bilten_11

15
Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 1 49.međunarodni dječji festival Šibenik, Hrvatska Održava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića Impresum Nakladnik: Šibensko kazalište i MDF Za nakladnika: Dragan Zlatović Glavna urednica: Grozdana Cvitan Pomoćnica urednice: Rebbeca Mikulandra Fotoreporter: Radovan Goger Grafičko oblikovanje: Luka Čanković Voditelj unosa: Nino Milin Tehnička podrška: Krešimir Vrcić Redakcija: Ante Baran, Anja Buneta, Ivana Čičmir, Iva Dominović, Toni Dominović, Anđela Đelalija, Antonija Gojanović, Lucija Grubić, Dora Josipović, Željana Karega, Ana Marija Krnić, Bruna Kulušić, Antonia Miliša, Josip Mrđen, Lora Pavlinović, Roko Pavlinović, Marko Prgin, Iva Sladić, Nikola Sladić, Lucija Šupe, Luciela Tolo, Lorena Ujević, Marija Vukšić Telefon uredništva: (022) 200-062 www.mdf-si.org

Upload: pro-web

Post on 18-Nov-2014

1.097 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 1

49.međunarodni dječji festival Šibenik,Hrvatska

Održava se pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske

Stjepana Mesića

Impresum

Nakladnik: Šibensko kazalište i MDFZa nakladnika: Dragan Zlatović

Glavna urednica: Grozdana CvitanPomoćnica urednice: Rebbeca Mikulandra

Fotoreporter: Radovan GogerGrafičko oblikovanje: Luka Čanković

Voditelj unosa: Nino MilinTehnička podrška: Krešimir Vrcić

Redakcija: Ante Baran, Anja Buneta, Ivana Čičmir, Iva Dominović, Toni Dominović, Anđela Đelalija, Antonija Gojanović,

Lucija Grubić, Dora Josipović, Željana Karega, Ana Marija Krnić, Bruna Kulušić, Antonia Miliša, Josip Mrđen, Lora

Pavlinović, Roko Pavlinović, Marko Prgin, Iva Sladić, Nikola Sladić, Lucija Šupe, Luciela Tolo, Lorena Ujević,

Marija Vukšić

Telefon uredništva:(022) 200-062

www.mdf-si.org

Page 2: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009.Norastr. 2

Deseta press konferencijaJučer je održana 10. press kon-

ferencija. Pero Mioč predstavio nam je goste iz Rumunjske 'The Comic Opera for Children' koji su 29. lipnja 2009. odigrali predstavu Pigmalion. Ravnateljica teatra re-kla nam je da je njezin prvi dolazak u Šibenik bio 2003. godine. Tada je na repertoaru bio 'Gospodin Bruskino', a drugi put 2006. go-dine sa baletom temeljenim na rumunjskoj bajci. Prvi dolazak je bio sretan jer su nakon toga uslije-dila brojna putovanja (Francuska, Južna Korea, Indija…). Osvojili su 12 nacionalnih i 6 međunarodnih nagrada. Jedan od najvažnijih festivala je upravo šibenski MDF. Oduševljena je atmosferom i gledateljima. Sudionicima press konferencije podijelila je DVD-e 'The Comic Opera for Children'. Izvode oko 140 predstava svake godine, imaju razne radionice. Nji-hove predstave pogledalo je preko 40 tisuća gledatelja. Vrlo često surađuje s poznatim koreografom Miahaem Babuškom. Dubravko Jelačić Bužimski, redatelj dram-skog programa je uživao u plesu i baletu. Smatra da je bilo obilje po-nuda i da je to jedan lijepi poklon te da je dodatak folklora dobitak, a ne višak. S oduševljenjem je pratio najmlađe izvođače. Zahvalan je na izvedbi Pigmaliona.

Jakša Fjamengo, književnik i publicist, istaknuo je fascinan-tnost predstave, no misli kako je za djecu predstava bila preduga. Sve je bilo pjesnički izraženo. Što se tiče najmlađe plesačice Jakša se složio s Dubravkom. Pero Mioč je istaknuo mali problem. Naime u isto vrijeme je nastupala i klapa More na 4 bunara pa je glasnoća bila prevelika.

Za glazbenu urednicu iz Ru-munjske predstava je bila spoj tradicionalnog i suvremenog, što se pokazalo uspješno. Cilj su djeca koja kroz izvedbe mogu naučiti o tradiciji. Bitno je djecu odgajati u tom duhu i da upoznaju kulturu. Rober Bob Greenwood, režiser i gost MDF-a, želio je biti pažljiv i iskren pri komentiranju izved-

be. Nije htio govoriti o samom sadržaju predstave, ali je morao komentirati tehničke probleme – osvjetljenje. On i njegova pratnja bili su pod 'udarcem' jakog svjetla. Drugi problem kojeg je primijetio je to što su djeca sjedila preblizu pozornice i prema njegovom mi-šljenju ometala plesače. Unatoč kritikama, svidjela mu se kosti-mografija i scenografija. Postavio je pitanje da li su ti plesovi izvorni. Urednica glazbe odgovorila mu je da su plesovi izvorni, no ne slaže se s tim da su djeca ometala plesače, jer je to ipak festival za djecu i ona su uživala. Predstava je rađena za prezentiranje na višoj pozor-nici i zato su nastali problemi sa svjetlom. Izdvojila je autentičnu i tradicionalnu pjesmu.

Nakon razgovora o Pigmalionu i srdačnog pozdrava gostima iz Rumunjske Pero Mioč je pozvao redateljicu Snježanu Banović iz ka-zališta 'Mala scena' koje je 29. lip-nja izvela predstavu 'Debela' Silvije Šesto Stipančić. Ta se knjiga nalazi među sto najboljih djela za edu-kaciju djece. Potom je redateljica Snježana pozdravila sve prisutne i objasnila kako glumci zbog obveza nisu mogli prisustvovati sjednici. Ova predstava je imala premje-ru prije 15 mjeseci i od tada se izvodila preko 100 puta, ne samo u Hrvatskoj već i u inozemstvu.

