bez živog svjedoka i svjedočenja, traga, riječi, bilješke o ljubi babiću · 2016. 3. 30. ·...

19
radovan ivančević bilješke o ljubi babiću Nedostojni svjedok Povijest ovisi o svjedocima. Povijest ne pišu pro- tagonisti o sebi već statisti, svjedoci njihovih djela. Bez živog svjedoka i svjedočenja, traga, riječi, znaka, nedostaje vjerodostojnost, ne postoji posto- janost povijesti. Za budućnost dakle, prisutnost, pamćenje, iskaz svjedoka određuje što će — od onoga što se zbilo, što je u stvarnosti bilo — biti osuđeno na postojanje i odabrano za povijesno trajanje. U povijesti pojedinca ima važnih i prijelomnih tre- nutaka o kojima protagonist sam teško može su- diti, a još teže svjedočiti: kako da umirući komen- tira svoje posljednje misli? Nesreća je ako u tak- vu trenutku svjedok iako prisutan nema sposobnosti da precizno registrira, dobro pamti, reproducira. U ulozi nedostojnog svjedoka bio sam s Ljubom Babićem neposredno uoči njegove smrti. Razapet između osjećaja dužnosti da svjedočim i nemoći da to adekvatno iskažem, pišem ovaj tekst nakon duga odgađanja kao bilješku o svojoj nemoći isti- nitog i cjelovitog bilježenja (uvjerljive rekonstruk- cije zbivanja), samo kao spomen da se nešto zbi- lo. Došao sam dakle toga jutra. Još jednom su me upozorili da je poremećene svijesti, odsutan du- hom ili se bezrazložno žesti. Uz drveno stubište, zavijeno, tjeskobno, osvijetljeno mračnim jednim njegovim vitrajem, na kat. Ležao je nasuprot vra- tima, uz otvoren prozor: svijetla pačetvorina pro- zora ispunjena bojama Rokova perivoja i neutral- na siva sjena polumračnog zida na koji je bio na- slonjen u krevetu. Ta scenografija bila je znakom nekog podsjećanja, izrazito njegova. Podsjećala je na njegovu sliku »Oblaci« (1954.), samo inverzno: ondje je ambijent stražnjeg vrta njegove kuće ži- vo jesenski šaren, a prozor ateljea neutralna crna rupa, i u toj pačetvorini vidi se samo ruka slikara s kistom pred platnom. Dosjetka. Veselio se i za- bavljao, očito, slikajući tu sliku, jer je znao, po- znavao i razumio što su drugi slikari htjeli i us- pijevali, koliko su se borili s »atmosferom« i slu- žili scenografijom da dočaraju slikara u ateljeu (vidi Sedlmeyrovu studiju o Vermeerovoj slici »Slikar i model«), a kako se on, Babić, lako, ploš- no dosjetio izigrati temu. Tako djeca katkad crta- ju »konjanika«: vidi se samo jahač a konj je iz- van kadra (ako im je teško ili im se ne da crtati). Ta Babićeva slika ujedno je jedna od onih neko- liko koje pokazuju njegovu kreativnost u inver- ziji tematskih stereotipa i invenciji kompozicije, kao na primjer »Iz münchenskog ateliera« (1911.), 26

Upload: others

Post on 05-Feb-2021

3 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

  • radovan ivančević

    bilješke o ljubi babiću

    Nedostojni svjedok

    Pov i j e s t ovis i o s v j e d o c i m a . Pov i j e s t n e p i š u p r o t a g o n i s t i o seb i već s t a t i s t i , sv jedoc i n j i h o v i h dje la . Bez ž ivog s v j e d o k a i sv j edočen ja , t r a g a , r i ječ i , z n a k a , n e d o s t a j e v j e r o d o s t o j n o s t , n e p o s t o j i p o s t o j a n o s t pov i j e s t i . Za b u d u ć n o s t d a k l e , p r i s u t n o s t , p a m ć e n j e , i skaz s v j e d o k a o d r e đ u j e š to će — o d o n o g a š t o se zbi lo , š to j e u s t v a r n o s t i b i lo — b i t i o s u đ e n o n a p o s t o j a n j e i o d a b r a n o za p o v i j e s n o t r a j a n j e .

    U p o v i j e s t i p o j e d i n c a i m a v a ž n i h i p r i j e l o m n i h t re n u t a k a o k o j i m a p r o t a g o n i s t s a m t e š k o m o ž e sudi t i , a j o š teže sv jedoč i t i : k a k o d a u m i r u ć i k o m e n t i r a svo je p o s l j e d n j e mi s l i ? N e s r e ć a j e a k o u takvu t r e n u t k u sv j edok — i a k o p r i s u t a n — n e m a s p o s o b n o s t i d a p r e c i z n o r e g i s t r i r a , d o b r o p a m t i , r e p r o d u c i r a .

    U u loz i n e d o s t o j n o g s v j e d o k a b i o s a m s L j u b o m B a b i ć e m n e p o s r e d n o uoč i n j egove s m r t i . R a z a p e t i z m e đ u os j eća j a d u ž n o s t i d a s v j e d o č i m i n e m o ć i d a t o a d e k v a t n o i s k a ž e m , p i š e m ovaj t e k s t n a k o n d u g a o d g a đ a n j a k a o b i l j e š k u o svo jo j n e m o ć i ist in i t o g i c j e lov i tog b i l j ežen ja (uvjer l j ive r e k o n s t r u k ci je zb ivan ja ) , s a m o k a o s p o m e n d a se n e š t o zbilo.

    D o š a o s a m d a k l e t oga j u t r a . J o š j e d n o m su m e u p o z o r i l i d a j e p o r e m e ć e n e svi jes t i , o d s u t a n duh o m ili se b e z r a z l o ž n o žes t i . Uz d r v e n o s t u b i š t e , zav i j eno , t j e s k o b n o , osv i j e t l j eno m r a č n i m j e d n i m n j e g o v i m v i t r a j e m , n a k a t . Ležao j e n a s u p r o t vrat i m a , uz o t v o r e n p r o z o r : sv i je t la p a č e t v o r i n a p r o z o r a i s p u n j e n a b o j a m a R o k o v a p e r i v o j a i n e u t r a l n a s iva s j e n a p o l u m r a č n o g z ida n a ko j i j e b i o nas lon j en u k r e v e t u . T a scenogra f i j a b i l a j e z n a k o m n e k o g p o d s j e ć a n j a , i z raz i to n j egova . P o d s j e ć a l a j e n a n j e g o v u s l iku »Oblaci« (1954.), s a m o i n v e r z n o : o n d j e j e a m b i j e n t s t r a ž n j e g v r t a n jegove k u ć e živo j e s e n s k i š a r e n , a p r o z o r a t e l j ea n e u t r a l n a c r n a r u p a , i u to j p a č e t v o r i n i v id i se s a m o r u k a s l i k a r a s k i s t o m p r e d p l a t n o m . D o s j e t k a . Vesel io se i zab a v l j a o , oč i t o , s l ika juć i t u s l iku , j e r j e znao , poz n a v a o i r a z u m i o š t o su d r u g i s l ika r i h t je l i i us p i jeva l i , k o l i k o su se bo r i l i s » a t m o s f e r o m « i služili s c e n o g r a f i j o m d a d o č a r a j u s l i k a r a u a t e l j eu (vidi S e d l m e y r o v u s t u d i j u o V e r m e e r o v o j slici »S l ikar i m o d e l « ) , a k a k o se on , B a b i ć , l ako , p loš-n o d o s j e t i o iz igra t i t e m u . T a k o d jeca k a t k a d c r ta j u » k o n j a n i k a « : v id i se s a m o j a h a č a kon j j e izv a n k a d r a ( ako i m j e t e š k o ili i m se n e d a c r t a t i ) . T a B a b i ć e v a s l ika u j e d n o j e j e d n a o d o n i h nekol iko k o j e p o k a z u j u n j e g o v u k r e a t i v n o s t u inverziji t e m a t s k i h s t e r e o t i p a i i nvenc i j i k o m p o z i c i j e , k a o n a p r i m j e r »Iz m ü n c h e n s k o g a te l ie ra« (1911.),

    26

  • 27

    »Crna za s t ava« (1916.), »Nogome t« (1926.), »Pred izl o g o m c v j e t a r n e « (1929.), ili »Iz m o g vr ta« (1956.).

    On s a m b i o j e b l ag i m i o . P o k u š a v a j u ć i izrazi t i r a s p o l o ž e n j e k o j e j e z rač i lo iz n jega , r e k a o b ih , p o s u đ u j u ć i s l i ku o d m a j s t o r a r i j eč i : bio j e u r o n j e n u » k r i s t a l n u k o c k u v e d r i n e « . Oč i to n i za č im n i j e ža l io , n i š t a b r i n u o , i a k o j e b i o sv j e s t an d a od laz i . G o v o r i o j e b e z b r i ž n o . K a k o j e i m a o k r a s n i h t r e n u t a k a u ž ivo tu i r a d u , k a o i s u s r e t a s ljud i m a . S r a d o š ć u j e s p o m i n j a o č a k i s v a đ e i sukob e . N e s j e ć a m se n i t e m a , a k a m o l i r i ječ i . Zbun ju j u ć i j e b i o o d n o s i z m e đ u l e ž e r n o g ć a s k a n j a i dub o k o g p o n o r a p o t p u n o r a s t v o r e n e svi jes t i . Ukra t ko , p o n j e m u b i s v a t k o p a m e t a n p o m i s l i o da možda n e š t o p o s t o j i i s o n e d r u g e s t r a n e .

    B l a g o n a k l o n , bez z lobe , b i o j e , m i s l i m , sv j e s t an da s l u č a j n o p r i s u s t v u j e m p r i z o r u ko j i n e r a z u m i j e m . I z n a d k o n v e r z a c i j e l ebd je lo j e t r a j n o i s m i r e n o zad o v o l j s t v o : d a o j e d o z n a n j a d a u ž ivo tu , iza sebe , n i j e p r e š u t i o n i j e d n u r i j eč k o j u j e žel io reć i . Privi legij (ili n a g r a d a ) h r a b r i h .

    B io s a m n e d o s t o j n i sv j edok l u c i d n o s t i j e d n o g izuz e t n o g čov j eka , t ek t o l i k o s v j e s t a n d a m o g u sav j e s n o p o s v j e d o č i t i n e p o t p u n o s t svoga i skaza . Pou z d a n o m o g u sv jedoč i t i , t a k o đ e r , d a pov i j e s t ovog u m j e t n i k a n i k a d a neće m o ć i b i t i c j e lov i to nap i sa na , j e r će u n j egovo j b iogra f i j i z auv i j ek n e d o s t a j a t i z n a č e n j e i s m i s a o ovog j u t r a i z m e đ u ž ivota i s m r t i .

    Da m u se o d u ž i m o n i m š t o z n a m i u m i j e m , dodaj e m n e k o l i k o b i l j e žaka o n j e g o v u dje lu , p i s a n i h , u g l a v n o m , j o š u o n o v r i j e m e .

    O Babićevu stilu i Krleži

    Pi šuć i o B a b i ć u n e m o g u ć e j e zaob ić i Kr ležu , k a o š to n i j e b i lo m o g u ć e da se n j i h dvo j i ca m i m o i đ u u ž i v o t u . R i j eč j e o d u b l j e m s r o d s t v u kn j i ževn ika i s l i k a r a , k o j e se i z r ažava i u n e k i m t e m a t s k i m k r u g o v i m a i s t i l s k i m o z n a k a m a n j i h o v i h djela .

    B a b i ć j e v i š e k r a t n o p o r t r e t i r a o Kr l ežu , Kr l eža Bab ića , svak i u s v o m m e d i j u . Ali, d o k se če s to citir a j u Kr l ež in i t e k s t o v i o B a b i ć u , n e d o v o l j n o je , čini m i se, »p roč i t ano« š to B a b i ć e v e s l ike — n e sam o Kr l ež in i p o r t r e t i — g o v o r e o t o m s r o d s t v u .

    M o ž d a i p a k n a j p r i j e t r e b a u p o z o r i t i n a j e d a n par a d o k s š t o se t iče K r l e ž i n i h s u d o v a o B a b i ć u : una toč s p o m e n u t o m , n e d v o j b e n o m s r o d s t v u i Krleži-n o m n e p o s r e d n o m o d u š e v l j e n j u , v i soko j oc jen i Ba-b i ć e v a d je la i t r a j n o j p o d r š c i p i s c a s l i ka ru , Kr le-ž ina p o l a z i š t a i def inic i je n i s u i n d i s k u t a b i l n e , n i t i

    su uv i j ek p r a v e d n e p r e m a B a b i ć u , i a k o su d o b r o n a m j e r n e .

