biblioteka vanjsko vrjednovanje...

BIBLIOTEKA VANJSKO VRJEDNOVANJE OBRAZOVANJA

IZVJEŠDE O VANJSKOM VRJEDNOVANJU U OSNOVNIM ŠKOLAMA PREDSTAVLJANJE REZULTATA UČITELJIMA I STRUČNIM SURADNICIMA – ispiti provedeni školske godine 2007./2008. –

BIBLIOTEKA VANJSKO VRJEDNOVANJE OBRAZOVANJA

Naslov: IZVJEŠDE O VANJSKOM VRJEDNOVANJU U OSNOVNIM ŠKOLAMA PREDSTAVLJANJE REZULTATA UČITELJIMA I STRUČNIM SURADNICIMA – ispiti provedeni školske godine 2007./2008. – Nakladnik: NACIONALNI CENTAR ZA VANJSKO VREDNOVANJE OBRAZOVANJA HR - 10 000 Zagreb, Trg Marka Marulida 18 Telefon: 01/4501 800; Telefaks: 01/4501 801 E-pošta: [email protected]; Web: www.ncvvo.hr Za nakladnika: Goran Sirovatka, dipl. ing., ravnatelj Centra

Glavni urednik: mr.sc. Nenad Markovid, prof., načelnik Odjela za izdavaštvo Izvješde pripremili: Djelatnici Centra: mr. sc. Biljana Vrankovid, Ružica Jemeršid, dipl. učiteljica, Irena Matoic, prof., Irena Ivančid, prof., Sanja Horvatid, dipl. defektolog, Maja Reberšak, dipl. učiteljica, Vesna Vukovid Vanjski suradnici: mr. sc. Mara Kovačid, prof. def. i Željka Butorac, prof. def. – logoped Korektura i priprema: Dragan Nimac Naslovna stranica: Igor Krstičevid

Tisak: Graphprint d.o.o., Čakovec

Zagreb, srpanj 2009. ISSN 1847-3830

mailto:[email protected]

http://www.ncvvo.hr/

IZVJEŠĆE O VANJSKOM VRJEDNOVANJU U OSNOVNIM ŠKOLAMA

PREDSTAVLJANJE REZULTATA UČITELJIMA I STRUČNIM SURADNICIMA – ispiti provedeni školske godine 2007./2008. –

Zagreb, srpanj 2009.

5

SADRŽAJ

SADRŽAJ ...................................................................................................................................... 5

1. UVOD ................................................................................................................................... 7

2. PREDSTAVLJANJE REZULTATA ISPITIVANJA UČITELJIMA I STRUČNIM SURADNICIMA ....... 9

2.1. Ciljevi i vrijeme provedbe........................................................................................... 9

2.2. Projekt vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika u školskoj godini 2007./2008. .............................................................................................................. 12

2.2.1. Sudionici projekta vanjskoga vrjednovanja.................................................. 12

2.2.2. Ciljevi projekta vanjskoga vrjednovanja ....................................................... 16

2.2.3. Metodologija ispitivanja ............................................................................... 16

2.2.4. Odziv ispitima ............................................................................................... 16

2.2.5. Organizacija i provedba ispitivanja .............................................................. 17

2.2.6. Prikaz rezultata ispitivanja ........................................................................... 17

2.2.7. Analizirane varijable kao čimbenici utjecaja na uspjeh u ispitima............... 20

3. IZVJEŠDA STRUČNIH RADNIH SKUPINA NAKON ODRŽANIH PREDAVANJA I RASPRAVA ... 21

3.1. Uvod ..................................................................................................................... 21

3.2. Izvješda – predmetna nastava .................................................................................. 25

3.2.1. Hrvatski jezik ................................................................................................ 25

3.2.2. Engleski jezik ................................................................................................ 27

3.2.3. Njemački jezik ............................................................................................... 28

3.2.4. Biologija ........................................................................................................ 29

3.2.5. Kemija ........................................................................................................... 31

3.2.6. Fizika ............................................................................................................. 34

3.2.7. Povijest ......................................................................................................... 35

3.2.8. Geografija ..................................................................................................... 37

3.3. Izvješde – razredna nastava ..................................................................................... 38

3.4. Predstavljanje rezultata ispita iz materinskih jezika nacionalnih manjina .............. 40

3.4.1. Srpski jezik .................................................................................................... 40

3.4.2. Talijanski jezik ............................................................................................... 41

3.5. Predstavljanje rezultata ispita prilagođenih učenicima s teškodama ...................... 41

4. ANALIZA POPRATNIH UPITNIKA ........................................................................................ 45

4.1. Uvod ..................................................................................................................... 45

4.2. Instrumentarij i metodološka objašnjenja ............................................................... 45

4.3. Uzorak i ispitanici ..................................................................................................... 45

4.4. Rezultati i rasprava ................................................................................................... 47

4.4.1. Organizacija i provedba ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika ....................................................................................... 47

IZVJEŠDE O PREDSTAVLJANJU REZULTATA VANJSKOGA VRJEDNOVANJA - OSNOVNE ŠKOLE – ISPITI ŠK. GOD. 2007./2008.

6

4.4.2. Ispitni katalog ............................................................................................... 52

4.4.3. Ispit vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika ..................... 56

4.4.4. Rezultati vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika kao pokazatelj znanja učenika ............................................................................ 63

4.4.5. Ocjene projekta i predavača ........................................................................ 69

4.5. Analiza rezultata upitnika prema nastavnim predmetima (područjima) ................ 72

4.5.1. Engleski jezik i Njemački jezik....................................................................... 72

4.5.2. Fizika/Biologija/Kemija ................................................................................. 86

4.5.3. Povijest/Geografija ....................................................................................... 97

4.5.4. Razredna nastava ....................................................................................... 108

4.5.5. Hrvatski jezik .............................................................................................. 118

5. PREDSTAVLJANJE ŠKOLSKIH REZULTATA ......................................................................... 129

6. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 133

7

1. UVOD

Vanjskim se vrjednovanjem obrazovnih postignuda učenika osnovne škole provjerava-ju trajna, temeljna znanja, sposobnosti, vještine i stvaralaštvo, rješavanjem problemskih za-dataka koji otkrivaju razinu kompetencija u konceptu učiti kako učiti radi ovladavanja spo-menutim konceptom, što je preduvjet cjeloživotnoga učenja. Oblikovanje vanjskoga vrjedno-vanja temelji se na načelu interdisciplinarnosti u utvrđivanju trajnih znanja, sposobnosti i vještina.

Provedeno eksperimentalno vanjsko vrjednovanje (2006./2007.) pokazalo je dobru prihvadenost projekta vanjskoga vrjednovanja, zadovoljavajudu razinu znanja iz Hrvatskoga jezika i Matematike na državnoj razini te se pokazalo da školske ocjene učenika slijede us-pjeh na ovim ispitima. Ovi su rezultati također pokazali da razlike u uspjehu na ispitima ovise i o županiji, o osnivaču škole, o broju stručnih suradnika, kao i o stručnoj spremi učitelja i roditelja te o još nekim pokazateljima.

Polazedi od rezultata i spoznaja dobivenih prvim vanjskim vrjednovanjem, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, uz stručnu i znanstvenu podršku Instituta druš-tvenih znanosti Ivo Pilar te uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, proveo je školske godine 2007./2008. još opsežniji projekt vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postig-nuda učenika osnovne škole.

U to vanjsko vrjednovanje uključena su nova nastavna područja i nastavni predmeti te

je cjelokupno vrjednovanje provedeno na populaciji učenika 4. i 8. razreda, dakle na završet-

ku određenih obrazovnih ciklusa osnovnoškolskoga obrazovanja.

U razrednoj se nastavi ispitivanje provelo u 4. razredu, na završetku školske godine,

jedinstvenim ispitom u kojemu pitanja izražavaju cjelovitost spoznaje utvrđivanjem relevan-

tnih znanja, sposobnosti i vještina. Ispitivanjem su obuhvadeni sljededi nastavni predmeti:

Hrvatski jezik, strani jezik u redovitoj nastavi, Matematika i Priroda i društvo. Uz to je ispiti-

vana i sposobnost učenika za integraciju znanja i vještina koje se razvijaju u navedenim nas-

tavnim predmetima.

U predmetnoj se nastavi ispitivanje provelo na završetku školske godine u 8. razredu,

što odgovara završetku osnovnoga školovanja. Pri tom su se provjeravala znanja, vještine i

sposobnosti učenika u nastavnim predmetima Fizici, Biologiji, Kemiji, Geografiji, Povijesti i

Hrvatskom jeziku te stranom jeziku u redovitoj nastavi, kao i osposobljenost učenika za rje-

šavanje problemskih zadataka koji zahtijevaju integraciju sadržaja u prirodoslovnom i priro-

doslovno-društvenom području.

Prvi je put vanjsko vrjednovanje obrazovnih postignuda učenika osnovne škole prove-deno na cijeloj populaciji učenika jedne generacije. Ispite su pisali svi učenici 4. i 8. razreda koji su za to dobili suglasnost roditelja.


8

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, uz suradnju znanstvenika s In-stituta društvenih znanosti Ivo Pilar, u listopadu 2008. rezultate ispita vanjskoga vrjednova-nja provedenih školske godine 2007./2008. najprije je predstavio ravnateljima i osnivačima osnovnih škola.

Nakon toga je, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, u svim županijama Re-publike Hrvatske organizirao stručne skupove na kojima su rezultati predstavljeni učiteljima i stručnim suradnicima.

U ovoj se knjizi donosi izvješde o predstavljanju rezultata učiteljima i stručnim surad-nicima osnovnih škola.

9

2. PREDSTAVLJANJE REZULTATA ISPITIVANJA UČITELJIMA I STRUČNIM SURADNICIMA

2.1. Ciljevi i vrijeme provedbe

Cilj je ovih stručnih skupova bio upoznati učitelje svih nastavnih predmeta (koji su obuhvadeni ispitivanjem) s metrijskim obilježjima ispita te s rezultatima ispitivanja, a isto tako i učiniti ih polazištem za provođenje projekta samovrjednovanja te čimbenikom pobolj-šanja kvalitete nastave i rada škole uopde. Također se željelo dobiti povratne informacije o prihvadenosti vanjskoga vrjednovanja u školama te dobiti vrijedne podatke koji de poslužiti u poboljšanju izradbe mjernih instrumenata te unaprjeđivanju cjelokupnoga postupka vanj-skoga vrjednovanja u osnovnoj školi.

Tema stručnih skupova na kojima su predstavljeni rezultati ispitivanja učiteljima i stručnim suradnicima bila je Metrijska analiza i rezultati završnih ispita vanjskoga vrjednova-nja u šk. god. 2007./2008.

Predstavljanje rezultata po županijama organizirano je i održano od studenoga 2008. do ožujka 2009. godine prema rasporedu u Tablici 1. i Tablici 2.


10

Tablica 1. Raspored predstavljanja rezultata učiteljima predmetne nastave

ŽUPANIJA DATUM MJESTO VRIJEME

ZAGREBAČKA 24. 11. 2008. OŠ. S. RADIDA, BOŽJAKOVINA 10.00 – 13.00; 15.00 – 18.00

KRAPINSKO-ZAGORSKA 12. 1. 2009. OŠ. A. CESARCA, KRAPINA 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

SISAČKO-MOSLAVAČKA 13. 1. 2009. OŠ 22.LIPNJA, SISAK 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

KARLOVAČKA 14. 1. 2009. OŠ GRABRIK, KARLOVAC 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

VARAŽDINSKA 19. 1. 2009. 6. OŠ VARAŽDIN, VARAŽDIN 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 16. 1. 2009. OŠ "ĐURO ESTER", KOPRIVNICA 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 15. 1. 2009. 1. OŠ BJELOVAR, BJELOVAR 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

PRIMORSKO-GORANSKA 5. 2. 2009. OŠ PEHLIN, PEHLIN 34, RIJEKA 15.00 – 17.00

6. 2. 2009. OŠ PEHLIN, PEHLIN 34, RIJEKA 15.00 – 17.00

LIČKO-SENJSKA 9. 2. 2009. OŠ DR. JURE TURIDA, GOSPID 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 21. 1. 2009. VISOKA ŠKOLA, TRG LJ. PATAČIDA 3, VIROVITICA

10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

POŽEŠKO-SLAVONSKA 16. 2. 2009. OŠ "DOBRIŠA CESARID", POŽEGA 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

BRODSKO-POSAVSKA 17. 2. 2009. OŠ ANTUNA MIHANOVIDA, SLAVONSKI BROD

10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

ZADARSKA 2. 3. 2009. OŠ Š. KOŽIČIDA BENJE, ZADAR 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

OSJEČKO-BARANJSKA 18. 2. 2009. OŠ "MLADOST", SJENJAK 7, OSIJEK

10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

19. 2. 2009. OŠ "MLADOST", SJENJAK 7, OSIJEK 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

ŠIBENSKO-KNINSKA 03. 3. 2009. OŠ DR. FRANJE TUĐMANA, KNIN 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

20. 2. 2009.

OŠ MITNICA, VUKOVAR 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00;

8. 4. 2009. (SRPSKI JEZIK)

OŠ DRAGUTINA TADIJANOVIDA, VUKOVAR

11.00 – 13.00

SPLITSKO-DALMATINSKA 04. 3. 2009. OŠ MARJAN, SPLIT

10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

05. 3. 2009. OŠ MARJAN, SPLIT 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

ISTARSKA 10. 2. 2009. VIŠA ŠKOLA U PULI 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 09. 3. 2009. OŠ I. GUNDULIDA, DUBROVNIK 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

MEĐIMURSKA 20. 1. 2009. II. OŠ ČAKOVEC, ČAKOVEC 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

GRAD ZAGREB

2. 12. 2008. OŠ SESVETSKI KRALJEVEC 10.00 – 13.00; 15.00 – 18.00

3. 12. 2008. OŠ M. KRLEŽE, ZAGREB 10.00 – 12.00; 15.00 – 18.00

4. 12. 2008. OŠ M. KRLEŽE, ZAGREB 10.00 – 12.00; 15.00 – 18.00


11

Tablica 2. Raspored predstavljanja rezultata učiteljima razredne nastave

ŽUPANIJA DATUM MJESTO VRIJEME

ZAGREBAČKA 24. 11. 2008. GRADSKA VIJEDNICA, DUGO SELO 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

KRAPINSKO-ZAGORSKA 12. 1. 2009. OŠ "LJUDEVIT GAJ", KRAPINA 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

SISAČKO-MOSLAVAČKA 13. 1. 2009. OŠ 22. LIPNJA, SISAK 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

KARLOVAČKA 14. 1. 2009. GRADSKA KNJIŽNICA, KARLOVAC 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

VARAŽDINSKA 19. 1. 2009. GRADSKA VIJEDNICA, VARAŽDIN 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 16. 1. 2009. OŠ "ĐURO ESTER", KOPRIVNICA 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

BJELOVARSKO-BILOGORSKA 15. 1. 2009. ŽUPANIJSKA VIJEDNICA, BJELOVAR 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

PRIMORSKO-GORANSKA 06. 2. 2009. OŠ PEHLIN, PEHLIN 34, RIJEKA 15.00 – 17.00

LIČKO-SENJSKA 09. 2. 2009. OŠ DR. JURE TURIDA, GOSPID 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

VIROVITIČKO-PODRAVSKA 21. 1. 2009. VISOKA ŠKOLA, TRG LJ. PATAČIDA 3, VIROVITICA

10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

POŽEŠKO-SLAVONSKA 16. 2. 2009. OŠ „DOBRIŠA CESARID“, POŽEGA 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

BRODSKO-POSAVSKA 17. 2. 2009. OŠ A. MIHANOVIDA, SLAVONSKI BROD

10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

ZADARSKA 02. 3. 2009. OŠ ŠIMUNA KOŽIČIDA BENJE, ZADAR 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

OSJEČKO-BARANJSKA 19. 2. 2009. OŠ ANTUNA MIHANOVIDA, OSIJEK 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

ŠIBENSKO-KNINSKA 03. 3. 2009. OŠ DR. FRANJE TUĐMANA, KNIN 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 20. 2. 2009. RUŽIČKINA KUDA, VUKOVAR 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

SPLITSKO-DALMATINSKA 04. 3. 2009. NADBISKUPSKO SJEMENIŠTE, SPLIT 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

ISTARSKA 10. 2. 2009. VIŠA ŠKOLA, PULA 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

DUBROVAČKO-NERETVANSKA 09. 3. 2009. OŠ IVANA GUNDULIDA, DUBROVNIK 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

MEĐIMURSKA 20. 1. 2009. II. OŠ ČAKOVEC 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

GRAD ZAGREB

01. 12. 2008. ZAGREB, OŠ A. G. MATOŠA 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00

03. 12. 2008. ZAGREB, OŠ I. G. KOVAČIDA 10.00 – 12.00; 15.00 – 17.00


12

2.2. Projekt vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika u školskoj godini 2007./2008.

U prvome dijelu skupa predstavnici Centra održali su predavanje s temom Rezultati vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika 4. i 8. razreda osnovne škole u šk. god. 2007./2008.

Skupini učitelja Biologije, Kemije i Fizike predavanje je održao voditelj u ime Centra Nenad Markovid, prof.; učiteljima razredne nastave predavanje je održala Ružica Jemeršid, dipl. učit.; učiteljima Povijesti i Geografije mr. sc. Biljana Vrankovid, a učiteljima Hrvatskoga jezika Irena Ivančid, prof.

U tom su predavanju sudionicima predstavili projekt vanjskoga vrjednovanja prove-denoga u školskoj godini 2007./2008. s naglaskom na rezultatima pojedinih ispita na držav-noj i županijskoj razini. Nazočni učitelji dobili su informacije o sudionicima, ciljevima, meto-dologiji, odzivu učenika ispitima, organizaciji i provedbi ispita te o prosječnim rezultatima ispita.

2.2.1. Sudionici projekta vanjskoga vrjednovanja

Nositelj je projekta „Vanjsko vrjednovanje obrazovnih postignuda učenika 4. i 8. raz-reda osnovne škole u školskoj godini 2007./2008.“ bio Nacionalni centar za vanjsko vredno-vanje obrazovanja, koji je organizirao i proveo ispitivanje, dok je znanstvenu potporu i recen-ziju pružio Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

U ovome je projektu sudjelovalo: 145 članova stručnih radnih skupina (učitelji, nas-tavnici, profesori, znanstvenici); 844 ravnatelja osnovnih škola; 14 372 člana školskih ispitnih povjerenstava (u razrednoj i u predmetnoj nastavi); 523 ocjenjivača te 1 osoba u Državnom zavodu za statistiku.

PROJEKTNI TIM CENTRA

Nenad Markovid, prof., voditelj

mr. sc. Ira Tretinjak

mr. sc. Biljana Vrankovid

Ružica Jemeršid, dipl. učiteljica

Sanja Horvatid, dipl. defektolog

Tonija Vladislavid, prof.

Anđa Lovrid, prof.

Vesna Vukovid

PROJEKTNI TIM INSTITUTA DRUŠTVENIH ZNANOSTI IVO PILAR

doc. dr. sc. Josip Burušid, voditelj

dr. sc. Ivana Ferid

mr. sc. Toni Babarovid

Marija Šakid, prof.


13

ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE ZA IZRADBU ISPITA IZ RAZREDNE NASTAVE (HRVATSKI JEZIK, MATEMATIKA, PRIRODA I DRUŠTVO)

prof. dr. sc. Ante Bežen, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Ljiljana Klinger, dipl. učiteljica, OŠ Matije Gupca, Zagreb

Dubravka Ljubičid, dipl. učiteljica, OŠ Brestje, Sesvete

Vlatka Mijid, dipl. učiteljica, OŠ Luka, Sesvete

Snježana Romid, dipl. učiteljica, OŠ Lijepa Naša, Tuhelj

Sandra Šore, dipl. učiteljica, OŠ Lučac, Split

Silvana Galinovid, dipl. defektolog, OŠ Miroslava Krleže, Zagreb

Vesna Bobinski, učiteljica, OŠ Silvija Strahimira Kranjčevida, Zagreb

Karmen Hlad, učiteljica, OŠ Dragutina Domjanida, Zagreb

ČLANOVI STRUČNE RADNE SKUPINE ZA IZRADBU ISPITA IZ RAZREDNE I PREDMETNE NASTAVE – PRVI STRANI JEZIK

ENGLESKI JEZIK

mag. Ivana Cindrid, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kristina Abramovid, prof., OŠ Mate Lovraka, Nova Gradiška

Ela Ivanid, prof., OŠ Veliko Trgovišde

Ksenija Rumora, prof., OŠ Franje Krežme, Osijek

Ivana Škarica-Mital, prof., Gimnazija Nova Gradiška

NJEMAČKI JEZIK

Iva Milardovid Štimac, prof., OŠ Josipa Račida, Zagreb

Mirjana Sajko, prof., OŠ Dragutina Tadijanovida, Zagreb

Vesna Klajn, dipl. nastavnica, OŠ Josipa Kozarca, Vinkovci

FRANCUSKI JEZIK

Loreana Selišek-Butina, prof., XV. gimnazija, Zagreb

Dubravka Skenderovid-Keleč, prof., OŠ Bukovac, Zagreb

Alice Stepinac, prof.

TALIJANSKI JEZIK

Lorena Lazarid, prof., OŠ Jurja Dobrile, Rovinj

Sandra Mardešid, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Majda Milevoj Klapčid, prof., OŠ “Ivan Goran Kovačid”, Čepid


14

ČLANOVI STRUČNIH RADNIH SKUPINA ZA IZRADBU ISPITA IZ PREDMETNE NASTAVE

HRVATSKI JEZIK

prof. dr. sc. Sanda Ham, Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku

prof. dr. sc. Karol Visinko, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Ankica Blažinovid-Kljajo, prof., OŠ Brestje, Sesvete

Mirjana Jukid, prof., OŠ Rudeš, Zagreb

Iverka Kraševac, prof., OŠ Augusta Harambašida, Zagreb

Sunčica Križan Kadi, prof., OŠ Novi Marof

Marina Marijačid, prof., OŠ Smiljevac, Zadar

Anđa Suvala, prof. OŠ Vladimira Nazora, Čepin

Divna Šušid, prof., OŠ Mejaši, Split

BIOLOGIJA

dr. sc. Vesna Kostovid-Vranješ, Prirodoslovno-matematički fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

dr. sc. Ljiljana Matulec, prof., OŠ Vladimira Nazora, Virovitica

Marijana Bastid, prof., OŠ Rudeš, Zagreb

Antonella Runje, dipl. ing., OŠ Vukomerec, Zagreb

KEMIJA

Manuela Međimurec, prof., OŠ Mursko Središde

Tomislav Vrbanec, prof, OŠ Orehovica

Mihaela Vrbnjak, prof., VI. OŠ Varaždin

Petar Vrkljan, prof.

FIZIKA

mr. sc. Vlado Halusek, prof., OŠ Kloštar Podravski

Anđelka Jalušid, prof., OŠ Rudeš, Zagreb

Siniša Režek, prof., OŠ Žitnjak, Zagreb

Vedran Šarac, prof., OŠ dr. Ante Starčevida, Zagreb

Sonja Prelovšek-Peroš, dipl. nastavnica, OŠ Vladimira Nazora, Pazin

POVIJEST

mr. sc. Dunja Modrid-Blivajs, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Maja Dutid-Gorup, prof., Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Augustin Knežid, prof., OŠ Lijepa Naša, Tuhelj

Petar Perid, prof., OŠ Bijadi, Kaštel Novi

Lidija Vranar, prof., OŠ Antuna Nemčida Gostovinskoga, Koprivnica

GEOGRAFIJA

mr. sc. Ružica Vuk, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Anđelka Bilid, prof., OŠ Ludbreg

Jasmina Grabrid, prof., OŠ Huga Badalida, Slavonski Brod

Zoran Ljubid, prof., OŠ Spinut, Split

Tomislav Štancl, prof., OŠ Brezovica, Zagreb


15

IMENOVANI KONZULTANTI

Za razrednu nastavu:

mr. sc. Vlado Halusek, prof., OŠ Kloštar Podravski

mr. sc. Lucija Puljak, dipl. učiteljica, OŠ Pučišda

Marina Sabolovid, prof., OŠ Luka, Zagreb

Za predmetnu nastavu:

prof. dr. sc. Ante Bežen, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

doc. dr. sc. Nenad Judaš, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

doc. dr. sc. Draginja Mrvoš-Sermek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

mr. sc. Nataša Nikpalj-Juraid, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb

mr. sc. Zrinka Pongrac-Štimac, prof., V. gimnazija, Zagreb

Jadranka Strabid, prof., OŠ Rudeš, Zagreb; XVIII. gimnazija, Zagreb


16

2.2.2. Ciljevi projekta vanjskoga vrjednovanja

Osnovni su ciljevi projekta vanjskoga vrjednovanja u školskoj godini 2007./2008. bili utvrditi razinu stečenih znanja, vještina i sposobnosti učenika u pojedinom nastavnom pre-dmetu i nastavnom području te ispitati osposobljenost učenika za međupredmetno povezi-vanje nastavnih sadržaja. Ciljevi su bili i pribaviti empirijski izvedene osnovice za razvoj cjelo-kupnoga postupka vrjednovanja u osnovnim školama te prihvatiti rezultate vrjednovanja kao smjernicu u planiranju i provođenju obrazovne politike.