Kao redateljica najviše voli režirati ženske komade (predstave). Izved-ba 'Debela' govori o problemima odrastanja, o izgradnji vlastitog sa-mopouzdanja. Osim što je režirala, Snježana je i sama izabrala glazbu.

Kada je Dubravko Jelačić Bu-žimski vidio predstavu, znao je da će je pozvati na festival. Misli kako je glazbena kulisa sjajna. Pohvalio je publiku i naravno glumce koji su bili energični i dominantni. Najviše mu se svidjela glumica Ana Begić. Jakša Fjamengo je za-dovoljan predstavom. Ana Begić se sigurno može poistovjetiti sa Bridget Jones. Istakao je dubinu reakcije publike.

Za Roberta Greenwooda pred-stava je bila sjajna. Tu je napokon mogao reći i pohvale za razliku od prošle predstave o kojoj se rasprav-ljalo na prošloj pressici. Iako ne govori hrvatski, prijevod mu nije bio potreban, jer je razumio igru riječi. Glavna glumica Ana Begić ga je oduševila i misli da bi mogla nastupiti na svakom festivalu. Primijetio je da Hrvati mogu reći više riječi u jednom dahu nego itko drugi. Za kraj Snježana se zahvalila na svim tim pohvalama. Pero Mioč zahvalio je sudionicima rasprave na 10. jubilarnoj press konferenciji.

Ana-Marija Krnić i Josipa Mileta, 7. razred

Page 3: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 3

Previše govora

VeseloGlumci samo djeca

Jučer u 19 sati u kazalištu je održana predstava 'Vesela polutka' u izvedbi Virkove lutkarske druži-ne. Predstava je izvedena povodom predstavljanja slikovnica, a njen redatelj je Sergej Mioč. Kazalište je bilo puno osim par mjesta u parteru. Predstava je započela uz veliki pljesak koji je pratio ovu izvedbu cijelo vrijeme od početka do kraja. To je zanimljiva lutkarska predstava u kojoj ima dosta teksta, ali ima i

glazbe koja se svaki put ponavlja nakon govora nekog lika. Predstava je bila zaista odlična, ali je po meni moglo biti manje govora, jer je to djeci u kazalištu bilo malo dosadno, ali nema veze. Publika je male glumce nagradila ogromnim pljeskom i tako je završila još jedna kazališna predstava.

Marko Prgin, 6. razred

Jučer u 19 sati u kazalištu je na-stupala Virkova lutkarska družina iz Šibenika s predstavom ‘Vesela polutka’. Predstava je zabavna i vesela. Lutke su šarene, a predstava prikazuje svijet lutaka. Predstava mi se svidjela jer je bila zabavna i smiješna.

Anja Buneta, 4. razred

Jučer je Virkova lutkarska družina u kazalištu izvela 45-mi-nutnu predstavu ‘Vesela polutka’. Predstavu je režirao Sergej Mioč. Kazalište je bilo popunjeno, ali ovaj put je novinarska imala par-ter pa smo mogli u miru pogledati predstavu. Impresivno je da su

glumci bili samo djeca, osnov-noškolci. Svaka scena popraćena je gromoglasnim pljeskom, kao i kraj predstave. Predstava je bila većinom za mlađu djecu, ali je svejedno bila zanimljiva i nama starijima.

Iva Dominović, 6. razred

Čarapa, ruka i djevojčicaJučer je u kazalištu s početkom u 19 sati počela

predstava u izvedbi Virkove lutkarske družine iz Ši-benika. Bili smo ponosni što je predstavljena i naša predstava iz Šibenika. Ova je lutkarska predstava jučer prezentirana povodom predstavljanja slikov-nice, koje je izdavač MDF. Glumila su djeca koja su nas oduševila svojom glumom, entuzijazmom i energijom. Naime, radilo se o tri lutke: čarapa, ruka

i djevojčica. Ruka i čarapa probudili su djevojčicu iz dubokog sna. Ona se zbog toga ljuti i želi da joj oni odmah vrate taj san. Na pozornicu su još bile prika-zane i marionete. Djeca i njihovi roditelji sačinjavali su većinu publike. Posebno me fascinirao glas jedne glumice. Na kraju su kao i uvijek glumci dobili pljesak za svoju dobru predstavu.

Josipa Mileta, 7. razred

Page 4: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009.Norastr. 4

Bilo je dosadno velikima

Nikola u kontri, uobičajeno

Lutke na Šibenski način!

Domaće je domaće

Jučer se u kazalištu odigrala predstava 'Polutke' šibenskog kazališta 'Virko'. U predstavi su predstavljene lutke: rukavica, čarapa i lutka Ginjolina. Tijekom predstave

glumci predstavljaju različite lutke s njima ili bez njih. Predstava se svidjela maloj djeci, ali meni je bila dosadna.

Ana-Marija Krnić, 7. razred

‘Vesela polutka’ naziv je kazališne predstave koja je mene zgadila. Predstava je bila dosadna. Iako su se trudili uspjeha nije bilo. U predstavi se radi o jednoj lutki koja usne te je probude smrdljiva čarapa i rukavica

te zahtjeva da ga vrate. No lutka poslije sazna da joj je rođendan te joj čestitaju sve lutke iz cijelog svijeta. Gi-njol bude iznenađen. To je bila najdosadnija predstava.

Nikola Sladić, 6. razred

Sinoć u 19 sati u našem kazalištu je na-stupila Virkova lutkarska družina iz našeg domaćina Šibenika, s predstavom 'Vesela polutka'. Predstava mi se svidjela prvo zbog

toga što je domaća i zbog toga što su samo djeca sudjelovala i lijepo su izvela predstavu. Nagrađena su velikim pljeskom.

