bilten 11 08radar.dhz.hr/~stars2/bilten/2008/bilten1108.pdfgodina xxii studeni 2008. meteorolo©ki i...

112008

ISSN 1334-3017god.XXII

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD

ZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBil t e n

11 / 2008

GODINA XXII STUDENI 2008.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

dr. sc. Vlasta Tutiπ

Gordana Zuccon, dipl. oecc.

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Ksenija CindriÊ, dipl.inæ.

dr. sc. Branka Grbec**

Ivona HerljeviÊ, dipl.inæ.*

Ivana Hrga, dipl.inæ.*

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Marina Mileta, dipl.inæ.

Domagoj MihajloviÊ, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Damir Peti, dipl.inæ.

Krunoslav Premec, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

* vanjski suradnici iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

** vanjski suradnik iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita

Naslovnica: Zadarske orgulje

Naklada 200 primjeraka

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

VREMENSKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ............................................................................ 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ............................................................................ 7PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta (Ksenija CindriÊ, dipl. inæ., Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) ...... 11Temperatura mora (dr. sc. Branka Grbec, Sanda BritviÊ PejkoviÊ, dipl. inæ.) .............................. 14

HIDROLO©KE PRILIKE .............................................................................................................................................. 16Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 16Podzemne vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) .................................................................................. 19

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................... 21Meteoroloπke karakteristike (Domagoj MihajloviÊ, dipl. inæ.) .................................................... 21OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) ...................................................................... 24KakvoÊa zraka (Ivona HerljeviÊ, dipl. inæ.) .................................................................................. 26

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................... 28

SUN»EVO ZRA»ENJE (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ................................................................................................ 28

PRIZEMNI OZON (Krunoslav Premec, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 33

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) ...................................................................................... 34

OBRANA OD TU»E (Damir Peti, dipl. inæ.) ................................................................................................................ 38

PRILOZI

EMS ANNUAL MEETING/ECAC 2008(Dubravka Rasol, dipl.inæ.) ............................................................................................................................................ 44

STUDIJSKI BORAVAK DELEGACIJE DHMZ-A U SAD-U(dr. sc.Vlasta Tutiπ, Gordana Zuccon, dipl. oec.) ............................................................................................................ 45

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2008. GODINE(Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) ................................................................................................................................................ 49

5

BILTEN 11 / 2008 Studeni

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

1. studenog je bilo mjestimice obilne kiπe. Na

rijeËkom podruËju oko 70 mm.

Preko naπih krajeva u sklopu prostrane ciklonekoja je zahvaÊala zapadno Sredozemlje premjestilase atmosferska fronta. Visinsko strujanje je bilo ju-gozapadno. U noÊi i prijepodne je bilo preteæno oblaËnos najviπe kiπe na sjevernom Jadranu i u zapadnim di-jelovima unutraπnjosti. Poslijepodne i naveËer oborinesu prestale uz djelomiËno razvedravanje. U noÊi iujutro bilo je jakog, na udare i olujnog juga. I daljeje bilo iznadprosjeËno toplo, iako je dnevna tem-peratura zraka bila malo niæa nego prethodnih dana.

2. i 3. studenog je bilo preteæno sunËano i raz-

mjerno toplo.

Na vrijeme je utjecalo polje malo poviπenog tla-ka zraka, a po visini je nad naπim podruËjem joπ bi-lo jugozapadno strujanje. Stoga je prevladavalosunËano, ujutro u unutraπnjosti mjestimice s maglomili niskim oblacima. Vjetar je bio veÊinom slab.

Zatim je 4. i 5. studenog bilo promjenljivo

oblaËno, a mjestimiËne kiπe je bilo osobito na

Jadranu i u podruËjima uz Jadran.

Tlak zraka je ponovno bio malo niæi, a u visin-skoj struji je pritjecao razmjerno topao i vlaæan zrak.Stoga je bilo povremeno viπe oblaka, pa i mjestimi-Ëne kiπe. Temperatura zraka je joπ uvijek bila iznadprosjeka s obzirom na doba godine. Na Jadranu jepuhao veÊinom jugozapadni vjetar i jugo.

Potom je 6. i 7. studenog bilo umjereno i preteæno

oblaËno s povremenom kiπom. U Dalmaciji je mjes-

timice bilo i obilnije kiπe.

Ciklona iz zapadnog Sredozemlja premjestila seprema Jadranu. NaoblaËilo se, bilo je kiπe i mjes-timiËnih pljuskova s grmljavinom. Najviπe kiπe je bi-lo u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji, te u Gorskom ko-taru i Lici. Na podruËju Trogira su obilne oborineuzrokovale poplavu. Puhalo je umjereno i vrlo jakojugo. U visinskoj struji je i dalje pritjecao razmjernotopao zrak.

8. studenog je osobito prijepodne bilo slabije

kiπe, a poslijepodne je bilo promjenljivo oblaËno

i malo svjeæije.

Clklona se malo popunila, prizemno je bilopolje visokog tlaka zraka, a u viπim slojevima atmos-

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija

21. studenog 2008. u 00 UTC

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa

21. studenog 2008. u 00 UTC

6

Studeni BILTEN 11 / 2008

fere je kruæio vlaæan i nestabilan zrak. OblaËnije sviπe kiπe je bilo ujutro i prijepodne, a poslijepodnese djelomice razvedrilo. Meutim, joπ je bilo nesta-bilno, pa je na Jadranu bilo lokalnih pljuskova i grm-ljavine, a u unutraπnjosti ponegdje malo kiπe.Vjetar je bio veÊinom slab.

Od 9. do 12. studenog je bilo uglavnom suho

i stabilno, u unutraπnjosti s dugotrajnom maglom

i niskim oblacima.

Tih je dana na vrijeme utjecalo polje poviπenogtlaka zraka. NajsunËanije je bilo na Jadranu i u viπemgorju, a u nizinama unutraπnjosti je, osobito 10. stu-denog, bilo dugotrajne magle i niskih oblaka iz ko-jih je ponegdje bilo i rosulje. Vjetar je bio slab. Upredjelima s dugotrajnom maglom temperatura zra-ka je bila osjetno niæa nego prethodnih dana. Na kra-ju razdoblja hladna fronta sa zapada kontinenta pri-bliæila se naπoj zemlji, pa je na sjevernom Jadranu iu najzapadnijim dijelovima unutraπnjosti ponegdjebila slabe kiπe.

Izmeu 13. i 15. studenog je bilo umjereno do

preteæno oblaËno, na Jadranu 14. studenog mjes-

timice s obilnom kiπom.

Prostrana ciklona se nalazila nad Sredozemljem,ali se svojom glavninom premjeπtala juænije od naπezemlje, pa je najviπe utjecala na vrijeme na Jadranui u podruËjima uz Jadran. Prizemno je bilo poljepoviπenog tlaka zraka, a po visini joπ prevladavajuÊajugozapadna struja. Bilo je veÊinom oblaËno s povre-menom kiπom, a na Jadranu i u gorju i grmljavinom,osobito 14. studenog. Na podruËju Pule je 13. stu-

denog zbog obilnih oborina dio grada bio poplavljen.U sjeverozapadnim i istoËnim predjelima kiπe je bi-lo vrlo malo. Dana 15. studenog oborine su, osim uDalmaciji prestale, a sa zapada se naoblaka postup-no smanjivala. Na Jadranu je puhalo umjereno i jakojugo, koje je 14. na sjevernom dijelu, a do kraja raz-doblja i na preostalom dijelu obale okenulo na bu-ru, mjestimice s olujnim udarima.

Zatim je 16. studenog prevladavalo sunËano,

ali malo svjeæije, na Jadranu s burom.

Nad naπim je podruËjem bilo polje poviπenogtlaka zraka. Stoga je bilo uglavnom suho i stabilno,u unutraπnjosti mjestimice s jutarnjom maglom ilislojevitim oblacima. Na Jadranu je bura do kraja danamalo oslabila.

Dana 17. studenog je bilo malo hladnije, u

unutraπnjosti u prvom dijelu dana ponegdje s ma-

lo kiπe.

Tog se dana u polju visokog tlaka zraka prem-jestila hladna fronta sa sjevera kontinenta. Stoga seu kontinentalnim predjelima naoblaËilo, mjestimiceje bilo kiπe, a na Jadranu je bura ponovno pojaËala.

Od 18. do 20. studenog je bilo preteæno sunËano,

na Jadranu u poËetku s jakom burom. U unutraπnjosti

je bilo slabog mraza.

Prizemno se nalazilo polje visokog tlaka zraka,a po visini je pritjecao osjetno hladniji zrak. Na Jadranuje 18. bilo mjestimice na udare olujne bure. Zahladiloje, ujutro je u unutraπnjosti bilo veÊinom slabog mraza.Potkraj razdoblja uz jaËanje jugozapadnog visinskog

Slika 3. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu

spektra 29. studenog 2008. u 12 UTC

Slika 4. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu

spektra 30. studenog 2008. u 12 UTC

7


strujanja se temperatura povisila, ali se zadræalouglavnom suho.

21.studenog se naoblaËilo, a zatim je bilo

oborine. Snijega je bilo i u niæim podruËjima.

22. i 23. studenog je bilo hladno i u veÊini kra-

jeva sunËano.

Hladna fronta sa sjeverozapada kontinenta pre-mjestila se preko naπe zemlje u noÊi na 22. studenog.Bilo je kiπe i mjestimiËne grmljavine, a snijega uGorskom kotaru i Lici, te unutraπnjosti Dalmacije.Snjeæna granica se spustila mjestimice do nizina.Zahladilo je, a zapuhao je i umjeren, ponegdje i jaksjeverozapadni i sjeverni vjetar, a na sjevernom i sred-njem Jadranu bura. VeÊ 22. studenog se u veÊemdijelu zemlje razvedrilo, te je ujutro bilo i umjerenogmraza. Samo je u juænoj Dalmaciji bilo promjenljivenaoblake i ponegdje oborina.

24. studenog ponovno se naoblaËilo, a bilo je

i mjestimiËne kiπe i snijega. Zatim su 25. studenog

oborine slabile.

Hladna fronta iz zapadne Europe premjestila sepreko naπe zemlje u prostranom ciklonalnom polju.Bilo je umjereno i preteæno oblaËno s kiπom i snije-gom u unutraπnjosti. Snijega je bilo uglavnom ugorskim predjelima, a samo kratkotrajno i mjestimi-ce u niæim krajevima. Najviπe oborina je bilo naJadranu i u podruËjima uz Jadran. Na Jadranu je za-puhala bura. Zahladilo je. U sjeverozapadnim pred-jelima i na sjevernom i srednjem Jadranu se naobla-ka smanjila.

Zatim je 26. i 27. studenog bilo sunËano, a oso-

bito u jutarnjim satima i hladno.

Na vrijeme je utjecala anticiklona, pa je bilo suhoi stabilno, te sunËano, mjestimice ujutro u unutraπnjostis maglom. Slabog mraza je bilo i na Jadranu. 27. stu-denog bura je oslabila.

Od 28. do 30. studenog je bilo iznadprosjeËno

toplo i promjenljivo, a kiπe je najviπe bilo na Jadranu

i u gorskim krajevima.

Nad veÊim dijelom Europe nalazilo se prostra-no ciklonalno polje, a na njegovoj prednjoj strani prit-jecao je topao i vlaæan zrak. 28. studenog se pos-tupno naoblaËilo, mjestimice je bilo kiπe, a poslije-podne u unutraπnjosti i zrnatog snijega, te kiπe kojase ledi u dodiru s tlom. U jugozapadnoj visinskoj stru-

ji prithecao je sve topliji zrak, pa je kiπe najviπe bi-lo na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, dok je uSlavoniji bilo uglavnom suho i djelomice sunËano.Puhalo je umjereno i jako, na udare olujno jugo.

Slike 1 i 2 prikazuju prizemnu i visinsku sinop-tiËku situaciju (AT 500 hPA) 21. studenog, a slike3 i 4 su satelitske kompozitne (kanal 1, 3, 9) snimkeoblaka u 12 UTC 29. i 30. studenog.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka su bile ustudenom 2008. godine viπe od viπegodiπnjeg pros-jeka (1961-1990.). Temperaturna odstupanja kretalasu se od 0.8°C na Lastovu do 2.3°C u Bjelovaru i uZagrebu na GriËu.

Prema raspodjeli percentila, gotovo u cijelojzemlji temperaturne prilike su bile u kategoriji top-

lo, samo su podruËja Daruvara, Senja i Zaviæana bi-la u kategoriji normalno.

Srednje mjeseËne temperature zraka su se kre-tale u rasponu od 1.3°C na Zaviæanu do 14.8°C uDubrovniku.

Najviπe izmjerene temperature zraka, apsolutnimaksimumi prelazili su 20°C na svim promatranimpostajama osim onih na viπim nadmorskim visinama(Zaviæan, Puntijarka, Parg), a kretali su se u rasponuod 13.1°C na Zaviæanu do 26°C u Slavonskom Brodu.

Ovogodiπnji apsolutni maksimum u SlavonskomBrodu u studenom zabiljeæio je najviπu vrijednost uperiodu mjerenja.

Slika 5. Apsolutni maksimumi temperature u Slavonskom

Brodu u mjesecu studenom (1963-2008).

8


odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

Dubrovnik

1.1

1.1

80

2.1

0.9

78

Osijek86

Knin

68

2.3

1.1

Komiæa

86

0.9

1.1

76

81

1.9

M. Loπinj

Rijeka79

Varaædin81

87Zagreb Bjelovar

Sisak81

1.9

Sl. Brod1.9

1.3

Pazin1.3

Ogulin

Zadar84

0.9

1.7GospiÊ79

1.0Split

Daruvar

1.9

80

Karlovac

0.9Hvar

76

0.8Lastovo

78

77

73Zaviæan

82

2.3

78

PoreË

Senj

©ibenik

75

1.0

73

1.2

81

1.0

Slika 6. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u STUDENOM 2008. od prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

ekstremno suπno

vrlo suπno

suπno

normalno

kiπno

vrlo kiπno

ekstremno kiπno

<2

2-9

9-25

25-75

75-91

91-98

>98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

44

79

166

110

62

148

84

Ogulin116

66

38

Pazin

Split

Knin

Daruvar29

48

6722

150

144

68

Karlovac

46

M. Loπinj

Rijeka

82Zaviæan

90

Varaædin23

Zagreb Bjelovar

53

95

Zadar

SisakOsijek

119

61

DubrovnikLastovo118

67

23094

Komiæa211

182

92

91 Sl. Brod

96

PoreË

Senj

©ibenik

102

107

GospiÊ

90

168

92

51

173

88

82

57

50

75

112

63

Hvar

Slika 7. MjeseËne koliËine oborine u STUDENOM 2008. izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961-1990.)

9


Slika 8. Maksimalne i minimalne dnevne temperature zraka (°C) i dnevne koliËine oborina (mm)

za STUDENI 2008. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm OSIJEK

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

RIJEKA

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100mm

SPLIT MARJAN

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

OGULIN

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

DUBROVNIK

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

mm

Maksimalne dnevne Minimalne dnevne Dnevne koliËinetemperature zraka temperature zraka oborina

10


Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka

za razdoblje 1961-1990. za STUDENI 2008. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

Srednje dnevne temperature zraka Anomalije srednje dnevne temperature zraka

11


Najniæe izmjerene temperature zraka, apsolutniminimumi su imali negativne iznose svugdje osimna veÊini jadranskih postaja. Negative temperaturena Jadranu zabiljeæene su samo u Rijeci i PoreËu).Apsolutni minimumi su se kretali u rasponu -10.5°Cna Zaviæanu do 4.9°C na Malom Loπinju.

Srednje dnevne temperature zraka kao i dnev-ne maksimalne i dnevne minimalne temperature sudo oko polovice mjeseca bile viπe od odgovarajuÊihsrednjaka, pogotovo izraæene u prvoj dekadi stu-denoga. Zatim do kraja mjeseca slijede dani hladni-ji od prosjeka. Pozitivne anomalije su imale veÊeiznose od negativnih na svim postajama osim uDubrovniku.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatu-ra zraka napravljena je za Opservatorij Zagreb-GriË,Split-Marjan i Rijeku. Za proraËun dugogodiπnjihsrednjaka i standardne devijacije koriπteni su cijeliraspoloæivi nizovi podataka temperature to jest zarazdoblje 1862.-2007. za Zagreb-GriË te 1948.-2007.za Split Marjan i Rijeku.