2.2.3. Metodologija ispitivanja

Ovo je ispitivanje bilo skupno mjerenje znanja, vještina i sposobnosti učenika četvrtih i osmih razreda. U ispitivanju su sudjelovali svi učenici četvrtoga i osmoga razreda osnovne škole u Republici Hrvatskoj koji su dobili suglasnost roditelja za sudjelovanje u ispitivanju.

Ispitivanje svih učenika 4. razreda provedeno je jednim ispitom koji je sadržavao za-datke iz nastavnih predmeta: Hrvatski jezik, Matematika, Priroda i društvo; zadatke integraci-je nastavnih sadržaja navedenih predmeta te zadatke iz stranoga jezika u redovitoj nastavi (prvoga stranoga jezika).

Svaki je učenik 8. razreda pisao ukupno dva ispita.

Prvoga dana ispitivanja polovina učenika pisala je ispit koji je sadržavao zadatke iz na-stavnih predmeta Biologije, Fizike i Kemije te zadatke integracije nastavnih sadržaja navede-nih predmeta. Druga polovina učenika pisala je ispit koji je sadržavao zadatke iz nastavnih predmeta Povijesti i Geografije te zadatke integracije nastavnih sadržaja navedenih predme-ta.

Drugoga dana ispitivanja polovina učenika pisala je ispit iz Hrvatskoga jezika, a polovi-na učenika ispit iz stranoga jezika u redovitoj nastavi.

2.2.4. Odziv ispitima

Školske godine 2007./2008. četvrti razred pohađalo je 48 232 učenika, a osmi razred 46 196 učenika. Za ispitivanje je prijavljeno 47 617 učenika četvrtoga razreda i 45 638 učenika osmoga razreda. Ispitivanju je pristupilo 46 556 učenika četvrtoga razreda (97,78 %) i 44 400 učenika osmoga razreda (97,28%).

Broj ispitanika po pojedinom ispitu nalazi se u Tablici 3. i Tablici 4.

Tablica 3. Broj ispitanika u razrednoj nastavi

RAZREDNA NASTAVA BROJ UČENIKA BROJ ŠKOLA

Engleski jezik 39 103 771

Njemački jezik 5213 185

Talijanski jezik 44 2

Francuski jezik 43 3

Talijanski (materinski) jezik 127 9


17

Tablica 4. Broj ispitanika u predmetnoj nastavi

PREDMETNA NASTAVA BROJ UČENIKA BROJ ŠKOLA

Fizika, Kemija, Biologija i integracija 21 817 822

Povijest, Geografija i integracija 21 109 797

Hrvatski jezik 21 338 819

Engleski jezik 16 840 679

Njemački jezik 4 101 269

Francuski jezik 64 3

Talijanski (materinski) jezik 187 11

Srpski (materinski) jezik 289 18

2.2.5. Organizacija i provedba ispitivanja

Ispiti su provedeni u svim školama u isto vrijeme, u približno jednakim uvjetima (što podrazumijeva standardizacija) i potpuno anonimno – sa zaporkama.

Probno ispitivanje provedeno je 23. i 24. siječnja 2008. Završno ispitivanje provedeno je u razrednoj nastavi 2. i 3. travnja 2008. godine te u predmetnoj nastavi 6. i 8. svibnja 2008. godine.

Nacionalne manjine pisale su ispit 4. travnja 2008. godine u razrednoj nastavi te 7. svibnja 2008. godine u predmetnoj nastavi.

U Tablici 5. i Tablici 6. prikazani su rezultati na državnoj i županijskoj razini, a istaknu-ti su najviši i najniži prosječni rezultati.

2.2.6. Prikaz rezultata ispitivanja

Tablica 5. Prikaz rezultata – razredna nastava

RAZREDNA NASTAVA Prosječna riješenost ispita u %

Najviši prosječni rezultati po županijama

Najniži prosječni rezultati po županijama

HRVATSKI JEZIK 57,2%

Grad Zagreb (61,5%), Splitsko-dalmatinska županija (60,3%), Dubrovačko-neretvanska županija (60,1%)

Ličko-senjska županija (49,6%), Bjelovarsko-bilogorska županija (51,3%)

MATEMATIKA 52,9% Dubrovačko-neretvanska (58,3%) i Splitsko-dalmatinska županija (57,8%)

Koprivničko-križevačka (47,0%) i Ličko-senjska županija (47,2%)

PRIRODA I DRUŠTVO 61,2% Grad Zagreb (65,8%), Splitsko-dalmatinska županija (64,2%)

Ličko-senjska županija (54,8%)

INTEGRACIJA HRVATSKOGA JEZIKA, MATEMATIKE I PRIRODE I DRUŠTVA

48,2% Splitsko-dalmatinska županija (54,6%)

Koprivničko-križevačka (40,3%), Ličko-senjska (40,3%) i Bjelovarsko-bilogorska županija (40,9%)

ENGLESKI JEZIK 57,8% Grad Zagreb (65,1%) Ličko-senjska županija (45,5%)


18

Tablica 6. Prikaz rezultata – predmetna nastava

PREDMETNA NASTAVA

Prosječna rije-šenost ispita u %

Najviši prosječni rezultati po županijama

Najniži prosječni rezultati po županijama

FIZIKA 54,7%

Dubrovačko-neretvanska (59,8%), Krapinsko-zagorska županija (59,2%) i Grad Zagreb (59,2%)

Bjelovarsko-bilogorska (45,5%) i Virovitičko-podravska županija (47,3%)

KEMIJA 35,9%

Dubrovačko-neretvanska (39,8%), Krapinsko-zagorska (39,3%) i Varaždinska županija (39,3%)

Bjelovarsko-bilogorska (30,7%) i Virovitičko-podravska županija (31,5%)

BIOLOGIJA 42,2 % Grad Zagreb (45,0%) Krapinsko-zagorska (44,4%) i Varaždinska županija (44,4%)

Bjelovarsko-bilogorska (36,6%) i Požeško-slavonska županija (37,8%)

INTEGRACIJA 33,5% Dubrovačko-neretvanska (37,3%) i Splitsko-dalmatinska županija (36,7%)

Bjelovarsko-bilogorska (30,0%), Zagrebačka (30,1%) i Istarska županija (30,1%)

GEOGRAFIJA 42,7% Šibensko-kninska (46,2%) i Me-đimurska županija (46%)

Bjelovarsko-bilogorska (36,7%) i Ličko-senjska županija (37,8%)

POVIJEST 49,7%

Dubrovačko-neretvanska (56,7%), Zadarska (53,9%), Ši-bensko-kninska (53,6%) i Splits-ko-dalmatinska županija (53,6%)

Bjelovarsko-bilogorska županija (42,8%)

INTEGRACIJA 51,5 % Dubrovačko-neretvanska (56,6%) i Zadarska županija (55,6%)

Bjelovarsko-bilogorska županija (43,7%)

HRVATSKI JEZIK 45,4% Grad Zagreb(49,1), Dubrovačko-neretvanska županija (48,2%)

Bjelovarsko-bilogorska (41,9%), Virovitičko-podravska (42,0%) i Ličko-senjska županija (42,1%)

ENGLESKI JEZIK 58,4% Grad Zagreb (66,0%) Ličko-senjska (48,3%) i Bjelovarsko-bilogorska županija (49,0%)


19

NAJUSPJEŠNIJE SU ŽUPANIJE PREMA PROSJEČNIM POSTIGNUDIMA SVOJIH UČENIKA I ŠKOLA:

Dubrovačko-neretvanska

Grad Zagreb

Splitsko-dalmatinska županija.

U nekim predmetima njima se pridružuju Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska, Zadarska i Varaždinska županija.

PROSJEKU DRŽAVE NAJČEŠDE ODGOVARAJU REZULTATI:

Međimurske

Primorsko-goranske

Koprivničko-križevačke županije.

ZNATNO LOŠIJE REZULTATE OD NACIONALNOGA PROSJEKA, I TO ZA ČAK 10% ISPITNIH BODOVA, POSTIŽU UČENICI:

Bjelovarsko-bilogorske

Ličko-senjske

Virovitičko-podravske

Požeško-slavonske

Zagrebačke županije.


20

2.2.7. Analizirane varijable kao čimbenici utjecaja na uspjeh u ispitima

Analizirana obilježja škole

osnivač škole (grad, županija)

status škole (PPDS ili ne)

tip škole

rad u smjenama

stručna sprema učitelja u školi

izvođenje terenske i izvanučioničke nastave

veličina škole

stručna sprema ravnatelja

Analizirana obilježja učitelja

spol učitelja

stručna sprema učitelja

zvanje učitelja

staž učitelja

promjena učitelja tijekom školovanja

Analizirana obilježja učenika

spol učenika

dob učenika

učenik putnik

učenik koji ne putuje

stručna sprema obaju roditelja

status obitelji učenika

pedagoške mjere

obrazovno postignude učenika („informacije“)

21

3. IZVJEŠĆA STRUČNIH RADNIH SKUPINA NAKON ODRŽANIH PREDAVANJA I RASPRAVA

3.1. Uvod

U drugome dijelu skupa predstavnici stručnih radnih skupina za izradbu ispita održali su predavanje s temom Metrijska analiza i rezultati završnih ispita vanjskoga vrjednovanja u šk. god. 2007./2008.

U tome predavanju učiteljima je prikazan ispit, ustroj i proces izradbe ispita te metrij-ska analiza ispita (koju su izradili znanstvenici s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar) nakon čega je uslijedila rasprava s nazočnim učiteljima.

Popis članova predmetnih stručnih radnih skupina koji su održali predavanja nalaze se u Tablici 7. i 7a, a popis nazočnih predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje u Tablici 8.

Tablica 7. Popis predavača po županijama

ŽUPANIJA HRVATSKI JEZIK ENGLESKI JEZIK NJEMAČKI

JEZIK1

RAZREDNA NASTAVA

ZAGREBAČKA Ankica Blažinovid Kljajo

Ela Ivanid Dubravka Ljubičid

KRAPINSKO-ZAGORSKA Sunčica Križan Kadi Kristina Abramovid

Mirjana Sajko

Ante Bežen, Snježana Romid

SISAČKO-MOSLAVAČKA Iverka Kraševac Ivana Škarica Mital

Vlatka Mijid

KARLOVAČKA Iverka Kraševac Ivana Škarica Mital

Silvana Galinovid

VARAŽDINSKA Sunčica Križan Kadi Kristina Abramovid

Mirjana Sajko

Karmen Hlad

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA Sunčica Križan Kadi Ksenija Rumora Snježana Romid

BJELOVARSKO-BILOGORSKA Ankica Blažinovid Kljajo

Ksenija Rumora Lucija Puljak

PRIMORSKO-GORANSKA Karol Visinko Ksenija Rumora Dubravka Ljubičid

Karol Visinko Ksenija Rumora

LIČKO-SENJSKA Karol Visinko Ivana Škarica Mital

Ante Bežen, Snježana Romid

VIROVITIČKO-PODRAVSKA Ankica Blažinovid Kljajo

Ivana Škarica Mital

Karmen Hlad

POŽEŠKO-SLAVONSKA Anđa Suvala Ivana Škarica Mital

Vlatka Mijid

BRODSKO-POSAVSKA Anđa Suvala Kristina Abramovid

Vlatka Mijid

1 Predstavljanje rezultata ispita iz Njemačkoga jezika održano je samo u onim županijama koje imaju dovoljan broj učenika

koji su pisali ispit iz Njemačkoga jezika.


22

ZADARSKA Marina Marijačid Kristina Abramovid

Dubravka Ljubičid

OSJEČKO-BARANJSKA Anđa Suvala Ksenija Rumora Vesna Klajn Vlatka Mijid

Anđa Suvala Ksenija Rumora Vesna Klajn

ŠIBENSKO-KNINSKA Marina Marijačid Kristina Abramovid

Lucija Puljak

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA Anđa Suvala Ksenija Rumora Vesna Klajn Vlatka Mijid

SPLITSKO-DALMATINSKA Divna Šušid Ela Ivanid Lucija Puljak

Divna Šušid Ela Ivanid

ISTARSKA Karol Visinko Ivana Škarica Mital

Lucija Puljak

DUBROVAČKO-NERETVANSKA Marina Marijačid Ela Ivanid Silvana Galinovid

MEĐIMURSKA Sunčica Križan Kadi Kristina Abramovid

Mirjana Sajko

Snježana Romid

GRAD ZAGREB

Ankica Blažinovid Kljajo

Ela Ivanid Mirjana Sajko

Snježana Romid

Iverka Kraševac Ela Ivanid Mirjana Sajko

Karmen Hlad

Iverka Kraševac Ela Ivanid Mirjana Sajko

Tablica 7a. Popis predavača po županijama

ŽUPANIJA FIZIKA KEMIJA BIOLOGIJA POVIJEST GEOGRAFIJA

ZAGREBAČKA Siniša Režek Petar Vrkljan Antonella Runje, Marijana Bastid

Augustin Knežid Tomislav Štancl, Ružica Vuk

KRAPINSKO-ZAGORSKA

Siniša Režek Petar Vrkljan Antonella Runje Augustin Knežid Tomislav Štancl

SISAČKO-MOSLAVAČKA

Siniša Režek Petar Vrkljan Antonella Runje Augustin Knežid Ružica Vuk

KARLOVAČKA Siniša Režek Petar Vrkljan Antonella Runje Augustin Knežid Tomislav Štancl

VARAŽDINSKA Halusek Vlado Mihaela Vrbnjak

Marijana Bastid Augustin Knežid Anđelka Bilid

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA

Halusek Vlado Mihaela Vrbnjak

Antonella Runje Augustin Knežid Anđelka Bilid

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

Halusek Vlado Mihaela Vrbnjak


PRIMORSKO-GORANSKA

Sonja Prelovšek Petar Vrkljan Marijana Bastid Maja Dutid Gorup

Ružica Vuk

Sonja Prelovšek Mihaela Vrbnjak

Antonella Runje Maja Dutid Gorup

Ružica Vuk

LIČKO-SENJSKA Sonja Prelovšek Tomislav Vrbanec

Antonella Runje Petar Perid Ružica Vuk

VIROVITIČKO-PODRAVSKA

Halusek Vlado Manuela Međimurec

Antonella Runje Augustin Knežid Ružica Vuk

3. IZVJEŠDA STRUČNIH RADNIH SKUPINA NAKON ODRŽANIH PREDAVANJA I RASPRAVA

23

POŽEŠKO-SLAVONSKA

Mirjana Javora Manuela Međimurec

Antonella Runje Lidija Vranar Jasmina Grabrid

BRODSKO-POSAVSKA



ZADARSKA Vedran Šarac Petar Vrkljan Antonella Runje Petar Perid Zoran Ljubid

OSJEČKO-BARANJSKA




Marijana Bastid Lidija Vranar Jasmina Grabrid

ŠIBENSKO-KNINSKA

Vedran Šarac Petar Vrkljan Antonella Runje Petar Perid Zoran Ljubid

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

Mirjana Javora Petar Vrkljan Antonella Runje Lidija Vranar Jasmina Grabrid

SPLITSKO-DALMATINSKA

Vedran Šarac Petar Vrkljan Marijana Bastid Petar Perid Zoran Ljubid

Vedran Šarac Petar Vrkljan Marijana Bastid Petar Perid Zoran Ljubid

ISTARSKA Sonja Prelovšek Tomislav Vrbanec

Antonella Runje Maja Dutid Gorup

Ružica Vuk

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

Siniša Režek Petar Vrkljan Marijana Bastid Petar Perid Zoran Ljubid

MEĐIMURSKA Halusek Vlado

Tomislav Vrbanec, Manuela Međimurec


GRAD ZAGREB

Siniša Režek, Anđelka Jalušid

Mihaela Vrbnjak

Marijana Bastid, Antonella Runje

Augustin Knežid, Dunja Modrid Blivajs

Tomislav Štancl, Ružica Vuk


Tomislav Vrbanec

Antonella Runje Augustin Knežid, Dunja Modrid Blivajs



Tomislav Vrbanec

Antonella Runje Augustin Knežid, Dunja Modrid Blivajs



24

Tablica 8. Popis nazočnih predstavnika Agencije za odgoj i obrazovanje

ŽUPANIJA PREDSTAVNICI AZOO-A

RAZREDNA NASTAVA

PREDMETNA NASTAVA

ZAGREBAČKA * mr. sc. Diana Garašid, viša savjetnica

KRAPINSKO-ZAGORSKA dr. sc. Kata Lučid, viša savjetnica

Dubravka Kovačevid, prof., viša savjetnica

SISAČKO-MOSLAVAČKA * *

KARLOVAČKA dr. sc. Kata Lučid, viša savjetnica

mr. sc. Željko Jakopovid, viši savjetnik; Timur Križak, prof., viši savjetnik

VARAŽDINSKA Đurđa Kulušid, dipl. učit., viša savjetnica

Marijana Toljan; prof., viša savjetnica; Vesna Milid, prof., viša savjetnica

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA Šimica Mihaljevid, mag. spec., viša savjetnica

*

BJELOVARSKO-BILOGORSKA Šimica Mihaljevid, mag. spec., viša savjetnica

*

PRIMORSKO-GORANSKA

Jasna Vukonid Žunič, dipl. učit., viša savjetnica

Linda Grubišid Belina, prof., viša savje-tnica; Tatjana Ivoševid, prof., viša savjetnica; Marijana Šarlija, prof., viša savjetnica

LIČKO-SENJSKA Ivana Jurjevid Jovanovid, dipl. učit., viša savjetnica

*

VIROVITIČKO-PODRAVSKA Mirela Skelac, prof., viša savjetnica *

POŽEŠKO-SLAVONSKA Mirela Skelac, prof., viša savjetnica Ninočka Truck-Biljan, prof.,

viša savjetnica

BRODSKO-POSAVSKA Marija Anid, dipl. učit., viša savjetnica Franjo Čičak, prof., viši savjetnik

ZADARSKA * Jasna Pandžid, prof., viša savjetnica ;

Mario Mimica, prof., viši savjetnik

OSJEČKO-BARANJSKA

Mirela Skelac, prof., viša savjetnica; Snježana Lustig, dipl. učit., viša savje-tnica; Marija Anid, dipl. učit., viša savjetnica

Franjo Čičak, prof., viši savjetnik; Nataša Šimid, prof., viša savjetnica; Ninočka Truck-Biljan, prof., viša savje-tnica; Miroslav Klaid, prof., viši savjetnik

ŠIBENSKO-KNINSKA * Jasna Pandžid, prof., viša savjetnica;

Marina Luetid, prof., viša savjetnica; Mario Mimica, prof., viši savjetnik

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA Snježana Lustig, dipl. učit., viša savjetnica Franjo Čičak, prof., viši savjetnik

SPLITSKO-DALMATINSKA

* Marina Luetid, prof., viša savjetnica; Mario Mimica, prof., viši savjetnik; Ivana Lekid, prof., viša savjetnica; Vesna Marovid, dipl. oec., viša savjetnica

ISTARSKA Ivana Jurjevid Jovanovid, dipl. učit., viša savjetnica

Marijana Šarlija, prof., viša savjetnica

DUBROVAČKO-NERETVANSKA Boško Kukrika, prof., viši savjetnik Marina Luetid, prof., viša savjetnica;

Mario Mimica, prof., viši savjetnik

MEĐIMURSKA Đurđa Kulušid, dipl. učit., viša savjet-nica

*

GRAD ZAGREB Biljana Petljak Jakunid, dipl. učit., viša savjetnica i Sanja Milovid, prof., viša savjetnica

Jadranka Oštarčevid, dipl. pedagog, viša savjetnica; mr. sc. Diana Garašid, viša savjetnica

* Nitko od predstavnika Agencije nije bio nazočan.


25

3.2. Izvješda – predmetna nastava

U daljnjem tekstu navode se zapažanja i zaključci stručnih radnih skupina nakon održanih skupova u svim županijama, a koji su vrijedni svim sudionicima obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj.

3.2.1. Hrvatski jezik

Metrijska obilježja ispita iz Hrvatskoga jezika

- Prema svim dobivenim statističkim parametrima utvrđene su vrlo dobre metrijske osobine ispita iz Hrvatskoga jezika.

- Ispit se pokazao dovoljno osjetljivim, pouzdanim i valjanim mjerilom znanja iz Hrvatskoga jezika kod učenika osmih razreda.

- Dijelovi ispita (I. II. i III.) koji se odnose na pisano izražavanje, znanje iz književnosti i hrvatskoga jezika pokazali su se metrijski dobrima.

- Utvrđena im je zadovoljavajuda osjetljivost, pouzdanost i valjanost.

- Nešto je niža tek pouzdanost četvrtoga dijela ispita koji mjeri znanje iz medijske kulture, i to ponajviše zbog maloga broja zadataka koje sadrži taj dio ispita.

- Analizom svih čestica ispita iz Hrvatskoga jezika utvrđeno je da vedina njih sustavno mjeri jedinstven predmet mjerenja i to u formi cijeloga ispita i po njegovim pojedinim dijelovima.

- Svega nekoliko čestica odstupa, u određenoj mjeri, od željenog predmeta mjerenja cijeloga ispita i zadovoljavajudih parametara pouzdanosti i valjanosti. Ipak, tih nekoliko zadataka ne narušavaju odlične metrijske osobine cjelokupnoga ispita i njegovih pojedinih dijelova.

Zapažanja nakon prikaza rezultata ispitivanja

Odziv učitelja na stručne skupove bio je očekivano dobar. Osim učitelja Hrvatskoga jezika bilo je i stručnih suradnika, ravnatelja te savjetnika iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

Nakon prvoga dijela predavanja (Ustroj ispita iz Hrvatskoga jezika) učitelji osobito ističu kako je pravovremena dostupnost Ispitnoga kataloga pomogla da se upoznaju s meto-dologijom samoga ispita (obrazovni ishodi, tipovi i primjeri zadataka, ustroj ispita).

U predstavljanju prvoga dijela ispita (pisanje vijesti) najčešde je pitanje bilo zašto je odabrana vijest kao oblik jezičnoga izražavanja. Učitelji ističu kako učenicima nije bio jasan tip zadatka iz jezičnoga izražavanja u kojemu se tražilo iz mnoštva podataka izdvojiti najvaž-nije i oblikovati sastavak – vijest, a takvih tipova zadataka nema u vježbenicama te je učeni-cima to bilo novo.

Nadalje, istakli su da su učenici ved na početku ispita bili zatečeni težinom zadatka jezičnoga izražavanja što ih je obeshrabrilo za daljnje rješavanje te su brzo odustajali od prvoga dijela ispita.


26

U gotovo svim županijama učitelji ističu kako se vijest nedovoljno radi u nastavi (bez obzira što je ispitivana generacija učenika vijest obrađivala prema starom planu i programu u 5., a prema novom u 7. razredu). Učitelji ističu kako u redovitoj nastavi rjeđe uvježbavaju objektivne vrste pisanoga izražavanja te da više rade oblike jezičnoga izražavanja koji podra-zumijevaju subjektivnost. Nadalje napominju da su upute za pisanje vijesti bile detaljne, no da je nekim učenicima možda upravo to otežalo zadatak pa su nerijetko proširivali vijest ili su ju opteredivali literarnošdu.

