besida 10 2016:trogir casopis - brodotrogir.hr

Službeno glasilo brodogradilišta Brodotrogir d.d. izlazi po potrebiGodina XIII // broj 70 // Trogir, ožujak 2016.

20 / ŠKVERSKA BESIDA

ORGANIZACIJSKE PROMJENE

ZAVRŠEN VELIKI DIO TEHNOLOŠKOG KOMPLEKSA

U BRODOTROGIRU OSNOVAN CENTAR ZA CERTIFICIRANJE ZAVARIVAČA

ZAKLJUČEN UGOVOR ZA NOVOGRADNJU 338

3 X 365 DANA PRIVATIZACIJE

NAJVEĆI TRAVEL LIFT NA JADRANU

Sretan Uskrs!

2 / ŠKVERSKA BESIDA 70-2016. / 3Nakladnik: Brodotrogir d.d. / Realizacija: AXIS-DESIGN d.o.o. / 03_2016

Poštovane kolegice i kolege,

dragi škverani,

Uskoro ćemo obilježiti treću godinu od privatizacije.

Koliko je napora i energije utrošeno, to i sami znate. Po-

kazali smo da imamo jasan cilj od početka, dobre raz-

vojne i poslovne koncepte i sve ono što smo zacrtali da

pretočimo u stvarnost.

U vremenima u kojima se nalazimo stvari ne idu uvijek

glatko, ali nastavljamo dalje, profesionalno i koncen-

trirano. Ne zanemarujući ugovorne obveze ni sigurnost

i zašitu na radu odnosno zaštitu od požara.

Napravilo se dosta, ali trebat će još puno vremena i rada

kako bismo postigli konstantu u radu, a pogotovo da

dođemo do cilja kojeg smo na početku privatizacijskog

procesa zadali.

Od sredine 2015. godine Država škveru više ne isplaćuje

potpore, a do sada je iz vlastitih sredstava uloženo

više od 702 mil kuna. Ulaže se u nove poslove, objekte,

infrastrukturu.

Osim što radimo na modernizaciji proizvodnje, organi-

zacijskoj usklađenosti tvrtke, radimo i na kadrovskom

premještanju radnika iz krovne tvrtke Brodotrogir d.d. u

Društva kćeri, a sve kako bismo promptno i kvalitetno

odgovorili na zahtjeve koje svakodnevno dobivamo sa

tržišta.

To podrazumijeva jače otvaranje i prilagođavanje seg-

mentiranim tržištima koja traže specifičnije i inovativ-

nije proizvode i usluge, a bolja učinkovitost i mobilnost

radne snage glavni su preduvjet za zadovoljenje tih

uvjeta.

Bez tehnološkog i organizacijskog iskoraka nećemo više

moći parirati bespoštednoj svjetskoj konkurenciji.

Temeljni cilj u narednom razdoblju je bitno smanjenje

troškova procesa, a koje je jedino moguće maksimalnim

iskorištenjem radnog vremena, odnosno da se od osam

sati koliko traje redovno radno vrijeme efektivno radi

7 sati. Očekujemo od svih koji su za to zaduženi da se

organiziraju na navedeni način jer će samo tako moći

planirati svoju budućnost unutar Brodotrogira jer nam

je to temeljni cilj za konkurentnost na tržištu. Nemamo

izbora, to nije po principu „trudit ćemo se, vidjet ćemo,

nastojat ćemo“ već jednostavno to moramo napraviti.

PROGRAM RESTRUKTURIRANJARIJEČ UPRAVE

Radnici informirani o stanju u škveruKrajem svake kalendarske godine, pa tako i pred kraj 2015.g. održao se

skup radnika na kojem su predsjednik Uprave g. Nenad Končar i član

Uprave g. Mateo Tramontana informirali okupljene radnike o financij-

skom i organizacijskom stanju u tvrtki.

Član Uprave g. Mateo Tramontana okupljenim je radnicima kazao da je

stanje u tvrtki mnogo bolje u odnosu na ono u kojoj se škver nalazio

prije pet godina, ali da je potrebno još mnogo truda i rada da se stane na

čvrste noge.

U tri godine od privatizacije u brodogradnji je već mnogo toga učinjeno,

prvi tanker je već u najmu, drugi bi trebao biti gotov sredinom ove go-

dine, radi se na Novogradnji 329, Novogradnji 337, projektu JOINT RUN-

NER, a u međuvremenu je dogovorena i izgradnja Novogradnje 338.

Stalno se investira u ener-

getiku,infrastrukturu, bro -

dogradnju i nove poslove.

Samo u Marinu Trogir do

sada je uloženo 15 mil.

eura, a investira se i dalje.

Na pitanje radnika o ka-

drovskoj reorganizaciji

pred sjednik Uprave g. Nenad Končar je objasnio da svaka tvrtka mora

proizvoditi proizvode koji su konkurentni na tržištu. Iz tog razloga je i

potrebno reorganizirati poslovanje koje će se organizirati unutar vla-

stite tvrtke s mogućnošću nadogradnje poslovanja, a to znači prošire-

nje palete proizvoda i usluga te njihovo stavljanje na slobodno tržište.

U tom slučaju svim radnicima bi se osigurao nesmetan i kontinuirani

rad, a tvrtki organizacijska stabilnost i dugoročna održivost sukladno

Programu restrukturiranja.

Uprava Brodotrogira d.d.

Predsjednik uprave – dr.sc. Nenad Končar, dipl. ing.

Član uprave – dr.sc. Danko Končar, dipl. ing.

Član uprave – Mateo Tramontana, dipl. ing.

Prelazak radnika u Trogir Piping d.o.o.Prelazak djelatnika iz HBT-a i SCT-a u Trogir Piping d.o.o. bio je povod za sa-

stanak s g. Mateom Tramontanom, članom Uprave, g. Damirom Čavalom,

direktorom novoosnovane tvtke Trogir Piping d.o.o. te g. Androm Bela-

som glavnim sindikalnim povjerenikom SMH - IS podružnica BT-a čija je i

bila inicijativa ovog sastanka. Djelatnici su od prisutnih zatražili dodatna

objašnjenja vezana za razloge prelaska u novu tvrtku kćer Brodotrogira,

razjašnjenje njihovih prava i obveza, a zanimali su se i za organizacijsku

strukturu tvrtke kao i o načinu rada u njoj.

Poslovanje tvrtke Trogir Piping d.o.o. temelji se na konceptu suradnje s

ostalim BT-ovim tvrtkama kćerima kojima će na raspolaganje stavljati

svoje proizvode i usluge i biti podrška u stvaranju gotovih proizvoda, a

dodatne, raspoložive, a neuposlene kapacitete stavljat će na slobodno

tržište. Takvom organizacijom smanjile bi se oscilacije u poslovanju te

povećala uposlenost svih ljudi i raspoloživih resursa što vodi većoj učin-

kovitosti, a time i većoj sigurnosti i stabilnosti djelatnika i tvrtke.

Organizacijske promjene

U prošloj Škverskoj besidi najavili smo kako će u narednom vre-

menu doći do prelaska zaposlenika Brodotrogira d.d. u Društva

kćeri, a sve u cilju dugoročne održivosti.

U skladu s Programom restrukturiranja, Brodotrogir d.d. (BT) je

20.12.2013.g. s Hrvatskom brodogradnjom Trogir d.o.o. (HBT) i sa

Servisnim centrom Trogir d.o.o. (SCT) zaključio Ugovor o prijenosu

gospodarske cjeline, dijela koji obavlja djelatnost novogradnje

(HBT), a za SCT dijela koji obavlja djelatnost remonta broda.

