bihevioralna terapija i edukacija u hr.pdf
TRANSCRIPT
-
27.4.2015
1
BIHEVIORALNA
TERAPIJA
Izv.prof.dr.sc. G.Vuleti
Bihevioralna terapija
Javlja 30-ih godina od eksperimentalno
orijentiranih psihologa
Suvremena bihevioralna terapija 1950-ih.
Javlja se kao radikalan otklon od
prevladavajueg psihoanalitikog pristupa
Terapija usmjerena na ponaanje
Velika Britanija predvodi u razvoju BT
-
27.4.2015
2
Bihevioralna terapija
Polazi od pretpostavke da su ponaanja nauena.
Terapija u kojoj se primjenjuju principi uenja da bi se uklonilo ili modificiralo nepoeljno ponaanje.
Bazira se na principima klasinog i instrumentalnog/operantnog uvjetovanja.
Uvjetovanje (kondicioniranje) novih odgovora na
podraaj koji dovodi do nepoeljnog ponaanja.
Karakteristike terapije
Simptomatska terapija
Nalik eksperimentu
Usmjerena na ponaanje
Bavi se konkretnim ponaanjima u konkretnim situacijama
Uenje ponaanja
Vremenski ograniena
-
27.4.2015
3
KAKO PREMA BIHEVIORALNOM
PRISTUPU NASTAJE POREMEAJ?
neprimjerene i nesustavne metode uenja
neprimjerena kontrola pravila
neprimjereni motivacijski kontekst odreenog ponaanja
neprimjereno postavljanje ciljeva
Terapijski ciljevi
Od velike vanosti za samu terapiju
Odreuju se na samom poetku terapije i evaluiraju tijekom cijelog trajanja terapije
Klijent odreuje ciljeve, terapeut pomae u definiranju
Ciljevi moraju biti jasni, vrlo konkretni i
mjerljivi
-
27.4.2015
4
Vano je opaanje ponaanja
Primjeri biljeenja opaenog ponaanja
Ne interpretiramo i ne evaluiramo ponaanje.
Opisujemo ga u bihevioralnim terminima
konkretnih ponaanja.
Velik dio BT sastoji se u procjeni ponaanja.
Procjena ponaanja je trajna tijekom terapije i sastavni je dio same terapije.
Vano je mjerenje promjene:
Frekvencija pojavljivanja, trajanje, udaljenost-
metri, teina-kilogrami i sl.
Terapijski ciljevi
Zadatak:
- Operacionalizirajte terapijski cilj
- Kako ete mjeriti konkretno ponaanje?
- Koju mjeru ete koristiti za praenje napretka?
-
27.4.2015
5
Vano je opaanje ponaanja
Primjeri biljeenja opaenog ponaanja
Ne interpretiramo i ne evaluiramo ponaanje.
Opisujemo ga u bihevioralnim terminima
konkretnih ponaanja.
Velik dio BT sastoji se u procjeni ponaanja.
Procjena ponaanja je trajna tijekom terapije i sastavni je dio same terapije.
Vano je mjerenje promjene:
Frekvencija pojavljivanja, trajanje, udaljenost-
metri, teina-kilogrami i sl.
Modifikacija ponaanja
Cilj modifikacije ponaanja je poboljati ovjekove vjetine kako bi imao vie mogunosti reagiranja.
Uklanjanjem problematinih ponaanja koja ograniavaju izbore, radi se na tome da ljudima postanu dostupne mogunosti reagiranja koje prije nisu imali.
-
27.4.2015
6
OSNOVNE POSTAVKE
1. BT se temelji na naelima znanstvene metodologije
2. bavi se sadanjim tekoama
3. klijenti su aktivni sudionici u terapiji
4. provodi se u klijentovu prirodnom okruenju (koliko je to mogue)
5. istie vanost samokontrole
6. terapijski postupci specifini i primjenjivi na osobu
7. suradniki odnos izmeu terapeuta i klijenta
Suvremena BT
Suvremena BT zasniva se na znanstvenom pogledu na ljudsko ponaanje
Ljudi nisu produkt drutveno-kulturalnog uvjetovanja nego je osoba stvaratelj i produkt svoje okoline.
Suvremena BT za razliku od tradicionalnog i radikalnog biheviorizma, naglaava povezanost pojedinca i okoline
-
27.4.2015
7
Podruja primjene
Psihopatologija: monosimptomatske fobije,
anksioznost, socijalni treninzi;
Rad s osobama/djecom s intelektulalnim
potekoama: uenje novih ponaanja, modifikacija ponaanja;
U edukaciji: odgoj, uspostavljanje kontrole
ponaanja (kola, vrti, spec. ustanove).
