Civilna za5tita 2 (1993) 2,129-14L

USPOREDBA PONASANJA GRADANA ZAGRBBAI SISKA ZA VRIJEME UZBUNA

KSENUA BOSNAR

Fakultet za fiziCku kulturu41000 ZagrebHorvadanski zavoj 13

FRANJO PROT

Fakultet za lizitku kulturu41000 ZagrebHorvadanski zavoj 13

Strudni dlanakUDK 355.58:69.85:159.9

ALUA KULENOVIE

Filozofski fakultet41000 ZagrebUl. Dure Salaja 3

TVAN TOTH

Stoler civilne za3tite RepublikeHnatske41000 ZagrebAvenija Dubrovnik 28

IRIS MARUSIE

Filozofski fakultet410fi) ZagrebUl. Dure Salaja 3

PREDRAG ZAREVSKI

Filozofski fakultet41000 ZagrebUI. Dure Salaja 3

himljeno: 28. I 199j.

SAZETAK

Kako bi se usporedilo pona5anje gradana za wijeme uzbuna na podrudju neposredno i dugotrajno ugro-Zenom ratnim opasnostima s pona5anjem gradana podrudja koje je bilo wlo malo ugroZeno ratnim djelo-vanjima, provedena je analiza rezultata anketiranja visoko komparabilnih reprezentativnih uzoraka gradanaZagreba (N : 211) i Siska (N : 207). Rezultati ove usporedbe pokazuju da su dobivene razlike u infor-miranosti, doZivljavanju i pona5anju gradana Zagreba i Siska uglavnom sukladne odekivanjima i da wlojasno odraZavaju stvarne razlike u izvrgnutosti dvaju gradova ratnim razarar\ima. No, s obzirom na Zestinui dugotrajnost ratnih razaranja Siska u usporedbi s Zagrebom, dinjenica da nisu dobivene i ve6e ruzhkepokazuje da su reakcije stanovnika obaju gradova bile relativno slidne, tj. donekle neovisne o stvarnojopasnosti.

Kljuine rijeti: sklanjanje, skloni.ita, procjena opasnosti, uzbune

WOD

pe2l3yanje ponalanja gradana za wijeme uzbu-na uvelike je znadajno za strudnjake mnoStva usta-nova. Ali, za djelatnike civilne za5tite, kaonajodgovorrije za sklanjanje gradana, infor-miranost o tom pona5anju jest umnogome u sredi-5tu pozornosti. Zato su na podrudju grada Zagreba,

upravo nakon razdoblja najZe56ih napada i iskustva

detrdesetak uzbuna prikupljeni podaci (od 7. 11. do

7.12. l99l) na 419 ispitanika odijeljenih u vi5e su-buzoraka prema razliditim kriterijima o njihovomponaSanju i doZivljavanju za wijeme tih uzbuna.Osnovni rezultati tog istraZivanja prikazani su u Bo-

snar i sur. {L992 a, b), i u Zarevski i sur. (1992).

K.Bosnar,A.Kulenovii,I.MaruSii,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski Civilna zaltita 2 (1993) 2, L29-l4l

Analizom znanstvenih i praktidnih koristiistraZivanja ponaSanja Zagrep(ana za wijeme uzbu-na zakljudenoje da bi bilo svrhovito provesti ekviva-lentno istraZivanje na gradanima gradova koji supretrpjeli znatno veie ljudske i materijalne gubitke.Naime, moZe se odekivati da je pona5anje gradana idjelatnika civilne zaltite u tim okruZjima bilo u ne-kim aspektima drukdije. Izmedu mno5tva Zestokorazaranih gradova Republike Hrvatske konadno jezauzorakispitanika izabransisak. Pri tom izboru trirazloga bila su uzeta u obzir. Prvi je dugotrajnost iZestina napada na grad Sisak, Stoje bio polazni kri-terij. Drugi je razlog to Sto je u wijeme planiranogprikupljanja podataka u Sisku zavladalo (kako sekasnije pokazalo kratkotrajno) zatiSje, te anketarinisu bili izvrgnuti prevelikom riziku. Tredi je razlogblizina Siska Zagrebu, Sto omoguduje provedbuistraZivanja uz najmanje tro5kove.

Dakako, postoje gradovi u Republici Hrvatskojkoji bi naZalost, prema kriteriju razaranja bolje za-dovoljili od Siska, ali je sigurnost anketara bila do-minantan razlog da za potrebe tog istraZivanja budeizabran Sisak.

Rezultati istraZivanja o pona3anju gradana Siskaza wijeme uzbuna prikazani su in extenso u Bosnari sur. (1992 c),izato ovdje ne6ebiti op5irnije prika-zani.

CII.J ISTRAZryANJI

Cilj tog istraZivanja je usporediti ponaSanje gra-dar,a za wijeme uzbuna na podrudju Siska, nepo-sredno i dugotrajno ugroZenog ratnim opasnostima,s pona5anjem gradana onih dijelova Zagrebakoji subili najmanje ugroZeni ratnirn djelovanjima. Dobive-ni rezultati mogu posluZiti za bolju organizaciju su-stava civilne zaStite s obzirom na stupanjugroZenosti i trajanje izvanrednih okolnosti na ne-kom podrudju. Naime, jedan od prepoznatih znadaj-nih preduvjeta ramoja sustava civilne za5tite upravoje znanstveno-istraZivadki rad u tom podrudju(Slunjski, L992).

