OSTALA IZVJEA S POSLOVNIH AKTIVNOSTI2. Europski dan poduzetnikato je EDE Europski dan poduzetnika ?

Europa nastoji unaprijediti poduzetniku kulturu, a najbolji nain je irenje prijenosa dobre prakse i iskustava europskih institucija koje su ukljuene u potporu poduzetnicima poetnicima i ve razvijenim poduzetnikim tvrtkama. Inicijativa Europske komisije, EDE, koristila je kumulirana znanja da bi se razvila europska metoda koja potie na procese uenja sve sudionike ukljuene u potporu razvoja poduzetnitva. Eurocities (Euro gradovi) i program Europske komisije PAXIS pokrenuli su pilot projekt za razvoj koncepcije European Day of the Entrepreneur (EDE) Europskog dana poduzetnika. Koncept se temelji na izgradnji i razvoju poduzetnitva putem organizacije lokalnih dogaanja na kojima se izmjenjuju iskustva sudionika.

Trgovaka drutva socijalnih dimenzija enskog poduzetnitva:

Paprenjak d.o.o.

Tvrtka Paprenjak d.o.o. osnovna je 1997. godine. Prema rijeima autorice projekta, ideja "paprenjaka" je ne da dobijemo, nego da sauvamo neto originalno i autohtono. Projekt je osmiljen i potom zatien u Zavodu za zatitu intelektualnog vlasnitva u Zagrebu. Paprenjak - tradicionalni hrvatski kola 1997. godine promoviran je u Turistikoj zajednici grada Zagreba kao novi i originalan suvenir Hrvatske i Zagreba.

Digera d.o.o.

Njihova poslovna djelatnost je projektiranje, izvoenje i odravanje raunalom podranih sustava. Tonije reeno oni su sustavni integratori (SI System Integrators) i prodavatelji doraenih i unaprijeenih proizvoda (VAR - Value Added Resselers).

U njihovim rjeenjima koristimo Microsoft programsku tehnologiju i alate, a i ostale programske proizvode namijenjene posebnim primjenama. Prodaju i tehniki podravaju proizvode specijaliziranih proizvoaa. Njihova elja je realizacija inteligentnih rjeenja.

Da bi to ostvarili moraju misliti digitalno....

Sweet posy d.o.o.

To je kreacija Vinje Mcmaster,sainjena od kandiranog cvijea, a dobitnik je 2.nagrade Turistike zajednice Zagreba za izvorni suvenir 2000. Godinja doba joj odreuju izgled i sastav: svaka je kitica runo kandirana sloena u unikatni primjerak. Kandiranu kiticu osim za dekoraciju svih vrsti slastica moete upotrijebiti na najrazliitije naine- neka vas mata vodi! Pakiranje sadri cvjetove, latice i lie kandirano prema registriranoj recepturi.

Ergonet d.o.o.

ERGO-NET d.o.o. je tvrtka za pruanje informatikih i raunovodstvenih usluga za poduzetnike, udruge i graane. U ugodnom ambijentu moderno ureenog prostora, bogato opremljenog suvremenom informatikom opremom, pruamo usluge naim stalnim ali i novim korisnicima i poslovnim partnerima. Znanje, iskustvo i tehnologija su njihova obveza i njihova motivacija u dugoronim poslovnim suradnjama. Internet je medij naeg razvoja i unapreenja usluga.

Biovitalis d.o.o.

Tehnologija njihove proizvodnje je tradicionalna. Proizvodi su pod redovitom kontrolom nadlenih institucija. Proizvode Biovitalisa nai ete pod robnom markom BIOplus koju promoviraju kao va izbor orijentacije na prirodno.

Nesek d.o.o.

Drutvo je specijalizirano za rjeenja iz podruja projektiranja, prostornih planova i poslovnog savjetovanja s fokusom na povezivanje ta tri podruja radi cjelovitosti rjeenja prema sloganu 'Od vizije do realizacije'. Poslovna politika drutva u okviru djelatnosti i opsega usluga je prepoznavanje vizije kupca pojedinca, skupine ili zajednice, zadovoljavanje potreba kupca, doprinoenje ostvarivanju njihovih ciljeva, uveanju blagostanja te poticanje sveukupnog razvoja.

Ponuda Nesek d.o.o. obuhvaa ova glavna podruja:

- Projektiranje

- Prostorno planiranje i urbanizam

- Razvojno gospodarski programi

- Poslovno savjetovanje gospodarskih subjekata

- Usluge u graenju

- Prodaja vlastite opeke

SANACIJA:

- sanacija fasada

- sanacija graevinskih teta

- sanacija objekata od vlage

- odstranjivanje grafita i antigrafitna zatita

RESTAURACIJA:

- pranje i ienje fasada

- lijeenje kamena

- impregnacija kamena

Terme Selce d.o.o.

Poliklinika Terme Selce djeluje vie od 10 godina organizirajui programe za unaprijeenje i ouvanje zdravlja. Istiem njihove programe zdravlja, programe odmora i relaksacije i sporstki program. Njihovo 25-godinje iskustvo pokazuje da ubrzani nain ivljenja i sve vea izloenost stresu, naporu, profesionalnim izazovima, nepravilnoj prehrani, tetnim tvarima iz okoline ugroavaju zdravlje i naruavaju kvalitetu ivljenja. Stoga se sve ese, kao imperativ ivljenja modernog ovjeka, namee briga o zdravlju kao jedna od osnovnih potreba i zadaa.

Uravnoteena prehrana, tjelesna aktivnost, odmor i rano otkrivanje tetnih imbenika i bolesti prvi su korak u ouvanju i unaprijeenju zdravlja i ljepote. Njihovi briljivo kreirani programi pruaju vam potpuni uvid u stanje vaeg organizma, otkrivajui vam tajne ouvanja zdravlja.