    T a k v a j e n a p r i m j e r teza o B a b i ć e v o j u z v i š e n o s t i n a d e v r o p s k i m s t i l ov ima , i o t o m e k a k o j e t o uvj e t za t r a j a n j e n j egova djela , o b j a v l j e n a k a o zak l j u č a k u p r e d g o v o r u k a t a l o g u B a b i ć e v e r e t r o s p e k -t i vne iz ložbe u M o d e r n o j ga le r i j i 1975./76. » . . . slik a o j e u k a s n o m s u m r a k u z a p a d n o e v r o p s k o g slik a r s t v a s v o j i m v l a s t i t i m s t i l o m i n a č i n o m u s p r k o s t a l a m b a s i m a b e z b r o j n i h s t i lova i m o d a k o j e u r l a j u s v i j e t o m k a o d u h o v i nečas t iv i« , t e »ako j e L j u b i n o d je lo s p r a m svih t i h tzv. r e v o l u c i o n a r n i h l i k o v n i h n a p a s t i o s t a l o d o i s t a u z v i š e n o , o n o će pož iv je t i i o n o se na laz i n a d u g o m p u t u u d a l e k e n e p o z n a t e p r e d j e l e d u h a i u k u s a decen i j a ko j i s t ižu« . 1

    S l a ž e m se s o c j e n o m v r i j e d n o s t i s l i k a r a , al i j e ova f o r m u l a c i j a p o m o m m i š l j e n j u n e o d r ž i v a iz dva a s p e k t a : i k a d n i j eče i s t i n s k u r e v o l u c i o n a r n o s t u m j e t n o s t i 20. s to l j eća (naz iva juć i j e » takozvan o m « i s m a t r a j u ć i u i s t o m t e k s t u d a »P icasssove 'Les d e m o i s e l l e s d 'Avignon ' n i s u p o č e t a k n e g o naža los t s v r š e t a k « ) , i k a d i z ražava u v j e r e n j e d a j e ve l i č ina i t r a j n o s t B a b i ć e v a d je la r a z m j e r n a njegovu i z d v a j a n j u (odva jan ju ) o d s u v r e m e n i h l ikovn i h s t r u j a n j a .

    Š t o se t iče p r v o g , t o j e n e s p o r a z u m ko j i b i se m o g a o o b j a s n i t i j e d i n o u v j e r e n j e m ( p r e d r a s u d o m ) da se r e v o l u c i o n a r n o s t n i je m o g l a l i kovno izrazi t i d r u k č i j e n e g o n e p o s r e d n i m » p r e v o đ e n j e m « r i ječ i u s l iku . Iz k o n t e k s t a , k a o i iz o s t a l i h Kr l ež in ih teks tova , m o ž e se d e d u c i r a t i d a o n g r a n i c u ( revolucio n a r n e ) s l o b o d e i s t r a ž i v a n j a u l i k o v n i m u m j e t n o s t i m a p o s t a v l j a z a k l j u č n o s e k s p r e s i o n i z m o m i pol i t ički u s m j e r e n i m d a d a i z m o m .

    P r e b a c i m o li m e đ u t i m r a z g o v o r o r e v o l u c i o n a r n o m u u m j e t n o s t i s v e r b a l n o g p o p r i š t a n a v izue lno , lak o j e d o k a z a t i , n a p r i m j e r , d a su j e d i n a l i k o v n a d je la a d e k v a t n a n e k o n v e n c i o n a l n o j Len j inovo j misli i r e v o l u c i o n a r n o j akc i j i , k o j u j e Kr l eža s t r a s t v e n o b r a n i o r i j eč ju 2 , u p r a v o o n a i o n a k v a koj i m a K r l e ž a o d r i č e r e v o l u c i o n a r n o s t , k a o n a p r i m j e r Mal jev ičev »Bijeli k v a d r a t n a b i j e lom« (1919.) ili T a t l j i n o v a k o n s t r u k c i j a » S p o m e n i k a I I I . i n t e r n a -

    1 Ljubo Babić umro je 14. 5. 1974. godine, a potkraj iduće godine o t v o r e n a j e v e l i k a r e t r o s p e k t i v n a i z l o ž b a u M o d e r n o j g a l e r i j i u Z a g r e b u , k o j u j e p r i p r e m i l a J e l e n a U s k o k o v i ć . Uz n j e z i n »P r i kaz d j e l a L j u b e B a b i ć a « u k a t a l o g u j e o b j a v l j e n i » (Predgovor« M i r o s l a v a K r l e ž e . — L j u b o B a b i ć , r e t r o s p e k t i v a 1905.—1969. Z a g r e b , 1975. C i t i r a n i j e p a s u s K r l e ž i n a t e k s t a na s t r . I I I . 2 V i d i . K r l e ž i n e e s e j e u » I z l e t u u R u s i j u « , o b j a v l j e n e 1925. g o d i n e .

  • ljubo babić skica sa glavnog pokusa (»vučjaka«), 1923., akvarel

    cional i« (1920.). Mal jev ič i T a t l j i n n i s u s a m o Lenji-nov i s u v r e m e n i c i , n e g o i i s t omi š l j en i c i b a r e m u k o l iko j e r i j e č o r u š e n j u »s tarog« i »izgradnj i« n o v o g svi je ta . Mal j ev ičeve » s u p r e m a t i s t i č k e kompoz i c i je« (1914.—1918.) r a z b i j a j u d o t a d a š n j e n o r m e i konvenc i je v i z u e l n o g m i š l j e n j a i o b l i k o v a n j a , o d n o s a » teor i je i p r a k s e « : l i k o v n i m č i n o m d o k i d a se »star i p o r e d a k « n a slici i l i k o v n i m g o v o r o m izv iku je zah t j ev za n o v o m p r o c j e n o m i »nov im m j e r i l o m « svih s t v a r i ; k a o š t o T a t l j i n k o n s t r u k t i v n o i ak t iv n o n e g i r a t r a d i c i o n a l n e k o n c e p c i j e i z g r a d n j e i obl i kovan ja . P o z d r a v l j a j u ć i ( m e đ u p r v i m a ) revoluc i o n a r n e i de j e u Sv i j e tu Ri ječ i , K r l e ž a se o g r a đ u j e i n e p r i z n a j e n o v u , r e v o l u c i o n a r n u S l iku Sv i j e t a u l i k o v n o j u m j e t n o s t i 20. s to l j eća , p o d j e d n a k o zap a d n o e v r o p s k o j k a o i r u s k o j . 2 a

    Š t o se t iče »uzvišenos t i s p r a m l i kovn ih n a p a s t i « , t r e b a n a p r o t i v p r i z n a t i d a se B a b i ć e v o d je lo n e m o ž e c je lovi t i j e s ag l eda t i n i r a z u m j e t i »izvan« i »iznad« l i kovn ih s t r a s t i i n a p a s t i svoga v r e m e n a . Ma k a k o p o h v a l n o zvuča lo , b i lo b i n e p r a v e d n o p re m a s l i k a r u : d u b o k o u k o r i j e n j e n u svi je t o k o sebe , L j u b o B a b i ć j e b i o v e o m a senz ib i l an s u p u t n i k , r e c e p t i v a n i k r e a t i v a n u s p o r e d o ; n i j e b i o n i g l u h n a ž a m o r svoga v r e m e n a n i s l i jep za s u v r e m e n a

    2a

    T r e b a l i d o k a z i v a t i da b i k o n s t r u k t i v i s t i č k e v i z i j e r u s k e l i k o v n e a v a n g a r d e bile m n o g o b o l j e » i l u s t r a c i j e « K r l e ž i n i h t e k s t o v a o r e v o l u c i j i n o š t o s u t o , n a p r i m j e r , s v i t o l i k o p o p u l a r i z i r a n i a k a d e m s k i i d e a l i z i r a n i p o r t r e t i L e n j i n a i r e v o l u c i o n a r n i h z b i v a n j a z a j e d n o , j e r j e r i j e č o c o n t r a d i c t i o in a d j e c t o : » i d e a l i z a m « , » a k a d e m i z a m « i — r e v o l u c i j a .

    28

  • ljubo babić oblaci (pogled iz vrta na prozor majstorova ateliera), 1954.

    29

    l i k o v n a s t r u j a n j a . U t v r đ u j u ć i r e l ac i j u B a b i ć a p re m a e v r o p s k i m l i k o v n i m z b i v a n j i m a , t r ažeć i por i j e k l o n j e g o v a s t i l a i n a č i n a u s u v r e m e n i m likovn i m t e n d e n c i j a m a , neće se i zgubi t i , n e g o n a p r o t i v o b j e k t i v n i j e o c r t a t i n j egova o s e b u j n o s t i ind iv idua l n a k o n s t a n t a .

    B a b i ć j e d o i s t a l i kovno s t v a r a o u t r a g u i d u h u niza e v r o p s k i h »s t i lova i m o d a « za k o j e se n i k a k o n e b i m o g l o r eć i d a su v la s t i t i : n j e g o v u vezu sa seces i j o m , e k s p r e s i o n i z m o m i m a g i č n i m r e a l i z m o m , k a o i n a g l a š e n i m » v o l u m i z m o m « »Pro l j e tnog salona« ili s t e n d e n c i j a m a k o l o r i z m a z a g r e b a č k o g s l i k a r s k o g k r u g a i » fo lk lo r i zmom« d o b r o je defin i r a l a J e l e n a U s k o k o v i ć u p r e d g o v o r u r e t r o s p e k -t i v n e iz ložbe . 3 Ov im g e n e r a l n i m l i n i j a m a e v r o p s k e

    3

    N. d j . s t r . V . — X .

    i h r v a t s k e l i k o v n e s t i l i s t ike željel i b i s m o d o d a t i j o š dvi je k o m p o n e n t e , k a o k r a j n j e t o č k e š i r o k a B a b i ć e v o g s t i l skog r a s p o n a : h i s t o r i c i z a m i k o n s t r u k t i v i z a m .

    H i s t o r i c i z a m , ko j i se p o nav ic i (u sv i jes t i i t e k s t o v i m a ) o b i č n o s i t u i r a u 19. s to l j eće — j e r ga p o k r i va a t r a k t i v n a s m j e n a n o v i h s t i l ova — p o s t o j i i t r a j e u sv im g r a n a m a l ikovne u m j e t n o s t i in tenz ivn o j o š i u t r e ć e m dese t l j eću 20. s to l j eća : Kovač i -ćeva B u r z a u Z a g r e b u s j o n s k i m s t u p o v i m a započe t a j e 1923., a G r a d s k a š t e d i o n i c a P o d h o r s k o g 1928. god ine . Ali, k a o š to K o v a č i ć š k r t i m e l ement i m a p o v i j e s n e a r h i t e k t u r e ( j o n s k e v o l u t e k a p i t e l a s t u p o v a n a p r o č e l j u , r e n e s a n s n i okv i r i p r o z o r a p r voga k a t a ) o s t v a r u j e d je lo m o d e r n e j a s n o ć e , m o n u m e n t a l n o , j e d n o s t a v n o i o r i g i n a l n o , t a k o i B a b i ć n i j e h i s t o r i c i s t u t e m a t s k o m i m o r f o l o š k o m smislu, n e g o u t o l i k o š t o želi ev o c i r a t i d u h i specif ič-

  • ljubo babić scenografija »na tr i kralja«, 1924.

    n u v r i j e d n o s t s l i k a r s t v a n e k e p r o š l e e p o h e , s t i l a u d u b l j e m s m i s l u r i j eč i . Z e m l j a u k o j u b i se o n n o s t a l g i č n o že l io v r a t i t i j e s t Š p a n j o l s k a , a v r i j e m e b a r o k . T o m » h i s t o r i c i s t i č k o m b a r o k u « p r i p a d a n a p r i m j e r p o r t r e t »Krleže k a o h ida lga« (1918.).4 N e s a m o k o s t i m o m , već j e i k a r a k t e r o m š p a n j o l s k i i b a r o k n i : t v r đ i o d V e l a s q u e z a k o j e m d u g u j e p o z u i k o m p o z i c i j u , a b l iž i R i b e r i p o t m a s t o j s m e đ o j bo j i i n a g l a š e n o m k o n t r a s t u sv je t la i s j ene . Bab i -ćev j e h i s t o r i c i z a m u s m j e r e n d u h u e p o h e i l ikovn i m k v a l i t e t a m a s l i k a r s t v a p r o š l o g r a z d o b l j a , a n e t e m a t i c i i i z v a n j s k i m o z n a k a m a v r e m e n a i s t i la .

    S l i čno , s t r u k t u r a l n o i s u š t i n s k i o k r e n u t j e p r o š los t i i K r l e ž a : n j egove »Ba lade P e t r i c e K e r e m p u -ha« t a k o đ e r su — »sti lski« g l e d a n o — h i s to r i c i s t i č -ko d je lo . K o r i s t e ć i se n e s a m o l e k s i k o m n e g o i a r h a i č n o m o r t o g r a f i j o m , K r l e ž a n a g l a š a v a p o v i j e s n o s t , »h i s to r i c i zam« , c i t i r a n j e m p o v i j e s n i h d o g a đ a j a i izvora , p a čak , d a n e b u d e z a b u n e , i » d a t i r a n j e m « p o j e d i n i h b a l a d a ( p r e t e ž n o 16. s t o l j e ćem) . T o n i j e s a m o p o v i j e s n a t e m a t i k a , već p o k u š a j — u b i t i h i s t o r i c i s t i č k i — d a se oživi i d o č a r a »stil e p o h e « , k a k o r j e č n i k o m i s t i l o m g o v o r a , t a k o i ( p r e tpo s t a v l j e n i m ) o p o r i m , a n t i r o m a n t i č a r s k i m i a n t i r o -m a n t i č n i m d u h o m . T i m e se K r l e ž a b i t n o r a z l i k u j e o d n a j č e š ć e i p r e t e ž n o s l a d u n j a v i h i r o m a n t i č n i h p i s a c a i p j e s n i k a h i s t o r i c i s t i č k o g u s m j e r e n j a u tok u 19. i 20. s t o l j eća . N e m a m i ga s jaj i s l ava p r o š los t i , n e g o ga v u č e b l a t o , nas i l j e , l u d o s t , n e p r a v d a i z ločin . Ali h t i j e n j e j e i p a k »h i s to r i c i s t i čko« .

