I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 19. ožujka 2003. broj 11/2003

Domovinske vijesti■ Građani i dalje protiv gradnje crkve■ Prikladno obilježiti obljetnicu krbavske tragedije■ Predstavljen logotip Papina posjeta Dubrovniku

Zagreb: Međunarodni seminar zaprosvjetne djelatnike

Predavanje održao generalni tajnik Savezakatoličkih škola u Europi Etienne Verhack

■ Nadbiskup Bozanić s poglavaricama ženskih redovničkih zajednica■ Susret mladih grada Rijeke■ Savjetovanje za članove radnih tijela Vijeća franjevačkih zajednica■ Biskup Jezerinac u Supetru na Braču■ Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupije

Započele korizmene socijalne tribine

Tribine, koje već šestu godinu priređuje Centarza promicanje socijalnog nauka Crkve HBKotvorio je nadbiskup Bozanić - O “Utjecajudruštvenih i crkvenih elita na nacionalniidentitet” govorili su fra Emanuel Hoško i dr.Ivan Rogić

Predstavljeno korizmeno pismobiskupa Zagrebačke nadbiskupije

Pismo je posvećeno pripremama za Drugusinodu mjesne Crkve - Predstavljen novipročelnik Ureda zagrebačkog nadbiskupa zaodnose s javnošću

Crkva u Hrvata■ Misija u HKM Zuerich■ Brat Richard u Mostaru

Vatikansko izaslanstvo u BiH

Izaslanstvo za pripremu Papinih putovanjasusrelo se s najvišim državnim i vjerskimpredstavnicima u BiH, koji su izrazilizadovoljstvo zbog mogućega Papina dolaska

“Ne dirajte naše svetinje”

Priopćenje Nadbiskupskog ordinarijatavrhbosanskog u povodu bogohulnognagrđivanja Isusova kipa na sarajevskojkatedrali

■ Kardinal Puljić primio veleposlanika Vrbošića■ Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicima

Inozemne vijesti■ Etički proglas o biomedicinskom istraživanju■ Biskupi iz jugoistočne Europe o ekumenizmu i miru■ "Godina Biblije" otkrila vrijednu slavensku Bibliju■ Nadbiskup Hočevar o ubojstvu Zorana Đinđića■ Posjet vrhovne poglavarice Klanjateljica Krvi Kristove Beogradu■ Ukradena desna ruka kipa sv. Petra s ključevima■ Rumunjska: Zbog rudnika zlata zatvaraju se crkve■ Papina sućut u povodu ubojstva premijera Đinđića■ Papa se susreo s kardinalom Laghijem■ Proslavljen Prvi europski dan sveučilištaraca■ Zimbabve: Crkva najvažnija oporba Vladi■ Islamski odbor: Sukob u Iraku nije vjerski rat■ Vatikan o razvoju međunarodnih prilika

Glasovima mira protiv Golijata rata

Čini se da je odluka američke Vlade danapadne Irak neizbježna "usprkos protivljenjujavnog mišljenja u svim zemljama, unatoč tomešto u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih narodaprevladava uvjerenje da se razoružanje Irakamože postići mirnim sredstvima i unatoč tomešto u Povelji UN-a i u međunarodnom pravunema ničega što bi odobrilo jednostrani napadna suverenu zemlju"

Prilog dokumenti■ Ima još vremena za pregovore, ima još prostora za mir■ Sveti je Josip "čovjek mira"

Prilog prikazi■ Migracija nije prijetnja već obogaćenje■ Prof. Bebić: Ne mogu uvijek terete reformi podnositi najsiromašniji

2 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Slavonski Brod: Prva skupština katoličkih liječnikaPodružnicaHrvatskoga katoličkogliječničkog društvaSlavonski Brodnastavlja sodržavanjem stručnihpredavanja s temamaiz bioetike i rubnihpodručja medicine tepodručja morala,teologije i sociologijepovezanih sliječničkimzanimanjem