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija srednje dnevne temperature zrakapremaπi dvije standardne devijacije, dok se izuzetnohladnim smatra dan u kojem negativna anomalijapremaπi dvije standardne devijacije.

U Zagrebu na GriËu u studenom nisu zabiljeæeniizvanredni dani.

U Rijeci i Splitu 4. studenog zabiljeæen je iz-vanredno topli dan. Srednja dnevna temperatura zra-ka u Splitu je iznosila 21.0°C a u Rijeci 18.8°C (toje najviπa izmjerena temperatura u Rijeci 4. studenogtijekom raspoloæivog niza).

KoliËine oborine su na veÊini postaja bile viπeod prosjeka a kretale su se u rasponu od 46 % pros-jeËne koliËine u Varaædinu do 230% na Lastovu.

Oborinske prilike su bile u kategorijama nor-

malno, suπno, kiπno i vrlo kiπno.

Maksimalna dnevna koliËina oborine najveÊiiznos zabiljeæila je na Zaviæanu 113.3 mm, slijediRijeka sa 95.2 mm.

Srednja mjeseËna temperatura mora u Splituiznosila je u studenom 11.9°C, a u Komiæi na otokuVisu 13.9°C.

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta

PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na dnevnoj skali

U studenom su kiπni i suπni uvjeti na dnevnojskali analizirani pomoÊu dvije metode za 24 postajeu Hrvatskoj. PraÊene su kumulativne koliËine oborine

0123456789

1011121314151617181920

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

456789

101112131415161718192021222324

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

23456789

10111213141516171819202122

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

ZAGEB - GRI» (1862-2007) SPLIT - MARJAN (1948-2007) RIJEKA (1948-2007)

-t+2σ

-t+σ

-t+2σ

-t-σ

-t-σ

-t+σ

-t+2σ

-t-σ

-t+σ

-t

-t

-t

Slika 10. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-GriË, Split-Marjan i Rijeku u STUDENOM 2008. godine

u usporedbi s dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—

) i standardnim devijacijama (σ).

12


unatrag, od kraja prema poËetku studenog te su anali-zirani sljedovi suπnih i kiπnih dana s dnevnom koliËi-nom oborine, Rd, manjom i veÊom od 1 mm.

Na podruËju unutraπnje Hrvatske su vrijednostikoliËina oborine u drugoj dekadi studenog ukazivalena suπne prilike (percentil 10 do 25), a na postajiVaraædin i na vrlo suπne prilike (percentil 5 do 8). Napostajama Sisak i Karlovac su cijeli mjesec prevla-davale normalne prilike. Na podruËju Slavonije su seod kraja do polovice studenog izmjenjivale kiπne (per-centil 75 do 88) i vrlo kiπne prilike (percentil 93 do98), a na postaji Slavonski Brod Ëak ekstremne kiπneprilike (percentil > 98). Ipak, na postaji Osijek jezabiljeæen najdulji slijed dana s oborinom manjomod 1 mm koji je trajao 14 dana. Takvo suπno razdobljemoæe se u studenom oËekivati jednom u 30 godina.

U gorskoj Hrvatskoj je bilo najkiπovitije na posta-ji Zaviæan gdje su se zadnjih deset dana studenogizmjenjivale ekstremne (percentil >98) te vrlo (per-centil 95 do 98) i umjereno (percentil 75 do 85) kiπneprilike. Najdulje kiπno razdoblje u trajanju od πestdana zabiljeæeno je na postaji Parg, a nastavilo se izlistopada. Pet dana bez prekida je koliËina oborine

bila veÊa od 10 mm a takvo kiπno razdoblje moæese oËekivati jednom u 24 godine.

Na podruËju Istre i primorske Hrvatske su zad-njih sedam do devet dana studenog prevladavale kiπneoborinske prilike (percentil 75 do 93). Prema poËetkumjeseca vrijednosti kumulativnih koliËina oborinesu bile u granicama normale na svim postajama osim u Puli, gdje su vrijednosti koliËina oborine uprvih sedam dana studenog ukazivale na vrlo kiπneprilike (percentil 93 do 95). Najdulji kiπni slijed utrajanju od πest dana, a koji se nastavio iz listopada,zabiljeæen je na postajama Pazin i Rijeka. Takvo dugokiπno razdoblje moæe se oËekivati jednom u 13 do 17godina.

Na podruËju Dalmacije su u drugoj polovicimjeseca prevladavale kiπne prilike, a najkiπovitije jebilo na postaji Zadar i Dubrovnik (percentil 93 do100). Prema poËetku mjeseca, u prvih sedam danastudenog, najkiπovitije je bilo na Lastovu (percentil95 do 100) te u ©ibeniku (percentil 95 do 98). Nasvim analiziranim postajama je 6. studenog zapoËe-lo kiπno razdoblje i trajalo do Ëetiri dana. To se moæeoËekivati prosjeËno jednom u pribliæno pet godina.

Slika 11. Kumulativne koliËine oborine (mm) od 30. do 1. studenog 2008., za meteoroloπke postaje Osijek, Zagreb Maksimir,

Rijeku i Split Marjan, i pripadni 95., 50. i 5. percentil za viπegodiπnje razdoblje.

13


Slika 12. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci u STUDENOM 2008.

14


PraÊenje kiπnih i suπnih uvjeta na vremenskoj

skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

Prostorna razdioba SPI1 za studeni 2008. prikazu-je razliËito stanje oborinskih uvjeta u kontinentalnomi obalnom podruËju Hrvatske. MjeseËne koliËine obo-rina na postajama u kontinentalnom dijelu Hrvatskesu bile unutar granica normale. Umjereno kiπni uvjetisu zabiljeæeni u Rijeci (SPI1; 1.11), ©ibeniku(SPI1; 1.15) i Hvaru (SPI1; 1.46). Na ostalimpostajama uz Jadransku obalu su mjeseËne koliËineoborine bile unutar granica normale, no iznadmedijana (medijan = 50 percentil).

Na vremenskoj skali od 3-mjeseca su koliËineoborina na postajama u unutraπnjosti Hrvatske bileunutar granica normale. Umjereno suπni uvjeti su pre-vladavali jedino na Malom Loπinju te u Zadru. Znatnapromjenjivost koliËina oborina na kraÊoj vremenskojskali (1 ili 3 mjeseca) se moæe zapaziti kod postaja©ibenik i Split Marjan. U listopadu 2008. su zabi-ljeæeni ekstremno suπni uvjeti (Split Marjan SPI3; -2.46, ©ibenik SPI3; -3.05) dok su veÊ u studenom2008. zabiljeæeni oborinski uvjeti bili unutar grani-ca normale (Split Marjan SPI3; -0.43, ©ibenikSPI3; -0.38).

Na 6-mjeseËnoj vremenskoj skali su koliËineoborina bile unutar granica normale na postajama ukontinentalnom dijelu Hrvatske. Umjereno kiπni uvjetisu zabiljeæeni jedino u Sisku (SPI6; 1.26). Na postaja-ma Pazin (SPI6; -1.40), Mali Loπinj (SPI6; -1.22),Zadar (SPI6; -1.48) i Dubrovnik (SPI6; -1.11) suzabiljeæeni umjereno suπni uvjeti.

SliËno stanje je zabiljeæeno na 12-mjeseËnoj vre-menskoj skali. Vrlo suπni uvjeti su zabiljeæeni napostajama Pazin, GospiÊ i Zadar. Na postajama uzJadransko more (Mali Loπinj, ©ibenik, Dubrovnik)te u kontinentalnom dijelu Hrvatske (Bjelovar, Varaædin,Zagreb Maksimir) su zabiljeæeni umjereno suπni uvjeti.

Prostorna razdioba SPI24 je vrlo sliËna pros-tornoj razdiobi SPI12. Ekstremno suπni uvjeti su zabi-ljeæeni u Zadru (SPI24 ; -2.60) i GospiÊu (SPI24 ;-2.80), dok su na postajama Dubrovnik (SPI24 ; -1.61) i Pazin (SPI24 ; -1.94) zabiljeæeni vrlo suπniuvjeti. Na ostalim postajama su 24-mjeseËne koliËineoborine bile manje od medijana s izuzetkom rezulta-ta na postaji Sisak gdje su oborinski uvjeti na 24-mje-

seËnoj vremenskoj skali bili unutar granice normale(SPI24; 0.27).

Na vremenskoj skali od 48 mjeseci su koliËineoborine na veÊini postaja u kontinentalnom dijeluHrvatske bile unutar granica normale. Izuzetak surezultati na postajama Osijek i Slavonski Brod(umjereno kiπni uvjeti), te u Bjelovaru (umjerenosuπni uvjeti). Umjereno suπni uvjeti su zabiljeæeni ina postajama Pazin, GospiÊ i Zadar.

Klasifikacijska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase2.0 i viπe ekstremno kiπno

1.5 do 1.99 vrlo kiπno1.0 do 1.49 umjereno kiπno

-0.99 do 0.99 u granicama normale-1.0 do -1.49 umjereno suho-1.5 do -1.99 vrlo suho-2.0 i manje ekstremno suho

Temperatura mora

Vrijeme nad Jadranom u studenom ove godinebilo je toplo i kiπno. Oborine je u dijelu srednjegJadrana, te na otocima Hvaru i Komiæi bilo znatnoviπe od prosjeka. Temperatura prizemnog sloja zra-ka bila je do kraja druge dekade iznad, a kasnije is-pod viπegodiπnjih vrijednosti. Prevladavalo je nesta-bilno vrijeme, no bez znatnijih prodora hladnog zra-ka te je i povrπinska temperatura mora bila tijekommjeseca ujednaËena, bez veÊih gradijenata. SrednjemjeseËne vrijednosti temperature povrπinskog slojamora ovogodiπnjeg studenog kretale su se od 15.0°Cu Senju do 18.4°C u Hvaru, πto je u odnosu na pri-padne viπegodiπnje vrijednosti, odstupanje u rasponuod -0.2°C (Komiæa) do +0.6°C (Senj). Promjenjivosttemperature povrπinskog sloja mora tijekom mjese-ca bila je malo izraæena i kretala se unutar 1 standard-ne devijacije viπegodiπnjeg prosjeka. Tijekom stu-denog ne biljeæimo ekstremne vrijednosti tempera-ture mora u povrπinskom sloju. Anomalije su nadnevnoj skali bile najizrazitije na obalnoj postaji Rabi na otvorenom moru u akvatoriju Komiæe.

Od ovoga mjeseca u analizu povrπinskih tem-peratura mora ukljuËena je postaja Senj s obziromda, zbog izloæenosti buri, predstavlja interesantno po-

15


RAB

02468

101214161820222426

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

°C

-4-3-2-10123456789

Anomalija (°C) SENJ

02468

101214161820222426

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

©IBENIK

02468

101214161820222426

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

KOMIÆA

02468

101214161820222426

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

-4-3-2-10123456789

.

Anomalija (°C)°C

SPLIT

02468

101214161820222426

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

HVAR

02468

101214161820222426

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

dani

-4-3-2-10123456789

Anomalija (°C)°C

Srednje dnevne temperature mora Anomalije srednje dnevne temperature mora

Slika 13. Srednje dnevne temperature mora (°C) za STUDENI 2008., za meteoroloπke postaje Rab, ©ibenik, Split, Komiæu i

Hvar i njihovo odstupanje od dnevnog srednjaka za viπegodiπnje razdoblje.

16


druËje. Klimatoloπka vrijednost povrπinske tempera-ture mora za mjesec studeni je 14.4°C, dok je sred-nja temperatura mora ovogodiπnjeg studenog 15.0°C.Dnevne anomalije su tijekom mjeseca, kao i na os-talim postajama, bile ujednaËene, srednjeg iznosa od1.1°C.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

U studenom i dalje biljeæimo niske vodostaje naveÊini vodotoka u Hrvatskoj. Na Savi u njenom gor-njem toku nakon najviπeg vodostaja poËetkom mjese-ca uslijedio je uz manje oscilacije pad vodostaja dokraja mjeseca. Na srednjem i donjem toku Save zabi-

ljeæen je porast vodostaja u prvoj polovici mjeseca.Nakon dva uzastopna vodna vala vodostaj je do predkraj mjeseca lagano opadao da bi krajem mjesecaponovo doπlo do porasta. Vodostaji su se duæ cijelogtoka kretali unutar domene niskih i srednje niskih vo-da. Vodnost Save bila je mala. Neπto manji deficitotjecanja zabiljeæen je u gornjem toku, oko 17%, dokje na ostalom dijelu Save taj deficit bio veÊi i izno-sio izmeu 35 i 45%.

Na Dravi je, kao i prethodnih mjeseci, i u stude-nom bilo mirno. Vodostaji su uz neznatne oscilacijeimali trend opadanja kroz mjesec. Kretanje vodosta-ja bilo je unutar domene niskih vodostaja. Vodnostje bila neπto veÊa u odnosu na prethodni mjesec.Deficit otjecanja iznosio je malih 5 do 15%. NakonpoËetnog laganog porasta, sredinom prve dekadedolazi do kontinuiranog opadanja vodostaja na Dunavu

STUDENI 2008. STUDENI 1961-2005.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 159 30.11. 53,5 144 344

SavaJasenovac 245 01.11. 141 349 1024Slavonski Brod 227 01.11. 182 507 1472Æupanja 304 01.11. 223 584 1512

KupaKamanje 28,0 21.11. 6,01 24,3 77,5JamniËka Kiselica 67,8 21.11. 13,1 62,0 156

Mura Mursko SrediπÊe 88,4 07.11. 49,2 95,7 237

DravaBotovo 139 27.11. 105 222 510Donji Miholjac 310 29.11. 168 314 590

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 329 88,4 396 1077

SavaJasenovac 439 191 804 1593Slavonski Brod 675 238 1007 2282Æupanja 647 294 1141 2678

KupaKamanje 77,0 13,8 109 207JamniËka Kiselica 197 29,0 235 476

Mura Mursko SrediπÊe 115 60,1 141 286

DravaBotovo 416 225 481 1046Donji Miholjac 476 228 499 1044

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 855 02.11. 114 1095 2328Jasenovac 776 10.11. 254 1412 2422

Sava Slavonski Brod 1048 11.11. 318 1609 3444Æupanja 935 12.11. 384 1860 3956

KupaKamanje 363 02.11. 56,9 538 1118JamniËka Kiselica 526 09.11. 51,6 605 1125

Mura Mursko SrediπÊe 164 01.11. 71,4 287 747

DravaBotovo 934 01.11. 405 955 2022

Donji Miholjac 779 02.11. 305 846 1672

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u STUDENOM 2008. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2005.

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok

u razdobljusQmin = srednji minimalni protok

u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok

u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)

nQsred = najmanji srednji protok

u razdobljusQsred = srednji protok u razdoblju

vQsred = najveÊi srednji protok

u razdobljuQmaks = maksimalni protok u

mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok

u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok

u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok

u razdoblju

17


0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500

1600

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©ΔE BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

300

600

900

1200

1500

1800

2100

2400

2700

3000

3300


Q (m3/s)

0

400

800

1200

1600

2000

2400

2800

3200

3600

4000

4400


Q (m3/s)

Qsred studeni 2008. studeni 1961-2005.

Qmin studeni 2008. studeni 1961-2005.

Qmaks studeni 2008. studeni 1961-2005.

Slika 14. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u STUDENOM 2008. s primjerom pripadajuÊih

karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961-2005.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

18


-400

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

.

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac Drava - Osijek

Dunav -Vukovar

.

-500

50100150200250300350400450500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0100200300400500600700800900

100011001200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0100200300400500600700800900

1000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

050

100150200250300350400450500550600

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 15. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u STUDENOM 2008.

Slika 16. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u STUDENOM 2008.