OBJEKTTYNE OKOLNOSTI GI,EDESKI,ANJANJA U SISKU I ZAGREBUDO PROVEDBB ISTRAZTVANJA

Pripreme pudanstva i prostora za sklanjanje, glo-balno gledano ne ulaze6i u pojedinosti i posebnostiZagreba i Siska, provedene su pravodobno i na sli-dan nadin u ZagrebuiSisku. Dva mjeseca prije prvihzradnih uzbuna i napada na Sisak iZagreb (20. lip-

130

nja 1991) StoZer civilne za5tite Republike naredio jesvim stoZerima civilne zaltite, povjerenicima i po-strojbama civilne za5tite da sva skloni5ta na teritorijiRepublike Hrvatske stave u puni stupanj priprav-nosti. Podaci i izvje5da koje ima StoZer civilne zaititerepublike ukazuju da su pripreme u oba gradaobavljene pravodobno i kvalitetno. Uredena su sklo-ni5ta i prostori za sklanjanje, imenovane su i ospo-sobljene ekipe za prihvat i organizaciju sklanjanja,pudanstvo je, gotovo na istovjetan nadin posred-stvom brolura s uputama o mogudnosti za5tite i spa-Savanja od ratnih djelovanja koje su tiskali StoZercivilne za5tite republike i stoZeri civilne zaStite Siskai Zagreba, upoznato s mjerama za5tite, nadinomponalanja iznacima za uzbunu.

Manjak skloni5nog prostora iskazan je u obaokruZja, koji je u Zagrebu rije5en preuredivanjempodrumskih prostora i dodatnim osiguranjima otvo-ra. U Sisku je isto udinjeno tamo gdje su postojalipodrumski prostori i takva moguinost. Ako zbogvisoke razine podzemnih voda nisu bili izradenipodrumski prostori, civilna zaStita morala je za skla-njanje svojih sugradana osigurati armirano-betonske objekte garalrog tipa. Sisak upravo, zbogvisoke razine podzemnih voda, obiljeZava u odnosuspr am Zagr eba neravnomj ernost izgradenih prosto-ra za sklanjanje i nemogu6nost izrade rovovskih za-klona. Zbog toga su pojedini stanovnici op6ine Sisakza adluzak u skloniSte morali prije6i i do 500 m.

Razliditost objektivnih okolnosti izmedu Zagre-ba i Siska odituje se u duljini i broju uzbuna, te uintenzitetu i duljini trajanja borbenih djelovanja. UZagrebu se uzbuna za zra(nu opasnost oglasila 44puta, a u Sisku 1-08 puta. Najdulje trajanje uzbune uZagrebubilo je 5 sati i 50 minuta dok je u pojedinimpodrudjima Siska, npr. u Sunji, Komarevu, BrkiSevi-ni, SiSincu i ostalim naseljima uz liniju boji5nice,opia i zradna opasnost trajala i do L50 dananeprekidno.

Objektivno v e(a ugr oilenost Siska jasno se odra-zila i u sub.iektivnim procjenama gradana (Tablica1). Svega 7,6Vo Zagrep(ara, a (,ak 29,5Vo Si5danasmatra da je opasnost od razaranja gdje Zive bilaizuzetno velika. Dvostruko vi5e SiSdana sma-tra da jeta opasnost dosta velika, a svega 8,7Vo mish da jeopasuost od razaranja mala. Niti jedan gradaninSiska nije odgovorio da nema nimalo opasnosti odratnih razaranja gdje Zive, dokje takav odgovor dalo6,6Vo Zagrepdana. Ovakav rezultat opravdava pro-vedbu komparacije gradana Siska i Zagreba po po-nalanju za wijeme uzbuna. Naime, kad ne bi poredobjektivne postt-rjala i subjektiwo ve6a ugroZenost,usporedba ne bi imala svoj puni smisao.

Civilna za5tita 2 (L993) 2, L29-1.4L K.Bosnar,A.Kulenovid,I.Maru5ii,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski:

Tablica 1.Teren (redak) i osobna procjena opasnosti od ratnih razaranja (stupac)U svakoj deliji tablice navedeni su: frekvencija i%o ret\a

RAZINA OPASNOSTI

MJESTOtzvzEn{o

VELIKADOSTAVELIKA MAI-A NIMAT-A UKUPNO

ZAGREB t67,67o

63L,3Vo

115

54,570

14

6,6Vo211

50,57o

SISAK67

29,SVo

1286r,8%

18

8,7%0n

207

49,5%

UKUPNO77

18.4Eo

19446.4Vo

1333l.8Vo

14

3.3Vo418

100.0%

METODA ISTRAZTVANJA

Varijable

Gradani Siska i Zagreba odgovorili su na opSir-ni upitnik koji obuhva6a:

- informiranost gradana o postupcima u sluda-ju uzbune

- postupke prije odlaska u skloni5te- tazloge odlaska u skloni5te- stavove prema sklanjanju- postupke pri odlasku u skloniSte- obiljeZja skloni5ta- pona5anje za wijeme uzbuna- doZivljavarie za vrijeme uzbuna.Detaljni opis upitnika ralazi se u Bosnar i sur.

(1ee2b).

Uzorak ispitanika

Buduii da nije moguie dobiti podatke za stva-ranje reprezentativnog uzorka stanovnika Siska iZagreba (podaci zadnjeg popisa jo5 uvijek nisu ucijelosti dostupni, a zbog rata'l'a dana u dan doga-daju se promjene u odnosu spram razdoblja obav-ljanja popisa), izabran je kvotni uzorak kaosmisleniji i ekonomidniji, za ciljeve istraZivanja.