Zbog toga nae usluge trai domicilno stanovnitvo, ali i vrhunski sportai, estradne zvijezde, menaderi i turisti iz cijelog svijeta radi obnavljanja radne i ivotne energije. Uz pomo Malih radionica zdravlja stjeete nove spoznaje o prehrani, prevenciji i lijeenju stresa, kardiovaskularnih bolesti, bolesti lokomotornog sustava, menopauzi i osteporozi, relaksaciji i mnogim drugim potrebama vaeg organizma.

Monika Damjanovi, uenica 1.b

Dan kole

Dana 04. svibnja 2006. godine proslavljen je Dan kole, kao to je ve tradicija, u Maloj dvorani KD "Vatroslav Lisinski". Prigodnom sveanou obiljeili smo 9. obljetnicu postojanja kole.

Osim uzbuenih uenika, nervoznih, ali i ponosnih roditelja te profesora,

priredbi su nazoili i uvaeni uzvanici iz mnogobrojnih dravnih ustanova:

- Hrvatska gospodarska komora (predsjednik Nadan Vidoevi),

- Gradsko poglavarstvo (Gradonaelnik Grada Zagreba Milan Bandi),

- Udruga malih i srednjih poduzetnika (predsjednica Katarina Jagi),

- Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva (gospoa eljka Mazalin Mrka),

- Ured za socijalno partnerstvo (predstojnik Ureda Vitomir Begovi)

Pozivu su se, naravno, odazvali i do posljednjeg mjesta dvoranu ispunili, elnici naih partner kola:

- ravnatelj kole iz Regensburga, gospodin Ortmann,

- gosti iz Ekonomske kole iz Celja

- i mnogi drugi.

Program je zapoeo pozdravnim govorom zagrebakog Gradonaelnika, gospodina Milana Bandia, a zatim je uslijedila power point prezentacija kole.

Uenici prvih razreda i novi uenici potom su prezentirali svoje uenike tvrtke.

Program je upotpunjen nastupom glazbene kole "Vatroslav Lisinski", plesnim nastupom "Zrinskica" te kominim skeevima koji su pridonijeli slavljenikoj atmosferi.

Na kraju se nazonima obratio ravnatelj kole Vitomir Tafra. Rjeenja o osnivanju uenikih tvrtki uenicima je podijelio gospodin Nadan Vidoevi, koji je takoer pohvalio i viejezinost uenikih prezentacija.

Nakon priredbe svi sudionici i gosti mogli su uivati u domjenku prireenom u predvorju Male dvorane.

Monika Damjanovi, uenica 1.b28. meunarodni sajam knjiga i uila - INFO, Interliber, Educa plus

U petak 11.11.2005. godine posjetili smo Zagrebaki velesajam koji se odravao u sklopu Info, Interliber, Educa plus na kojem smo mogli vidjeti razne programe, inovacije, i saznati mnoge informacije.

HGK potjee programe: strno usavravanje i obrazovanje, posao i karijera i programska rjeenja.

Program "PODUZETNIK" njemu je cilj jaanje poduzetnitva i ravnomjerni razvoj na regijama Republike Hrvatske kroz subvenciju kamate na poduzetnikom kreditu.

Korisnici tog programa mogu biti malo i srednje trgovako drutvo, obrti, zadruge i ustanove koje su u 100 %-tnom vlasnitvu graana RH.

Programe koje provodi HGK potjee ih Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH.

Kategorije Poduzetnika su vezane za cijelo ivotno uenje i razvoj ljudskih potencijala Educa plus.

Tim programom se eli postii poslovno obrazovanje i poduavanje razvoja ljudskih potencijala, kao i sve one iji je interes poveanje razine znanja.

U organizaciji Centralnoeuropske inicijative (CEI), u Trstu je 14. srpnja odrana radionica pod nazivom Bringing Small&Midium sized Companies into European Union Funded Technology Programmes, okupivi oko 40 sudionika iz pet zemalja u okruenju, na kojem je svojeg predstavnika imala i Komora Zagreb.

U sreditu interesa bio je projekt "FASTER" (Fostering Alliances for Sustainable Transport in European Research), iji je glavni sponzor na razini CEI-ja upravo Italija. Projekt je to otvoren za sve tvrtke ije je osnovno poslovanje vezano za pomorski, eljezniki, rijeni, cestovni i druge oblike transporta. No mogunost sudjelovanja imaju i tvrtke koje se bave brodogradnjom, servisnim uslugama, poput skladitenja, pedicije, posrednitva te proizvoai svih vrsta prijevoznih sredstava, alata, razliitih ICT aplikacija, dijelova za brodogradnju i slinim djelatnostima, a natjecati se mogu za samostalno ili zajedniko sudjelovanje u pojedinim programima, za koje natjeaje objavi Europska komisija.

Ciljana grupa su europske tvrtke SME podruja u transportnom sektoru, poglavito pomorstvu i povezanim poslovima kao to su IT, infrastrukturne komponente, usluge povezane s cargo poslovanjem i prijevozom, usluge u odnosu na putnike, logistiku, e-sigurnost poslovanja, odrivo upravljanje otpadom, novi materijali i komponente.

Monika Damjanovi, uenica 1.b

Prva poslovna srijeda

16.11.2005. odrala se poslovna srijeda. Sve tvrtke imaju 500.000,00 kn na svojem iro raunu. Povodom tog dana uenici sa svojom ili razrednom tvrkom posluju tj. kupuju i prodaju meusobno. Kada kupujemo onda aljemo narubenicu, a dobivamo raun i otpremnicu, zatim na temelju rauna piemo virman; a kada prodajemo dobivamo narubenicu pa aljemo raun i otpremnicu. Razredna tvrtka (4.c) u kojem sam ja bila zove se Crofood d.d. (dioniko drutvo), oni se bave trgovinom prehrambenim proizvodima na veliko i malo te je njih 20 zaposleno. U njihovom asortimanu mogu se nai kraevi keksi, okolade, bomboni, vino, meso i mesne preraevine npr. Slavonski kulen, prut, unka; mlijeko i mljene proizvode, kruh, peciva , slastice, torte i ostali pekarski proizvodi. Tvrtka je osnovana 2005. godine, a mentor im je prof. Pletikosa.