Željana Karega, 6. razred

‘Ova nam vesela predstava pri-kazuje svijet lutki na šibenski način’. Mlade šibenske glumačke nade opi-suju kako postati poznate lutkarske zvijezde. Naravno, da bi nam prikazali kako to postići, održali su malu lut-

karsku predstavu iza kulisa nalik na velike u kazalištu. Tri mlade glumice, načas djevojčice, a načas čarapa, ruka-vica i Ginolina, govore o prekinutom snu kojeg je potrebno opet usnuti i ostvariti. Glumice iz našeg kazališta

Virko bile su potpuno obučene u crno s rukavicama i kapama što je rezulti-ralo znatiželjom publike. Za razliku od jučerašnje predstave našlo se koje prazno mjesto.

Anđela Đelalija, 7. razred

Zanimljivi efektiDana 30. lipnja u 21 sat odr-

žana je poljska predstava ‘Zeleni putnik’. Gledalište je većinom bilo popunjeno. Uvodi govor održao je Pero Mioč pozdravivši goste i gledatelje. Budući da je predstava održana na poljskom većinu nisam razumjela kao ni većina gledatelja. Scenografija je bila jednostavna i zanimljiva, kao i raznolika i ma-štovita kostimografija. Uz izvrsnu glumu glumci su pjevali i plesali, a cijela predstava bila je popraćena zanimljivim efektima. Odmah na početku predstave na pozornici se

našao jedan natpis na hrvatskom: ‘Zelenima pristup zabranjen’. Po meni glumci su dobro glumili, samo je bilo bez veze što nije bilo prijevoda. Ipak, to baš i nije uve-like utjecalo na moj cjelokupni dojam predstave. Inače predstava je nastala po književnom djelu poljske književnice Lilijane Bar-dijewske. Na završetku publika je glumce zasluženo nagradila gro-moglasnim pljeskom. Predstava se činila zanimljiva, šteta što je nisam razumjela.

Ivana Čičmir, 7. razred

Page 5: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 5

Najdojmljivija scenografijaSinoć u 21 sat na ljetnoj pozor-

nici odgledali smo predstavu 'Zeleni putnik'. Zeleni putnik glavni je lik po kome je i predstava dobila naziv. Iako živi u svom kraju, preko noći postaje zeleni čudak jer tad više ne pripada svom kraju. Prijatelji se od-vraćaju od njega, a njemu preostaje samo jedno, a to je bijeg od doma.

Lutanje mu je jedina nada u bolji život. Putem susreće mnoge druge stvorove, ali ne odustaje od svog putovanja koje prate brojne nepo-dopštine. U ovoj predstavi posebno me se dojmila scenografija, koje je u ostalim predstavama nedosta-jalo. Lepršave haljine i raznobojni kostimi dali su cjelokupan dojam

čitavom scenskom nastupu. Iako nismo mogli ništa razumjeti mogli smo shvatiti o čemu se zapravo radi. Smatram da je trebalo puno truda i snage za napraviti ovakvu predstavu. Predstava je bila i više nego dobra i to je bilo dovoljno da napišem nešto ovakvo.

Antonia Miliša, 7. razred

Neobična scenografijaSinoć s početkom u 21 sat na ljetnoj pozornici

nastupali su naši gosti iz Poljske s predstavom 'Zeleni putnik'. Glumci su tijekom predstave bili razigrani i iskoristili su cijelu pozornicu. Scenografija je bila

neobična. Predstava mi se svidjela, kostimi su tako-đer lijepi i jako su mi se svidjeli. Jedina zamjerka je bila ta što nije bilo prijevoda.

Željana Karega, 6. razred

Page 6: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009.Norastr. 6

Perin kratki tečaj

Razumjela samo Peru

Broširano i efektno

U utorak 30. lipnja na ljetnoj pozornici održana je predstava zanimljivog naziva ‘Zeleni patuljak’ (???). Na početku same predstave Pero Mioč najavio je pred-stavu uz kratki tečaj poljskog jezika. Prepričao nam je ukratko sadržaj jer je predstava bila na poljskom, pa da lakše možemo pratiti. Priča je zapravo o životinjama koje su se upravo probudile iz zimskog sna i svatko se trudi istaknuti. Kako vrijeme prolazi tako se sve

mijenja, kako i boja neba, tako i životinja. Jedino je zeleni putnik uvijek zelen. Predstava je jako zanimljiva i na vrlo jednostavan način su uspjeli dočarati život životinja. Scenografija je također bila jednostavna ali i učinkovita (kako bi se reklo). Glumci su bili izvrsni, no jedina stvar koja mi je općenito smetala je to što nisam razumjela predstavu pa nisam uživala do kraja.

Lucija Grubić, 7. razred

Na ljetnoj pozornici održana je predstava ‘Zeleni putnik’. Uvodne riječi o predstavi rekao nam je Pero Mioč. To je bio jedini dio predstave koji sam razumjela. Predstava mi se činila vrlo zanimljiva. Glumci su bili vrlo raspjevani i rasplesani. Kostimografija mi se vrlo svidjela. Jedina zamjerka predstavi je to što je održana na poljskom jeziku. Izgledalo je kao da glumci govore neke bezvezne riječi koje nitko ne

razumije. Mislim da ova predstava uopće nije trebala biti na MDF-u bez prijevoda na hrvatski jezik. Glumci su samo letali po pozornici dok ih je publika pokušavala nešto razumjeti. Gledatelji su se među-sobno smješkali jedni drugima. Najbolji dio predstave bio mi je dok su plesali i pjevali. Na kraju predstave gledatelji su glumce nagradili pljeskom.