    N a p o k o n , že l im i s t a k n u t i j o š j e d a n a s p e k t Bab iće -ve s t i l ske p r i p a d n o s t i k o j i se oč i t u j e i zvan sli-

    4

    k a r s t v a i n i j e n a p r v i p o g l e d p r e p o z n a t l j i v , a bez n j ega j e t e š k o o b j a s n i t i n a j z n a č a j n i j e B a b i ć e v e scenogra f i j e .

    O p ć e p o z n a t e i o p ć e p r i z n a t e p o svojo j kva l i t e t i , n a j b o l j e B a b i ć e v e i n s c e n a c i j e S h a k e s p e a r e o v i h dram a m o r a m o t a k o đ e r g l eda t i u n j i h o v u p o v i j e s n o m k o n t e k s t u , »st i lskoj« p a i » m o d n o j « p r i p a d n o s t i , n e ž e l i m o li B a b i ć a p r o g l a s i t i s a m o s t a l n i m tvorc e m t o g a s t i l a i n a č i n a . N a j z n a č a j n i j i d i o B a b i ć e v a s c e n o g r a f s k o g o p u s a , d a k l e a r h i t e k t o n s k o - s l i k a r -skog , n e z a m i s l i v j e bez i s k u s t v a s u v r e m e n i h i s t raž i vača , » s u v r e m e n e t r ad ic i j e« e v r o p s k e t e a t a r s k e a-v a n g a r d e , p r e t e ž n o u t r a g u k u b i s t i č k i h e k s p e r i m e n a t a i k o n c e p c i j a , s r o d n i h k o n s t r u k t i v i z m u .

    Po f o r m a l n i m s v o j s t v i m a , al i j e d n a k o t o l i k o i p o k i n e t i č k o m , m o b i l n o m p r i n c i p u i k o n c e p c i j i t r a n s -f o r m a t i v n o s t i , B a b i ć e v a r j e š e n j a s c e n s k o g p r o s t o r a n i s u odo l j e l a »napas t i« »nečas t iv ih d u h o v a « p o d j e d n a k o z a p a d n o e v r o p s k e k a o i r u s k e avang a r d e . 5

    5

    N a i z v o r e B a b i ć e v a s c e n o g r a f s k o g p r i s t u p a i u z o r e n j e g o v i h s c e n o g r a f s k i h r j e š e n j a u p o z o r i o j e S . B a t u š i ć : V i đ e n j a L j u b e B a b i ć a , s t r . 5 — 4 2 , F o r u m , s i j e č a n j — v e l j a č a 1974. S t u d i j i n s c e n a c i j e u K u n s t l e r t h e a t r u u M u n c h e n u , s p l i t k o m p o z o r n i c o m ( u m j e s t o » i l u z i o n i s t i č k e k u t i j e « ) p r i s i l j a v a o j e s c e n o g r a f e E. S t e r n a i a r h i t e k t a P. B e h r e n s a (za r e d a t e l j a R e i n h a r d t a ) n a s t i l i z a c i j u i š k r t u i n d i k a c i j u e l e m e n a t a s c e n e , p a j e i Ba'b ić »s d i l e m o m o p r o b l e m a t i c i p r o s t o r a i f u n k c i j e p o z o r n i c e u s v o j o j s c e n o g r a f s k o j k r e a t i v n o s t i k r e n u o o d p r v o g č a s a k a k o j e zak o r a č i o u t e a t a r i r j e š a v a t u d i l e m u s m i o n o li i n v e n t i v n o d e c e n i j i m a « . — O s t v a r e n j a r u s k e s c e n o g r a f i j e t o g r a z d o b l j a , k a o p a r a l e l u , v i d i u r e p r e z e n t a t i v n o m d j e l u D e n i s a B a b l e t a , s k a r a k t e r i s t i č n i m n a s l o v o m »Les r é v o l u t i o n s s c é n i q u e s d u X X e s i è -c l e « , l izd . S o c i é t é I n t e r n a t i o n a l e d ' A r t X X e s i è c l e , P a r i s 1975 .

    30

    K a t a l o g r e t r o s p e k t i v e b r . 75 ( s t r . 5 2 ) .

  • ljubo babić scenografija »richarda III.«, 1923.

    31

    I o n j o j j e K r l e ž a p i s a o n e g a t i v n o . Z a p r a v o , p i šuć i 1976. g o d i n e (u p o v o d u B a b i ć e v e r e t r o s p e k t i v e ) o m o d e r n o j u m j e t n o s t i , K r l eža d o s l j e d n o i skazu j e o n o i s t o s t a n o v i š t e k o j e j e zauzeo p o l a s to l j eća ran i j e , 1925. g o d i n e u »Iz le tu u R u s i j u « . K a o š to sada t v r d i d a j e k u b i z a m »naža los t k r a j « , t a k o t a d a — p r i z n a v a j u ć i i p o z d r a v l j a j u ć i r e v o l u c i o n a r n i p r e v r a t u n i zu m o s k o v s k i h kaza l i š t a , n a r o č i t o reži j s k a o s t v a r e n j a M e y e r h o l d a , V a h t a n g o v a i T a i r o v a 6

    — s c e n o g r a f i j i ( a r h i t e k t o n s k o - l i k o v n o j o p r e m i pozo rn ice ) n e p r i z n a j e s t v a r a l a č k u invenc i ju , n e g i r a f u n k c i o n a l n o s t i r e v o l u c i o n a r n o s t .

    P o s t a v l j a j u ć i p r i n c i p i j e l n i zah t j ev d a b i » p o e t s k a r i j eč s u v r e m e n e d r a m a t i k e , k o j a b i h t j e l a d a es-h i l o v s k i i z raz i s t v a r n o s t , t r e b a l a d a b u d e i s to tak o m a s o v n a , j a s n a i j e d n o s t a v n o p l a s t i č n a « , Kr leža n a s t a v l j a : »Mjes to t o g a s c e n s k a i l u s t r a c i j a teo r i j s k i j a s n i h d r a m a t u r š k i h s u d a r a j e s t e d e k a d e n t n a i a p s t r a k t n a , j e r se p o v o d i za l i k o v n i m uku s o m v r e m e n a a ta j j e u r a s u l u , k a o n e s u m n j i v s imp t o m i z u m i r a n j a j e d n e civi l izaci je , k o j a se n e ras p a d a s a m o u l i k o v n i m o b l a s t i m a n e g o i u p red je l i m a sv i ju d u h o v n i h d i s c ip l i na p o d j e d n a k o . « I pon o v o p o s t a v l j a j u ć i n o r m u : »Dok b i n a š a d a n a š n j a , s u v r e m e n a d r u š t v e n a d r a m a t r e b a l a d a b u d e m o

    d e l i r a n a s k u l p t o r s k i n j e n j e s censk i iz raža j besp r e d m e t a n i e k s p e r i m e n t a l a n , p o k o r a v a j u ć i se lirsk i a p s t r a k t n o j p u s t o l o v i n i s u v r e m e n i h s l i k a r s k i h iz le ta u n i š t av i lo« , z a k l j u č u j e o p ć o m o c j e n o m , koj a j e u j e d n o i o s u d a » . . . a k o se p r a v o u z m e , š t o se t i če s c e n s k i h o s t v a r e n j a u d v a d e s e t o m s to l j eću b a š i n i j e t a k o m n o g o p l a n u l o « . 7

    Oči ta j e n e p r e v l a d a n a d i h o t o m i j a v e r b a l n o g i vi-zue lnog : d o k Ri j eč u s p i j e v a izraz i t i i p r a t i t i Revoluc i ju , S l ika n a s t a v l j a d e k a d e n t n o o d u m i r a n j e an-c ien r é g i m e a . Kr l ež in zah t j ev za » s k u l p t o r s k i m o d e l i r a n o m « s c e n o m t e m e l j i se n a ide j i d a b i se »težin o m « s k u l p t u r a l n o g v o l u m e n a , »mase« , n e p o s r e d n o iz raz i la u d a r n a t ež ina » m a s o v n i h , j a s n i h i jedn o s t a v n i h « r i ječ i ; z a h t j e v j e d a k l e »dos lovnog« p r e v o đ e n j a iz v e r b a l n o g u v izue lno . Ali, p r i t o m j e z a n e m a r e n o d a j e u l i k o v n i m u m j e t n o s t i m a s k u b i z m o m d o š l o d o r e v o l u c i o n a r n o g p r e v r a t a u k o j e m j e u p r a v o d o k i n u t a d o m i n a c i j a s t a t i č n o g v o l u m e n a , i o n j e »razbi jen« u novoj koncepciji odnosa »prostor-vrijeme«, k o j a j e p a r a l e l n a i s rodn a E i n s t e i n o v o m revolucionarnom obratu k o n c e p cije »fizikalnog« v r e m e n a i p r o s t o r a . S c e n o g r a f i j a

    6

    M . K., I z l e t u R u s i j u 1925., S a r a j e v o 1973., s t r . 178.

    7

    N . d j . , s t r . 1 7 0 / 1 7 1 . S p o m i n j u s e i »,prvi p o k u š a j i s c e n s k e s i n t e z e s a f u t u r i s t i č k i m i d a d a i s t i č k i m s c e n o g r a f s k i m b e s m i -s l o m « . . .

  • 32

    20. s t o l j eća u s v o j i m n a j b o l j i m o s t v a r e n j i m a ukl juč i l a se u p r a v o u t o k o v e t a k v i h i s t r až ivan j a . A i š t o se t iče r u s k i h kaza l i š t a , a k o j e veći b r o j d r a m s k i h t e k s t o v a b i o p r i g o d n i č a r s k i i e f e m e r a n , n a d a h n u t t r e n u t k o m i s a g o r i o s n j i m , p i o n i r i eks p e r i m e n t a l n e scene , u v o d e ć i n o v e p r i n c i p e oblik o v a n j a i t r a žeć i r j e šen ja , p o s t a v i l i su t r a j n e put o k a z e b u d u ć n o s t i , a to znač i i n a š o j s a d a š n j o s t i .

    T r a g a j u ć i za s r o d n o s t i m a i a n a l o g i j a m a n e navod i m o ih k a o n e p o s r e d n e B a b i ć e v e u z o r e već k a o dokaz s u v r e m e n o s t i n j egov ih r j e š e n j a i k a o j e d i n i m o guć i n a č i n d a se o t k r i j e p r a v a a v a n g a r d n a vr i jedn o s t n j e g o v a d je la .

    I a k o j e već p r i j e B a b i ć p o n e k a d r e d u c i r a o real is t i č k e č in ioce n a scen i n a k r a j n j e a luz ivne (Otelo, 1918.), u l i ku Mef i s t a za m a r i o n e t s k u p r e d s t a v u F a u s t a p r i m i j e n i o »kub i s t i čku« s t i l i zac i ju (1921.), a za D e b u s s y j e v u o p e r u »Pel léas i Mé l i s anda« pr i m i j e n i o » a p s t r a k t n e « p r o s t o r n e e l e m e n t e (1923.), p r a v u r e v o l u c i j u n j egove i h r v a t s k e in scenac i j e znač i s c e n o g r a f i j a za » R i c h a r d a III.« (1923.) 8

    T u j e o č i g l e d n o t r a d i c i j a n a j r a n i j e g r e f o r m a t o r a s c e n e Appie , k o j i j e oč i s t i o p r o s t o r n a u n i v e r z a l n e e l e m e n t e s t u b i š t a i p r a k t i k a b l a , k r e a t i v n o s p o j e n a s k u b i s t i č k i m i n v e n c i j a m a k o s i h r a m p i , de fo rmi r a n i h v o l u m e n a , p r e s i j e c a j u ć i h p l o h a . A n a t i m su i z v o r i m a g rad i l i t a d a i svi Bab ićev i a v a n g a r d n i s u v r e m e n i c i : B e h r e n s za M. R e i n h a r d t a , r u s k i sce-n o g r a f i E x t e r za W i l d e o v u »Sa lomu« (1917), a rh i t e k t V e s n i n za R a c i n e o v u »Phéd ru« (922), ili Ta-t l j in — j e d a n o d o s n i v a č a k o n s t r u k t i v i z m a — za »Zanguezi« H l e b n i k o v a (1923.).9 Z n a č a j n i j a j e o d n o v i h o b l i k o v n i h e l e m e n a t a p r o m j e n a o d n o s a scen e i s cenogra f i j e , k a o p r o s t o r a i ku l i s e -pozad ine . U B a b i ć e v i m j e s c e n o g r a f i j a m a u d i o p r o s t o r a veći n e g o u m n o g i m s u v r e m e n i m r j e š e n j i m a , p a j e oblik o v a n j e s cene d o i s t a o b l i k o v a n j e p r o s t o r a u čit a v o j d u b i n i : prostorni projekt arhitekta, a n e s l i k a r s k i o s l i k a n a »pozad ina« . Već l e g e n d a r n a scen o g r a f i j a »Na t r i k r a l j a« (1924.) n i j e s a m o n a j -k r e a t i v n i j a B a b i ć e v a i nvenc i j a i v r h u n s k i e v r o p s k i d o m e t t o g t r e n u t k a — š to j e i p r i z n a t o d o d j e l o m G r a n d p r i x a n a S v j e t s k o j iz ložbi u P a r i z u 1925. (gdje M a l i k o v g r a d i »fu tur i s t ičk i« sov je t sk i pavil jon , a Le C o r b u s i e r p a v i l j o n »L 'espr i t N o u v e a u « ) — već j e t o j e d n o o d o n i h d je la k o j a p r i p a d a j u k a t e g o r i j i a p s o l u t n o »k las ičn ih« . S d v a p o l u v a l j k a k o j i m a g r a d i k o n k a v i t e t o m p r o s t o r , a k o n v e k s n o m s t r a n o m v o l u m e n , u m n o š t v u v a r i j a n a t a , B a b i ć j e

    8

    Vidi katalog br. 275, 288, 327, te 299 i 300.