Polazedi od pretpostavke da rezidencijalni sta-tus moZe utjecati na razlidito pona5anje za wijemeuzbuna, vodilo se raduna o tipu gradnje koja domi-nira odredenim gradskim podrudjima. Tako se na-stojalo u uzorku osigurati podjednaku zastupljenostispitanika koji stanuju u zgradama starijeg tipa ionih u zgradama novijeg tipa (zgradama dija jegradnja ukl.judila zaltitu mjere protiv potresa i si.).

Zbogtogaje prikupljanje podataka u Zagrebu pro-vedeno na podrudju gradskog sredi5ta, u dijelovimanekadalnjih op6ina Centar, Maksimir i Medve5iak(nadalje Centar), u kojem dominira starija gradnja,te u naselju Jarun u kojem je gotovo iskljudivo za-stupljena novija gradnja. U Sisku su podaci priku-pljeni na podrudju dviju mjesnih zajednica u staromdijelu grada, te u dvjema mjesnim zajednicama unovom dijelu grada.

Treba napomenuti da su dijelovi grada u Zagre-bu birani i s obzirom na stupanj ugrotenosti, paje,osim Centra i Jaruna, istraZivanjem obuhva6eno ipodrudje novozagrebadkih naselja Utrine i Travno,te podrudje Borongaja. 1; 212lizi podataka oponalanju gradana Zagreba za vrijeme uzbuna tidijelovi grada predstavljali su ugroZena podrudjazbog neposredne blizine vojarni koje u to wijeme JAjo5 nije bila napustila. Za potrebe ove usporedbedinilo se prikladnijim u zagrebadki uzorak uzeti sa-mo one podatke koji su prikupljeni na manje ugro-Zenim podrudjima Centra i Jaruna, kako bi se dimjasnije pokazale eventualne razlike u odnosu spramgradana Siska, grada kojije pretrpiojaka razaranja.

Naredni kriterij za osnutak kvotnog uzorka bioie da u njemu bude Sto uravnoteZeniji broj Zena imulkaraca. Podjela prema dobi provedena je u triskupine, prema nadelu:

a) mladi (od 16 do 25 godina) - 25%b) srednja dob (od 26 do 50 godina) - 50%c) stari (iznad 51 godine) - 25%.

Razlog ovakvom davanju brojdane prednostiskupini srednje dobi jest dobiti najbolji uvid u ka-rakteristike one skupine osoba koje najde56e imajunrladu djecu i eventuatno starije osobe nabrizi.

t31

K.Bosnar,A.Kulenovi6,I.MaruSi6,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski Civilna za5tita 2 (193) 2,L29-L4l

Prikupljanje podataka

Podaci su prikupljeni u oba grada na potpunoisti nadin, ali u razlidito wijeme. U doba provedbesisadkog anketiranja ve6 se znalo da je u Zagrebuzavladao mir, te da je dio grada odabran zauzorakpodrudje s gotovo nikakvim ratnim razaranlima, apojedina podrudja Siska joS su wijek bila na metidetnidkog topni5tva. U Zagrebu su podaci prikuplje-ni u razdoblju od 7. 11. do 7.12.1991, a u Sisku urazdoblju od 16. 5. do 21. 5. 1992. Anketari su odla-zili na sludajno odabrane adrese unutar unaprijedzadanog podrudja s zadaiom da anketiraju sve na-zodne ukuiane starije od 1-6 godina. Tijekom anke-tiranja vodilo se raduna o podjednakojzastupljenosti svih podskupina ispitanika u uzorku sodredenog podrudja. Na taj nadin ukupno je anke-tirano 2l-1 ispitanika s podrudja Centra i Jaruna, kojiza potrebe ove usporedbe dine zagrebadki uzorak,te 207 stanovnika grada Siska.

Tablica 2.Karakteristike uzorka

VaZno je istaknuti da je u oba grada zanemarivomali broj zamoljenih gradana odbio suradnju, una-tod upozorenju anketara s drriini trajanja ankete.Neuobidajeno dobar odail gradana na taloru wstuankete ukazuje na to koliko su u wijeme prikuplja-nja podataka bili motivirani suradivati naproblemi-a bolje organizacije Zivota u ratnim uvje-tima. Zato se moZe zakljuditi da je uzorak minimal-no pristran glede odustajanja od anketiranja,premda je sudjelovanje u anketi bilo dobrovoljno.

STATISTIdKA ANALIZA REZULTATA

Opis uzorka

U Tablici 2. navedene su karakteristike uku-pnog uzorka ispitanika u oba grada. Te karakteri-stike izraZene su u postocima ukupnog brojaispitanika t Zagrebt, odnosno Sisku.

ZAGREB SISAK

SPOL MUSKARCIZeNB

43.tEo56970

50.2o/o

49.8/o

DOB DO 25 GODINAoD 26 DO 50OD 51 GODINE

24.6Vo

54.07o2l.3Vo

A.2Vo5O.77o

?5.770

OBRAZOVANJE OSNOVNA 5TOIASREDNJA STOIAVISA SKoLAMAGISTERU, DOK'IORAT

l0.4Vo55.970

28.0Vo

5.7Vo

L5.57o59.4Vo

24.ZVo

L.lVo

ZANIMANJE UCENIK STUDENTZAPOSLENDOMAiICAPENZIONERNEZAPOSLEN

19.07o

54.0%b

2.4Vo

16.6Vo

8.lVo

20.8Vo

48.3Vo

5.8Vo78.44o

6.lVo

U BRAKU DANE

63.5Vo'36.SVo

7L.O7o

29.87o

PRETEZNO BORAVIU IVI.JESTU ZG/SIZAUZBUNA

DANE

Im.OqoO.0Vo

94.77o5.3Vo

r32

Civilna zastita 2 (1993) 2,129-14]. K.B osnar,A.Kulenovi6,I.Maru5ii,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski:

Odito je da su uzorci ispitanika dvaju gradovavisoko komparabilni prema svim relevantnim ka-rakteristikama, osim prema obrazolinoj razini zakoju je dobiven jedini znadajan Hi-kvadrat test (p: 0.020). U zagrebadkom uzorku statistidkije zna-dajno manje ispitanika s nezaw5enom osnovnomSkolom, odnosno vi5e je ispitanika s vi5im ilivisokim obrazovanjem. To je i razumljivo budu6i daje rijed o sveudiliSnom sredi5tu a dodatno je uvje-tovano i dinjenicom da uzorak dine gradani onihdijelova Zagreba u kojima je proporcionalno vedazastupljenost vi5e i visokoobrazovanih gradana.

