BERZE I BERZOVSKO POSLOVANJE Knjige - Sejmenovi: BERZE I BERZOVSKO POSLOVANJE, AKCIONARSTVO I HOV (plava knjiga je bolja) i TRITE NOVCA I KAPITALA BERZE Brokerske kue Kod nas postoje: Banjaluka (od 09.05.2001) i Sarajevska (SASA od 3.09.2001) Berza je trite! (organizovani prostor na kome se neto kupuje i prodaje) Trite je organizovn prostor na kome se neto kupuje i prodaje.Trite dijelimo na primarno(prve kupovine i prodaje-prva emisija) i sekundarno( druga i naredne emisije). Berze spadaju u sekundarno trite. Postoje: 1.Trite roba i usluga 2.Trite radne snage 3.Financijsko trite FINANSIJSKO TRITE Tr.kapit Novano ala Devizno trite. primar tr.novca no kupuje i dugoron prodaje i krediti i kratkoron HoV e HoV i prva preko krediti do emisija 1god 1god HoV dospijea trguje se devizama DEFINICIJE berze: 1. Berza je organizovano mjesto i prostor na kome se obavlja kupovina i prodaja odredjenih vrsta roba, odnosno to je poslovni prostor na kome se trguje berzanskim materijalom. 2. Berza se najee definie kao prostor na kome se trguje dugoronim finansijskim instrumentima. 3. Berza predstavlja organizovano sekundarno trite Hartija od vrijednosti sa potpuno preciznim i strogo utvrenim pravilima trgovanja, pravilima prijema trinog materijala na berzi kao i potpuno preciznim kriterijumima koji reguliu uslove i nain za prijem u lanstvo na berzi. Berzansko trite, u odnosu na druga trita, se razlikuje po: 1. Mjestu trgovanja 2. Predmet trgovanja 3. Pravilima trgovanja 4. Uesnicima trgovanja 5. Vrsti trgovanja 1.Mjesto trgovanja: na berzi je precizno, tano odredjeno; danas su to posebne prostorije specijalno opremljene za takvu vrstu trgovine (zakonom odredjeno npr zgrada/objekat u BL ili SA) Propisano je tano vrijeme u koliko berza poinje i zavrava, kao i roba koja udje da bi se s njom trgovalo. Sa krilaticomUvijek na istom mjestu i u sa ispostavilo kao pogreno tj. Uvidjelo se da nema zarade pa je dolo do promjene u Svugdje i u svako vrijeme Razvojem informatike trgovina se obavlja elektronskim putem. 2.Predmet trgovine: Finansijska novana sredstva: -novac,- hartije od vrijednosti(HoV),- devize, Roba- mora biti standardizovana, tipizirana roba kod koje se tano zna kvalitet i kvantitet i samo ona roba koja ispunjava sve uslove standardom propisane. Roba se kupuje i prodaje bez uzorka. U poetku nije bilo propisa nego se trgovalo na rije t.j iskljuivo na ugled i potovanjekoji su bili svi standardi i propisi.

