Agronomski fakultet Zagreb Zavod za poljoprivrednu zoologiju

Program edukacije poljoprivrednih proizvoaa za provoenje procjene rizika od kukuruzne zlatice na podruju opine Ferdinandovac za 2011. godinu

Zagreb, studeni, 2011.

UVOD Kukuruzna zlatica vaan je ekonomski tetnik kukuruza u SAD. Od kad je po prvi puta 1995. utvrena pa do danas, proirena je na cijelom, za kukuruz najvanijem uzgojnom podruju u RH. Od 2002. godine kad su zabiljeene prvi puta u Baranji, ekonomske tete u RH redovito se pojavljuju u svakoj vegetacijskoj sezoni. Intenzitet pojave teta i njihova vizualna manifestacija u smislu polijeganja nije svake sezone ista na pojedinom podruju. Obino se teta dogodi, ali se ne manifestira u vidu polijeganja jer je klimatski uvjeti nisu bili takvi da bi utjecali na njegovu pojavu. Suradnja Zavoda za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Koprivniko-krievake upanije kao i Opine Ferdinandovac i Gola viegodinja je i uspjena. Program edukacije poljoprivrednih proizvoaa o procjeni rizika i mjerama integrirane zatite od kukuruzne zlatice provodi se redovito svake godine od 2006. Aktivnosti su posljednje tri godine provoene i sufinancirane od upanije i opine u omjeru 34 : 66 %. Program je odobren zbog zainteresiranosti proizvoaa za ovog tetnika te zbog naalost velikih teta koje su se dogaale na podruju opine, a posljednji put 2010. Poljoprivrednici svake godine aktivno sudjeluju u programu, cilj je u program ukljuiti to vie proizvoaa jer je kukuruzna zlatica tetnik koji se moe suzbijati jedino angamanom cjelokupne lokalne zajednice. Ovisno o pojavi teta i nunosti informiranja proizvoaa kukuruza od poetka suradnje prema potrebi ukljuivali su se mediji kako nacionalni, tako i lokalni. Pretpostavke programa bile bi sljedee: sva polja ponovljene sjetve kukuruza nisu nuno zaraena s ekonomskom populacijom kukuruzne zlatice i na svim poljima nee doi do teta od liinki. Temeljem praenja visine populacije moe se obaviti selekcija manje rizinih polja na kojima se ponovljena sjetva moe obavljati. proizvoai koji se odlue na ponovljenu sjetvu kukuruza zbog raznih razloga obino primjenjuju i neku od kemijskih metoda suzbijanja. Pretpostavka je da e u grupi razmijeniti svoja iskustva sa primjenom razliitih kemijskih metoda suzbijanja, te si meusobno olakati budue donoenje odluka.

1

zbog uvjeta koji prevladavaju u opini Ferdinandovac (mala polja, visoka zastupljenost kukuruza u ponovljenoj sjetvi i malen broj kultura u plodoredu) uspjeh u suzbijanju kukuruzne zlatice moe se postii samo uz znaajno vei angaman proizvoaa u smislu obilazaka polja i planiranja plodoreda ili plana sjetve.

Program je predloen sa svrhom da se sustavnom edukacijom poljoprivrednih proizvoaa o procjeni rizika odrava razina kukuruzne zlatice na onoj visini populacije kod koje nema opasnosti od ekonomskih teta, to je u skladu sa smjernicom EU, o tzv. suppression mjerama, kao i s Pravilnikom o mjerama za sprjeavanje irenja kukuruzne zlatice kojeg je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo u srpnju 2008. Predloeni program je postavio slijedee ciljeve: Odrediti visinu populacije kukuruzne zlatice na poljima kukuruza na podruju opine Ferdinandovac; Zajedno s proizvoaima kukuruza provesti procjenu rizika za ponovljenu sjetvu na najmanje 30 polja kukuruza u podruju s gospodarski vanom populacijom tetnika; Odrediti jae zaraena podruja kao i podruja s gospodarski vanom populacijom tetnika na kojemu ponovljena sjetva kukuruza moe rezultirati ekonomskim tetama. Prikazati podruja opine sa gospodarski vanom populacijom tetnika; Intenzivirati raspravu izmeu proizvoaa kukuruza u smislu razmjene njihovih iskustava u manifestaciji teta kod primjene razliitih mjera suzbijanja liinki ovog tetnika (izbjegavanje ponovljene sjetve, primjena insekticida tretiranjem sjemena ili primjena insekticida rasipanjem granula uz sjeme). Obavjetavanje javnosti i proizvoaa kukuruza o tetnom organizmu i o mjerama za spreavanje irenja i smanjenje teta putem medija i odravanjem zajednikih sastanaka. PROVOENJE PROGRAMA Program edukacije poljoprivrednih proizvoaa provoen je po metodici kole u polju koja je prihvaena od strane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). Provoenje programa zapoelo je odravanjem inicijalnog sastanka kojeg je vodio certificirani