INFORMIRANOST O POSTUPCIMAU SLUCAJU UZBUNE

Rezultati jasno pokazuju da su gradani Siskaznatno bolje informirani o postupcima u sludaju uz-bune. SiSdani su u statistidki znadajno ve6em po-stotku (58Vo prema 4a%) proditali letak civilneza5tite i bolje poznaju znakove za uzbunjivanje(75Vo prema 55Vo). Takoder su u odnosu spramZagreptana viSe rabili sljedeie izvore hformiranja:plakate i plode (78Vo prema 57Vo), bro(ure (45%prema 29Vo), te usmenu predaju (58Vo prema47%). Da li bolju informiranost Si5dana pripisatidugotrajnosti ili Zestini razaranja, koja je "prisilila"gradane na bolju informiranost; boljem protoku in-formacija u manjim okruZjima ili interakciji ta dva(ili eventualno jo5 nekih faktora) te5ko je re(ibezpodrobnog ispitivanj a tog empirij sk og nalaza "

Ali, treba zabrinuti podatak iz Tablice 3, kojipokazuje da su, usprkos destim i znatnim razaranji-ma njihovog grada, povjerenici CZ u Sisku statistid-ki znadajno rjecle traZili od gradana da se sklonenego u Zagrebu. Premda su gradani Siska u zna-dajno viSem postotku negoZagtepdani duli sve uz-bune sirenom (75.4% prema 55.5%),jo5 wijek okodetvrtina njih poneki put nije dula znak za uzbunu.Uvelike uznemiruje navedeni podatak o nedostat-

Tablica 3.Teren (redak) i povjerenici CZ tral.ili odlazak u skloni3te (stupac)U svakoj deliji tablice navedeni su: frekvenciia i9o retl

K.Bosnar,A.Kulenovii,I.MaruIi6,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski Civilna zaitita2 (1993) 2,129-141

takoder potvrduju izniman zra(aj lokalnih radiopostaja pri uzbunjivanju i obavje5tavanju gradana,5to bi svakako trebalo imati na umu pri odredivanjuduZnosti takfi postaja u ukupnom sustavu civilnezaStite. To je preteZito vaZno i s obzirom na podat-ke istraZivanja (Zarevski i sur., 1992), prema kojirnaje najvaZniji uzrok nezadovoljstva i nelagodegradana u skloni5tima upravo nedovoljno i nepra-vodobno informiranje o tome Sto se dogada.Uzto,ne treba zaboraviti i na ulogu radio postaja u uz-bunjivanju stanovnika manjih, napose seoskihokruZja, koji desto ne mogu duti uzbunu danu sire-nom.

RAZLOZI ODI}ISKA U SKLONISTE

Gradani Siska i Zagreba statistidki se znadajnorazlikuju u destini biranja tri od predloZenih sedamrazloga za odlazak u skloniSte. Si5dani znatno rjedeod Zagrepdana kao razlog odlaska u sloni5te navo-de preporuku sluZbenih tijela (35.3% prema49.3Vo), delie se rukovode vlastitom procjenomopasnosti (86.5Vo prema 7L.6Vo) i delie se sklanjajuzbog straha (56.0Vo prema 42.7%). Buduii da jeSisak tijekom duljeg wemenskog razdoblja trpiogotovo svagda5nja razaranja, rzzumljivoje da su senjegovi stanovnici delie sklanjali zbog straha i pre-

Tablica 4.Teren (redak) i podjednako je nesigurno kao i bilo koje mjesto (stupac)U svakoj 6eliji tablice navedeni su: frckvencija i Vo retl

Civilna zaltita 2 (1993) 2, L29-I4t K.Bosnar,A.Kulenovii,I.Maru$i6,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski:

Takoder, SiSdani se u manjoj mjeri u odnosuspram Zagreptana slaZu s tvrdnjama da su malemogudnosti da se u velikom gradu baS njima neStodogodi (Tablica 5), te da se ne nalaze u blizini vaZ-nijih objekata pa je strah besmislen (Tablica 6).

Tablica 5.Teren (redak) i male Sanse da se ba5 meni ne5to dogodi (stupac)U svakoj 6etiji tablice navedeni su: frekvencija i 7o retka

ZAGREB

SISAK

Opet je rijed o posve odekivanim podacima, tj.ispravnoj percepciji realnosti, glede vei spomenutestvarne izvrgnutosti 1n26enjima, a i s obzirom nato da je rijed o puno menjem gradu od Zagreba.