Sukladno tome, Poslodavac BT je prenio ugovore o radu radnika

na novog poslodavca HBT i SCT.

Za radnike to znači da Ugovor o radu zaključen na određeno ili ne-

određeno vrijeme između BT-a i radnika prelazi kao Ugovor u sta-

nju u kojem je zatečen na novog Poslodavca.

Na radnike s prenesenim ugovorima o radu do završetka procesa

restrukturiranja nastavlja se primjenjivati Kolektivni ugovor kojeg

su BT i Sindikati sklopili 17.07.2006.

BT ------------->HBT 189 radnika

BT------------->SCT 110 radnika

Nadalje, Poslodavac HBT pravnim poslom prenijet će od 01. tra-

vnja ugovore o radu 62 radnika na novog poslodavca TROGIR PI-

PING d.o.o., a SCT ugovore o radu 11 radnika.

Imovinski dio gospodarske cjeline, u svrhu nastavka samostalnog

obavljanja dotadašnje djelatnosti čine osnovna sredstva Radio-

nice brodocjevara za koji će HBT zaključiti Ugovor o zakupu s TRO-

GIR PIPINGOM d.o.o. (TP) 01. travnja o.g. Radi se o zasebnoj

organizacijskoj cjelini koja samostalno obavlja cjevarsko-zavari-

vačku djelatnost.

Isto tako imovinski dio gospodarske cjeline, a u svrhu nastavka sa-

mostalnog obavljanja dotadašnje djelatnosti koju čine osnovna

sredstva Radionice opreme, Grupe brodocjevara SCT će zaključiti

Ugovor o zakupu s Trogir Pipingom d.o.o. 01. travnja o.g.

Znači, Ugovori o radu radnika prenijet će se na novog Poslodavca

u zatečenom stanju, po sili zakona.

HBT------------->TP 62 radnika

SCT------------->TP 11 radnika

Ovo je dio jednog procesa koji se događa i koji će se nastaviti do-

gađati u narednom periodu s ciljem da se osiguraju nova tržišta u

zemlji i inozemstvu i poslovi za zaposlene unutar BT-a i u vrijeme

kad u samom brodogradilištu nema potpune zaposlenosti, a uje-

dno da se osiguraju dodatni prihodi u tvrtkama unutar BT-a i za-

poslenima unutar istih.

Novi tehnološki kompleks, koji se prema projektu sastoji od

male i velike AKZ hale, trafostanice i stanice za ukapljeni

plin, na predviđenom mjestu izgradnje dobio je svoje stvarne

građevinske konture. Naime, stanica za ukapljeni plin i tra-

fostanica TS-5 već su završene, a za veliku AKZ halu isporu-

čena je oprema i u tijeku je njeno montiranje. Tehnički

pregled, ishodovanje uporabnih dozvola i puštanje u rad cje-

lokupnog kompleksa planiran je za kraj svibnja o.g. Za malu

AKZ halu ishodile su se potrebne dozvole, a početak izgra-

dnje planira se u narednom periodu.

Završen veliki dio tehnološkog kompleksa

Izgradnja i opremanje tehnološ -kog kompleksa privodi se kraju.Što novi tehnološki kompleksznači u daljnjem procesu proiz-vodnje brodova objasnio nam jerukovoditelj Službe razvitka i in-vesticija g. Đani Lučin, dipl. ing.

„Završetkom izgradnje i stavljanjem u funkciju svih objekata

tehnološkog kompleksa AKZ hala ubrzat će se proces izgra-

dnje brodova uz smanjenje troškova kao i dostizanje najvi-

ših standarda zaštite okoliša. Time će se podići razina

modernizacije proizvodnje te nivo konkurentnosti brodo-

gradilišta.

Modernizacija na nivou Društva se os tva ruje samim provo-

đenjem svih segmenata Plana restrukturiranja koji je u ti-

jeku i koji predviđa i druge projekte tehnološke moder -

nizacije gradnje brodova, kao i investiranjem u objekte i in-

frastrukturu vezane uz druge djelatnosti.“

4 / ŠKVERSKA BESIDA 70-2016. / 5

Zaključen ugovor za Novogradnju 338

Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o., dio grupe Brodotrogir, zaklju -

čila je ugovor za izgradnju i djelomično opremanje broda za nauti -

č ki turizam s obiteljskom tvrtkom SUNSET CRUISING d.o.o. iz Spli ta.

Brod koji nosi oznaku graditeljeve Novogradnje 338, izletnički je

brod duljine nešto preko 36 m, širine oko 8 m i visine oko 4 m.

Brod, uključujući trup, stroj i opremu, biti će građen pod nadzo-

rom Hrvatskog registra brodova i prema pravilima i propisima tog

registra za putničke brodove.

Dva diesel stroja ugrađena za propulziju imat će certifikat Tier 2,

potvrđujući da strojevi udovoljavaju zahtjevima International Ma-

ritime Organization (IMO) o ograničenoj emisiji štetnih plinova.

Narudžba broda realizira se u okviru Vladinog Programa obnove

putničke i izletničke flote za hrvatske privatne brodare – male po-

duzetnike s ciljem razvoja malog poduzetništva na obali i otocima.

Hrvatska brodogradnja Trogir je ovim dala svoj doprinos stalno

rastućoj industriji nautičkog turizma u Hrvatskoj s jednim sličnim

brodom u narudžbi ugovorenim prije nekoliko mjeseci koji je u

fazi obrade crne metalurgije.

U tijeku je izrada tehničke dokumentacija za brod, kao i aktivnosti

na narudžbi crne metalurgije. Gradnja broda trajat će sedam

mjeseci.

GRADNJA, INVESTICIJE, NOVI POSLOVI

U SCT-u i HBT-u uspješno obavljeno certificiranjeNakon što je u ožujku 2014. uspješno izvršena certifikacijska

provjera sustava upravljanja kvalitetom, društvo Servisni cen-

tar Trogir d.o.o. je dobilo certifikat sustava upravljanja kvali-

tetom prema zahtjevima norme ISO 9001:2008 za "popravak,

preinake i održavanje brodova". Kod drugog nadzornog pre-

gleda koji je održan u veljači 2016. pristupilo se i proširenju

opsega certifikacije za dio SCT-a koji se odnosi na Marinu.

Nakon uspješno završenog 2. nadzornog pregleda od strane

BVC Rijeka i HRB Split opseg certifikacije Servisni centar Tro-

gir d.o.o. je proširen tako da on sada obuhvaća "popravak,

preinake i održa vanje brodova i pružanja usluga marine".

Odlukom Uprave 12. 03. 2015. imenovan je Tim za imple -

mentaciju sustava zaštite okoliša prema zahtjevima norme

ISO 14001:2004 i implementaciji sustava za upravljanje zašti -

te zdravlja i sigurnosti prema zahtjevima norme OHSAS

18001:2007 za HBT i SCT.

Certifikacijska provjera za normu ISO 14001:2004 je obavljena

tijekom studenog 2015.

SCT je uspješno certificiran tijekom prosinca 2015., a HBT

tijekom veljače 2016.

S implementacijom norme ISO OHSAS 18001:2007 nastav-

lja se tijekom ožujka i travnja, a certificiranje se očekuje

tijekom lipnja/srpnja.