19


kod Vukovara. Vodostaj je opadao sve do pred krajmjeseca kada se biljeæi ponovni porast vodostaja.Vodostaji su se kretali unutar domene niskih i sred-nje niskih voda.

Na Kupi su u prvoj dekadi mjeseca zabiljeæeneoscilacije u kretanju vodostaja. Neπto veÊi porastzabiljeæen je krajem prve dekade mjeseca da bi za-tim do samog kraja mjeseca bilo na Ëitavom tokuKupe mirno. Vodostaji su se kretali u podruËju niskihi srednje niskih vodostaja, a zabiljeæena vodnost bi-la je mala s deficitom otjecanja od 15 do 30%.

Minimalni protoci bili su veÊinom manji od sred-njih minimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Srednji protoci bili su manji od srednjih proto-ka u razdoblju 1961.-2005.

Maksimalni protoci bili su manji od srednjihmaksimalnih protoka u razdoblju 1961.-2005.

Podzemne vode

U studenom su vrijednosti razine podzemne vodeu slivnom podruËju rijeke Save bile malo viπe nego

prethodnih mjeseci. Na zagrebaËkom podruËju na ob-je mjerne postaje MiËevec i Borovje, u prvoj polovi-ci mjeseca zabiljeæen je porast razine podzemne vode.Na mjernoj postaji Borovje minimalni mjeseËni vo-dostaj zabiljeæen je na poËetku mjeseca nakon Ëegaje uz manje oscilacije vodostaj rastao do sredine mjese-ca kada je zabiljeæen maksimalni vodostaj. Do kra-ja mjeseca razina podzemne vode kontinuirano jeopadala. Na mjernoj postaji MiËevec porast vodosta-ja u prvoj polovici mjeseca bio je uz veÊe os-cilacije. Maksimalni mjeseËni vodostaj zabiljeæen jekrajem prve dekade, ali tek sredinom mjeseca doπloje do kontinuiranog opadanja vodostaja. MinimalnimjeseËni vodostaj zabiljeæen je zadnjeg dana stu-denog. Na obje mjerne analizirane postaje vrijednos-ti karakteristiËnih minimalnih, srednjih i maksimal-nih vodostaja bile su ispod prosjeËnih vrijednosti zastudeni u razdoblju obrade 1982.-2006.

Na mjernim postajama dravskog sliva kao iprethodnih mjeseci tako i u studenom bilo je mirno.Na uzvodnim postajama Repaπ i Gornja ©uma poËetkommjeseca zabiljeæene su najniæe mjeseËne vrijednos-ti razine podzemne vode. Nakon toga do kraja prvedekade vodostaj je rastao do svojih najviπih vrijed-nosti. Razina podzemne vode nakon toga do kraja

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u STUDENOM 2008.

na podruËju Drave, te pregled istih za razdoblje 1988-2006.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,35 01.11. 115,20 115,58 116,27Gornja ©uma 116,35 01.11. 115,46 115,84 116,56Gornji Miholjac 104,34 17.11. 103,10 104,39 105,29»aavica 96,56 15.11. 95,82 96,90 98,34

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,51 115,25 115,78 116,52

DRAVAGornja ©uma 116,47 115,50 115,96 116,77Gornji Miholjac 104,37 103,17 104,46 105,31»aavica 96,59 95,87 97,02 98,35

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,58 08.11. 115,30 116,04 116,97Gornja ©uma 116,49 10.11. 115,56 116,09 117,06Gornji Miholjac 104,42 01.11. 103,22 104,54 105,35»aavica 96,61 03.11. 96,02 97,14 98,36

20


103.0

103.1

103.2

103.3

103.4

103.5

103.6

103.7

103.8

103.9

104.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

Borovje

115.0

115.1

115.2

115.3

115.4

115.5

115.6

115.7

115.8

115.9

116.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ

115.9

116.0

116.1

116.2

116.3

116.4

116.5

116.6

116.7

116.8

116.9

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornja ©uma

99.7

99.8

99.9

100.0

100.1

100.2

100.3

100.4

100.5

100.6

100.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.)

MiÊevec

104.0

104.1

104.2

104.3

104.4

104.5

104.6

104.7

104.8

104.9

105.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

96.0

96.1

96.2

96.3

96.4

96.5

96.6

96.7

96.8

96.9

97.0

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za STUDENI 2008. godine na podruËju Save-MiËevec,

Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.

21


mjeseca lagano je opadala. Na nizvodnim postajamaGornji Miholjac i »aavica kretanje podzemne vodetijekom mjeseca bilo je uz minimalne oscilacije.Maksimalne mjeseËne vrijednosti zabiljeæene supoËetkom mjeseca nakon Ëega je uslijedio pad razinepodzemne vode do sredine mjeseca kada i biljeæi-mo najniæe vrijednosti. Od sredine pa do kraja mjese-ca na obje postaje vodostaj je uz neznatne oscilacijelagano rastao. Na veÊini analiziranih postaja dravskogsliva vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnihvodostaja bile su ispod prosjeËnih vrijednosti za stu-deni za razdoblje obrade 1988.-2006., osim na mjer-noj postaji Gornja ©uma gdje su te vrijednosti bileveÊe od srednjih vrijednosti.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Visine sloja mijeπanja tijekom studenog 2008.na postajama Zagreb-Maksimir i Zadar u termini-ma 00 i 12 UTC su prikazane na slici 20. Na osnoviproraËuna je vidljivo, da je u Zagrebu visina slojamijeπanja tijekom noÊi bila najveÊa 11. studenog (683m), a u Zadru 5. studenog (880 m). NajveÊa visinasloja mijeπanja je u terminu 12 UTC u Zagrebu pro-raËunata 26. studenog (1584 m), a u Zadru 22. stu-denog (4246 m). ProsjeËna mjeseËna visina sloja

mijeπanja je u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila113 m, dok je u Zadru bila 171 m. U terminu 12 UTCsu prosjeËne vrijednosti visine sloja mijeπanja iznosile578 m (Zagreb) i 1073 m (Zadar).

Tijekom noÊi je na postaji Zagreb-Maksimirprizemni sloj atmosfere bio najËeπÊe neutralan i um-jereno stabilan (D i F klasa stabilnosti; s Ëestinom od30% i 50%, tablica 4). U terminu 12 UTC su najËeπÊezabiljeæene A, B, C i D Pasquillove klase stabilnos-ti (20%; 30%; 20%; 27%), dok nisu zabiljeæeni ter-mini s E ili G klasom stabilnosti. SliËno je bilo na po-druËju Zadra. U 00 UTC je atmosfera najËeπÊe bilaneutralna i umjereno stabilna (D i F klase stabilnos-ti; 48% i 35%), u 12 UTC atmosfera je bila jako la-bilna (A klasa stabilnosti; 18%), umjereno labilna (Bklasa stabilnosti; 25%), malo labilna (C klasa stabil-nosti; 21%) i neutralna (D klasa stabilnosti; 36%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere je izravnopovezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi.U Zagrebu su u terminu 00 UTC zabiljeæena 23 sluËa-ja (38%) s prizemnom, 10 sluËajeva (16%) s podignu-tom inverzijom, 26 sluËajeva s visinskom inverzijom(43%) i 2 sluËaja (3%) bez inverzije. U terminu 12UTC visinska inverzija je zabiljeæena u 19 sluËajeva(45%), podignuta inverzija u 11 sluËaja (26%), prizem-na inverzija u 7 sluËajeva (17%), a bilo je i 5 sluËa-ja (12%) bez inverzije. U Zadru su tijekom noÊinajËeπÊe zabiljeæene visinske inverzije (26 sluËaje-

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u STUDENOM 2008.

na podruËju Save, te pregled istih za razdoblje 1982-2006.


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Zagreb-Borovje 103,20 01.11. 103,01 104,59 106,21Zagreb-MiËevec 99,93 30.11. 99,52 101,35 102,68

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,60 103,19 105,09 107,19Zagreb-MiËevec 100,29 99,72 101,92 103,44

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,77 16.11. 103,35 105,60 108,71Zagreb-MiËevec 100,59 09.11. 99,94 102,68 105,20

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju

22


Slika 18. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za STUDENI 2008. u terminu 00 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

Slika 19. Vertikalni presjek stabilnosti atmosfere (od tla do 3 km visine) po slojevima, dobiven pomoÊu modificirane

Pasquillove metode na postaji Zagreb-Maksimir za STUDENI 2008. u terminu 12 UTC

(1=A, 2=B, 3=C, 4=D, 5=E, 6=F i 7=G klasa stabilnosti).

23


va, 70%) i prizemne inverzije (6 sluËajeva, 16%), dok

su u terminu 12 UTC najËeπÊe zabiljeæeni sluËajevi

s visinskom temperaturnom inverzijom (15 sluËaja;

47%), s podignutom inverzijom (5 sluËaja; 15%) i

bez inverzije (12 sluËaja; 38%).

Vertikalni presjeci Pasquillovih klasa stabilnos-

ti na postaji Zagreb Maksimir u studenom 2008. (slike

18 i 19) omoguÊuju detaljniji uvid u vertikalnu struk-

turu atmosfere od tla do 3 km visine. Tijekom noÊi

(termin 00 UTC) je atmosfera u Zagrebu pri tlu veÊi-

Slika 20. Visina sloja mijeπanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u STUDENOM 2008. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

Sloj inverzijeNOΔ DAN NOΔ DAN

Sloj inverzijeN % N % N % N %

ne postoji 2 3 5 12 1 3 12 38 ne postojiprizemna 23 38 7 17 6 16 0 0 prizemnapodignuta 10 16 11 26 4 11 5 15 podignutavisinska 26 43 19 45 26 70 15 47 visinska

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu i

Zadru za STUDENI 2008. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

Stabilnost atmosfereNOΔ DAN NOΔ DAN

Stabilnost atmosfereN % N % N % N %

A - jako labilno 0 0 6 20 0 0 5 18 jako labilno - AB - umjereno labilno 1 3 9 30 0 0 7 25 umjereno labilno - BC - malo labilno 2 7 6 20 0 0 6 21 malo labilno - CD - neutralno 9 30 8 27 14 48 10 36 neutralno - DE - malo stabilno 2 7 0 0 3 10 0 0 malo stabilno - EF - umjereno stabilno 15 50 1 3 10 35 0 4 umjereno stabilno - FG - jako stabilno 1 3 0 0 2 7 0 0 jako stabilno - G

Z A G R E B Z A D A R

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru tijekom STUDENOG 2008. u terminima 00 UTC (NOΔ) i 12 UTC (DAN).

24


Tablica 6. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za STUDENI 2008.

O B O R I N A Z R A K

Postaja RRu pH SO42-- S NO3

- - N NO2 NO2max

RRmj %NA pH

min-max mg / L μg / m3

Puntijarka 100 11 5.74 5,19-7,35 0.56 0.257 1 4Krapina 100 14 5.66 5,23-7,57 0.496 0.278 - -Bilogora 100 11 5.55 4,85-6,89 0.491 0.368 - -Slavonski Brod 98 9 6.21 5,97-6,89 0.854 0.348 18 28Karlovac 100 15 5.38 4,16-7,11 0.457 0.304 - -Ogulin 100 15 5.83 4,39-6,80 0.436 0.341 7 15GospiÊ 100 13 6.18 5,63-7,41 0.453 0.212 10 23Zaviæan 100 19 5.82 4,59-6,60 0.295 0.246 0 1Pazin 100 16 5.74 4,59-7,03 0.549 0.296 - -Rijeka 100 14 5.91 4,20-7,76 0.711 0.261 13 23Zadar 100 13 6.31 5,77-7,57 0.774 0.247 5 10Dubrovnik 100 12 6.05 5,60-7,36 1.431 0.18 - -

nom umjereno stabilna ili neutralna, a porastom vi-sine, atmosfera vrlo brzo postaje neutralno stabilna.U terminu 12 UTC je atmosfera pri tlu ËeπÊe nesta-bilnija, ali s porastom visine raste stabilnost atmos-fere i ona postaje neutralna.

Koeficijenti provjetravanja su bili poveÊani napostajama Senj (16.20), Pazin (3.60), ©ibenik (5.85)i Split (2.37). Na veÊini ostalih postaja u Hrvatskojsu koeficijenti provjetravanja bili manji od 1 (slaboprovjetravanje) zbog niskih srednjih vrijednosti modu-la vjetra. Vektorski srednjak vjetra je na postajamau Hrvatskoj bio promjenjivog smjera (slika 21).

Na postajama u kontinentalnom dijelu Hrvatskesu mjeseËne koliËine oborine bile u granicama nor-male, dok su na juænom Jadranu prevladavali um-jereno kiπni uvjeti. Zato se moæe pretpostaviti, da jemjeseËno taloæenje oneËiπÊujuÊih tvari oborinom(mokra depozicija) bilo u skladu s prosjeËnim taloæe-njem na podruËju Hrvatske.

OneËiπÊenje zraka i oborine

Tijekom studenog su masene koncentracije duπikdioksida - NO2 na veÊini mjernih postaja pokazivaleblagi porast u odnosu na rujan i listopad, ali su idalje bile unutar propisanih graniËnih vrijednosti, πtoje uobiËajeno za mjerenja u preteæno ruralnom po-druËju (Uredba o graniËnim vrijednostima oneËiπÊu-juÊih tvari u zraku, NN broj 133/2005., str. 2467, GV-

graniËna vrijednost je 80 μg/m3 za 24-satni uzorak,a godiπnji srednjak 40 μg/m3). U Slavonskom Broduje ponovo izmjerena najveÊa srednja mjeseËna kon-centracija duπik dioksida, 18 μg/m3. NajveÊa dnev-na (od 07 sati prvog dana do 07 sati sljedeÊeg dana)koncentracija duπik dioksida je izmjerena 6./7.stu-deni i iznosila je 28 μg/m3. SljedeÊi dnevni maksi-mum od 23 μg/m3 je zabiljeæen 20./21. u GospiÊu i5./6. u Rijeci-Kozala. KoliËina kiπe bila je na cijelompodruËju Hrvatske znatno veÊa nego u listopadu. Naovdje promatranim postajama kretala se od 44.9 mmna Bilogori do 279.1 mm u Rijeci-Kozala. Navisinskoj postaji Zaviæan-Velebit (1594 m n/v, EMEP-protokol o dugoroËnom financiranju meunarodnogprograma sustavnog praÊenja/monitoring/ i procjenedaljinskog prijenosa oneËiπÊujuÊih tvari u zraku uEuropi) zabiljeæeno je 223.3 mm, u GospiÊu 217.8mm te u Ogulinu 206.0 mm. Kiπe su bile srednje kise-le do blago luænate s pH od 4.16 u Karlovcu do7.76 u Rijeci (prema meunarodnom dogovoru, kise-lim kiπama se smatraju one koje imaju pH vrijednostmanju od 5.60).

NajveÊi udio kiselih kiπa je zabiljeæen u Rijecii to 57%, slijede Karlovac s 53% i Pazin s 50%. Neπtomanji udio je zabiljeæen na Zaviæanu 37%, Bilogori36%, u Ogulinu 33% i Krapini 21% te najmanje naPuntijarki-Sljeme, EMEP-postaja (Medvednica) samo18%. Metodom otvorenog uzorkovaËa tzv.”bulk”metodom, kisele kiπe nisu zabiljeæene u Dubrovniku,Zadru, GospiÊu i Slavonskom Brodu. Prema au-tomatskom uzorkovaËu (wet only sampler) u Slavonskom

25

Brodu je zabiljeæeno 56% kiselih kiπa a u GospiÊu33%. To upuÊuje na potpunu neutralizaciju oborinena tom podruËju putem aerosola u razdoblju bez kiπe,kod prikupljanja dnevnih uzoraka otvorenimuzorkovaËem.Ukupno mjeseËno taloæenje (kg/ha) po-jedinih komponenata koje je ovisno o koncentracijipojedinih iona (mg/L) i koliËini kiπe (mm= L/m2),viπe ili manje se razlikovalo od postaje do postaje.Taloæenje sumpora odreenog u obliku sulfata jeiznosilo od 0.221 kg/h na Bilogori do 2.545 kg/ha uDubrovniku.Veliko taloæenje sulfata u priobalju jeposljedica utjecaja aerosola iz mora i potpomognu-to je meteoroloπkim Ëimbenicima. Ukupno mjeseËnotaloæenje anorganskog duπika iz nitrata bilo je takoernajmanje na Bilogori i iznosilo je 0.165 kg/ha, a na-jveÊe u Rijeci, 0.727 kg/ha (slika 21).