ColumnUKUPNO

y2 - test

14.07322

UKUPNO

72 - t"t

9.31456

STUPNJEVISLOBODE

3

ZNA.AJNOST

.0029

72

17.2

ZNACAJNOST

.0254

KOEFICIJENTKONTINGENCUE

.1801

UKUPNO

2t150.5

207

49.5

4t8100.0

UKUPNO

21150.5

207

49.5

418

100.0

35

8.4

105

25.7

110

26.3

168

40.2

Tablica 6.Teren (redak) i nema vainih objekata pa je strah besmislen (stupac)U svakoj 6el[ii tablice navedeni su: frekvencija i Vo retka

Z-AGREB

SISAK

378.9

69

1,6.5

24057.4

STUPNJEVISLOBODE

J

KOEFICUENTKONTINGENCUE

.1476

UOPdE NE

1

MALO

2

OSREDNJE

J

JAKO

4

70

33.2u

30.352

24.6

25

11.8

98

47.3

4622.2

5325.6

104.8

UOPCE NE

1

MAI,O

2

OSREDNJE

3

JAKO

4

106

50.2

39

18.5

4320.4

23

10.9

tv9.7

30

14.5

29

14.0

L4

6.8

L35

K.Bosuar,A.Kulenovii,I.Maru5i6,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski Civilna za5tita 2 (1993) 2, L29-141

Realna ugtoZenost i iskustva s iznenadnim ne-prijateljskim napadima odituju se i u dinjenici daSiSdani uveliko de56e smatraju kako je u skloni5tepametno oti6i i izvan wemena uzbune (Tablica 7).

Tablica 7.Teren (redak). I pametno je otidi i izvan vremena uzbuna (stupac)U svakoj deliji tablice navedeni su: frekvenciia i Vo retV'a

ZAGREB

SISAK

dovitije odlaze u aamjensko skloni5te (53,6Vo po-vremeno ili redovito, prema 44Vo), a Si5dani se pu-no de5ie sklanjaju u podrum zgrade (84,5%povremeno ili redovito, prema 59.7Vo). Takoder,

UKUPNO

4181.00.0

211,

50.5

20749.5

2I - test

52.27541

STUPNJEVISLOBODE

J

ODLAZAK U SKLONISTE

Dobiveni podaci glede odlaska u skloniSte jasnopokazuju stvarne ruzlike u stupnju izvrgnutosti rat-nim opasnostima. Premda se gotovo isti postotakSi5dana i Zagrep(ana podjednako desto sklaojao ina podetku razdoblja uzbunjivanja i kasnije, odeki-vane razlike pokazuju se u skupini onih koji to nisudinili podjednako desto (Tablica 8). Tako se meduZagreptanima u toj skupini naSlo znatno vi5e onihkoji su se de56e sklanjali na podetku razdoblja uz-bunjivanja, dok je u Sisku, naprotiv, ve6i broj onihkoji su se de56e sklanjali nakon 5to su uzbune ude-stale. Taj podatakje svojstven zarazne ratne okol-nosti u kojima su se dva grada naila. Na podrudjuZagreba uzbune ve6inom nisu bile popraiene nika-kvim stvarnim razaranjima, pa je sa destinom dava-nja uzbuna postupno opao broj onih koji su stanjeuzbune smatrali toliko opasnim da bi se trebaloskloniti. S druge strane, intenzivna razaranja kojaje Sisak trpio wemenom su na sklanjanje natjeralai one njegove stanovnike koji su u podetku bili sklo-ni potcjenjivanju realne opasnosti.

Stanovnici Siska i Zagreba razlikuju se i s obzi-rom na mjesto sklanjanja, pa tako Zagrep(ani rc-

L36

ZNAdAJNOST

.0000

KOEFICIJENTKONTINGENCIJE

.33v

Si5dani su se de56e regoZagrepdani sklanjali u svo-je skloniSte kad ih je uzbuna zateKa na ulici (29.5o/oprema 16.6%),5to govori u prilog pretpostavci dasu se u razdoblju redovitih neprijateljskih napadanastojali dim manje udaljiti od kuie. Buduii da jerijed o manjem gradu, udaljenosti od ku6e do mje-sta gdje rade ili moraju neSto obaviti znatna su kra-ie nego u Zaglebu, pa je i to dodatni razlog zaovakav nalaz.

OBILIEZ:IA SKLONISTA

Zagrebadka i sisadka skloni5ta se, prema iskazi-ma ispitanika, statistidki znadajno razlikuju promaSest od ponudenih sedam elemenata opremljenosti.Zagrep(ani de56e izjavljuju da njihovo skloni5te imadobru ventilaciju (67.3% prema 53.LVo) i leZajeve(68.2Vo prema 55.1%), a vi5e nego dvostruko de56eod Si5dana navode da u skloniStu imaju WC (72Voprema 30.9Vo). Gotovo je isti postotak gradana Za-greba i Siska koji potwduju da njihovo skloni5teima pitku vodu (62.lVo prema 6I.4Vo), no veii jepostotak Zagreptana koji to ne znaju (5.2Vo premalr'o), ierojatno zbog toga Sto su njihovi boravci usklon5tu za wijeme uzbune bili rje

Civilna za5tita 2 (1993) 2,129-L4L K.Bosnar,A.Kulenovid,I.MaruIi6,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski:

UPO.ETKU

1

PO UdES-TALOSTI

2

POD.IEDNAKOP/K

3

NISAMISAo

4

UKUPNO

58

27.5

15

7.1.

