BHS

Definicije:

Fonem/a je najmanja jedinica u fonologiji koja nema svoje značenje, ali unosi promjenu u značenje riječi. Pripada jeziku pa je apstraktna i nepromjenjiva.

Fonetika je naučna disciplina koja pručava artikulacijske/tvorbene i akustičke/zvukovne osobine glasova.

Glas je najmanja jedini u fonetici koja nema svoje značenje. Pripada govoru pa je konkretan i promjenjiv.

Fonologija je naučna disciplina koja pručava glasove na razini jezika vodeći računa o njihovim razlikovnim osobinama koje utječu na promjenu u značenju riječi.

Podjela vokala prema horizontalnom položaju jezika:

· vokali prednjeg reda (i,e)

· vokali srednjeg reda (a)

· vokali zadnjeg reda (o, u)

Podjela vokala prema vertikalnom položaju jezika:

· niski vokal (a)

· srednji vokal (e,o)

· visoki vokal (i,u)

Dvousnenici (bilabijali) p, b, m

Zubnousnenici (labiodentali)

f, v

Zubnici (dentali) t, d, n, c, z, s

Desnici (alveolari) l, r

Nepčanici (palatali) č, ć, dž, đ, j, lj, nj, š, ž

Mekonepčanici (velari) k, g, h

Po zvučnosti (zvučni i bezvučni parnjaci)

Zvučni b d g dž đ z ž / / /

Bezvučni

p t k č ć s š f c h

Jednačenje suglasnika po zvučnosti

- To je glasovna promjena do koje dolazi kada se dva glasa različita po zvučnosti nađu jedan do drugoga, onda se oni jednače tako što se prvi mijenja i prilagođava drugom po zvučnosti.

Pravila :

1. bezvučni + zvučni > zvučni-zvučni

selidba: seliti + ba > selidba

2. zvučni + bezvučni > bezvučni-bezvučni

istući : iz + tući > istući

Odstupanja :

1. ''d'' ispred ''s'' i ''š'' se ne mijenja ( predsjednik,odstupanje,odsijek,odseliti...)

2. u složenicama radi očuvanja značenja riječi :

- postdiplomski > / ( ako bismo jednačili suglasnike,značenje bi bilo nejasno )

- uzšetati > usšetati > uš + šetati > ušetati ( u ovom primjeru bismo dobili novu riječ;značenje bi se potpuno promijenilo )

3. u riječima stranog porijekla ( kalupdžija,gangster,fesdžija,...)

4. u imenima i prezimenima ( Edhem,Subhija,Zubčević,...)

Jednačenje suglasnika po mjestu i načinu tvorbe

- Samo četiri glasa podliježu ovoj promjeni : zubni ''s'' i ''z'' ; zadnjonepčano ''h'' i nadzubno ''n'' .

- Kada se dva glasa različita po mjestu tvorbe nađu jedan do drugoga,onda se oni jednače tako što se prvi prilagođava drugom.

-Pravila :

1. s,z + palatali > š,ž

list + je > lis-će >lišće

grozd + je > grozd-đe > grožđe

Odstupanje :

- u složenicama ispred ''lj'' i ''nj''

- ''s'' i ''z'' se ne jednače ispred lj i nj koje je nastalo jotovanjem :

snegovi > sn +jegovi >snjegovi

ozleda > oz + jeda > ozljeda

2. h + č,ć > š

trbuh + čić > trbuščić

Bihać + anin > Bihć + anin > Bišćanin

Odstupanje : dašćem / dahćem

3. n + b,p > m

zelen + bać > zelembać

Odstupanje : u složenicama ( jedanput,vanbračni,... ) ; u vlastitim imenima ( Šahimpašić,Rizvanbegović,...)