2

voditelj dipl. ing. Tomislav Markovica uz nazonost strunjaka sa Zavoda za poljoprivrednu zoologiju, prof. dr. sc. Renate Baok i dr. sc. Tomislava Kosa. Vegetacijske sezone 2011. odrana su ukupno 3 zajednika sastanka proizvoaa, te 6 obilazaka polja i individualnih sastanka sa svakim proizvoaem ukljuenim u program edukacije na njihovom OPG-u. Datumi sastanaka i njihov raspored kroz godinu prikazani u tablici 1. Tablica 1. Lokaliteti i datumi odravanja sastanaka i pregleda polja tijekom provoenja programa, Ferdinandovac, 2011. Datum 30.06.2011. 09.07.2011. 23.07.2011. 07.08.2011. 16.08.2011. 21.08.2011. 05.09.2011. 30.11.2011. Opis sastanka Inicijalni grupni sastanak Obilazak polja, postavljanje mamaca Obilazak polja, oitavanje ulova Obilazak polja, oitavanje ulova Sastanak sa proizvoaima, obilazak polja i ocjena polijeganja Obilazak polja, oitavanje ulova Obilazak polja, oitavanje ulova Zavrni sastanak

Prije inicijalnog sastanka sa Zavoda za poljoprivrednu zoologiju potom je poslano vie od 50 osobnih poziva na adrese vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s podruja opine Ferdinandovac. Veina se odazvala inicijalnom sastanku koji je odran 30.06.2011. godine u drutvenim prostorijama opine (slika 1).

3

Slika 1. Inicijalni sastanak proizvoaa kukuruza sa voditeljima programa, Ferdinandovac, 2011 Na inicijalnom sastanku prisutni su pokazali interes za sudjelovanje u programu. Dogovoreno je da e svaki od njih voditi jedno polje kao referentno za opinu, koje e obilaziti zajedno sa voditeljem grupe. Svaki od proizvoaa sam e odabrati jo nekoliko polja na kojima e pratiti populaciju kukuruzne zlatice, a ulove e kontrolirati zajedno sa voditeljem grupe. Polja koja su proizvoai individualno odabrali kao referentna za opinu bila su sva u ponovljenoj sjetvi. Tablica 2 prikazuje popis proizvoaa i redni broj polja koja su bila referentna za opinu. Tablica 2. Popis proizvoaa i redni broj referentnog polja, Ferdinandovac, 2011. Redni broj polja 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. URO RAKNI MIRKO ZELJAR ZLATKO PLEKO PETAR TEFOKOVI FRANJO SLAVIEK SLAVKO MALETI VLADO RAKNI - DOMA VLADO RAKNI - KURTAK LUKA GREGAR Ime i prezime proizvoaa

4

10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.

IVAN UKA URO DEBELJAK FRANJO FUEK - KRAJNICA FRANJO FUEK - BAKOVIC MATIJA REPI - BAKOVCI MATIJA REPI - KARAULA VJEKOSLAV GRGULJA SLAVKO TOMAEK LEON KRANJEC MIHALJ OSTAREC

