 38.784 0 38.784

MeĊunarodne organizacije 0 0 0

Trgovaĉka društva 30.576 37 30.613

Stanovništvo 177.900 6.710 184.609

Pokrivene obveznice 0 0 0

Udjeli u investicijskim fondovima 0 0 0

Ostale izloţenosti 27.567 0 27.567

UKUPNO 297.378 6.747 304.125

20

Podjela neto izloţenosti prema vrsti djelatnosti (u 000kn)

Glavne vrste djelatnosti Bilančne stavke

Izvanbilančne stavke

POLJOPRIVREDA,ŠUMARSTVO I RIBARSTVO 67 0

PRERAĐIVAĈKA INDUSTRIJA 10.039 15

GRAĐEVINARSTVO 0 0

TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I MOTOCIKALA 12.460 5.467

PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 17.560 0

DJELATNOSTI PRUŢANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŢIVANJA HRANE 1.990 21

INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE 415 0

FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA 81.791 16

STRUĈNE, ZNANSTVENE I TEHNIĈKE DJELATNOSTI 19.146 0

ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŢNE DJELATNOSTI 70 0

OBRAZOVANJE 0 0

DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI 0 0

UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA 143 0

OSTALE USLUŢNE DJELATNOSTI 0 0

OSTALO 17.427 0

STANOVNIŠTVO 136.270 1.228

UKUPNO 297.378 6.747

Geografska podjela neto izloženosti (u 000kn)

Geografsko područje Bilančne stavke

Izvanbilančne stavke UKUPNO

Zagrebaĉka ţupanija 70.716 32 70.748

Krapinsko-Zagorska ţupanija 594 0 594

Sisaĉko-Moslavaĉka ţupanija 401 0 401

Karlovaĉka ţupanija 311 0 311

Varaţdinska ţupanija 99 0 99

21

Koprivniĉko-Kriţevaĉka ţupanija 25 0 25

Bjelovarsko-Bilogorska ţupanija 65 0 65

Primorsko-Goranska ţupanija 491 0 491

Liĉko-Senjska ţupanija 0 0 0

Virovitiĉko-Podravska ţupanija 197 0 197

Poţeško-Slavonska ţupanija 272 0 272

Brodsko-Posavska ţupanija 99 0 99

Zadarska ţupanija 2.951 10 2.961

Osjeĉko-Baranjska ţupanija 41 0 42

Šibensko-Kninska ţupanija 2.345 1 2.346

Vukovarsko-Srijemska ţupanija 49 0 49

Splitsko-Dalmatinska ţupanija 212.474 6.703 219.177

Istarska ţupanija 452 0 452

Dubrovaĉko-Neretvanska ţupanija 2.182 0 2.182

Grad Zagreb 3.614 0 3.614

UKUPNO 297.378 6.747 304.125

Podjela neto izloţenosti prema preostalom dospijeću (u 000kn)

Izloženost do 1

mjesec 1 do 3

mjeseca 3 do 12 mjeseci

12 do 36 mjeseci

preko 36

mjeseci UKUPNO

Novĉana sredstva i iznosi kod drugih banaka 6.503 0 0 0 0 6.503

Sredstva kod HNB-A 22.562 0 0 0 0 22.562

Depoziti drugim bankama 38.400 0 369 0 0 38.770

Zajmovi klijentima 13.811 42.021 59.574 55.983 32.075 203.465

Ostala imovina 0 0 451 0 139 590

22

Ulaganja i vrijednosni papiri 360 881 383 0 3.772 5.397

Materijalna i nematerijalna imovina 0 0 0 0 20.090 20.090

UKUPNO IMOVINA 81.638 42.903 60.778 55.983 56.076 297.378

IZVANBILANĈNE STAVKE 1.280 0 5.067 400 0 6.747

Iznosi izloţenosti sa dospjelim nenaplaćenim potraţivanjima i iznosima ispravaka vrijednosti

(u 000kn)

Izloženost

Bruto bilančna

izloženost

Bruto vanbilančna izloženost

Ispravci vrijednosti

Dospjela nenaplaćena potraživanja

Središnje drţave i središnje banke 22.701 0 149 149

Tijela lokalne i regionalne samouprave 0 0 0 0

Javna drţavna tijela 0 0 0 0

Multilateralne razvojne banke 0 0 0 0

Institucije 38.784 0 0 0

MeĊunarodne organizacije 0 0 0 0

Trgovaĉka društva 30.621 37 45 44

Stanovništvo 184.993 6.710 7.094 9.814

Pokrivene obveznice 0 0 0 0

Udjeli u investicijskim fondovima 0 0 0 0

Ostale izloţenosti 27.954 0 387 387

UKUPNO 305.053 6.747 7.675 10.394

Rezerviranja i ispravci vrijednosti (u 000kn)

Promjene u ispravcima vrijednosti plasmana i rezerviranjima za identificirane gubitke po izvanbilančnim obvezama

Bilančne stavke

Izvanbilančne stavke UKUPNO

Poĉetno stanje (završno stanje prethodne godine) 8.637 0 8.637

23

Povećanje ispravaka vrijednosti / rezerviranja 1.419 0 1.419

Smanjenje ispravaka vrijednosti/ rezerviranja 2.105 0 2.105

Otpisi plasmana 276 0 276

Završno stanje 7.675 0 7.675

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima za identificirane gubitke na skupnoj osnovi

Bilančne stavke

Izvanbilančne stavke UKUPNO

Poĉetno stanje (završno stanje prethodne godine) 1.944 28 1.973

Promjena rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja 421 29 450

Završno stanje 2.366 57 2.423

Naplata plasmana otpisanih u proteklim godinama 4 0 4

5. STANDARDIZIRANI PRISTUP MJERENJU KREDITNOG RIZIKA

Iznosi izloţenosti izraĉunati korištenjem standardiziranog pristupa i rasporeĊeni po stupnjevima kreditne kvalitete (u 000kn)

Izloženost

Ponder rizika (%)

Ukupni neto iznosi izloženosti prije primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika

Ukupni neto iznosi izloženosti nakon primjene tehnika

smanjenja kreditnog rizika

Središnje drţave i središnje banke 0 22.552 22.552

Institucije 10 38.784 38.784

Trgovaĉka društva 100 30.613 30.613

Stanovništvo

35 2.020 2.020

100 179.913 173.789

150 2.677 2.677

Ostale izloţenosti

0 6.600 12.593

20 0 130

100 20.967 20.967

UKUPNO 304.125 304.125

24

Za procjenu kreditnog rizika Banka koristi kreditne rejtinge Moody's agencije i to za izraĉun

izloţenosti prema središnjoj drţavi i prema institucijama.

Važna napomena u skladu sa čl. 9. stavkom 2. Odluke o javnoj objavi bonitetnih

zahtjeva kreditnih institucija: Sve kvalitativne i kvantitativne informacije sukladno

Odluci o javnoj objavi bonitetnih kreditnih institucija, a koje nisu obuhvaćene u ovom

izvješću navedene su u Izvješću o obavljenoj reviziji sa stanjem dan 31.12.2010.

godine, objavljenom na internetskim stranicama Banke.