Svrha je uspostaviti ciljeve i programe u zaštiti okoliša i

zdravlja i sigurnosti radnika i radnog okoliša u skladu sa po-

litikama uprave HBT-a i SCT-a. Uprave HBT-a i SCT-a su opre-

dijeljene da se zaštiti zdravlja i sigurnosti i dalje pristupa

preventivno i proaktivno koristeći navedene norme kao alate

u stalnim poboljšanjima, upravlja rizicima. Politika zdravlja

i sigurnosti je trajni okvir za uspo- stavljanje i revidiranje

ciljeva – otklanjanje ili minimiziranje rizika. Uspostavljajući

sustav zaštite zdravlja i sigurnosti i zaštite okoliša namjera

je dobru praksu zaštite na radu i zaštite okoliša podignuti

na još veću razinu i učiniti je učinkovitijom. Sve to uz sudje-

lovanje svih zaposlenika, struke sigurnosti i poštivanjem svih

zakonskih zahtjeva. Uspješna realizacija sigurnosti i zaštite

zdravlja i zaštite okoliša daje visoku vrijednost poslovnim

rezultatima i ugledu tvrtke.

Novogradnja 329 Obavljaju se radovi na izradi dokumentacije koja nedostaje,

posebice za strojarnicu i nadgrađe.

Nastavlja se s opremnim radovima, radovima na glavnoj palubi,

nadgrađu, strojarnici, tankovima tereta.

U tijeku je izrada ventilacijskih vodova, izrada detalja cjevovoda

slatke rashladne vode itd.

Izrada sekcija za Uljanikovu Gradnju 513U tijeku su radovi na volumenskim sekcijama za Uljanikovu

Gradnju 513 i to sekcije : 309, 310 (1, 2), (130 t).

Dio sekcija Grupe 324, 325 finalno su predane i ukrcane na te-

glenicu te su otpremljene u Uljanik.

Novogradnja 326Radi se na obradi preostale količine crne metalurgije, do-

vršetku predmontaže sekcija te montaži trupa na navozu.

Uz trupaške radove, paralelno se radi na opremanju stro-

jarnice. Obavljaju se i AKZ radovi na glavoj palubi, tanko-

vima balasta, tankovima tereta, vanjskoj oplati, nadgrađu

te na izradi namještaja u nadgrađu.

Nov. 329

Nov. 326

Nov. 326Nov. 326

Novogradnje 331–332Gradnja dva Geared Multipurpose Pipe Supply

broda – projekt naziva JOINT RUNNER, napreduje

u brodogradilištima u Kampenu u Nizozemskoj,

odnosno u Ledi na Korčuli.

Projekt JOINT RUNNER, dakle uključuje jedan brod

s dovršenim trupom u nizozemskom brodogradil-

ištu Peters u Kampenu, te drugi koji se dovršava u

Ledi na Korčuli. Treći brod, kao i drugi brodovi u

seriji, planira se graditi u Brodotrogiru.

Brod u Kampenu, čija gradnja je ugovorena s bro -

dogradilištem Barkmeijer, dovršen je oko 60%. Na

njemu rade i radnici iz Brodotrogira, odnosno

Tekol-Trogira. Brod u Ledi je dovršen oko 30%.


NOVI POSLOVI

Porinuće broda u Kampenu planirano je u travnju, a isporuka

u rujnu ove godine. Nakon porinuća drugog broda u Ledi, u

rujnu ove godine, trup bi se dopremio u Brodotrogir gdje bi

opremanje broda bilo u potpunosti dovršeno. U svibnju je

planiran početak gradnje trećeg broda u Brodotrogiru.

Na nedavnom sastanku u Amsterdamu između Uprave

Brodotrogira i partnera iz Nizozemske, predvođenih

brodogradili štem Barkmeijer, razgovaralo se o dosa da šnjoj

suradnji i mogućim as pekti ma bu du će suradnje.

Brodotrogir će biti vlasnik kompanija koje će eksploatirati

brodove, šireći tako svoju djelatnost na pomorsko tržište,

kao i postojeću flotu na novi segment višenamjenskih

brodova, za kojima se predviđa veća potražnja s obzirom na

inovativni projekt brodova. S Joint Runnerom Brodotrogir će

uskoro imati jak adut na tom rastućem tržištu.

Novogradnja 723 – 3. maj Radi se na finalizaciji ugovora za izradu sekcija trupa za 3.majsku Nov

723. Dio materijala je već dopremljen u HBT i nakon potpisivanja ugo-

vora će se pristupiti izradi sekcija u ukupnoj težini 1.133 t. Prve sekcije bi

trebale biti isporučene 3. maju krajem travnja 2016. dok bi se ostale sek-

cije sukcesivno isporučivale 3. maju do kraja lipnja 2016.

Izrada čelične konstrukcije za nadvožnjak VRANJAK 1Između HBT d.o.o. i Skladgradnja Grupe je potpisan ugovor za izradu če-

lične rasponske konstrukcije za nadvožnjak VRANJAK 1 koji će povezi-

vati grad i luku Ploče na novoizgrađenu brzu cestu koja Ploče spaja s

autocestom A1.

U tijeku su pripreme za narudžbu limova i ostalog potrebnog materijala

za elemente nadvožnjaka čija izrada bi trebala započeti u našemu bro-

dogradilištu početkom travnja 2016.

Dokumentacija za brod „Wambola“Intenzivno se radi na paketima opreme za brod Wambola od kojih je ve-

liki dio već dovršen i čekaju se podaci od pojedinih proizvođača za do-

vršetak ostalih paketa opreme.

70-2016. / 98 / ŠKVERSKA BESIDA

TRAVANJ 2015. SVIBANJ 2015.

• MIPRO 2015 – održana rasprava na temu

„Brodotrogir d.d. – primjer uspješne

reindustrijalizacije“

LIPANJ 2015.

• Brodotrogir d.d. i Tekol Teri d.o.o. pot-

pisali ugovor o zajedničkom ulaganju

• NOR-SHIPPING 2015 – Brodotrogir d.d.

na brodograđevnom sajmu u Oslu

• Učestali posjeti učenika• Puni kapaciteti u remontu

SRPANJ 2015.

• Novogradnja 325 na dokovanju u Viktoru Lencu

• U Marini Trogir popunjeni vezovi

3 x 365 dana privatizacije

STUDENI 2015.

• Otvoren CFL Offshore Desk u Amsterdamu

• Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o. zaključila ugovor za izgradnju i djelo -mično opremanje broda za nautički turizam (Nov 337)

• Uspješno provedena deseta radna vježba „Ne ponovilo nam se“

PROSINAC 2015.

• Završena trafostanica TS-5

• U Marini Trogir obavljena primopre-daja travel lifta od 600 t

OŽUJAK 2016.

• Dokovi puni brodova

TRAVANJ 2016.

• 3 x 365 dana od privatizacije Brodotrogira

• Marina Trogir na sajmu u Düsseldorfu• U remontu cruising brodovi Athena,Artemis i jahta Tanit, Sardina II, trajektPetar Hektorović

• Održan skup radnika

VELJAČA 2016.

• Zaključen ugovor za Novogradnju 338

• Završena stanica za ukapljeni plin

RUJAN 2015.

• Prvi put u povijesti postaje aktivnatrogirska brodarska kompanija TrogirMaritime

• Primopredaja Novogradnje 325

KOLOVOZ 201.

• Održana Redovna Glavna Skupština

• DOK 15 započeo s radom

LISTOPAD 2015.

• Sudjelovanje na međunarodnom sajmu brodograđevne industrije NEVA 2015 u Sankt Petersburgu

• Promocija SCT-a na sajmu MonacoYacht Show 2015 i Marine MaintenanceWorld Expo 2015 u Belgiji

• SCT odnio pobjedu na 11. Malonogometnom kupu Brodotrogira

SIJEČANJ 2016.