Ustrajavanje na vrjednovanju slovopisa učitelji smatraju dobrim, a to provode i u re-dovitoj nastavi, no svjesni su da je slovopis teško vrjednovati.

Članice Stručne radne skupine protumačile su odabir vijesti kao oblika za provjeru pisanoga jezičnoga izražavanja dobrim zbog objektivnosti oblika što pridonosi i objektivnom vrjednovanju (sukladno opisnicima). Nadalje, učenici u 7. razredu osim vijesti uče i pisanje bilježaka i natuknica, što opravdava tip zadatka, a ved u 6. razredu uče sažimanje, stoga sma-tramo da je izdvajanje ključnih pojmova iz mnoštva podataka i oblikovanje vezanoga teksta na temelju njih važna kompetencija koju učenik mora imati na kraju obrazovnoga ciklusa (završetak 8. razreda osnovne škole). Preporuka je da se svi oblici jezičnoga izražavanja predviđeni Nastavnim planom i programom moraju nakon obrade i više uvježbavati, a svjesni smo da za to najčešde nema dovoljno vremena zbog opsežnosti plana i programa.

U predstavljanju drugoga dijela ispita učitelje je zanimalo koji su bili kriteriji za odabir književnoga predloška. Članice Stručne radne skupine objasnile su da je osnovni kriterij izbo-ra teksta bio da ne bude uvršten u neku od čitanaka kako ne bismo stvorili nejednake uvjete za rješavanje zadataka. Tekst mora biti prilagođen težinom uzrastu učenika, stoga je dorađen tako da su uklonjeni arhaizmi i turcizmi. Tekst mora imati odgojnu sastavnicu, biti zanimljiv i aktualan, a glavna misao teksta o slobodi i pravima Hrvata aktualna je poruka koju smo želje-li prenijeti učenicima naglašavajudi domoljublje.

Učitelji ističu kako su zadatci iz književnosti imali jasne i nedvosmislene upute što im je korisno za sastavljanje zadataka tijekom vrjednovanja postignuda učenika u svakodnevnoj nastavi. Neki se učitelji nisu složili s kriterijem isključivanja učenika ako je sastavak i/ili poje-dini zadatak bio pisan tiskanim slovima, a neki baš to ističu kao vrijednost ispita jer se time jasno odašilje poruka o važnosti načina pisanja i razvijanja pismenosti.

Učitelji su bili iznenađeni što su u zadatcima u kojima pravopis nije bio ispitivani obra-zovni ishod, prihvadani kao točni odgovori pravopisno pogrješno napisani odgovori. Osobito pozdravljaju tip zadataka u kojima se vrjednuju dvije sastavnice – izraz i sadržaj. Neki učitelji smatraju da je dio ispita iz književnosti trebalo otežati još ponekim zadatkom vezanim za primjenu znanja iz književne teorije jer se pokazalo da je taj dio ispita učenicima bio najlakši.

Zadatci iz hrvatskoga jezika obuhvatili su vedinu gradiva iz slovnice i pravopisa s čime su učitelji zadovoljni. Dobro je uvrštavanje težih zadataka kako bi se razlikovali bolji učenici od slabijih.

Zadatci iz medijske kulture ocijenjeni su dobrima jer je i u ispitu medijska kultura zastupljena opsegom kojim se obrađuje na nastavi.

Tijekom rasprave nakon predstavljanja ispita učitelji su istaknuli kako trebaju dobiti potpuniju povratnu informaciju o rezultatima vrjednovanja svojih učenika. Predlažu da, ako


27

nije mogude provjeriti sve učenike, u ispitivanje uđu cjeloviti razredni odjeli kako bi učitelji imali povratnu informaciju o kakvodi svoga rada.

Učitelje također zanima utjecaj rezultata ovakvih ispita na ocjenu učenika te pri uče-nikovu upisu u srednju školu. Potrebna je veda motivacija učenika što je mogude postidi ako učeniku budu dostupni rezultati njegova ispita.

Opdi je dojam nakon predstavljanja rezultata ispita da je projekt vanjskoga vrjednova-nja pozitivno prihvaden među učiteljima. Zajednički je stav da je opismenjavanje učenika zadatak koji ne bi trebao biti povezan samo s predmetom Hrvatski jezik, tj. o hrvatskome se jeziku treba brinuti u svim nastavnim predmetima.

Ovaj je ispit dobar put k standardizaciji u ispitivanju obrazovnih postignuda u Hrvatskome jeziku, no njime standardizacija u ispitivanju nije ved postignuta. Držimo da je ispitivanje ovakve vrste potrebno provoditi svake godine u različitim razredima, obuhvada-judi temeljitije pojedine nastavne sadržaje.

U našem predmetu postoje još nedoumice i dvojbe koje se odnose na uporabu struč-noga nazivlja te primjenu jedinstvenoga pravopisnog priručnika. Nužno je propisati slovnicu i pravopis za uporabu u osnovnoj školi.

3.2.2. Engleski jezik

Metrijska obilježja ispita iz Engleskoga jezika

- Prema svim dobivenim statističkom parametrima utvrđene su dobre metrijske osobine ispita iz Engleskoga jezika.

- Ispit se pokazao dovoljno osjetljivim, pouzdanim i valjanim mjerilom znanja Engleskoga jezika pri završetku osnovnoškolskog obrazovanja.

- Analizom čestica ispita iz Engleskoga jezika utvrđeno je da one sustavno mjere jedinstven predmet mjerenja i to u formi cijeloga ispita i po pojedinim zadatcima, odnosno dijelovima ispita.


Nazočne učiteljice i učitelji sa zanimanjem su poslušali rezultate ispitivanja nakon čega je slijedila kratka rasprava i analiza.

Zaključeno je da je ispit bio primjeren kako uzrastu učenika tako i njihovim sposobno-stima te ne pretjerano težak. Učiteljice i učitelji također su bili zadovoljni ustrojem samoga ispita, vrstama zadataka, načinom testiranja pojedinih vještina te samom organizacijom i provedbom ispitivanja.

Analizom komentara učitelja tijekom rasprava nakon provedenih predavanja došli smo do sljededih zaključaka:

- Učenici su pokazali nešto nižu motivaciju za pisanje (vođeni sastav – 7. zadatak) što je rezultiralo nešto lošijim rezultatima u tome zadatku.


28

- Učenici nisu bili dovoljno motivirani pokazati stvarno znanje jer uspjeh na ispitu nije bio od presudne važnosti ni za njihov uspjeh u engleskome jeziku ni za daljnje školovanje.

- Uzrok navedenoj niskoj motivaciji te nešto slabijim rezultatima nalaze u nestručno zastupljenoj nastavi te u lošijoj socijalnoj, gospodarskoj i društvenoj situaciji uopde (ovaj je komentar bio vrlo čest u županijama s nešto lošijim rezultatima učenika).

- Izraženo je nezadovoljstvo netestiranjem govornih sposobnosti učenika jer bez to-ga slika pravoga stanja (što se tiče kompetencija učenika u engleskome jeziku) nije potpuna.

- Uočen je i nedostatak motivacije samih učitelja za informiranje o aktivnostima Na-cionalnoga centra za vanjsko vrjednovanje obrazovanja, s obzirom da je mahom navođena slaba informiranost o samome projektu te njegovim rezultatima.

- S druge pak strane izražen je veliki interes za daljnje korake u provođenju vanjsko-ga vrjednovanja na državnoj razini.

- Ispitni katalog okarakteriziran je kao hvalevrijedan za daljnji rad učitelja pri prip-remanju učenika za ispit.

Iz svega navedenoga zaključuje se da je potrebno uvođenje vanjskoga vrjednovanja postignuda učenika u osnovnoj školi, a napose na kraju osmoga razreda. Isto tako naglaša-vamo nužnost objavljivanja cjelovitoga ispita iz Engleskoga jezika na mrežnim stranicama Centra (pisani i zvučni materijal), kao i uključenost teme testiranja na državnoj razini u ok-viru obveznoga stručnoga usavršavanja učitelja.

3.2.3. Njemački jezik

Metrijska obilježja ispita iz Njemačkoga jezika

- Prema svim dobivenim statističkom parametrima utvrđene su vrlo dobre metrijske osobine ispita iz Njemačkoga jezika.

- Ispit se pokazao dovoljno osjetljivim, pouzdanim i valjanim mjerilom znanja iz tog predmeta pri završetku osmoga razreda.

- Analizom čestica ispita iz Njemačkoga jezika utvrđeno je da one sustavno mjere jedinstven predmet mjerenja i to u formi cijeloga ispita i po pojedinim zadatcima.

- Jedina zamjerka ovomu, inače vrlo dobromu ispitu, može biti upudena tome da ne obuhvada cijeli predviđeni raspon bodova, odnosno da nema učenika koji postižu maksimum bodova na ovome ispitu.


Sudionici skupova bili su zadovoljni dobivenim rezultatima, odabirom tema koje su bliske dobi učenika te odabirom tipova zadataka. Prema mišljenju sudionika trebalo bi biti više takvih tipova zadataka slušanja i čitanja s razumijevanjem u udžbenicima za Njemački jezik. Ispit im se činio primjerene težine (prema lakšem) i zadovoljni su postignutim rezulta-tima. Bilo je primjedbi u vezi provjere vještine pisanja, jer su rezultati u tome zadatku nešto lošiji u odnosu na druge tipove zadataka (slušanja i čitanja s razumijevanjem). Neki učitelji


29

nisu zadovoljni postignutim rezultatima, dio njih smatra da je ovu vještinu trebalo provjeriti prije vještine slušanja i čitanja s razumijevanjem, smatraju da učenici nisu bili dovoljno moti-virani jer i u školi nerado pišu, te se ova vještina stavlja u drugi plan.

Nesigurnost u uporabi gramatičkih struktura pokazala je slabosti i nedostatke u sa-mom poučavanju. Treba poučavati služedi se suvremenim metodama. Zadatci su poticali na razmišljanje i povezivanje ved poznatih činjenica. Sudionici su izrazili želju da se i ubudude provodi projekt vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika. Primjedaba je bilo i na odabir učenika koji su sudjelovali u ispitivanju.

Stručna je skupina ugodno iznenađena pozitivnim pristupom i reakcijama sudionika skupova. S odobravanjem su prihvatili tipove zadataka s kojima se učenici još nisu susretali (zadatci povezivanja i sređivanja s viškom odgovora), ali su ih učenici izvrsno riješili.

Samo su zadatci pisanja pokazivali lošiju riješenost, ali na temelju rasprava došlo se do zaključka da učenici nisu bili dovoljno motivirani te da se taj zadatak trebao nalaziti na po-četku ispita (što se vidjelo i kod ispravljanja, jer mnogi su učenici dobro riješili sve tipove za-dataka, a zadatke pisanja nisu ni pokušali riješiti). Zajedničko je mišljenje da bi se i ubudude trebalo provoditi vanjsko vrjednovanje obrazovnih postignuda učenika u ovome nastavnom predmetu jer prevladava mišljenje da rezultati objektivno pokazuju postignuda učenika u nastavnom predmetu Njemački jezik.

3.2.4. Biologija

Metrijska obilježja ispita iz Biologije

- Prema svim dobivenim statističkom parametrima utvrđene su dobre metrijske osobine ispita iz Biologije.

- Ispiti se pokazao dovoljno osjetljivim te zadovoljavajude pouzdanim i valjanim mjerilom znanja iz Biologije pri završetku osnovne škole.

- Analizom svih čestica ispita iz Biologije utvrđeno je da velika vedina sustavno mjeri jedinstven predmet mjerenja.

- Ocjena iz Biologije u sedmom razredu, opdi uspjeh u sedmom razredu i rezultat na ispitu iz Biologije koreliraju.


Nakon održanih predavanja i rasprava u 21 županiji zaključeno je sljedede:

Uočena je slabija riješenost zadataka koji zahtijevaju konceptualno znanje (poznava-nje klasifikacija, kategorija, načela, modela, teorija) i više razine kognitivnih procesa (analizi-ranje, zaključivanje).

Učenici su se teže snašli u zadatcima povezivanja.

Slabija je riješenost zadataka koji su temeljeni na razumijevanju odnosa makrosvijet – mikrosvijet žive stanice (lišajevi, stanica) i praktičnim radovima.

Opdi dojam o provedbi ispita (izbor učenika, motivacija, ozbiljnost pristupa projektu vanjskoga vrjednovanja učenika osmih razreda osnovne škole…)


30

Primjedbe učitelja odnosile su se na način odabira učenika za pisanje pojedinih ispita.

Vedina učitelja izjasnila se da nisu u potpunosti bili upoznati s provedbom ispitivanja i Katalogom objavljenim na mrežnim stranicama NCVVO-a.

U županijama slabijih rezultata učitelji su izrazili ogorčenost i skeptičnost prema pro-vedenom obliku vanjskog vrjednovanja učeničkih postignuda. Učitelji su rezultate doživjeli i protumačili kao osobne neuspjehe i svojevrsni način kontroliranja njihova rada. Kao uzrok slabijih rezultata učitelji su naveli problem discipline učenika u školi.

Važan čimbenik uspješnosti prema mišljenju učitelja bio je i opremljenost kabineta Biologije (ako postoji) te razumijevanje nadređenih za specifičnosti predmeta Biologije (broj sati zaduženja učitelja Biologije do 24 sata prevelik je). Pojedini učitelji navode da sami na-bavljaju nastavna sredstva i pomagala ako žele imati kvalitetnu nastavu.

Kao jedan od uzroka slabijih rezultata učitelji navode i motivaciju učenika i učitelja, za koju smatraju da su bili zaduženi ravnatelji, te drže da bi se boljom motivacijom učenika i učitelja dala veda važnost i ozbiljnost cijelom projektu vanjskoga vrjednovanja. S tim u vezu dovode slabiju osobnu motivaciju kao i slabu motivaciju učenika (jer to ispitivanje nije utjeca-lo na školsku ocjenu).

Učitelji svih županija izrazili su želju i potrebu za daljnjom suradnjom i stručnom po-modi prije sljededega vanjskoga vrjednovanja učeničkih postignuda kako bi županije slabijih i prosječnih rezultata postigle bolje rezultate, a županije s dobrim rezultatima zadržale posto-jede stanje.

Nakon predstavljanja rezultata ispita iz Biologije učitelji su opdenito vrlo pozitivno re-agirali na sam ispit i ispitna pitanja. Vedina ih je navela da su zadovoljni težinom ispitnih pita-nja, kao i njihovim odabirom. Nakon detaljne analize svakoga pitanja pri prikazu rezultata ispita iz Biologije, učiteljima su predočeni mogudi uzroci slabije riješenosti pojedinih ispitnih pitanja. Pritom su izrazili zabrinutost, osobito kod pitanja koja su vezana uz svakodnevni ži-vot i zdravlje učenika.

U Gradu Zagrebu učitelji (među kojima su bili brojni metodičari i autori udžbenika) ocijenili su ispit izuzetno kvalitetno sastavljenim kao i Power Point prezentaciju rezultata ispita iz Biologije. Izražena je želja za suradnjom na svim razinama (škola, županija, država) kako bi se zajedničkim snagama poboljšali loši rezultati u pojedinim ispitnim pitanjima, iz nastavnih sadržaja koje obuhvadaju.

Učitelji su bili začuđeni lošom riješenošdu zadatka (2.) o lišajevima. Naime, na makro-skopskoj razini učenici ih upoznaju u šestom razredu u predmetu Priroda, a u sedmom razre-du uče ih na mikroskopskoj razini (simbioza algi i gljiva).

Pitanja koja su se odnosila na stanicu i mikrosvijet žive stanice (3., 6., 7. i 11. pitanje) učitelji smatraju vrlo važnim za trajna znanja učenika.

Lošija riješenost pitanja vezanoga uz mitozu povezana je s niskom riješenošdu pitanja o mejozi. To upuduje na problem usvajanja koncepata mitoze i mejoze kod učenika osnovne škole. Učitelji su se složili da je potrebno pronadi nove načine poučavanja ovim nastavnim sadržajima.

Nekolicina primjedbi odnosila se na grafičko rješenje 8. i 9. zadataka, točnije da su stupidi u grafikonu bili nejasno osjenčani.


31

Učitelji su se složili da bi se slabija riješenost zadataka povezivanja mogla poboljšati tako da se pri ponavljanju i uvježbavanju nastavnih sadržaja uporabljuju različiti tipovi pitanja koja zahtijevaju više razine znanja i kognitivnih procesa. Pritom su izrazili želju za stručnim usavršavanjem na tome području.

Također predlažu da se i druge teme iz Biologije (jer su tematski nastavni sadržaji Bio-logije sedmoga i osmoga razreda vrlo opširni) ispitaju na drukčiji način. U tom slučaju princip vrjednovanja temeljio bi se na odabiru nekih (možda interdisciplinarnih) tema. S tim u vezi potrebno je izraditi odgovarajude zadatke.

3.2.5. Kemija

Metrijska obilježja ispita iz Kemije

- Ispit iz Kemije pokazao se nešto težim ispitom učenicima osmih razreda osnovnih škola.

- Stoga ispit iz Kemije ima umanjenu osjetljivost, odnosno mogudnost razlikovanja učenika po znanju.

- Ipak, pouzdanost i valjanost ispita iz Kemije su se pokazale zadovoljavajudima.

- Ispit iz Kemije vedinom svojih čestica mjeri osnovnoškolsko znanje iz Kemije.


1. Primjedbe i prijedlozi učitelja prilikom predstavljanja rezultata rada

A) Opdi dojam o provedbi ispita

Učitelji nisu zadovoljni s uzorkom učenika koji su pisali ispit jer gotovo svi tvrde da su izabrani lošiji učenici, stoga su tražili objašnjenje načina izbora učenika za pisanje pojedinih ispita.

Smatraju da je motivacija učenika za učenje i pokazivanje stečenih znanja opdenito slaba. Učenicima (a i roditeljima) bitna je ocjena dok je vrlo malo zanimanja za kvalitetu rada i postignuda. Učitelji smatraju da bi riješenost ispita bila bolja kad bi rezultati vanjskoga vrje-dnovanja imali utjecaj na sadašnje i budude obrazovanje učenika.

Učitelji, a i učenici, trebali bi imati uvid u pojedinačne rezultate ispita. Dobre učenike potrebno je nagraditi i na taj način pokazati važnost testiranja.

Misle da bi ispitna povjerenstva za provedbu vanjskog vrjednovanja trebali činiti predstavnici Centra ili učitelji iz drugih škola. Učitelji smatraju da u svim školama vanjsko vrjednovanje nije izvedeno profesionalno i nadasve pošteno.

Integracijski dio ispita slabije je riješenosti što se dijelom može pripisati tijeku pro-vedbe samog ispitivanja.

Na rezultate rada učenika u redovitom obrazovanju utječe i socijalno-ekonomski sta-tus učenika, što, naravno, indirektno utječe i na rezultate vanjskoga vrjednovanja.


32

B) Opdi dojam o nastavi Kemije

Nužno je postojanje i opremljenost kabineta i učionice Kemije. Za što kvalitetniju prip-remu učitelja Kemije (Fizike i Biologije), pripremu koja de uključivati eksperimentalni rad, kombiniranje različitih metoda i oblika rada, pripremu koja de kod učitelja poticati kreativ-nost i motivaciju; potrebno je smanjenje satnice učitelja Kemije s postojedih 22 sata nepos-rednoga rada na 20 sati s 2 sata pripreme za nastavu.

Uvođenje blok-sati te smanjenje broja učenika u razrednim odijelima doprinosi kvali-tetnijemu radu učitelja i učenika.

Potrebna su stalna stručna usavršavanja učitelja kako na području predmeta tako i na psihološko-pedagoškom području.

C) Opdi dojam o ispitu iz Kemije

Ispit iz Kemije bio je primjerene težine s različitim tipovima zadatka čime su ispitane i niže i više razine znanja učenika. Opdenito prednost trebaju imati problemski zadatci, a us-pješnost rješavanja ovisi o načinu podučavanja. Kemija je eksperimentalna znanost, stoga nastava kemije treba biti problemski usmjerena i temeljena na pokusu. Ono što nedostaje jest briga nadležnoga ministarstva za ujednačavanje uvjeta rada u školama. Naime, mnogi učitelji rade u vrlo lošim uvjetima gdje ponekad ni sav trud učitelja ne padne na plodno tlo. Vrlo je važna pozitivna suradnja te razumijevanje ravnatelja i voditelja smjene radi uspostav-ljanja što boljih uvjeta rada.

Iskazana je zabrinutost glede osnovnih znanja učenika: poznavanje kemijskih simbola te opdenito simboličkoga jezika kemije, znanja o opasnim tvarima iz svakodnevice te tvarima bitnih za funkcioniranje živih bida.

D) Zaključci i sugestije učitelja o pojedinim zadatcima

Učitelji su u potpunosti suglasni da je 1. zadatak nužan i važan jer se radi o sigurnosti; 80 postotna riješenost, iako čini zadatak laganim i metrijski manje osjetljivim, ne može ospo-riti njegovo uvrštavanje.

O 3. zadatku najviše se raspravljalo. Zadatak se temelji na pokusu i ispravnom shvada-nju pojma prezasidenosti. Treba zapravo odgovoriti na pitanje kako se priprema takva otopi-na i kako se eksperimentalno dokazuje da je otopina prezasidena. Učitelji su prihvatili struč-no i argumentirano pojašnjenje. Zadatak je i predstavljen kao problemski zadatak s niskom prosječnom riješenosti kako je rezultat ispita i pokazao.

U 9. zadatku kao najčešdi netočan odgovor bio je da katalizator ne utječe na brzinu kemijske reakcije, što je vrlo zabrinjavajude. Taj je zadatak specifičan jer je tekst oblikovan s negacijom. Stručnjaci ne preporučuju takve zadatke, ali ih ne isključuju.

U 11. zadatku primjedba se odnosi na mjernu jedinicu gustode. SRS ističe da je tvrdnja o neprimjerenosti uporabe jedinice g/mL za gustodu neprihvatljiva. Iz definicije slijedi da je 1 L identično 1 dm3 (1 mL = 1 cm3). Uporaba mjerne jedinice litre zakonski je regulirana i nema dokumenta koji bi podupro da se za volumen čvrste tvari rabi cm3, a ne mL. Jedinice u ispiti-ma iz Kemije i Fizike u skladu su sa zakonom i znanstvenom i metodičkom praksom.


33

Uočeni su problemi u spoznaji i razumijevanju gustode. Riješenost zadataka vezanih uz gustodu poražavajuda je kako u ispitu iz Kemije tako i u ispitu iz Fizike. U testovima iz Fizi-ke i Kemije nisu ponavljani zadatci određivanja volumena tijela i izračunavanja gustode. Svaki od tih zadataka ima svoj smisao i važnost. Takvog zadatka nema u integracijskome dijelu ispi-ta.

Učitelji smatraju da je 6. zadatak pretežak za učenike. Učenici imaju opdenito proble-ma s pojmovima gustode i empirijske formule i za takav problemski zadatak učenici nisu prip-remljeni. Šesti je zadatak zaista težak problemski zadatak, i upravo je zato i odabran. Narav-no da je samo dio učenika pripremljen za takav zadatak. A prosječna je riješenost 30 %!

Nazočni su učitelji izrazili zapanjenost riješenošdu 13., 14. i 15. zadatka gdje se traži poznavanje simboličkoga jezika. Smatraju da su poznavanje kemijskih simbola, pisanje for-mula, elektroliza vode, empirijske formule osnove koje učenici moraju znati.

U 4. zadatku integracijskog dijela nije bila potrebna tablica gustode kako predlažu neki nastavnici. Radi se o poznavanju opdepoznatih metala: aluminija, željeza, olova i bakra. Bilo je potrebno znati jedino da je gustoda aluminija najmanja. Međutim, težina je zadatka u nje-govoj problemskoj naravi.

Teški zadatci, s malom prosječnom riješenosti, pokazali su se zadatci u kojima se traži udio (6. i 8. zadatak integracijskoga dijela) i primjena četiriju računskih operacija.