Antonia Gojanović, 7. razred

Predstava ‘Zeleni putnik’ odr-žana na ljetnoj pozornici. Glumci su predstavu održali na poljskom jeziku pa smo zato prije prikazi-vanja dobili brošuru o predstavi i njezinom tijeku radnje. Predsta-

va je protekla uz opće brbljanje i učestalo bježanje s pozornice. Bilo je veoma efektno i umjetnič-ki obrađeno. Glazba je ipak bila malo preglasna, a pogotovo zvuk grmljavine koji je svima parao

uši. Glumci su imali zanimljive kostime te veoma dinamičnu scenografiju. Predstava je bila vrlo zanimljiva te se nadam da se svidjela ‘velikim facama’.

Ante Baran, 7. razred

Page 7: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 7

Jezična barijera dobre predstave

U predstavi 'Zeleni putnik' scenografija je bila odlična. Sve je bilo raznobojno i bilo je lijepo što je bilo puno glazbe i plesa. Glumci su bili jako uživljeni u svoje uloge i bili su odlični. Jedini je nedostatak bio to što je predstava bila na poljskom jeziku koji nitko, ali ama baš nitko nije razumio. Mnogi su došli na ovu predstavu jer su očekivali da će biti i prevoditelj kao i prošle godine na predstavi 'Posljednji tatica' koja je također iz Poljske. Jezična barijera jako je utjecala na gledanost ove predstave pa je do kraja predstave bilo upola manje gledatelja nego na početku. Oni su mogli imati barem malo obzira prema gostima iz Poljske, koji su predstavu odlično izveli. Jasno mi je da nije bilo moguće uključiti prevoditelja jer bi to znatno usporilo tijek pred-stave, ali je onda zbog toga nisu trebali pozvati na MDF. Meni se predstava jako svidjela i mislim da je zaslužila veću gledanost, ali nestrpljivoj šibenskoj publici se nije svidjelo to što sve nije bilo jasno 'crno na bijelom'. Predstava 'Zeleni putnik' je bila zbilja dobra, jedna od boljih na ovom MDF-u i šteta što je publika nije odgledala do kraja.

Dora Josipović, 7. razred

Dobar dinosaurus i brat ToniIznenađenje! Ili je barem meni

bilo. Jučer je Gorica bila puna, pre-puna. Srećom brat Toni je došao ranije i zauzeo mjesto i za mene. Iznenađenje mi je bilo zato jer sam očekivala da će doći samo manja dje-

ca, ali sam se prevarila. Bilo je mladih i starih, to jest bilo je čak nekih baka i djedova. Glavni lik filma je kako naslov govori 'Velika avantura ma-log dinosaura', dakle mali dinosaur Iki koji prolazi kroz mnoge zgode

i nezgode. Bilo je moram priznati zanimljivo i uživala sam gledajući. Ako netko još nije pogledao, a ima u obitelji nekog mladog člana, ovo je pravi film za njega.

Iva Dominović, 6. razred

Page 8: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009.Norastr. 8

Film je bio napet

Jučer sam gledao 'Velika avan-tura malog dinosaura'. Bilo je super, dobro se čulo. Smetalo mi je što su neki dječaci laserom svi-jetlili po filmskom platnu. Bilo je dobro što se publika nije gađala. Film je bio napet.

Toni Dominović, 2. razred

Film za najmlađeSinoć smo u 21:15 po običaj-

nom ritualu sjele na glavačke na skale i htjele u miru pogledati film 'Velika pustolovina malog dinosaura'. Film mi se i nije baš svidio jer je bio za najmlađe. Mali dinosaur nije baš oduševio goričku publiku koja je sve više i više napu-štala goričke skale. Žao mi je što moram reći, ali film je zaokupio pažnju mlađih te su većina publike bila mala djeca, pa ni gađanja nije

bilo. Film uopće nije ispunio moja očekivanja. Žao mi je!!!

Iva Sladić, 7. razred

Radionica igranog filma'Moja druga radionica' se zove radionica igranog

filma. Voditelj ove radionice se zove Vedran Šamanović, a voditelj montaže je Saša Čelan. Trajala je od 21. lipnja do 28. lipnja. U njoj smo smišljali film koji ćemo snimiti, pravili sinopsis i scenarij, te na kraju to proveli u djelo. Prvi dan smo slušali priču. Što smo smislili možete vidjeti u petak u kazalištu na radioničkoj filmskoj produkciji. Drugi dan smo smišljali sinopsis i scenarij. Sinopsis je

sažeto prepričano djelo koje se koristi za lakše pisanje scenarija. Zatim smo stvarali knjigu snimanja, gdje smo nacrtali svaki kadar u različitim položajima. Nakon toga je došlo ono najvažnije: snimanje filma. Snimanje je bilo teško i naporno, ali smo ipak s tim došli do kraja. Neću vam ništa odavati, jer kažem vam još jedanput, dođite u petak u kazalište i pogledajte promociju.

Josip Mrđen, 6. razred

Glazbena radionica Billa Conora

Page 9: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 9

Razgovor s Josipom Miletom

Njihova razmišljanjaMoja kolegica i novinarka

Nore, Josipa Mileta, više je od obične novinarke: ona je pred-sjednica dječjeg vijeća društva Naša djeca. S njom sam popričala o uspjesima u školi, o privatnom životu, o poslu i o bilo čemu.

NORA: Kako se osjećaš i nosiš ulo-gom predsjednice dječjeg vijeća?JOSIPA: Bila sam veoma iznena-đena, kad sam bila izabrana nije bilo očekivano, smatrala sam to novim iskustvom i odradit ću to kako treba.NORA: Što bi promijenila da mo-žeš u vezi s MDF-om i u školi?JOSIPA: U vezi MDF-om bih da se predstave održavaju dva puta i da ima više uličnih programa te naravno da se udostoje uvidjeti potrebe nas novinara. U vezi škole mislim da ima previše izbornih predmeta i to je veliko optereće-nje za učenike (rasteretila bih ih).