Tijekom studenog su ekosustavi na podruËjuHrvatske bili pod puno veÊim utjecajem kiselog oborin-skog oneËiπÊenja nego u listopadu. U kratkim raz-dobljima bez kiπe bili su optereÊeni i suhim gravitacij-

skim taloæenjem πtetnih tvari putem aerosola iz at-mosfere. Æeli li se dobiti potpunija slika bilo bi potreb-no provesti sustavno praÊenje Ëestica PM1, PM 2.5i PM10. Uz prisutne meteoroloπke Ëimbenike, to jeuglavnom posljedica lokalnih i regionalnih emisijate utjecaja daljinskog prijenosa oneËiπÊenja. PremaPlanu zaπtite i poboljπanja kakvoÊe zraka u RepubliciHrvatskoj za razdoblje od 2008. do 2011. koji je VladaRH donijela na sjednici 8. svibnja 2008. godine, natemelju Ëlanka 9. stavka 3. Zakona o zaπtiti zraka,(NN broj 178/04), izmeu ostalog se navodi kako jeregionalno gledajuÊi, Republika Hrvatska (RH) unepovoljnijoj situaciji s obzirom na problem zakiselja-vanja (acidifikacije), problem eutrofikacije i koliËinuprizemnog ozona te da ih samostalno, primjenomvlastitih mjera, ne moæe trajno rijeπiti. U RH kao i uveÊini drugih dræava u Europi, tek jedan dio ukupnogtaloæenja i prizemnog ozona potjeËe iz vlastitih izvo-ra. Radi toga je postavljen cilj - zajedniËko rjeπava-nja ovih problema na razini Europe i to provedbom


Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

Zagreb

Ogulin

Zaviæan

Split

Krapina

Puntijarka

©ibenik

Zadar

Bilogora

Pazin

Senj

Kriæevci

Daruvar

Sl. Brod

Karlovac

0.32

Komiæa

Varaædin

0.408

sumpor

duπik

0.727

0.702

0.549

0.23

0.2480.165

0.319

0.225

0.463

1.9840.898

0.659

0.41

2.545

0.5410.221

0.551

0.988

0.613

1.003

0.85

0.459 0.9

0.7

K.P.

1 m/s

Osijek

0.24

0.27

1.30

0.76

0.72

0.90

3.60

1.42

0.65

1.92

2.37

16.20

5.85

Slika 21. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha) i prosjeËna brzina i smjer strujanja,

te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za STUDENI 2008. godine

26


obveza iz Gothenburπkog protokola i konvencije odaljinskom prekograniËnom oneËiπÊenju zraka, tzv.LRTAP konvencije (Convention on Long-RangeTransboundary Pollution). Rjeπavanje problema uRH ovisi u najveÊoj mjeri o smanjenju emisija udrugim dræavama, posebice susjednim, pa stogaHrvatska mora biti zainteresirana za uspjeπnu proved-bu obveza iz meunarodnih ugovora i suradnju sdrugim dræavama.

KakvoÊa zraka

Mjerenja na automatskoj mjernoj

postaji - Mirogojska 16, Zagreb

Tijekom studenog 2008. dominantni oneËiπÊi-vaË bile su lebdeÊe Ëestice (PM10) πto je karakteris-

tiËno za ovo doba godine. Dnevni srednjaci kon-

centracija ove oneËiπÊujuÊe tvari kretali su se od min.

14.24 do max. 54.76. Srednja mjeseËna koncentraci-

ja je iznosila 30.79, a percentil 98, 50.64 μg/m3.

Iz prikaza dnevnih srednjaka vidljivo je da je

oneËiπÊenje zraka uglavnom bilo slabo i ujed-

naËeno za cijeli mjesec (slika 24).

Indeks kakvoÊe zraka

Iz prikaza dnevnih indeksa kakvoÊe zraka u stu-

denom na postaji u Mirogojskoj 16, vidljivo je da je

zrak u veÊini dana bio dobre kakvoÊe (indeks manji

od 50, slika 25), osim 4. studenog kad je bio umjeren

(indeks veÊi od 50).

Slika 22. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za STUDENI 2008.

00.20.40.60.8

11.21.41.61.8

22.22.42.62.8

3

Puntijarka Krapina Bilogora Sl. Brod Karlovac Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

0

5

10

15

20

25

30

35

1.11

.2.

11.

3.11

.4.

11.

5.11

.6.

11.

7.11

.8.

11.

9.11

.10

.11.

11.1

1.12

.11.

13.1

1.14

.11.

15.1

1.16

.11.

17.1

1.18

.11.

19.1

1.20

.11.

21.1

1.22

.11.

23.1

1.24

.11.

25.1

1.26

.11.

27.1

1.28

.11.

29.1

1.30

.11.

Dan

CO SO2

Slika 23. Dnevni srednjaci koncentracija ugljiËnog monoksida i sumpornog dioksida (μg/m3) za STUDENI 2008. godine

μg/

m3

27


Tablica 7. StatistiËka obrada i ocjena zraka za STUDENI 2008. (Koncentracije izraæene u μg/m3 osim za CO (mg/m3).

StatistiËki L. »estice CO NO2 O3 Benzenparametar PM 10

Min 14.24 0.58 22.72 4.18 4.56Dana 22. studeni 13. studeni 13. studeni 7. studeni 7. studeniMax 54.76 1.47 57.11 39.65 32.71Dana 4. studeni 23. studeni 4. studeni 21. studeni 28. studeniSr.vrj. 30.79 0.95 42.29 18.3 17.84Median 31.285 0.96 44.56 16.73 17.51Percentil 98 50.6452 1.362 55.7978 37.0418 29.4268Br. dana preko GV za 24 h 1 0 0 -Br. dana preko TV za 24 h 0 0 0 -

Legenda:

SkraÊenice: PM 10 LebdeÊe Ëestice aerodinamiËkog promjera 10 i manje mikrometara.98. precentil Vrijednost ispod koje se nalazi 98 % izmjerenih vrijednostimedijan Vrijednost ispod koje se nalazi 50 % izmjerenih vrijednostidnevni srednjak AritmetiËka sredina satnih vrijednosti od 0:00 do 24:00GV GraniËna vrijednost kakvoÊe zraka - graniËna razina oneËiπÊenosti ispod koje,

na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji moguÊi, rizik πtetnih uËinakana ljudsko zdravlje

TV Tolerantna vrijednost predstavlja graniËnu vrijednost uveÊanu za granicu tolerancije za2007. g. (granica tolerancije je postotak graniËne vrijednosti za koji ona moæe biti prekoraËena pod za to propisanim uvjetima). Vrijednost se svake godine smanjuje da bi 2010. godine bila jednaka nuli.

Regulirano Zakonom o zaπtiti zraka (NN178/04), Uredbom o ozonu u zraku i Uredbom o graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku (NN133/05).

manje od GV veÊe od GV veÊe od TV nije regulirano

0

10

20

30

40

50

60

701.

11.

2.11

.3 .

1 1.

4 .1 1

.5 .

1 1.

6 .1 1

.7 .

1 1.

8 .1 1

.9 .

1 1.

1 0. 1

1 .1 1

. 11 .

1 2. 1

1 .1 3

. 11 .

1 4. 1

1 .1 5

. 11 .

1 6. 1

1 .1 7

. 11 .

1 8. 1

1 .1 9

. 11 .

2 0. 1

1 .2 1

. 11 .

2 2. 1

1 .2 3

. 11 .

2 4. 1

1 .2 5

. 11 .

2 6. 1

1 .2 7

. 11 .

2 8. 1

1 .2 9

. 11 .

3 0. 1

1 .

Dan

NO2 PM 10 O3

Slika 24. Dnevni srednjaci koncentracija lebdeÊih Ëestica i ozona (μg/m3) za STUDENI 2008. godine

μg/

m3

28


StatistiËka obrada podataka

StatistiËkom obradom izmjerenih vrijednostikako je odreeno Uredbom o ozonu u zraku i Uredbomo graniËnim vrijednostima oneËiπÊujuÊih tvari u zraku(NN133/05) zrak je za ovo podruËje u studenom oci-jenjen na sljedeÊi naËin (tablica 7).

Usporeene su 24 satne koncentracije sa GV iTV za 24 satno vrijeme usrednjavanja za oneËiπÊu-juÊe tvari odreene Uredbama.

Koncentracije samo jedne od mjerenih oneËiπÊu-juÊih tvari preπle su graniËnu vrijednost i to PM10,jedan put.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Studeni 2008. godine je u Zagrebu bio svjeæ ana ostalim postajama hladan, kao svaki prosjeËni stu-deni. U Zagrebu i GospiÊu studeni je bio znatno topli-ji od prosjeËnog, dok je u Slavonskom Brodu i Splitubio u granicama normalnih biometeoroloπkih prili-ka.

Prema osjetu ugode, prva je dekada viπe naliko-vala listopadu nego studenom. Prevladavalo je ugod-no i to je u Zagrebu bio prevladavajuÊi osjet u svimdijelovima dana. U GospiÊu su jutra i veËeri uglavnombili svjeæi, a u Slavonskom Brodu i Splitu jutra su bi-la hladna a veËeri svjeæe. Zanimljivo je, da je Splitbio najhladniji od analiziranih postaja. Ova je deka-da u Zagrebu i GospiÊu bila izvanredno toplija odprosjeËne prve dekade u studenom, a takva su bila

popodneva i veËeri u Slavonskom Brodu. U Splitusu popodneva i veËeri bili topiji od prosjeËnih. Hladnijaod prosjeka bila su jutra u Slavonskom Brodu i Splitu.

PoËetak druge dekade je uglavnom bio svjeæ; uSlavonskom Brodu, GospiÊu i Splitu jutra i veËeri subili preteæno hladni, a u Zagrebu je u veËernjim sati-ma takoer bilo svjeæe. U drugom dijelu dekade jezahladilo, pa je uglavnom bilo hladno ili svjeæe. Samoje u GospiÊu ova dekada bila u granicama normalnihbiometeoroloπkih prilika, a takva su bila i popodne-va u Slavonskom Brodu. U Zagrebu i Splitu bilo jetoplije od normale, a samo su jutra u Splita bila hlad-nija od prosjeËnih.

U posljednjoj je dekadi bilo uglavnom hladno,u Zagrebu tijekom Ëitavog razdoblja, dok je na os-talim postajama u jutarnjim i veËernjim satima povre-meno bilo vrlo hladno, dok je u Splitu to bio prevla-davajuÊi osjet u jutarnjim satima. U Zagrebu i GospiÊuova je dekada bila u granicama normalnih biometeoroloπkihprilika, kao i popodneva u Slavonskom Brodu.Jutra i veËeri u Slavonskom Brodu te popodneva uSplitu bili su hladniji od prosjeËnih, dok su jutra ivËereri u Splitu bili znatno hladniji nego πto je to uo-biËajeno krajem studenog.

SUN»EVO ZRA»ENJE

Globalna ozraËenost

Velik broj nedostajuÊih podataka onemoguÊavapotpuniju analizu globalne ozraËenosti u studenom

0

10

20

30

40

50

601.

11.

2.11

.3 .

1 1.

4 .1 1

.5 .

1 1.

6 .1 1

.7 .

1 1.

8 .1 1

.9 .

1 1.

1 0.1

1 .1 1

.11 .

1 2.1

1 .1 3

.11 .

1 4.1

1 .1 5

.11 .

1 6.1

1 .1 7

.11 .

1 8.1

1 .1 9

.11 .

2 0.1

1 .2 1

.11 .

2 2.1

1 .2 3

.11 .

2 4.1

1 .2 5

.11 .

2 6.1

1 .2 7

.11 .

2 8.1

1 .2 9

.11 .

3 0.1

1 .

Dan

PM10 O3

Slika 25. Dnevni indeksi kakvoÊe zraka za STUDENI 2008.

29


Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990. Odstupanje 2008. od 1961-1990.

Slika 26. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ

za STUDENI 2008. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

Prosjek 2008. Prosjek 2008. Prosjek 2008. Prosjek 2008.

izvanredno hladnovrlo hladnohladnosvjeæeugodnotoplovruÊevrlo vruÊeizvanredno vruÊe

izvanredno ispod normaleznatno ispod normaleispod normalenormalnoiznad normaleznatno iznad normaleizvanredno iznad normale

1

2

3

30


0

20

40

60

80

100

120

140

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a o z

r aË e

n os t

( J/ c

m2 ) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 27. Srednja satna globalna ozraËenost

u STUDENOM 2008. godine

2008. godine. Iz dostupnih podataka vidljivo je da jezagrebaËko podruËje imalo globalnu mjeseËnu ozraËenostoko 14000 J/cm2, gospiÊko za oko 1000 J/cm2

manje, a zadarsko blizu 18500 J/cm2. U Zagrebu iGospiÊu su najveÊe dekadne sume bile na poËetkumjeseca, dok je u Zadru to bilo sredinom mjeseca.Najmanja dekadna ozraËenost je na svim postajamadoprinijela s oko 28% u mjeseËnoj ozraËenosti, ali jeu GospiÊu to bila druga dekada, a na ostalim posta-jama treÊa dekada.

Dnevne ozraËenosti su u prosjeku bile oko 430J/cm2 u GospiÊu, oko 470 J/cm2 u Zagrebu, te oko615 J/cm2 u Zadru. Maksimalne dnevne ozraËenos-ti na svim su postajama bile veÊe od 1000 J/cm2, aizmjerene su 2. studenog. Maksimalna ozraËenost jebila 1.8 puta veÊa od srednjaka u Zadru, 2.1 puta uZagrebu, te Ëak 2.6 puta u GospiÊu.

Srednje satne ozraËenosti su kroz cijeli danbile najveÊe u Zadru, gdje su u 12 sati dostizale vri-jednost 107 J/cm2. U jutarnjim satima su najniæe satneozraËenosti bile u GospiÊu, a poslijepodne u Zagrebu.NajveÊe vrijednosti su na obje postaje bile u 13 satii iznosile oko 83 J/cm2, s time da je u Zagrebu i u 12sati bilo gotovo isto ozraËenosti.

S obzirom na doba dana, u Zagrebu i Zadru jebilo viπe ozraËenosti prije podne nego poslije podne.U GospiÊu su rani popodnevni sati imali viπe ozraËenos-ti nego kasni prijepodnevni, dok je za ostale sate vri-jedilo obrnuto.

Maksimalne satne ozraËenosti su u Zagrebu iZadru izmjerene na dan maksimalne dnevne ozraËenos-

ti, u 12 sati, a iznosile su 173 J/cm2, odnosno 180J/cm2. GospiÊki satni maksimum je zabiljeæen dankasnije, u isto vrijeme i iznosio je 190 J/cm2.

Difuzna ozraËenost

U Zagrebu je difuznim zraËenjem pristiglo go-tovo 7000 J/cm2 ozraËenosti, πto iznosi 49% globalneozraËenosti. Energetski bogate difuznim zraËenjemsu bile prve dvije dekade u kojima je dozraËenooko 74% mjeseËnog iznosa, dok je tek 26% dozraËenou treÊoj dekadi.

Dnevno je u prosjeku bilo oko 230 J/cm2 ozraËenos-ti, a maksimalna dnevna ozraËenost, koja je bila 1.8puta veÊa od srednjaka, izmjerena je 4. studenog.