2. Zaključci Stručne radne skupine na temelju rezultata ispita

Možemo se složiti s tvrdnjom da je tijekom ispita koncentracija i motivacija učenika slabjela.

Dodatna priprema učenika za ovakav oblik testiranja ne dolazi u obzir. Vanjsko vrjed-novanje time gubi smisao!

U nastavi je potrebna stalna upotreba bitnih pojmova, ali nipošto ponavljanje, pogo-tovo u takozvanim satovima ponavljanja.

Potrebno je stalno naglašavati vezu između makrosvijeta opažanja i submikroskops-kog svijeta atoma i molekula i simboličkoga jezika.

Eksperimentu nije dana uloga koja mu u nastavi pripada.

Uočljiva je slaba riješenost zadataka o poznavanju sigurnosti i opasnosti, te zadataka s primjenom četiriju osnovnih matematičkih operacija.

Uočljiv je problem komunikacije s učenicima. Neke od najvedih poteškoda u učenju kemije susredemo na samom početku nastave kemije (7.r.). Tada je razlika u znanju učitelja i učenika najveda. Učenik ne zna gotovo ništa, a učitelj je izvježbani kemičar, koji je usvojio pojmove, činjenice, modele, pravila i teorije koje vladaju njegovim mislima i percepcijama.

Za razumijevanje kemije nužno je na početnoj razini usvojiti neke temeljne, ali ne i jednostavne pojmove, kao što je primjerice kemijska reakcija. Potrebno je početi oprezno s izborom primjerenih kemijskih reakcija. Često podcjenjujemo teškode prijelaza kemijskoga praga. To je problem nastave kemije u osnovnoj školi.


34

3.2.6. Fizika

Metrijska obilježja ispita iz Fizike

- Prema svim dobivenim statističkom parametrima utvrđene su dobre metrijske osobine ispita iz Fizike.

- Ispit se pokazao dovoljno osjetljivim te zadovoljavajude pouzdanim i valjanim mjerilom znanja iz toga predmeta pri završetku osnovne škole.

- Analizom svih čestica ispita iz Fizike utvrđeno je da velika vedina sustavno mjeri jedinstven predmet mjerenja.


Vedih primjedbi na pojedinačne zadatke pri predstavljanju rezultata učenika na ispitu iz Fizike nije bilo.

Ispit je u cijelosti prihvaden kao primjeren dobi i nastavnim sadržajima Fizike. S obzi-rom na važnost pojedinih sadržaja za nastavak školovanja, očekivali su se bolji rezultati, oso-bito kod zadataka koji traže poznavanje osnovnih fizičkih pojmova. Uočeno je slabo pozna-vanje oznaka za fizičke veličine i pripadajude mjerne jedinice. Također je uočeno da veliki postotak učenika zapisuje rezultate mjerenja bez mjernih jedinica što je besmisleno za sam postupak mjerenja.

Važno je istaknuti da svi zadatci koji su vezani uz znanje matematike imaju slabu rije-šenost. Problem je još vedi ako se zna da su tražene samo osnovne računske operacije.

Možemo zaključiti da učenici zbog slaboga predznanja iz predmeta Matematike ili ne-dovoljnog povezivanja matematike s fizikom teže rješavaju računske zadatke. To se uočava prilikom pretvaranja mjernih jedinica, rješavanja jednostavnih jednadžbi i opdenito pri odabi-ru odgovarajudih računskih operacija i njihovoj konkretnoj primjeni. Također je uočeno slabi-je očitavanje grafičkih prikaza.

Učenici su imali probleme i sa zadatcima koji su imali duži tekst, bilo da se radi o uputi za rješavanje ili je to tekst samoga zadatka.

Pretpostavljamo da je najvjerojatniji uzrok tomu brzopleto i neprecizno čitanje uputa, površnost i sl.

Zaključak je Stručne radne skupine za Fiziku, kao i nazočnih učitelja praktičara, da na sastancima struke treba razrađivati metode za bolje rješavanje zadataka koji su ukazali na slabo poznavanje temeljnih fizičkih pojmova. Također je poželjna veda međupredmetna ko-relacija u povezivanju i primjeni mjernih jedinica. To se osobito odnosi na korelacije s pred-metima Matematikom, Fizikom i Kemijom. Pritom se prvenstveno misli na usklađivanje ras-poreda nastavnih jedinica i cjelina koje su povezane s mjernim jedinicama.

S obzirom na reakcije učenika i njihovih učitelja može se zaključiti da je ispit bio primjerene težine te da je otkrio temeljne probleme u odnosu na postignuda učenika iz nastavnoga predmeta Fizike.


35

3.2.7. Povijest

Metrijska obilježja ispita iz Povijesti

- Prema svim dobivenim statističkom parametrima utvrđene su dobre metrijske osobine ispita iz Povijesti kao i ispita integracijskih sadržaja Geografije i Povijesti.


- Analizom svih čestica ispita iz Povijesti i integracije sadržaja Povijesti i Geografije utvrđeno je da velika vedina sustavno mjeri jedinstven predmet mjerenja.

- Pojedine čestice unutar ispita malo odstupaju od željenoga predmeta mjerenja i zadovoljavajudih parametara pouzdanosti i valjanosti, ali ne ugrožavaju dobre metrijske osobine ovih ispita.


Osvrti učitelja na ispitna pitanja i ispit u cjelini bili su pozitivni; pitanja su kolegama bila jasna, precizna i primjerene težine.

Pitanja su proizašla iz ključnih pojmova Nastavnoga plana i programa Povijesti i Geog-rafije (učitelji su se na to osvrnuli); pitanja koja su proizlazila iz ključnih pojmova provjeravala su osnovna znanja i sposobnosti koje bi učenici trebali imati na kraju osnovnoškolskoga ob-razovanja; prilikom kreiranja pitanja imali smo na umu populaciju učenika 8. razreda s njiho-vim različitim interesima, motivacijom i sposobnostima.

Nastavni plan i program Povijesti i Geografije polazište je ispitivanja, a ne udžbenici (to je jasno rečeno kolegama koji su se žalili da neki ključni pojmovi i neki povijesni sadržaji ne postoje u svim udžbenicima).

Učitelji žele da izdavačke kude udžbenike sadržajno ujednače (da ih ujednače s ključ-nim pojmovima); Nastavni plan i program Povijesti nije u suglasju s udžbenicima.

Istaknuto je da svi učenici prilikom pisanja ispita nisu imali iste uvjete (u nekim župa-nijama postoji problem slabe opremljenosti škola, učenika-putnika, materijalnoga statusa roditelja, neobrazovanosti roditelja…)

Najslabije riješeno pitanje bilo je ono koje je vezano uz zastupnički Sabor (prijedlog je učitelja da bi bilo potrebno što češde uz spominjanje imenice Sabor spominjati i pridjev zas-tupnički).

Svakako je potrebno od učenika tražiti više razine znanja: nužno je više raditi na pove-zivanju nastavnih sadržaja unutar predmeta Povijesti i između Povijesti i drugih nastavnih predmeta, više postavljati pitanja uzročno-posljedičnih veza, zaključivanja, uspoređivanja itd., te kada je god to mogude kronološki redati povijesne događaje i osobe (pitanja kronolo-škoga redanja pokazala su porazne rezultate).

Kod učenika se primijetio nedostatak primjene logičkoga zaključivanja pri rješavanju pojedinih pitanja (to se dobro vidi kod zadataka kronološkoga redanja).

Unatoč ponavljanju istih sadržaja u različitim predmetima (Povijest, Geografija, Hrvatski jezik, Vjeronauk) te iskustvima iz svakidašnjega života i pretpostavki opde kulture,


36

učenici vrlo često ne povezuju različita znanja (npr. vedina učenika zna za dalekoistočnu državu Kinu, dok je tek malenom broju učenika poznat naš avanturist Marko Polo).

S druge je pak strane ispit iz integracije sadržaja Povijesti i Geografije dobro riješen; iz ovoga je očito da učenici ipak donekle dobro povezuju nastavno gradivo iz Povijesti i Geogra-fije, međutim ovakav tip zadataka integracije nastavnih sadržaja pogoduje učenicima koje podučavaju učitelji obaju predmeta (i Povijesti i Geografije).

Nitko od učenika nije ostvario maksimalnih 28 bodova, Stručna radna skupina i učitelji u praksi pretpostavljaju da su uzrok tomu pojedine ispitne čestice koje traže višu razinu znanja (povezivanje, zaključivanje itd.).

Očito je da su kod ispitnih pitanja koja mjere više razine znanja (npr. zadatci kronološ-kog redanja, primjenjivanja, uspoređivanja i sl.) rezultati riješenosti porazni; iako takva pita-nja učenicima predstavljaju najvedi problem, nastavnici nikako od njih ne smiju odustati u nastavnom procesu, jer upravo ona najbolje procjenjuju proceduralno znanje i sposobnosti učenika.

Predloženo je da svako budude vanjsko vrjednovanje ne bude anonimno, tj. da budu izraženi pojedinačni rezultati učenika (uz dobivanje određenih bodova za upis u srednju ško-lu); na prošlogodišnjem vanjskom vrjednovanju pokazana je nemotiviranost učenika za ozbiljno rješavanje ispita (pojedini učenici vrlo su neozbiljno pristupili ispitivanju, prema miš-ljenju učitelja i članova SRS-a).

Učitelji Povijesti smatraju da Nastavni plan i program Povijesti treba doraditi. Nejasne su granice između obveznih i izbornih sadržaja, obrazovna su postignuda u Nastavnom planu i programu Povijesti preopdenito oblikovana; učenici su opteredeni preopširnim planom i programom i učitelji smatraju da je potrebno smanjiti broj obrazovnih postignuda, te bi se time dobilo više vremena za ponavljanje.

U nekim županijama dio je učitelja komentirao oblikovanje ispitnih zadataka, osvrdudi se na tekst u zadatku. Primjerice: kod 8. zadatka (obrazovni ishod: razumijevanje odnosa kmetovi – feudalci) učitelji u više županija smatraju da je inverzija u rečeničnom ustrojstvu zbunjivala učenike te da bi riješenost bila veda da je zadatak postavljen na drugi način. Ali učiteljima je objašnjeno nastajanje zadatka i prikaz njegovih metrijskih obilježja te da su svi zadatci, kao i ispit u cjelini, prošli recenzije te probno ispitivanje, i zadovoljili su metrijskim zahtjevima. Na neka od pitanja kolega (npr. iz Istarske županije) zašto u ispitu nije bilo pita-nja iz lokalne povijesti, objašnjeno im je da je to standardizirani ispit za učenike iz cijele Hrvatske.

Iako su zadatci kronološkoga redanja, u odnosu na ostala 3 tipa zadataka, najslabije ri-ješeni, nije bilo nijednoga negativnog komentara kolega vezanoga uz težinu te posljedično niski postotak njihove riješenosti; zadatci iz te skupine bili su utemeljeni na osnovnim dijelo-vima gradiva Povijesti, koje ujedno i proizlazi iz ključnih pojmova Nastavnoga plana i programa Povijesti.

Predstavljanje rezultata ispita iz Povijesti i integracije Povijesti i Geografije pokazalo je da vedina kolega odobrava ovakvo ispitivanje, da su zadovoljni sadržajima koji su ispitani, vrstama zadataka, obrazovnim ishodima koji su obuhvadeni ispitom te težinom zadataka.


37

Slabo su riješena pitanja iz hrvatske povijesti; učenici više znaju europsku i svjetsku povijest u odnosu na hrvatsku; učitelji praktičari smatraju da je razlog tomu odnos sadržaja svjetske povijesti u Nastavnom planu i programu u odnosu na hrvatsku povijest, a isto tako nedovoljno je vremena za utvrđivanje gradiva te su zato rezultati ispita iz nacionalne povijes-ti tako niski.

Zaključak je da se u nastavi treba staviti težište na gradivo hrvatske povijesti. Vrlo kre-ativni dijalozi razvili su se uz konkretna ispitna pitanja.

Među nazočnima bili su i kolege iz stručnih službi (psiholozi, pedagozi) koji su bili zadovoljni stručnim izlaganjima članova SRS-a, posebno onim dijelom vezanim uz područje psihometrije.

Predstavljanje rezultata ispitivanja koje je proveo NCVVO omogudilo je učiteljima uvid u rezultate učenika, bili su zadovoljni što su dobili stručan i znanstven prikaz nastajanja ispita te rezultata, ali i što su preko predavača (članova Stručne radne skupine) uvedeni u proble-matiku sastavljanja zadataka, pa im je ovo poslužilo kao pomod u izradbi ispita u nastavi i u poboljšanju nastavnoga procesa.

3.2.8. Geografija

Metrijska obilježja ispita iz Geografije

- Prema svim dobivenim statističkom parametrima utvrđene su dobre metrijske osobine ispita iz Geografije kao i ispita integracijskih sadržaja Geografije i Povijesti.


- Analizom svih čestica ispita iz Geografije i integracije sadržaja Povijesti i Geografije utvrđeno je da velika vedina sustavno mjeri jedinstven predmet mjerenja.

- Pojedine čestice unutar ispita malo odstupaju od željenoga predmeta mjerenja i zadovoljavajudih parametara pouzdanosti i valjanosti, ali ne ugrožavaju dobre metrijske osobine ovih ispita.


Predstavljanje rezultata vanjskoga vrjednovanja učiteljima Geografije i Povijesti vrlo je važan dio projekta vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika osmih razreda.

Ovaj vrlo vrijedan i važan projekt pokazao je razinu znanja i primjene učeničkoga zna-nja iz dvaju predmeta koji pripadaju nacionalnoj skupini predmeta. Uzimajudi u obzir učenič-ku motivaciju za rješavanje ispita vanjskoga vrjednovanja, a koji se izravno ne odražava na ocjenu na kraju nastavne godine, rezultat postignuda učenika od 42 % na ispitu iz Geografije i 51 % na ispitu iz integracije Geografije i Povijesti jest zadovoljavajudi. Također su članovi Stručne radne skupine za Geografiju jako zadovoljni metrijskim osobinama zadataka i iz Geo-grafije i iz integracijskoga dijela ispita. Ako se ispituju činjenice/pojmovi, učenička su postig-nuda na vrlo visokoj razini. Ako se pak ispituje ostvarenost funkcionalnih zadataka nastave, primjena činjeničnoga znanja u novim situacijama, rezultati su ispod očekivanja. Kod zadata-ka koji ispituju konceptualno i proceduralno znanje te kognitivne razine primjenjivanje i ana-liziranje, rezultati su još niži od očekivanih.


38

U predstavljanju rezultata koje su učenici ostvarili u pojedinim zadatcima, profesori-ma Geografije ukazana je prednost takvih zadataka u provjeri znanja i vještina u nastavnome procesu, ali i na slabosti koje su s jedne strane posljedica nedovoljnoga angažmana učenika, a s druge strane načina poučavanja i uvjeta u kojima se izvodi nastava. Nazočni učitelji dobili su jasnu sliku povezanosti rezultata ispita iz Geografije i dosadašnjega školskoga uspjeha iz Geografije te opdega uspjeha. Ocjene su previsoke u odnosu na ostvarene rezultate na ispitu vanjskoga vrjednovanja.

Zahvaljujudi uspješnoj suradnji Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazova-nja i Agencije za odgoj i obrazovanje, učitelji Geografije u svim županijama Republike Hrvats-ke bili su upoznati s metodologijom izradbe zadataka, s obilježjima pojedinih tipova zadataka i sa sustavom bodovanja, tako da o tom segmentu nije bilo upita nakon prikazanoga. Vedina komentara bila je vezana za učeničku motivaciju i odnos prema radu, odnos učenika prema stjecanju znanja i razvijanju vještina te odnos profesora prema procesu vanjskoga vrjedno-vanja. Posebno su vrijedni komentari o nužnosti primjene rezultata vanjskoga vrjednovanja prilikom vertikalne prohodnosti u sustavu obrazovanja. Članovi Stručne radne skupine za Geografiju predlažu da se rezultati vanjskoga vrjednovanja primjenjuju pri upisu u srednje škole. Svi bi učitelji Geografije morali ustrajavati na utvrđivanju i češdem ponavljanju nastav-nih sadržaja, kod učenika više razvijati geografske vještine i više pozornosti posvetiti zornosti u nastavi geografije. Uočeno je da učenici imaju problema s logičkim zaključivanjem i povezi-vanjem nastavnih sadržaja, te slabije znaju primijeniti naučeno. Također bi trebalo voditi računa o korelaciji nastave Geografije ne samo s nastavom Povijesti ved i s nastavom Vjero-nauka, Matematike, Biologije, Hrvatskoga jezika. Svi sudionici obrazovnoga sustava trebaju inzistirati na trajnim znanjima.

Bududi da ovi rezultati predstavljaju prvo ispitivanje znanja i vještina u procesu vanj-skoga vrjednovanja, članovi Stručne radne skupine za Geografiju predlažu nastavak projekta:

- u sljedede tri godine na manjem uzorku, u pojedinim domenama kroz koje bi ispitali razine ključnih geografskih i povijesnih koncepata

- u četvrtoj godini (kada učenici koji su bili ispitivani u četvrtom razredu budu polaznici osmoga razreda) na cijeloj populaciji.

Time se može izmjeriti vremenski prozor za usvajanje nastavnih sadržaja, ali i utjecaj pojedinih škola i profesora na veličinu učinka. Usporedbom rezultata prvoga i drugoga ispiti-vanja mogli bi se dati prijedlozi za korekciju nastavnoga programa.

3.3. Izvješde – razredna nastava

Metrijska obilježja ispita u razrednoj nastavi

- Prema svim dobivenim statističkim parametrima utvrđene su vrlo dobre metrijske osobine ispita iz Hrvatskoga jezika, Matematike i Prirode i društva.

- Ispit se pokazao dovoljno osjetljivim, pouzdanim i valjanim mjerilom znanja iz tih predmeta pri završetku četvrtoga razreda.

- Pojedini dijelovi ispita iz Hrvatskoga jezika koji se odnose na razumijevanje proči-tanoga teksta i jezična znanja te stvaralačko pismeno prepričavanje također su se


39

pokazali metrijski dobrima. Utvrđena im je zadovoljavajuda osjetljivost, pouzda-nost i valjanost.

- Tri subtesta – Matematika, Priroda i društvo te integracija sadržaja Hrvatskoga jezika, Matematike, Prirode i društva, koji su ispitivani pojedinim dijelovima ovoga ispita, također su ispitani na zadovoljavajude osjetljiv, pouzdan i valjan način.

- Analizom svih čestica ispita iz Hrvatskoga jezika, Matematike i Prirode i društva utvrđeno je da one sustavno mjere jedinstven predmet mjerenja i to u formi cijeloga ispita i po pojedinim dijelovima ispita.


Nakon predavanja učitelji su imali priliku postavljati pitanja i uključiti se u raspravu.

Najvedi interes učitelja pobudili su pisani radovi učenika. Učitelji su izrazili želju da im se organiziraju stručna predavanja o tome kako potaknuti učenike na pisanje i poboljšati nji-hovu pismenost. Zadovoljni su testom, smatraju da se njime može dobro dijagnosticirati sta-nje u razredu, pogotovo nakon prikaza postotka riješenosti pojedinih zadataka jer se zna što je opravdano očekivati od učenika.

S obzirom da su zadatci bili postavljani na drugačiji način (zadatci integracije) nego što učitelji običavaju, zaključili su da bi bilo dobro provesti edukaciju učitelja o sastavljanju ovakvih ispita.

Učitelji smatraju da de im ispit koristiti kao polazište za samovrjednovanje. Međutim, njihov je interes također privukla mogudnost da im se organiziraju stručni skupovi na kojima de se upoznati s komunikacijskim poučavanjem jezičnih tema. Preporučeno im je da se o sa-držaju stručnoga usavršavanja dogovore sa svojim savjetnicima.

Učitelji iz područnih škola bili su nezadovoljni nejednakim uvjetima kojima su bili izlo-ženi njihovi učenici zbog putovanja u matične škole.

Dio učitelja zahtijevao je razlikovanje rezultata po razrednom odjelu, a ne prikazivati ih uopdeno za školu kako je ovoga puta učinjeno, te su iskazali interes za javnu objavu poje-dinačnih rezultata škola.

Na svim skupovima učitelji su tražili dodatna objašnjenja i informacije vezane uz dalj-nji tijek ovoga projekta.

Sudionici rasprave zamijetili su da je najvažniji čimbenik školskoga uspjeha zadovoljan i dobro podučen učitelj te su iskazali zadovoljstvo da je ta činjenica potvrđena ovim ispitiva-njem. Očekuju da se nadalje još više pažnje posveduje edukaciji učitelja.

Iskazano je zadovoljstvo sadržajem ispita te prilagođenošdu zadataka razvojnim mo-gudnostima učenika.

Učitelji su iskazali zadovoljstvo što su dali svoj doprinos u provođenju ovako važnoga projekta, koji se prvi put provodio u našim školama. Smatraju ga važnim i dobrim, kako za razvoj školstva Republike Hrvatske tako i za ukupan pozitivan dojam postignut vrjednova-njem u svekolikoj javnosti zainteresiranoj za odgoj i obrazovanje bududih naraštaja.


40

3.4. Predstavljanje rezultata ispita iz materinskih jezika nacionalnih manjina

3.4.1. Srpski jezik

Predstavljanje rezultata ispita iz Srpskoga jezika provedeno je 8. travnja 2009. u OŠ Dragutina Tadijanovida u Vukovaru.

Ispit iz Srpskoga jezika pisali su učenici 8. razreda.

Skupu je nazočilo 29 sudionika: učitelji Srpskoga jezika, savjetnik za srpski jezik iz Agencije za odgoj i obrazovanje, ravnatelji osnovnih škola koje pohađa srpska nacionalna manjina te predstavnici Zajedničkog vijeda opdina Vukovar.

Održana su dva predavanja s temama: Rezultati vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika osnovne škole u šk. god. 2007./2008. i Metrijska analiza ispita iz Srpsko-ga jezika.

U prvome je predavanju predstavnica Centra, viša stručna savjetnica Ružica Jemeršid, prikazala prošlogodišnji projekt vanjskoga vrjednovanja u osnovnoj školi s rezultatima na državnoj i županijskoj razini.

U drugome je predavanju predstavnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar mr. sc. Toni Babarovid prikazao metrijsku analizu ispita iz Srpskoga jezika.

Prosječan uspjeh u ispitu ukazuje na znatno prelagan ispit zbog čega, a i zbog suženo-ga raspona postignutih bodova, ima umanjenu osjetljivost. Utvrđena je solidna povezanost rezultata u ispitu i opdega uspjeha u sedmom razredu, što govori u prilog solidnoj vanjskoj valjanosti ovoga ispita. Ispit iz Srpskoga jezika zadovoljavajude je pouzdano i donekle valjano mjerilo znanja, a njegov je najvedi problem četvrti dio (slušanje s razumijevanjem), koji je iznimno prelagan te u određenoj mjeri narušava njegovu pouzdanost i valjanost.

Učitelji su bili zadovoljni prilično dobrim rezultatima i riješenošdu ispita, te smatraju da je to rezultat učenja i srpskoga i hrvatskoga jezika, koji su vrlo slični. Misle da i ubudude treba izraditi sličan test koji bi se sastojao od pisanja sastavka te pitanja iz slovnice i pravopi-sa. Također su zaključili da je zadatak slušanja nepotreban, a osobito dva slušanja zvučnoga zapisa.

Učitelji nisu imali pitanja, smatraju da je vanjsko vrjednovanje potrebno te da de im služiti kao pomod u radu.

Ravnatelji su dobili i Izvješde o školskim rezultatima za ispit iz Srpskoga jezika te su upudeni u tumačenje istih.


41

3.4.2. Talijanski jezik

Predstavljanje rezultata ispita iz Talijanskoga jezika provedeno je 5. veljače 2009. u organizaciji i prostorima Zajednice Talijana Rijeka u Rijeci.

Metrijsku analizu ispita iz Talijanskoga jezika prikazao je dr. sc. Josip Burušid s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Ispit iz Talijanskoga (materinskoga) jezika pisali su učenici 4. i 8. razreda.

- Ispit iz Talijanskoga (materinskoga) jezika u razrednoj nastavi pokazao se zadovo-ljavajude pouzdanim mjerilom znanja.