Slavonski Brod, 11.3.2003.(IKA) - Podružnica Hrvatskogakatoličkog liječničkog društvaSlavonski Brod održala je prvugodišnju skupštinu podružnice11. ožujka u prostorijama Općebolnice "Dr. Josipa Benčevića"u Slavonskom Brodu.Podružnica će nastaviti sodržavanjem stručnihpredavanja za liječnike i ostalevisokoobrazovane zdravstvenedjelatnike s temama iz bioetikei rubnih područja medicine, kaošto su genetika, kloniranje,eutanazija, kontracepcija,pobačaj, genetski modificiranahrana, ekologija i zdravlje tepredavanja iz područja morala,

teologije i sociologijepovezanih s liječničkimzanimanjem. Podružnica ćenastojati proširiti rad i nadruštvene skupine: mladež,obitelj i osobe s posebnimpoteškoćama. Predsjednicapodružnice dr. RužicaMartinović Vlahović pozvala ječlanove da se uključe upredavanja u tečajevima zabrak te u radu bračnogsavjetovališta koje će uskorozapočeti s radom. Predviđeni sui sadržaji duhovne obnovečlanova. Nakon skupštineprofesor moralne teologije naFilozofskom Fakultetu DružbeIsusove u Zagrebu dr. Valentin

Pozaić održao je predavanje"Kloniranje čovjeka - znanostili magija". Nema opravdanjaza provođenje nireprodukcijskoga nititerapijskog kloniranja, jer onouključuje ubijanje zametaka,rekao je dr. Pozaić. Riječ je okanibalizaciji ljudskihzametaka, jer nikada nijemoguće opravdati namjernoubijanje ljudskog bića na bilokojoj razini njegova razvoja.Stoga, najmanje što se možetražiti jest moratorij naterapijsko kloniranje ljudskihzametaka i, konačno, potpunazabrana.

Elementi duhovnosti u kriznim vremenimaPredavanje o. BoneŠagija u sklopu "Školekršćanskog nauka zaodrasle" u Varaždinu

Varaždin, 11.3.2003. (IKA) - Udvorani "Božji narod"kapucinskog samostana uVaraždinu 10. i 11. ožujka o.Bono Zvonimir Šagi održao jedrugi ciklus "Škole kršćanskognauka za odrasle" na temu"Elementi duhovnosti u kriznimvremenima".O. Bono u svome predavanjuistaknuo je da je aktualnademografska, nuklearna iekološka opasnost u svijeturezultat prvenstveno etičkekrize, koja stoji u pozadini tih

problema. Unatoč tome, oetičkoj krizi vrlo se malogovori, osobito u politici.Kako bi se izbjegle teopasnosti, smatra o. Bono,danas se slijedimaterijalističko-pragmatičniput, koji u sebi uključujekoristoljublje, ili ekonomski putu vidu globalnog planiranja.Demografska kriza, smatra o.Bono, ne može se rješavatikontracepcijskim sredstvima ipobačajima, već boljimrasporedom resursa, kojim bi se

omogućilo prehranjivanjevelikog broja ljudi.Izlazak iz etičke krize moguć jesamo kroz duhovnost ipromjenu svijesti. Potrebne sunove etičke i ekonomske mislikoje međusobno ne bi bile usukobu. Profit se ne smijetražiti na račun čovjeka, većtreba napustiti utilitarizam inapraviti društvo osoba ukojem će čovjek biti u središtu.Potrebno je istaknuti obitelj ivrijednost osobe u ljudskomrodu, zaključio je o. Bono.

Varaždin: Zadušnica za kardinala KuharićaKancelar Perčićistaknuo da suKuharićeve misli idanas aktualne, jer seživot mora temeljiti naistini, pravdi, slobodi iljubavi

Varaždin, 11.3.2003. (IKA) -Misu zadušnicu u varaždinskojkatedrali na prvu obljetnicusmrti kardinala Franje Kuharićapredvodio je u utorak 11.ožujka u odsutnostivaraždinskog biskupa MarkaCuleja, kancelar Varaždinskebiskupije mons. Antun Perčićzajedno s ekonomom biskupijeJosipom Grošićem. Podsjetivšina predani život FranjeKuharića kao svećenika,župnika, zagrebačkognadbiskupa i kardinala,kancelar Perčić kazao je kakoje kardinal čitav svoj pastirskiživot neumorno navješćivaojedinu istinu i stvarnost da jeBog otac svakogčovjeka.“Crkva ga ne pamtisamo po njegovu bogatompastirskom djelovanju, nego ipo njegovoj skromnosti izaljubljenosti u Boga i čovjeka.Svjedočio je da se ljubav premaBogu najbolje iskazuje uljubavi prema svakomečovjeku, čijim je dobrom nazemlji i vječnosti bio uvijek