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZG-Maksimir 468,5 1006,9 71,2 14055,3 5194,4 4896,2 3964,7 0Parg 490,5 856,9 101,0 5395,4 0,0 1617,0 3778,4 454Rijeka 75,6 903,4 0,0 2269,1 2269,1 0,0 0,0 621GospiÊ 429,0 1117,1 28,1 12870,0 5359,3 3534,8 3975,9 19Zadar 615,1 1099,0 114,0 18451,6 6638,5 6907,4 4905,7 0Split 650,7 1116,1 51,8 16917,1 6805,2 7042,4 3069,5 102Dubrovnik 700,4 1178,8 100,3 17510,9 4391,9 7712,0 5407,0 109ZG-Maksimir 227,3 414,0 74,4 6817,8 2463,0 2553,0 1801,8 0Split 218,1 421,7 51,9 5670,4 2018,6 2327,5 1324,3 102

SRED - mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS - mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeMIN - mjeseËni minimum dnevne ozraËenosti SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekadeSUMA - mjeseËna ozraËenost NP - NedostajuÊi podaci u satima

Tablica 8. MjeseËna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozraËenosti (J/cm2) - studeni 2008.

31


0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZGM-G ZGM-D ZGM-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

RIJ-G RIJ-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

SPL-G SPL-D SPL-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

GOS-G GOS-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

DUB-G DUB-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12Tr

ajan

je s

ijanj

a Su

nca

(sat

i)PAR-G PAR-S

0

400

800

1200

1600

2000

2400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29Dani

Dne

vna

ozra

Ëeno

st (J

/cm

2 )

0

2

4

6

8

10

12

Traj

anje

sija

nja

Sunc

a (s

ati)

ZAD-G ZAD-S

Slika 28. Dnevne globalne i difuzne ozraËenosti i trajanje sijanja Sunca u STUDENOM 2008. godine

32


NajveÊe srednje satne ozraËenosti bile su u 12 i13 sati i imale su vrijednosti oko 37 J/cm2. Viπe jedifuznog zraËenja bilo prije podne nego poslije podne.

Maksimalna satna ozraËenost je iznosila 74 J/cm2,a izmjerena je 4. studenog u 11 sati.

Udio difuznog zraËenja u globalnom je prilikomizlaska i zalaska Sunca bio oko 0.7 dok su najmanjiomjeri bilo sredinom dana i iznosili su oko 0.44.

Trajanje sijanja Sunca

Najmanje trajanje sijanja Sunca u studenom 2008.godine bilo je na Pargu, svega 86.5 sati, te u GospiÊu,90.1 sat. Na ostalim postajama su mjeseËne vrijed-nosti bile veÊe od 100 sati. RijeËko podruËje je ima-lo za 5 sati manje mjeseËno osunËavanje nego Zagrebi Zadar, dok su najveÊe vrijednosti bile u Dalmaciji,

129 sati u Splitu, te Ëak 138.4 u Dubrovniku. Uglavnomje najsunËanije bilo u drugoj dekadi, koja je doprini-jela s gotovo 40% mjeseËnoj sumi, a jedino je naPargu i u GospiÊu najsunËanija bila prva dekada.NajveÊa dekadna suma je zabiljeæena u drugoj deka-di u Dubrovniku, 53.2 sata, dok je najmanja, Ëakdvostruko manja, bila na kraju mjeseca na Pargu.

Dnevno je prosjeËno bilo oko 3 sata sijanja Suncana Pargu i u GospiÊu, blizu 4 sata u Zagrebu, Rijecii Zadru, te viπe od 4 sata u Dalmaciji. Maksimalnadnevna osunËavanja su bila na svim postajama veÊaod 8 sati, a u GospiÊu i Dubrovniku i od 9 sati.NajsunËanije je bilo 2. studenog u Zagrebu, GospiÊu,Zadru i na Pargu gdje je maksimalno osunËavanjezabiljeæeno joπ i 23. studenog, zatim 9. u Dubrovniku,te 10. studenog u Rijeci i Splitu.

Prema srednjem dnevnom hodu, osim Dubrovnika,na svim ostalim postajama je svaki sat bilo manje od6 desetina sata sijanja Sunca. Ujutro su najveÊe vri-

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Satn

a d

ifuzn

a oz

raËe

nost

(J/c

m2 )

ZGMSPL

Slika 29. Srednja satna difuzna ozraËenost,


0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Om

jer

D/G

ZGMSPL

Slika 30. Omjer srednjih dnevnih difuznih i globalnih

ozraËenosti u STUDENOM 2008. godine

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3ZG-Maksimir 3,9 8,4 118,1 39,6 45,4 33,1Parg 2,9 8,1 86,5 32,7 27,4 26,4Rijeka 3,8 9,0 113,1 34,2 47,4 31,5GospiÊ 3,0 9,1 90,1 34,8 26,6 28,7Zadar 3,9 8,4 118,1 39,6 45,4 33,1Split 4,3 8,9 129,0 46,3 50,5 32,2Dubrovnik 4,6 9,2 138,4 52,3 53,2 32,9

SRED- mjeseËna srednja dnevna ozraËenost SD1 - Suma ozraËenosti prve dekadeMAKS-mjeseËni maksimum dnevne ozraËenosti SD2 - Suma ozraËenosti druge dekadeSUMA- mjeseËna ozraËenost SD3 - Suma ozraËenosti treÊe dekade

Tablica 9. MjeseËna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) - STUDENI 2008.

33


Slika 34. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Gradiπtu u STUDENOM 2008.

GRADI©TE

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Slika 33. MjeseËni hod volumnih udjela prizemnog ozona u

Makarskoj u STUDENOM 2008.

MAKARSKA

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

jednosti bile u Zadru, a najmanje u GospiÊu. Poslijepodne je najsunËanije bilo u Dubrovniku, dok je naj-manje sijanja Sunca bilo na Pargu. NajveÊe srednjesatne sume bile su u rasponu od 0.4 na Pargu do 0.66u Dubrovniku. U prosjeku je najsunËanije bilo uZagrebu, Zadru i Splitu u 10 sati, u Dubrovniku u 11sati, na Pargu u 12 sati, u Rijeci u 12 i 13 sati, te uGospiÊu u 14 sati.

Izuzevπi zadarsko i splitsko podruËje, gdje jezabiljeæen manjak od 4%, odnosno 3% u odnosu naviπegodiπnji prosjek, studeni 2008. godine je biosunËaniji mjesec od prosjeka. To pogotovo vrijedi zagospiÊko podruËje gdje je bilo 28% viπe sijanja Suncaod prosjeka, te za zagrebaËko podruËje na kojem jebilo Ëak 83% viπe od viπegodiπnjeg prosjeËnog tra-janja sijanja Sunca.

PRIZEMNI OZON

MjeseËni hod prizemnog ozona u Gradiπtu pokazu-je uglavnom veÊu dnevnu promjenjivost i neπtomanje vrijednosti medijana u prve dvije dekade, temanju dnevnu varijabilnost, a medijane Ëak i iznad40 ppb u treÊoj dekadi. Medijani manji od 20 ppbokarakterizirali su 5. i 10. studenog kada je zabiljeæe-na i najmanja dnevna promjenjivost od svega 10 ppb.NajveÊi dnevni raspon u iznosu od gotovo 40 ppbizmjeren je na dan nastupa maksimalne satne vrijed-nosti.

U Makarskoj su, u studenom, zabiljeæene uglavnommale dnevne varijacije vrijednosti prizemnog ozona.Samo u pet dana su dnevne varijacije bile veÊe od 20ppb. Medijani su bili uglavnom oko 30 ppb. Neπto

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Sati

Traj

naje

sija

nja

Sunc

a (s

ati) ZGM

PARRIJGOSZADSPLDUB

Slika 31. Srednje satno trajanje sijanja Sunca


-100

102030405060708090

ZGM PAR RIJ GOS ZAD SPL DUB

Od

stup

anje

( %)

Slika 32. Odstupanje mjeseËnog trajanja sijanja Sunca u

STUDENOM 2008. godine od viπegodiπnjeg prosjeka

34


Maks-D Dan Maks-H Dan/Sat ND(>60) ND(>55) NPGradiπte 36,0 22. 49,2 03. / 14 0 0 0Makarska 39,6 30. 43,4 28. / 24 0 0 278

Tablica 10. ZnaËajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb), STUDENI, 2008.

Maks-D - najveÊa srednja dnevna vrijednostMaks-H - najveÊa srednja satna vrijednost,Dan/Sat - vrijeme pojave najveÊih vrijednosti,ND(>60)- broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veÊi od 60 ppb,ND(>55)- broj dana sa srednjom vrijednoπÊu veÊom od 55 ppb,NP - broj nedostajuÊih podataka u satima

veÊe vrijednosti medijana zabiljeæene su 13. studenog,24. i na kraju mjeseca, a najmanji medijani su bili 15.i 16. studenog. NajveÊa dnevna promjenjivost zabi-ljeæena je 27. studenog, dok je na dan nastupa mak-simalne dnevne vrijednosti zabiljeæen najveÊimedijan.

Prema srednjem dnevnom hodu, u Gradiπtu, naj-manje vrijednosti u iznosu od 20 ppb nastupale su u6 sati, a najveÊe, u iznosu od 36 ppb, u 14 i 15 sati.U navedeno vrijeme su se pojavljivali i apsolutnimaksimumi, ali hod maksimalnih vrijednosti pokazu-je i sekundarni maksimum oko ponoÊi. Minimalnevrijednosti su bile uglavnom izmeu 10 i 20 ppb, doksu jedino u rano poslijepodne poprimale vrijednostii malo veÊe od 20 ppb.

Srednji hod vrijednosti prizemnog ozona uMakarskoj karakterizira izuzetno mala dnevna vari-jabilnost, svega 7 ppb. Vrijednosti su uglavnom izmeu30 i 34 ppb, a jedino su u razdoblju od 7 do 10 sati,te u 18 sati, srednje vrijednosti bile manje od 30 ppb.Najmanje vrijednosti su se pojavljivale u 9 sati, a naj-veÊe u 14 sati. Maksimalne vrijednosti su poprimalepriliËno izjednaËene vrijednosti tokom cijelogdana, uglavnom izmeu 38 ppb i 43 ppb, dok su ap-solutni minimumi bili prijepodne izmeu 9 i 10sati, te poslijepodne oko 6 sati.

Prema Uredbi o ozonu u zraku, u studenom 2008.godine nije bilo dana s prekoraËenim graniËnimvrijednostima niti u Gradiπtu, ni Makarskoj.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Temperature tla

U studenom je tlo na 5 cm dubine bilo toplo uIstri i veÊem dijelu Dalmacije, zatim u Lici i Gorskomkotaru. U ostalim dijelovima Hrvatske tlo je bilo ukategoriji vrlo toplo.

U usporedbi s prosjeËnim viπegodiπnjim vrijed-nostima, tlo je na 5 cm dubine u Pazinu bilo toplije

0

10

20

30

40

50

60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

zona

(pp

b)

Sati

Slika 35. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Gradiπtu u

STUDENOM 2008.

Gradiπte

0

10

20

30

40

50

60

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23

Maks Sred Min

Vol

umni

ud

io o

z on a

( pp

b)

Sati

Slika 36. Dnevni hod volumnih udjela ozona u Makarskoj

u STUDENOM 2008.

Mararska

35


0.9°C, u Zadru 1.4°C, u Daruvaru 2.0°C te u Osijeku2.5°C.

Slika 38 prikazuje kako su na svim promatran-im postajama terminske minimalne i maksimalnetemperature tla na 5 cm dubine iz dana u dan opadale.

PliÊi su se slojevi tla vrlo brzo hladili. No, tlo se na5 cm dubine smrznulo tek u posljednjoj dekadi mjese-ca. Vrijedno je istaknuti, da je tlo na 20 cm dubineu istoËnim i sjeverozapadnim dijelovima HrvatskeprosjeËno bilo toplije od tla na 5 cm dubine 1.3°C.Dakle, smjer grijanja i hlaenja tla bio je obrnut uodnosu na topliji dio godine.

Bilanca vode

Vodna bilanca predstavlja razliku izmeu refe-rentne evapotranspiracije i koliËina efektivne oborine.Poznato nam je da biljka koristi samo jedan dio obo-rina - efektivnu oborinu, jer dio oborina otjeËe, a jedandio se filtrira u dublje slojeve tla. Referentna eva-potranspiracija (Eto) je definirana kao vrijednost eva-potranspiracije s odreene povrπine 8 do 15 cm jed-noliËno visokog i aktivno uzgajanog travnatog pokri-vaËa, koji potpuno zasjenjuje povrπinu i ne oskudi-jeva u vodi. Evapotranspiracija je izraËunata po meto-di Penman-Monteeithu, a efektivne oborine metodomUSBR.

U studenom je na svim postajama bilanca vodeu tlu bila pozitivna. Na postajama istoËnih i sjeveroza-

Tablica 11. Terminske temperature tla (°C) na 5 cm i 20 cm dubine za STUDENI 2008. godine

I dekada II dekada III dekadaPostaja 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm 5 cm 20 cm

maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min. maks. min.Osijek 16.8 8.0 14.6 12.0 12.0 3.8 11.6 7.4 7.8 1.5 8.4 4.6Slavonski Brod 18.3 7.4 15.0 12.5 14.6 2.2 12.2 7.2 9.0 -0.1 9.8 3.6Daruvar 18.0 8.6 14.7 11.9 12.3 1.3 11.6 6.0 8.8 0.0 8.2 3.6Kriæevci 17.7 8.6 14.2 11.4 11.5 1.5 11.2 5.6 7.6 0.1 7.8 3.1Varaædin 17.0 8.4 13.4 11.1 11.8 0.7 10.6 5.2 8.4 -0.7 7.8 2.7Krapina 18.3 8.5 13.5 11.1 12.4 2.8 11.4 6.1 8.1 0.3 7.9 2.8Zagreb 17.5 8.5 14.4 11.8 12.1 2.1 11.6 5.9 8.9 0.0 8.8 3.4Ogulin 16.2 6.7 13.6 10.4 12.8 2.6 11.6 6.0 9.2 0.4 9.0 2.6GospiÊ 16.1 6.2 13.5 8.8 9.8 0.2 8.5 2.8 7.7 -0.6 7.9 1.2PoreË 18.5 9.5 15.1 12.4 14.8 2.6 13.2 7.0 9.3 0.5 9.0 3.5Pazin 19.3 11.4 17.6 14.2 14.4 6.9 14.2 10.1 13.0 4.3 12.8 7.1Rijeka 18.7 12.2 17.2 14.2 15.7 7.2 14.6 9.5 12.3 4.7 12.1 6.8Rab 20.5 11.4 17.7 14.2 16.7 6.0 15.0 10.0 15.4 3.9 12.8 7.8M. Loπinj 24.7 12.7 20.4 15.8 18.4 8.0 16.4 10.6 15.7 5.3 14.0 9.4Zadar 22.8 11.1 19.5 15.0 18.4 7.0 16.2 10.8 15.2 4.4 13.6 7.8Komiæa 37.1 24.9 31.4 28.7 34.6 15.2 30.1 21.3 26.6 14.1 23.3 18.8Dubrovnik 39.0 22.5 31.4 27.2 37.2 14.2 31.4 19.8 24.6 13.4 22.0 18.2

III

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

25

( mm

)

dekada

Osijek Zagreb - Maksimir Zadar

Slika 37. Bilanca vode u tlu po dekadama

za STUDENI, 2008.

36


OSIJEK

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C KRIÆEVCI

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

OGULIN

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C ZADAR

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

22

24

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29dani

°C

Slika 38. Dnevne terminske minimalne i maksimalne temperature tla (°C)

na 5 cm dubine za STUDENI 2008. godine

Minimalna temperatura Maksimalna temperatura

padnih dijelova Hrvatske su se mjeseËne vrijednos-ti referentne evapotranspiracije kretale od 9.3 mm(Osijek) do 34.2 mm (Slavonski Brod). KoliËine efek-tivne oborine su bile veÊe od referentne evapotran-spiracije, pa je u tlu bilo dovoljno vode za uspjeπnoprezimljavanje ozimih ratarskih kultura.

U usporedbi s prosjeËnim viπegodiπnjim vrijed-nostima bilance vode u tlu, moæe se zakljuËiti da jeu Zagrebu bilo 40% manje vode u tlu, u Osijeku 72%.,a u Varaædinu 77%. No, u Slavonskom Brodu i GospiÊuje bilanca vode u tlu bila u okvirima prosjeËnihviπegodiπnjih vrijednosti.