Vrši se velik pritisak na njih i novi HNOS ne rasterećuje - nama je to dodatno opterećenje. NORA: Što bi poručila sadašnjem gradonačelniku?JOSIPA: Kao prvo bi mu čestitala i zaželjela daljnji uspjeh. Željela bih da sve ono što je obećao ispuni, da učini Šibenik još ljepšim i ugod-nim za život, da se svakome pruži prilika, da svi mladi imaju posao i da bude ljepše svim njegovim stanovnicima.NORA: Jesi li naišla na zavist kod vršnjaka? Kakva im je bila reakcija kad su saznali da si predsjednica dječjeg vijeća?JOSIPA: Čestitali su mi i zaželjeli mnogo uspjeha. Ne vidim da je itko bio ljubomoran. Ako je lju-bomoran, nema razloga zato što život svima pruža prilike.NORA: Koliko si uspješna u školi?JOSIPA: U školi sam dosta uspješ-na, idem na natjecanja iz biologije,

kemije i zemljopisa i uvijek sam među prvih troje. Po tome sama zaključuješ koliko sam uspješna.NORA: Tko ti je podrška?JOSIPA: Prvo moji roditelji koji me savjetuju da se ne preforsiram, da su mi zdravlje i prijatelji na pr-vom mjestu te da toliko ne učim, da se malo odmorim i opustim.NORA: Kad si postala predsjed-nica dječjeg vijeća da li su ti se ostvarili snovi?JOSIPA: To je teško odgovoriti, ostvario mi se samo dio snova, jedan mali djelić.NORA: Da li bi radije birala moć, vlast, predsjedničku fotelju i novac ili život koji sad imaš (tri razloga)?JOSIPA: Izabrala bih svoj sadašnji život zato što se ne volim previše izdvajati, biti ono što jesam, biti sretna i zdrava, to mi je najbitnije.NORA: Hvala!!!

Iva Sladić, 7. razred

Page 10: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009.Norastr. 10

Razgovor sa Sanjom Polak

Djevojčice se prepoznajuNa Dobriću je sinoć nastupila

književnica Sanja Polak. Čitala je iz svojih knjiga, odgovarala na pitanja Dori iz NORE i podijelila tri knjige publici. Nakon toga odgovorila mi je na neka pitanja.

NORA: Dobra večer! Za početak, ukratko nam opišite kako Vam je na MDF-u?SANJA: Prekrasno je. Mogla bih na to pitanje odgovoriti pišući nekoliko stranica, ali upozorili ste me riječju «ukratko».NORA: Što mislite o svojoj publici?SANJA: Zahvalna sam publici na svakoj pročitanoj stranici onoga što sam napisala. Sretna sam što mi književni susreti pokazuju da djeci nije dosadno što pišem. Kažu da su im moje priče zanimljive, šaljive i zgodne. Djevojčice se u mnogim opisanim situacijama prepoznaju, pišu mi pisma, šalju poruke elek-troničkom poštom. Zadovoljna sam kad mi se obrate i sretni roditelji koji kažu da sam im svojim tekstovima pomogla da djeca zavole čitanje.NORA: Da možete vratiti vrijeme, biste li ponovno odabrali posao dječje spisateljice ili neki drugi? Zašto?SANJA: Ne treba vraćati vrijeme jer proživljeno vrijeme, svaki trenutak obogaćuje čovjeka ako to želi. Od-lično se osjećam kao spisateljica i učiteljica i ništa ne bih mijenjala. Baš mi je ovako dobro. Pogotovo kad me zbog toga što pišem pozovu u Šibenik na dječji festival. Ima li što bolje?!NORA: Što mislite o svojoj karijeri?SANJA: Ne mislim o karijeri. Mislim kako da svaki dan iskoristim za nešto lijepo i dobro. Ako davanje i primanje lijepog i dobrog gradi karijeru mislim da mi je karijera lijepa i dobra.NORA: Jeste li sretni što ste dječja spisateljica?SANJA: Jesam dok pokazujem na-pisane knjige i vidim kako ih djeca čitaju. Nisam kad osjetim poziv da napišem nešto novo. Tada me sve boli. I teško mi je početi pisati.

I strah me je hoće li to biti dobro. I teško mi je sjediti sama u sobi i pisati. Ali to stvara neku životnu ravnotežu. NORA: Pročitala sam serijal vaših knjiga «Dnevnik Pauline P.» i odu-ševila sam se. Što vas je inspiriralo?SANJA: Paulina P. je lik, mogli bismo reći metafora, za mnoge djevojčice koje nas danas okružuju. U početku željela sam pisati o dje-vojčici sa svakodnevnim veseljima i brigama, ali ipak svakoj dodati malo literarnog začina. Priče su nastajale, djeca su ih čitala i nakon čitanja govorila: - Hoćemo još. Ponekad su me inspirirala sjećanja iz vlastitog djetinjstva, ponekad situacije kod kuće, ponekad događaji mojih uče-

nica i učenika u razredu. Inspiracija obično padne s neba i teško je o njoj nešto pametnije reći.NORA: Što vam je bila inspiracija za pisanje knjige «Petrica Pričali-ca»? Postoji li takvo dijete u vašoj okolini?SANJA: «Petrica Pričalica» je knjiga o prijateljstvu. Knjiga nas podsjeća koliko je važno poštovati prijatelje, čuvati ih i razumjeti bez obzira na sve. Mnoge djevojčice vole pričati. Mnogi odrasli nemaju vremena ili ne znaju slušati djevojčice. Zbog toga sam odlučila izmisliti lik koji će pisanjem o prijateljicama i prija-teljima utažiti želju jedne brbljave djevojčice koju baš ne slušaju previ-še. Svaki Petrin prijatelj po nečem je specifičan i njegov odnos prema lju-dima, pojavama ili stvarima pokreće