Obilazak polja proizvoaa i postavljanje Pal-s (Csalomon) utih ljepljivih ploa za praenje populacije kukuruzne zlatice obavljeno je 09.07.2011. Ploe su postavljene u redu na sredini polja, tri u nizu s razmakom od 20 metara. Ulov na utim ploama prebrojan je i ploe su (ovisno o potrebi) zamijenjene novima 23.07., 07.08., 21.08., 05.09. Proizvoai su dobili dio ploa koje su prema svom nahoenju postavljali dodatno na vie polja za koja su eljeli utvrditi rizik. Tako su mogli samostalno procijeniti rizik na veem broju polja. Pri tom su uhvaene zlatice i visinu ulova mogli usporediti sa onima koje su uhvaena na njihovom referentnom polju. Ve tijekom srpnja, a naroito u kolovozu oekivala se pojava teta na poljima u vidu polijeganja usjeva. Zato je 16.08.2011. na podruju opine ocjenjeno polijeganje na referentnim poljima. Na svakom od 19 polja je na 4 mjesta odbrojeno je 100 biljaka te je utvren %-tni udio uspravnih, povijenih (kut otklona u odnosu na okomicu manji od 45) i polegnutih (kut otklona u odnosu na osnovicu vei od 45) biljaka. Na poljima na kojima je utvreno polijeganje pregledan je korijen kako bi se utvrdilo radi li se o tetama od liinki. tete su uoene samo na nekoliko polja uz rijeku Dravu no pregledom korijena utvreno je da ono nije bilo uzrokovano tetama od liinki kukuruzne zlatice, nego napadom divljih svinja. Budui da tete nisu uoene na velikom broju polja nije se pristupilo utvrivanju prosjenog prinosa suhog zrna po polju. Zavrni sastanak odran je 30.11.2011. prezentirani su rezultati provedenog programa i dane su smjernice proizvoaima za poduzimanjem mjera u suzbijanju zlatice.

5

REZULTATI PROCJENE RIZIKA Klimatski uvjeti u 2011. godini bili su suprotni od onih koji su obiljeili 2010. Oborina u svibnju i lipnju bilo je malo to je utjecalo na visinu teta kao i na pojavu odraslih zlatica. Grafikonom 1 (a-f) prikazani su hidroloki uvjeti tijekom vegetacijske sezone 2011. (travanjrujan) za najbliu meteoroloku postaju, Krievci.

a) travanj

b) svibanj

c) lipanj

d) srpanj

6

e) kolovoz

f) rujan

Grafikon 1. Hidroloki uvjeti na meteorolokoj postaji Krievci, 2011 Iz grafikona je vidljivo da je nakon travnja u kojem je raspored oborina bio normalan nastupio suni svibanj. Poetak lipnja bio je kiovit, ali zatim opet nastupa suno razdoblje koje se protee od srpnja do rujna. Cijela vegetacijska sezona bila je izrazito suna. Krajem svibnja i u lipnju odvija se intenzivni rast i razvoj liinki kukuruzne zlatice i u to vrijeme zlatica radi najvee tete na kukuruzu. Istovremeno klimatski uvjeti u ova dva mjeseca utjeu na brojnost odraslih koji e se razviti i letjeti tijekom ljetnih mjeseci. Suni uvjeti nisu utjecali samo na razvoj liinki oni su utjecali i na razvoj i ukorjenjivanje kukuruza. Suni svibanj je preduvjet za dublje ukorjenjivanje kukuruza, to biljci osigurava stabilnost, ali isto tako i otpornost na polijeganje. Liinke ee ugibaju jer im je tee nai korijen, a biljke su stabilnije i kod veih oteenja korijena manje polijeu. Grafikonom 2 prikazani su prosjeni tjedni ulovi zlatica na Pal-s mamcima na odabranim poljima u ponovljenoj sjetvi.

7

45 Ulov odraslih zlatica na Pal-s 4035 30 25 20 15 10 5 0

Ekonomski prag tetnosti za ponovljenu sjetvu 4,55 odraslih na mamcu dnevno ili 32 tjedno.

Ime proizvoaa

Grafikon 2. Prosjeni tjedni ulovi odraslih zlatica na Pal-s temeljeni na ukupnom ulovu tijekom razdoblja praenja, Ferdinandovac 2011. Iz grafikona 2 vidi se da je na 5 od 19 polja uhvaeno vie od prosjeno 10 zlatica tjedno, dakle, 14 polja ima nisku populaciju kukuruzne zlatice i na tim poljima ponovljena sjetva kukuruza u sljedeoj godini nee rezultirati tetama. Grafikonom 3 prikazana je dinamika tjednih ulova odraslih zlatica na Pal-s, na pet polja na kojima ih je uhvaeno prosjeno vie od 10 tjedno.