3.Pravila trgovanja: Pravila po kojima se trguje na berzanskom tritu obuhvataju pravila koja se odnose na: Sam proces trgovine (na koji nain, kako?) Na Odnose samih uesnika u trgovanja, Na Postupak prijema trinog materijala na berzi, Na Postupak i vrijeme izdavanja naloga, Na Pravila i metode trgovanja, Na Proces uparivanja/izjednaavanja ponude i tranje Uparivanje/izjednaavanje je: Ponuda: Prodavac e ponuditi veu koliinu robe ako je cijena vea, dakle pokuat e prodati vie. Tranja: Kupac e kupovati manje ako je cijena visoka, maximalno kupuje kad je jeftinije. Broker kupuje ili prodaje po unaprijed datoj cijeni tj. nalogu. 4.Uesnici trgovanja su: -Emitenti-koji izdaju hartije od vrijednosti i -Berzanski posrednici-koji realizuju kupoprodaju-BROKERI i DILERI Onaj ko je zainteresovan za kupoprodaju popunjava nalog i daje ga berzanskom posredniku koji odrauje posao. Berzanski posrednici mogu biti:brokeri i dileri Brokeri-su ljudi koji rade u tue ime i za tui raun,a pojavljuju se na primarnom tritu tj.prilikom prve kupovine i prodaje a8prve emisije). Brokeri su vezani za primarno trite, a posebno za primarno trite kapitala. Za svoj rad broker ima svoju proviziju, paual ili sl. ovisno o radu brokerske kue. On odgovara kupcu za svoj rad (primarno trite kapitala) Dileri-su ljudi koji rade za svoje ime i za svoj raun. Oni rade za sebe.Bave se drugom i svakom daljom trgovinom (sekundarno trite kapitala). Ovo je zastupljno 80%. Prodavci i kupci se vide i komuniciraju na obinom tritu, dok na berzanskom tritu emitenti i kupci se uopte ne vide, izmedju njih su ljudi koji odradjuju poslove i za jedne i za druge to su BERZANSKI POSREDNICI. Oni realizuju kupo-prodaju tj trgovinu na berzanskom tritu. Napomena: Vrijednost jedne akcije zavisi od efikasnosti poslovanja preduzea. (pria o dionicama fabrike duhana - 2 ovjeka stari i mladi primjer). 5.Vrste trgovanja: Primjenjuju se 2 naina berzanskog trgovanja, kada se za kriterij uzima vrijeme za koje se obavlja kupo-prodaja na berzanskom tritu, na bazi vremena imamo: PROMPTNO trgovanje (promptni nain) ili dnevni, nain trgovanja gdje se kompletna procedura trgovanja odradiu roku od 5 dana. TERMINSKO trgovanje (terminski nain) jeste trgovanje gdje se proces trgovanja odvija due od 5 dana, samim tim ima vei efekat i veu praktinu primjenu. ISTORIJSKI RAZVOJ BERZI Berza-kao trite,po veini autora je nastala polovinom XV vijeka, u Belgiji u gradu Briu. U tom mjestu postojala je kafana odreene porodice VAN DER BURSE, gdje su se okupljali , druili i razmjenom miljenja poeli su se sklapati poslovi. Na poetku se trgovalo izmedju porodica na rije, pa su se ukljuili prijatelji, pa prijatelji prijatelja itd. Npr. Lloyds insurance (UK) najpoznatije osiguranje na svijetu je nastalo slinim sistemom. Po njihovom prezimenu je i nazvana BURZA ili BERZA. Pretea dananjih berzi su :

-vaari(mjesto gdje su se okupljali ljudi koji su nudili i oni koji su traili robu) , poslije vaara nastaju -sajmovi (imaju uzorak ali se ne vri kupovina)

FINANSIJSKO NOVANA SREDSTVA: 1. NOVAC je ROBA (N=R); novac se prodaje po odredjenoj cijeni kamata. Nastao je od pojma vika vrijenosti (napomena: ponoviti dio iz I godine/I semestar) 2. Hartije od vrijednosti ili vrijedonosni papiri; njima se uglavnom trguje na berzama kod nas. 3. Devize 1.Roba- finansijsko novanih sredstava je apsolutno standardizovana i unificirana i nema odstupanja jer novanica je novanica, HoV je HoV itd. Napomena: pogledati berze u Londonu, NYC, ikagu... 2.Hartije od vrijednosti(HoV) ili Vrijednosni papiri( VP) su odredjene pisane isprave ili dokumenti ili elektronski zapisi koji imaocu obezbjedjuju odreeno imovinsko pravo. Imaju naziv,nominalnu vrijednost,kamatu i sa njima se ostvaruje dobit onosno korist. HoV su Grupisane u 2 grupe: npr. Obveznice Obveznica I Obveznica II 100,00KM 100,00KM Kamata 8% Kamata 10% t=180 dana t=5 godina KRATKORONE HoV i DUGORONE HoV Dakle, razlika je u vremenu(t) dospijea naplate. U zavisnoti od vremena dospijea sve HoV se dijele na: -Kratkorone HoV prodaju se na tritu novca.(rok dospijeado 1 god) koje se prodaju na Tritu novaca Kratkorone HoV su: - kratkorone obveznice, - depozitni certifikati, -bankarski akcept, -blagajniki zapisi, - komercijalni zapisi, - mjenica, -ek, - sporazum o reotkupu repo aranman. -Dugorone HoV-prodaju se na tritu kapitala... ...ali oboje na Berzovnom tritu! (rok dospijea preko 1 god) Dugorone HoV su:- akcije ili dionice, - dugorone obveznice i - izvedene HoV tj . -finansijski derivati (koji spadaju u robne berze). VRSTE BERZIKriterijumi Vrste berzi