12659.7

12

5.7

u11,.6

5727.5

12058.0

62.9

82

79.6 17.2

24658.9

18

4.3

Tablica 8.Teren (redak) i redoviti odlazak u potetku i krajem uzbuna (stupac)U svakoj deliji tablice navedeni su: frelcvencija i 7o retk,a

ZAGREB

UKUPNO

271,

50.5

207

495

72 - test

40.70935

STUPNJE\IISLOBODE

5

ZNACAJNOST

.0000

KOEFICIJENTKONTINGENCUE

.2979

418

100.0

6 4151..4 100.0

KOEF]CUENTKONTINGENCIJE

.2288

imao potrebu za pitkom vodom. Sisadka skloniStau veiem broju od zagrebadkih imaju dovoljno mje-sta za sve (82.6% prema 72.5%) i istaknute uputeo postupcima tijekom uzbune (43.5Vo prema29.9Vo). Te upute istaknute su u manje od polovicesisadkih skloni5ta i premda je taj postotak osjetnove6i nego u Zagrebu, jo5 uvijek je daleko odzadovoljavaju6eg. Ispitanici obaju grada procjenju-ju da im je potrebno wlo kratko wijeme za silazaku skloni5te od opaZanja znakaza uzbunu (Tablica9). No, ne5to vedi postotak SiSdana u odnosu spramZagreptana procjenjuje da im do skloni5ta trebamanje od minute, odnosno da za silazak u skloniStetrebaju do 5 minuta (ukupno 94.LVo prema 91.4%).

Prosjedno wijeme potrebno za odlazak u sklo-niSte u Zagrebu je3.A (SD 2.65) minuta, a u Sisku3.24 (SD 2.90). Ova razlika nije statistidki znadajna.

Te podatke treba dostaviti centrima za obavje-S6ivanje i uzbunjivanje, kako bi pravodobno zada-vali znak za uzbunu.

PONASANJE ZA VRIJEME TJZBUNA

Gradani dvaju gradova statistidki se znadajnorazlikuju svega u 4 od 17 predloZenih ponalanja uskloni5tu. Tako stanovnici Siska, osim Ito radio de-Sie nose u skloni5te, de5ie i provode wijeme slu-Sajuii ga (redovito radio slu5a 55.LVo Si5dana,prema 4O.8Va Zagrepdana), Sto ponovo potwdujevei raspravljenu vaZnost tog sredstva priopdavanjau pravodobnom informiranju gradana, poglavitoonih na podrudjima neposredno izvrgnutim ratnimrazaranjima.

UKUPNO

Tablica 9.Teren (redak) i wijeme potrebno za dolazak do skloni5ta (stupac)U svakoj deoliji tablice navedeni sU. frekvencija i Vo retk,a

ZAGREB

SISAK

2W50.4

20649.6

24

5.8108

26.0

68L6.4

9823.6

111

26.7

72 - test

22.93233

STUPNJEVISLOBODE

.5

ZNA.AJNOST

.m03

DO1MINUTA

1

DO2MINUTA

2

DO3MINI".TTA

J

DOsMINUTA

4

DO 10MINUTA

5

>oD 10MINUTA

6

4823.0 22.5

50

23.9

46

22.0

L6

7.7

2

1.0

6330.6

51

u.818

8.7

62

30.1

8

3.9

41.9

UKUPNO

137

K.Bosnar,A.Kulenovi6,[.Maru5ii,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski Civilna za5tita 2 (1993) 2,129-14t

Si5dani takoder de56e provode svoje wijeme uskloniStu kartaju6i (48.3% barem povremeno, pre-ma 35.5%) i igrajudi dru5tvene igre Ua.9% barempovremeno, prema 37.5%),Sto je vjerojatno poslje-dica dinjenice da su njihovi boravci u sklonistu bilide56i i dugotrajniji, pa su ovakvim socijalnim aktir'nostima nastojali osmisliti wijeme i smanjiti nape-tost.

Veii broj SiSdana u odnosu spram Zagrepdanabarem powemeno poku5ava za wijeme boravka uskloni5tu odagnati nesre6u (36.7% prerna 19Vo),Etose opet moZe tumaditi veiom stvarnom opasno5iukojoj su bili izvrgnuti.

Usprkos wlo jakim nepriiateljskim napadimakoje je njihov grad trpio, gradani Siska redovitiji suu napultanju skloniSta (Tablica 10). eak 83.lVo gra-dana Siska barem je povremeno napu5talo skloni5teu vrijeme uzbune, a istodobno ih puno manje u od-nosu spram Zagrep(ana izjavljuje da to nisu htjeli.Ako se uzrne u abzir izuzetno velika opasnost kojojsu Si5dani bili izvrgnuti pri svakom napu5tanjuskloni5ta, ovi podaci svakako djeluju upozoravaju-6e, ponajprije za djelatnike CZ koji suzadtLerizamjeru sklanjzrnja.

Tablica 10.

Teren (redak) i izlazak iz skloniSta za vnijeme uzbuna (stupac)U svakoj deliji tablice navedeni su: frekvencija i Vo retka

ZAGREB

SISAK

prati svako napultanje skloni5ta, svakako treba dje-lovati odgovaraju6im mjerama.

DOZIVLIAVANJE zu VNTEME UZBUNAPrema odekivanju, gradani Siska puno &iee'a-

vje5tavaju o neposrednim opaZanjima neprijatelj-skog djelovanja. Zratno je veii postotak njih vidiozrakoplove (89,9% prema 63Vo), vd.dio (54.LVo pre-ma L6.1,Vo) i duo (84.1% prema 65.4%) bombar-diranje, te duo detonacije mina (97.lVo prema6e.2%).

Dvostruko veii postotak Si5dana izjavljuje da senetko iz njihove obitelji makar priwemeno sklanjaoa grada @O.lVo prema 19.9%). S obzirom na ra-zlike u intenzitetu ratnih razaranja, na podrudju Si-ska i Zagreba bilo je opravdano odekivati i ve6urazliku u destini odlaska Si5dana iZagrepdana'twangrada.