    9

    V i d i : O . B a b l e t , n . d j . ( b i l j . 5 ) , s l i k e 155, 156, 166 , 167 . . .

    d o s e g a o g r a n i c u č i s toće i n e p o n o v l j i v o s t i k a o Mon-d r i j a n s v o j i m c r v e n o - ž u t o - m o d r i m p r a v o k u t n i c i m a ili B r a n c u s i s v o j o m »P t i com u l e tu« . Ovo Bab iće -vo d je lo bez i k a k v i h o g r a d a u g r a đ u j e m m e đ u n a j -s a m o s v o j n i j a d je la m o d e r n e u m j e t n o s t i . 1 0

    Log ično j e i p r i r o d n o d a su B a b i ć e v a n a j s m i o n i j a o s t v a r e n j a p o t a k n u t a i n a d a h n u t a Gave l lom, j e r su sva a v a n g a r d n a s c e n o g r a f s k a o s t v a r e n j a rezult a t s u r a d n j e , s t i m u l a c i j e , n o v i h i već ih z a h t j e v a r ež i s e r a : o d S t a n i s l a v s k o g do M e y e r h o l d a , Reinh a r d t a , P i s c a t o r a , B r e c h t a . . . Ali j e i s to t a k o nes u m n j i v o d a j e s a m b i o s k l o n t r a ž e n j u , i s t raž ivan j u i p r e u z i m a n j u i s k u s t a v a d r u g i h l i kovn ih ist r a ž ivača .

    B a b i ć j e b io d u b o k o u k o r i j e n j e n u s v o m v r e m e n u , p a t a k o n i j e b i o i m u n n i n a m o r f o l o g i j u s t i l ova k o j i m a se o n o l i k o v n o i z ražava lo , i s a m o m u se u t o m o k v i r u m o ž e n a ć i d o s t o j n o m j e s t o p o k re a t i v n o j snaz i k o j o m »opće« p r e t v a r a u »posebno« , o d n o s n o »osobno« . P l u r a l i z a m s t i l s k i h u s m j e r e n j a s v a k a k o j e j e d n a o d o z n a k a »njegova« s t i la , k a o u o s t a l o m i već ine z n a č a j n i h s u v r e m e n i h l i k o v n i h u m j e t n i k a . I m p l i c i t n o j e t o n a t e m e l j u š i r o k e erudic i je z ak l j uč io već 1913. g o d i n e n a p r v o j Bab iće -voj iz ložbi j e d a n d r u g i h r v a t s k i kn j i ž evn ik — A. G. M a t o š : g l eda juć i B a b i ć e v e s l ike M a t o š j e a s o c i r a o i m p r e s i o n i z a m i p o i n t i l i z a m , M a n e t a i Cezannea , V e l a s q u e z a i D a u m i e r a , M e š t r o v i ć a i R a č k o g , Ma-šića i »naše l a d a n j s k e p l e i n a i r i s t e « . . . Ali, i s todob n o j e k r i t i č k o m i n t u i c i j o m M a t o š n a j a v i o »darov i tog m l a d o g s l i ka r a« , u o č a v a j u ć i d a j e već s a d a s p o s o b a n r i j e š i t i »vrlo m u č n e k o l o r i s t i č k e p r o b l e m e « , o s t v a r i t i »neko l iko i zv r sn ih h r v a t s k i h pe jsa-ža« i dv i je »na jbo l j e g r a v i r e k o j e doš l e i m a m o « . 1 1

    K r l e ž i n a def in ic i ja o d n o s a i n d i v i d u a l n o g B a b i ć e v a o p u s a i k a t e g o r i j a s t i la s t av l j a n a s p r e d a l t e r n a t i vu : o d a b r a t i t e zu ili sud . P r i j e k o j e p o t r e b n o obor i t i t e zu d a b i s m o spas i l i v i s o k u K r l e ž i n u o c j e n u B a b i ć e v a d je la s k o j o m se s l a ž e m o i d o k o j e j e i s a m o m Kr lež i s i g u r n o više s t a lo . P r i h v a t i m o li, n a i m e , n j e g o v u k a t e g o r i č k u u v j e t n u o c j e n u »ako

    10

    K a t a l o g b r . 3 3 6 — 3 4 2 . S t o g a j e s v a k i p r e g l e d s v j e t s l k e » s c e n s k e r e v o l u c i j e « b e z B a b i ć e v e s c e n o g r a f i j e »Na t r i k r a l j a « n e p o t p u n . J e r t o m i j e b i l o s a m o jed ino u n i z u r j e š e n j a , n e g o j e d i n s t v e n o i n e p o n o v l j i v o . U n a t o č s t i l s k o m s r o d s t v u m e đ u s v i m p r i m j e r i m a u m o n o g r a f i j i B a b l e t a , n e m a ni j e d n o g t a k o č i s t o p r o s t o r n o ( k o n c i p i r a n o g . U n izu p r i m j e r a g d j e s e j a v l j a j u f o r m a l n o s l i č n i v a l j k a s t i o b l i c i n a j č e š ć e s e v a r i r a j u k u b i s t i č k e s l i k e u p o v r a t n o j i g r i : o n o š t o j e na s l i c i b i l a a n a l i z a v o l u m e n a u p l o h i , v r a ć a s e p r o s t o r u k a o » m a k e t a s l i k e « , 11

    A. G. M. Misli i pogledi A. G. Matoša, Zagreb 1955., str. 16. (Iz » O k o Z a g r e b a i p o H r v a t s k o j « , Z a g r e b 1939., V o d o m i k o p n o m , s t r . 1 8 7 / 8 ) .

  • miroslav krleža di jalekt ički antibarbarus, zagreb 1939., stranica

    j e L j u b i n o d je lo . . . o s t a l o d o i s t a u z v i š e n o , o n o će pož iv je t i« , znač i lo b i t o d a j e d o v o l j n o d o k a z a t i vezu s a s t i l o m i m o d o m v r e m e n a (š to m o ž e s v a k a k r i t i č a r s k a š u š a , j e r B a b i ć , n a p r i m j e r , n a k o n 20-ih g o d i n a , k a d p r e s t a j e » m o d a « , v iše n e e k s p e r i m e n t i r a t a k o n a scen i ) , p a d a se o b o r i u v j e t n a o c j e n a t r a j n e v r i j e d n o s t i i z n a č e n j a B a b i ć e v a d je la .

    V j e r u j e m , m e đ u t i m , d a se m o ž e d o k a z a t i k a k o u-n u t a r s t i l a i m o d e B a b i ć s t v a r a s u v e r e n o i s a m o s v o j n o , d je la t r a j n e v r i j e d n o s t i .

    K a d s m o već k o d u s p o r e d b e , p o d s j e t i m o d a j e i K r l e ž i n o p u s ob i l j ežen n e k i m o d ov ih s t i l sk ih s t ru j a n j a k o j a su o d r e d i l a i B a b i ć a . Uz s i m b o l i z a m — r a n o g Kr l eže i r a n o g B a b i ć a — s u d b o n o s a n j e b i o ekspresionizam: »pečat« Krležinu djelu, »plamen« njegova stiha i »zastava« njegove proze. I k o d K r l e ž e k a o i k o d B a b i ć a u k a z u j u ć i n a p r i p a d n o s t m o ž e m o t e k p o k a z a t i k o l i k o se u z d i g a o i z n a d puk i h » p r i p a d n i k a « , »pra t i l aca« i »pok lon ika« s t i la . P i šuć i o G r o s z u p r i h v a t i o j e K r l e ž a i m p l i c i t n o i d a d a i s t i č k u l i k o v n u m e t o d u , al i p o n e k i m k o m p o

    n e n t a m a d je la i s a m j e h i p e r c i n i č k i r u g a č i dada -i s t i čk i n e g a t o r . Ako s t i l n e t r e t i r a m o p o v a n j s k i m m o r f o l o š k i m ob i l j ež j ima , već k a o s t r u k t u r u , o n d a m o ž e m o ići i da l j e j e r j e n e s u m n j i v o d a K r l e ž i n a m e t o d a d r u š t v e n e k r i t i k e i p o l e m i k e »sti lski« pr i p a d a n a š e m v r e m e n u (i n e z a m i s l i v a j e i n e m o g u ć a u b i l o k o j e d r u g o v r i j e m e ) , a na jb l iž i j o j j e n a lik o v n o m p o d r u č j u u p r a v o Mal jev ičev »Bijeli kvad r a t n a b i j e l o m p o l j u « .

    N a j o r i g i n a l n i j e i n a j v r e d n i j e š to j e Kr l eža u n i o u k u l t u r n u i m i s a o n u s fe ru n a š e s r e d i n e č ini m i se d a j e d i j a l ek t i čk i n a č i n mi š l j en j a . To j e , n a r a v n o , r a z m j e r n o n a j m a n j e c i j en jeno i u g l a v n o m n e p r i -h v a ć e n o .

    K r i t e r i j za o c j e n u i s t i n i t o s t i p r e t h o d n o g s u d a j e s t o d n o s p r e m a d v j e m a f u n d a m e n t a l n i m K r l e ž i n i m p o l e m i k a m a , j e d i n s t v e n i m u n j i h o v u »dvojs tvu« u e v r o p s k o j l i t e r a t u r i 20. s to l j eća : »Di ja lek t ičk i Antib a r b a r u s « (1939.) i »Moj o b r a č u n s n j i m a « (1932.). T e k p o v e z i v a n j e m , p a r a l e l n o m i ( r e k a o b ih ) s imul -

    33

  • 34

    t a n o m m o n t a ž o m ov ih d v a j u t e k s t o v a i s k r s a v a cjelov i t a p r o s t o r n o - v r e m e n s k a s l ika Kr leže . S i m p t o -m a t i č n o j e , m e đ u t i m , k a k o se u n a š o j s r ed in i m a -l o k a d ( jedva) t a k o c i t i r a j u i t a k o dož iv l j ava ju : j e d a n d io č i t a č a r a d o c i t i r a » B a r b a r u s a « , a d r u g i » O b r a č u n « . Već ina , n a i m e , i n t e l e k t u a l a c a i p a k n i j e p r e v l a d a l a r a z i n u p o l i t i č k o g a k s i o m a — »tko n i j e s n a m a , ta j j e p r o t i v n a s « , i n e m o ž e se p o m i r i t i s k r a j n j i m K r l e ž i n i m i n d i v i d u a l i z m o m (ekspres ion i s t i č k i m s u b j e k t i v i z m o m ) ko j i seb i d o p u š t a da se ne slaze ni s »nama«, ni s »njima«. Š tov i še , j e d i n u m o g u ć n o s t s v o g a i n d i v i d u a l n o g osov l j en j a v idi izv a n i m i m o g r u p a š k i h , p o v e z u j u ć i h s i la i uni f ic i ra-j u ć i h s t a n o v i š t a . N a š g r a đ a n i n i m a l o g r a đ a n i n (po m e n t a l i t e t u , bez o b z i r a n a p o l i t i č k u p r i p a d n o s t ) , p r i z n a v a j u ć i j e d a n s m j e r K r l e ž i n a k r i t i č k o g miš l j en ja , al i s a m z a s t u p a j u ć i — b a r e m d j e l o m i č n o — o n o »drugo« š t o j e K r l e ž a t a k o đ e r r a z o r i o , p i t a o se (i p i t a se) , »na č e m u ću o n d a s t a j a t i ?« N a k o n š to su m u b i l a r a z o r e n a u p o r i š t a o m i l j e n i h p la t for m i k a o š to su »lijeva« i »desna« , Kr l ež in č i t a l ac i s u v r e m e n i k i z m e đ u dva r a t a n a š a o se o d j e d n o m u p r a z n o m : p r e d b i j e l i m k v a d r a t o m n a b i j e l o m po l j u ! Kr l eža j e l i t e r a r n o j p u b l i c i p r i r e d i o i s t u o n u s enzac i j u i j e d n a k o j e t o l i k o i z i r i t i r ao k a o š to su Mal j ev ič i os ta l i r e v o l u c i o n a r n i u m j e t n i c i i z i r i t i r a l i l i k o v n u p u b l i k u , p a i s a m o g a Kr ležu , koj i (us l i j ed r a z l i k e m e t o d e l i k o v n o g i v e r b a l n o g mi š l j en ja i g o v o r a ) n i j e p r e p o z n a o i s t o m i š l j e n i k e . Nar a v n o , n a ć i će se u t o m d e s t r u k t i v n o m n i h i l i z m u k o d K r l e ž e u v i j e k i o n a » k o n s t r u k t i v i s t i č k a « iz-g r a đ u j u ć a k o m p o n e n t a , ali s v e d e n a n a m j e r u koju j e n a j s a ž e t i j e iz raz io b a š G e o r g Grosz u n a s l o v u svoje kn j ige : » E i n g ros se s N E I N u n d e in k le ines ja« (1946.). T o b i ges lo o d l i č n o p r i s t a j a l o č i t avu Kr-l e ž i n o m o p u s u . 1 2

    12

    Z b o g t o g a j e u p r v i m p o s l i j e r a t n i m g o d i n a m a , k a d j e K r l e ž a b i o u š k o l a m a p r e š u ć i v a n , j e r p r o f e s o r i j o š n i s u z n a l i » k a k o s t o j i « (a n i j e s t a j a o b a š n a r o č i t o ikad j e o d t r i »ovna« s k o j i m a j e p o l e m i z i r a o u » A n t i b a r b a r u s u « j e d a n , R a d o v a n Z o g o v i ć , u s m j e r a v a o k u l t u r u ) , t a d a j e b i l o o m i l j e n o p i t a n j e s r e d n j o š k o l s k i h l i t e r a r n i h » k r u ž o k a « : š t o u o p ć e o s t a j e n a k o n K r l e ž i n e k r i t i k e , g d j e s u » p o z i t i v n i l i k o v i « ?