1)PREDMET TRGOVINE 1)Robne berze(produktne) a)roba 2)Finansijske berze b)finansijsko novcana Novane berze sredstva Devizne berze Novac Berze efekata ili HoV Devize 3)Mjeovite berze-trgovanje i sa robom i sa

Hartije od vrijednosti

finansijskim sredstvima

2)PREMA NASTANKA

NAINU 1)Spontane 2)Osnovane zakonom-kao i svako drugo preduzee 3)PREMA CILJU RADA 1)Profitne (prihod dijele osnivai) 2)Neprofitne(prihod se ne dijeli) 4)PREMA STRUKTURI 1)Javne(osniva drava) VLASNITVA 2)Privatne(osniva privatna lica) Sarajevska berza 3)Mjeovite(i jedni i drugi) Banjaluka b. 5)PREMA BROJU 1)berze sa ogranienim brojem lanova LANOVA 2)berze sa neogranienim brojem lanova 6)PREMA 1)Opte(trguju sa raznim proizvoda) RAZNOVRSNOSTI 2)Specijalizovane(trgovanje samo sa jednom vrstom) Postoje dva naina prodaje na berzi: promptni (do 5 dana) i terminski (preko 5 dana ili dui vremenski period)) Berza je trite,gdje postoje kupci i prodavaoci-mjesto gdje se trguje. Kupci nude to to je mogue nie cijene,a prodavoci to veu. U BiH postoje dva ovakva trita tj. berze,jedna u RS (Banja Luka) i jedna u FBiH (Sarajevo).Na berzama se trguje iskljuivo stnadardizovanom robom. HOV su pisane isprave/dokument koji imaocu obezbjeuju imovinsko pravo. Znai mogu se kupovati i prodavati po nioj ili veoj cijeni. Hartije od vrijednosti (HOV) se dijele u 2 grupe: 1. Vlasnike (obezbjeuju akcionarski kapital)- Akcije ili dionice su vlasnike zato to se uloeni novac ne moe povratiti. Niko nema obavezu da to vrati. Uloili smo pare i postali smo vlasnici odreene imovine i na bazi toga odreuje se postotak vlasnitva ukupne imovine. 2. Dunike (obezbjeuju vlasniki kapital)- Dunike su sve ostale. Ako smo nekome dali 1000 , a on nama dao potvrdu da smo dali, automatski je on na dunik i on nam mora kad tadvratiti novac(na potvrdi pie rok dospijea kada se moe dobiti nazad uloeni novac). Dunike HOV se dijele u 2 grupe po roku dospijea: 1. Kratkorone hartije od vrijednosti (rok dospijea do 1 godine). S njima se manje trguje. 2. Dugorone HOV (preko 1 god) -akcije -dugorone obveznice -finansijski derivati (ubrajaju se u robne berze jer sa njima kupuje roba) -Profitne Berze ostvareni prihod jedne godine koju dijele osnivaima. Nominalna vrijednost je poetne vrijednost na osnovu koje se uknjii preduzee, a na kraju to nita ne znai jer sve zavisi od kupovine i prodaje akcija tj od poslovanja preduzea. Npr. Sarajevska berza je DD ili AD (8 brokerskih kua dijele profit) -Neprofitne Berze kada se ne uzima prihod dividenda-nego se ulae u razvitak preduzea. Npr. Upravni odbor donese odluku da se odredjeni vremekski period ne ubire dividenda nego da se ulae u razvoj preduzea. HOV Povlatene/preferencijalne akcije su nove, mlade akcije svim starim akcionarima se mogu prodavati po nioj cijeni, a novim po veim cijenama. 2.FINANSIJSKE BERZE 1)Hartije od vrijednosti se dijele na : d-diskontna stopa a)-kratkorone: CI-nominalna vrijednost -diskontne HoV i