- Težinski je bio donekle neprimjeren učenicima. Bio je znatno prelagan, a neke od zadataka s početka ispita riješili su svi točno učenici. Prosječna je riješenost 71,68 %.

- Postignuti minimum u ispitu jest 10 bodova, što ne odgovara teorijskom mini-mumu. To dodatno ukazuje na prelagan ispit, a narušava i diskriminativnost (osjetljivost) ispita.

- Ispitivanje je provedeno na malom uzorku učenika, pa se zaključci o ovom ispitu trebaju uzeti s oprezom.

- Ispit iz Talijanskoga (materinskoga) jezika u predmetnoj nastavi pokazao se zadovoljavajude pouzdanim i valjanim mjerilom znanja.

- Težinski je bio malo prelagan, što se očituje u nekoliko zadataka u ispitu koje gotovo svi učenici rješavaju točno. Prosječna je riješenost 61,36 %.

- Postignuti minimum u ispitu jest 17 bodova, što ne odgovara teorijskom minimumu. To dodatno ukazuje na prelagan ispit, a narušava i diskriminativnost (osjetljivost) ispita.

- Ispitivanje je provedeno na malom uzorku učenika, pa se zaključci o ovom ispitu trebaju uzeti s oprezom.

3.5. Predstavljanje rezultata ispita prilagođenih učenicima s teškodama

Predstavljanje rezultata ispita vanjskoga vrjednovanja provedenih u školskoj godini 2007./2008. završilo je ciklusom stručnih skupova organiziranih za stručne suradnike defek-tologe i učitelje pomagače na ispitu, a kojima su predstavljeni rezultati ispita učenika s teško-dama (učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama2).

Raspored stručnih skupova te broj nazočnih učitelja prikazan je u Tablici 9.

2 Naziv „učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama“ rabio se do donošenja Zakona o odgoju i obrazovanju u

osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/2008.) a podrazumijeva naziv „učenici s teškodama“ u skladu s čl. 65. navedenoga zakona. Za više informacija o učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u osnovnoj školi pogledati Upute za vanjsko vrjednovanje obrazovnih postignuda učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u osnovnim školama, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, studeni 2007.


42

Tablica 9. Raspored predstavljanja rezultata defektolozima i učiteljima pomagačima na ispitu

ŽUPANIJA DATUM MJESTO VRIJEME BROJ

SUDIONIKA

Osječko-baranjska , Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Brodsko-posavska županija

19. 6. 2009. OŠ Antuna Mihanovida, Gundulideva 5A, Osijek

10.00 – 12.00 64

Grad Zagreb, Zagrebačka, Krapinsko-zagorska županija

23. 6. 2009. OŠ I. G. Kovačida, Mesideva 35, Zagreb

9.00 – 11.00 115

Splitsko-dalmatinska županija 26. 6. 2009. OŠ Bol, Split

10.00 – 12.00 17

Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Zadarska županija

26. 6. 2009. OŠ Bol, Split

14.00 – 16.00 25

Varaždinska, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Virovitičko-podravska županija

29. 6. 2009. OŠ I. G. Kovačida, Mesideva 35, Zagreb

9.00 – 11.00 81

Primorsko-goranska županija 29. 6. 2009. OŠ Pehlin, Rijeka 16.00 – 18.00 23

Istarska i Ličko-senjska županija 30. 6. 2009. OŠ Pehlin, Rijeka 9.00 – 11.00 18

Održana su predavanja sa sljededim temama:

1. Rezultati vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika 4. i 8. razreda osnovne škole u šk. god. 2007./2008. (viša stručna savjetnica Ružica Jemeršid, dipl. učit.)

2. Analiza i rezultati vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika 4. i 8. razreda osnovne škole za šk. god. 2007./2008. – učenici s teškodama u razvoju (viša stručna savjetnica Sanja Horvatid, dipl. def.)

3. Obilježja ispita prilagođenoga sadržaja za učenike s teškodama u razvoju (mr. sc. Mara Kovačid, prof. def. i Željka Butorac, prof. def. – logoped, mr. sc. Maja Ljubid, Sanja Horvatid, dipl. def.)

Projekt vanjskoga vrjednovanja s rezultatima na državnoj razini nazočnima je predsta-vila Ružica Jemeršid, viša stručna savjetnica u NCVVO-u.

Podatke o rezultatima ispita vanjskoga vrjednovanja za učenike s teškodama u razvoju 4. i 8. razreda osnovne škole u šk. god. 2007./2008. te analizu rezultata prikazala je Sanja Horvatid, viša stručna savjetnica u NCVVO-u.

Izvješde članica Stručne radne skupine nakon održanih predavanja i rasprava

Predavanja s temom Obilježja ispita prilagođenoga sadržaja za učenike s teškodama u razvoju održale su mr. sc. Mara Kovačid i Željka Butorac, prof. def.

Sudionici skupova bili su izuzetno aktivni u raspravi o dobivenim podatcima pokušava-judi pronadi uzroke dobivenih rezultata, ali i dajudi sugestije za unaprjeđivanje rada s učeni-cima s teškodama u razvoju.


43

U ovom su predavanju predstavljena i objašnjena obilježja ispita prilagođenoga sadr-žaja za učenike s teškodama u razvoju. Objašnjeno je na temelju kojih se parametara vršila prilagodba ispita – sadržajna, vremenska i grafička uz povezivanje s razvojnim osobitostima učenika sa sniženim kognitivnim funkcioniranjem.

Tijekom predstavljanja obilježja ispita prilagođenoga sadržaja objašnjena je metodo-logija izradbe ispita prilagođenoga učenicima sa sniženim kognitivnim funkcioniranjem, a koji se školuju po prilagođenom programu; obrazloženo je zašto je smanjen broj pitanja, zašto je ispit trajao 10 do 15 minuta duže od redovitoga ispita, prikazani su razlozi jezične, sadržajne i grafičke prilagodbe, kao i načini ocjenjivanja rezultata (opisnik za ocjenjivače). Nazočni učite-lji i stručni suradnici smatrali su da bi takve informacije bile korisne i ostalim učiteljima koji rade s učenicima s teškodama u razvoju i predložili proširenje edukacije i na ostale učitelje.

Sudionici su pokazali izuzetno zanimanje i pitali su za mogudnost dobivanja materijala u računalnom ili papirnatom obliku. Iznijeli su i osobna iskustva o provođenju vanjskoga vr-jednovanja u svojoj školi. Posebno su bila zanimljiva i korisna iskustva učiteljica i stručnih suradnica koje su bile pomagači tijekom ispita.

Uočena je i potreba drugačijega pristupa vrjednovanju obrazovnih postignuda učenika koji se školuju uz individualizirani pristup, ali i otvoreno je pitanje koliko je individualizirani pristup omogudio učenicima optimalno usvajanje propisanih programskih sadržaja.

Tijekom rasprave sudionici su upozoravali na nedovoljnu edukaciju učitelja za izradbu prilagođenih programa i pradenje i vrjednovanje napredovanja učenika s teškodama – prob-lem određivanja smjernica i kriterija za ocjenjivanje.

Zapaženo je da dio sudionika još uvijek ima poteškoda u razumijevanju razlike iz-među vrjednovanja obrazovnih postignuda populacije učenika i vrjednovanja obrazovnih postignuda pojedinaca, a koju provode u svojim školama – i tu je uočena potreba dodatne edukacije.

Sudionici su upozoravali na preteške sadržaje u nastavnim programima. Ukazali su i na problem jednakovrijednosti ocjena učenika koji su se školovali po prilagođenom progra-mu i učenika koji su se školovali po redovitom programu, a koji se pokazuje prilikom upisa u srednju školu ako roditelji zataje da učenik ima Rješenje o primjerenom obliku školovanja za prilagođeni program.

Usporedno prikazivanje pitanja iz redovitoga ispita i ispita prilagođenog sadržaja prih-vadeno je i kao putokaz i pomod pri prilagodbi nastavnih i ispitnih materijala u školi, namije-njenih za učenike sa sniženim kognitivnim funkcioniranjem. U vezi s tim je također izražena potreba dodatne edukacije u školama.


44

Prijedlozi:

predstavljanje ovih materijala i ostalim učiteljima

molba da se učenici s teškodama u razvoju ne izdvajaju iz razrednoga odjela tijekom ispitivanja, osim kada to sami zatraže

izradba posebnih ispita za učenike sa specifičnim teškodama u učenju (ne samo onih produljenoga trajanja), kako oni ne bi imali stalno osjedaj neuspješnosti i anksioznosti izazvan ispitima koje ne mogu riješiti

objavljivanje svih podataka prikazanih u predavanjima i na internetskim stranicama NCVVO-a kako bi bili dostupni svim učiteljima

edukacija učitelja o načinu prilagodbe ispitnih materijala za učenike s teškodama u razvoju

potreba dodatnoga stručnog usavršavanja.

45

4. ANALIZA POPRATNIH UPITNIKA

4.1. Uvod

Na predstavljanju rezultata ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda uče-nika 4. i 8. razreda u šk. god. 2007./2008. proveden je upitnik među učiteljima i stručnim suradnicima u svim županijama Republike Hrvatske.

Cilj provedbe upitnika bio je dobiti mišljenja i stavove učitelja u vezi s organizacijom i provođenjem ispita, Ispitnim katalogom, pojedinim ispitom te očekivanim rezultatima. Na kraju upitnika ispitanici su ocijenili projekt vanjskoga vrjednovanja i predavače koji su predstavljali projekt i metrijske osobine pojedinih ispita.

4.2. Instrumentarij i metodološka objašnjenja

Nakon predstavljanja rezultata ispita vanjskoga vrjednovanja i metrijskih osobina ispi-ta nazočni učitelji ispunili su upitnik koji se sastojao od ukupno 14 pitanja zatvorenoga tipa gdje su ispitanici na ljestvici od 1 do 5 zaokruživali broj kojim se najbolje iskazuje njihov od-govor na postavljeno pitanje. Pri tome je ocjena 1 značila uopde ne, 2 vrlo malo, 3 osrednje, 4 uglavnom da, a ocjena 5 u potpunosti da. U 13. i 14. pitanju ocjena 1 značila je nedovoljan, 2 dovoljan, 3 dobar, 4 vrlo dobar, a ocjena 5 odličan.

Nakon svake tematske cjeline bio je izdvojen prostor za komentar gdje su ispitanici odgovarali na pitanja otvorenog tipa, kao npr. Imate li primjedbe i prijedloge u vezi s organi-zacijom i provođenjem ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika?

Rezultati su prikazani sumarno na razini Republike Hrvatske. Obrađeni su u programu Statistical Package For Social Sciences (SPSS), gdje su izračunati i postotci odgovora za svaku ispitnu česticu, dok su grafički prikazani u Microsoft Excelu.

4.3. Uzorak i ispitanici

Analizom pitanja istraživale su se razlike u odgovorima učitelja određenih predme-ta/skupina predmeta.

Predmetne su skupine na kojima se obavljala analiza: razredna nastava, Biologi-ja/Kemija/Fizika, Povijest/Geografija, Hrvatski jezik, Engleski i Njemački jezik, te stručni sura-dnici (pedagozi, psiholozi, defektolozi). Valja izdvojiti skupinu stručnih suradnika čiji je broj-čana zastupljenost znatno manja od učitelja ostalih skupina, pa u skladu s time i podatci do-biveni na toj skupini nisu statistički dovoljno reprezentativni za ovu analizu, pa ih zato ovdje ne demo prikazati.

U Tablici 10. i na Slici 1. prikazan je broj učitelja (ispitanika) po županiji i predmetu (skupini predmeta).


46

Tablica 10. Broj učitelja na stručnim skupovima prema županijama i nastavnim predmetima

Hrvatski

jezik Razredna nastava

Biologija/ Kemija/ Fizika

Povijest/ Geografija

Engleski/ Njemački

jezik

Stručni suradnici

Ukupno

Zagrebačka županija 40 127 66 41 28 15 317

Krapinsko-zagorska županija 41 77 48 41 45 10 262

Sisačko-moslavačka županija 36 72 48 40 36 5 237

Karlovačka županija 29 71 52 38 36 12 238

Varaždinska županija 43 94 58 41 62 9 307

Koprivničko-križevačka županija 34 81 36 29 19 3 202

Bjelovarsko-bilogorska županija 40 100 49 37 25 9 260

Primorsko-goranska županija 54 112 72 50 55 9 352

Ličko-senjska županija 11 38 15 12 15 5 96

Virovitičko-podravska županija 24 80 28 25 23 3 183

Požeško-slavonska županija 16 51 30 19 17 7 140

Brodsko-posavska županija 40 79 57 42 18 6 242

Zadarska županija 41 95 60 51 48 15 310

Osječko-baranjska županija 74 170 101 69 79 20 513

Šibensko-kninska županija 15 37 31 18 15 10 126

Vukovarsko-srijemska županija 47 89 64 49 44 13 306

Splitsko-dalmatinska županija 85 217 108 81 70 24 585

Istarska županija 36 69 46 32 34 19 236

Dubrovačko-neretvanska županija 33 65 43 31 37 6 215

Međimurska županija 38 69 34 24 39 19 223

Grad Zagreb 97 213 135 89 83 36 653

Ukupno 874 2006 1181 859 828 255 6003

Slika 1. Broj učitelja na stručnim skupovima prema predmetu/skupini predmeta


47

4.4. Rezultati i rasprava

4.4.1. Organizacija i provedba ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika

7. studenoga 2007. godine Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donijelo je Suglasnost za provođenje projekata vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja u 4. i 8. raz-redima osnovne škole u šk. god. 2007./2008. i šk. god. 2008./2009., Klasa: 602-02/07-05/00575, Urbroj: 533-10-07-0002.

Projektni tim Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja u suradnji je sa stručnim radnim skupinama za pojedine predmete izradio sve potrebne materijale za pro-vedbu vanjskoga vrjednovanja. Od svake stručne radne skupine zahtijevala se izradba Ispit-noga kataloga za učitelje, koji je tri tjedna prije provedbe ispita bio dostupan na mrežnim stranicama Centra. U isto vrijeme objavio se i Vodič za učenike koji je bio dostupan u tiska-nom obliku učenicima i školama. U tim materijalima između ostaloga bili su navedeni i opi-sani načini, svrha i ciljevi provođenja ispita vanjskoga vrjednovanja. Ovim se upitnikom želje-lo saznati koliko su učitelji bili obaviješteni o samom provođenju ispita vanjskoga vrjednova-nja, odnosno jesu li proučili Ispitni katalog za učitelje i Vodič za učenike te koliko su upoznati sa sadržajem ispita.

Slika 2. Grafički prikaz odgovora ispitanika na 1. pitanje iz upitnika


48

Tablica 11. Odgovori (u %) ispitanika na 1. pitanje iz upitnika

bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da

Razredna nastava 1,10 2,94 10,77 26,07 37,54 21,59

Biologija/Kemija/Fizika 2,20 3,56 14,48 29,04 35,39 15,33

Povijest/Geografija 1,86 3,96 15,60 33,64 33,99 10,94

Hrvatski jezik 2,52 2,63 11,33 25,40 36,61 21,51

Engleski i Njemački jezik 0,97 4,47 15,94 25,85 36,59 16,18

Učitelji svih skupina predmeta u najvedem su postotku bili uglavnom upoznati s nači-nom, svrhom i ciljevima provođenja ispita (oko 36%). Najvedi postotak učitelja koji su bili u potpunosti upoznati s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita nalazi se u skupini učite-lja razredne nastave (21,59%), dok se najviše učitelja koji uopde nisu bili upoznati s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita nalazi u skupini učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika (4,47%).

Iz skupine učitelja razredne nastave 21,59% učitelja bilo je u potpunosti upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita, 37,54% učitelja bilo je uglavnom upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita, 26,07% učitelja bilo je osrednje upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita, dok je 10,77%, učitelja bilo vrlo malo upozna-to s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita, što je i najvedi postotak u odnosu na os-tale skupine učitelja. S načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita uopde nije bilo upozna-to 2,94% učitelja.

U skupini Biologija/Kemija/Fizika 15,33% učitelja bilo je u potpunosti upoznato s na-činom, svrhom i ciljevima provođenja ispita, dok je uglavnom bilo upoznato 35,39% učitelja. Za odgovor osrednje opredijelilo se 29,04% učitelja, dok je 14,48% učitelja bilo vrlo malo upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita. S načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita uopde nije bilo upoznato 3,56% učitelja.

U skupini Povijest/Geografija 10,94% učitelja bilo je u potpunosti upoznato s nači-nom, svrhom i ciljevima provođenja ispita, što je najmanji postotak u odnosu na ostale sku-pine predmeta. Uglavnom je s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita bilo upoznato 33,99% učitelja, a osrednje je bilo upoznato 33,64% učitelja. Vrlo je malo s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita bilo upoznato 15,60% učitelja, dok 3,96% učitelja uopde nije bilo upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita.

Iz skupine učitelja Hrvatskoga jezika 21,51% učitelja bilo je u potpunosti upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita, 36,61% učitelja bilo je uglavnom upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita. Za odgovor osrednje opredijelilo se 25,40% učitelja, dok se 11,33% učitelja opredijelilo za odgovor vrlo malo. Najmanji postotak učitelja u odnosu na ostale skupine predmeta uopde nije bio upoznat s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita (2,63%).

Iz skupine učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika 16,18% učitelja bilo je u potpunos-ti upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita. Najviše učitelja bilo je uglavnom (36,59%) ili osrednje (25,85%) upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita. Vrlo je malo s ciljevima ispitivanja bilo upoznato 15,94% učitelja, što je podjednak postotak kao i


49

kod odgovora u potpunosti, dok 4,47% učitelja uopde nije bilo upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita, što je ujedno i najvedi postotak u odnosu na ostale predmete.

Cilj je vanjskoga vrjednovanja bio dobiti objektivnu sliku osnovnih znanja, vještina i kompetencija učenika 4. i 8. razreda, pa su zato svi sudionici dobili upute da nije potrebno dodatno pripremati učenike kako bi postigli što bolje rezultate.



bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da


Biologija/ Kemija/ Fizika 3,39 57,15 17,10 13,97 7,45 0,93


Hrvatski jezik 5,38 30,89 21,74 24,14 15,10 2,75


Najvedi broj učitelja u svim skupinama uopde nije dodatno pripremao učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja. Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem su postotku dali odgovor u potpunosti da na pitanje u vezi s dodatnom pripremom učenika za ispit vanjskoga vrjedno-vanja (2,75%), dok je najvedi postotak učitelja koji uopde nije dodatno pripremao učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja u skupini Biologija/Kemija/Fizika (57,15%).

Iz skupine učitelja razredne nastave 41,67% učitelja uopde nije dodatno pripremalo učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja, dok ih je 22,48% pripremalo učenike vrlo malo. Osrednje je dodatno pripremalo učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja 18,49% učitelja, 11,91% učitelja uglavnom je dodatno pripremalo učenike, a 2,04% učitelja u potpunosti je dodatno pripremalo učenike.


50

Skupina Biologija/Kemija/Fizika ima najvedi postotak učitelja (u odnosu na ostale skupine predmeta) koji uopde nisu dodatno pripremali učenike za ispit vanjskoga vrjednova-nja (57,15%), a najmanji postotak (u odnosu na ostale skupine predmeta) koji su ih dodatno pripremali vrlo malo (17,10%). Osrednje ih je dodatno pripremalo 13,97%, uglavnom ih je dodatno pripremalo 7,45%, dok ih je u potpunosti dodatno pripremalo 0,93% učitelja.

Iz skupine Povijest/Geografija 53,32% učitelja uopde nije dodatno pripremalo učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja, vrlo malo dodatno ih je pripremalo 22,47% učitelja, a osred-nje dodatno ih je pripremalo 15,02% učitelja. Uglavnom ih je dodatno pripremalo 6,29% učitelja, dok ih je u potpunosti dodatno pripremalo 0,58% učitelja, što je i najmanji postotak učitelja (u odnosu na ostale skupine) koji su dodatno pripremali učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja

Najmanji postotak učitelja Hrvatskoga jezika u odnosu na ostale skupine uopde nije dodatno pripremao učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja (30,89%), dok ih je vrlo malo dodatno pripremalo 21,74% učitelja. Osrednje ih je dodatno pripremalo 24,14%, a uglavnom ih je dodatno pripremalo 15,10% učitelja. Učitelji Hrvatskoga jezika najviše su dodatno prip-remali svoje učenike, pa tako imaju najvedi postotak učitelja u odnosu na ostale skupine koji su u potpunosti dodatno pripremali učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja (2,75%).

Iz skupine učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika 48,67% učitelja uopde nije dodatno pripremalo učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja, dok ih je 25,72% vrlo malo dodatno prip-remalo. Najmanji postotak učitelja u odnosu na ostale skupine predmeta osrednje je dodat-no pripremao učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja (12,80%), uglavnom ih je dodatno pri-premalo 7,73% učitelja, dok ih je u potpunosti pripremalo 2,29% učitelja.

S obzirom da su rezultati ispita vanjskoga vrjednovanja iskazivani na razini države, županije i škole te ostvareni rezultati nisu iskazivani pojedinačno te oni nisu utjecali na škol-sku ocjenu učenika, iz odgovora brojnih učitelja pokušali smo utvrditi koliko je ova činjenica utjecala na njihovu motivaciju za pisanje ispita.



51


bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 5,61 10,30 21,28 38,67 21,28 2,86


Motiviranost učenika za ispit vanjskoga vrjednovanja, prema mišljenju učitelja u svim skupinama, bila je osrednja. Najvedi postotak učitelja koji smatraju da su učenici bili u pot-punosti motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja nalazi se u skupini učitelja razredne nasta-ve (10,17%), dok je najviše učitelja koji smatraju da učenici uopde nisu bili motivirani u skupini Povijest/Geografija (16,76%).

Učitelji razredne nastave u najvedem postotku u odnosu na učitelje ostalih skupina predmeta smatraju da su učenici na ispitu bili u potpunosti motivirani (10,17%) ili uglavnom motivirani (43,72%) za ispit vanjskoga vrjednovanja. Najmanji postotak učitelja u odnosu na ostale skupine smatra da su učenici bili osrednje motivirani (32,70%), vrlo malo motivirani (8,33%) ili da uopde nisu bili motivirani (2,64%) za ispit vanjskoga vrjednovanja.

Kod 1,44% učitelja Biologije/Kemije/Fizike prevladava mišljenje da su učenici bili u potpunosti motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja, dok 15,33% učitelja smatra da su učenici bili uglavnom motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja. Najviše učitelja smatra da su učenici bili osrednje motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja (35,90%) ili da su bili vrlo ma-lo motivirani (27,43%). Kod 16,34% učitelja prevladava mišljenje da učenici uopde nisu bili motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja.

U odnosu na ostale skupine učitelja najmanji postotak učitelja Povijesti/Geografije smatra da su učenici bili u potpunosti motivirani (0,47%) i uglavnom motivirani (11,64%) za ispit vanjskoga vrjednovanja. Da su učenici bili osrednje motivirani za ispit vanjskoga vrjed-novanja, smatra 39,93% učitelja ove skupine, a 28,41% učitelja smatra da su učenici bili vrlo malo motivirani. Najvedi postotak učitelja ove skupine u odnosu na ostale skupine smatra da učenici uopde nisu bili motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja (16,76%).

Iz skupine učitelja Hrvatskoga jezika 2,86% učitelja smatra da su učenici bili u potpu-nosti motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja, dok 21,28% učitelja smatra da su učenici bili uglavnom motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja. Da je motivacija učenika bila osrednja, smatra 38,67% učitelja. Isti postotak učitelja kao i kod odgovora uglavnom (21,28%) smatra da su učenici bili vrlo malo motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja, dok 10,30% učitelja smatra da učenici uopde nisu bili motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja.