8

45 40 Tjedni ulov odraslih na Pal-s35 30 25 20 15 10 5 0 29 30 31 32 33 34 35 36 Tjedan u godini ZELJAR MIRKO GRGULJA VJEKOSLAV TEFOKOVI PETAR TOMAEK SLAVKO UKA IVAN

Grafikon 3. Dinamika tjednih ulova odraslih na Pal-s mamcima na poljima s prosjenim tjednim ulovom veim od 10, Ferdinandovac, 2011. Promatranjem pojedinanih tjednih ulova na ovih pet izdvojenih polja vidi se da je na veini od njih (4 od 5) u 29., 30., 31. i 32. tjednu uhvaeno vie od 25 odraslih na Pal-s mamcu tjedno. Nakon 33. tjedna u godini ulovi se smanjuju. Grafikonom 4 prikazani su ukupni tjedni ulovi odraslih zlatica na Pal-s mamcima u 29. i 31. tjednu godine, na pet polja na kojima ih je uhvaeno prosjeno vie od 10 tjedno.

9

4540

Ulov odraslih zlatica na Pal-s

35 30 25 20 15 10 5

0ZELJAR MIRKO MIRKO

ZELJAR

TEFOKOVI

TEFOKOVI PETAR PETAR

UKA IVAN IVAN

UKA

GRGULJA VJEKOSLAV VJEKOSLAV GRGULJA

TOMAEK

TOMAEK SLAVKO SLAVKO

Ime proizvoaa 29. tjedan u godini 31. tjedan u godini

Grafikon 4. Ulovi odraslih na Pal-s u 29. i 31. tjednu godine s polja na kojima je prosjean tjedni ulov bio iznad 10, Ferdinandovac, 2011. Iz grafikona 4 vidljivo je da je na etiri od pet polja koja su imala prosjeni tjedni ulov za sve tjedne praenja iznad 10, u 29. tjednu godine uhvaeno vie od 30, a u 31. tjednu godine vie od 24 odrasle zlatice na Pal-s mamcu. Temeljem prikupljenih podataka izraena je karta opine Ferdinandovac za 2011. (karta 1.) s ucrtanim parcelama na kojima boja oznauje visinu populacije kukuruzne zlatice. Karta e biti postavljena na vanija mjesta u Ferdinandovcu kao i na web stranicu opine.

10

Karta 1. Ulovi kukuruzne zlatice u 31. tjednu godine na referentnim poljima i procjena rizika u sluaju ponovljene sjetve, Ferdinandovac, 2011.

11

RASPRAVA Visinu populacije kukuruzne zlatice u tekuoj sezoni mogue je tumaiti jedino ako se uzmu u obzir klimatski uvjeti prologodinje i tekue sezone. Iznimno vlani uvjeti kakvi su prevladavali tijekom proljea 2010., prvenstveno tijekom svibnja i lipnja znatno su utjecali na pojavu odraslih zlatica u 2011. U drugoj polovici lipnja 2010. veliki broj polja bio je poplavljen tijekom kraeg ili duljeg razdoblja, to je uzrokovalo veliki pomor liinki i kukuljica kukuruzne zlatice. Zbog opisanog utjecaja klimatskih uvjeta u proljee 2010., brojnost odraslih zlatica na utim ploama u ljeto 2010. g. bila je iznimno niska. Budui da je brojnost kukuruzne zlatice tijekom razdoblja odlaganja jaja u 2010. bila niska za oekivati je da e i brojnost odloenih jaja takoer biti niska. Odloena jaja (kojih je bilo malo) tijekom zime 2010./2011. bila su izloena tekim klimatskim uvjetima (niske temperature tla i golomrazica) to je dodatno utjecalo na njihovu brojnost. Malen broj odloenih jaja i vjerojatno izmrzavanje tijekom zime bilo je uzrok niske brojnosti odraslih u 2011. To je potvruje i injenica da je na 14 od 19 polja tijekom praenja leta ulov bio zapravo zanemariv (grafikon 2). Moe se rei da su klimatski uvjeti na podruju opine Ferdinandovac u posljednje dvije godine ili na ruku proizvoaima kukuruza, jer su reducirali populaciju kukuruzne zlatice. Ipak, na pet polja koja su posebno izdvojena i detaljnije analizirana, ulov bio vei (grafikon 3). Kada se analizira dinamiku ulova na tim poljima (grafikon 4) uoava se da je ulov od 29.-32. tjedna dosta visok nakon ega se smanjuje. To potvruje injenicu da je zlatice ipak bilo. Prema istraivanjima koja su je provodio Zavod za poljoprivrednu zoologiju utvreno je da visina ulova zlatice u 29. i 31. tjednu godine najbolje odraava visinu teta u slijedeoj godini. Kritini brojevi, tj. visina ulova zlatica na Pherocon AM mamcima utvrena u 29. i 31. tjednu godine, a kod koje se mogu oekivati ekonomske tete u sluaju ponovljene sjetve kukuruza u slijedeoj godini prikazani su tablicom 3.