    » O b r a č u n a v a j u ć i « i d e s n o i l i j e v o K r l e ž a p r a k t i č k i z a s t u p a »nes v r s t a n o s t « i b o r i s e za n j e z i n u a f i r m a c i j u n a i n t e l e k t u a l n o m , k u l t u r n o m i u i m j e t n i č k o m p l a n u m n o g o p r i j e n e g o š t o ć e o n a p o s t a t i p o l i t i č k o m i d e j o m i p r a k s o m . A o s v r ć u ć i s e g n j e v n o na d o g m a t s k i k o m u n i z a m i s t r u k t u r u » v r e b a j u ć e g r a z u m a « , k o j i p o l i t i č k o m d i s k v a l i f i k a c i j o m n a s t o j i l i k v i d i r a t i k r i t i k u i o n e k o j i d r u k č i j e m i s l e , K r l e ž a o d l u č n o , i a k o i m p l i c i t n o , u s t a j e p r o t i v » s t a l j n i s t i č k e d o g m a t i k e « i m e t o d a p o k o j i m a s u uz o s t a l o b i l i z a t r t i t r a g o v i i r u s k o j l i k o v n o j a v a n g a r d i . — V i d i : S . L a s i ć , S u k o b n a k n j i ž e v n o j l j e v i c i 1928.—1952., Z a g r e b 1970., s t r . 2 1 2 , 2 1 5 , 2 1 6 .

    P r i m i j e t i l i s t e , m e đ u t i m , u n e t o m c i t i r a n o m Gros -zovu n a s l o v u n e p o s r e d n u v i z u e l n u i z r a ž a j n o s t i k o m u n i k a t i v n o s t g ra f i čkog z n a k a (vel ika s lova » N E I N « ) . T o j e u v o d u z a v r š n u » l i t e ra rnu« t e m u : Kr leže k a o s l j e d b e n i k a i š i r i t e l j a s u v r e m e n i h met o d a v izue ln ih i s t r až ivan j a . T i s k a n a j e r i j eč dvoj a k e p r i r o d e : v izue lne i v e r b a l n e , v izue ln i z n a k za v e r b a l n i ob l i k n e k o g p o j m a . U m o d e r n o j u m j e t n o s t i p r v i su k u b i s t i u p o z o r i l i n a v i zue lnu s a m o s t a l n o s t i n e p o s r e d n u i z r a ž a j n o s t š t a m p a n o g s lova; c je lovi t i ili f r a g m e n t a r n i na s lov i i r i ječ i , č e s t o u d i s p r o p o r c i o n a l n o m o d n o s u s i s t o t a k o f r a g m e n t i -r a n i m p r e d m e t i m a n a slici, p o k a z a l i su suges t ivn o s t t i p o g r a f s k o g z n a k a . » I n t e r d i s c i p l i n a r n a « ist r a ž i v a n j a »vizuelne poezi je« t r a g a l a su za m o g u ć n o s t i m a i g r a n i c a m a po lazeć i o d k o m p o z i c i j e graf ičk ih z n a k o v a u k a d r u s t r a n i c e , a z a v r š a v a j u ć i ne-j e z i č n i m z n a k o v i m a M o r g e n s t e r n a , n a p r i m j e r . U t a se s t r u j a n j a u p l e o i n a n j i h n a d o v e z u j e u n a s M i r o s l a v Kr leža , ali n a r a v n o n a n j e m u s v o j s t v e n n a č i n , m i j e n j a j u ć i i s m i s a o i m e t o d u te r a b o t e . U m j e s t o u l i r s k o j , p o e t i č n o j igr i , p r i m i j e n i o j e t o u o š t r o j p o l e m i c i i o k r u t n o se n a r u g a o p r o t i v n i c i m a . S l i jedeć i l ikovn i p r i n c i p k v a n t i t e t e k a o »težine« i » jačine«, Kr l eža se u » A n t i b a r b a r u s u « inv e n t i v n o k o r i s t i r az l i č i t im m o g u ć n o s t i m a t ipografs k i h s lova d a nag l a s i r i ječ , i s t a k n e s m i s a o , a k a d s m a t r a d a j e p r i s i l j en p o n a v l j a t i i v i k a t i ( o n o m e u »pos l j edn jo j k lup i« ) , s lova p o s t a j u »masna« i p o p r i m a j u d o t a d n e v i đ e n e d i m e n z i j e i dese t p u t a veće o d o s n o v o n o g t e k s t a . Po t o m e j e Kr l ež in »Ant i b a r b a r u s « n e s a m o j e d a n o d n a j o r i g i n a l n i j i h pol e m i č k i h t e k s t o v a p r v e po lov ice 20. s to l jeća , n e g o i naj originalniji primjer »vizuelne proze« u n a s , a v j e r u j e m i u sv i je tu .

    U k o n t e k s t u p r o b l e m a s t i la i m o d e o k o j e m govor i m o , n a g l a s i m o j o š j e d n o m d a j e Kr l ež in p o s t u p a k s a s v i m u d u h u i s t i lu v r e m e n a . J e r , m a kolik o j e b i o zajedl j iv , b e s p o š t e d n o o b r a č u n a v a o s i d e o l o š k i m p r o t i v n i c i m a , Vo l t a i r e , n a p r i m j e r , nik a d n i j e d o š a o n a t u ide ju . A n i j e n i m o g a o doć i , j e r su m u n e d o s t a j a l i v izue ln i i s t r až ivač i k o j e j e K r l e ž a i m a o . P a čak , a k o n i o d k o g a i n i j e b i o nep o s r e d n o p o t a k n u t , o p e t ( p r e t p o s t a v l j e n a ) konge-n i j a l n o s t s i t u i r a K r l e ž u u i s t u s t i l sku , a v a n g a r d n u g r u p u »nečas t iv ih d u h o v a « ko j i š i r e m o d u »urlanja« i n e d a j u »časnim« s u g r a đ a n i m a d a m i r n o s p a v a j u i s a n j a j u svoje b a n a l n e s n o v e (uz p jevušen je p o z n a t i h i m u s p a v a n k i ) . A t a k a v »nečas t iv i duh« — u n a j b o l j e m i n a j p o z i t i v n i j e m s m i s l u rij eč i — b i o j e i o s t a o Mi ros l av K r l e ž a n a l i t e r a r n o m p l a n u , k a o š to su n jegovi »tzv. r e v o l u c i o n a r n i « ist o m i š l j e n i c i o d P i c a s s o a d o G r o s z a b i l i n a l ikovn o m .

  • Motiv zastave u Babićevu slikarstvu

    T r a j n o , d u b l j e s r o d s t v o s l i k a r a B a b i ć a i knj iževn i k a Kr l eže i z r aženo j e , uz o s t a l o , s i m b o l i č k i m o t i v o m z a s t a v e u r a n i m d j e l i m a L j u b e B a b i ć a i »Zas t a v a m a « k a s n e K r l e ž i n e faze. M a k a k o p o b l i ž e odredi l i ta j p o j a m — p o g r e b n a c r n a ili r e v o l u c i o n a r n a c r v e n a za s t ava , n a c i o n a l n e t r o b o j n i c e ili »boje« p r i p a d n o s t i — k a o v izue ln i i v e r b a l n i m o t i v — zas t a v a j e o d g o v a r a l a i n d i v i d u a l n o m s t i lu o b o j i c e s v o j o m n e p o s r e d n o š ć u i e k s p r e s i v n o m u d a r n o š ć u , a s i m b o l i k o m , ideo lošk i , p r iv l ač i l a ih j e iz zajedn i č k e d u b i n s k e p o t r e b e d a p r o t u m a č e , p r o g o v o r e , d a o d g o v o r e .

    Mot iv za s t ave j av l j a se p e r s e v e r a t i v n o u n i zu B a b i ć e v i h s l ika c d 1916. do 1929. g o d i n e : »Crna zas tava« (1916.), »Crne zas tave« (1918.), »Crveni st jegovi« (dvi je verz i je , 1919.), »Utakmica« (1924.), »Pogreb« (1926.), »Ilica« (1928.), »Il ički t rg« (1929.). 1 3

    Blizak zas tav i , n j e z i n u v i o r e n j u n a v j e t ru , j e s t t r e p -ta j p l a m e n a : Kr l eža će ga p r o n i j e t i u Ri ječ i , a Bab ić k a o Lik n a p l a k a t u i k o r i c a m a č a s o p i s a »Plam e n « (1919.), p a i t o k a o g r a n i č n i p o j a m m o r a m o u k l j u č i t i u ovu i k o n o l o š k u s t u d i j u . 1 4

    »Crna zas tava« (1916.), i a k o p r i p a d a n a j r a n i j o j fazi, p r v o m d e c e n i j u m a j s t o r o v a s t v a r a n j a , d je lo j e i zuze tne kva l i t e t e n e s a m o u n u t a r B a b i ć e v a opusa 1 5 , n e g o i u h r v a t s k o j i e v r o p s k o j u m j e t n o s t i svoga v r e m e n a . K o m p a r a c i j a s d j e l ima s a m o g Bab ica m o ž d a će ovu s l iku n a j b o l j e izdvoj i t i i definir a t i . To l iko p u t a c i t i r a n a , p a i n e r a z m j e r n o češće r e p r o d u c i r a n a »Golgota« (1917.) iz M o d e r n e ga le r i j e z a g r e b a č k e 1 6 , s a m o j e m a j s t o r s k a sk i ca u o d n o s u n a d o v r š e n o s t i s a v r š e n o s t c je l ine »Crne za s t ave« . Čak p o v r š n i m p r e l i s t a v a n j e m k a t a l o g a B a b i ć e v e r e t r o s p e k t i v e oč ig l edno j e k a k o se ova g o l e m a slika već svo j im i z d u ž e n i m f o r m a t o m (181x100 cm) — n e p o n o v l j e n i m k o d B a b i ć a — o p i r e k a l u p u knj i ge i p r o s j e č n o m » f o r m a t i z i r a n j u « . S a m f o r m a t suk l a d a n g l a v n o m m o t i v u , n a r a v n o , n i j e n i s l u č a j a n ni i zuze t an u v r e m e n u , već j e i z raz i t a o d l i k a stilske p r i p a d n o s t i : t i p i č n o seces i j ska d i s p r o p o r c i o n a l n a v e r t i k a l n a i zduženos t .

    13

    K a t a l o g r e t r o s p e k t i v e b r . 6 2 , 78 , 83 , 84 , 133, 137, 143, 147.

    14

    O v u v e z u d o b r o j e u o č i l a i J . U s k o k o v i ć .

    15

    O n o s e n p r . o p i r e v e ć i n i » k o n s t a n t a « k o j e Z . T o n k o v i ć p o k u -š a v a u t v r d i t i za B a b i ć e v o p u s u c j e l i n i . V i d i : Ž i v o t u m j e t n o s t i 2 2 / 2 3 , Z a g r e b 1975.

    16

    K a t a l o g b r . 63 ( k o l o r )

    ljubo babić crna zastava, 1916.

    35

  • ljubo babić golgota, 1917.

    albrecht altdorfer aleksandrova bitka, 1529.

    36

    L i k o v n o ove dv i je s l ike di jel i p o n o r . U »Golgoti« j e č i t av s m e đ i o b r u b s t i j ene j e d n o l i č a n , j e d n a k o v r i j e d a n , p o d l o ž a n u k u p n o m ( s c e n o g r a f s k o m ) efekt u c je l ine ; u »Crno j zas tavi« j e i n a j s i t n i j i djel ić p o d l o g e , t l a ili n e b a (»pozad ine«) , i z v a n r e d n o kolo r i s t i čk i b o g a t i s l i k a r s k i k r a j n j e r a f i n i r a n o te-t o šen . S l i k a n a j e o s i m toga l a z u r n o g l a t k o , za razl iku o d d e b e l i h n a m a z a »Golgote«.

    Uz f o r m a t i o b l i k o v a n j e p o d j e d n a k o j e z n a č a j n a k o m p o z i c i o n a s m i o n o s t s o b z i r o m n a o d n o s elem e n a t a i k u t g l e d a n j a . Pog led o d o z g o (s p r o z o r a ) , p r e p r i j e č e n z a s t a v o m s j e d n o m t e š k o m r e s o m i d r u g i m p o t r g a n i m k r a j e m i m i n i m a l n i m d j e l i ć k o m f a s a d e ( i r i t a n t n i m za sve ko j i p o z n a j u i p r i z n a j u k o m p o z i c i o n e »pr inc ipe«) , a do l je , n a »ulici«, nez a i n t e r e s i r a n i o t m j e n i še tač i u p a r o v i m a i g rupa m a : b l a g d a n s k o r a s p o l o ž e n j e i p o g r e b n a ža los t , k o n f r o n t a c i j a n a b i j e n a s i m b o l i k o m c r n e za s t ave k o j a i m d o s l o v n o »visi n a d g l a v o m « . Ali t a k o r o t a n i j e t r a g i č n a , n e g o p o s p r d n a , j e r j e i z a s t a v a već o t r c a n a .