Dekadne vrijednosti bilance vode u tlu bile sunegativne samo u drugoj dekadi mjeseca. No, one

nisu negativno utjecale na stanje ozimih ratarskih us-jeva.

Na postajama sjeverozapadnog dijela Hrvatske,djelomiËno u istoËnim dijelovima Hrvatske te u Licii Gorskom kotaru je bilo dovoljno vode u tlu. No,izuzetak je postaja u Osijeku gdje je dekadna vrijed-nost bilance vode u tlu bila negativna. U Istri i Dalmacijiu tlu nije bilo dovoljno vode.

Tijekom mjeseca se iz tla na dan evapotranspiraci-jom u kontinentalnim dijelovima Hrvatske gubio 1mm, u Dalmaciji 1.4 mm te u Istri 2.5 mm vode. Uodnosu na rujan, gubitak vode iz tla u Istri je bio ma-nji 0.6 mm, u kontinentalnim dijelovima Hrvatske0.8 mm, a u Dalmaciji 0.9 mm.

37


Slika 39. Bilanca vode po mjesecima

Daruvar

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 11.9 -18.7 28.5 -11.4 -85.0 0.4 -35.8 -70.0 26.8 21.0 32.0

Efekt. oborine 40.0 7.4 78.1 51.6 20.4 120.4 85.1 44.7 80.8 52.0 50.0

Evapotranspiracija 28.1 26.1 49.6 63.0 105.4 120.0 120.9 114.7 54.0 31.0 18.0

I II III IV V VI VII VIII IX X XI

Krapina

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -8.7 -27.1 37.6 -4.3 -59.8 -10.6 -45.3 -40.4 -9.3 21.9 45.7

Efekt. oborine 6.6 10.6 90.3 49.7 42.5 100.4 75.6 71.2 44.7 52.9 66.7



Ogulin

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 48.6 -1.5 39.1 22.7 -23.8 -6.0 -29.4 -56.4 34.5 54.3 116.1

Efekt. oborine 65.2 36.2 85.6 85.7 75.4 105.0 91.5 52.1 85.5 85.3 137.1

Evapotranspiracija 16.6 37.7 46.5 63.0 99.2 111.0 120.9 108.5 51.0 31.0


Dubrovnik

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 18.1 -8.1 -6.8 -6.5 -95.0 -75.0 -144.9 -133.3 3.5 -11.4 40.3

Efekt. oborine 63.2 64.4 83.1 65.5 22.8 57.0 0.8 0.0 78.5 32.0 127.3



GospiÊ

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 49.5 2.1 83.3 18.8 -7.0 5.2 -104.7 -67.3 -21.1 80.1 107.8

Efekt. oborine 69.2 36.9 132.9 81.8 92.2 125.2 19.3 41.2 29.9 111.1 134.8



SlavonskiBrod

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode 18.8 -30.8 21.3 -1.3 -39.8 -44.5 -44.7 -75.6 21.0 10.1 34.2

Efekt. oborine 31.8 6.9 83.3 61.7 62.5 75.5 73.1 32.9 72.0 41.1 58.2



Varaædin

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -16.7 -38.5 9.5 -38.0 -77.4 -1.5 -29.1 -62.1 11.2 28.3 11.5

Efekt. oborine 5.9 7.9 74.6 28.0 28.0 109.5 88.7 49.5 65.2 59.3 35.5



PoreË

-200-150-100

-500

50100150200250300

mm

Bilanca vode -6.3 -44.2 -19.5 9.7 -84.4 -65.3 -120.7 -91.0 -74.7 -58.4 61.0

Efekt. oborine 43.5 13.8 61.1 90.7 30.3 54.7 18.8 51.6 18.3 19.1 127.0



38


U studenom su samo u Zagrebu dekadne vrijed-nosti bilance vode u tlu bile pozitivne. Negativne vri-jednosti bilance vode u tlu na postaji u Zadru tijekomdruge i treÊe dekadne mjeseca upuÊuju na za-kljuËak kako u tlu nije bilo dovoljno vode za rast irazvoj povrtlarskih kultura. U Slavoniji i Baranji vodeu tlu nije bilo dovoljno tijekom prve i treÊe dekademjeseca, pa je sjeme ozimog jeËma teπko nicalo.Vlaænost tla je bila povoljna samo za vaenje πeÊernerepa, kao i za pripremu tla pred sjetvu ozime pπenice.

OBRANA OD TU»E

Uvod

Branjeno podruËje sustava obrane od tuËe je iove godine po razmjerima i infrastrukturi ostalo nanivou prethodne godine. Mreæa postaja je doæivjelamanje promjene. U odnosu na prethodnu godinu,

poveÊan je broj postaja sa raketama velikog dometa.Za djelovanje prizemnim generatorima bilo je osposoblje-na 588 generatorska postaja od kojih 366 i za djelo-vanje sa raketama. PodruËje Baranje i Podunavlja os-talo je branjeno samo sa prizemnim generatorima.

Tijekom travnja obavljeni su svi pripremni radoviza poËetak djelovanja, ukljuËujuÊi i seminare zaposluæitelje generatora i raketare. Posluæiteljima napostajama je i ove godine poveÊana naknada za 6%.

U pripremnom periodu je pokrenut proces surad-nje DHMZ-a i Aero kluba »akovec na struËnoj pripre-mi projekta obrane od tuËe avionima na podruËjuMeimurske i Varaædinske æupanije. Rad avionimarealiziran je tek krajem srpnja, tako da je i na po-druËju te dvije æupanije sustav OT od svibnja dokolovoza funkcionirao u potpunosti, a potom se djelo-valo samo prizemnim generatorima.

Tijekom godine, po provedbi nadmetanja, nabav-ljeno je 6500 komada raketa od kojih 2500 velikog

OsijekZagreb

Sisak

Sl. BrodOgulin

GospiÊ

Daruvar

OpekeVinkovci

Kriæevci

Varaædin

–akovoRijeka

Slika 40. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za STUDENI 2008. godine

39


dometa i 4000 srednjeg, te 80.000 l otopine za prizemnegeneratore.

Paralelno s provoenjem operativnih poslova naOT poduzimane su i mjere za usklaenje operativnihpostupaka sa zakonskim propisima (atesti gromo-branskih instalacija - radarski centri i lansirne posta-je, uporabne dozvole za skladiπta sredstava djelo-vanaj, evidencija raketa, kontrolni pregledi raketa).Financijska sredstva iz proraËuna su redovno pristi-zala, no problem u financiranju predstavljao je nere-dovit priliv sredstava financiranja od æupanija.

UnatoË ovih problema i onih oko isporuke rake-ta za obranu od tuËe i nadprosjeËne potrebe za djelo-vanjima u lipnji i srpnju, sezona je uspjeπno privede-na kraju baπ kao i postsezonski poslovi pospremanjaterena i izrade godiπnjih izvjeπÊa.

Stanje i djelovanje sustava obrane

od tuËe

PoËetak sezone djelovanja sustava OT bio je, uo-biËajeno, 1. svibnja, a kraj 30. rujna.

PoËetkom sezone je na raspolaganju bilo 38.792l otopine za prizemne generatore i 7.273 komada rake-ta za obranu od tuËe. Postaje su opskrbljene sa 60 lotopine i sa 15 do 18 raketa.

Od 153 dana sezone djelovanje sustava obraneod tuËe provedeno je u 52 dana od kojih u 50 prizem-nim generatorima i u 27 raketama. U djelovanjimaje utroπeno 74419 l otopine meteoroloπkog reagensaza prizemne generatore i 5297 komada protugradnihraketa, od kojih je 87 bilo neispravno.

Ovi parametri pokazuju prosjeËnu potrebu zadjelovanjem sustava na nivou sezone ali isto tako inatprosjeËnu uËestalost tuËonosnih olujnih nevreme-na, posebno u lipnju, a neznatno i u srpnju koja jeuzrokovala i poveÊanu potroπnju sredstava djelova-nja. UËestalost nevremena i potreba djelovanja ukolovozu bila je u okvirima prosjeka, a u ostalimmjesecima ispod prosjeka.

Vremenska situacija

Ove godine je u sezoni obrane od tuËe u 77 danana branjenom podruËju ili u neposrednoj blizini bi-lo pojava nestabilnosti (kumulonimbusa) πto je narazini prosjeka posljednjih 25 godina. NeuobiËajenonestabilne vremenske prilike bile su u lipnju a k tomei nadprosjeËne uËestalosti pojava kumulonimbusa,znaËajno iznad prosjeka posljednjih 10 godina (tabli-ca 13) Karakteristika kumulonimbusa u lipnju, srp-nju i kolovozu ove godine bila je pojaËana radarskarefleksivnost i vertikalni razvoj, te Ëesta pojava oluj-nog vjetra i pijavica.

Tablica 12. Pregled pokazatelja aktivnosti OT po mjesecima u 2008. godini i usporedba sa srednjakom posljednjih 10 godina.

Mjesec Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Sezona

2008 Srednjak 2008 Srednjak 2008 Srednjak 2008 Srednjak 2008 Srednjak 2008 Srednjak

Parametar 98-07 98-07 98-07 98-07 98-07 98-07

Broj dana sa akcijama

generatorima 9 12,2 15 12,9 15 13,6 9 10,1 2 4,4 50 53,2

Broj dana sa akcijama

raketama 3 6,2 11 8,4 7 8,7 5 6,3 1 2,1 27 31,7

Broj dana sa sugradicom 9 9,8 11 8,8 4 7,3 8 6,2 5 3,4 37 35,5

Broj dana sa tuËom 5 6,4 9 6,4 7 6,2 8 5,2 1 1,3 30 25,5

Broj dana sa πtetom 4 3,0 7 5,4 5 4,2 7 3,5 1 0,6 24 16,7

Broj LP sa sugradicom 42 83,3 39 65,9 28 28,1 51 26,2 9 13,8 169 217,3

Broj LP sa tuËom 60 68,9 144 88,1 69 46,2 134 42,7 4 9 411 254,9

Broj LP sa πtetom 12 22,1 67 43,7 41 17,6 52 14,1 1 2,9 173 100,4

Utroπak otopine (l) 10835 17.488,5 30453 19.293,4 18807 16.830,0 11844 11.924,8 2480 3767,9 74419 69304,6

Utroπak raketa ukupno 455 825,3 2220 1.621,4 1046 1.019,7 1463 690,2 113 75,6 5297 4232,2

40


NA

PO

ME

NE

! S

vi k

ori

πten

i po

dac

i su

iz m

reæe

lans

irni

h p

ost

aja

ob

rane

od

tuË

e.D

o 1

984.

go

din

e ni

su o

dvo

jeno

evi

den

tiran

e p

oja

ve s

ugra

dic

e na

LP

-am

a.S

ezo

na o

bra

ne o

d t

uËe

red

ovn

o t

raje

od

15.

4. d

o 1

5.10

., tj

184

dan

a.G

od

ina

1991

, 199

2 i 1

993.

sez

ona

ob

rane

od

tuË

e tr

ajal

a je

kra

Êe (1

54, 1

31 i

153

dan

a ).

Tih

go

din

a o

bra

na o

d t

uËe

se p

rovo

dila

na

po

dru

Ëju

sjev

erne

isj

ever

oza

pad

ne H

rvat

ske.

Go

din

e 19

94. r

adilo

se

sa g

ener

ato

rim

a na

cije

lom

bra

njen

om

po

dru

Ëju

izuz

evU

NP

-a i

oku

pir

anih

po

dru

Ëja.

Sez

ona

je t

raja

la 1

07 d

ana.

U s

ezo

ni 1

995.

go

din

e uz

gen

erat

ore

na

po

dru

Ëju

sjev

erne

i sj

ever

oza

pad

neH

rvat

ske

po

novn

o s

u uv

eden

e ra

kete

.S

ezo

ne 1

999,

200

0, 2

001,

200

2 i 2

003.

go

din

e ra

dilo

se

po

red

ucir

ano

m p

lanu

rad

a, 1

53 d

ana.

LEG

EN

DA

:

AB

roj d

ana

s g

rmlja

vino

m.

BB

roj d

ana

s tu

Ëoo

pas

nim

kum

ulo

nim

bus

ima

i akc

ijam

a o

bra

ne o

d t

uËe.

CB

roj d

ana

sa s

ugra

dic

om

ili t

uËo

m.

DB

roj d

ana

sa π

teta

ma

od

sug

rad

ice

ili t

uËe.

GB

roj a

ktiv

nih

lans

irni

h p

ost

aja.

HB

roj p

oja

va s

ugra

dic

e na

lans

irni

m p

ost

ajam

a.I

Bro

j po

java

tuË

e na

lans

irni

m p

ost

ajam

a.J

Bro

j po

javl

jivan

ja π

tete

od

sug

rad

ice

ili t

uËe

na la

nsir

nim

po

staj

ama.

KU

kup

na b

ranj

ena

po

vrπi

na u

100

0 km

2.L

Uku

pno

isija

no je

zgri

zal

eiv

anja

/10

15.

MIs

ijano

jezg

ri z

ale

ivan

ja /

1012

po

km

2u

dan

u s

akci

jom

ob

rane

od

tuË

e .

1.R

elat

ivna

Ëes

tina

dan

a s

grm

ljavi

nom

.A

/t)*

100

2.R

elat

ivna

Ëes

tina

dan

a s

tuËo

op

asni

m k

umul

oni

mb

usim

a i a

kcija

ma.

(B/t

)*10

03.

Rel

ativ

na Ë

estin

a d

ana

s tu

Ëom

ili s

ugra

dic

om

.°C

/t)*

100

4.R

elat

ivna

Ëes

tina

dan

a sa

πte

tom

.(D

/t)*

100

5.»

estin

a su

gra

dic

e na

lans

irni

m p

ost

ajam

a.(H

/G)*

100

6.»

estin

a tu

Ëe n

a la

nsir

nim

po

staj

ama.

(I/G

)*10

07.

»es

tina

po

jave

πte

te o

d s

ugra

dic

e i t

uËe

na la

nsir

nim

po

staj

ama.

(J/G

)*10

0t

- b

roj d

ana

traj

anja

sez

one

OT

Tab

lica 1

3. P

regle

d a

kti

vn

ost

i ob

ran

e o

d t

uËe u

Rep

ub

lici

Hrvats

koj

za p

erio

d o

d 1

984. d

o 2

008. god

ine

GO

D.1

984

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

SR

ED

.

A87

7677

7164

8681

7154

6765

9677

8774

7258

7987

8370

6990

9177

76,4

B58

5550

4232

5635

3913

2145

6657

7065

6044

4161

6150

6155

7052

50,4

C40

3928

2427

5437

2726

3036

4136

4642

4128

3539

3640

3750

5143

37,3

D24

3427

2110

2915

1412

715

2216

2718

1510

1815

1619

1820

2724

18,9

G41

744

244

645

146

346

846

443

813

913

834

141

348

148

248

849

149

148

949

452

852

858

258

558

758

845

7,4

H22

041

152

033

431

764

135

929

413

019

814

937

124

435

926

232

126

226

417

916

918

615

617

421

716

927

6,2

I90

128

184

190

9915

182

8563

5116

913

987

201

195

228

111

263

111

289

361

339

240

411

411

187,

1

J88

143

107

138

6710

349

5535

3111

697

5015

211

110

554

117

3799

125

134

7015

017

396

,2

K25

.225

.225

.225

.225

.225

.225

.225

.211

.011

.022

.023

.823

.823

.823

.823

.823

.823

.823

.824

.124

.126

.826

.826

.826

,823

,6

L58

9928

440

2986

019

200

1850

034

400

1766

024

550

1229

3068

1486

9947

1058

724

519

2900

812

025

8932

2456

822

507

1992

528

057

2237

858

487

7122

354

089,

223

221,

7

M4.

020

.623

.718

.223

.024

.420

.025

.08.

613

.31.

56.

37.

814

.718

.88.

48.