- kamatne HoV b)-dugorone Diskont-nia cijena od nominalne CI= _____Nv_________ 1+(d/100 t/365)

d-izvaditi manje para od 100 KM k-izvaditi tano koliko treba

d-diskontne cijene hov k-kamatne cijene hov

CI= _____Nv_________ = _______100______________ = 95,5 1+(d/100 x t/365 ) 1+( 0,10/100 X 91/365) CII= Nv+( __ Nv x k% x t __) = 110 ( 110-100=10 je motiv ) 365 KDO=518.493.00 t=90 d%= 15% k% = 15% Cid% = 500.000 CIIk% = 518.493 R jeenje 18.493 KDO-kratkorona dravna obveznica KO=NV+K

CII = 518.493 CII = 537..... 19.117

KDO- kratkorona dravna obveznica KO isplauje se zajedno nakon isteka roka DO kamata se isplauje svake godine, a na kraju nominalna vrijednost Test - zadatak 2)BLAGAJNIKI ZAPIS- (kratkorona hov) za pokrie budetskog deficita ili finansiranje projekta. Emisiju vri -drava -CENTRALNA BANKA ( Ne vri emisiju??,nije profitna organizacija. Ona je monetarna vlastsmilja i odluuje,o va monetarnoj stabilnosti- ekonomije ili privrede u BiH. Vodi rauna koliko ima novca u rukama ljudi i preduzea. Nije dobro ni previe ni premalo - previe para, dolazi do poveanja potranje roba, to dovodi do rasta cijena i inflacije. Poveanje cijena unitava privredu. U tom sluaju CB radi preko poslovnih banaka,daje poslovnim bankama novac sa odreenim kamatnim stopama(PB daju kredite fizikim i pravnim licima,kredit ima cijenu, npr 7%). Ako su cijene porasle CB e prije isteka onih 90 dana tampati blagajnike zapise tj. Vriti emisiju novca preko prodaje blagajnikih zapisa i samim tim povlai novac i cijene e se smanjiti. 3)Depozitni certifikat Hartije od vrijednosti kratkoronog karaktera 4)Bankarski akcept garancija banke-specifina HOV ,do 1 godine.,moe se kupiti pa prodati) 4.SPORAZUM O REOTKUPU (repro aranmani)-kada se posude pare i u odreenom dogovorenom roku da se otkupe(reotkupe)- Nema para repo... obavezuje se da e kupiti svoje papire Trite kapitala /TK da bi funkcionisalo mora biti jedinstveno. Trite kapitala(TK) se dijeli na: -Trite kredita, -trite dugoronih hartija od vrijednosti, -hipotekarni krediti (hipoteka mora biti vea od traenog kredita) Dugorona HOV kupuje se i prodaje na berzanskom tritu ili tritu kapitala. Akcije ili dionice ine 80% te prodaje. DUGORONE HOV TK TRITE KAPITALA BERZE

Trite kredita

Trite dugoronih HOV 80% trgovine akcije ili dionice (vlasnike) dugorone obveznice (dunike) finansijski derivati (varanti, fjuersi, opcije=terminski ugovori)