    N a j i z u z e t n i j a n a ovoj slici j e s t i nvenc i j a p r o s t o r n o s t i : n a j p r i j e se s t v a r a i luzi ja o d r e đ e n o g , uda l j e -n o š ć u o m e đ e n o g p r o s t o r a (ul ice p o d k u ć o m ) , a j a t i m n e p r i m j e t n o (bez i k a k v e m o g u ć n o s t i d a odr e d i m o g r a n i c u t l a i n e b a , p o s t o j e ć e g i n e p o s t o j e ćeg, p o j e d i n a č n o g i općeg) , sve o b u h v a ć a s i lovi t pok r e t b l i j e d o g o b l a č n o g n e b a k o j e d u b o k i m o d r i p r o b o j i p a r a j u i p r e s i j e c a j u k a o »nega t ivne« , m r a č

    n e m u n j e ; ta j a t m o s f e r s k i va l (vidi: H o k u s a i ) nal ik j e n a k o z m o g o n i j s k i z a m a h sila, u k o l i k o n i j e u n i š t a v a j u ć i v j e t a r A p o k a l i p s e ko j i će sve o t p u h a t i i o d n i j e t i . I d o k se k o n k a v i t e t i o b l a č n i h m a s a n a d s t i j e n a m a »Golgote« n a d v i j a j u g o t o v o s i m e t r i č n o , k a o ško l jka , i m e đ u s o b n o u r a v n o t e ž u j u , p o m i r u j u i s m i r u j u , ovd je j e sve p o v u č e n o a s i m e t r i č n o u blag o j , al i p o t e n t n o j k r ivu l j i iz d o n j e g l i jevog k u t a u z a m a h u p r e m a gore , u z g o n u , i n a s t a v l j a se u n e d o gled izvan o k v i r a s l ike .

    Već iz ove p r i m a r n e ana l i ze n a z i r e m o d o k l e sve m o r a m o p o s e g n u t i u » d u b o k i b u n a r p r o š l o s t i « d a b i s m o o t k r i l i t r a g : t a j e B a b i ć e v a s l ika s t r u k t u r a l n o s r o d n a b a r o k u ili m a n i r i z m u . S m j e š t a n j e ner a z m j e r n o ve l ike »draper i j e« u p r e d n j i p l a n t ip ičn o j e b a r o k n a invenc i j a ( r i ječ j e i z v e d e n a iz i s tog k o r i j e n a k a o i z a s t ava : d r a p e a u , f ranc . ) , š to o m o g u ć u j e o č i t a v a n j e d u b i n e i » b e s k o n a č n o s t i « p r o s t o r a č a k i u m a l o m o m e đ e n o m p r o s t o r u in te r i j e r a . V e r m e e r v a n Delft j e d a n j e o d k l a s i k a u p r i m j e n i t o g a p r i n c i p a , a n j egova s l ika »S l ika r i m o d e l « p a r a d i g m a t i č n a n a r o č i t o p o S e d l m a y r o v o j

  • duffy rue pavoisée au havre, 1906.

    marquet plage au fécamp, 1906.

    37

    ana l i z i . 1 7 P o k r e t i n e i z m j e r n o s t b a r o k n a su m j e s t a u o v o m B a b i ć e v u dje lu , j e r se t a k o i n a Gua rd i j e -v i m s l i k a m a v e n e c i j a n s k i h l aguna , n a p r i m j e r , fig u r e s l i kov i to r a s p l i n j u j u , a n e b o s t a p a s m o r e m bez g r a n i c e . M e đ u t i m , s o b z i r o m n a k u t g l edan ja , k a o i k o z m i č k i p o k r e t u slici , n a j s r o d n i j a j o j j e u e v r o p s k o j s l i k a r s k o j b a š t i n i t a k o đ e r g o l e m a slik a » A l e k s a n d r o v a b i t k a « A l t d o r f e r a (1529.). Uz is t i r a k u r s o d o z g o , p r i n c i p s u g e r i r a n j a d u b i n e p o m o ću i s t a k n u t o g , b l i zog p r e d m e t a r i j e š en j e ovd je k r u t o i s t a t i č n o »p ločom« s n a t p i s o m š to i luzio-n i s t i č k i »visi s okv i ra« s l ike , a p o t p u n a j e s rodn o s t u p o k r e n u t o s t i sv je t los t i i o b l a č n i h m a s a u n e s a g l e d i v o j d u b i n i s l ike .

    M e đ u t i m , u B a b i ć e v o j slici oč ig l edan j e i j e d a n d r u g i , s u v r e m e n i j i t o k t r a d i c i j e . N a to u k a z u j e i

    n a t o n a s obvezu je s a m m o t i v zas t ave , ko j i j e neodvo j ivo vezan uz n a s t u p » m o d e r n o g « s l i k a r s t v a , k a o i u r b a n o v iđen j e v e l e g r a d a : p o g l e d n a u l i c u k r o z p r o z o r , odozgo , s k a t a . D o k i n u v š i d o m i n a c i j u »pješačke« v i z u r e u t e m e l j e n e r e n e s a n s o m , i m p r e s ion i s t i su o tk r i l i »pogled n a svijet« s p r o z o r a viš e k a t n i c e : p r a t i m o ga n a s l i k a m a R e n o i r a (»Pon t Neuf« , 1872.), S is leya ( » B o u l e v a r d des I t a l i ens« 1897.), P i s s a r o a . . . A z a s t a v e se k a o m o t i v j a v l j a j u u s l i k a r s t v u 19. s to l j eća p a r a l e l n o s t e ž n j o m p r o č i šćen ju b o j e , z a p r a v o n j e z i n u p o n o v n o m r a đ a n j u : f r a n c u s k i » t r i co lo r« , s a d r ž a v a j u ć i o b a s u p r o t n a p o l a s p e k t r a , c r v e n o - m o d r o , t o p l o i h l a d n o , n i j e m o g a o o s t a t i n e z a p a ž e n k a o s l i k a r s k i m o t i v p a r exce l lence . S t id l j ivo se j a v l j a n a j p r i j e k o d S i s leya (1884.); z a t i m n a d iv i z ion i s t i čk im p l a t n i m a S e u r a -t a k a o »Por t en B a s s i n u n d i m a n c h e « (1888.); V a n Gogh i R o u a u l t uve l i su t i p i č n o u r b a n u ikonograf-s k u t e m u u l i ca o k i ć e n i h z a s t a v a m a n a D a n Repu b l i k e 14. s r p n j a , ali j e p u n i p r o p l a m s a j z a s t a v a n a k u ć a m a t ek n a p o č e t k u n a š e g s to l j eća n a s l i k a m a fovis ta . 1 8 K o d M a n g u i n e a 1905. g o d i n e l e p r š a j u 14. s r p n j a z a s t a v e n a j e d r i l i c a m a u luci , d o k su za Duffyja r a s p j e v a n e z a s t a v e n a b r o d o v i m a u lukam a i n a g r a d s k i m u l i c a m a p o s t a l e o s o b n i z n a k r a s p o z n a v a n j a i p o t p i s . N a j s i m p t o m a t i č n i j a j e nje-

    17

    H. S e d l m a y r , J a n V e r m e e r : O e r R u h m d e r M a l k u n s t ( s t r . 1 6 1 — — 1 7 2 ) u K u n s t u n d W a h r h e i t , z u r T h e o r i e u n d M e t h o d e d e r K u n s t g e s c h i c h t e , H a m b u r g 1958., p r e v e d e n o u č a s o p i s u Ž i v o t u m j e t n o s t i 2 4 / 2 5 , 1976 .

    18

    V i d i : K a t a l o g i z l o ž b e »Le F a u v i s m e f r a n ç a i s e t l e s d e b u t s d e l ' E x j p r e s i o n i s m e a l l e m a n d " , P a r i s — M ü n e h e n 1966. S I . 3 5 , 3 6 , 37 , 38 , 4 9 , 58 , 59 , 75 . V e s e l i m z a s t a v a m a r a d o v a o s e i n a i v n i C a r i n i k R o u s s e a u , i o n a d a j u o b i l j e ž j a n e k i m n j e g o v i m s l i k a m a : » A u t o p o r t r e t « (1895.), » S l o b o d a p o z i v a u m j e t n i k e na 22 S a l o n N e z a v i s n i h « (1906.), na p r i m j e r .

  • ljubo babić il ica 1928., crtež

    38

    gova »Rue p a v i o s é e a u Havre« (1906.), n e s a m o zbog n a s l o v a ko j i b i se m o g a o p r e v e s t i k a o »Pozas tav l j ena« u l ica (a t e r m i n j e p o m o r s k i : označuje b r o d o v e k o j i se s v e č a n o o k i t e s v i m s i g n a l n i m z a s t a v a m a ; »Beflagte« eng lesk i ) , n e g o s t o g a š to su t r i ve l i ke z a s t a v e d o m i n a n t n a t e m a i i s p u n j a j u gotovo č i t a v u p o v r š i n u s l ike . V i đ e n e s p r o z o r a , k a o i B a b i ć e v a , p o k r i v a j u u l i cu t a k o d a s a m o u u s k i m m e đ u p r o s t o r i m a n a z i r e m o še t ače . M a r q u e t o v a »Plage a u F é c a m p « (1906.), g l e d a n a odozgo , sa sitn i m š e t a č i m a n a n e o m e đ e n o j oba l i m o r a š t o se p r e t a p a u n e b o , d o k u n a g l a š e n u p r e d n j e m p l a n u uz t r i c o l o r v i jo r i i j e d n a c r v e n a za s t ava , a č i t avo t lo j e » p o d i g n u t o « p r e m a r a v n i o s l i k a n o g p l a t n a — p o d s j e ć a c i j e l om k o m p o z i c i j o m k a o z r c a l n a slik a n a B a b i ć e v u »Crnu z a s t a v u « .

    Sve t e l i k o v n e p r i m j e r e n a v o d i m s a m o z a t o da u k a z e m n a d u b i n u k u l t u r n o g s lo ja š t o ga j e u p i o ili i n t u i t i v n o n a d o g r a d i o m l a d i B a b i ć (koj i j o š t a d a n i je m o g a o n i m o r a o sve p o z n a v a t i — b i lo m u j e t ek 26 g o d i n a ) , a o p ć e ana log i j e s m o d e r n i m slik a r s t v o m d a p o k a ž e m k a k o j e živio u s v o m vrem e n u i s v r e m e n o m . Sve te v i zue lne asoc i j ac i j e ,

    u s p o r e đ u j u ć i s l i čno , u k a z u j u n a s r o d s t v o u t r e n u t k u s l i k a r s t v a , ali o c r t a v a j u j a s n o i r a z l i ke u slik a r s k o m d u h u .

    Dijeli ih , p r i j e svega, p o v i j e s n o v r i j e m e : u m j e s t o o p t i m i s t i č k o g fov i s t i čkog p o z d r a v a » p o č e t k u s toljeća« (za k o j e se v j e rova lo d a m n o g o o b e ć a v a ) , n a B a b i ć e v o j slici o t k u c a v a d r u g a g o d i n a p r v o g a s v j e t s k o g r a t a . Ali i m i m o t o g a t i p i č n o j e bab i -ćevsk i d a veselo j f r a n c u s k o j t r o b o j n i c i s u p r o t s t a v l ja svoj a k r o m a t s k i c r n i s t i jeg ( u s p u t : c r n u j e boj u p o s v e t i l o 17. s to l jeće , o d o l t a r a i g r o b n i c e d o od jeće i n a k i t a , a p r o v l a č i se k a o n i t k r o z s l ikars tvo š p a n j o l s k o g b a r o k a ) . Ta c r n a z a s t a v a p a d a iz v i s ina k a o s u d b i n s k a zav jesa n a neozb i l jn i , svjetsk i g r a đ a n s k i t e a t a r . Dož iv l java juć i k a t a k l i z m u p r v o g a sv j e t skog r a t a k a o k r a j j e d n o g d r u š t v a , Bab ić ovd j e s g r a đ a n s t v o m p o n a v l j a s c e n u o d l a ž e n j a sa s v j e t s k e p o z o r n i c e k a o š t o j e t o za f e u d a l n o p l e m s t v o n a s l i k a o W a t t e a u (uoči n a s t u p a g r a đ a n s tva) n a s i m b o l i č k o m » U k r c a v a n j u za K i t e r u « .

    V r a t i m o li se o d n o s u B a b i c a i s u v r e m e n i h m u slik a r a t r e b a d o d a t i da o n n j e g o v a n j e m s l i k a r s k e po-

  • ljubo babić crne zastave, 1918.

    39

  • ljubo babić crveni stjegovi, 1919.

    40

  • ljubo babić Ilički t rg, 1929.