radnju koja obično sretno završava.NORA: Osim što ste spisateljica, urednica ste časopisa za djecu «Prvi izbor». Jeste li zadovoljni tim poslom?SANJA: Jesam. Lijepo je svaki mje-sec s pedesetak marljivih, kreativ-nih, dobrih i pametnih suradnika stvoriti stotinjak stranica vrijednog materijala kojem se raduje više od 30.000 djece u našoj domovini.NORA: Imate li neki hobi u slobod-no vrijeme? Ako imate, koji?SANJA: Volim saditi cvijeće, pjevati karaoke, plesati i voditi Flokija u šetnju.NORA: Kako djeca primaju vaše knjige?SANJA: Večerašnji susret na Do-briću može poslužiti kao odgovor na pitanje. Bilo je mnogo djece s mojim knjigama u ruci, mnogo ih je došlo do mene i reklo da im se knjige sviđaju i da žele da i dalje pišem. Tijekom pisanja razmišljam hoće li me djeca razumjeti, hoću li im biti dosadna. Pokušavam se nakon pisanja pretvoriti u deseto-godišnju djevojčicu i pročitati što sam napisala. NORA: Koja Vam je knjiga bila omi-ljena u djetinjstvu?SANJA: Ima ih nekoliko. «Emil i detektivi», «Blizanke», «Koko u Pa-rizu», «Mama, volim te»…NORA: Što ste kao dijete htjeli po-stati kad odrastete?SANJA: Glumica ili učiteljica.NORA: Da sretnete zlatnu ribicu, koje biste 3 želje zaželjeli?SANJA: Prva, da dugo živim i stvaram lijepo i dobro. Drugo, da mi obitelj bude zdrava s uobičaje-no urednim životom. Treće, da s uobičajeno normalnom i zdravom obitelji posjetim sve kontinente s najzanimljivijim zemljama.NORA: Želite li poručiti nešto čita-teljima NORE?SANJA: Ovaj tekst je pri kraju, ali vi i dalje nastavite čitati. Knjige, knjige, knjige…

Hvala vam na intervjuu!Lori Pavlinović, 5. razred

Page 11: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 11

Edukativna lutkoslovnicaRazgovor sa Sergejom Miočem

NORA: Što vi to kao redatelj 'Vesele polutke' možete reći o njezinom nastanku?SERGEJ: Predstava je nastala na temelju jedne zbirke poezije o svjet-skim poznatim lutkama. Ja sam opisao jednu ili dvije pjesme koje smo imali na čitalačkim pokusima u Virku, a djeci su se jako svidjele pa sam odlučio napisati cijelu zbirku pjesama. Kad sam napisao svi mali glumci su je naučili napamet, onda smo pokušali napraviti slikovnicu. Tako je došlo do slikovnice koja će biti izdana u produkciji MDF-a. Za nagradu, djeca zajedno sa mnom, su napravila ovu predstavu koju ste imali priliku vidjeti. Ovo nije klasična predstava, to je vrsta slikovnice, koju su maleni glumci listali umjesto nas. Budući da slikovnica još nije izišla iz tiska, oni su bili zaduženi da nam je na neki način izlistaju i predstave ono najljepše iz nje. Naravno, tu je jubilej, 200 godina lutke Ginjol, najpoznatije svjetske lutke koja već početkom 19. stoljeća izazivao bure smijeha, a tako nasmijava i dan danas. Bez obzira na ovu predstavu, imali smo u planu osnovati lutkarsku družinu, jer je 1968., prije 40 godina, prestao s radom jedini profesionalni lutkarski ansambl, kada je svaki član otišao na svoju stranu. No, mislim da sam ovaj put napravio pametnu stvar kada sam osnovao ansambl s djecom u dobi od 8-10 godina i znam da će oni tu ostati bar još 10 godina, a za to vrijeme se može napraviti dosta lijepih stvari. Tko zna, možda se netko od njih zaljubi u ovaj posao pa upiše Lutkarsku akademiju u Osijeku ili negdje bliže. Ja ću nasto-jati s pažnjom odabrati one koji su najdarovitiji za ovaj poziv, a ukoliko oni ne budu imali želje, barem će biti bolji mladi ljudi, znat će neke stvari za koje su druga djeca zakinuta. Ova predstava je već gostovala u Zagrebu, Gospiću, Sisku i sada na MDF-u. Ima dosta stvari, koje su utjecale na oda-bir i nastanak ove predstave.NORA: Predstava je namijenjena dje-ci, međutim, mislite li da ona treba odraslima, jer oni također ne znaju za sve ove lutke?SERGEJ: Naravno, kod nas su uvri-

ježene lutke ginjol i marioneta, ako netko zna još neku, platit ću mu piće. U ovoj ste predstavi mogli vidjeti, uz ove dvije vrste pojavljuju se i druge lutke. Recimo bunraku, kojom igraju tri ili četiri glumca ili javajka, no za nju znam da je gledateljstvo poznaje pa lutka sjena. Također su gledatelji vidjeli da lutka može biti i cipela, pa čak i dijete - najljepša lutka. Možda nismo znali da se slikovnica može prezentirati u ovom obliku, a ja sam najsretniji jer su djeca tu slikovnicu predstavila na ovakav način, gotovo sam mogao reći da je to predstava, što jest iako to nije bila namjera. Ja to nazivam edukativnom lutkoslov-nicom, predstavljanje lutaka, mjesta odakle oni dolaze te njihove tehničke osobine. Zmaj iz Kine, sicilijanka iz Sicilije, bunraku iz Japana, javajka s otoka Jave, čak i miš koji je protrčao kao sastavni dio kazališta. Ako u garderobi nekome ispadne komadić hrane, to pojede i počisti se - on je važna stavka svakog kazališta. Ka-zalište koje nema miša, kao da i ne postoji. I miš može biti lutka. NORA: Kako su krenuli vaši teatarski početci?SERGEJ: Ja sam dramski pisac i scenarist, a usput, pošto dramska scena Virko nije na proračunu te si ne možemo priuštiti vanjskog reda-telja, čija cijena može biti i par tisuća eura, koje nemamo, ja preuzimam ulogu redatelja. Oni poznaju mene i ja njih, pa tu nema problema. Sve je jednostavnije kada se suradnici poznaju, te ako se sprijatelje tijekom niza godina, koliko smo mi zajedno. Glede mojih početaka, moj otac je igrom slučaja bio direktor Kazališta lutaka u Zadru. Mi smo imali stan is-pod pozornice, tako da sam do svoje 7. godine živio ispod pozornice. Kada nisam imao što raditi odlazio sam u radionice i gledao kako nastaju lutke i cijeli postupak rada predstave. To mi se, izgleda, sada, nakon 39. godine vraća i tako sam, zahvaljujući tome što u Šibeniku nema lutkarske scene, odlučio napraviti novu. U među-vremenu sam postao član UNIME, svjetske lutkarske organizacije. NORA: Recite nam nešto o samom ansamblu Virka…