525

.215

.513

.623

.313

.739

.738

.038

,818

,2

1.47

.341

.341

.838

.634

.846

.744

.046

.129

.336

.438

.756

.843

.348

.941

.646

.837

.951

.656

.954

.245

.845

.158

.859

.550

,345

,7

2.31

.529

.927

.222

.817

.430

.419

.025

.39.

916

.026

.839

.132

.039

.336

.539

.028

.826

.839

.939

.932

.739

.935

.945

.834

,030

,6

3.21

.721

.215

.213

.014

.729

.320

.117

.514

.116

.321

.424

.320

.225

.823

.626

.618

.322

.925

.523

.526

.124

.232

.733

.328

,122

,4

4.13

.018

.514

.711

.45.

415

.88.

29.

16.

53.

88.

913

.09.

015

.210

.19.

76.

511

.89.

810

.512

.411

.813

.117

.615

,711

,3

5.52

.893

.011

6.6

74.1

68.5

137.

077

.467

.155

.685

.043

.789

.850

.774

.553

.765

.453

.454

.036

.232

.035

.226

.829

.737

.028

,761

,5

6.21

.629

.041

.342

.121

.432

.317

.719

.426

.921

.949

.633

.718

.141

.740

.046

.422

.653

.822

.554

.768

.458

.241

.070

.069

,938

,6

7.21

.132

.424

.030

.614

.522

.010

.612

.615

.013

.334

.023

.510

.431

.522

.721

.411

.023

.97.

518

.823

.723

.012

.025

.629

,420

,6

41


Prema broju dana s pojavama sugradice (37 dana)ili tuËe (30 dana) i uËestalosti pojavljivanja na posta-jama OT (u 580 navrata) i ova sezona je iznad pros-jeka posljednjih 25 godina (slike 41 i 42). ©tete subile uËestalije u zapadnom dijelu branjenog podru-Ëja. Na ukupno 173 postaje bilo je pojava πteta odtuËe od manjih razmjera do procjenjenih preko80% u Hrvatskom Zagorju i Prigorju koje su bilepogoene tuËomu u viπe dana.

Pojava kumulonimbusa i ove godine bila je ËeπÊenego inaËe praÊena olujnim vjetrom, a πto je za kopnenekrajeve neuobiËajeno i pijavicama.

Najintenzivnija olujna nevremena bila su2008. godine 30. svibnja, 17. lipnja, 24. i 27. lipnja,4. srpnja, 7. na 8. srpnja i 14. srpnja, 8. kolovoza te15. na 16. kolovoz.

Slijedi saæeti pregled vremenskih situacija i djelo-vanja po mjesecima u sezoni OT 2008. godine.

Svibanj

Vrijeme je u svibnju bilo promjenjivo. Najizraæenijenestabilnosti bile su u drugoj polovici mjeseca. OpÊenitoove sezone vrijeme je u svibnju bilo stabilnije negoprethodne i sa manje potrebe za djelovanje.

U 17 dana svibnja bilo je potrebe za radarskimpraÊenjem zbog pojave kumulonimbusa na branjenompodruËju ili u neposrednoj blizini. Najintenzivnijanevremena zabiljeæena su 20. 21. i 30. svibnja.Nevrijeme 30. svibnja uzrokovano pritjecanjem vlaænogi nestabilnog zraka sa jugozapada imalo je za svibanjneuobiËajeno jak intenzitet i uz oborine bilo je praÊenoolujnim vjetrom.

U 9 dana svibnja provedeno je djelovanje susta-va obrane od tuËe. Svih dana prizemnim generatori-ma, a u 3 dana i raketama. Utroπeno je 10.835 l otopinemeteoroloπkog reagensa za prizemne generatore i 455komada protugradnih raketa.

Sugradice ili tuËe je u svibnju bilo u 9 dana, sug-radice na 42 postaje, a tuËe na 60 postaja. ©teta je bi-lo u 4 dana na 12 postaja. Najviπe πteta je bilo 30.svibnja u okolici Kutine, istoËno od Bjelovara i okoPitomaËe na ukupno 7 postaja obrane od tuËe i tood 5 do 50% po procjeni raketara.

Lipanj

Vrijeme je u lipnju bilo izrazito nestabilno. Nabranjenom podruËju je u 22 dana bilo nestabilnosti.One su imale jaËi intenzitet u zapadnim i srediπnjimdjelovima branjenog podruËja. Nevremena su bilaËesto praÊena olujnim vjetrom, a u nekoliko navratabilo je i pojava pijavica. Najintenzivnije nestabilnos-ti dogodile su se naprijed navedenih dana.

Tijekom lipnja djelovanje sustava provedenoje u 16 dana, od toga u 15 dana prizemnim genera-torima a u 11 i raketama. Utroπeno je 30.453 l otopinei 2.220 komada raketa, od kojih je 49 bilo neispravno.Po utroπku sredstava djelovanja i broju dana s djelo-vanjima, lipanj je bio iznad prosjeka proteklih 10 go-dina. Potreba za veÊim utroπkom sredstava djelova-nja bilo je posljedica izrazito tuËoopasnih situacija11. lipnja, 17. lipnja, 24. lipnja i 27. lipnja. U ta Ëetridana je utroπeno 80 % od ukupno lansiranih raketa ulipnju.

Sugradice ili tuËe je bilo u 12 dana, od Ëega u 7dana i πteta od tuËe. Sugardica je zabiljeæena na 39postaja u 11 dana, tuËa na 144 postaje u 9 dana, aπteta na 67 postaja u 7 dana. Prema dojavama rake-tara πtete su se kretale od 5% do najviπe 60%. PouËestalosti pojava sugradice ili tuËe te πteta, ovogodiπnjije lipanj bio iznad prosjeka posljednjih 10 godina.©tete su bile veÊe u zapadnim i srediπnjim podruËji-ma nego u istoËnim.

Srpanj

Na podruËju Meimurske i Varaædinske æupani-je se kao i proπle godine od 24. srpnja radilo samo saprizemnim generatorima. Ove dvije æupanije su donijeleodluku, uz suglasnost nadleænog ministarstva da seumjesto raketama, djelovanje eksperimentalno provo-di avionima u organizaciji Aero kluba »akovec.

Djelovanje sustava prizemnim generatorima usrpnju, je provedeno u 15 dana πto je iznad prosjekaposljednjih 10 godina. Utroπeno je 18.807 l meteoroloπkeotopine, πto je u okvirima prosjeka posljednjih 10 go-dina. U 7 dana je provedeno i djelovanje raketama,te je utroπeno 1046 komada raketa, πto je u okviruprosjeka posljednjih 10 godina. Ovi podaci ukazujuna poveÊanu uËestalost pojava tuËoopasnih nestabil-

42


nosti na branjenom podruËju u odnosu na prosjekzadnjeg desetljeÊa.

U 20 dana srpnja je, na branjenom podruËju,postajala opasnost od pojave tuËe. Nevremena su za-hvaÊala uglavnom zapadni dio branjenog podruËja ibila su vezana uz prolazak hladnih fronti. Kumulonimbusisu bili praÊeni, uz oborine, olujnim vjetrom neuo-biËajeno jakog intenziteta te pojavama pijavica.Najintenzivnija nevremena su bila 4., 7. na 8. i 14.srpnja.

U 7 dana je bilo sugradice ili tuËe na 97 posta-je. U 5 dana je zabiljeæena πteta od tuËe na ukupno41 postaji. ©tete su bile od 10 do 90 % i lokalnogkaraktera. Ove brojke su iznad prosjeka posljednjih10 godina i ukazuju na pojaËan intenzitet nestabil-nosti u ovogodiπnjem srpnju.

Kolovoz

Vrmenske prilike i u ovogodiπnjem kolovozubile su neuobiËajeno burne kao i lani. UËestalost oluj-nih procesa bila je manja, ali zato su oni bili izraæeni-ji po intenzitetu. U 9 dana provedeno je djelovanjesustava obrane od tuËe πto je u okvirima prosjeka zad-nih deset godina. Svih dana se djelovalo generatori-ma, a u 5 dana i raketama. U djelovanjima je utroπeno1.463 komada raketa, πto je dvostruko viπe od pros-jeka i πto ukazuje na pojaËan intenzitet kumulonim-busa u odnosu na prosjeËnu godinu. Uz ovo utroπeno

je 11.844 l otopine za prizemne generatore πto je uokviru prosjeka posljednjih 10 godina.

Na podruËju Meimurske i Varaædinske æupani-je sustav obrane od tuËe nije djelovao raketama, zbogprovoenja pokusne obrane od tuËe avionima. Uzdjelovanje prizemnim generatorima u 7 dana, na po-druËju tih æupanija u 3 dana provedeno je i djelova-nje avionima, ali samo tijekom dana.

Iako manje uËestalosti nego lani, nestabilnostisu u kolovozu ove godine bile vrlo intenzivne i bilesu popraÊene olujnim vijetrom (8. kolovoza okoVirovitice i 15. u Hrvatskom Zagorju), a ponegdje ipojavom pijavica. Nevremena su zahvaÊala veÊidio branjenog podruËja, ali su intenzivnija bila u NWdijelovima. Uglavnom su bila posljedica prolaskahladnih fronti sa W i advekcija nestabilnog i vlaænogzraka sa SW.

Na branjenom podruËju ili u neposrednoj blizi-ni je u 12 dana bilo nestabilnosti. U 8 dana na 185postaja bilo je sugradice ili tuËe, dok je u 7 dana bi-lo πteta od tuËe na ukupno 52 postaje. Najintenzivnijanevremena bila su ona 8., 15./16. i 23. kolovoza.

Rujan

UËestalost pojava nestabilnosti u rujnu ove go-dine bila je na nivou prethodne godine. U 6 dana bi-

0

10

20

30

40

50

60

70

1984 1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008

Godina

Bro

j dan

a s

po j

a vo m

/ u

k up

n o d

a na

mo t

r en j

a (%

)

kumulonimbusa (Cb) tuËoopasnih Cb-a i djelovanjem OT tuËe ili sugradice πtete

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1984 1986 1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008

Godina

Bro

j poj

ava

na p

osta

ji O

T/uk

upan

bro

jp

osta

ja O

T (%

)

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

Isija

no A

IN/h

a u

dan

e s

dje

lova

njem

(*10

10)

sugradice tuËe πtete isijano AIN/haSlika 41. Relativne Ëestine broja dana s pojavama kumu-

lonimbusa (Cb-a), tuËoopasnih Cb-a i djelovanjem obrane

od tuËe, tuËe ili sugradice i πtete na branjenom podruËju

od 1984. do 2008. godine. Odnose se na ukupan broj dana

sezone OT.

Slika 42. Relativne Ëestine pojavljivanja sugradice, tuËe i

πtete na postajama OT i koliËina isijanih jezgara

zaleivanja (AIN) po hektaru branjene povrπine po danu

djelovanja od 1984. do 2008. godine. Relativne Ëestine se

odnose na ukupan broj postaja OT koje su motrile pojave.

43


lo je nestabilnosti, na branjenom podruËju ili u neposred-noj blizini. Nestabilnosti su imale slabiji intenzitetnego lani, osim one 12. rujna. Pojava krute oborineje zabiljeæena u 5 dana na 13 postaja. Manjih πtetaje, na branjenom podruËju, bilo u 1 dan na 1 posta-ji.

Djelovanje sustava je provedeno u 2 dana. U obadana generatorima, a jedan dan i raketama. U djelo-vanjima je utroπeno 2.480 l otopine i 113 raketa. Napodruju Varaædinske i Meimurske æupanije u jed-nom danu provedeno je i djelovanje avionom.

Aktivni dio sezone obrane od tuËe je zavrπio 30.rujna. Nastavljeni su poslovi postsezonskog sprema-nja sredstava djelovanja u centralna skladiπta, teposlovi na konzerviranju opreme i izradi izvjeπÊa oradu.

ZakljuËak

Sezona obrane od tuËe 2008. godine obiljeæenaje natprosjeËnom uËestalosti tuËonosnih olujnih nevre-mena, posebno u lipnju i srpnju, koja je uzrokovalai poveÊanu potroπnju sredstava djelovanja. Karakteristikaje i ove godine bila neuobiËajno, za kopnene krajeve,Ëesta pojava olujnog vjetra i pijavica tijekom cijelesezone. Djelovanja sustava obrane od tuËe, unatoËkaπnjenja isporuka raketa, realizirana su u najveÊembroju sluËajeva s dovoljnim koliËinama sredstavadjelovanja te korektnim funkcioniranjem svih kom-

ponenti sustava te je sezona uspjeπno privedena kra-ju.

Krajem srpnja na podruËju Varaædinske i Meimurskeæupanije uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede,πumarstva i vodnog gospodarstva zapoËelo je avion-sko zasijavanje Ëija je realizacija ponovo pokazalamanjkavosti tehniËke i struËne naravi koje bi u sluËa-ju daljnjeg nastavka rada nuæno trebalo otkloniti kakobi se izbjegle moguÊe negativne posljedice.

Nedostatak financijskih sredstava od osigurava-juÊih druπtava nadoknaen je veÊim dijelom sredstvi-ma ProraËuna RH koja su pritjecala redovno, no prob-lem u financiranju predstavljao je neredovit prilivsredstava financiranja od dijela æupanija. Problemodræavanja i funkcioniranja zastarjele radio veze sus-tava prisiljeni smo bili rjeπavati tehniËkim korekci-jama na repetitorima, radio ureajima, antenama ikablovima. I ove sezone ostao je kao oteæavajuÊi fak-tor u organizaciji posla nerjeπen problem zapoπlja-vanja djelatnika na neodreeno vrijeme, koji je rjeπavanprivremenim zapoπljavanjem preko agencija Dekrei Demano.

Uz rjeπavanje ovih problema te kontinuiranoodræavanje i unapreivanje opreme i sredstava radana postajama i radarskim centrima, struËno unaprijeiva-nje poslovanja i sredstva djelovanja u svim seg-mentima sustava omoguÊilo bi nesmetanu proved-bu svih potrebnih operativnih poslova sukladno Zakonuo sustavu obrane od tuËe vodeÊi raËuna o potrebnojkvaliteti poslova i o racionalnosti troπkova.

44


MatjaËiÊ, B.; ». BrankoviÊ; S. Ivatek-©ahdan iR. Buizza: "Dynamical downscaling of ECMWF EPSforecasts applied to cases of severe weather in Croatia"u sekciji Ensemble forecasting;

Mileta, M.: "Seasonal trends of number of dayswith unusual temperatures in Zagreb" u sekciji Climatechange assessments: trends and variability;

PoËakal, D.: "Hail climatology in continentalpart of Croatia - changes in some parameters" u sek-ciji Atmospheric hazards.

Svi zainteresirani, detalje vezane uz ovaj skupmogu pogledati na http://meetings.copernicus.org/ems2008ili se mogu obratiti sudionicima kod kojih se nalazetiskani materijali.

Dubravka Rasol, dipl.inæ.