    41

  • 42

    v r š i n e , s u h i m i š k r t i m n a m a z o m , t e t o š e n j e m oboj e n e m a t e r i j e p r o t u r j e č i p o d j e d n a k o r a s p j e v a n o j fov i s t i čko j p a l e t i k a o i n e o b u z d a n o j al i s i rovo j i s u r o v o j d r a m a t i č n o s t i e k s p r e s i o n i s t a (a veza izm e đ u t i h d v a j u s m j e r o v a n a g l a š e n a j e n a izložbi u P a r i z u 1966. god ine ) . 1 9

    Ni je li t i m e iz s t a n o v i š t a p r e m a p o v i j e s t i i s k a z a n a d u b l j a s r o d n o s t s K r l e ž o m , k o j u s m o s p o m e n u l i n a p o č e t k u ? N e o d n o s i li se K r l e ž a j e d n a k o t a k o p r e m a t r a d i c i j i i s u v r e m e n o s t i ? N i s u li n j egove » e k s p r e s i o n i s t i č k e « t e m e i teze zav i j ene i ob l ikov a n e u d u g e » b a r o k n e « r e č e n i c e i r e č e n i č k e cikluse i — u m j e s t o p r o g r a m s k i l a p i d a r n o i p l a k a t s k i n e p o s r e d n o , k a k o su to n a s t o j a l i o b j a v i t i p r i s t a lice i s t i h i d e j a — razv i j a ju se uv i j ek u d u g i m e l i p s a m a p o v e z u j u ć i i s k u s t v a d a l e k e p r o š l o s t i s t re n u t k o m s a d a š n j o s t i ? Čak n i o n d a k a d govor i o rev o l u c i o n a r n o j u m j e t n o s t i 20. s to l j eća , k a o u rečen ic i k o j u s m o c i t i ra l i n a p o č e t k u , K r l e ž a n e m o ž e m i m o i ć i » d u h o v e nečas t ive« , s i n t a g m u k o j a n e m i n o v n o a s o c i r a o d r e đ e n o p o v i j e s n o v r i j e m e , » jesen s r e d n j e g vi jeka« (Huiz inga ) , m a n i r i z a m , bar o k n u inkv iz ic i ju , k a d j e t e m a »Nečas t ivog« b i l a d io s v a k o d n e v i c e . Već s m o s p o m e n u l i Kr l ež in v l a s t i t i i skaz i d a t a c i j u u » B a l a d a m a « , a d o d a j m o da j e t o d o b a o s l i k a o u n j e g o v u r e a l i s t i č k o m asp e k t u B r u e g h e l S t a r i j i ( † 1569.), a p r e r a d i o n a d r e a -l i s t i č k o m f a n t a s t i k o m H y e r o n i m u s B o s c h ( † 1516.). B a b i ć i Kr l eža , p o v e z u j u ć i i s k u s t v a t r a d i c i j e k o j u su o d l i č n o p o z n a v a l i — o d m a n i r i z m a i b a r o k a d o s i m b o l i z m a i e k s p r e s i o n i z m a — sa s u v r e m e n o m s t v a r n o š ć u , s tvo r i l i su svak i svo ju o s e b u j n u s in tezu k o j o j j e t e š k o n a ć i a d e k v a t n u u e v r o p s k o j u m j e t n o s t i . S r o d n o s t i m j e u j ezg r i d je la , u s t r u k t u r i , č ini m i se z n a t n i j a n o š t o j e i s k a z a n a u p o z i t i v n i m K r l e ž i n i m o c j e n a m a B a b i ć a , gd je se j a v l j a j u razl ike u m e t o d i p r i s t u p a l i k o v n o g i l i t e r a r n o g . Ali n e p o g r e š i v o m j e i n t u i c i j o m ovaj kn j i ž evn ik p re p o z n a o (a d i j e l o m i u s m j e r i o ) »svoje« s l i k a r e : Ljub u B a b i ć a k o j i m u j e na jb l i ž i p o s t r u k t u r i d je la i l i čnos t i i K r s t u H e g e d u š i ć a ko j i se veže n a v a n j sku , l i t e r a r n u , s t i l s k o - m o r f o l o š k u t r a d i c i j u s t i la »sel jačkog« B r u e g h e l a u s v o m dje lu o p ć e n i t o , a u » B a l a d a m a « n a p o s e .

    »Crna z a s t a v a « , a u t o r o v a »na jmi l i j a s l ika« , i s t i če se r ek l i s m o k v a l i t e t o m i o s e b u j n o š ć u n e s a m o u e v r o p s k o m s l i k a r s t v u 1916. god ine , već i u n u t a r

    19

    N a p a r i š k o j i z l o ž b i f o v i z a m — e k s p r e s i o n i z a m b i l o j e z a n i m l j i v o u s p o r e d i t i k a k o i s t i m o t i v u d r u k č i j e m p o d n e b l j u i s d r u g o m i n t e n c i j o m v i đ e n p o s t a j e s u p r o t n o g u g o đ a j a : n a H e n c k e l o v o j s l i c i » L u k a u S t r a l s u n d u « (1912.) u n a t o č ž a r k i m b o j a m a k u ć a i g a t a , u s r e d i š t u s l i k e i p a ž n j e , pa t i m e i d o j m a , v e l i k a s u p r l j a v o s m e đ a , g o t o v o o r n a o v j e š e n a j e d r a . ( K a t . b r . 157)

    B a b i ć e v a o p u s a 2 0 , p a t a k o i m e đ u s v i m o s t a l i m slik a m a s m o t i v o m z a s t a v e . V e z a n e uz o d r e đ e n i j u u r b a n u scenogra f i j u , dož iv l j ene k a o s l i k a r s k i m o tiv o s t a l e s l ike n i s u doseg le r a z i n u s i m b o l a , a u t i j eku v r e m e n a sve su više n a t u r a l i s t i č k i o p i s n e : u k o l i k o i m z n a č e n j e i j e s t s i m b o l i č k o , o n o pro iz lazi iz n a r a t i v n o - l i t e r a r n e d o g r a d n j e , a n e v iše nep o s r e d n o iz l i k o v n e t r a n s p o z i c i j e . T a k o j e , n a p r i m je r , n a c r t e ž u »Il ica 1928.«, u p o v o d u u b o j s t v a St jep a n a R a d i ć a , uz c r n e z a s t a v e oč i t a n a m e t l j i v a p r i s u t n o s t ž a n d a r a s p u š k o m i b a j o n e t o m š t o se r a s k r e č i o n a p o t p u n o o p u s t j e l o j I l ici , dvo j i ce š t o do laze iz d a l j i n e d ržeć i se t a k o đ e r s r e d i n e u l ice , os l i j ep je l ih z a t v o r e n i h p r o z o r a , s p u š t e n i h r o l o a n a t r g o v i n a m a : sve su t o p r e p o z n a t l j i v i znac i s t r a h o v lade , t e r o r a . Rea l i s t i čk i p o m n j i v o c r t a B a b i ć arh i t e k t u r u s j e v e r n e s t r a n e I l ice o d ug la M e s n i č k e s b a r o k n o m j e d n o k a t n i c o m , uz k o j u j e u v u č e n a vis o k a t r o k a t n i c a O b r t n e b a n k e , n e t o m i z g r a đ e n a p o p r o j e k t u a r h i t e k t a E h r l i c h a , t e niz j a s n o d i ferenc i r a n i h k u ć a d o k n j i ž a r e »Kugli« ( s ada »Mlados t« ) , a z a t i m k r i v u l j a s t o p l j e n i h u l i č n i h f a s a d a i i g ra r a z n o l i k i h k r o v i š t a . S o b z i r o m n a t u p r e c i z n o s t m o ž e se sa s i g u r n o š ć u u t v r d i t i i o t k u d j e p r i z o r g l e d a n : s p r o z o r a p r v o g a k a t a (u d n u c r t e ž a j e s t r e h a i s t a k n u t o g v i j enca n a d p r i z e m l j e m ) k u ć e n a j u ž n o j s t r a n i u l ice , n a m j e s t u gdje se Mesnič -k a u l i ca s l i jeva u I l icu . A to znač i iz t a d a š n j e g a t e l j ea k i p a r a H i n k a J u h n a . 2 1

    20

    U f o r m a l n o m p o g l e d u z a m a h i p o k r e t ( pa i v i z u r u ) p o n o v i t ć e B a b i ć s a m o u m o n u m e n t a I n o m p e j z a ž u » T u l o v e g r e d e « , 1954., i n a č e p o t p u n o d r u k č i j e g , s u n č a n o g , o p t i m i s t i č k o g u g o đ a j a i z n a č a j a . — l a k o j e p i t a n j e v l a s n i š t v a i » s u d b i n e « s l i k e k a o p r e d m e t a o b i č n o n e l i k o v n i p r o b l e m , u s l u č a j u » C r n e z a s t a v e « i o n o i m a s p e c i f i č n o z n a č e n j e . S l i k u j e ( z a t a d a g o l e m u s u m u , k o j o j n i j e b i l a d o r a s l a n i g a l e r i j a ) k u p i o jeda in » p r i v a t n i k « : s l i k a r J o s i p V a n i š t a (na d u g ) . U ( n j e g o v u m a l o m s t a n u , n a j s k r o m n i j o j s u v r e m e n o j s t a m b e n o j k o n f e k c i j i , o v a s l i k a s e ž e g o t o v o o d p o d a d o s t r o p a i j e d i n a j e S l i k a u s o b i , k a o š t o j e n e k o ć B i b l i j a b i l a j e d i n a K n j i g a u k u ć i v j e r n i k a . O v a j o d l u č a n i z b o r j e d n o g o d ( n a j b o l j i h m a j s t o r a t o n a l n i h r a f i n m a n a u m o d e n o m h r v a t s k o m s l i k a r s t v u , p o b o r n i k a i p r i p a d n i k a » a p s t r a k c i j e « ( k o j u B a b i ć n i k a d n i j e p r i h v a t i o ) , j o š j e d n o m d o k a z u j e i z u z e t n o v i s o k u l i k o v n u v r i j e d n o s t B a b i ć e v a d j e l a , a l i u j e d n o s v j e d o č i i o p o š t o v a n j u k o j e j e B a b i ć k a o s l i l kar , k r i t i č a r , k n j i ž e v n i k i č o v j e k n e p o d i j e l j e n o u ž i v a o m e đ u U č e n i c i m a . B a b i ć j e t o s a z n a o k a d s m o o m j e r n u s n i m a l i f i l m i b i o j e d u b o k o g a n u t , k a o š t o j e i r e k a o u i n t e r v j u u s a r a j e v s k o m » S v i j e t u « : »A s a d , p r i k r a j u , d a v a m s e p o h v a l i m , i t o p o s e b n o i s t a k n e m , m o j u m e n i n a j d r a ž u s l i k u ' C r n a z a s t a v a ' , b e z m o g z n a n j a , k u p i o j e j e d a n s a d a š n j i v e l i k i t a l e n a t « ( » S v i j e t « , » I s k u š e n j a i p o d s t r e c i « , r a z g o v o r v o d i l a B. P e k o , S a r a j e v o ) .

    21

    P o z n a t o j e i č e s t o c i t i r a n o da s e B a b i ć e v a t e l j e n a l a z i o u I l i c i , a l i b u d u ć i d a j e t o b i l o na d r u g o m m j e s t u ( b r . 5 2 , na s j e v e r n o j s t r a n i i t o u d v o r i š t u ) , p o k u š a v a o s a m , u z a l u d n o , k o n z u l t i r a t i r a z l i č i t e s t r u č n e i z v o r e i n f o r m a c i j a d a d o z n a m k a k o j e B a b i ć

  • 43

    ljubo babić nogomet, 1924.

    U s p o r e d b o m ovog c r t e ž a s p r v o m s l i k o m k o j u s m o ana l i z i r a l i m o g a o b i se i l u s t r i r a t i r a s p o n razl ič it i h l i k o v n i h m e t o d a k o j i m a se B a b i ć služi , al i n e s p o m i n j e m ga n a o v o m m j e s t u s a m o zbog t o g a n i t i s l u č a j n o p r e s k a č e m k r o n o l o š k i s l i jed s p o m e n u t i h s l ika s m o t i v o m zas t ave : u t o k u ana l i ze nam e t n u l a m i se s u g e s t i v n o s p o z n a j a d a j e n e s a m o k u t g l e d a n j a is t i k a o n a »Crnoj zas tav i« , već i

    d o s p i o na p r o z o r k o j i j e p o s t a o t a k o s u d b o n o s a n za n j e g o v o d j e l o . N a p o k o n , u d o v a s l i k a r o v a , g o s p o đ a C v i j e t a B a b i ć , r e k l a m i j e da j e L j u b o p r i č a o k a k o j e p r i j a t e l j e v a o s H i n k o m J u h n o m , i o v a j m u j e č e s t o u s t u p a o s v o j a t e l j e u I l i c i b.r. 3 7 . — I s t r a ž u j u ć i o n o m a l o p o d a t a k a š t o j e s a b r a n o o J u h n u , n a š t o s e s p r a v o m ž a l i o M . P e i ć , t j . da »80 g o d i n a n a k o n r o đ e n j a i 20 g o d i n a n a k o n s m r t i u n j e g o v o m f a s c i k l i ć u n e m a n i d v a - t r i č l a n -č i ć a « ( M . P. » U m j e t n i k t i h i č e d a n , g o t o v o n e č u j a n « , V j e s n i k , 10. 2 . 1970.), u s p i o s a m i p a k z a k l j u č i t i d a B a b i ć a i J u h n a n i j e v e z a l a s a m o g e n e r a c i j s k a p r i p a d n o s t ( J u h n j e b i o s a m o g o d i š t e m l a đ i ) v e ć s u z a u z i m a l i i p o d j e d n a k o i s t a k n u t o m j e s t o u n u t a r t e g e n e r a c i j e h r v a t s k i h s l i k a r a . I s t e g o d i n e k a d M a t o š p o z d r a v l j a B a b i ć a , k a o n a j t a l e n t i r a n i j e g s l i k a r a , u » S a v r e m e -n i k u « s e t v r d i d a j e J u h n » n a j d a r o v i t i j i v a j a r m l a đ e g e n e r a c i j e « ( » S a v r e m e m i k « b r . 6, 1913., s t r . 3 8 6 ) , a » Z a g r e b a č k i d n e v n i k« 1922 . c i t i r a ih o p e t z a j e d n o n a p r v o m m j e s t u : » K a d s e o s n o v a o H r v a t s k i p r o l j e t n i s a l o n v i d i m o J u h n a k a o p r o f e t a m o d e r n e u m j e t n o s t i uz B a b i c a , M i š e a , Š u l e n t i ć a i td .« (»(Naši k i p a r i , s l i k a r i i g r a f i č a r i « , 4 . 2 . 1922.). Z a j e d n i č k a i m j e t a k o đ e r b i l a l j u b a v p r e m a u m j e t n o s t i p r o š l o s t i ( J u h n o v s t u d i j u F i r e n c i ) , k a o i v i s o k a r a z i n a k u l t u r e . N e u l a z e ć i d u b l j e u a n a l i z u , m i s l i m da uz » r a n o r e n e s a n s n u k o m p o n e n t u u t j e c a j a k o j u n a g l a š a v a P e i ć ( D e s i d e r i o da S e t t i g n a n o ) n e k e J u h n o v e k e r a m i k e o d a j u t r a g o v e m a n i r i z m a .