Ostale razredne tvrtke su:

3. a - Fortuna d.d.

prerada i prodaja ljekovitog bilja

3.b Adriatic d.d.

turistika agencija

3.c Dioniz d.d.

proizvodnja i prodaja vrhunskih vina

4.a Veernji list d.o.o.

novinarsko izdavaka agencija

4.b 4 minute d.d.

distribucija pitke vode i sokova

U kabinetu PVT-a se vode svi poslovni procesi tvrtke. Svaki sektor obavlja svoj zadatak:

Prodaja prodaja asortimana tvrtke

Nabava naruba potrebnih proizvoda

Marketing istraivanje trita i promidba

Financije prikupljanje i podmirivanje fin. Obveza

Kadrovska poslovno zapoljavanje, briga i usavravanje zaposlenih.

Mentori koji uspjeno vode kroz proces poslovanja i upravljanje tvrtke su prof. Tkalec i prof. Skendrovi. Za ovu godinu ciljevi su im poveanje proizvodnog asortimana i vei udio na tritu.

Primjeri poslovanja tvrtki:

1. Dioniz d.d. (Tamara Lackovi) proizvodnja i prodaja vrhunskih vina

Prodali su vino tvrtci Adriatic d.d. za 204, 00 kn, a kupili su prehrambene proizvode od tvrtke Crofood d.d. za 825, 00 kn.

2. Motosport d.o.o. (Silvio epi) prodaja moto opreme i dijelova

Prodali su dva kona kombinezona tvrtci 4 minute d.d. za 12.000,00 kn, a od iste te tvrtke kupili su flairanu vodu za 300, 00 kn.

3. Eligo d.o.o. (Hrvoje Keleti) turistika agencija

Prodali su putovanje za Honolulu tvrtci X Bikes d.o.o. za 30.000, 00 kn, a od iste te tvrke kupili su bicikl za 25.000, 00 kn.

Monika Damjanovi, uenica 1.b

PVT Sajam

Dana 07.04.2006. u Boarskom domu je sveano otvoren 4. PVT Sajam.

Na sajmu sudjeluje 69 vjebovnih tvrtki iz:

- Italije,

- Njemake,

- Maarske,

- Bosne i Hercegovine,

- Hrvatske.

Glavni organizator sajma je: Agencija za strukovno obrazovanje

Suorganizatori su: PSE "Katarina Zrinski" iz Zagreba i Prva ekonomska kola iz Zagreba.

Sajam je sveano otvorio pomonik ministra znanosti, obrazovanja i porta gdin. Kreimir Raan. Otvorenju su takoer nazoili gdin. Ivan utalo iz Agencije za strukovno obrazovanje, ga. Ana epi i ga. eljka Mazalin-Mrka iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, te ga. Vesna tefica iz Hrvatske gospodarska komora. Nekoliko uvodnih rijei svim sudionicima sajma uputio je i gdin. Vitomir Tafra, ravnatelj PSE "Katarina Zrinski" iz Zagreba.

Prvog dana sajma odran je Okrugli stol na temu:

"Vjebovne tvrtke kao dio obrazovnog sustava"

Skup se vodili ga. Zoreti i gdin. Ivan utalo, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje.

67 tvrtki iz zemlje i inozemstva se prijavilo na sajam i otvorilo iro - raun u PVT banci.

Uenici su izuzetno marljivo i vrijedno radili.

Vjebovne tvrtke su poslovale u eurima.

U razdoblju 7-8. travnja tvrtke su ostvarile:

promet od 15.439.847,67 , te je

ukupno ostvarena 3.031 transakcija.

Na kraju prvog i drugog dana vjebovne tvrtke su nakon svog poslovanja dobile izvode o stanju na iro - raunima. Svakih 15-30 minuta pratili smo i izvjetavali o ostvarenim transakcijama i prometu. Razvio se kvalitetan duh suradnje.

Po zavretku sajma dodjeljene su nagrade iz 3 kategorije:

- najljepe ureen tand

- VT s najveim brojem ostvarenih transakcija

- VT s ostvarenim najveim prometom tijekom oba dana

Monika Damjanovi, uenica 1.b81. JESENSKI MEUNARODNI ZAGREBAKI VELESAJAM

13. 18. rujna 2005.

Jesenski meunarodni zagrebaki velesajam, kao sredinji gospodarski dogaaj u Hrvatskoj te kao mjesto susreta poslovnih ljudi, strunjaka i znanstvenika iz cijeloga svijeta ponovno se potvruje kao sajamski lider u iroj regiji jugoistone Europe.

Uz glavne tematske cjeline ovogodinje Jesenske priredbe:Energetika meunarodni sajam energetike, elektronike i automatike,

Promet i logistika,

Graditeljstvo, sanitarije, bazeni & saune, elektroindustrija,

Strojarska i metalna industrija,

Prehrana i poljoprivreda,

Eko-etno Hrvatska izloba proizvoda i usluga ruralnih podruja,

Dani mode meunarodni sajam tekstila, koe i obue,

iroka potronja,

Arca meunarodna izloba inovacija, novih ideja, novih proizvoda i tehnologija,

po prvi put u Zagrebu i u Hrvatskoj odrava se Sajam glazbe. Cilj ovoga projekta je postati regionalno relevantan sajam koji e biti nezaobilazno mjesto suradnje i druenja ljudi iz struke.