SERGEJ: Ansambl Virka je šarolik. Imamo scenu za odrasle, srednjoš-kolce, djecu i lutkarsku scenu, koju su nazvali Lutkoslovnica. Nagrađujemo nadarenost, upornost i redovitost. Znači, tko je redovit i uporan, uz to ima i nešto nadarenosti, sigurno će i igrati. Nekada u jednoj predstavi net-ko iskoči iznad ostalih, pa se poslije razlijeni, udari mu slava u glavu. Tu su i godine, djeca ulaze u pubertet i druge stvari im postaju važnije. Međutim, uvijek dolaze nova djeca od 6 ili 7 godina, koja dolaskom u pubertet odlaze iz Virka, eventual-no ih ostane 5 ili 6, sada smo baš u tom prijelaznom razdoblju, mnogo članova otići će u srednjoškolsku sekciju ili iz Virka, no mlađi će doći na njihova mjesta. NORA: Kako izgleda rad s djecom, praktički od samog učenja govora?SERGEJ: Počinjemo od velikih slova pa sve manjih i manjih, do grčkih tragedija, Shakespearea, da bi se što bolje uvježbala tehnika govora. Zatim radimo na izgovoru pa na scenskom pokretu, govoru... Na-kon toga odjeli se tekst i vidi se tko može igrati. Obično svi misle da mogu igrati sve, ali ne mogu. Često roditelji misle da je njihovo dijete najdarovitije, a to misli svih 120. No, kasnije se na sceni vidi da sam ipak imao dobar njuh odabravši one koje sam odabrao, one koji su u tom trenutku najzagrijaniji i najdarovitiji, te za svoje godine, najnapredniji u toj kazališnoj igri. Oni su predani i vri-jedni, te imaju dobar govor, pokret, osjet za scenu i igru s rekvizitom, tremu koja ne prelazi u paniku. Sva-ki glumac mora imati tremu, ali ne da djeca da dobivaju prigodu igrati, trebaju prvo dolaziti godinu dana, proći će te muke i tegobe, tri puta tjedno po dva sata čitati isti tekst, ako to izdrže, dobivaju ulogu barem za upornost, ako ne za darovitost.NORA: Koliku ulogu igra osobnost glumca naspram osobnosti lika pri odabiru uloga?SERGEJ: Kada pišem tekst, već vi-dim tko će što igrati, jer ih dovoljno dugo poznajem.

Luciela Tolo, 8. razred

Page 12: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009.Norastr. 12

Jučer, danas, sutra

Zanimljivosti

Utorak, 30. lipnjaKazališni foaje 11 satiPRESS KONFERENCIJA

Kazalište 19 satiVIRKOVA LUTKARSKA DRUŽI-NA, ŠibenikVESELA poLUTKA, (povodom predstavljanja slikovnice), iz-dvač: MDF

Dobrić 20 satiKNJIŽEVNICI NA FESTIVALUSANJA POLAK

Ljetna pozornica 21 satTEATR LALEK BANIALUKABielsko Biala, PoljskaLiliana Bardijewska: ZELENI PUTNIK

FILMSKI PROGRAM 21,15Ulica don Krste Stošića VELIKA AVANTURA MALOG DINOSAURAAnimirani, 84 minute, Njemačka

NOĆNI PROGRAM 22 SATAKazališteŠPD KOLO

Srijeda, 1. srpnjaKazališni foaje 11 satiPRESS KONFERENCIJA>>>Predstavljanje MONTE LIBRIĆ-aUdruga Sa(n)jam knjige u Istri, Pula

Kazalište 19 satiGRADSKO KAZALIŠTE LUTA-KA, RijekaTahir Mujčić:VELA PRIČA O MIĆEG MORČIĆAZa predškolski i školski uzrast

Gradska knjižnica Juraj Šiž-gorić 20 satiKNJIŽEVNICI NA FESTIVALUMLADEN KUŠEC

FILMSKI PROGRAM 21,15Ulica don Krste Stošića HIGH SCHOOL MUSICAL 3: MATURANTIKomedija, glazbeni film, SAD, 112 minuta

NOĆNI PROGRAM 22 SATATrg 4 bunaraKLAPA BUNARI, Vodice

Četvrtak, 2. srpnjaKazališni foaje 11 satiPRESS KONFERENCIJA

Kazalište 19 satiKNJIŽEVNICI NA FESTIVALUMLADEN BJAŽIĆ17 malih i jedna velika priča

FILMSKI PROGRAM 21,15Ulica don Krste Stošića PRIČE ZA LAKU NOĆSAD, 99 minuta, Komedija, obi-teljski, fantastika

NOĆNI PROGRAM 22 SATALjetna pozornicaŠIBENSKA NARODNA GLAZBAkoncert

«Dijete ne nosi roda, nego se rađa iz sretnog trenutka svojih roditelja, a svoj mali mozak morate svakod-nevno zalijevati ovakvim pričama da ne bi uvenuo» jedna od mnogih poruka koje prenosi poznati književnik za djecu i novinar Mladen Kušec, koji je jučer na radost mališana, došao na Festival. Večeras u 20 sati moći ćete pratiti njegov nastup u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić, ali ne očekujte ozbiljne priče. On će vas pokušati sa najzanimljivijim naslovima svojih dosadašnjih knjiga nasmijati i razveseliti.