Hipotekarni krediti

Dugorone hartije od vrijednosti-DHOV se dijele. -AKCIJE ILI DIONICE (VLASNIKE), -DUGORONE OBVEZNICE (DUNIKE), -FINANSIJSKI DERIVATI:varant,fjuersi,opcije-kupuje se roba na nevieno Trite novca na njemu se kupuju i prodaju KOV Na berzanskom tritu se trguje sa dugoronim HOV AKCIJE ILI DIONICE Akcije ili dionice-8o% je predmet trgovanja na berzanskom tritu. Akcije su vlasnike hartije od vrijednosti(sam pao sam se ubio) VRSTE AKCIJA I 1. Obine poetne koje idu prilikom prvog emitovanja 2. Povlatene/preferencijalne koje se emituju poslije radi prikupljanja dodatnih sredstava II ustaljena podjela 1. Na ime teko se radi s njom 2. Na donosioca puno bolje III prema pravu glasa 1. Akcije s ogranienim pravom glasa 2. Akcije s neogranienim pravom glasa IV prema kriterijima izmirenja obavezai 1. Privremene 2. Stalne V prema vremenskom kriteriju emisije 1. Osnivake ili akcije prve emisije 2. Akcije druge emisije 3. Akcije sljedeih emisija

CIJENE AKCIJA

1. Nominalna 2. Knjigovodstvena 3. TRINA !!! Nominalna cijena ili vrijednost akcije predstavlja novani iznos upisan na samoj akciji. W (Skoro nikom ne slui,ona slui samo da se na bazi nje izvri registacija u Sudu.)poslije cijunu akcije odreuje trite tj.opta slika o preduzeu. Knjigovostvena cijena je ona cijena koja se knjii u odreene knjigovodstvene dokumente. Na poetku je uvijek jednaka nominalnoj, a kasnije zavisno od trine cijene i ona se mijenja. Primjer 1.

Preduzee je emitovalo 5.000 obinih akcija. Nominalna vrijednost jedne akcije iznosi 50KM. Izraunati nominalnu i knjigovodstvenu vrijednost. 5.000 A Nv = 50 KM 1) Nominalna vrijednost akcija 2) Ukupna vrijednost akcijskog kapitala 3) Knjigovodstvena vrijednost akcije Nv jedne akcije = 50,00 KM Knjigovostvena v.jedne akcije = 50,00 KM Primjer 2. Naprijed navedeno preduzee je poslije izvjesnog vremena emitovalo jo 2.000 novih akcija. Preduzee je svih 2.000 novih akcija prodalo po 60KM. Izraunati nominalnu i knjigovodstvenu vrijednost. 5.000 x 50 + 2.000 x 60 7.000 1) Nominalna vrijednost akcija 7.000 x 50 = 350.000 2) Kapitalna dobit (60-50)= 10KM 2.000 x 10 = 20.000 3) Ukupna vrijednost akcijskog kapitala nakon emisije I prodaje svih akcija = 370.000 4) Knjigovodstvena vrijednost 1 akcije = 370.000 : 7.000 = 52,85 KM Nv jedne akcije = 50,00 KM Knjigovostvena v.jedne akcije = 52,85 KM Nv nije jednaka knjigovodstvenoj Primjer 3. Gore navedeno preduzee je ostvarilo dobit od 260.000 KM koju nije isplatilo u obliku dividende akcionarima, nego je iznos uloilo u preduzee tj.kao nerasporeenu dobit.Izraunati nominalnu i knjigovodstvenu vrijednost jedne akcije. Ukupan broj emitovanih akcija - 7.000 kom 1) 2) 3) 4) 5) Nominalna vrijednost akcija Kapitalna dobit Nerasporeena dobit Ukupna vrijednost akcijskog kapitala Knjigovodstvena vrijednost 1 akcije Knj = 50,00 Knj = 52,85 Knj = 90,00 = 350.000 = 20.000 = 260.000 = 630.000 = 630.000 : 7.000 = 90,00 KM 7.000 x 50 2.000 x 10 5.000 x 50 = 250.000 = 250.000 = 250.000 : 5.000 = 50,00 KM

1. Nv = 50,00 : 2. Nv = 50,00 : 3. Nv = 50,00 :

TRINA CIJENATrina cijena je cijena koja se utvruje na tritu u zavisnosti od poslovanja samog preduzea. Moe se izraunati na sljedee naine: I - Na osnovu trokova sredstava i to tako to se izvri diskontovanje svih buduih neto priliva sredstava koji se obraunavaju kao razlika prihoda i trokova. Ca =_ (Pr-Tr) _ = _ Np _ (1+d)i (1+d)i Ca - cijena akcije Pr prihod Tr trokovi d-diskontna stopa =Neto priliv Npi=1 (1+d)i