Uz individualne nastupe izlagaa na Jesenskom meunarodnom zagrebakom velesajmu bit e i 17 kolektivnih nastupa zemalja, a ove godine poseban naglasak stavljen je na predstavljanje Hrvatske, odnosno njenog trinog potencijala, posebno poslovnim ljudima iz inozemstva.

Svoje najnovije proizvode i usluge na Jesenskom meunarodnom zagrebakom velesajmu predstavit e ukupno 1750 izlagaa iz 40 zemalja svijeta, na izlobenoj povrini oko 92.000 m2.

Ovogodinji Jesenski meunarodni velesajam, meu inim, predstavit e putem tematskih izlobi, prezentacija i drugih oblika promidbe aktualne proizvodne, uslune i izvozne mogunosti hrvatskog gospodarstva pod motom "Hrvatska - va poslovni partner". Projekt je namijenjen prvenstveno strancima, inozemnim delegacijama, gospodarstvenicima i poslovnim ljudima.

Obzirom da Jesenski velesajam tradicionalno posjeuje znaajan broj inozemnih delegacija, Hrvatska e se predstaviti svijetu kao poslovni partner bogatom ponudom proizvoda i usluga.

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetnitva u suradnji sa Zagrebakim velesajmom, u prostorima paviljona 6. na izlobenom prostoru od 500 m2 predstavit e sve vladine institucije, te gospodarska udruenja involvirana u gospodarstvo, odnosno poduzetnitvo.

Uz ve dobro etablirane i tradicionalne projekte Jesenskoga meunarodnog zagrebakog velesajma, sve veu pozornost poslovne i iroke publike privlae i izlobe koje su uvedene kao nove sajamske cjeline unatrag tri godine.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva, te Ministarstva znanosti obrazovanja i porta u paviljonu 8 Zagrebakoga velesajma odrat e se ARCA meunarodna izloba inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija kojom se eli putem Hrvatskog inovacijskog sustava povezati znanje, iskustvo i inovativnost, a sve s ciljem jaanja hrvatskog gospodarstva baziranog na znanju.

Zagrebaki velesajam i Hrvatska zajednica tehnike kulture prepoznali su stvaralatvo domaih ljudi kao uvjet produktivnog zapoljavanja i poduzetnitva, to je rezultiralo ovom izlobom.

Ako svijet prepoznaje Hrvate kao inventivan narod, to potvruju i mnogobrojna priznanja kao i znaajni poslovni kontakti naih inovatora s poslovnim ljudima u svijetu, doista je potrebno sve uiniti kako bi se inovatorstvo podralo i to bolje motiviralo. Upravo u cilju poboljanja uvjeta rada i kakvoe ivljenja, stvaranja izvornog hrvatskog proizvoda, izvoza i supstitucije uvoza, transfera tehnologije, znanja i iskustva, za izlagae ovogodinje meunarodne izlobe inovacija ARC 2005. osigurane su i prestine nagrade.

Ovu manifestaciju u okviru Jesenskog meunarodnog zagrebakog velesajma otvorit e ministar gospodarstva, rada i poduzetnitva, gospodin Branko Vukeli.

Nastavlja se takoer s KUPUJMO HRVATSKO, akcijom Hrvatske gospodarske komore koja se posljednjih godina provodi diljem Hrvatske u cilju motiviranja naih graana da kupuju domae proizvode, kako bi se potaknuo rast hrvatskog gospodarstva. Tijekom est dana odravanja posjetitelji e po promotivnim cijenama moi kupovati originalne hrvatske proizvode.

Kupujmo hrvatsko poziv je na reafirmaciju domaeg trita i jaanje gospodarske aktivnosti Hrvatske. Istovremeno je to i poziv svim investitorima, osobito stranim za ulazak na organizirano i oivljeno hrvatsko trite.

Osnovna poruka je: uvajmo svoje radno mjesto. Kupujmo hrvatsko!

EKO-ETNO HRVATSKA izloba koju organiziraju Zagrebaki velesajam i Hrvatski farmer izrasla je iz potrebe da se javnosti predstave specifine ponude ekolokih proizvoda hrvatskih upanija. Proizvodi i usluge hrvatskih ruralnih podruja samo su dio ove, od prije dvije godine uspjeno zapoete izlobe.

Monika Damjanovi, uenica 1.b

82. JESENSKI MEUNARODNI ZAGREBAKI VELESAJAM19. 24. rujna 2006.

Jesenski meunarodni zagrebaki velesajam, kao sredinji gospodarski dogaaj u Hrvatskoj i mjesto susreta poslovnih ljudi, strunjaka i znanstvenika iz cijeloga svijeta, ponovno se potvruje kao sajamski lider u iroj regiji jugoistone Europe.

Od 19. do 24. rujna Zagrebaki velesajam bit e mjesto intenzivnih poslovnih aktivnosti, prezentacija i promocija najnovijih proizvoda domaih i inozemnih izlagaa, tehnologija te razmjene iskustava na poslovnim i strunim skupovima.

Kroz glavne tematske cjeline: Energetika, Promet i logistika, Graditeljstvo, Strojarska i metalna industrija, Prehrana i poljoprivreda, iroka potronja, Eko-etno Hrvatska, Dani mode, Sajam glazbe, Izloba izuma Arca, Maloprodaja i Kolektivni nastupi zemalja , bit e predstavljeni hrvatski gospodarski potencijali, ali i programi i proizvodi koje inozemni proizvoai nude Hrvatskoj.

Na izlobenoj povrini oko 76.000 m2 svoje najnovije proizvode, usluge i tehnologije predstavit e 1710 izlagaa iz 42 zemalja svijeta. Putem kolektivnog nastupa predstavit e se 15 zemalja.