12

Tablica 3. Jednadba pravca, kritini broj zlatica na mamcu i jaina povezanosti izmeu ulova u 29. i 31. tjednu godine i zavisne varijable. Kritini broj Jednadba pravca y = 0.024x - 0.027 y = 0.011x + 3.260 y = 0.2002x + 3.593 zlatica na mamcu 22 22 32 Koeficijent determinacije (jaina povezanosti) R = 0.3975 R = 0.5892 R = 0.2000

Ovisnost izmeu ulova i zavisne varijable 29 x PBL1 31 x EOK2 29 x PPB31 2 3

PBL Prosjeni broj liinki po biljci, EKO - Ekonomsko oteenje korijena, PPB Postotak povijenih biljaka.

Iz tablice se moe vidjeti da ako se u 22. tjednu uhvati vie od 22 zlatice, u tom sluaju moe se oekivati napad od 0,5 i vie liinki/biljci. Isto tako ulov od 32 zlatice u istom tjednu rezultirat e u sluaju ponovljene sjetve polijeganjem vie od 10% biljaka. Ako se u 31. tjednu na mamce hvata vie od 22 zlatice u ponovljenoj sjetvi kukuruza mogu se oekivati ekonomske tete na korijenu. Tijekom provoenja programa procjene rizika u Ferdinandovcu 2011. na pet polja vrijednosti zabiljeenih ulova na mamcima u 29. i 31. tjednu godine bile su iznad onih koje su utvrene prikazanim istraivanjem. Vlasnici polja Mirko Zeljar, Petar tefokovi, Ivan uka, Vjekoslav Grgulja i Slavko Tomaek mogli bi na poljima na kojima su provodili procjenu rizika imati tete ako budu ili u ponovljenu sjetvu kukuruza. Ovu prognozu daje se s 40%-tnom vjerojatnou za liinke, 20%-tnom vjerojatnou za polijeganje (ono znatno vie ovisi o klimatskim uvjetima i 59%-tnom vjerojatnou za oteenje korijena. Abiotski imbenici (srednja temperatura tla preko zime i tijekom perioda travanj-lipanj idue godine, pokrivenost povrine snijegom, kao i intenzitet i raspored oborina u periodu travanj-srpanj idue godine) mogu uvjetovati da doe do odreenih odstupanja od ove prognoze no jo uvijek ta vjerojatnost je oko 50%. Smatramo da vlasnici svakako trebaju razmisliti o tome da na ta polja ne siju kukuruz u slijedeoj godini. Ako se ipak odlue na ponovljenu sjetvu preporuamo primjenu jedne od mjera kemijskog suzbijanja, tretiranje sjemena insekticidom ili primjenu granula deponiranjem u sjetvi.

13

Prilikom ocjene koja je provedena 16.08.2011. utvreno je da polijeganja izazvanog tetama od liinki na podruju opine Ferdinandovac nije bilo. Takoer nije bilo ni ekonomskih teta na korijenu izazvanih liinkama zlatice to je u suglasju s predvianjima koja su iznesena tijekom procjene rizika u 2010. Jedan od zakljuaka bio je: Zbog redukcije u populaciji odraslih zlatica u 2011. godini tete e od kukuruzne zlatice biti vjerojatno nie nego u 2010. . Evidentno nii prinosi koji su zabiljeeni u 2011. bili su posljedica sue, a ne ishrane liinkama na korijenu. Iako kroz dvije uzastopne godine klimatski uvjeti nisu bili naklonjeni zlatici, zbog velikog biolokog potencijala zlatice populacija e se obnoviti u dogledno vrijeme. Brzina kojom e se populacija obnavljati ovisi o klimatskim imbenicima u narednim godinama, ali i o mjerama koje e poljoprivrednici poduzimati da bi sprijeili tete. Upravo sad kada je populacija zbog klimatskih imbenika reducirana, pravo je vrijeme da se u poljoprivrednu praksu uvedu mjere koje usporavaju rast populacije. Nia populacija i manje tete u 2011. ne smiju biti razlog da se o ovom tetniku prestane voditi rauna jer visina populacije koju smo zabiljeili u prethodnim godinama kao i tete koje se dogaaju dokazuju da je ovo podruje iznimno povoljno za razvoj ovog tetnika ZAKLJUCI ISTRAIVANJA 1. U sklopu provedbe programa u opini Ferdinandovac tijekom vegetacijske sezone