Np- neto trokovi sredstava(razlika izmeu prihoda i trokova)

II - Cijena akcija na osnovu diskontovanja dividendi- predstavlja popularnu i u praksi esto koriten nain. Prema ovom nainu stvarna realna cijena jedne akcije predstavlja sadanju vrijednost buduih dividendi. Ca = _Div_ i=1 (1+d)2n

Div - dividenda

III - Utvrivanje cijena na osnovu rasta dividendi W1. Nulti rast dividendi zasniva se na pretpostavci da dividenda nee uopte rasti u narednom periodu, pa samim tim da e vlasnici akcija dobijati fiksne isplate koje su predviene. Formula: Ca = _ Div _ d - stopa d

Primjer Konzum je isplaivao dividende u iznosu od 3,5KM po akciji. Prema postojeim planovima razvoja preduzea predvien je prinos za akcije u iznosu od 14%. Ca = _ Div _ = 3,5 _ = 3,5_ = 25,00 KM dividenda d 14% 0,14 stopa 2. Konstantan rast dividendi je samo teoretski prihvatljiv,. Praksa pokazuje da se dividende esto mijenjaju pri emu postoje 2 varijante: I varijanta cijene se izraunavaju na sljedei nain: W Primjer Preduzee X e u narednih 12 mjeseci isplaivati 2,80KM po akciji. Zahtijevani prinos za te akcije je 12%, a oekivani godinji rast dividendi je 8%. Ca =_ K-d

D1 _ = _

2,80 _ = _2,80_ = 70,00 KM 0,12 0,08 0,04

K = zahtijevani prinos izraen u stopi % d = zahtijevani prinos dividende izraen u stopi %(oekivani) D1= iznos koji se planira II varijanta primjer Preduzee Y isplatilo je prole godine 5KM na ime dividendi za svoje akcije. Oekuje se da e dividende konstantno rasti za 8% svake godine u narednom periodu. Planirani prinos za akcije je 14%. Ca =_ Ks-d

D0 (1+g) _ = _ 5 (1+8%)14% - 8%

_ = _ 5,4 _ = 90 KM 0,06

Domaa zadaa 1.)U akcionarskom drutvu N oekuje se da e akcije donijeti investitoru 8KM dividendi u narednoj godini. Pretpostavljen rast dividendi je 4% godinje, a zahtijevani prinos za 1 akciju 12%. Izraunati cijenu akcije?

Ca=D*(1+g) Ks-d

=8+1+4%=8*(1,o4%)=8,32 12%-0,4%

=1o4KM

0,12-0,04 0,08

Cijena akcije je 104 KMModel viestrukog rasta dividendi

-

Poiva na pretpostavci da se dividende isplauju po stopama rasta koje su razliite u pojedinim vremenskim intervalima.

Primjer - Domaa zadaa AD X je isplatilo u protekloj godini 5KM dividendi po akciji. Prema predvianjima oekuje se da e u naredne 3 godine dividende po akciji rasti 20% godinje, a poslije 6% godinje. Zahtijevani prinos za ove akcije 12%.

IV - Cijena na osnovu sagledavanja prihoda se izraunava iz odnosa ostvarenohprihoda po akciji i dividende Ca = _ EPS _ d EPS prihod po akciji

Primjer Akcionarsko drutvo N za 5 godina ima sljedee pokazatelje: 2007.g. 3KM ostvarene zarade po akciji 2008. 3,18 2009. 3,37 2010. 3,57 2011. 3,78 Zarade po akciji e rasti u buduem periodu istim tempom kao i u posmatranom periodu tj. u proteklih 5 godina. Dividende se isplauju uz konstantan odnos isplate od 30%. Na osnovu datih pokazatelja: a) Prognozirajte stopu rasta dobiti i dividende b) Procijenite iznos zarada i dividendi po akciji za 2012. c) Ako je zahtijevani prinos na ove akcije 10% godinje, kolika je njihova predvidjena cijena poetkom 2012. Godine.