Glede mogueih razloga za nelagodu prilikomboravka u skloni5tu, statistidki znadajne razhkeiskazale su se u tri od ponudenaZ3 izvora nelagode.Veia opasnost (i stvarna, a i doZivljena) od djelo-vanja pete kolone izazvalaje, dini se, veiu podozri-vost gradana Siska prema nepoznatim osobama, pa

UKUPNO

211

50.5

)n'7

49.5

UKUPNO

72 - test

9.87570

STUPNJEVISLOBODE

4

ZNA.AJNOST

.u26

t2 4182.9 100.0

KOEFICIJENTKONTXNGENCIJE

.1519

76

18.2

7

1.7

2U67.9

399.3

Nekoliko raz,loga uvjetovalo je de5ie izlaske gra-

dana Siska iz skloniSta. Tako SiSdani de5de od Za-grepdana odlaze u stan po potrebne stvari (65.7Vo

prema 46Vo), provjeriti da li je u kudi sve u redu(52.2% prema 23.7Vo), telefonirati (174% prema7.6Vo), ili na WC (62.3% prema 27%). Oi razl,oziizlaska posve su razumljivi ima li se na umu da sugraelani Siska bili prisiljeni na dugotrajan boravaku skloni5tu. S obzirom na velik stupanj rizika koji

138

tako de56e izjavljuju da ih u skloni5tu smeta nazod-nost nepoznatih ljudi (Tablica 11). Razlika izmedugradana dvaju grada postoji i u doZivljaju neugodezbog neuredne prehrane, 5to osrednje ilijako smeta50.2% Siidarra prema 32.7% Zagrepdana. Ovaj po-datak odraz je razhka u destini i dugotrajnosti bo-ravaka u skloni5tu stanovnika dvaju gradova.Takloder je vi5e Si5dana koji procjenjuju da ihosrednje ili jako smeta slabo osvjetljenje u skloni5tu(42Vo prema33.6).

NISAMrrfiO

I

NISAMMOGAO

PONEKAD

3

REDOVITO

4

MSAMtsI0

5

4621.8

5

2.4

130

67.6 10.0

9

4.3

30

14.5

)1.0

1.54

74.4

18

8.7

a

7.4

Civilna za5tita 2 (193) 2,129-l4l K.Bosnar,A.Kulenovi6,I.MaruSi6,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski:

Tablica 11.Teren (redak) i smeta prisustvo nepoznatih ljudi u skloni5tu (stupac)U svakoj detiji tablice navedeni su: fiekvenciia i Vo retV,a

ZAGREB

UKUPNO

418100.0

27750.5

207

49.5

180743.1

STUPNJEVISLOBODE

3

ZNA.AJNOST

.0223

KOEFICUENTKONTINGENCIJE

.1498

KOEFICIJENTKONTINGENCUE

.'t666

4811.5

70

t6.7120

28.7

Pofwdu za uglavnom dobru druitvenu klimu uskloni5tima u oba grada nalazimo u Tablici 12. C.ak9 5.2Vo Zagr ep dana, te 89 .8Vo Si5dana procj enj uj e teodnose wlo srdadnima ili uglavnom dobrima. No,ipak ne5to vi5e Si5dana te odnose procjenjuje kao

ne previSe dobre ili dak neugodne (L1.LVo prema4.8Vo), Sto opet treba pripisati dinjenici da su uskloni5tu proveli puno vi5e vremena, a wemenomje za odekivati desiu pojavu razmlrica i neugodno-sti.

UKUPNO

Tablica 12.Teren (redak) i ocjena meiluljudskih odnosa u skloni5tu (stupac)U svakoj deliji tablice navedeni su: frekvencija i Va relk,a

ZAGREB

UKUPNO

72 - t""t

9.60308

y2 * test

LL.U606

208

50.1

20749.9

415

100.0

STUPNJEVISLOBODE

3

ZNAEAJNOS'f

.0079

139

UOPEE NE

1.

MALO

2

OSREDNJE

J

JAKO

4

96

45.569

32.729

13.717

8.1

u40.6

51

24.641

19.831

15.0

UOP.E NE

1

MAI-O

2

OSREDNJE

3

JAKO

4

UKUPNO

93M.7

105

50.57

3.43

1.4

63

30.4123

59.4

11

5.310

4.8

156

37.622854.9

18

4.313

3.1

K.B osnar,A.Kulenovii,I.Maru5i6,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski Civilna zaltita 2 (1993) 2, L29-l4l

S obzirom na zastupljenost predloZenih emoci-onalnih stanja, nema statistidki znadajnih razlikaiz-medu stanovnika dvaju gradova, osim u doZidajustraha (Tablica 13). Razurrljivo je, s obzirom naproZivljeno iskustvo, da se stanovnici Siska de56eosje6aju prestra5enima - 66.LVo njih prestraleno jebarem malo, prema 54.5% Zagrep(,ana.

Tablica 13.Teren (redak) i vedi dio vremena osjedam se prestraSen (stupac)U svakoj deliji tablice navedeni u: frekvencija i Vo retka

ZAGREB

SISAK

vlastito skloni5te. U skupini onih koji se nisu skla-njali podjednako desto na podetku razdoblja uz-bunjivanja i kasnije znadajno je ve6i postotakZagrepd,ana koji su se deI6e sklanjali u podetku raz-doblja uzbunjivanja, dok je vi5e Si5dana medu oni-ma koji su se de5ie sklanjali nakon Sto su uzbuneudestale. U skloni5tu SiSdani u ve6em postotku od

UKUPNO

418100.0

zNaisNosr

.0287 .1455

Zagrepdana slu5aju radio, kartaju ili igraju dru-Stvene igre, a takoder de5ie pokuSavaju odagratinesreiu. Skloni5te za wijeme uzbune puno de56enapultaju graClani Siska nego Zagreba, te u veiempostotku izvjeStavaju o neposrednim opaZanjimaratnih djelovanja. Gotovo dvostruko ve6i postotakSi5dana izjavljuje da se netko iz njihove obitelji ma-kar priwemeno sklanjao ianan grada. S obzirom naizvore neugode u skloniStu, gradane Siska znadajnovi5e smeta nazodnost nepoznatih osoba, neurednaprehrana te slabo osvjetljenje u skloni5tu.