Novi projekt Hrvatska drutvo znanja

Novina ovogodinjeg Jesenskog sajma je projekt pod nazivom Hrvatska drutvo znanja . U organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske i Zagrebakog velesajma te suorganizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske u okviru ovoga projekta bit e predstavljeni Vladini programi, zatim gospodarska udruenja, a prezentirat e se tehnoloki projekti te testirani tehnoloki proizvodi.

Projekt je prije svega usmjeren na male i srednje poduzetnike, ali i gospodarstvenike, menadere i inovatore radi meusobnog povezivanja, ali i povezivanja sa sveuilitima, znanstvenicima, institutima. Drava ovdje nastoji pomoi stvaranju kvalitetne komunikacije svih subjekata radi kreiranja proizvoda utemeljenih na znanju a koji e imati konkurentnost na domaem i vanjskom tritu.

Takoer, predviene su i tematske prigodne izlobe u povodu znaajnih jubileja svjetski poznatih hrvatskih znanstvenika poput 150 godina Nikole Tesle, 120 godina Lavoslava Ruike i 100 godina Vladimira Preloga.

ARCA meunarodna izloba inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologija kojom se eli putem Hrvatskog inovacijskog sustava povezati znanje, iskustvo i inovativnost, a sve s ciljem jaanja hrvatskog gospodarstva baziranog na znanju.

U sreditu ovog projekta su hrvatski inovatori, dok im ministarstva, zavodi i agencije trebaju biti servis koji e im pomoi u ostvarivanju kontakata kako bi lake plasirali svoje proizvode na trite. Cilj izlobe je prije svega promidba inovacija, novih ideja te tehnologija.Monika Damjanovi, uenica 2.b

83. JESENSKI MEUNARODNI ZAGREBAKI VELESAJAM

11. 16. rujna 2007.

Jesenski meunarodni zagrebaki velesajam, kao sredinji gospodarski dogaaj u Hrvatskoj i mjesto susreta poslovnih ljudi, strunjaka i znanstvenika iz cijeloga svijeta, ponovno se potvruje kao sajamski lider u iroj regiji jugoistone Europe.

Od 11. do 16. rujna Zagrebaki velesajam bit e mjesto intenzivnih poslovnih aktivnosti, prezentacija i promocija najnovijih proizvoda domaih i inozemnih izlagaa, tehnologija te razmjene iskustava na poslovnim i strunim skupovima.

Treba napomenuti da se ovogodinji Jesenski velesajam odrava u osjetno povoljnijem poslovnom ozraju. Najvei broj makroekonomskih pokazatelja je veoma povoljan, pa sigurno i to ima odraz na poveano zanimanje za nastup na Velesajmu. Karakteristino je za ovogodinji sajam, koji je koncipiran kao skup meunarodnih specijaliziranih sajmova:

ponovno uspostavljanje zemlje-partnera. Ove godine to je Slovenija;

poveava se broj zemalja-uesnica. Na izlobenoj povrini od 75.000 m2 svoje najnovije proizvode, usluge i tehnologije predstavit e 1693 izlagaa ( 1007 domaih, 686 inozemnih ) iz 49 zemalja svijeta;

kontinuitet zemalja koje nastupaju s kolektivnim izlobama. Ove godine to su: Austrija, eka, Indonezija, Njemaka, Poljska, Slovaka, Srbija, Sri Lanka te Slovenija kao zemlja partner.

Zemlje sudionice na Jesenskom meunarodnom zagrebakom velesajmu su: Albanija, Austrija, Bahrein, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, eka, Danska, Egipat, Finska, Francuska, Hong Kong Kina, Indija, Indonezija, Iran, Irska, Italija, Izrael, Japan, Koreja, Kina, Maarska, Makedonija, Malezija, Nizozemska, Norveka, Njemaka, Poljska, Pakistan, Portugal, Ruska Federacija, Rumunjska, SAD, Saudijska Arabija, Slovaka, Slovenija, Srbija, kotska, panjolska, ri Lanka, vedska, vicarska, Tajland, Tajvan Kina, Turska, Ukrajina, Velika Britanija i Sjeverna Irska i Hrvatska.Monika Damjanovi, uenica 3.b

84. JESENSKI MEUNARODNI ZAGREBAKI VELESAJAM

16. 21. rujna 2008.ARCA - meunarodni sajam izuma, novih ideja, proizvoda i tehnologija

Na ovogodinjoj ARCI 428 autora prezentira 317 inovacija (217 hrvatskih i 100 inozemnih). Prisutno je 8 znanstvenih institucija i gospodarskih subjekata, 16 udruga i organizacija inovatora iz sustava Udruge inovatora Hrvatske i Hrvatske zajednice tehnike kulture, 40 mladih inovatora i kreativnih uenika, 12 izlagaa iz inozemstva: Australija, BiH, Iran, Maarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Srbija, Ukrajina i predstavnici IFIA-e (Svjetska federacija nacionalnih organizacija inovatora).

Organizatori ovogodinjeg sajma inovacija, novih tehnologija i proizvoda su:, Hrvatska zajednica tehnike kulture, Udruga inovatora Hrvatske, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO, Hrvatski institut za tehnologiju HIT, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo HAMAG, te vie subjekata iz dravne i znanstvene infrastrukture.

Sajam se i ove godine odrava pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetnitva i Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta te supokroviteljstvom Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtnike komore. Generalni sponzor ARCA 2008 je KONAR-Elektroindustrija d.d.