odrana su 3 zajednika sastanaka te est individualnih obilazaka polja. Aktivno je u programu sudjelovalo 16 proizvoaa koji su cijelo vrijeme trajanja programa bili ukljueni u sve aktivnosti. 2. Na podruju Ferdinandovca u procjenu rizika (praenje visine populacije odraslih zlatica i ocjena teta od liinki) bilo je ukljueno 19 polja. Utvren je pad populacije kukuruzne zlatice do kojeg je dolo pod utjecajem ekstremnih klimatskih uvjeta u proloj i ovoj godini. 3. Pad populacije ogledao se izostankom teta od liinki na korijenu. Na poljima ponovljene sjetve na podruju opine Ferdinandovac nisu uoene znaajne tete u vidu polijeganja koje bi bile rezultat teta na korijenu. Smanjeni prinos na veini polja posljedica je sue, a ne teta od liinki. 3. Na veini polja ukljuenih u program visina populacije odraslih zlatica bila je ispod ekonomskog praga tetnosti. Ulovi su bili niski te se za 14 polja moe dati negativna prognoza gledajui samo prosjene tjedne ulove na mamcima. Na pet polja (vlasnici: Mirko Zeljar, Petar

14

tefokovi, Ivan uka, Vjekoslav Grgulja i Slavko Tomaek) u 29. i 31. tjednu godine ulovi zlatica bili su iznad kritinog broja. Kako bi izbjegli tete u slijedeoj godini vlasnici se trebaju odluiti za jednu od dvije opcije koju trebaju primijeniti na ovim poljima: izbjegavanje ponovljene sjetve ili primjena jedne od mjera kemijskog suzbijanja. 4. Proizvoai su ponovno participirali u provoenju programa s entuzijazmom, te su na taj nain pridonijeli boljem poznavanju i lakem donoenju odluka iroj zajednici. Nakon poziva upuenih veem broju proizvoaa na poetku programa evidentan je porast zainteresiranosti, jer je programu pristupilo 16 proizvoaa. 5. 6. Proizvoai su izradili kartu na kojoj se jasno vide polja sa viom populacijom zlatice. Karta Usprkos redukciji populacije zlatice koja je zabiljeena u 2010. i 2011. godini zbog e biti postavljena na frekventna mjesta u opini, ali i na web stranicama opine i upanije. ekstremnih klimatskih uvjeta (plavljenje i sua), populacija se na nekim poljima poela oporavljati. Oporavak populacije bi se mogao nastaviti u 2012. godini ako e klimatski uvjeti biti povoljni. Stoga, razloga da se o ovom tetniku prestane govoriti i da se o njemu ne

vodi rauna ne smije biti.8. Potreba za velikim koliinama kukuruza i nedostatne obradive povrine obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pogodni su uvjeti za stalno poveavanje populacije kukuruzne zlatice. Kukuruzna zlatica bit e stalan izvor potekoa koje e proizvoai imati u uzgoju kukuruza u budunosti. Iako je populacija zbog klimatskih uvjeta u posljednje dvije godine u smanjenju, predlaemo da se aktivnosti nastave jer e na taj nain proizvoai kontinuiranim procjenjivanjem rizika u klimatski drugaijim godinama stei vie iskustva u suzbijanju ovog tetnika. Uz znanja koja imaju u samostalnom procjenjivanju smatramo da su im iskustvo i pomo strunih voditelja u klimatski razliitim godinama od velike pomoi. Istraivanja proveli: ________________________ Prof.dr.sc. Renata Baok ______________________ Dr. sc. Tomislav Kos

15