Nedostatak
Neprimjerena i neuspjena za kompleksne oblike ponaanja i za maladaptivna ponaanja koja dugo traju.
-
27.4.2015
8
TEHNIKE BT
tehnike oputanja (progresivna miina relaksacija, autogeni trening, tehnike disanja,)
biofeedback
terapije izlaganjem:
Sistematska desenzibilizacija (desenzitizacija)
Preplavljivanje
desenzitizacija in vivo i u imaginaciji
uenje po modelu
time-out
strukturiranje vremena
ekonomija etona
trening socijalnih vjetina (npr. trening asertivnosti)
program upravljanja sobom (self-management)
SISTEMATSKA DESENZIBILIZACIJA
Postupak:
1. Objasniti i opisati klijentu sam postupak i logiku u podlozi
2. Uvjebavanje oputanja
3. Stvaranje hijerarhije situacija prema jaini tjeskobe koju izazivaju
4. Ulazi se u sam postupak sistematske desenzibilizacije
-
27.4.2015
9
Progresivna miina relaksacija
KBT u Hrvatskoj
POVIJESNI RAZVOJ
prvi lanak o BT objavljen 1975. godine u asopisu Psihoterapija (Nada Ani)
1981. god. odran prvi simpozij Bihevioralna terapija na Kongresu psihologa u Zagrebu
poeci edukacije iz BT 1981. godine; prema dananjem programu BKT od 1991. godine
1995. godine osnovano Hrvatsko udruenje za bihevioralno-kognitivne terapije
od 1997. godine lan EABCT
program usklaen sa standardima EABCT
-
27.4.2015
10
Nositelj edukacije u RH
Hrvatsko udruenje za bihevioralno-kognitivne terapije (HUBIKOT)
http://cabct.hr
Predsjednica udruenja:
Prof. Ivanka ivi-Beirevi
POLAZNICI
diplomirani psiholozi
na poetni stupanj mogu i apsolventi (uz uvjet da imaju poloenu kliniku i savjetodavnu psihologiju)
lijenici
psihijatri, specijalizanti psihijatrije, pedijatri,
specijalisti medicine rada ili kolske medicine
-
27.4.2015
11
PROGRAM EDUKACIJE
PRVI (POETNI) STUPANJ (praktikum)
DRUGI STUPANJ (praktikum) - OSNOVNE
BKT TEHNIKE U RADU S NAJEIM PSIHOPATOLOKIM POREMEAJIMA
TREI STUPANJ (praktikum) - SUPERVIZIJA
EDUKACIJA BKT
Prvi stupanj edukacije iz bihevioralno-kognitivnih terapija
Prvi stupanj edukacije (Praktikum I) sastoji se od 8 jednodnevih
radionica u ukupnom trajanju od 80 sati. Radionice se obino
organiziraniziraju kroz 4 vikenda (petak i subota). Tijekom prvog
stupnja edukacije sudionici se upoznaju s osnovnim teorijskim
postavkama, podrujima primjene i praktinim smjernicama za
tretman. Svaka dnevna radionica sadri teorijska predavanja,
prikaze sluajeva pacijenata, te radionice u kojima se demonstriraju
i uvjebavaju specifine terapijske tehnike.
-
27.4.2015
12
Program Praktikuma I po radionicama:
Uvod u bihevioralnu terapiju; Uvod u kognitivnu terapiju; Funkcionalna
anliza ponaanja; Bihevioralni intervju
Procjena u BKT; Procjena indikacija za BKT; Izbor ciljeva
Modeli anksioznosti u BKT; BKT tretman anksioznosti; BKT tehnike u
tretmani anksioznosti; Relaksacijske tehnike
Modeli depresivnosti u BKT; BKT tretman depresivnosti; Identifikacija
automatskih misli; BKT tehnike u tretmanu depresivnosti
Savjetovanje u BKT; Problem solving tehnike
Evaluacija tretmana; Sprjeavanje povrata simptoma
Znanstvena utemeljenost BKT; Modeli istraivanja; Specifinosti u BKT
Suvremeni modeli za razumijevanje psihopatologije; Bioloki pristup razumijevanju i tretmanu poremeaja; Evaluacijeske strategije
Praktikum I zavrava pismenim ispitom koji zahvaa obraeno gradivo.
Drugi stupanj edukacije (Praktikum II) organiziran je kroz 20 jednodnevnih
tematskih radionica, u ukupnom trajanju od 200 sati teorijske i praktine nastave. Pored toga, polaznici imaju obvezu 100 sati samostalnog uenja i 100 sati praktinog rada s klijentima.