• U Brodotrogiru osnovan Centar za certificiranje zavarivača

• 2x365 dana od privatizacije Brodotrogira

Likovna udruga Trogir je u suradnji s našim

radnicima izradila prigodnu skulpturu


REMONT

Artemis

Athena

Tanit

Fantazija

Spalato‘joyMe

Bluemar II

Jahte

my TanitMotorna jahta Tanit izgrađena je 1967., a 2012. potpuno je renovirana.

Krajem siječnja privezala se uz opremnu obalu kako bi se servisirali gla-

vni i pomoćni motori te sistem za kormilarenje, a obavili su se i razni

drugi mehaničarski, cjevarski, bravarski i elektro radovi. Konzervirao se

i podvodni dio trupa.

Jahta je duga 45.56m, široka 7.83m i gaza 2.70 m. U njezinoj unutrašnjo-

sti nalazi se 6 kabina gdje se može smjestiti 12 gostiju. Brod postiže ma-

ksimalnu brzinu od 15 čvorova.

my 'joyMeNa luksuznoj jahti 'joyMe obavili su se radovi na trupu i strojarnici. Mje-

stimično su se popravili njegovi nadvodni dijelovi te se obojao podvo-

dni dio trupa. Izvršilo se mjerenje osovine i ležaja osovine kao i zračnosti

kormila, koje je bilo neophodno radi obnove klase, a da bi to bilo mo-

guće bilo je potrebno demontirati i ponovo montirati propeler i osovinu

propelera kao i listove kormila. Očistile su se usisne košare i rešetke

pramčanog propelera te se izmijenio dio sidrenih lanaca kao i dio tiko-

vine na pramcu.

Luksuzna jahta 'joyMe izgrađena je 2012.g. u brodogradilištu Kraljevica.

Duga je 49.9m, široka 9m i gaza 2.55m i plovi pod hrvatskom zastavom.

U šest luksuznih kabina može se smjestiti 12 gostiju o kojima se stalno

brine 11 članova posade. Tijekom plovidbe gosti mogu uživati u elegan-

tno uređenom salonu, sunčati se na jednoj od paluba, kupati se u otvo-

renom bazenu ili provoditi vrijeme u teretani. Brod pri krstarenju postiže

brzinu od 14 milja.

Jahta Bluemar IINa remont je gotovo u isto vrijeme kao i lani uplovila jahta Bluemar II.

Bio je prvi servisirani brod u netom pušten mali DOK 4 u rad. Ove godine

na brodu su se servisirali podvodni ventili, pregledali cilindri glavnih mo-

tora te se očistio rashladnik glavnog motora i tank crnih i sivih voda, a

obojao se i podvodni dio trupa.

Bluemar II je luksuzna jahta, duga 39 m, široka 8 m i gaza 3,40 m. U četiri

prostrane kabine može ugostiti osam osoba o kojima se brine sedam čla-

nova posade. Plovi pod nizozemskom zastavom, a izgrađena je 1978. go-

dine u brodogradilištu Van Lent, današnji Feadship. Tijekom ljetnih

mjeseci sa svojim gostima krstari Jadranom, a tijekom zime se nalazi na

zimskom vezu u jednoj od zadarskih luka.

Puni dokovi i opremna obala svakodnevna su slika remontnog dijela trogirskog škvera. Brodovi se stalno

izmjenjuju i nema vrste koja se još nije servisirala u našem škveru, dolaze mali i veliki, novi i stari, luksuzni,

teretni i putnički. Oni „mlađahniji“ brodovi urede se i već za nekoliko dana otplove prema svojoj ruti dok oni

stariji ostanu i po nekoliko mjeseci jer dođe vrijeme kada se moraju detaljno obnoviti za nove bure i nevere koje

ih ponovo čekaju tamo negdje na otvorenom moru.

Brodovi u remontu Cruising brodovi

Athena, ArtemisSvake godine, gotovo pa u isto vrijeme u našu

luku na remont uplovila su dva identična crui-

sing broda Athena i Artemis u vlasništvu kompa-

nije Small Ships Management Limited s Kaj man-

skog otočja.

Na Artemisu se izmijenio propeler i obavili su se

radovi na usisnim zdencima dok su se na Atheni

obavili manji cjevarski, bravarski i elektro radovi.

Dva broda, potpuno istih karakteristika, duga su

59.60 m, široka 10.68 m i plitkog su gaza od svega

3 m. Tako plitki gaz omogućava im pristup ja-

dranskim lukama od Zadra do Dubrovnika što i

jest njihovo glavno odredište tijekom zimskih

mjeseci dok ljetna tura obuhvaća plovidbu Jon-

skim morem.

SpalatoTuristički brod Spalato novije je izgradnje i na

njemu nisu bili potrebni veći servisni zahvati, već

samo čišćenje, pripremanje i bojanje oplate u

podvodnom dijelu trupa kao i izmjena cink

protektora. U doku se zadržao svega nekoliko

dana.

Spalato je visoko kategorizirani brod za kružna

putovanja, izgrađen 2012. g. u Blatu na Korčuli.

Dug je 36.70m i širok 7.60m. U 19 klimatiziranih

kabina može se smjestiti 36 gostiju koji tijekom

sedmodnevnog krstarenja mogu uživati u čarima

Jadranske obale od Splita do Dubrovnika.

FantazijaNa kruzeru Fantazija obavila se priprema i

podvodno bojanje trupa kao i izmjena cink pro-

tektora.

Luksuzno uređen cruising brod Fantazija tijekom

ljetne sezone sa svojim gostima obilazi jadran-

ska turistička odredišta od Splita do Dubrovnika.

Brod je izgrađen 2015. g., dug je 43 metra i širok

8.84 m i u vlasništvu je obitelji Vuković iz Krila

Jesenice. Uz luksuzno uređeni salon na glavnoj

palubi na brodu se nalazi i 19 kabina.


REMONT

Trajekt Petar HektorovićTrajekt Petar Hektorović obavio je u našem škveru godišnji remont koji

se sastojao od dvije faze. U prvoj fazi stajao je privezan uz opremnu

obalu i za to vrijeme je obavljen servis u unutrašnjem dijelu broda tj. ser-

visirali su se glavni i pomoćni motori i uređaji te sigurnosna i elektro

oprema. Uredio se prostor za putnike kao i palubni prostor.

Nakon završene prve faze trajekt se premijestio u veliki dok gdje su se

servisirale ukrcajne rampe i obojao podvodni i nadvodni dio trupa.

Petar Hektorović dug je 91.80m, širok 18m i gaza 3.80m, nosivosti 800t.

Održava lokalnu liniju Split-Vis. Odjednom može prevesti 1080 osoba i

120 automobila. Na brodu su u funkciji dva restorana i dva bara, kapaci-

teta 800 mjesta kao i prostor za trgovinu. Prostori su uređeni motivima

iz života hrvatskog pjesnika Petra Hektorovića po kojem je i dobio ime.

Trajekt HrvatTijekom remonta u našem škveru na Jadrolinijinom trajektu Hrvat oba-

vio se servis na 4 glavna motora marke Caterpillar od 537 kW koji postižu

brzinu do 13 čvorova. Osim glavnih motora uredili su se i generatori,

klima i „EVAC“ sustavi te su se obavili radovi na trupu i palubi kao i anti-

korozivna zaštita.