EMS ANNUAL MEETING/ECAC 2008

29. rujna - 3. listopada 2008., Amsterdam, Nizozemska

Sudionici konferencije iz DHMZ-a u Amsterdamu

Damir PoËakal

U Amsterdamu, u Nizozemskoj, se od 29. ruj-na do 3. listopada 2008. godine odræavao osmi godiπnjisastanak Europskog meteoroloπkog druπtva te sed-ma Europska konferencija primijenjene klimatologi-je (8th Annual Meeting of the European MeteorologicalSociety and 7th European Conference on AppliedClimatology (ECAC)). Bogat program usmenih izla-ganja bilo je podijeljen u Ëetiri paralelne sekcije, aizloæeni su i brojni posteri. Na konferenciji su izDræavnog hidrometeoroloπkog zavoda sudjelovali:Ksenija CindriÊ, Lovro Kalin, Blaæenka MatjaËiÊ,Marina Mileta, Damir PoËakal, Mirta PatarËiÊ iDubravka Rasol sa sljedeÊim radovima:

Usmena izlaganja:CindriÊ, K. i J. Juras: "The outline on precipi-

tation amount monitoring" u sekciji Climate moni-toring, mapping and data management;

PatarËiÊ, M. i ». BrankoviÊ: "Dynamical down-scaling of the ECMWF experimental seasonal fore-casts" u sekciji Climate prediction and scenarios frommonths to decades to century;

Rasol, D. i T. Likso: "Homogenisation of tem-perature time series in Croatia" u sekciji Climate mon-itoring, mapping and data management;

Posterska izlaganja:Kalin, L. i A. Kann: "Calibration of Aladin EPS

precipitation forecasts by logistic regression" u sek-ciji Ensemble forecasting;

45


STUDIJSKI BORAVAK DELEGACIJE DRÆAVNOG HIDROMETEOROLOπKOG

ZAVODA SJEDINJENIM AMERI»KIM DRÆAVAMA

23. listopad - 1. studenog 2008., Oklahoma, Washington, SAD

Temeljem suradnje na Projektu modernizacijeDræavnog hidrometeoroloπkog zavoda (u daljen tek-stu Studija izvodljivosti, odnosno Studija) (“Studijeizvodljivosti modernizacije meteoroloπkog i hidroloπkogmotriteljskog i prateÊeg sustava (infrastrukture) uRepublici Hrvatskoj”) koju financira ameriËka vla-da, a na poziv SveuËiliπta u Oklahomi (The Universityof Oklahoma, www.ou.edu) i nacionalne meteoroloπkei hidroloπke sluæbe SAD-a NOAA (National Oceanicand Atmospheric Administration / National WeatherService, Washington D.C. - www.noaa.gov), dele-gacija DHMZ-a u sastavu mr. sc. Ivan »aËiÊ, dr. sc.Branka IvanËan Picek, dr. sc. Vlasta Tutiπ, GordanaZuccon, dipl oec, dr. sc. Kreπo PandæiÊ, dr. sc. BojanLipovπËak i Borivoj Terek, dipl ing., bila je u stu-dijskom posjetu navedenim institucijama u razdobljuod 23. listopada do 1. studenog 2008. godine.

SveuËiliπte Oklahoma vodi studiju modernizaci-je infrastrukture i sustava DHMZ-a u cilju unapree-

nja pruæanja usluga. StruËni tim koji Êe raditi na studi-ji vodi prof. dr. sc. Kenneth C. Crawford, direktorOklahoma Centra za klimatoloπka istaæivanja u sklopuSveuËiliπta. »lanovi tima su struËnjaci razliËitih pro-fila iz ameriËkog Nacionalnog centra za vrijeme ko-ji objedinjuje djelatnosti kao πto su praÊenje klime ivremena te prognozu, upozorenja na opasne vre-menske pojave i istraæivanje. U skladu s tim, za-datak tima je procijeniti postojeÊe stanje meteoroloπkei hidroloπke infrastrukture u Hrvatskoj te razviti planmodernizacije svih aspekata sustava motrenja, anali-ze, prognoze i upozorenja na opasne vremenske po-jave.

Tijekom boravka u Normanu posjeÊena suSveuËiliπte Oklahoma - College of Atmospheric andGeographic Sciences, meu vodeÊima u svijetu popitanju istraæivanja vremena i klime i implementaci-je najsuvremenijih meteroloπkih i hidroloπkih susta-va, te ured Nacionalnog centra za vrijeme u Oklahomi

Delegacija DHMZ-a s predstavnicima AmeriËke nacionalne meteoroloπke sluæbe

46


National Weather Center (NOAA). Uz posebno odobre-nje ameriËke vlade, predstavnici DHMZ-a su se upo-znali s najnovijim struËnim, znanstvenim i tehnoloπkimdostignuÊima koja ameriËke kolege primjenjuju usvom radu na podruËju meteorologije i hidrologije.

Posjet je bio je prije svega studijske prirode pasu domaÊini odræali cijeli niz predavanja iz posebnihekspertnih podruËja i organizirali posjete specijali-ziranim odjelima i ustanovama, kao i pregled njihovemreæe meteoroloπkih i hidroloπkih postaja na terenu.Prezentirani su i naËini i metode komunikacije, edukaci-je javnosti, objavljivanja podataka i upozorenja, Ëe-mu se poklanja posebna paænja. Prezentacije i sas-tanci bili su na sljedeÊe teme (naslovi poredani porasporedu odræavanja):

In-depth tour of the National Weather Center;site pass to observe Oklahoma Mesonet proce-dures; Conversation with the Meteorologist In Chargeof the Norman Weather Forecast Office regardingmanaging a modern forecast office; Meeting withNOAA representative to discuss issues related to hu-man resources in a modern weather service; overview

of NWS hydrological products and software; Hydrologicmodeling discussion; Presentation on nowcasting,importance of radar data, software, and storm struc-ture; Presentation on Forecaster Situational Awareness;New building design discussions.; Observations andmeetings at operational River Forecast Center;Shadowing the forecasters at the Storm PredictionCenter - Opportunity to ask questions and observenational level responsibilities. (2-person rotations for2 hours); Meeting to discuss climate services and in-formal outreach; Overview of the Oklahoma Mesonet

Operativna soba vremenske prognoze OU NWC

Tijekom pregleda radarskog sustava Norman Oklahoma

Meteoroloski laboratorij OU NWC

47


and sensors; Overview of the OK-First and EarthStormprograms; Mesonet database overview; Tour of cali-bration lab facilities, operations area, and Mesonetsite; Overview of agricultural outreach webpages;Tour of Phased Array Radar; Tour of Norman Mesonetsite; Tour of the Moore, OK Emergency OperationsCente; Tour of Channel 9 weather studios; Detaileddiscussions regarding the current draft of the OU/DHMZfeasibility study; Dual-pol presentation; Overview ofnowcasting and forecast products.

Ravnatelj DHMZ-a mr. sc. Ivan »aËiÊ predstavioje aktivnosti Zavoda te je odræao predavanje u po-druænici AmeriËkog meteoroloπkog druπtva (theAmerican Meteorological Society) na temu "WMORegional (RAVI) Workshop on Social and EconomicBenefits of Meteorological and Related Services toSociety". Tim DHMZ-a dao je na radnom sastanku

svoje primjedbe na prvi nacrt Studije izvodljivosti ko-ju priprema ameriËki struËni tim pod vodstvom prof.dr. sc. Kenneth C. Crawforda, te su dogovoreni dalj-nji koraci u izradi Studije.

Najsuvremenija oprema, dobro organizirana bazapodataka i naËin vizualizacije podataka i produkatate suradnja sveuËiliπta i nacionalne meteoroloπke ihidroloπke sluæbe olakπava i unaprjeuje rad ameri-Ëkih meteorologa i hidrologa te pridononosi razvo-ju i popularizaciji struke.

Tim DHMZ-a potaknuo je suradnju The OklahomaUniversity i SveuËiliπta u Zagrebu, koja se veÊ poËelai ostvarivati.

Tijekom boravka u Washingtonu predstavniciDHMZ-a posjetili su glavni ured NOAA-e i NationalCenter for Environmental Prediction (NCEP). Kolege

Dolazak u OU NWC

48


iz srediπnjeg ureda NOAA-e i NCEP-a takoer su ti-jekom preostala dva dana odræali niz predavanja izposebnih ekspertnih podruËja i organizirali posjetespecijaliziranim odjelima i ustanovama (nasloviporedani po rasporedu odræavanja) kako slijedi:

Overview of National Weather Service (NWS);NWS Flash Flood Program and International Projectsincluding NWS River Forecast System and HydrometCenter Concept; Overview of NWS CommunityHydrological Prediction System (CHPS); Overviewof NOAA Air Quality Program; NWS role in disas-ter management and emergency response system andnowcasting; Overview of NCEP’s Central Operations;Overview of the Environmental Modeling Center;overview of the Climate Prediction Center; Overviewof Hydrometeorological Prediction Center; Overviewof Ocean Prediction Center; overview of the hydro-logical operational products of the NESDIS Centerfor Satellite Applications and Research; Overview of

the Microwave Surface and Precipitation ProductsSystem (MSPPS); Precipitation Retrieval; Snow-Water Equivalent.

U glavnom uredu NOAA-e u Washingtonu odræanje sastanak tima DHMZ-a s direktorom ameriËke na-cionalne meteoroloπke sluæbe, dr John L. “Jack”Hayesom i njegovim suradnicima. Kao moguÊa po-druËja buduÊe aktivnije suradnje izmeu NOAA-e iDHMZ-a, za koju su zainteresirane obje strane, is-taknuta su podruËja: radarska meteorologija (kali-bracija radara, asimilacija radarskih podataka, vizuali-zacija radarskih podataka, struËna edukacija); real-no - vremenska kontrola meteoroloπkih podataka;hidrologija (hidroloπko modeliranje za odabrane (kri-tiËne) toËke na velikim vodotocima odnosno za bu-jiËne poplave - edukacija i training) te operativnosuËelje vremenske prognoze (automatic text genera-tion, forecast verification).

dr. sc.Vlasta TutiπGordana Zuccon, dipl. oec.

49


Ljeto/jesen 2008.

Suπa. KoliËine maslina koje se beru u studenomje oko jedne petine prosjeËnog uroda. Postotak uljau plodu je mali, pa je na pojedinim mjestima za trilitre ulja trebalo 100 kg maslina. Zbog velikih πtetana maslinama i poljodjelskim kulturama proglaπenoje stanje elementarne nepogode za opÊine Lumbarda,Smokvica i Blato na KorËuli, te za gradove KorËului Trogir. Stradali su i plodovi agruma.

Na Mljetu su gusterne stanovnika prazne, pa sevoda i dalje kupuje iz autocisterni i brodova vodonosaca.Korito rijeke Zrmanje kod Ervenika je potpuno suho,nestale su i tri manje rijeke ponornice. Stoljetni bunaripo Ravnim kotarima su bez vode, a vodocrpiliπta skojih se Zadar opskrbljuje vodom su izvan upotrebe.Bunari na BokanjaËkom blatu su presuπili, Ëega senitko ne sjeÊa. Tek je kiπa poËetkom mjeseca malopopravila stanje, ali nedovoljno za sigurnu opskrbuvodom u buduÊnosti.

1. i 2. studeni 2008.

Visoke temperature zraka, nepovoljne biometeoroloπkeprilike. U Osijeku i okolici je bio Ëak 821 poziv hit-noj pomoÊi. Najviπe pacijenata je bilo sa kardiovasku-larnim, neuroloπkim i psihiËkim smetnjama. Pretpostavljase da je tome uzrok pretoplo vrijeme za ovo doba go-dine.

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI

U NOVINSKIM IZVJE©ΔIMA U HRVATSKOJ U STUDENOM 2008. GODINE

Poplavljena dvoriπta u Marini kod Trogira,

7. studenog 2008.

Velika koliËina vode poplavila je objekte u Marini kod

Trogira, 7. studenog 2008.

4. studeni 2008.

Visoke temperature zraka, u Makarskoj u noÊiizmjereno 27°C.

7. studeni 2008.

Obilne oborine. Kiπa u Dalmaciji pada veÊ tridana. U Marini kod Trogira oborinske i bujiËne vodesa okolnih brda izazvale su plavljenje mjesta. Poplavljenesu kuÊe, podrumi, ugostiteljski objekti, ceste, pavatrogasci stalno ispumpavaju vodu. ©teta je vrlo ve-lika, opÊina je proglasila izvanredno stanje. Voda jeizbijala iz vrulja, u kuÊama je bila visoka od pola me-tra, do metar i pol. Poplavljene su bile i Vodice.

8./9. studeni 2008.

Pijavica, na moru ispred Rovinja. Dolaskom naobalu je oslabila, pa nije bilo πtete.

12. studeni 2008.

Potres, u Zagrebu. Dogodio se u 8 sati i 15 minu-ta. Epicentar je bio u podnoæju Medvednice. Magnitudaje bila 2.0 po Richteru, a intenzitet je procijenjen naIII do IV stupanj MCS ljestvice. ©tete nisu zabiljeæene.

50


13. studeni 2008.

Grmljavinsko nevrijeme, obilne oborine, tuËa,zahvatili su Pulu. Veliki broj podruma, prizemnihprostorija i garaæa je poplavljen. Nastale su poteπkoÊeu prometu, s obzirom da su bile poplavljene i promet-nice i trgovi. Voda je na mjestima bila duboka auto-mobilima do volana. Nestalo je struje, a gromovi suizazvali viπe poæara. U prekidu su bile i telefonskelinije. U sat vremena palo je preko 30 litara kiπe pom2, πto je stvorilo bujice koje su nosile liπÊe i πlju-nak, te drugi materijal koji je zaËepio odvodne πah-tove. Vatrogasci su morali ispumpavati poplavljeneprostorije. U jednoj osnovnoj πkoli poplavljen je biozbog loπeg krova drugi kat, πteta je velika. Graanise nisu mogli vratiti s posla zbog nemoguÊnostikretanja ulicama, ili su im automobili bili poplav-ljeni. Izlio se kanal Pragrande. TuËa koja je padalaje bila veliËine graπka. Jaki vjetar sruπio je jedno sta-blo.

14. studeni 2008.

Potres, istoËno od Dubrovnika. Dogodio se u 14sati i 26 minuta. Magnituda je bila 4.3 po Richteru,a intenzitet je procijenjen na V do VI stupanj MCSljestvice. Epicentar je bio na graniËnom podruËjuizmeu Hrvatske i Crne Gore. Na viπim katovimazgrada tresli su se lusteri i padali predmeti sa poli-ca. U Staroj Mokoπici popucali su zidovi na dvijecrkve, drugih dojava o πtetama nije bilo.

Slab urod maslina zbog suπe

Poplavljene prometnice u Puli

13. studenog 2008.

Zlatna vrata (Porta Aurea) u Puli

13. studenog 2008.

51


21. studeni 2008.

Snijeg. Na Biokovu je palo 15 cm snijega, na

Plitvicama ga ima 8 cm, u OtoËcu 1 cm. Snijeg je pao

i na Sljemenu (4 cm) i Papuku, ali bilo ga je i na otoku

BraËu. Bura je u Dalmaciji puhala brzinom 120 do

140 km/h. Padala su stabla i lomile grane, a bilo je i

sruπenih stupova i prometnih znakova. Trajektne lini-

je prema BraËu bile su u prekidu.

22. studeni 2008.

Olujni vjetar. U Osijeku su se ruπila stabla, oπteÊenisu tramvajski vodovi, pa je tramvajski promet stao.

24. studeni 2008.

Snijeg, pao na ΔiÊariji. U RaËjoj Vasi ga je pa-lo oko 15 cm, ralice su morale Ëistiti ceste. Temperaturaje bila oko -7°C.

Posljedice olujnog vjetra u Osijeku, 22. studenog 2008.

Izletiπte Jankovac na Papuku, 21. studenog 2008.

Snijeg na ΔiÊariji, 24. studenog 2008.

»iπÊenje prometnica na ΔiÊariji, 24. studenog 2008.

52


Olujno jugo, u dolini Neretve otpuhalo plas-tenike. Jugo je puhalo brzinom oko 90 km/h. Porednajlona stradale su i æeljezne konstrukcije. Propalaje sva poljoprivredna proizvodnja u njima.

27. studeni 2008.

Niske temperature zraka. U Crnom Lugu uGorskom kotaru izmjereno -11°C. To je mjesto tajdan bilo najhladnije u Europi.

28. studeni 2008.

Plimni val, u uvali Kale u Veloj Luci. Razinamora poveÊala se za viπe od metra. More je uπlo uobjekte blizu obale i priËinilo znatnu πtetu. U luci jepotopljeno nekoliko barki, a jedan se veÊi turistiËkibrod nasukao. U moru je zavrπilo i nekoliko automo-bila.

30. studeni 2008.

BujiËne vode, sruËile se sa Velebita u naseljeBuπane kod GospiÊa. Za samo par sati popunjeni susvi potoci i kanali, a voda je uπla u objekte.

Jako jugo, ruπilo stabla u Rijeci i okolici. OπteÊenoje i nekoliko vozila i kroviπta.

Plimni val u Veloj Luci, 28. studenog 2008.

bilten 11 08radar.dhz.hr/~stars2/bilten/2008/bilten1108.pdfgodina xxii studeni 2008. meteorolo©ki i...

Documents