PRIMJER : rogram Praktikuma II po radionicama:
Kognitivna konceptualizacija; Bihevioralno-kognitivni tretman fobija; Tretman socijalne
fobije
Struktura terapijskih seansi; Bihevioralno-kognitivni tretman paninog poremeaja
Bihevioralno-kognitivni modeli i tretman generaliziranog anksioznog poremeaja; Specifinosti bihevioralno-kognitivnog tretmana anksioznosti u djece
Problemi u strukturiranju seanse; Uvjebavanje bihevioralno-kognitivnih tehnika u tretmanu anksioznosti
Identifikacija automatskih misli; Bihevioralno-kognitivni tretman depresije
Identificiranje emocija; Bihevioralno-kognitivni tretman djeje i adolescentne depresije
Bihevioralna aktivacija; Procjena suicidalnog rizika; Uvjebavanje bihevioralno-kognitivnih tehnika u tretmanu depresije
Kognitivne intervencije: Evaluacija automatskih misli i Reagiranje na automatske misli
Posredujua vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman partnerskih problema
Bazina vjerovanja; Bihevioralno-kognitivni tretman niskog samopotovanja
-
27.4.2015
13
Pojedine radionice drugog stupnja otvorene su i za druge psihologe i
lijenike koji nisu u kontinuiranoj edukaciji.
Tijekom drugog stupnja oekuje se aktivnije uee sudionika kroz pripremu predavanja, prikaze sluajeva iz osobne prakse te izradu domaih zadataka izmeu pojedinih susreta.
Drugi stupanj zavrava ispitom koji se sastoji od pismene provjere teoretskog znanja te evaluacije praktinog rada s klijentom preko snimljenog intervjua. Ispitni prikaz rada s klijentom treba:
trajati najmanje 20, a najvie 45 minuta (odabrati relevantni dio intervjua);
ukljuivati kratki pismeni prikaz klijenta (osnovne demografske karakteristike, kratka konceptualizacija procjena problema i ciljevi, podatak o tome koja seansa je snimljena);
ukljuivati i transkript u sluaju loije kvalitete snimke odnosno tee razumljivosti klijenta (npr. govori tiho ili u dijalektu).
Trei stupanj edukacije ukljuuje:
200 sati supervizije u grupi i individualno
200 sati klinike prakse, u trajanju od dvije do tri godine.
Grupni supervizijski rad ukljuuje superviziju primjera rada s pacijentima (procjena problema, procjena indikacija, postavljanje
ciljeva, izvoenje tretmana), kao i obradu specifinih dodatnih podruja primjene. Supervizijskim radom obuhvaeni su i elementi rada na sebi, odnosno prepoznavanje potrebe i rad na vlastitim kognicijama.
Od polaznika se oekuje da na superviziju dolaze s pripremljenim prikazima sluajeva. Svi primjeri predstavljeni na superviziji moraju biti predani i u pismenom obliku koji treba sadravati: konceptualizaciju primjera, pitanje za superviziju te daljnje smjernice i preporuke (dodaju
se na superviziji). Jedan od prikaza treba ukljuivati rad s tekim klijentom u bilo kojoj fazi tretmana (npr. nesuradljiv klijent, viestruki komorbiditet, ozbiljnija psihopatologija, specifinosti klijenta i sl.).
-
27.4.2015
14
Od polaznika se tijekom 3 stupnja edukacije zahtijeva prezentiranje
najmanje 10 zavrenih prikaza sluaja:
prikazi trebaju biti s raznolikom problematikom (najmanje tri vrste
problema);
od 10 klijenata voenih od poetka do zakljuivanja tretmana najmanje 5 mora biti supervizirano na grupi, na nain da se za svakoga pred grupom prezentiraju 3 snimljena intervjua (na grupi se prezentiraju odabrani
relevantni dijelovi intervjua);
zavreni primjeri moraju biti cjelovito pismeno prikazani po sljedeoj shemi: konceptualizacija, ciljevi i plan tretmana, primijenjene tehnike, tekoe i zapreke tijekom tretmana te kako su prevladane, trajanje (broj i dinamika
seansi), evaluacija postignutih rezultata.
Najmanje 10 sati supervizije treba biti posveeno neposrednoj superviziji (tzv. close supervision) koja podrazumijeva rad uivo sa supervizorom ili pregledavanje i sluanje audio i video snimki pojedinih seansi.
Od polaznika se takoer oekuje:
objavljivanje jednog lanka u strunoj literaturi;
aktivno sudjelovanje na strunom skupu (kongres, konferencija, seminar);
predavanje na niem stupnju edukacije iz BKT.
Zavretkom treeg stupnja edukacije polaznici dobivaju potvrdu HUBIKOT-a, kao i akreditaciju Europskog udruenja za bihevioralno-kognitivne terapije za samostalno provoenje bihevioralno-kognitivnih tretmana.