Trajekt Hrvat dug je preko svega 87,60 m, širok 17,50m i gaza 2,40 m. Brod

je izgrađen u Kraljevici i vrlo je moderno opremljen. Odjednom može

prevesti 1200 putnika, 138 osobnih automobila ili 12 trailera nosivosti od

40 t svaki. U klimatiziranom salonu može primiti 800 putnika, a oprem-

ljen je i hidrauličnim rampama za ukrcaj i iskrcaj vozila kao i pokretnim

stepenicama za putnike.

Brodovi različitih namjena

M/b IvonaČetrdeset metarski brod Ivona prevozi naftu i plin s kopna na

otoke u splitskom akvatoriju. U vlasništvu je Obalne plovidbe

d.o.o. iz Splita. Tijekom remonta na m/b Ivona uredila se oplata

trupa odnosno njeno čišćenje i bojanje, te postavljanje novih

cink protektora. Servisirala se osovina propelera i viseće kor-

milo te pregledali podvodni usisi i ventili. Brod se po završetku

remonta vratio svom uobičajenom zadatku.

Plovput SplitNovogradnja 482 izgrađena je u Brodosplitu d.d. za tvrtku Plov-

put d.o.o. iz Splita. Radi se o brodu betonari, dugom 48,20 m,

širokom 11.30 m, ukupne nosivosti 305 t kojeg pokreću dva po-

gonska diesel motora.

U dok je smješten pred primopredaju kako bi mu se odrezalo

krmeno pakiranje, štit, uške veza saonica, izbrusila i zaštitila

mjesta rezanja i vara te obavila zaštita podvodnog dijela trupa.

Brod će se koristiti u svrhu izgradnje novih objekata pomorske

signalizacije i održavanju postojećih. Ugradnja sofisticirane

opreme poput beton pumpe za transport betona, pumpe vode

za snabdijevanje na visini od preko 130 m, automatske betonare

sa skladištima za frakcije tucanika i cementa i drugih popratnih

sadržaja omogućit će izgradnju i najsloženijih objekata na

moru. Pramčana rampa omogućava ulaz jednog građevinskog

stroja bez obzira na ukrcanu vodu i građevinski materijal.

Sardina IIU mali DOK 4 servisirao se ribarski brod Sardina II. Servisom su

obuhvaćeni glavni i pomoćni motori tj. demontirale su se šprice,

prekontrolirali ventili, očistio rashladnik morske vode i izmije-

nio antifriz. Pregledali su se podvodni ventili, očistila se sonda

sonara, propeler i bočni porivnici te zaštitio donji dio oplate

broda.

Sardina II je u vlasništvu tvrtke Sardina d.o.o. iz Postira na Braču

koja se bavi preradom i izlovom tune i sitne plave ribe. Brod je

sagrađen 2008. i jedan je od prvih moderno izgrađenih hrvatskih

tunolovaca osposobljen za ribolov u Jadranskom moru i Medi-

teranu.

Brod je dug 39.95m i širok 8.65m. Na brodu se nalazi 7 kabina za

12 članova posade, salon za posadu, kabine zapovjednika i šefa

ribolova. U utrobi broda montirani su rashladni uređaji koji

omogućavaju održavanje kvalitete ulova kao i duži boravak

broda na moru.

Ivona

Plovput

Sardina IIHrvat

Petar Hektorović

Petar Hektorović


MARINA TROGIR

Održana druga radionica Yacht – Superyacht, Akzo Nobel2015.Drugu godinu zaredom u Marini Trogir održana je stručna

radionica pod nazivom Yacht – Superyacht, Akzo Nobel 2015.

Na radionici su predstavljene nove i standardne proizvodne

linije AWL Grip-a i International Pro, svjetskih lidera na polju

zaštite i bojanja u proizvodnji, popravcima i održavanju jahti

i super jahti, kao i manjih brodova ostalih namjena.

Predstavnike brodogradilišta i profesionalnih servisa u svijet

boja i premaza vodili su Marco Rapallo i Nenad Andrić, mana -

geri Akzo Nobel-a koji su im detaljno objasnili kako i kada kori-

stiti zaštitne boje kao i sve druge proizvode iz njihove ponude.

Radionicu Yacht – Superyacht, Akzo Nobel 2015. organizirali

su Servisni centar Trogir, Akzo Nobel Coatings S.p.A., Seven

Sea Company d.o.o. iz Splita i dvije distrubuterske kuće za In-

ternational Yacht Paint za Republiku Hrvatsku, Boltano d.o.o.

iz Splita i Rota d.o.o. iz Rijeke.

Najveći travel lift na JadranuMarina Trogir je postala jedan od najbolje opremljenih servisnih centara

za jahte i megajahte na Jadranu. Uz nabavljeni travel lift od 100 t te sa-

mohodna kolica od 300t i 60 t nosivosti u prosincu je obavljena i primo-

predaja travel lifta od 600t nosivosti. Radi se o najvećem travel liftu na

Jadranu koji će Servisnom centru Trogir omogućiti znatnu konkurent-

sku prednost na remontnom tržištu.

Gospodin Thomas Gozdecky, predstavnik proizvođača objasnio je da je

izgradnja travel lifta od 600 t uz stroge kontrole trajala 10-ak mjeseci

nakon čega je kao specijalni prijevoz u jedanaest šlepera dopremljen u

Marinu Trogir gdje su ga zajedno spojili Brodotrogirovi i ASCOM-ovi dje-

latnici. Ova isporuka značajan je iskorak i za ASCOM jer ovako velik tra-

vel lift još nije postavljen na Mediteranu.

ASCOM je osnovan 1973. godine te je jedan od vodećih proizvođača tran-

sportne opreme za marine i brodogradilišta u svijetu. Do danas je u toj

tvornici uz ostalu raznovrsnu opremu proizvedeno 650 travel liftova od

15 – 900 tona nosivosti.

Primopredaji travel lifta nazočili su predstavnici proizvođača talijanske

tvornice ASCOM s.p.a., predstavnici UniCredit Leasing d.o.o. i predsta-

vnici SCT-a d.o.o.

U Brodotrogiru osnovan centarza certificiranje zavarivačaKrajem prošle godine, 14. i 15. prosinca je od strane Hrvatske akre-

ditacijske agencije izvršena ocjena Centra za certificiranja zavari-

vača. U ocjeniteljskoj skupini bili su mr.sc. Vladislav Komeštik,

dr.sc. Ivica Garašić i Mladen Vrebčević, dipl.ing. Ocjenom je izvr-

šena provjera usklađenosti rada centra prema zahtjevima norme

HRN EN ISO/IEC 17024 za certifikacijska tijela za certifikaciju oso-

blja, a u našem slučaju za certifikaciju zavarivača. Akreditacija je

ocjena treće strane koja je neovisna ustanova i u nacionalnim

okvirima europskih država postoji isključivo po jedno tijelo unutar

svake države koje takve poslove može obavljati. U Hrvatskoj to

radi Hrvatska akreditacijska agencija. Akreditacija se dodjeljuje

na period od 5 godina i tijekom svake godine se provodi nadzor

cer ti ficiranog tijela.

Opredjeljenje Brodotrogira je ovladati certifikacijom zavarivača

prema HRN, EN i ISO normama jer i sami zapošljavamo značajan

broj zavarivača koji se redovito trebaju provjeravati i certificirati,

a ovakvu uslugu davati i ostalim zainteresiranim poduzećima i po-

jedincima. Certifikacija za koju smo akreditirani udovoljava zah-

tjevima Pravilnika o tlačnoj opremi tako da zavarivači koji budu

kod nas certificirani imat će dopuštenje za zavarivanje opreme

pod tlakom.