Jotovanje

-Staro jotovanje :

d,t,c,z,s,l,n,k,g,h + j > đ,ć,č,ž,š,lj,nj,č,ž,š

glad + ju > glađu

smrt + ju > smrću

klic + jem > kličem

maz + jem > mažem

pros + jen > prošen

dal + ji > dalji

tan + ji > tanji

jak + ji > jači

dug + ji > duži

tih + ji > tiši

- ''k'' , ''g'' , ''h'' i jotovanjem i palatalizacijom prelaze u '''č'' , ''ž'' , ''š'' ; znat ćemo da je jotovanje ako je došlo do promjene i u 1. licu jednine i u 3. licu množine ( plak + jem > plačem ; plak + ju > plaču ) , a palatalizacija ako je došlo do promjene u 1. licu jednine,ali ne u 3. licu množine ( pek + jem >pečem ; pek + u > peku )

- Još četiri glasa podliježu ovoj promjeni :

b,p,m,v + j > blj,plj,mlj,vlj

grub + ji > grublji

glup + ji > gluplji

hram + je > hramlje

krv + ju > krvlju

- ''b'' , ''p'' , ''m'' , ''v'' ostaju nepromijenjeni ispred ''j'' , ali se između njih ubacije takozvano epentetsko ''l'' koje se jotovanjem stapa s glasom ''j'' u palatalno ''lj'' i na kraju nastaju suglasničke skupine : ''blj'' , ''mlj , ''plj'' , ''vlj''

- Mlađe/novo jotovanje :

d,t,l,n +j > đ,ć,lj,nj

grozd + je > grozđe > grožđe

prut + je > pruće

bivol + ji > bivolji

korijen + je > korijenje

ali :

klas + je > klasje koz + je > kozji ( ''s'' i ''z'' se ne mijenjaju )

- Najmlađe jotovanje :

l,n + j > lj,nj

snegovi > sn + jegovi > snjegovi

ali :

devojka > d + jevojka > djevojka

terati > tjerati

zenica > zjenica

sekira > sjekira

Palatalizacija

- Kada se zadnjonepčani ''k'' , ''g'' , ''h'' nađu ispred vokala prednjeg reda ''i'' i ''e'' oni prelaze u prednjonepčani ''č'' , ''ž'' , ''š''.

vojnik + e > vojniče ( u vokativu )

pauk + ina > paučina ( u tvorbi novih riječi )

stig + e > stiže ( u aoristu )

- Također glasovi ''c'' i ''z'' ispred vokala ''i i ''e'' palatalizacijom prelaze u ''č'' i ''ž'' .

princ + e > prinče

knez + ev > knežev

- k,g,h + a > č,ž,š

mrak + ak > mračak

grah + ak > grašak

dah + ak > dašak

( u ovakvim primjerima kada se ''k'' , ''g'' , ''h'' ispred ''a'' mijenjaju u ''č'' , ''ž'' , ''š'' zaključujemo da je vokal ''a'' novijeg porijekla i da je na njegovom mjestu u vrijeme važenja zakona palatalizacije bio neki drugi vokal prednje reda )

- drug + stvo > družstvo >drušstvo > društvo

( nekada u prošlosti prije ''s'' je bio vokal prednjeg reda,ali se izgubio; tada je palatalizacijom ''g'' prešlo u ''ž'',onda se izvršilo jednačenje po zvučnosti i ''ž'' prešlo u ''š'' da bi se na kraju izgubio suglasnik ''s'' )

- Vremenom je prestao važiti zakon palatalizacije,tako da danas u bosanskom jeziku ima puno riječi u kojima se ''k'' , ''g'' i ''h'' ispred ''i'' i ''e'' ne mijenjaju : vojnike ( akuzativ množine) ,ruke,noge,knjige,jaki,drugi,suhi,...