    de ta l j j e d n a k o » rubno« r e z a n o g f r a g m e n t a f a s a d e k u ć e iz k o j e se g l eda (desno) , s i s t a k n u t i m vijenc e m . Ako i z d v o j i m o u z a k v e r t i k a l n i d io c r t e ž a »Ilica 1928.«, sa z a s t a v o m uz s a m d e s n i r u b , d o b i t ćem o k o m p o z i c i o n u s h e m u »Crne zas t ave« . P r v a j e s l ika b i l a p o t a k n u t a , d a k l e , t a k o đ e r p o g l e d o m s i s tog p r o z o r a iz a t e l j ea H i n k a J u h n a , gd je j e B a b i ć u t o v r i j e m e če s to r a d i o . Ni je b i l o v a ž n o s a m o loc i r a t i s l iku u p r o s t o r g r a d a , n i t i m i s l i m d a j e cilj i s t r a ž i v a n j a p e d a n t n o u t v r đ i v a n j e č in jen ica , n e g o se t a k o , u s p o r e d b o m s r e a l i s t i č k o m v e r z i j o m »Ilice 1928.«, j o š oč ig ledn i j e i skazu j e s n a g a i m o ć p r e r a d e o b j e k t i v n e s t v a r n o s t i — »s l ikan ja p o p r i r o d i « — u j e d n o m o d n a j r a n i j i h m a j s t o r o v i h djela , »Crnoj zas tav i« .

    T a k o đ e r — bo l j e o d m n o g i h a r h i v s k i h d o k u m e n a t a p o l i t i č k i h ana l i za i k o n s t a t a c i j a — u s p o r e d b a ov ih d v a j u d je la p o k a z u j e p o v i j e s n u s i t u a c i j u u n a s : r e v o l u c i o n a r n i z a n o s m l a d o g B a b i c a ( jer t o j e s a d r ž a j »Crne zas tave« i dv i ju n a r e d n i h s l ika sa z a s t a v a m a , a d e k v a t a n m n o g i m o n o v r e m e n i m K r l e ž i n i m t e k s t o v i m a ) , ko j i j e u t r e ćo j g o d i n i s v j e t s k o g a r a t a o s j e ć a o d o v o l j n o s n a g e d a o t v o r i » k o z m i č k e p r o s t o r e « , i ščezava s t r m o g l a v o m kr ivul j o m u t o k u j e d n o g d e c e n i j a (Kr l ež in ih »Deset k r v a v i h god ina«) k a d se sve »za tvor i lo« , z a b r t v i l o i ogo l je lo u n e m i l o s r d n o j s t v a r n o s t i k r a l j e v s k o -- ž a n d a r m e r i j s k e d i k t a t u r e k o j a s i m b o l i č k i k u l m i -

  • 44

    n i r a u b o j s t v o m R a d i ć a . D u b o k o u k o r i j e n j e n e u p o v i j e s n i t r e n u t a k ove su dv i je s l ike i n t e r p r e t a c i j a p o v i j e s t i s a m e , v i đ e n e s p r o z o r a i l i čkog a t e l j ea jedn o g m a j s t o r a p r o d o r n a p o g l e d a i s enz ib i lne r u k e .

    O s t a l e c i t i r a n e B a b i ć e v e s l ike s m o t i v o m z a s t a v e r a z l i č i t i h s u u g o đ a j a i n a b o j a .

    »Crne zas tave« (1918.) d u k t u s o m su na jb l i že foviz-m u , a j o š su m u s r o d n i j e p o e m o t i v n o j ind i fe ren-t n o s t i , k o j o m se s l i k a r s k i j e d n a k o »ma te r i j a l no« v r e d n u j u l j u d s k a gomi l a , z a s t a v e i p r o z o r i k u ć a . V a ž n o s t j e , m e đ u t i m , ove sk ice u t o m e š to j e o n a b i l a p r i p r e m a za k r e a t i v n u p r e r a d u m o t i v a u »Crv e n i m s t j egov ima« iduće , 1919. g o d i n e , gd je će se t r o k u t l j u d s t v a n a ul ic i z ak r iv i t i i sv inu t i dobivajuć i n a d i n a m i c i i d u b i n i u o d n o s u n a » n e u t r a l n u « k o m p o z i c i j u iz 1918. god ine , p o t e n c i r a j u ć i p o k r e t r i j e k e l j u d s t v a u k o j o j će se u s i t n j a v a n j e m i s t ać i n e i z m j e r n o s t m a s e , a sve će se uzd ić i do s i m b o l a p l a k a t n e s u g e s t i v n o s t i u n a j b o l j e m s m i s l u r i j eč i : u o n o m i s t o m s m i s l u u k o j e m j e s a m B a b i ć ob l iko vao p l a k a t i p o k o j e m j e De lac ro ixova » S l o b o d a n a b a r i k a d a m a « (1831.) u z o r a n p l a k a t . U o d n o s u n a »Crne zas t ave« b i t n a j e p r o m j e n a š t o u s in tez i »Crv e n i h s t j egova« B a b i ć j a s n o d i f e r e n c i r a u s l ikarsko j t e h n i c i i m a t e r i j i t r o k u t u s k o m e š a n e m a s e i s t a t i č k e g l a t k e s l i j epe f a sade k u ć a , o b l i k o v a n e k a o p l o h e j e d i n s t v e n o g bez l i čnog , p r l j a v o ze lenog k a n a la k o j i m t eče u z n e m i r e n a b u j i c a j o š u ž a r e n e crve-n o s m e đ e l ave l j u d s t v a . C r v e n a j e d r a z a s t a v a k o j a p love n a d g l a v a m a m n o š t v a s u g e r i r a j u s v o j i m pers p e k t i v n i m s t u p n j e v i t i m r a s t o m c r e s c e n d o pr ib l i ž a v a n j a i n a d i r a n j a bu j i ce . Z a s t a v e s t r e l a s t a o b l i k a n a p e t e s u s l i čno , k a o i v o d e ć a k r i v u l j a k o m p o z i c i j e k o j a d i n a m i č n o s k r e ć e , š i reć i se, o d g o r n j e g desn o g d i j e l a s l ike u don j i . N e m a s u m n j e d a s l ika p r i k a z u j e M e s n i č k u u l icu , v i đ e n u s i s tog o n o g p rozo r a s k o j e g j e c r t a n a »Il ica 1928.« i s l i k a n a »Crna zas t ava« 1916., t e j e o n a t a k o đ e r pov i j e sn i zap i s slik a r a u b u r n i m p o s l i j e r a t n i m god inama . 2 1 " O p o k r e t u r e v o l u c i o n a r n i h m a s a n i j e t a d a u n a š o j s r e d i n i n a t a k a v n a č i n m i s l i o n i t k o — o s i m Krleže . 2 2

    N a p o s l j e d n j o j slici iz ovog n iza , » I l i čkom t rgu« (1929.), z a s t a v e su s a m o d e k o r a t i v n e p l o h e s k l a d n o r a s p o r e đ e n e u t k i v u d je la k o j i m o d z v a n j a s u m a r -n o s t B a b i ć e v i h š p a n j o l s k i h a k v a r e l a . K o m p o z i c i j a j e d i n a m i č k i u r a v n o t e ž e n a k o n t r a p u n k t a l n i m s u p r o t s t a v l j a n j e m b i j ega u p e r s p e k t i v n u t o č k u l i jeve d o n j e t r e ć i n e s m i r e n o m k v a d r a t i č n o m f o r m a t u i r a z m j e r n o p r a z n o j p l o h i g o r n j e i d o n j e t r e ć i n e ; j a s n a k o n s t r u k t i v n a p o t k a p r i v i d n o j s k i c o z n o s t i i l akoć i .

    N a p o k o n , i a k o n e p o s l j e d n j a , c rveno-b i j e l a z a s t a v a n a ig ra l i š tu , n a slici »Nogome t« iz 1924. g o d i n e , k l j u č n i j e a k c e n t k o m p o z i c i j e . Z a s t a v a j e ž ižak iz ko j eg se o t v a r a l epeza i g r a l i šnog p o l j a i ž a r i š t e u k o j e m se sve s a b i r e , j e d i n o »vruće m j e s t o « , n a j i s t a k n u t i j i » sub jek t« k o m p o z i c i j e . I z d v o j e n a , o s a m l j ena u p r e d n j e m p l a n u n a š i r o k o j p l o h i ze leni la , k o r n e r s k a c rveno-b i j e l a z a s t a v a d rž i m a g n e t s k o m s i l om u n a p e t o s t i svu o n u p a s i v n u m a s u t m a -s t o s m e đ e g g leda l i š t a . U i zuze tno j i s m i o n o j k o m p o zicij i i l i k o v n o » p r a z n o pol je« i g r a l i š t a p o s t a l o j e p a s s e - p a r t o u t za r a s p o n k o l o r i s t i č k o g (zas tava) i t o n a l n o g (g ledal iš te) k a o dv i ju p o l a r i t e t n i h k o m p o n e n a t a B a b i ć e v a r a n o g s l i k a r s t v a . Ovdje j e d o k r a j a k o l o r i s t i č k i v e d r o ogo l j en i ozvučen ona j i s t i t r o č l a n c rveno-smeđe-ze leno , ko j i se u g a š e n i m r a č a n b i o j a v i o n a »Crven im s t j egov ima« (c rvene zas t a v e — s m e đ a m a s a l j u d s t v a — z e l e n k a s t e f a s a d e i n e b o ) .

    O v i m b i l j e š k a m a n i p r i b l i ž n o n i j e i s c r p l j e n a p r o b l e m a t i k a d je la o k o j i m a j e b i lo r i ječ i , a j o š m a n j e B a b i ć e v a d je la u c je l in i . O t v a r a j u ć i n e k e n o v e m o g u ć n o s t i n j i h o v a č i t a n j a p r v e n s t v e n o s a m želio d o k a z a t i d a j e s u za i s t a u m j e t n i č k a , j e r s u s a m o t a k v a d je la n e i s c r p n a : s a m o se u n j i m a p o z a k o n u o d n o s a m i k r o k o z m o s a S l ike i m a k r o k o z m o s a Svij e t a m o ž e b e s k o n a č n o o t k r i v a t i uv i j ek n o v o l ice s p o z n a v a j u ć i u s p o r e d o i r e c i p r o č n o i S t v a r i S t v a r n o s t sve d u b l j e i s loženi je .

    21a

    P i š u ć i o » C r v e n i m s t j e g o v i m a « Z . P o s a v a c j e i z r a z i o s u m n j u s o b z i r o m na u Il icu k o j a j e p r i k a z a n a : » . . . m o ž d a p r e p o z n a j e m o z a g r e b a č k u M e s n i ć k u i l i R a d i ć e v u u l i c u « ( Z . P. P o e t i k a i d i s c i p l i n a s l i k a r s k o g s k l a d a , s t r . 2 2 , »15 d a n a « , 1975. b r . 1 / 2 ) .

    22

    B a b i ć e v e s l i k e p o s t a j u i l u s t r a c i j a k r l e ž i j a n s k i h m o t i v a n a r o č i t o a k o i h p r o m a t r a m o u v r e m e n s k o m s l i j e d u i s u p e r p o z i c i j i : l a v a u ž a r e n o g p o b u n j e n o g m n o š t v a » C r v e n i h s t j e g o v a « p r e l i l a s e p r e k o i z g u b l j e n i i h o t m j e n i h š e t a č a p o d n o » C r n e z a s t a v e « i z ib r i sa la s l i c a z e m l j e . . . — Po s j e ć a n j u M i r o s l a v a K r l e ž e , a

    k a z i v a n j u V a n i š t e , p o v o d » C r n o j z a s t a v i « b i l a j e k o r o t a za s m r t c a r a F r a n j e J o s i p a ( † 2 1 . 1 1 . 1916.); t a s m r t u j e k u s v j e t s k o g r a t a z a i s t a j e s i m b o l i z i r a l a s m r t M o n a r h i j e i n a j a v i l a k r a j j e d n o g d r u š t v a . — U s p u t : i s t e , 1916 . g o d i n e , n a s t a l a j e i z n a č a j n a , d o s a d n e d o v o l j n o v a l o r i z i r a n a t e m p e r a M i r k a R a č k o g a » A u s t r o u g a r s k a M o n a r h i j a « k a r a k t e r i s t i č n e c n n o - ž u t o - z e l e n e g a m e . O v a o r i g i n a l n o z a m i š l j e n a p e r s o n i f i k a c i j a z a u z i m a i s t a k n u t o m j e s t o n e s a m o u h r v a t s k o m s i m b o l i č k o - p o l i t i č k o m s l i k a r s t v u , n e g o i u s k l o p u l i k o v n i h u m j e t n o s t i č i t a v e M o n a r h i j e . V i d i r e p r o d u k c i j u u m o n o g r a f i j i i J . U s k o k o v i ć , M i r k o R a č k i , Z a g r e b 1979., s t r . 194 ( k a t a l o g b r . 120 ) .