U skupini učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika 1,93% učitelja smatra da su učenici bili u potpunosti motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja, te 19,93% učitelja smatra da su učenici bili uglavnom motivirani. Najviše učitelja ove skupine smatra da su učenici bili osred-nje motivirani (44,32%), što je ujedno i najvedi postotak u odnosu na ostale skupine. Da su


52

učenici bili vrlo malo motivirani, smatra 21,86% učitelja, dok 9,30% učitelja ove skupine sma-tra da učenici uopde nisu bili motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja.

4.4.2. Ispitni katalog

Ispitni katalog trebao je osigurati dobru pripremljenost učitelja za provedbu ispita vanjskoga vrjednovanja i na taj način olakšati organizaciju i provedbu ispita, jer sadrži sve bitne informacije o ispitu i predmetu ispitivanja (od svrhe ispita, opdih i posebnih ciljeva pre-dmeta, ustroja ispita do vrsta zadataka, trajanja ispita, termina održavanja ispita i tehničkog opisa ispita te oglednog primjerka testa/zadataka s ključem za odgovore i načinom bodova-nja).

U Ispitnom katalogu stručne radne skupine definirale su obrazovne ishode. Najprije su odredili opde ciljeve pojedinih predmeta – opda očekivanja o tome što učenik mora ostva-riti u području predmeta. Opdi ciljevi predmeta odražavaju ključnu ideju tog područja učenja – to su opdi opisi onoga što se od učenika očekuje u nekom predmetu, te kao takvi predstav-ljaju okvir za daljnje određivanje posebnih ciljeva. Iz jasno određenih opdih ciljeva dalje su definirani posebni ciljevi pojedinih predmeta – jasne i kratke tvrdnje o konkretnim učeniko-vim znanjima, vještinama i kompetencijama. Posebni ciljevi trebaju biti realistični i ostvarivi, te su napisani tako da budu jasni i učenicima i nastavnicima, roditeljima i opdenito svakoj skupini koja je uključena u obrazovni proces. Definirani obrazovni ishodi stručnim su radnim skupinama poslužili kao temelj za izradbu ispitnih zadataka. Stručne radne skupine u defini-ranju obrazovnih ishoda služile su se hijerarhijskom klasifikacijom kompetencija i vještina koje se od učenika očekuju na kraju obrazovnog procesa – izmijenjenom Bloomovom takso-nomijom znanja i kognitivnih procesa (Andersona i Krathwohla) kao orijentirom.



53


bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 12,01 2,52 3,20 16,93 43,71 21,62


Najvedi broj učitelja u svim skupinama smatra da su obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu uglavnom jasno definirani, odnosno odgovaraju određenim razinama obrazovnih procesa. Najvedi postotak učitelja koji smatraju da su obrazovni ishodi u potpu-nosti jasno definirani nalazi se u skupini učitelja Hrvatskoga jezika (21,62%), dok je najviše učitelja koji smatraju da obrazovni ishodi uopde nisu jasno definirani u skupini Povi-jest/Geografija (6,05%).

U skupini razredne nastave 15,75% učitelja smatra da su obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu u potpunosti jasno definirani, dok 42,97% učitelja smatra da su obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu uglavnom jasno definirani. Da su obrazovni ishodi nave-deni u Ispitnom katalogu osrednje jasno definirani smatra 20,94% učitelja, dok 5,58% učitelja smatra da je jasnoda obrazovnih ishoda navedenih u Ispitnom katalogu vrlo mala. Da obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu uopde nisu jasno definirani smatra 4,04% učitelja.

U skupini Biologija/Kemija/Fizika 13,55% učitelja smatra da su obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu u potpunosti jasno definirani. Najviše učitelja smatra da su obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu uglavnom jasno definirani (39,97%) ili su osrednje jasno definirani (23,62%). Da je jasnoda obrazovnih ishoda navedenih u Ispitnom katalogu vrlo mala, smatra 6,10% učitelja, dok 4,66% učitelja smatra da obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu uopde nisu jasno definirani.

Skupina učitelja Povijesti/Geografije u najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine smatra da su obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu u potpunosti jasno definirani (8,38%) ili uglavnom jasno definirani (38,42%). Suprotno tome, u najvišem postot-ku u odnosu na ostale skupine smatra da je jasnoda obrazovnih ishoda navedenih u Ispitnom katalogu osrednja (26,66%), vrlo mala (7,33%) ili da obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu uopde nisu jasno definirani (6,05%).

Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da su obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu u potpunosti jasno definirani (21,62%), dok 43,71% učitelja smatra da su obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu uglavnom jasno definirani. U najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da je jasnoda obrazovnih ishoda navedenih u Ispitnom katalogu osrednja (16,93%), vrlo mala (3,20%) ili da obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu uopde nisu jasno definirani (2,52%).

U skupini učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika 13,77% učitelja smatra da su obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu u potpunosti jasno definirani. Najvedi posto-tak učitelja u odnosu na ostale skupine predmeta smatra da su obrazovni ishodi navedeni u


54

Ispitnom katalogu uglavnom jasno definirani (45,89%), dok 19,44% učitelja smatra da je jas-noda obrazovnih ishoda navedenih u Ispitnom katalogu osrednja. Da je jasnoda obrazovnih ishoda navedenih u Ispitnom katalogu vrlo mala, smatra 3,74% učitelja, dok 3,14% učitelja smatra da obrazovni ishodi navedeni u Ispitnom katalogu uopde nisu jasno definirani.

U ispitu je bilo više različitih tipova zadataka iz pojedinih predmeta, a bodovali su se ovisno o težini i složenosti zadatka, pa smo htjeli usporediti slažu li se takvi kriteriji s kriteri-jima bodovanja koje učitelji primjenjuju u nastavi.



bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 5,49 2,52 3,32 17,51 43,48 27,69


Najvedi broj učitelja u svim skupinama uglavnom se slaže s načinom bodovanja poje-dinih tipova zadataka. Izdvajaju se učitelji iz skupine Povijest/Geografija koji se u najvedem postotku u potpunosti slažu s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka u ispitu (31,32%), te učitelji Hrvatskoga jezika koji se u najvedem postotku uopde ne slažu s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka u skupini (2,52%).


55

U odnosu na ostale skupine, učitelji razredne nastave u najmanjem se postotku u potpunosti slažu s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka (24,13%). Uglavnom se sla-že s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka 50,90% učitelja, dok se 15,65% učitelja osrednje slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka. U najvedem se postotku u odnosu na ostale skupine učitelji razredne nastave vrlo malo slažu s načinom bodovanja po-jedinih tipova zadataka (3,84%), dok se 1,79% učitelja uopde ne slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka.

Učitelji Biologije/Kemije/Fizike u najvedem se postotku u potpunosti slažu (26,08%) ili se uglavnom slažu (46,40%) s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka. Osrednje se slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka 16,93% učitelja, vrlo se malo slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka 3,73% učitelja, dok se uopde ne slaže s nači-nom bodovanja pojedinih tipova zadataka 1,44% učitelja.

Skupina učitelja Povijesti/Geografije u najvišem se postotku u odnosu na ostale sku-pine u potpunosti slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka (31,32%). 46,10% učitelja uglavnom se slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka, dok se 14,20% učitelja osrednje slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka. U najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine (2,10% učitelja) vrlo se malo slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka, a isti postotak učitelja uopde se ne slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka.

Iz skupine učitelja Hrvatskoga jezika 27,69% učitelja u potpunosti se slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka. U najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine učitelji se uglavnom slažu s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka (43,48%), dok se u najvedem postotku u odnosu na ostale skupine osrednje slažu (17,51%) s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka. Vrlo mali stupanj slaganja s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka iskazalo je 3,32% učitelja, dok se 2,52% učitelja uopde ne slaže s načinom bodova-nja pojedinih tipova zadataka, što je također najvedi postotak u odnosu na ostale skupine.

S načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka u ispitu iz Engleskoga i Njemačkoga jezika u potpunosti se slaže 28,99% učitelja. Najvedi postotak učitelja u odnosu na ostale skupine predmeta uglavnom se slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka (51,93%), a najmanji postotak u odnosu na ostale skupine osrednje se slaže s načinom bodo-vanja pojedinih tipova zadataka (10,99%). Vrlo mali stupanj slaganja s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka iskazalo je 2,42% učitelja, dok se 1,21% učitelja uopde ne slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka.


56

4.4.3. Ispit vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika

Ispitom su ispitivani obrazovni ishodi sadržaja koji bitno određuju predmet učenja

i koji se smatraju posebno važnima za daljnje učenje i dublje razumijevanje područja.

Zanimalo nas je u kojem su opsegu nastavni sadržaji predmeta obuhvaćeni ispitom.



bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 4,46 0,34 2,97 14,65 50,69 26,89


Najvedi broj učitelja u svim skupinama uglavnom je zadovoljan sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja. Najvedi postotak učitelja koji su u potpunosti zadovoljni sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja nalazi se u skupini učitelja Hrvatskoga jezika (26,89%), dok je najviše učitelja koji uopde nisu zadovoljni sadrža-jima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja u skupini učitelja Biologi-je/Kemije/Fizike (1,86%).


57

Sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja u potpunosti je zado-voljno 19,09% učitelja razredne nastave, 54,19% učitelja razredne nastave uglavnom je za-dovoljno sadržajima, osrednje je zadovoljno 19,94% učitelja, vrlo je malo zadovoljno 2,19% učitelja, dok 0,90% učitelja uopde nije zadovoljno sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja.

Iz skupine učitelja Biologije/Kemije/Fizike 22,35% učitelja u potpunosti je zadovoljno sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja, uglavnom je zadovoljno 48,09% učitelja, dok je 21,17% učitelja je osrednje zadovoljno sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja. Vrlo mali stupanj zadovoljstva iskazalo je 4,06% učitelja, dok uopde nije zadovoljno sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja 1,86% učitelja.

Učitelji Povijesti/Geografije u najmanjem su postotku u odnosu na ostale skupine u potpunosti zadovoljni sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja (12,92%). Uglavnom je zadovoljno 50,52% učitelja. Najvedi postotak učitelja u odnosu na ostale skupine osrednje je zadovoljan (28,75%) ili vrlo malo zadovoljan (4,19%). Uopde nije zadovoljno sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja 1,75% učitelja.

Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem su postotku u odnosu na ostale skupine u pot-punosti zadovoljni sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja (26,89%). Uglavnom je zadovoljno 50,69% učitelja, dok je osrednje zadovoljno 14,65% učitelja. Vrlo mali stupanj zadovoljstva iskazalo je 2,97% učitelja, dok 0,34% učitelja uopde nije zadovoljno sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja.

Sadržajima koji su provjeravani ispitom vanjskoga vrjednovanja iz Engleskoga i Nje-mačkoga jezika u potpunosti je zadovoljno 18,72% učitelja, uglavnom je zadovoljno 55,92% učitelja, dok je 19,44% učitelja osrednje zadovoljno. Vrlo mali stupanj zadovoljstva iskazalo je 3,02% učitelja, dok 0,60% učitelja uopde nije zadovoljno sadržajima koji su provjeravani ispi-tom vanjskoga vrjednovanja.

Za ispit je bitno da se rabi odgovarajuda vrsta zadatka za ispitivanje određenoga obra-zovnog ishoda, pa nam je u skladu s tim važno i smatraju li učitelji da su tipovi zadataka u ispitu bili prikladni ispitivanju određenoga obrazovnog ishoda u predmetu.


58



bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 4,69 0,11 2,17 14,76 46,11 32,15


Najvedi broj učitelja u svim skupinama uglavnom je zadovoljan tipovima zadataka u ispitu. Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem su postotku u potpunosti zadovoljni tipovima zadataka u ispitu (32,15%), a učitelji iz skupine Biologija/Kemija/Fizika u najvedem postotku uopde nisu zadovoljni tipovima zadataka u ispitu (1,52%).

Učitelji razredne nastave u najmanjem su postotku u odnosu na ostale skupine u pot-punosti zadovoljni tipovima zadataka u ispitu (19,19%), uglavnom je zadovoljno 52,44% uči-telja, dok je osrednje zadovoljno 21,19%. Vrlo mali stupanj zadovoljstva tipovima zadataka u ispitu iskazalo je 2,69% učitelja, dok 0,85% učitelja uopde nije zadovoljno tipovima zadataka u ispitu.

Tipovima zadataka u ispitu Biologije/Kemije/Fizike u potpunosti je zadovoljno 23,62% učitelja, uglavnom je zadovoljno 48,60% učitelja, dok je osrednje zadovoljno 20,15% učitelja. Vrlo mali stupanj zadovoljstva iskazalo je 3,81% učitelja, dok 1,52% učitelja uopde nije zado-voljno tipovima zadataka u ispitu.

Iz skupine učitelja Povijesti/Geografije tipovima je zadataka u potpunosti zadovoljno 21,65% učitelja, uglavnom je zadovoljno 52,85% učitelja, dok je 20,14% učitelja osrednje


59

zadovoljno tipovima zadataka. Vrlo mali stupanj zadovoljstva iskazalo je 3,26% učitelja, a 0,35% učitelja uopde nije zadovoljno tipovima zadataka u ispitu.

Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem su postotku u odnosu na ostale skupine u pot-punosti zadovoljni tipovima zadataka u ispitu (32,15%). Uglavnom je zadovoljno 46,11% učitelja, osrednje je zadovoljno 14,76% učitelja. Vrlo mali stupanj zadovoljstva tipovima zadataka u ispitu iskazalo je 2,17%, dok uopde nije zadovoljno tipovima zadataka 0,11%.

Iz skupine učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika 19,69% učitelja u potpunosti je zadovoljno tipovima zadataka u ispitu. Najvedi postotak učitelja u odnosu na ostale skupine predmeta uglavnom je zadovoljan tipovima zadataka u ispitu (56,52%), 19,32% učitelja osre-dnje je zadovoljno, a najmanji postotak u odnosu na ostale skupine predmeta vrlo je malo zadovoljan tipovima zadataka u ispitu (1,93%). Tipovima zadataka u ispitu uopde nije zado-voljno 0,12% učitelja.

Grafički prikaz daje nam slikovni prikaz gradiva, a njegova je svrha lakše razumijevanje i predočavanje gradiva određenog predmeta.



bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 6,06 0,80 2,17 20,25 43,14 27,57



60

Učitelji iz svih skupina predmeta u najvedem postotku smatraju da su pitanja s pripa-dajudim grafičkim prilozima učenicima bila razumljiva i jasna (oko 36%). Najvedi postotak učitelja koji smatraju da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila u pot-punosti razumljiva i jasna nalazi se u skupini učitelja Hrvatskoga jezika (27,57%), dok je najvi-še učitelja koji smatraju da pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima uopde nisu bila razumljiva i jasna u skupini učitelja Biologije/Kemije/Fizike (2,96%).

Učitelji razredne nastave u najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila u potpunosti razumljiva i jas-na (17,05%), dok su uglavnom razumljiva i jasna bila za 46,71% učitelja. U najvedem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učeni-cima bila osrednje razumljiva i jasna (27,72%), a vrlo malo razumljiva i jasna bila su za 4,29% učitelja. Da pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima uopde nisu bila razumljiva i jasna, smatra 0,80% učitelja.

Iz skupine učitelja Biologije/Kemije/Fizike 21,51% učitelja smatra da su pitanja s pri-padajudim grafičkim prilozima učenicima bila u potpunosti razumljiva i jasna. U najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozi-ma učenicima bila uglavnom razumljiva i jasna (41,66%), dok 22,86% učitelja smatra da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila osrednje razumljiva i jasna. U naj-vedem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila vrlo malo razumljiva i jasna (8,47%) ili uopde nisu bila razumljiva i jasna (2,96%).

Iz skupine učitelja Povijesti/Geografije 20,26% učitelja smatra da su pitanja s pripada-judim grafičkim prilozima učenicima bila u potpunosti razumljiva i jasna. Najviše ispitanih učitelja smatra da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila uglavnom razumljiva i jasna (44,24%) ili osrednje razumljiva i jasna (24,91%). Da su pitanja s pripadaju-dim grafičkim prilozima učenicima bila u vrlo malo razumljiva i jasna, smatra 6,52% učitelja, dok 1,28% učitelja smatra da pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima uopde nisu bila razumljiva i jasna.

Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila u potpunosti razumljiva i jas-na (27,57%). Da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila uglavnom ra-zumljiva i jasna, smatra 43,14% učitelja. U najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine učitelji smatraju da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila osrednje (20,25%) ili vrlo malo (2,17%) razumljiva i jasna, dok 0,80% učitelja smatra da pitanja s pripa-dajudim grafičkim prilozima učenicima uopde nisu bila razumljiva i jasna.

Da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila u potpunosti razumlji-va i jasna, smatra 19,44% učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika. Najvedi postotak učitelja u odnosu na ostale skupine predmeta smatra da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozi-ma učenicima bila uglavnom razumljiva i jasna (49,15%), dok 23,43% učitelja smatra da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila osrednje razumljiva i jasna. Da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila vrlo malo razumljiva i jasna, smatra 3,74% učitelja. Najmanji postotak učitelja u odnosu na ostale skupine smatra da pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima uopde nisu bila razumljiva i jasna (0,72%).


61

Pri izradbi ispitnih zadataka zadovoljen je kriterij osjetljivosti, što znači da se u ispitu nalaze zadatci različitih težina kako bi se ispitom učenici mogli dobro razlikovati prema posti-gnudima.



bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 4,69 16,82 20,14 37,87 17,16 3,32


Učitelji iz svih skupina predmeta u najvedem postotku smatraju da su pitanja u ispitu učenicima bila osrednje teška. Najvedi postotak učitelja koji smatraju da su pitanja u ispitu učenicima bila u potpunosti teška nalazi se u skupini učitelja Biologije/Kemije/Fizike (4,40%), dok je najviše učitelja koji smatraju da pitanja u ispitu učenicima uopde nisu bila teška u sku-pini učitelja Hrvatskoga jezika (16,82%).

Učitelji razredne nastave u najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da pitanja u ispitu učenicima uopde nisu bila teška (10,02%), Da su pitanja u ispitu učenicima bila vrlo male težine, smatra 20,79% učitelja, dok 42,77% učitelja smatra da su pitanja u ispi-tu učenicima bila osrednje teška. U najvedem postotku u odnosu na ostale skupine učitelji razredne nastave smatraju da su pitanja u ispitu učenicima bila uglavnom teška (20,89%), dok 2,24% učitelja smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila u potpunosti teška.


62

Iz skupine učitelja Biologije/Kemije/Fizike 15,41% učitelja smatra da pitanja u ispitu učenicima uopde nisu bila teška. U najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine učitelji smatraju da su pitanja u ispitu učenicima bila vrlo male težine (16,26%), 40,90% učitelja sma-tra da su pitanja u ispitu učenicima bila osrednje teška, dok 20,41% učitelja smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila uglavnom teška. U najvedem postotku u odnosu na ostale skupine učitelji smatraju da su pitanja u ispitu učenicima bila u potpunosti teška (4,40%).

Iz skupine učitelja Povijesti/Geografije 11,76% učitelja smatra da pitanja u ispitu uče-nicima uopde nisu bila teška, dok 18,28% učitelja smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila vrlo male težine. Najviše učitelja u odnosu na ostale skupine smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila osrednje teška (46,92%), 18,04% učitelja smatra da su pitanja u ispitu učeni-cima bila uglavnom teška, dok 2,91% smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila u potpu-nosti teška.

Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da pitanja u ispitu učenicima uopde nisu bila teška (16,82%), dok 20,14% učitelja smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila vrlo male težine. U najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da su pitanja u ispitu učenicima bila osrednje teška (37,87%), 17,16% učite-lja smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila uglavnom teška, dok 3,32% učitelja smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila u potpunosti teška.

Iz skupine učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika 14,73% učitelja smatra da pitanja u ispitu učenicima uopde nisu bila teška. Najvedi postotak učitelja u odnosu na ostale skupine predmeta smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila vrlo male težine (25,24%), dok 46,14% učitelja smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila osrednje težine. Najmanji postotak u odnosu na ostale skupine smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila u uglavnom teška (10,02%) ili u potpunosti teška (1,33%).


63

4.4.4. Rezultati vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika kao pokazatelj znanja učenika

Rezultati ispita vanjskoga vrjednovanja predstavljeni su za svaku županiju zasebno, i to u odnosu na državni prosjek, kako bi se moglo utvrditi odstupanje prosječnih postignuda učenika pojedine županije u odnosu na državni prosjek.

Vanjsko je vrjednovanje mehanizam za objektivno pradenje obrazovnoga sustava u Republici Hrvatskoj, a temelji se na standardiziranim testovima koje provodi neovisna insti-tucija, odnosno Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, pa nam je bitna proc-jena učitelja u vezi s povezanosti rezultata na ispitu i učeničkih školskih ocjena iz određenoga predmeta.



bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 4,92 9,38 13,96 41,99 26,32 3,43



64

Učitelji svih skupina predmeta u najvedem postotku smatraju da su rezultati provede-noga vanjskoga vrjednovanje osrednje objektivan pokazatelj znanja učenika. Učitelji skupine Povijest/Geografija imaju dosta podijeljena mišljenja oko objektivnosti ispita vanjskoga vrje-dnovanja, pa tako u najvedem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da su rezultati ovih ispita u potpunosti objektivan pokazatelj znanja učenika (4,66%), ali i smatraju da uopde nisu objektivan pokazatelj znanja učenika (10,01%).

Iz skupine učitelja razredne nastave 2,54% učitelja smatra da su rezultati provedenih ispita u potpunosti objektivan pokazatelj znanja učenika, dok 23,53% učitelja smatra da pro-vedeno vanjsko vrjednovanje uglavnom objektivno pokazuje znanja učenika. Da su rezultati provedenoga vanjskoga vrjednovanja osrednje objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 40,13% učitelja, 20,14% učitelja smatra da su rezultati provedenih ispita vrlo malo objektivan pokazatelj znanja učenika, dok 9,02% učitelja smatra da rezultati provedenih ispita uopde nisu objektivan pokazatelj znanja učenika.

U skupini učitelja Biologije/Kemije/Fizike 3,39% učitelja smatra da su rezultati prove-denih ispita u potpunosti objektivan pokazatelj znanja, dok 25,40% učitelja smatra da su re-zultati provedenih ispita uglavnom objektivan pokazatelj znanja učenika. U najvedem postot-ku u odnosu na ostale skupine smatraju da su rezultati provedenih ispita osrednje objektivan pokazatelj znanja učenika (36,75%). Da su rezultati provedenih ispita vrlo malo objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 21,59% učitelja, dok 9,91% učitelja smatra da rezultati provedenih ispita uopde nisu objektivan pokazatelj znanja učenika.

Najviše učitelja Povijesti/Geografije u odnosu na ostale skupine smatra da su rezultati provedenih ispita u potpunosti objektivan pokazatelj znanja učenika (4,66%), dok 23,17% učitelja smatra da su rezultati provedenih ispita uglavnom objektivan pokazatelj znanja uče-nika. Da su rezultati provedenih ispita vanjskoga vrjednovanja osrednje objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 37,83% učitelja, da su vrlo malo objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 22,12% učitelja, a da vanjsko vrjednovanje uopde nije objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 10,01% učitelja.

Iz skupine učitelja Hrvatskoga jezika 3,43% učitelja smatra da su rezultati provedenih ispita vanjskoga vrjednovanja u potpunosti objektivan pokazatelj znanja učenika. U najvedem postotku u odnosu na ostale skupine učitelji smatraju da su rezultati provedenih ispita vanj-skoga vrjednovanja uglavnom objektivan pokazatelj znanja učenika (26,32%). Da su rezultati provedenih ispita vanjskoga vrjednovanja osrednje objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 41,99% učitelja, da su vrlo malo objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 13,96% učitelja, a da uopde nisu objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 9,38% učitelja.

Najmanji postotak učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika u odnosu na ostale skupi-ne smatra da su rezultati provedenih ispita vanjskoga vrjednovanja u potpunosti objektivan pokazatelj znanja učenika (2,05%). Da su rezultati provedenih ispita vanjskoga vrjednovanja uglavnom objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 26,09% učitelja, a da su osrednje objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 42,51% učitelja. Da su rezultati provedenih ispi-ta vanjskoga vrjednovanja vrlo malo objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 19,20% učitelja, a da uopde nisu objektivan pokazatelj znanja učenika, smatra 4,35% učitelja.