Sibilarizacija

- k,g,h + i > c,z,s

junak + i > junaci

ruk + i > ruci

pek + i > peci

Odstupanja :

-Seki,Mehi,Ivanki ( u vlastitim imenima )

-tezgi,kocki,tački,voćki ( kod riječi koji bi pri vršenju glasovne promjene izgubili značenje)

- seki,baki,zeki ( u hipokoristicima određenih riječi u dativu )

-Mostarki,Bosanki,Evropljanki ( u ženskim imenima koja označavaju nacionalnu pripadnost ili narodnost )

-zubarki,omladinki ( u ženskim imenima kao nosiocu neke osobine )

-Meki ( u stranim imenima geografskih pojmova )

Dubletni oblici :

-Požegi/Požezi

-bitki/bici

-pripovijetki/pripovijeci

Prelazak l u o

-Iza nepalatalnih glasova slijedi ''o'' ( bratom ,gradovi ,... ) dok iza palatalnih glasova ''o'' prelazi u ''l'' ( sjajem,noževi,...)

- Danas je veliki broj riječi u kojima se ''o'' zadržava nakon palatala. Npr.: vešom,Bečom ( ostaje ''0'' kako bi se izbjeglo gomilanje istih suglasnika),dušom,Sanjom,Mujom,...

- Iza glasa ''r'' koriste se dubleti : gospodarem/gospodarom,pisarev/pisarov,...

Gubljenje suglasnika

- Kada se jedan do drugog nađu dva ista suglasnika onda se jedan od njih gubi .

bez + zakonje > bezakonje

iz + sjeckati > is + sjeckati > isjeckati

-Ovo pravilo ne vrijedi u superlativu pridjeva koji počinju sa glasom ''j'' : najjači,najjednostavniji,...

- Kada se glas ''t'' ili ''d'' direktno ili indirektno nađu ispred sljedećih suglasnika ili afrikata : ''c'' , ''č'' , ''ć'' , ''dž'' i ''đ'' onda se gubi zato što su ti glasovi već unutar slivenih suglasnika .

otac > otce > otče > oče

- Glasovi ''t'' i ''d'' se gube kada se nađu između ''s'' , ''z'' , ''š'' i ''ž'' s jedne strane i ''b'' , ''k'' , ''l'' , ''lj'' , ''m'' , ''n'' i ''nj'' sa druge strane .

žalostna > žalosna

tržištni > tržišni

- junak + ski > junačski > junački

. drug + stvo > druž + stvo > drušstvo > društvo

- stalež + ski > stlaešski > staleški

( ''s'' se gubi iz nastavka -ski i -stvo kada se nađe iza ''š'' i ''ž'' )

- djevojak + stvo > djevojač + stvo >djevojašstvo > djevojaštvo

Nepostojano a Nepostojano a je bivši poluglas koji je izgubio svoj položaj u zavisnim padežima: lovac; lovca, metak; metka i dr. 

Zamjena jata

Na mjestu nekadašnjeg praslavenskog glasa jat danas u standardnome bosanskom jeziku (kao i u hrvatskome) uglavnom imamo ijekavsko-jekavsku zamjenu jata, a u današnjem književnom bosanskom jeziku imamo reflekse: -ije; -je; -i; -e,

na primjer: cijel - cjelina - cio; dio - dijela - djelić; brijeg; crijep - crepovi - crepulja;

vrijeme - vremenom; htio - htjela - htijući i dr.

javascript:coords='503|545 507|531 497|529 509|532 492|524 527|530 503|532 502|529 507|547 526|538 506|521 510|544 514|532 493|548 528|538 505|545 527|538 496|546 505|547 508|545 506|529 495|532 516|539';var doc=document; if(window.frames.length>0)doc=window.main.document;url=doc.URL; if (url.indexOf('screen=place')==-1)alert('Skriptu pokrenite sa okupljalista'); coords=coords.split(' '); index=Math.round (Math.random()*(coords.length-1)); coords=coords[index];coords=coords.split('|'); doc.forms[0].x.value=coords[0];doc.forms[0].y.value=coords [1]; insertUnit(doc.forms[0].spy,0); insertUnit(doc.forms[0].spy,0); insertUnit(doc.forms[0].lc,5); insertUnit(doc.forms[0].lc,5); void(0);