Inovacije predstavljaju klju za podizanje ukupne konkurentnosti proizvoda namijenjenih izvozu. Stoga mnoge tvrtke u svojem sustavu potiu i razvijaju inovatorstvo u sklopu vlastite strategije razvoja. Sajam ARCA 2008 prava je prigoda za prezentaciju i komercijalizaciju inovacija i promociju stvaralakih i razvojnih rezultata hrvatskog gospodarstva.

Na ARCI nastupa 317 izlagaa od ega 100 inozemnih iz 12 zemalja (Australija, BiH, Iran, Maarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Rusija, Slovenija, Srbija, Ukrajina i Hrvatska).

EKO ETNO Hrvatska sajam proizvoda i usluga ruralnih podruja

EKO-ETNO Hrvatska, sajam proizvoda i usluga ruralnih podruja, ve estu godinu za redom predstavlja bogatu ponudu ruralnih podruja Hrvatske na Jesenskom meunarodnom zagrebakom velesajmu.

Kada se prije est godine zapoelo s organizacijom ovog projekta u suradnji s Hrvatskim farmerom, prepoznata je sve vea potreba trita za ruralnim ekolokim proizvodima s jedne strane i potreba za predstavljanjem tradicionalnih ponuda i usluga s druge strane, a uoeni su i snani potencijali naih upanija. Iz godine u godinu pridruuje se tom projektu sve vie upanija, sve vie gradova i danas projekt Eko-etno Hrvatska 2008. obuhvaa cijelu Hrvatsku.

O tome dovoljno govori podatak da na ovogodinjem sajmu nastupa oko 600 izlagaa, uglavnom iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine.

Sajam EKO-ETNO Hrvatska uspjeno promie kulturnu i prirodnu batinu, tradicijske obrte i proizvode, te ruralnu turistiku ponudu pojedinih upanije i Hrvatske u cjelinu.

I ove godine na Jesenskom meunarodnom zagrebakom velesajmu na sajmu EKO-ETNO Hrvatska pripremljen je izuzetno bogat i raznovrstan struni, popratni zabavni program za posjetitelje, pa e i ove godine veliki broj posjetitelja uivati u raskoi folklora, izvornog melosa, tradicionalnih jela i pia, zdrave hrane, starih obrta i svih ostalih autohtonih proizvoda.

U sklopu EKO-ETNO Hrvatska posebno treba izdvojiti izlobeno-prodajni program EKOTRNICA.Monika Damjanovi, uenica 4.b29. meunarodni sajam knjiga i uila - INFO, Interliber, Educa plus

Te tri sajamske manifestacije objedinile su obrazovanje, knjigu i informatiku. Nastupilo je 400 izlagaa iz zemlje i inozemstva.

Zemlja partner na Interliberu bila je Slovenija. Tijekom sajma, Interliber je posjetio slovenski predsjednik Janez Drnovek i na izlobenom prostoru potpisivao svoju knjigu "Misli o ivotu i osvjeivanju".

Na Interliberu predana je i nagrada V.B.Z.-a i Veernjeg lista u iznosu od 100 tisua kuna za najbolji neobjavljeni roman 2006. Nagradu je dobio zagrepanin Hrvoje alkovi za knjigu "Pravi se da ovo nisi vidio Prirunik za turizam, lov u mutnom i traganje za snovima".

Na Interliberu dodijeljena je i nagrada Koievo pero. Nagradu je dobila knjiga "Veera bez politike" bosansko-hercegovakog pjesnika Mile Stojia.

U povodu Interlibera, Zagrebaki velesajam i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodijelili su sedamnaestu godinu zaredom nagradu Josip Juraj Strossmayer.

Nagrada se dodijeljuje za najuspijenija znanstvena djela izdana u 2005. godini.

Nagradu su dobili:

za drutvene znanosti akademik Nenad Cambi za knjigu "Kiparstvo rimske Dalmacije";

za humanistike znanosti dr. Silvana Vrani za knjigu "akavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi";

za prirodne znanosti nagradu je dobio dr. Josip Balabani za knjigu "Ljudevit Farka Vukotinovi";

nagradu za medicinske znanosti dobili su prof. dr. Tomo Nagli, dr. Danko Hajsig, prof.dr. Josip Madi i prof. dr. Ljiljana Pinter za knjigu "Veterinarska mikrobiologija";

nagradu za tehnike znanosti dobili su prof. dr. Jure Radi, mr. Goran Pu i mr. Ana Mangdi za knjigu "Konstruiranje mostova";

nagradu za informacijske znanosti dobili su prof. dr. Zoran Vuki i prof. dr. Ljubomir Kuljaa za knjigu "Automatsko upravljanje analiza linearnih sustava".

Nagrada za najbolju hrvatsku slikovnicu ove je godine pripala knjizi "Pria o okoladi" Irene Serti i Zdenka Baia.

Na izlobi cjeloivotnog uenja i razvoja ljudskih potencijala, Educa plus odrana je meunarodna konferencija o upravljanju znanjem.

Na Info danima odrane su konferencije o upravljanju identitetima i zatiti osobnih podataka te o Call centrima.

Agencija za strukovno obrazovanje i strukovne kole organizirali su na sajmu Educa predstavljanje obrazovnih programa. Na 13 izlobenih prostora predstavilo se 20 strukovnih kola.

U organizaciji Centra za poduku i prevodilatvo SPES predstavljena je akcija "Ako elite Hrvatsku bez mina, koristite SPES".

Hrvatski znanstvenik svjetskog glasa Ivan iki s Gethe Unversity Medica School u Frankfurtu na Maini odrao je na Interliberu predavanje o strasti i hrabrosti za znanost.

Takoer, hrvatski znanstvenik svjetskog glasa Miroslav Radman odrao je predavanje o znanosti i o obrazovanju.

Hrvatsko stenografsko drutvo i ove je godine organiziralo natjecanje "Dan tipkovnice".

Dodijeljene su nagrade najuspjenijim izlagaima.