65



bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 4,81 11,67 14,19 23,46 29,75 16,13


Na ovo pitanje učitelji iz svih skupina predmeta u najvedem postotku odabrali su od-govore uglavnom da ili osrednje. Najvedi postotak učitelja koji su se odlučili za odgovor u potpunosti nalazi se u skupini učitelja Hrvatskoga jezika (16,13%), dok je najviše učitelja koji su se odlučili za odgovor uopde ne u skupini učitelja razredne nastave (22,23%).

Učitelji razredne nastave u najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali u potpunosti (5,18%) ili uglavnom (22,43%) utjecati na upis učenika u srednju školu, dok u najvedem postotku u odnosu na ostale skupi-ne smatraju da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali osrednje (26,12%), vrlo malo (19,99%) ili uopde ne bi trebali utjecati (22,23%) na upis učenika u srednju školu.

Iz skupine učitelja Biologije/Kemije/Fizike 15,41% učitelja smatra da bi rezultati vanj-skoga vrjednovanja trebali u potpunosti utjecati na upis učenika u srednju školu, 30,40% uči-telja smatra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja uglavnom trebali utjecati na upis učenika u srednju školu, 24,72% učitelja smatra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali osred-nje utjecati na upis učenika u srednju školu. U najmanjem postotku u odnosu na ostale sku-pine smatraju da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali vrlo malo utjecati na upis učeni-


66

ka u srednju školu (12,28%), a 13,63% učitelja smatra da rezultati vanjskoga vrjednovanja uopde ne bi trebali utjecati na upis učenika u srednju školu.

Iz skupine učitelja Povijesti/Geografije 15,83% učitelja smatra da bi rezultati vanjsko-ga vrjednovanja trebali u potpunosti utjecati na upis učenika u srednju školu. Najviše učitelja u odnosu na ostale skupine smatra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali uglavnom utjecati na upis učenika u srednju školu (32,36%), a najmanje učitelja u odnosu na ostale skupine učitelja smatra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali osrednje utjecati na upis učenika u srednju školu (23,05%). Da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali vrlo malo utjecati na upis učenika u srednju školu smatra 13,15% učitelja, a 12,57% učitelja smat-ra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja uopde ne bi trebali utjecati na upis učenika u sred-nju školu.

Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali u potpunosti utjecati na upis učenika u srednju školu (16,13%). Da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali uglavnom utjecati na upis uče-nika u srednju školu smatra 29,75% učitelja, da bi trebali osrednje utjecati smatra 23,46% učitelja, dok 14,19% učitelja smatra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali vrlo malo utjecati na upis učenika u srednju školu. U najmanjem postotku u odnosu na ostale skupine (11,67%) učitelji Hrvatskoga jezika smatraju da rezultati vanjskoga vrjednovanja uopde ne bi trebali utjecati na upis učenika u srednju školu.

Iz skupine učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika 10,14% učitelja smatra da bi rezul-tati vanjskoga vrjednovanja trebali u potpunosti utjecati na upis učenika u srednju školu. Podjednak postotak učitelja smatra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali uglavnom (24,88%) ili osrednje utjecati na upis učenika u srednju školu (24,52%). Da bi rezultati vanj-skoga vrjednovanja trebali vrlo malo utjecati na upis učenika u srednju školu smatra 18,12% učitelja, dok 19,81% učitelja smatra da rezultati vanjskoga vrjednovanja uopde ne bi trebali utjecati na upis učenika u srednju školu.

U predstavljanju metrijskih osobina ispita učitelji su informirani o postotku riješenosti svakoga zadatka i svake ispitne čestice. Učiteljima su predstavljeni i podatci o frekvencijama učeničkih odgovora za svaku ispitnu česticu kako bi se ukazalo u čemu su učenici najviše gri-ješili. Članovi stručnih skupina komentirali su ulogu ometača(distraktora) u zadatcima višes-trukog izbora i u zadatcima povezivanja i sređivanja te argumentirano navodili mogude uzro-ke pogrješaka kao i prijedloge za unaprjeđenje načina poučavanja nastavnih sadržaja koji su ispitani ovim ispitom.


67



bez odgovora

uopde ne

vrlo malo

osrednje uglavnom

da u potpunosti

da




Hrvatski jezik 5,03 1,37 4,46 24,26 44,16 20,71


Učitelji svih skupina predmeta u najvedem postotku smatraju da de im sadržaji izne-seni u ovim prezentacijama uglavnom pomodi u bududem radu. Najvedi postotak učitelja koji na ovo pitanje daje odgovor u potpunosti nalazi se u skupini učitelja Hrvatskoga jezika (20,71%), dok je najviše učitelja koji smatraju da im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama uopde ne de pomodi u bududem radu u skupini učitelja Biologije/Kemije/Fizike (2,12%).

Iz skupine učitelja razredne nastave 13,36% učitelja smatra da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama u potpunosti pomodi u bududem radu. U najvedem postotku smatraju da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama uglavnom pomodi (47,41%), ili de im osred-nje pomodi (26,62%) u bududem radu. Da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama vrlo malo pomodi, smatra 5,48% učitelja, a 2,74% učitelja smatra da im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama uopde ne de pomodi u bududem radu.

Iz skupine učitelja Biologije/Kemije/Fizike 14,65% učitelja smatra da de im sadržaji iz-neseni u ovim prezentacijama u potpunosti pomodi, 44,71% učitelja smatra da de im uglav-nom pomodi u bududem radu. Da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama osrednje pomodi, smatra 28,45% učitelja, dok 6,35% učitelja smatra da de im sadržaji izneseni u ovim


68

prezentacijama vrlo malo pomodi. U najvedem postotku u odnosu na ostale skupine, učitelji ove skupine smatraju da im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama uopde ne de pomodi u bududem radu (2,12%).

Iz skupine učitelja Povijesti/Geografije 15,83% učitelja smatra da de im sadržaji izne-seni u ovim prezentacijama u potpunosti pomodi u bududem radu. Najviše učitelja u odnosu na ostale skupine smatra da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama uglavnom pomodi u bududem radu (50,87%). Da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama osrednje pomo-di u bududem radu, smatra 25,49% učitelja. Najmanje učitelja u odnosu na ostale skupine smatra da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama vrlo malo pomodi u bududem radu (4,19%), dok 1,51% učitelja smatra da im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama uopde ne de pomodi u bududem radu.

Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem postotku u odnosu na ostale skupine smatraju da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama u potpunosti pomodi u bududem radu (20,71%). Da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama uglavnom pomodi u bududem radu, smatra 44,16 učitelja, a da de im osrednje pomodi smatra 24,26% učitelja. Vrlo malu pomod od sadržaja iznesenih u ovim prezentacijama očekuje 4,46% učitelja, dok 1,37% učite-lja smatra da im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama uopde ne de pomodi u bududem radu.

Najmanji postotak učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika u odnosu na ostale skupi-ne smatra da de im sadržaji izneseni u ovim prezentacijama u potpunosti (10,87%) ili uglav-nom (43,60%) pomodi u bududem radu. Za odgovor osrednje odlučilo se 33,33% učitelja, dok se za odgovor vrlo malo odlučilo 7,37% učitelja. Da im sadržaji izneseni u ovim prezentacija-ma uopde ne de pomodi u bududem radu, smatra 1,69% učitelja.


69

4.4.5. Ocjene projekta i predavača

Ocjene projekta „Vanjsko vrjednovanje obrazovnih postignuda učenika 4. i 8. razreda osnovne škole u šk. god. 2007./2008.“ važne su nam kako bismo dobili povratnu informaciju o prihvadenosti projekta od strane učitelja.



bez

odgovora nedovoljan dovoljan dobar

vrlo dobar

odličan




Hrvatski jezik 3,32 1,37 4,58 30,78 41,30 18,65


Učitelji svih skupina predmeta u najvedem su postotku projekt ocijenili ocjenama dobar i vrlo dobar. Najvedi postotak učitelja koji su projekt ocijenili ocjenom odličan nalazi se u skupini učitelja Hrvatskoga jezika (18,65%), dok su učitelji iz skupine Biologija/Kemija/Fizika najmanje zadovoljni provođenjem projekta, te su ga u najvedem postotku ocijenili ocjenom nedovoljan (2,12%).

Iz skupine učitelja razredne nastave projekt je ocijenilo odličnim 12,96% učitelja, vrlo dobrim ocijenilo ga je 44,32% učitelja. Ocjenom dobar projekt je ocijenilo 31,46% učitelja, dok je ocjenom dovoljan projekt ocijenilo 6,73% učitelja. Svega je 1,94% učitelja projekt oci-jenilo ocjenom nedovoljan.


70

Iz skupine učitelja Biologije/Kemije/Fizike projekt je ocijenilo odličnim 14,90% učite-lja. Najviše učitelja odlučilo se za ocjene vrlo dobar (43,10%) i dobar (31,33%). Ocjenom do-voljan projekt je ocijenilo 5,42% učitelja, dok je najvedi postotak učitelja u odnosu na ostale skupine projekt ocijenilo ocjenom nedovoljan (2,12%).

Iz skupine učitelja Povijesti/Geografije 14,32% učitelja projekt vanjskoga vrjednova-nja ocijenilo je odličnim. Podjednak postotak učitelja projekt je ocijenilo ocjenama vrlo dobar (39,00%) i dobar (37,14%). Ocjenom dovoljan projekt je ocijenilo 6,52% učitelja, dok je ocje-nom nedovoljan projekt ocijenilo 1,75% učitelja.

Učitelji Hrvatskoga jezika u najvedem postotku u odnosu na ostale skupine (18,65%) projekt su ocijenili odličnim. Ocjenu vrlo dobar projektu je dodijelilo 41,30% učitelja, ocjenu dobar 30,78% učitelja. Ocjenom dovoljan projekt je ocijenilo 4,58% učitelja, dok je 1,37% učitelja je projekt ocijenilo ocjenom nedovoljan.

Najmanji postotak učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika u odnosu na ostale pro-jekt je ocijenilo odličnim (10,51%). Ocjenom vrlo dobar projekt je ocijenilo 43,72% učitelja, ocjenom dobar 35,75% učitelja, dok je ocjenom dovoljan projekt ocijenilo 6,52% učitelja. Ocjenu nedovoljan projektu je dalo 1,33% učitelja.

Na svakom stručnom skupu održana su dva predavanja. Prvo je predavanje održao predstavnik Centra, a u njemu su sudionici stručnih skupova ponovno bili upoznati s ciljevima i zadatcima projekta, metodologijom ispitivanja i koncepcijom ispita, provedbom ispitivanja te su izneseni prosječni rezultati učeničkih postignuda na državnoj i županijskoj razini. Drugo predavanje održali su članovi stručnih radnih skupina, a u njemu su prikazali ustroj, izradbu i metrijske osobine ispita.




71

bez

odgovora nedovoljan dovoljan dobar

vrlo dobar

odličan




Hrvatski jezik 2,97 0,00 1,14 6,06 30,09 59,73


Stručni suradnici 3,14 0,39 1,18 9,41 29,41 56,47

Predstavnici svih skupina predmeta dobili su visoke ocjene – uglavnom ocjene vrlo dobar ili odličan. Učitelji iz skupine Povijest/Geografija u najvedem su postotku predavače ocijenili ocjenom odličan (65,31%), dok je najviše učitelja koji su predavače ocijenili ocjenom nedovoljan u skupini učitelja razredne nastave (0,80%).

Iz skupine učitelja razredne nastave najviše se učitelja odlučilo za ocjene odličan (47,26%) i vrlo dobar (35,29%). Ocjenom dobar predavače je ocijenilo 11,42% učitelja, ocje-nom dovoljan 2,99% učitelja, dok ih je ocjenom nedovoljan ocijenilo 0,80% učitelja.

Učitelji Biologije/Kemije/Fizike u najmanjem su postotku u odnosu na ostale skupine predavače ocijenili ocjenom odličan (41,49%), dok su u najvedem postotku u odnosu na osta-le skupine predavače ocijenili ocjenama vrlo dobar (37,68%) i dobar (15,83%). Ocjenom do-voljan predavače je ocijenilo 1,95% učitelja, dok ih je ocjenom nedovoljan predavače ocijeni-lo 0,25% učitelja.

Najvedi broj učitelja Povijesti/Geografije u odnosu na ostale skupine predavače je oci-jenilo ocjenom odličan (65,31%), a najmanje učitelja u odnosu na ostale skupine predavače je ocijenilo ocjenama vrlo dobar (28,99%), dobar (3,84%) i dovoljan (0,58%). Ocjenom nedo-voljan predavače je ocijenilo 0,12% učitelja.

Iz skupine učitelja Hrvatskoga jezika 59,73% učitelja predavače je ocijenilo ocjenom odličan, 30,09% učitelja ih je ocijenilo ocjenom vrlo dobar, 6,06% učitelja ih je ocijenilo ocje-nom dobar, dok ih je 1,14% učitelja ocijenilo ocjenom dovoljan. Svoje predavače učitelji Hrvatskoga jezika uopde nisu ocijenili ocjenom nedovoljan.

Iz skupine učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika 57,13% njih predavače je ocijenilo ocjenom odličan, 31,88% učitelja ocijenilo je predavače ocjenom vrlo dobar, 7,73% učitelja ocijenilo ih je ocjenom dobar, 1,09% ocijenilo je predavače ocjenom dovoljan, a 0,12% učite-lja ocijenilo ih je ocjenom nedovoljan.


72

4.5. Analiza rezultata upitnika prema nastavnim predmetima (područjima)

4.5.1. Engleski jezik i Njemački jezik

Na navedenim stručnim skupovima koji su održani u svim županijama Republike Hrvatske upitnik je ispunilo ukupno 828 učitelja Njemačkoga i Engleskoga jezika.

Slika 16. Udio ispitanika (učitelja) u odnosu na nastavni predmet koji poučavaju u školi

ORGANIZACIJA I PROVEDBA ISPITA VANJSKOGA VRJEDNOVANJA OBRAZOVNIH POSTIGNUDA UČENIKA

Slika 17. Grafički prikaz odgovora učitelja Engleskoga i Njemačkoga jezika na 1. pitanje


73

Oko 52% učitelja bilo je uglavnom ili u potpunosti upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita.

Oko 42% učitelja bilo je vrlo malo ili osrednje upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita.

4,47% učitelja uopde nije bilo upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita.

0,97% učitelja nije odgovorilo na ovo pitanje.


Oko 74% učitelja uopde nije ili je vrlo malo pripremalo učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja.

Oko 20% učitelja uglavnom je ili osrednje pripremalo učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja.

2,29% učitelja odgovorilo je da je u potpunosti pripremalo učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja.



74


Oko 22 % učitelja smatra da su uglavnom i u potpunosti bili motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja.

Oko 44% učitelja smatra da su učenici bili osrednje motivirani.

Oko 31% ispitanih učitelja smatra da njihovi učenici uopde nisu bili ili su bili vrlo malo motivirani za ispit vanjskog vrjednovanja.



75

ISPITNI KATALOG


Oko 60% ispitanih učitelja smatra da su u Ispitnom katalogu obrazovni ishodi uglavnom ili u potpunosti jasno definirani.

Oko 19 % ih smatra da su obrazovni ishodi osrednje jasno definirani.

oko 7% ispitanih učitelja smatra da su obrazovni ishodi vrlo malo ili uopde nisu jasno definirani.

Na ovo pitanje nije odgovorilo više od 14,01% ispitanih učitelja.


76


Oko 80% ispitanih učitelja uglavnom je ili u potpunosti zadovoljno s načinom bodovanja pojedinih tipova zadatka.

Oko 13% učitelja je vrlo malo ili osrednje zadovoljno s načinom bodovanja pojedinih tipova zadatka.

Oko 2% učitelja uopde nije zadovoljno načinom bodovanja pojedinih tipova zadatka.



77

ISPIT VANJSKOGA VRJEDNOVANJA OBRAZOVNIH POSTIGNUDA UČENIKA


Oko 75% ispitanih učitelja uglavnom je i u potpunosti zadovoljno sadržajem ispita.

Oko 19% ispitanih učitelja osrednje je zadovoljno sadržajem ispita.

Oko 3% ispitanih učitelja vrlo je malo ili uopde nije zadovoljno sadržajem provedenih ispita.


TIPOVI ZADATAKA U ISPITU IZ ENGLESKOGA JEZIKA

ZADATCI ZATVORENOGA TIPA

zadatci pridruživanja

zadatci redanja

zadatci višestrukoga izbora

ZADATCI OTVORENOGA TIPA

prijenos podataka iz teksta u obrazac, na plakat, obavijest, u dnevnik

pisanje kratke poruke ili pisma, odgovor na zadanu temu

zadatci dopunjavanja


78

TIPOVI ZADATAKA U ISPITU IZ NJEMAČKOGA JEZIKA


zadatci pridruživanja


zadatci dopunjavanja.



sastavljanje kratkoga teksta


Oko 76% ispitanih učitelja uglavnom je i u potpunosti zadovoljno tipovima zadataka u ispitu.

Oko 19% ispitanih učitelja osrednje je zadovoljno tipovima zadataka u ispitu.

Oko 2% ispitanih učitelja vrlo je malo ili uopde nije zadovoljno tipovima zadataka u ispitu.



79


Oko 68% ispitanih učitelja smatra da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima učenicima bila uglavnom i u potpunosti razumljiva i jasna.

Oko 23% ispitanih učitelja smatra da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima bila osrednje razumljiva i jasna.

Oko 4% ispitanih učitelja smatra da su pitanja s pripadajudim grafičkim prilozima bila vrlo malo ili uopde nisu bila razumljiva i jasna.



80


Oko 40% ispitanih učitelja smatra da pitanja uopde nisu bila teška ili su bila vrlo male težine.

Oko 46% ispitanih učitelja smatra da su pitanja u ispitu učenicima bila osrednje teška.

Oko 11% ispitanih učitelja smatra da su pitanja bila uglavnom i u potpunosti teška.



81

REZULTATI VANJSKOGA VRJEDNOVANJA KAO POKAZATELJ ZNANJA UČENIKA


Oko 28% ispitanih učitelja smatra da su rezultati ispita uglavnom ili u potpunosti objektivan pokazatelj znanja njihovih učenika.

Oko 42% ispitanih učitelja smatra da su rezultati ispita vanjskoga vrjednovanja osrednje objektivan pokazatelj znanja njihovih učenika.

Oko 26% ispitanih učitelja ne smatra (uopde ne ili vrlo malo) da su rezultati ispita vanjskoga vrjednovanja objektivan pokazatelj znanja njihovih učenika.



82


Oko 35% ispitanih učitelja smatra (uglavnom i u potpunosti) da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja ubudude trebali utjecati na upis učenika u srednju školu.

Oko 24% ispitanih učitelja smatra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali osrednje utjecati na upis učenika u srednju školu.

Oko 38% ispitanih učitelja smatra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali vrlo malo ili uopde ne bi trebali utjecati na upis u srednju školu.




83

Oko 54% ispitanih učitelja smatra da de im izneseni sadržaji uglavnom i u potpunosti pomodi u bududem radu.

Oko 33% ispitanih učitelja smatra da de im izneseni sadržaji osrednje pomodi u bududem radu.

Oko 9% ispitanih učitelja smatra da de im izneseni sadržaji vrlo malo pomodi ili im uopde ne de pomodi u bududem radu.


OCJENA PROJEKTA I PREDAVAČA


54% ispitanih učitelja ocijenilo je projekt vanjskoga vrjednovanja ocjenama odličan i vrlo dobar.

Oko 36% ispitanih učitelja ocijenilo je projekt vanjskoga vrjednovanja ocjenom dobar.

Oko 7% ispitanih učitelja ocijenilo je projekt vanjskoga vrjednovanja ocjenama dovoljan i nedovoljan.



84


Oko 89% ispitanih učitelja ocijenilo je predavače ocjenama odličan i

vrlo dobar.

7,73% ispitanih učitelja ocijenilo je predavače ocjenom dobar.

Oko 1% ispitanih učitelja ocijenilo je predavače ocjenama dovoljan i

nedovoljan.



85

Stručne radne skupine za Engleski i Njemački jezik – Osvrt na rezultate Upitnika za učitelje

1. Organizacija i provedba vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika – Učitelji su uglavnom bili upoznati s načinom, svrhom i ciljevima provedbe ispita što smatramo vrlo pozitivnim. Otprilike polovina učitelja nije pripremala učenike za is-pit (što je bio i cilj). Jasna je činjenica da su učenici bili osrednje ili vrlo malo motivi-rani za ispit bududi da se ispit nije ocjenjivao.

2. Ispitni katalog – Činjenicu da se oko 45 % učitelja izjasnilo da su obrazovni ishodi uglavnom jasno definirani i oko 13% da su isti ishodi u potpunosti jasno definirani, objašnjavamo time da su u metodologiji i kurikulumu stranih jezika, odnosno Nas-tavnim planom i programom za osnovnu školu obrazovna postignuda za strane jezi-ke u osnovnoj školi i inače jasno definirana i određena pa su učitelji mogli očekivati koji de se ishodi ispitivati. Vedina učitelja (oko 80%) pozitivno se izjasnila o načinu bodovanja, što smatramo dobro ostvarenim omjerom između težine zadataka i broja bodova.

3. Ispit – Učitelji su potvrdili da su ispitom obuhvadeni gotovo svi sadržaji iz Nastav-noga plana i programa, tipologija zadataka bila je jasna, učenicima poznata, grafički prilozi primjereni, a težina je zadataka ocijenjena osrednjom, što odgovara i metrij-skim obilježjima i zahtjevima u izradbi ovakvoga ispita.

4. Rezultati – Pokazalo se da su učitelji osrednje zadovoljni ispitom kao objektivnim pokazateljem znanja (što pripisujemo nenaviknutosti učitelja na standardizirane oblike ispitivanja znanja), ali 60% učitelja bilo bi zadovoljno da rezultati ispita utječu na upis učenika u srednje škole. Oko 30% učitelja smatra da de im prezentacija po-modi u bududem radu, a iznad 50% učitelja smatra da bi im ista iznimno pomogla u bududem radu, što znači da bi pravodobna dostupnost informacija mogla poboljšati kvalitetu rada učitelja.

5. Projekt i predavači – Stručne radne skupine za Engleski i Njemački jezik jako su za-dovoljne ocjenom cjelokupnoga projekta, a iznimno su zadovoljne ocjenom preda-vača. Sve to možemo zahvaliti dobroj suradnji članova SRS-a i djelatnika Centra.


86

4.5.2. Fizika/Biologija/Kemija

Na navedenim stručnim skupovima koji su održani u svim županijama Republike Hrvatske upitnik je ispunilo ukupno 1181 učitelja Fizike/Biologije/Kemije.



Slika 32. Grafički prikaz odgovora učitelja Biologije, Kemije i Fizike na 1. pitanje


87

Preko 50% učitelja bilo je uglavnom ili u potpunosti upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita.

Više od 40% učitelja bilo je vrlo malo ili osrednje upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita.









88


Oko 17 % učitelja smatra da su uglavnom i u potpunosti bili motivirani

za ispit vanjskoga vrjednovanja.


Oko 43% ispitanih učitelja smatra da njihovi učenici uopće nisu bili ili

su bili vrlo malo motivirani za ispit vanjskog vrjednovanja.


ISPITNI KATALOG



89


Oko 23 % ih smatra da su obrazovno ishodi osrednje jasno definirani, a oko 5% ispitanih učitelja smatra da nisu jasno definirani.



Više od 70% ispitanih učitelja uglavnom je ili u potpunosti zadovoljno s načinom bodovanja pojedinih tipova zadatka.

Oko 17% učitelja osrednje je zadovoljno s načinom bodovanja pojedinih tipova zadatka.




90




21% ispitanih učitelja osrednje je zadovoljno sadržajem ispita.