Također, danas je pristigao ukrajinski ansambl «Cirkus Studio Arlekino» iz Ilyčevska, Ukrajine, koji će u petak 3. srpnja na Ljetnoj pozornici održati predstavu «Circus Balaganchik». Želimo im dobrodošlicu.

Jučer je u gradskoj Vijećnici održan prijem za ruski, rumunjski i poljski ansambl, te za omiljene festivalske Kanađanine Roberta Greenwooda i Dana Luebkea, vlasnike kazališta Sun Ergos, te za Billa Connora, sklada-telja i dirigenta, voditelja glazbene radionice.

Slavica Čurković, voditeljica manifestacije Monte Librić – najmlađeg dijela poznatog pulskog sajma knjiga, jučer je stigla u Šibenik. Danas će na press konferenciji predstaviti Monte Librić.

Iz grada odlazi Sanja Polak, književnica za djecu s kojom intervju možete čitati u današnjoj Nori.

Page 13: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 13

Info

Vozni redovi brodova:Iz Šibenika za Jadriju: 9:00; 11:00; 13:00; 14:00; 15 30; 18:20;Iz Jadrije za Šibenik: 9:20; 12:20; 13:20; 15:00; 18:00; 19:00

Autobusi iz Šibenika za Zagreb: 00:40; 01:30; 06:30; 07:00; 8:00; 09:15; 09:20; 09:40; 10:05; 12:00;

13:45; 15:10; 15:30; 16:00; 17:30; 18:00; 18:30; 23:00

Autobusni kolodvor: 060 368 368Red plovidbe- govorni automat: 060 321-321 (cijena 1,70 kn/min (fiksni) 2,89 kn/min mobilni))

Šibensko Kazalištewww.mdf-si.org

tel. 00 385 (0)22 213 145; 213 123fax. 00 385(0)22 212 134

Page 14: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009.Norastr. 14

SUORGANIZATORI :

MINISTARSTVO KULTURE

MINISTARSTVO TURIZMA

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA

G R A D Š I B E N I K

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAGRAD ZAGREB

GENERALNI SPONZOR FESTIVALA:

GLAVNI SPONZORI FESTIVALA:

GLAVNI PARTNER :

GLAVNI SPONZOR RADIONIČKOG PROGRAMA :

GLAVNI SPONZOR LITERARNOG PROGRAMA:

GLAVNI SPONZOR VIZUALNOG PROGRAMA:

GLAVNI SPONZOR PLESNOG PROGRAMA :

GLAVNI SPONZOR NOĆNOG PROGRAMA :

GLAVNI SPONZOR PROGRAMA TRADICIJSKE KULTURE:

GLAVNI SPONZOR GLAZBENOG PROGRAMA:

GLAVNI SPONZOR

LIKOVNOG PROGRAMA :

GLAVNI SPONZOR DRAMSKOG PROGRAMA :

GLAVNI SPONZORI FILMSKOG PROGRAMA:

NARODNO SVEUČILIŠTE DUBRAVA Zagreb

SPONZOR FILMSKOG PROGRAMA :

SLUŽBENA VODA FESTIVALA:

GLAVNI SPONZOR PROGRAMA TRGOVI I ULICE:

GLAVNI SPONZORI SAJMA DJEČJE KNJIGE:

Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik

GLAVNI SPONZOR PRATEĆIH PROGRAMA:

SPONZORI PROGRAMA :

TURISTIČKA ZAJEDNICA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

SPONZORI :

ELEKTROLUX ŠIBENIK

GRADSKA ČISTOĆA d.o.o. Šibenik

MATKOL d.o.o. Šibenik

PARTNER INOZEMNOG PROGRAMA:

MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE LITVE

SPONZOR NOĆNOG PROGRAMA:

FESTIVALSKA ZAŠTITARSKA SLUŽBA: FIT-STANČIĆ , Šibenik

MEDIJSKI POKROVITELJI:

Page 15: Bilten_11

Srijeda, 1. srpnja 2009. Nora str. 15

GRADSKA ČISTOĆA d.o.o. Šibenik

MATKOL d.o.o. Šibenik

PARTNER INOZEMNOG PROGRAMA:

MINISTARSTVO KULTURE REPUBLIKE LITVE

SPONZOR NOĆNOG PROGRAMA:

FESTIVALSKA ZAŠTITARSKA SLUŽBA: FIT-STANČIĆ , Šibenik

MEDIJSKI POKROVITELJI:

teenRADIJSKI POKROVITELJ:

MEDIJSKI PROMOTOR:

RADIJSKI PROMOTOR:

SPONZOR FESTIVALSKIH IZDANJA:NIVA PROJEKT

FESTIVALSKI PRIJEVOZNIK:

SPONZORI FILMSKOG PROGRAMA:

DONATORI :

MINISTARSTVO OBITELJI, BRANITELJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

OPĆINA BILICE HRVATSKE VODE, Šibenik

GIMNAZIJA A. VRANČIĆA, Šibenik OŠ FAUSTA VRANČIĆA, Šibenik

GALERIJA SV.KRŠEVANA, Šibenik MUZEJ GRADA ŠIBENIKA

VAJDA Šibenik LJEKARNA BARANOVIĆ-PETKOVIĆ AMBULANTA GILJANOVIĆ- PERAK

NARODNE NOVINE IZGRADNJA d.d., Šibenik

KODAK, Zagreb KODAK, Split

NAPRIJED , Šibenik NEVIA BLUE – ESTETSKI CENTAR Šibenik

CESTE ŠIBENIKLUČKA UPRAVA ŽUPANIJE ŠIBENSKO-KNINSKE