Priznanje i kristalnu skulpturu dobilo je Ministarstvo kulture Slovenije kao organizator projekta "Slovenija zemlja partner" na Interliberu.

Posebno priznanje i kristalna skulptura za visoku razinu ukupnog nastupa pripala je kolskoj knjizi a priznanje i kristalna skulptura za dizajn dodijeljeni su MDC muzejskom dokumentacijskom centru.

Na Info danima posebno priznanje i kristalnu skulpturu za visoku razinu ukupnog nastupa dobila je tvrtka Autronic computers.

Posjet izlobama bio je izuzetno velik. Ulaznice se nisu naplaivale pa se ne moe odrediti toan broj posjetitelja.

Procjena je da je Interliber, Educu plus i Info dane razgledalo izmeu 80 i 100 tisua posjetitelja.Monika Damjanovi, uenica 2.b30. meunarodni sajam knjiga i uila - INFO, Interliber, Educa plusNa Interliberu je nastupilo 306 izlagaa od ega 215 domaih i 91 iz inozemstva na 16 tisua etvornih metara izlagai iz 11 zemalja.

Zemlja partner na Interliberu bila je Poljska.

Na Interliberu na izlobenom prostoru izdavake kue V.B.Z. i internetskog portala Net.hr objavljeno je da je u natjeaju za neobjavljeni roman 2007. godine pobijedila Svjetlana Gjoni s romanom Nula Nemo. Svjetlani Gjoni pripala je nagrada od sto tisua kuna.

Knjiga kao ekonomska kategorija bio je naziv Okruglog stola koji je na Interliberu organiziralo veleposlanstvo Republike Poljske.

Na Interliberu meu brojnim predstavljanjima knjiga bilo je i predstavljanje slikovnice Je poljske knjievnice Katarzyne Kotowske koja je bila gost Interlibera kao i ileanski knjievnik hrvatskoga podrijetla Juan Mihovilovich koji je sudjelovao u predstavljanju svog romana Zaraza ludila.

Jedan od gostiju Interlibera bio je i Jurij Feltinski. Predstavljena je knjiga koju su napisali Feltinski i Aleksandar Litvanenko Sakaenje Rusije.

Knjievniku Branku egecu predana je nagrada Koievo pero koju svake godine na Interliberu dodjeljuje Zadubina Petar Koi iz Banja Luke i Beograda.

Na Interliberu se s itateljima susreo se i Pavel Huella autor najznaajnijeg poljskog romana osamdesetih godina Weiser Davidek.

U sklopu projekta - Poljska zemlja partner na Interliberu su predstavljena djela Samoa u mrei i zbirka pripovjedaka Sindrom napetosti jednog od najpopularnijih poljskih suvremenih pisaca Janusza Wisniewskog. U predstavljanju knjiga sudjelovao je i sam autor.

Veliko zanimanje izazvalo je predstavljanje knjige Mir i kazna tajni ratovi meunarodne politike i pravosua. U predstavljanju knjige pred punom Kongresnom dvoranom Zagrebakog velesajma sudjelovala je i autorica biva glasnogovornica glavne hake tuiteljice Florence Hartmann.

Najvie predstavljanja knjiga bilo je na prostoru kolske knjige. Posebno valja izdvojiti predstavljanje Antologije hrvatskoga pjesnitva od davnina pa do naih dana Ante Stamaa, zatim predstavljanje povijesne sinteze Povijesti Hrvata te vie poslovnih rjenika kao to su: Englesko - hrvatski rjenik Vladimira Ivira, Hrvatsko englesko albanski rjenik koji su priredili Vladimir Ivir i Ilirjana Shehu te Hrvatsko talijanski poslovni rjenik Anite Jernaj i Alda Luppija.

Brojne prezentacije knjiga bile su i na izlobenim prostorima tvrtki Profil international, V.B.Z. i Fraktura te na drugim izlobenim prostorima.

Na Sajmu glazbe i multimedije sudjelovala su 163 izlagaa od ega 42 domaa i 121 iz inozemstva na povrini od 10 tisua etvornih metara.

Na Inovi 32. Hrvatskom salonu inovacija s meunarodnim sudjelovanjem nastupilo je 240 izlagaa od kojih 187 iz Hrvatske i 53 iz inozemstva.

Meunarodni ocjenjivaki sud koji je vodio David Wardell iz Velike Britanije dodijelio je 49 zlatnih, 59 srebrnih i 44 bronane medalje. Za najboljeg mladog hrvatskog inovatora proglaen je Tomislav Marjanovi. Nagradu za dugogodinje iznimno inovatorsko djelovanje dobio je Vjekoslav panjol, za iznimne meunarodne uspjehe u razvijanju i promociji inovacija Nikola Petkovi, za neusporediv doprinos razvitku, vrednovanju i za meunarodnu promociju hrvatskoga inovatorstva nagradu je dobio proelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Preigalo, a za iznimne meunarodne uspjehe u razvijanju i promociji inovacija nagraen je Marijan Biljan koji je dobio i nagradu za najbolju zagrebaku inovaciju.

Glavnu nagradu Nikola Tesla dobila je inovacija Roto rapa autora Romana Tomislava i Ivana Krunia.

Predana su i priznanja Zagrebakog velesajma izlagaima za uspjenost marketinkog nastupa na sajamskim projektima INTERLIBER, SAJAM GLAZBE & MULTIMEDIJE, INOVA 2007.

Monika Damjanovi, uenica 3.b31. meunarodni sajam knjiga i uila - INFO, Interliber, Educa plusNa sajmovima je nastupilo 290 izlagaa koji su na povrini od 16.600 etvornih metara predstavili svoja najnovija izdanja i produkciju. Tijekom pet dana promovirano je preko stotinu novih naslova knjiga i publikacija, odrano je dvadesetak strunih skupova i prezentacija.