TIPOVI ZADATAKA U ISPITU IZ FIZIKE


zadatci povezivanja i sređivanja

zadatci kratkih odgovora

TIPOVI ZADATAKA U ISPITU IZ BIOLOGIJE

ukupno 15 zadataka – maksimalno 18 bodova

7 zadataka višestrukoga izbora – po 1 bod

2 zadatka višestrukoga izbora sa slikom – po 1 bod

3 zadatka povezivanja – po maksimalno 2 boda

3 zadatka kratkoga odgovora – po 1 bod


91

TIPOVI ZADATAKA U ISPITU IZ KEMIJE

10 zadataka višestrukoga izbora

5 zadataka kratkih odgovora i kratkih odgovora s potpitanjima








92











93




Oko 37 % ispitanih učitelja smatra da su rezultati ispita vanjskoga vrjednovanja osrednje objektivan pokazatelj znanja njihovih učenika.

Oko 32 % ispitanih učitelja ne smatra (uopde ne ili vrlo malo) da su rezultati ispita vanjskoga vrjednovanja objektivan pokazatelj znanja njihovih učenika.




94







Oko 29 % ispitanih učitelja smatra da de im izneseni sadržaji osrednje pomodi u bududem radu.




95









96

Oko 80% ispitanih učitelja ocijenilo je predavače ocjenama odličan i vrlo dobar.


Oko 2% ispitanih učitelja ocijenilo je predavače ocjenama dovoljan i nedovoljan.


Stručne radne skupine za Fiziku, Biologiju i Kemiju – Osvrti na rezultate Upitnika za učitelje

Rezultati pokazuju da je projekt vanjskoga vrjednovanja uspio, da je bio dobro prip-remljen i proveden.

Zabrinjava podatak o slaboj motiviranosti učenika.

Zanimljivo je da velik postotak učitelja smatra da rezultati moraju imati utjecaja pri upisu u srednju školu, a istovremeno pokazuju slabu motiviranost.

Predlažemo da se projekt vanjskoga vrjednovanja nastavi u kvalitativnom smjeru, kako bi se poboljšala uzročno-posljedična veza ulaganja u stručno usavršavanje učitelja i rezultata učenja.

Ispite vanjskoga vrjednovanja trebalo bi povezati s upisom u srednje škole tako da svaka generacija učenika bude uključena u ovaj projekt. Time smanjujemo velik broj odlikaša, a usmjeravamo učenike i učitelje na usvajanje znanja na višim razinama.


97

4.5.3. Povijest/Geografija

Na navedenim stručnim skupovima koji su održani u svim županijama Republike Hrvatske upitnik je ispunilo ukupno 859 učitelja Geografije/Povijesti.



Slika 47. Grafički prikaz odgovora učitelja Povijesti i Geografije na 1. pitanje


98











99


Oko 12% učitelja smatra da su uglavnom i u potpunosti bili motivirani za

ispit vanjskoga vrjednovanja.


Oko 45% ispitanih učitelja smatra da njihovi učenici uopće nisu bili ili

su bili vrlo malo motivirani za ispit vanjskog vrjednovanja.


ISPITNI KATALOG



100


Oko 27% ih smatra da su obrazovni ishodi osrednje jasno definirani.

Oko 13% ispitanih učitelja smatra da ishodi nisu jasno definirani.








101




21% ispitanih učitelja osrednje je zadovoljno sadržajem ispita.



TIPOVI ZADATAKA U ISPITU IZ POVIJESTI



zadatci povezivanja

zadatci redanja



TIPOVI ZADATAKA U ISPITU IZ GEOGRAFIJE



zadatci povezivanja i sređivanja

zadatci redanja


102



zadatci kratkih odgovora








103











104









105











106









107


Oko 4% ispitanih učitelja ocijenilo je predavače ocjenom dobar.

0,7% ispitanih učitelja ocijenilo je predavače ocjenama dovoljan i nedovoljan.


Stručna radna skupina za Geografiju – Osvrt na rezultate Upitnika za učitelje

Organizacija i provedba ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika

Članovi Stručne radne skupine iznenađeni su činjenicom da gotovo petina ispitanih učitelja nije upoznata s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita prije završnog ispitiva-nja jer su upravo ti segmenti bili temeljito predstavljeni na stručnim skupovima geografa.

Činjenica da je vrlo mali udio učitelja pripremao učenike za ispit vanjskog vrjednova-nja pridonijela je objektivnoj procjeni stupnja usvojenosti znanja i razvijenosti geografskih vještina (što potvrđuju i stavovi ispitanih učitelja u 13. pitanju).

Da bi na sljededim ispitima vanjskoga vrjednovanja u osnovnim školama motivacija bi-la veda, rezultati vanjskoga vrjednovanja trebali bi obvezno biti jedan od kriterija za upis u srednje škole.

Ispitni katalog

Ponosni smo na ocjene definiranja obrazovnih ishoda i tipova zadataka i to nam je smjernica za daljnji rad.

Ispit vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika

Visoke ocjene ispitanika vezane uz pitanja o sadržajima provjeravanima ispitima vanj-skoga vrjednovanja, o tipovima zadataka, o grafičkim prilozima te o težini pitanja potvrđuju da smo odradili dobar posao i da u tomu imamo podršku učitelja praktičara.

Rezultati vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učenika

Naš prijedlog da se rezultati vanjskoga vrjednovanja rabe kao kriterij za upis poklapa se sa stavovima učitelja Geografije.

Vrlo smo zadovoljni, zbog uloženoga truda, činjenicom da 2/3 ispitanika u predstav-ljanju rezultata vanjskoga vrjednovanja (i kroz provedbu cijeloga projekta) dobiva informacije relevantne za nastavnu praksu.

Ocjena projekta i predavača

Visoke ocjene projekta sugestija su da treba nastaviti s procesom vanjskoga vrjedno-vanja, a ocjene predavača potvrđuju da smo vrlo odgovorno i stručno odradili posao.

Na kraju možemo zaključiti da treba povedati odgovornost učitelja kada je u pitanju stručno usavršavanje i provođenje projekata na državnoj razini. Također treba povedati od-govornost učenika, a posebice roditelja. Stoga predlažemo da se korelacija rezultata vanjsko-ga vrjednovanja i ocjene iz pojedinih predmeta, odnosno opdega uspjeha, predstave svim roditeljima učenika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj.


108

4.5.4. Razredna nastava

Na navedenim stručnim skupovima koji su održani u svim županijama Republike Hrvatske upitnik je ispunilo ukupno 2006 učitelja razredne nastave.


Slika 61. Grafički prikaz odgovora učitelja razredne nastave na 1. pitanje



2,94% učitelja uopde nije bilo upoznato s s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita.




109



Oko 2% učitelja odgovorilo je da je u potpunosti pripremalo učenike za ispit vanjskoga vrjednovanja.



Oko 54 % učitelja smatra da su uglavnom i u potpunosti bili motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja.





110

ISPITNI KATALOG



Oko 21% ih smatra da su obrazovno ishodi osrednje jasno definirani, a oko 4% ispitanih učitelja smatra da nisu jasno definirani.

Na ovo pitanje nije odgovorilo 10,72% ispitanih učitelja.



111








Oko 20% ispitanih učitelja osrednje je zadovoljno sadržajem ispita.




112

TIPOVI ZADATAKA U ISPITU IZ RAZREDNE NASTAVE

prepisivanje podataka iz teksta

popunjavanje riječi u rečenice








113











114

REZULTATI VANJSKOGA VRJEDNOVANJA KAO OBJEKTIVAN POKAZATELJ ZNANJA UČENIKA








115











116



Oko 57% ispitanih učitelja ocijenilo je projekt vanjskoga vrjednovanja ocjenama odličan i vrlo dobar.






117



Oko 3% ispitanih učitelja ocijenilo je predavače ocjenama dovoljan i nedovoljan.


Stručna radna skupina za razrednu nastavu – Osvrt na rezultate Upitnika za učitelje

Nakon predstavljanja rezultata upitnika Stručna radna skupina slaže se u ocjeni da su oni bili predvidivi. Članovi skupine učiteljske su stavove doživjeli u izravnim susretima s učite-ljima na stručnim skupovima.

Iz svega se može zaključiti:

a) da su učitelji zadovoljni projektom

b) da su učitelji zadovoljni ispitnim materijalom

c) da su im predavači dobro približili rezultate ispitivanja.

Unatoč iskazanom zadovoljstvu u gore navedenim točkama, u pitanju Smatrate li da je provedeno vanjsko vrjednovanje objektivan pokazatelj znanja učenika učitelji su iskazali nesigurnost. Smatramo da je to zbog nejasnode postavljenoga pitanja. Mislimo da su ga pro-tumačili tako kao da se odnosi na objektivnu procjenu znanja pojedinog učenika, a o tome nema stvarnih podataka.

Stavovi učitelja motiviraju nas na daljnji rad i produbljenija istraživanja.


118

4.5.5. Hrvatski jezik

Na navedenim stručnim skupovima koji su održani u svim županijama Republike Hrvatske upitnik je ispunilo ukupno 874 učitelja Hrvatskoga jezika.


Slika 75. Grafički prikaz odgovora učitelja Hrvatskoga jezika na 1. pitanje

Preko 58% učitelja bilo je uglavnom ili u potpunosti upoznato s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita.





119








120



Oko 24 % smatra da su uglavnom i u potpunosti bili motivirani za ispit vanjskoga vrjednovanja.


ISPITNI KATALOG



Oko 17 % ih smatra da su obrazovno ishodi osrednje jasno definirani, a oko 5% ispitanih učitelja smatra da nisu jasno definirani.

Na ovo pitanje nije odgovorilo 12,01% ispitanih učitelja.


121




Oko 2% učitelja uopde nije zadovoljno s načinom bodovanja pojedinih tipova zadatka.





122


14,65% ispitanih učitelja osrednje je zadovoljno sadržajem ispita.



TIPOVI ZADATAKA U ISPITU IZ HRVATSKOGA JEZIKA

Zadatci otvorenoga tipa

zadatci dopunjavanja ili kratkih odgovora (jedna riječ ili skup riječi)

zadatci produženoga odgovora (rečenica ili dvije)

zadatak esejskoga tipa – sastavak

Zadatci zatvorenoga tipa

zadatci povezivanja








123








124





REZULTATI VANJSKOGA VRJEDNOVANJA KAO OBJEKTIVAN POKAZATELJ ZNANJA UČENIKA


Oko 30% ispitanih učitelja smatra da su rezultati ispita vanjskoga vrjednovanja uglavnom ili u potpunosti objektivan pokazatelj znanja njihovih učenika.





125








126







Oko 60% ispitanih učitelja ocijenilo je projekt vanjskoga vrjednovanja ocjenama odličan i vrlo dobar.





127




1,14% ispitanih učitelja ocijenilo je predavače ocjenom dovoljan.



128

Stručna radna skupina za Hrvatski jezik – Osvrt na rezultate Upitnika za učitelje

1. Način, svrha i ciljevi provođenja ispita – Iako je velik postotak učitelja koji izjavljuju da su upoznati sa svrhom, načinom i ciljevima provođenja ispita, držimo da bi taj postotak trebao biti vedi, tj. svi bi učitelji trebali u potpunosti biti upoznati sa svrhom ispita. Valja pronadi način kako učitelje bolje upoznati sa svrhom ispita. Ravnatelji trebaju odgovornije prenositi informacije iz Centra u svoja učiteljska vijeda.

2. Motiviranost učenika za ispit – Ako je učitelj u potpunosti upoznat sa svrhom ispita, on de motivirati svoje učenike za uspješnije rješavanje zadataka.

3. Ispitni katalog – Prijedlog je Stručne radne skupine da se na svima dostupnom mjestu u školi (zbornica, knjižnica i sl.) na zaslon računala stave svi bitni dokumenti.

4. Obrazovni ishodi – Vedini su učitelja jasni, ali zabrinjava postotak od gotovo 18% učitelja koji nisu razumjeli ili nisu odgovorili na ovo pitanje. Potrebna je edukacija učitelja o tome što su obrazovni ishodi.

5. Način bodovanja, sadržaji, težina i tipovi zadataka – Prema mišljenju učitelja zadat-ci su bili primjereni učenicima s obzirom na težinu i sadržaje; način je bodovanja prihvatljiv te držimo da se tako radi i u praksi.

6. Vanjsko vrjednovanje kao objektivan pokazatelj znanja učenika – Velik postotak učitelja osrednje vrjednuje objektivnost ispita. Smatramo da je to povezano sa slabom motivacijom učenika (rezultati ne utječu na ocjenu) te učitelji ne znaju hode li se ovakvo vrjednovanje ustaliti jer jednokratno ispitivanje nije siguran pokazatelj objektivnosti.

7. Ocjena projekta vanjskoga vrjednovanja i predavača – Zadovoljni smo s visokim ocjenama učitelja.

129

5. PREDSTAVLJANJE ŠKOLSKIH REZULTATA

U metodologiji vanjskoga vrjednovanja šk. god. 2007./2008. određeno je da se ispiti-ma vanjskoga vrjednovanja provodi skupno mjerenje znanja, vještina i sposobnosti učenika 4. i 8. razreda. Kao što je ved spomenuto, najprije su u listopadu 2008. predstavljeni skupni rezultati na razini županija, dok su skupni rezultati na školskoj razini uručeni osobno ravnate-ljima osnovnih škola na skupovima koji su za to organizirani u veljači 2009.

Na tim su skupovima ravnatelji dobili omotnice s rezultatima svoje škole te su podu-čeni za tumačenje rezultata predavanjima predstavnika Instituta društvenih znanosti Ivo Pi-lar. Ravnatelji su upudeni u to da su školski rezultati namijenjeni isključivo pojedinoj školi, a ne široj javnosti, pa su u skladu s time i zamoljeni da se njima služe ponajprije za poboljšanje kvalitete nastave i rada škole. Također su, u predavanjima dr. sc. Jasmine Muraje, načelnice Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja NCVVO-a, dobili potrebne informacije o projektu samovrjednovanja u osnovnim školama i njihovim zadatcima vezanima uz taj projekt.

Teme ovih stručnih skupova bile su:

1. Tumačenje Izvješda o rezultatima

2. Samovrjednovanje u osnovnim školama: Uporaba rezultata vanjskoga vrjednovanja i popratnih upitnika.

U Tablici 25. nalaze se vremenik i sudionici održanih stručnih skupova.

Tablica 25. Vremenik podjele školskih rezultata

DATUM MJESTO VRIJEME ŽUPANIJE PREDSTAVNICI CENTRA PREDSTAVNICI

INSTITUTA

3. veljače 2009.

Zagreb, Nadbiskupski pastoralni institut, Kaptol 29a

10.00 – 13.00

Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Varaždinska, Međimurska, Karlovačka i Zagrebačka županija

ravnatelj Goran Sirovatka, dipl. ing; Nenad Markovid, prof.; dr. sc. Jasmina Mura-ja; Ružica Jemeršid, dipl. učit.; Vesna Vukovid; Irena Matoic, prof.; Irena Ivančid, prof.

dr. sc. Josip Burušid

4. veljače 2009.

Split, OŠ Bol, Hrvatskih iseljenika 10

9.30 – 12.00

Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija

Nenad Markovid, prof.; dr. sc. Jasmina Muraja; Ružica Jemeršid, dipl. učit.; Vesna Vukovid; Irena Matoic, prof.; Irena Ivančid, prof.



130

5. veljače 2009.

Rijeka, Zajednica Talijana Rijeka, Uljarska 1/II

10.00 – 13.00 Primorsko-goranska, Ličko-senjska i Istarska županija

Nenad Markovid, prof.; dr. sc. Jasmina Muraja; Ružica Jemeršid, dipl. učit.; Vesna Vukovid; Irena Matoic, prof.; Irena Ivančid, prof.

dr. sc. Josip Burušid

18. velja-če 2009.

Osijek, OŠ Antuna Mihanovida; Gundulideva 5a

10.00 – 13.00

Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija

dr. sc. Jasmina Muraja; Ruži-ca Jemeršid, dipl. učit.; Ves-na Vukovid; Irena Matoic, prof.


U skladu s člankom 141. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (MZOŠ, 2008.) sredstva za financiranje javnih potreba u djelatnosti osnovnoga obrazovanja osiguravaju se, između ostaloga, prvenstveno državnim proračunom i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Jedan je od ciljeva ovoga projekta bio i prihvatiti rezultate vrjednovanja kao smjernicu u poboljšanju kvalitete nastave te unaprjeđivanja odgojno-obrazovnog procesa i mijenjanja odgojne paradigme u skladu sa strateškim dokumentima MZOŠ-a. Zato su na ove stručne skupove pozvani i predstavnici osnivača osnovnih škola te predstavnici ureda državne upra-ve, kako bi, kao oni koji u području svojih ovlasti mogu utjecati na ostvarenje zadanih ciljeva, bili također upoznati s rezultatima vanjskoga vrjednovanja.

Na skupovima su bili nazočni sljededi predstavnici osnivača i ureda državne uprave:

Krapinsko-zagorska županija

Ivan Lamot, prof., pomodnik pročelnika Službe za prosvjetu i kulturu u Županiji

Karlovačka županija

mr. sc. Marija Fidurin, voditeljica Odsjeka za prosvjetu i kulturu u Županiji Hrvojka Božid, prof., pročelnica Odjela za prosvjetu i kulturu Grada Karlovca

Varaždinska županija

mr. sc. Miroslav Huđek, pročelnik Upravnoga odjela za prosvjetu, kulturu, znanost i sport

Koprivničko-križevačka županija

Sonja Pleše, prof., stručna savjetnica za osnovno i srednje školstvo u Županiji

Ankica Nježid, prof., pročelnica Upravnoga odjela za društvene djelatnosti Grada Koprivnice

Bjelovarsko-bilogorska županija

Milan Matekovid, stručni suradnik za školstvo Grada Bjelovara

Andreja Prugovečki-Klepac, prof., pročelnica za školstvo u Županiji

5. PREDSTAVLJANJE ŠKOLSKIH REZULTATA

131

Primorsko-goranska županija

mr. sc. Jasna Blaževid, prof., pročelnica Upravnoga odjela za obrazovanje, kul-turu i šport u Županiji

Branka Renko-Silov, prof., pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Grada Rijeke

Marina Peranid Ševeljevid, prof., vodeda suradnica za školstvo Grada Rijeke

Ličko-senjska županija

Ivica Mataija, prof., dožupan zadužen za obrazovanje u Županiji

Virovitičko-podravska županija

mr. sc. Vesna Bedekovid, pročelnica Upravnoga odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu u Županiji

Vesna Šrepac, dipl. pedagoginja, voditeljica Odsjeka za hrvatske branitelje, prosvjetu, kulturu i šport u Uredu državne uprave – Služba za društvene djelatnosti

Brodsko-posavska županija

Vladimir Blekid, prof., savjetnik za osnovno školstvo u Uredu državne uprave – Služba za društvene djelatnosti

Zadarska županija

Renata Vuksan, prof., pomodnica pročelnika Upravnoga odjela za društvene djelatnosti u Županiji

Anita Mijid, dipl. kom., stručna savjetnica Upravnoga odjela za društvene djelatnosti u Županiji

Osječko-baranjska županija

mr. sc. Mirjana Kolarid, stručni savjetnik za školstvo u Županiji

Vukovarsko-srijemska županija

Nikola Volarevid, stručni savjetnik za školstvo u Županiji

Splitsko-dalmatinska županija

mr. sc. Zvonko Marid, prof., pomodnik pročelnika u Upravnom odjelu za prosvjetu kulturu i šport u Županiji

Ante Radovčid, prof., stručni suradnik za školstvo u Županiji Ines Milina Ganza, dipl. iur., pročelnica Službe za prosvjetu i tehničku kulturu

Grada Splita

Istarska županija

mr. sc. Nevio Prenc, pročelnik Upravnog odjela za odgoj obrazovanje, šport i tehničku kulturu Grada Pule


132

Dubrovačko-neretvanska županija

mr. sc. Ružica Markovid, prof., pomodnica pročelnika u Upravnom odjelu za kulturu i društvene djelatnosti Grada Dubrovnika

Jagoda Jakir, pročelnica Upravnoga odjela za obrazovanje, kulturu i šport u Županiji

Međimurska županija

Lada Odid-Hudin, dipl. iur., voditelj Odsjeka za rad, socijalnu skrb, školstvo i zdravstvo u Uredu državne uprave – Služba za društvene djelatnosti

mr. sc. Josip Zbiljski, stručni suradnik za prosvjetu, kulturu i šport u Županiji

Grad Zagreb

Jasenka Đenovid dipl. pedagoginja, ravnateljica Uprave za predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje MZOŠ-a

Božica Šimleša, prof., pomodnica pročelnice Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport.

Tijekom veljače 2009. g. neki su osnivači zatražili rezultate svojih škola kako bi se upo-znali s postignudima učenika i odstupanjima rezultata tih škola od državnoga prosjeka te da bi, u skladu s time i sa svojim ovlastima, mogli pridonijeti poboljšanju kvalitete rada u škola-ma.

Rezultate su zatražili i dobili sljededi osnivači:

- Virovitičko-podravska županija

- Varaždinska županija

- Krapinsko-zagorska županija

- Grad Karlovac

- Grad Koprivnica

- Splitsko-dalmatinska županija

- Karlovačka županija

- Grad Pula

- Zadarska županija

- Grad Split

- Grad Zagreb

- Dubrovačko-neretvanska županija

- Grad Dubrovnik.

133

6. ZAKLJUČAK

Djelatnici Centra, uz sudjelovanje vanjskih suradnika kao i predstavnika AZOO-a, od prosinca 2008. do lipnja 2009. predstavili su rezultate ispita, provedenih školske godine 2007./2008., u svim županijama u Republici Hrvatskoj. Vrijednost ovoga izvješda očituje se u činjenici da se nakon provedenih ispita vanjskoga vrjednovanja obrazovnih postignuda učeni-ka provela javna rasprava o rezultatima, a u kojoj je sudjelovalo oko 6350 učitelja razredne i predmetne nastave te stručnih suradnika (pedagoga, psihologa i defektologa).

Opdi je dojam nakon predstavljanja rezultata ispita da je projekt vanjskoga vrjednova-nja pozitivno prihvaden među učiteljima. Priprema i provođenje ispita, kao i rezultati ispita iz pojedinih predmeta i područja, dobar su put k standardizaciji u ispitivanju obrazovnih posti-gnuda u osnovnim školama. Analizom popratnih upitnika dobivena su mišljenja i stavovi uči-telja o organizaciji i provođenju ispita, Ispitnom katalogu, pojedinom ispitu te očekivanim rezultatima. Ta de mišljenja i stavovi imati važan utjecaj u bududim aktivnostima Centra te institucija koje se bave kreiranjem obrazovne politike.

Učitelji svih skupina predmeta uglavnom su bili upoznati s načinom, svrhom i ciljevima provođenja ispita te nisu dodatno pripremali svoje učenike za ispite. Motiviranost učenika za ispite vanjskoga vrjednovanja, prema mišljenju učitelja u svim skupinama, bila je osrednja, dok je najvedi broj učitelja u svim skupinama smatrao da su obrazovni ishodi navedeni u Ispi-tnom katalogu uglavnom jasno definirani. Najvedi broj učitelja u svim skupinama uglavnom se slaže s načinom bodovanja pojedinih tipova zadataka te su uglavnom zadovoljni sadržaji-ma koji su provjeravani ispitima vanjskoga vrjednovanja. Tipove zadataka u ispitima, kao i razumljivost grafičkih priloga, vedina učitelja ocijenila je u potpunosti dobrim i primjerenim. Učitelji svih skupina predmeta uglavnom smatraju da su rezultati provedenoga vanjskoga vrjednovanja osrednje objektivan pokazatelj znanja učenika. Također, vedina učitelja smatra da bi rezultati vanjskoga vrjednovanja ubudude trebali utjecati na upis učenika u srednju ško-lu. Učitelji su u velikom postotku bili zadovoljni predavanjima i smatraju da de im to pomodi u bududem radu.

Ovim Izvješdem u cijelosti je završen veliki projekt vanjskoga vrjednovanja u osnovnim školama proveden školske godine 2007./2008.

biblioteka vanjsko vrjednovanje...

Documents