Vrijedno je i napomenuti kako u Dalmaciji ne postoje certifikacij-

ska tijela koja imaju ovlaštenja koja ćemo mi imati nakon dobiva-

nja potvrde o akreditaciji. Usluge certifikacije zavarivača će moći

koristiti svi zavarivači bez obzira kod kojeg poslodavca rade, a in-

formacije o uvjetima za certifikaciju će uskoro biti dostupne na

stranicama Brodotrogira.

Dobivenom akreditacijom, Brodotrogir d.d. je ovlašten

provoditi certifikaciju zavarivača u skladu sa zahtjevima

Pravilnika o tlačnoj opremi. Isto tako naša certifikacija za-

varivača je u skladu sa zahtjevima norme EN 1090 za koju

ćemo uskoro provesti certifikaciju.

U halama se postavljaju ekološki prihvatljivija i ekonomski isplativija rasvjetna tijela Pred kraj prošle godine u Brodotrogiru je započeo projekt mo der-

nizacije rasvjete. Kako bi se poboljšali uvjeti rada, nova rasvjetna

tijela postavljaju se u fazama s početkom aktivnosti u pogonu

Trupa tj. u radionici Brodoobrade, Predmontažnoj hali i navozu

gdje se zbog prirode posla i troši najveća količina električne ener-

gije.

U hali Brodoobrade, koja se sastoji od pet hala, zamjena rasvjete

već je završena dok je u Predmontažnoj hali tek započela, a zbog

visinske zahtjevnosti postavljanje se planira završiti do kraja

ožujka o.g. Na brodove u izgradnji postavljena je privremena mo-

bilna rasvjeta i premješta se ovisno o zahtjevnosti posla.

Žarulje sa žarnim nitima mijenjaju se LED rasvjetom, a krajnji uči-

nak će biti ušteda električne energije od 75% dok se halogeni

reflektori od 1000 W mijenjaju LED reflektorima od 150 W što

također čini uštedu od 75%.

Trošak održavanja za svjetiljke u radionici Brodoobrade i Pred-

montažnoj hali iznosi nula kuna za 5 godina jer za taj period vri-

jedi jamstvo proizvođača koji sve troškove održavanja preuzima

na sebe dok za LED reflektore daje jamstvo od dvije godine. Osim

uštede nova rasvjeta će pridonijeti boljoj osvijetljenosti radnih

prostora, a s tim i izbjegavanje plaćanja kazni u slučaju inspekcij-

skog nadzora.


POSJETI

Djeca u posjeti – Kako brod nije u moru i još stoji?Četrdesetak djece iz Osnovne škole Primorski Dolac od I. do IV. razreda

u pratnji svojih učiteljica i pedagoginje posjetili su Brodotrogir d.d.

Posjeta je organizirana s ciljem da se djeca upoznaju s brodogradnjom,

jednom od važnijih gospodarskih djelatnosti ovog kraja.

Djeca su o tome već učila na nastavi i došla su dobro pripremljena, ali

sve je postalo mnogo jasnije kada su na licu mjesta mogli vidjeti bro-

dove i aktivnosti koje ih prate. Domaćin, barba Mario Rovan ispričao im

je kako nastaje brod, usporedivši to sa slaganjem lego kockica. Male gla-

vice pomno su slušale svaku izgovorenu riječ i ništa nisu prepustile slu-

čaju, jer trebalo je iskoristiti priliku i napuniti se novim znanjem.

Nakon što su posjetili navoz, prošetali su i opremnom obalom gdje su ih

oduševili privezani „ratni“ brodovi, ali i brodovi u dokovima jer pitali su

se kako to da brod nije u moru i još stoji. Mnoga su pitanja razjašnjena,

ali naravno, ostalo je još mnogo toga za naučiti. Važno je da su ovom pri-

likom uvidjeli što je to brodogradilište i što se u njemu radi, a za detalj-

nije upoznavanje zasigurno će još imati vremena.

Automobilistička utrka na parkingu BrodotrogiraPočetkom prosinca prošle godine u organizaciji Auto kluba

Trogir i Automobilističkog saveza Splitsko-dalmatinske žu-

panije, na parkingu Brodotrogira i hotela Medena održala se

automobilistička utrka za titulu državnog prvaka Hrvatske

u ocjensko – spretnosnim vožnjama. U četiri ispita spretno-

sti, borilo se 30ak najboljih vozača i vozačica iz regija Sjever,

Zapad i Jug. Vozači AK Trogira uspješno su odradili ovo na-

tjecanje: Alen Kapusta je zauzeo peto mjesto u Klasi 1; Nikola

Rožić drugo mjesto u Klasi 3, a Robert Antunović treće mjesto

u poretku Juniora.

U ukupnom poretku klubova, pobjedu je odnio AKK SB Auto

sport, a naš AK Trogir zauzeo je odlično 2. mjesto.

Ante Mihaljević iz AK Split Motorsport sa svojim Yugom je

zauzeo 1. mjesto u ukupnom poretku cijelog prvenstva.

Sponzori natjecanja bili su Brodotrogir d.d., Servisni centar

Trogir d.o.o., Hotel Medena d.d. i Vulkanizer Pavković.

INTER INNOVATION 2016– NAJAVA

U prostorima hotela Medena od 06. – 08.

05. 2016. održat će se 1. Međunarodni

sajam inovacija „INTER INNOVATION 2016".

Cilj ovog sajma je na jednom mjestu oku-

piti sve one koji se bave novim tehnologi-

jama i inovacijama te predstaviti njihova

dostignuća kao i put koji je potrebno pri-

jeći da se dobra ideja pretvori u gotov pro -

izvod koji bi svojom inventivnom razinom

i posebnošću mogao konkurirati na trži-

štu što će ujedno biti i kriterij odabira ino-

vacija.

Za vrijeme trajanja sajma bit će oform-

ljena stručna komisija koja će na kraju

odabrati tri najbolje inovacije i nagraditi

ih. Hotel Medena kao organizator osigu-

rava izložbeni prostor prema potrebama

svakog izlagača te hranu i piće za akredi-

tirane sudionike tijekom održavanja

sajma. Izlagačima se nudi mogućnost pre-

zentacije svojih inovacija u kongresnim

prostorima hotela Medena. U subotu, 07.

svibnja u večernjim satima predviđena je

svečana večera na kojoj će biti podijeljene

nagrade.

Detaljnije informacije o sajmu i načinu

prijave potražite na http://www.hotelme-

dena.com/2016/03/14/inter-innovation-

2016/

Suradnja brokerske kuće mySea i Marine Trogir započela na sajmu u Düsseldorf-uPrestižni nautički sajam Boot Düsseldorf 2016. (Njemačka) održavao se od 23.–31. sije-

čnja 2016. Na sajmu je prisustvovao i Mario Geić, dipl. ing. kako bi promovirao ponudu

Marine Trogir i servisnog centra.

Predstavljanje Marine Trogir proteklo je u znaku suradnje sa svjetski renomiranom tvr-

tkom mySea koja je njezinu ponudu i sadržaje promovirala putem prezentacija i pro-

midžbenih materijala i na taj način je predstavila tisućama posjetitelja, zaljubljenika u

more i hrvatsku obalu.

Tvrtka mySea je brokerska kuća koja se bavi prodajom tranzitnih vezova i charter bro-

dova na području Grčke, Turske i Hrvatske, a u svojoj ponudi raspolaže s 1400 jahti po

cijelom svijetu.

Osim tvrtke mySea, Marinu Trogir su na svojim štandovima promovirali i Angelina

Yacht Charter i Pitter Yachting koji ondje imaju privezanu svoju flotu brodova.