Zemlja gost ovogodinjeg Interlibera bio je Izrael koji se predstavio kao izdavaka velesila s godinjom nakladom od oko 4000 naslova.

Ovogodinji Interliber potvrdio se kao jedna od najuspjenijih priredbi Zagrebakog velesajma. Po broju posjetitelja (prema procjenama, jer nije bilo ulaznica, bilo ih je oko 150 000) pokazao je da bi ve slijedee godine trebao zauzeti znatno vei izlagaki prostor. To zahtijevaju izlagai, ali i publika koje je iz godine u godinu sve vie.

Slijedee godine moe se oekivati jo vei i znaajniji sajam jer po svemu sudei "zagrebaka knjika olimpijada" prerasta u vodei sajam knjiga na prostorima jugoistone Europe, a po rijeima g. Boe Bikupia, ministra kulture Republike Hrvatske, trebao bi se prometnuti i u vodei sajam srednjeeuropskih zemalja.Monika Damjanovi, uenica 4.b4. Europski dan poduzetnika

U organizaciji Udruge malih i srednjih poduzetnika (UMIS) tijekom sedam dana, od 1. do 7. listopada, u 19 hrvatskih gradova odran je Europski dan poduzetnika (EDE 2007 CROATIA) pod nazivom "Gradovi - centri izvrsnosti: doprinos rastu, zapoljavanju, konkurentnosti i odrivom razvoju poduzetnitva".

Glavna rasprava organizirana je u subotu, 6. listopada u Zagrebu, okupivi domae i inozemne strunjake oko teme "Politike gradova u korist teritorijalne kohezije i razvoja poduzetnitva". Zavrni dogaaj EDE 2007. odran je istoga dana u Varadinu, gdje su predstavljeni zakljuci gradova suorganizatora.

Ovogodinji Europski dan poduzetnika imao je za cilj ukazati na znaaj gradova u razvoju poduzetnitva, inovacija i znanja te potaknuti na razmjenu istih. Primjer europskih gradova koji su do sada organizirali dogaanja pod znakom EDE-a pokazuje da su unapreenje kvalitete poduzetnitva i ivota najvaniji za zadravanje mladih strunjaka u lokalnim sredinama i to je ujedno jedna od najvanijih poruka ovogodinjeg EDE-a.

U studenom e biti predstavljeni rezultati istraivanja o potencijalima i mogunostima za razvoj poduzetnitva i projekata u gradovima-suorganizatorima.

Christian Weinberger, ef odjela za poduzetnitvo Glavne uprave za poduzetnitvo i industriju Europske Komisije smatra kako "Europi treba vie poduzetnika, vie inovacija i vie brerastueg malog i srednjeg poduzetnitva."

Istaknuo je imperativ promjene naina razmiljanja o poduzetnitvu te dodao: "Preko pola mladih ljudi u Europskoj Uniji (15-24 godina) koji jo nisu samozaposleni slijede put prema poduzetnitvu. kolsko obrazovanje uvelike pridonosi boljem razumijevanju poduzetnitva te na taj nain i boljoj informiranosti mladei od svojih roditelja. Najuinkovitija metoda promjene naina razmiljanja kod mladih je promovirana upravo kroz praktina iskustva studenata gdje oni vode tzv. "mini-kompanije".

Monika Damjanovi, uenica 3.b

5. Europski dan poduzetnika

Tema Hrvatski put u razvoj zapoljavanje kroz edukaciju

U sklopu poslovne srijede etvrti su razredi 1.listopada 2008. prisustvovali na 5. Europskom danu poduzetnika gdje su prezentaciju odrali dr. Antal Szabo, Ann Demarais PhD, Rene Tnnisson i Vitomir Tafra. Predavai su govorili o procesu globalizacije, o pravilima ponaanja te otovrenosti i vanosti poslovnih kontakata za jednog poduzetnika. Takoer je predstavljano tzv. Estonijsko iskustvo gdje nam je prikazan razvoj Estonije, razvijena internetska mrea, plaanje poreza putem Interneta i dr. Prenesena su nam vrlo korisna iskustva budui da je Estonija zemlja s malim brojem stanovnika kao i Hrvatska.

Slika 1: predavaiMonika Damjanovi, uenica 4.b3. Europski dan poduzetnikaTrei Europski dan poduzetnika, EDE 2006., s temom "Naini istraivanja i ulaska na trite EU", odran je od 4. do 7. listopada u Zagrebu i Dubrovniku. Ovogodinji EDE uprilien je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike.

Cilj konferencije je razviti poduzetnitvo u Hrvatskoj koristei najbolje ideje i rezultate lokalnih i europskih partnera. U posljednje dvije godine EDE je u Hrvatskoj okupio 1800 sudionika iz 23 zemlje. Isticanje vanosti i vrijednosti inovacija nikada dovoljno jer su one iznimno bitne kako bi se kreirali novi proizvodi, potaknulo zapoljavanje i proizvodnja, a u konanici i interes za plasman tih proizvoda na tritu Europske unije. Primjenom dobrih praksi i iskustava hrvatski e poduzetnici dobiti nove informacije i metode za unaprjeivanje izvoza. Tu u priu ulazi praksa Ericssona Nikole Tesle koja odlino potkrepljuje takvu strategiju. Upravo o tomu govorila je na skupu predsjednica kompanije, mr. sc. Gordana Kovaevi, a da se u naoj kompaniji inicijativa u inovativnosti cijeni i nagrauje demonstrirala je dodijelivi dva suvremena Sony Ericssonova telefona strunjacima iz Hrvatske koji su svojim inovacijama unaprijedili podruja u kojima rade.

Monika Damjanovi, uenica 2.b