Na temelju navedenih podataka moZe se zaklju-diti da su dobivene razlike u informiranosti, doZiv-ljavanju i ponalanju gradana Zagreba i Siskauglavnom u skladu s odekivanjima i da wlo jasnoodraZavaju stvarne razlike u izvrgnutosti dvaju gra-da ratnim razaranjima. S obzirom na Zestinu idugotrajnost ratnih razaranja Siska u usporedbi sZagrebom, dinjenica da nisu dobivene i vede razlikegovori o tome da su reakcije stanovnika obaju gra-da bile relativno slidne, tj. donekle neovisne o stvar-noj opasnosti.

211,

50.5

207

49.5

42

10.0

62

14.8

148

35.4

16639.7UKUPNO

yz - test

9.M580

ZAKLJUiAK

STUPNJEVISLOBODE

3

Usporedeni su rezultati ankete provedene na vi-soko komparabilnirn reprezentativnirn uzorcimagradana Zagreba i Siska o njihovoj informiranosti,pona5anju i doZivljavanju za wijeme uzbuna. Dobi-vene razlike pokazuju da su Si5dani bolje informirani o postupcima u sludaju uzbuna negoZagrepdani i pri tom znadajno deSie upotrebljavajuradio i TV kao izvor informacija. Pri odlasku uskloni5te rjede se odZagrepdana rukovode prepo-rukom sluZbenih tijela, a de56e vlastitom procjenornopasnosti. Takoder, de5ie osje6aju strah, te ga de-SCe i navode kao razlog odlaska u skloni5te. Si5daniu znadajno vedem postotku nego Zagrepdani svojeskloni5te procjenjuju podjednako nesigurnim kao ibilo koje drugo mjesto, de56e smatrajn da se pa-metno skloniti iizvan wemena uzbune, a znadajnomanje odobravaju stavove koji umanjuju realnuopasnost. Glede odlaska u skloniSte, podacipokazuju da se Si5dani u znadajno vedem postotkusklanjaju u podrum zgrade, a ako ih je uzbtna za-tekla na ulici, de56e se od Zagrepdana sklanjaju u

Lq

KOEFICUENTKONTINGENCUE

UOPiE NE

1

MALO

)OSREDNJE

J

JAKO

4

96

45.567

31.833

15.615

7.1

70

33.881

39.7

29

14.0

27

13.0

Civilna za5tita 2 (L993) 2,129-141 K.Bosnar,A.Kulenovii,I.Maru5ii,F.Prot,I.Toth,P.Zarevski:

LITERATURA

Bosnar, K., Kacian, N., Kulenovii, A., Prot, F., Toth,I., Zarevski, P. (1992a). Ponalanje gradanaZa-gr eba za wijeme uzbuna: Osnovni statistidki po-kazatelji. Sigurnost, 34:L7 -44, 1992.

Bosnar, K., Kacian, N., Kulenovii, A., Prot, F., Toth,I., Zarevski, P. (1992b). Ponaianje gradana Za-greba za wijeme uzbuna. Studija. Filozofski fa-kultet, Zavod za istraiivanje i rarvoj sigurnosti,Stab civilne za5tite Republike Hrvatske, Zagreb,293 stranice.

SUMMARY

Bosnar, K., Maru5ii, I., Kulenovii, A., Prot, F.,Toth, I., Zarevslct, P. (1992c). PonaSanje gradanaSiska za wijeme uzbuna. Studija. Filozofski fa-kultet, Zavod za istraiivanje i rawoj sigurnosti,StoZer civilne zaitite Republike Hrvatske, Za-greb, 122 stranice.

Slunjski, J. (1992). Djelovanje civilne zaltite u uvje-tima agresije na republiku Hrvatsku. Civilna za-Stita, 1-, 1, 1-10.

Zarevslr.t, P., Prot, F., Kulenovii, A., Bosnar, K.,Maru5i( l. (1992). Sto oas smeta u skloni5tu.Civilna zaltita, 1: 11-18.

COMPARISON OF BEIIAYIOUR OF CITIZENS OF ZAGREB AND SISAKDURING ALERTS

In order to compare citizens' behaviour during the alerts in the areas that were under immediate andlong term ,va1 danger to the behaviour of those citizens living in the areas that were slightly endangeredby war activities, a questionnaire of the highly representative sample of the citizens of Z,agreb (N : 211)and Sisak (N : 207) was carried out. The analysed and compared results showed that the ffierences ininformation, experiencing, and the behaviour of the citizens of Zagreb and Sisak were mostly in agreementwith the expectancies, and that they clearly reflect the real differences in the e4posure of the two urbanareas to the war dangers. However, if we take into account that the extent of the war destruction in Sisakwas far greater than in Zagreb, the fact that the obtained differences in the reactions are not much greaterpoints to the fact that people reacted relatively simil6ly, i. e. that their reactions were to a point independentfrom the real dangers.

Key Wordsz shelters, alert, estimating danger, looking for shelter

Received for publication:28. I 1993.

L4L