Boot Düsseldorf najveći je svjetski sajam na kojem je i ove godine u 17 izložbenih dvo-

rana, 1800 izlagača predstavljalo najnovije proizvode i usluge za sve vrste vodenih

sportova kako onih tradicionalnih tako i onih trendovskih. Veliku pažnju posjetitelja pli-

jenililo je i 1800 izloženih plovila kao i sadržaji vezani uz njih, što nije ni čudno s obzi-

rom na veliki broj aktivnih sudionika u nautičkom turizmu.

SAJMOVI DOGAĐANJA

Alpinistički uzor mi je Stipe Božić. Radi se o čovjeku koji je uistinu

vrijedan poštovanja jer podvige koje je on u svojoj karijeri ostvario

malo tko može ponoviti. Osim što je pravi profesionalac, on je i čo-

vjek i prijatelj i mentor. Svaki njegov savjet pred put mnogo mi zna -

či i uvelike mi olakša boravak u surovom planinskom okruženju.

S obzirom na bogato iskustvo nije ni čudo da riječ g. Stipe Božića

u svijetu alpinizma mnogo znači i da iskusni alpinisti kao i počet-

nici traže njegovo mišljenje i savjet, ali po njegovom uvjerenju

cijela mudrost alpinizma je u čovjeku, a ne u prirodi.

„Uvijek im ukazujem da odvagnu svoju želju za usponom na neki

vrh sa svojim mogućnostima jer najveće opasnosti su one opa-

snosti koje čovjek nosi u sebi to jest ako se dobro ne pripremi za

ono što ga čeka. Subjektivne opasnosti su često pogibeljnije

od onih objektivnih opasnosti što su strmina, nadmorska visina,

hladnoća i lavine“.

A sam g. Stipe Božić nemali je broj puta dokazao da je jači i od

same prirode. Ne, ne radi se o borbi čovjeka i prirode, ljudskom iza-

zovu ili prkosu već naprotiv o onom iskonskom ljudskom nagonu

da živi u skladu s prirodom i njezinim zakonitostima.

„Ja neobično volim prirodu, a posebice planine jer su one ostale

jedan od zadnjih dijelova naše planete koje ljudska ruka nije

nagrdila. Planine me izazivaju i s duhovne strane jer mi se čini da

usponom prema vrhu dosežem nešto nadnaravno“.

Mnogo mu je puta planina pokazala i svoje najsurovije lice, ali

kada je bilo i najteže nije poklekao i nije se predao, a to je kako i

sam kaže bilo pri osvajanju druge po veličini planine na svijetu.

„Možda sam na drugom po visini vrhu na svijetu bio u najvećoj

životnoj kušnji kada sam nakon uspona na vrh morao zanoćiti na

otvorenom bez opreme za spavanje, na strmoj litici na visini od

8000 metara. Spust s te planine, nakon dramatične noći, pretvorio

se slijedećih dana u odiseju preživljavanja u kojoj se nažalost

smrzao i umro moj prijatelj iz Slovenije Boštjan Kekec“.


DOGAĐANJA

Stalno radim na fizičkoj izdržljivosti, ali 5-6 mjeseci pred uspon to

je mnogo intenzivnije. Uz planinarenje vozim bicikl i trčim. Osim

toga potrebno se i psihički pripremiti jer dolazak u neku potpuno

novu civilizaciju iziskuje brzu prilagodbu. Nemali broj alpinista

dolaskom u novu sredinu odmah odustane jer se prestraše visine,

neizvjesnosti, grube prirode, hrane, bolesti i slično, a kako bih to

sve i sam pobijedio moram biti spreman i odlučan u svom naumu.

Tko su zapravo ljudi s kojima se upuštate u ovako riskantne

pothvate i kako se okupljate?

Put u Južnu Ameriku organizirala je agencija Extreme Summit

Team i ja sam jedini Hrvat koji se preko nje uključio u ovu ekspe-

diciju. Uvjet za priključenje je bio osvojeni vrh od 5000 m što sam

ja osvojio na Kavkazu popevši se na vrh Elbrus od 5642 m. Nikog

nisam poznavao i tek sam se tamo upoznao s članovima ekspedi-

cije, ali zajednički interes i želja za osvajanjem vrha brzo nas je

zbližila i sprijateljila.

Kakvi su Vam daljnji planovi, imate li nekih specijalnih želja?

Želim se vratiti Alpama, u Italiju, Austriju, Francusku. Ima vrhova

na kojima do sada nisam bio i jednostavno me privlače da ih osvo-

jim, a za dugoročne planove ću već vidjeti.

I na kraju poruka, naročito mladima, biste li im preporučili da se

bave ovom vrstom sporta i na koji način da započnu svoj put u

osvajanju vrhova ?

U svakom slučaju bih savjetovao bavljenje ovim sportom jer sve

aktivnosti se odvijaju u prirodi. Boravak u prirodi sjedinjuje duh i

tijelo, jača zdravlje, pomiče vlastite granice fizičke i psihičke iz-

držljivosti, a dobrom druženju i prijateljstvima nikad kraja.

Uspon je dobro organiziran, ali naporan, jer snagu nam je uz zah-

tjevan uspon nosio i rusak na leđima težak tridesetak kila, a u

njemu su se nalazile samo osnovne stvari od šatora, malog kuhala

i najosnovnije hrane potrebne za preživljavanje.

Najteže je bilo kad smo shvatili da pred sam cilj moramo odustati

i vratiti se natrag, ali u tim situacijama razum brzo prevlada. Ako

se oglušiš i ignoriraš upozorenje prirode onda znaš da može sve

krenuti po zlu i tragično završiti.

Kako se pripremate i koliko traju pripreme pred polazak u tako

udaljene i opasne planine, što sve morate napraviti kako biste

ostvarili svoj cilj?

Duško Čubrilo, skelist u Brodotrogiru, aktivni je alpinistkoji se nedavno vratio iz Južne Amerike gdje je pohodioplaninu Aconcagua i želio pokoriti njezin vrh od 6962 m.Nije to njegov prvi uspon, pokorio je on brojne vrhove odEurope, Afrike, Azije i Amerike. Pred kraj 2014. kao članekspedicije boravio je i na Himalaji, najvišem planinskommasivu svijeta, koji se nalazi između Tibetanskog visočjai Indije. Tom prigodom penjao se na planinu Ama Dablam(6815 m) , treći vrh na Himalaji dopušten za alpinizam.

Gospodine Čubrilo, aktivni ste alpinist, član HPD Malačka, stalni

član Gorske službe spašavanja i penjačko alpinističkog kluba Ma-

caklin. Možete li nam reći kako ste otkrili čari alpinizma i kada

ste se počeli aktivno baviti ovim sportom i obilaziti najopasnije

planine svijeta?

Želju za planinarenjem otkrio sam davno. Najprije sam upisao pla-

ninarsku školu, potom penjačko-alpinističku školu u planinar -

skom društvu Mosor u Splitu. Tijekom pohađanja ove dvije škole

naučio sam planinariti u zimskim i ljetnim uvjetima i poštivati svu

ljepotu, ali i surovost planina. U planinarskim društvima prona-

šao sam ljude istih interesa i priča je krenila.

Moj prvi zahtjevniji uspon zbio se 2007. kada sam se popeo na vrh

Mont Blanc-a (4810 m), nakon čega su se usponi samo nizali: Vrh

Elbrus (5642 m) na Kavkazu osvojio sam 2008., Mont Blanc 2009. po

drugi put, najveći balkanski vrh Musala (2925 m), najveći vrh Sje-

verne Afrike u Maroku-Veliki Atlas (4100m), a pohodio sam i Hima-

laju želeći se popeti na vrh Ama Dablam (6812m).

Nedavno ste se vratili iz Južne Amerike gdje ste pokušali osvo-

jiti 6962 m visok vrh Aconcagua, najveći u južnoameričkim An-

dama. Bila je to zasigurno vrlo zahtjevna ruta, kako je prošao taj

pothvat, jeste li osobno zadovoljni postignutim rezultatom?

Naravno da sam zadovoljan postignutim rezultatom, iako smo

uslijed vremenskih neprilika morali odustati od uspona na samo

400 m od cilja ili još 4-5 sati hoda. Tog dana kada smo se morali vra-

titi puhao je jak vjetar od 100 km/h i nosio je sve pred sobom, a

samo dva dana ranije u sličnim vremenskim uvjetima poginula su

dva alpinista iz Koreje. Našu ekpediciju činilo je sedam alpinista.

Nas pet se popelo na 6500 m dok su dvojica odustala na 6000 m.

U ovim situacijama važno je razumijeti jezik prirode i poruke koje

vam šalje, što znači živ se i zdrav vratiti svojoj kući.

Koliko je dana trajao Vaš uspon? Što Vas se najviše dojmilo na

tom putu, kada je bilo najteže, na koje ste sve prepreke nailazili?

Uspon je trajao 22 dana. Bilo je to još jedno nezaboravno iskustvo.

Najviše me se na tim usponima dojme ljudi, potpuni neznanci za

vrlo kratko vrijeme postanu ti najbolji prijatelji s kojima dijeliš zlo

i dobro. Na ovom putu najviše je bilo alpinista iz Južne Amerike,

ali i iz svih drugih krajeva svijeta.

Alpinist Duško Čubrilo na južnoameričkoj planini Aconcagua

Cijeli razgovor s alpinistom Duškom Čubrilom, uključujući i iskustvo s uspona na planinu Ama Dablam možete pročitati na našoj web stranici – www. brodotrogir.hr u rubrici Media centar/Press/Vijesti.

20 / ŠKVERSKA BESIDA

oga bi se pofalit da sam zadnjih desetak godin u okviru vlastitog znanstveno-istraživačkog projekta pod radnim naslovom

"Dalmacija u malom prstu" preplovija pristojan broj nautičkih milja iprevalija nešto manje pristojan broj kilometara. Kažem, moga bi sepofalit, ma isto neću. Ali zato oću reć da ovakvih lipota ka šta kod nasima, nema na daleko, od Ulaan Baatora pa sve do Kuala Lumpura.

Nije nam bilo dosta šta nam je oni dobri barba podarija more s iljaduotoka, nego nam još za žuntu doda brda, doline i planine, a da ne spo-minjem rijeke, krške lipotice, koje su se pametno i šesno rasporediletako da jedna drugoj ne smetaju, a opet u svaka doba mogu uskočitako kojoj zatriba pa žive zajedno u miru i slozi.

I onda je normalno da nam neodgovorni pojedinci koji nisu imali srićuda se rode u ovome dilu svita znaju grintat i prigovarat da smo vaki, dasmo naki. Prošlo lito mi jedan Kurt iz Augsburga govori – kako je tokod vas sve zapušteno?

Ma kako to misliš- zapušteno?

Pa pogledaj polja, vrtove, njive – sve vam je zaraslo u korov, ne vidimništa posađeno, nikakvih poljoprivrednih kultura.

E moj Kurte, tija sam mu reć ma sam se isto u zadnji čas zaustavija damu ne odam tajnu. Naša polja su samo na prvi pogled zapuštena, jertako plemenite, čak i ljekovite biljke ka šta su drača, brnistra i kupinasigurno ne bi bujale na bezveznoj jalovoj zemlji. Je, istina je da su oniu bogatim zemljama razvili poljoprivredu do neslućenih granica, svesu parcele u škvaru, tamo ne možeš vidit ni travčicu viška, a kamo ližbunove pirike, troskota ili crikvine ka kod nas. E, ma ne zna moj Kurtda smo mi razradili poljoprivrednu strategiju ne za idućih pet, desetili dvadeset godin, mi već razmišljamo o dvadeset i drugom stoljeću.Oni će dotad svoje poljoprivredne površine uništit pustim herbici-dima, bešticidima i ostalim cidima i kad im zemlja opali trisku i nebude više tila davat ploda, onda ćemo mi aktivirat sve ono šta oni nai-vno misle da je zapušteno. Maknit ćemo kupinu i brnistru i posaditverduru. Odmorna zemlja će rađat ka blesava, a mi ćemo komodnomoć ucjenjivat Europu sa kumpirima, karotom i kupusom. Neka pišumolbe, aplikacije, peticije, neka se znoje, nećemo im dat naš kupustek tako! Jedino ako budemo dobre volje.

I tako sam lutajući Dalmacijom, doša do brojnih otkrića. Daleko naj-veće otkriće mi je bilo kad sam u jednoj planinskoj vrtači na debotoiljadu i po metri visine pronaša bačenu gumu od šlepera!? Protrlja samoči, kako, zašto, odakle se stvorila tu? Najbliža cesta udaljena je barenko dvajstipet kilometri! Da nije neki medo koji je pročita "Mit o

Sizifu" kotrlja gumu uzbrdo, onako iz zafrkancije? Hm, ne virujen da bineka manja beštija mogla iti pomaknit toliku gumetinu, a kamo li jepogurat. A da nije čovik? Ma ne virujem da bi mi, ka dični predstavnicistarog kulturnog naroda, mogli bit tako surovi prema prirodi. Pa sampomislija – da se nije neprijatelj uvuka u naše redove?

E, može bit, zeznut je to neprijatelj. Potaja se, misliš da ga nema, a oniskoristi našu nepažnju i hop – baci stari špaker u kanjon Cetine. Su-tradan zakotrlja grancavi otoman uz cestu Prgomet-Plano. Preksutrazatrpa škovacama izvor Jadra. I dok se mi snađemo, ti mrski neprijateljizvrši desant na najlipše vale na otocima i na biserne plaže izbacimore plastičnih kesica, flomastera, štapića za uši, kanti od ulja i joššesnajšt tona svakakvih gadarija. I onda mi, potpuno nepripremljeniza takvog neprijatelja, čudimo se i pitamo se – ko je to moga učinit?Nismo mi, mi smo svi od reda ekološki osvješteni! Izađu stručnjaci namisto zločina, privrću po škovacama i mudro zaključuju – ovo jesmeće došlo iz Jonskoga mora! Odma nam bude lakše – sva srića šta tonije jadransko nego jonsko smeće.

Mislim da je za sve kriva ambalaža. Prije si ima kutiju za keks, u njojkeks i to je bilo to. A sad, ambalaže pet puti više nego sadržaja. Velikakutija, celofan, manja kutija, pa niki kušin šta špuga vlagu, pa selotejppa hanzaplast za svaki slučaj i na kraju svaki keks napose zamotan usvoj celofan! Današnji keks toplije je obučen vengo naše babe sa šo-tanama, pumparicama, korpetima i ostalim čudima koje su sve me-ćale na se.

Ljudi, krajnje je vrime da se dozovemo pameti, škovace su svugdi okonas. Zatrpat će nas u čas ako se ne trgnemo. Po gradovima i naselje-nim mistima još kako-tako, ali čim malo prošetate uz more, shvatitćete da priroda već diše na škrge. I nemojmo mislit da su nam nekidrugi krivi za to. Krivi smo mi.

M

besida 10 2016:trogir casopis - brodotrogir.hr

Documents