zaokupljen”, istaknuo je mons.Perčić. Podsjetio je na pismanadbiskupa Kuharićasvećenicima i vjernicimaZagrebačke nadbiskupije ukojima je isticao kako u sebinemamo ništa, ali u Boguimamo sve, te na znakovitusimboliku njegova biskupskoggrba i gesla biskupske službe“Bog je ljubav”. “Moliti, raditi,ljubiti te donositi Božju ljubavsvakome čovjeku bile sutemeljne vrijednosne porukenadbiskupa Kuharića čitavojhrvatskoj Crkvi. Isticao je kakose temeljne vrijednosti ljudskogživota mogu sažeti u istinu,pravednost, slobodu i ljubav,koje je papa Ivan Dobrinaznačio u enciklici “Mir nazemlji”. Da bi se te vrijednostiživjele, potrebno je doživjetiduhovno obraćenje i obnovu,na što je pozivao nadbiskupKuharić kako bi Crkva rasla uvjeri i ljubavi, slozi i jedinstvu,svetosti i revnosti. Stoga jesvakog člana Crkve upućivaona odgovoran život i

svjedočenje milosti Božje”,rekao je kancelar Perčić.Poručio je kako su Kuharićevemisli i danas aktualne, jer seživot mora temeljiti na istini,pravdi, slobodi i ljubavi. “Nekanam sve te misli kardinalaKuharića budu poticaj da unjemu ne gledamo samočovjeka koji je volio hrvatskinarod, nego kao čovjeka koji jeznao da se Hrvat najboljeostvaruje ako ljubav premaBogu pokazuje svojim životomprema bližnjemu, odnosno dakao kršćanin ljubi i one drugevjere i one koji još Krista nisuupoznali. Kardinal nam jesvjedočio da samo vjernošćuBogu i Crkvi možemopridonijeti boljitku svoganaroda”, kazao je mons. Perčić,zaključivši propovijed riječimaiz kardinalove oporuke, u kojojpoziva hrvatski narod da čuva iživi cjelovitu katoličku vjeru uosobnome, obiteljskom inarodnom životu, jer su Božjezapovijedi temelj života svakogčovjeka, obitelji i naroda.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Korizmeni susret svećenika Zadarske nadbiskupije“Kateheza odraslih –iskustvo rada sKatekizmom Katoličkecrkve” temapredavanja fraAndrije Bilokapića

Zadar, 12.3.2003. (IKA) -Korizmeni duhovno-pastoralnisusret svećenika Zadarskenadbiskupije održan je 12.ožujka u Zadru. Duhovni dioodržavao se u sjemenišnojkapelici, gdje je pokorničkobogoslužje predvodio don IvicaJurišić. U velikoj sjemenišnojdvorani bio je pastoralno-radnidio susreta, na kojem je fraAndrija Bilokapić iz samostanasv. Frane u Zadru održaopredavanje “Kateheza odraslih- iskustvo rada s KatekizmomKatoličke crkve”.Predavač je istaknuo da je KKCnajznamenitiji dokument,izrastao iz poklada vjere Crkvei obnove koju je u njoj poduzeoDrugi vatikanski sabor,potkrepljujući to riječima papeIvana Pavla II. od 7. prosinca1992. da se “Crkva Božjaraduje što, zbog iznimnog darabožanske Providnosti, možesvečano slaviti proglašenjeKatekizma i službeno gapredstaviti vjernicima cijelogasvijeta”. Katekizam kao bitni

sažetak Evanđelja i vjere Crkveuvijek u sebi nosi pokretačkuduhovnu snagu, jer je izrastaoiz evanđeoskih navještaja.“Katekizam jasno i kratkoiznosi poklad vjere Katoličkecrkve. On je mjerodavan ismjerodavan nauk koji svojetemelje ima u pokladu vjerekoji je Crkvi povjeren odsamog Gospodina u Svetompismu”, istaknuo je predavač,razlažući misao da je u njemuna veoma umješan načinzapisan i ponuđen pokladCrkve (simbol Vjere),slavljenje kršćanskog Otajstva(sakramenti i bogoštovlje),život u Kristu i Duhu(kršćanski moral) i kršćanskamolitva. To su četiri nosivastupa na kojima Katekizampočiva, istaknuo je predavač,potkrepljujući to i s Papinimriječima kako je “Katekizamdar dragocjen i bogat, prikladani istinit, dar ukorijenjen dubokou prošlost, za Crkvu danas, aliokrenut i prema budućnosti”.Razlažući svoj osobni pristup

KKC i praktični rad s njime uraznim crkvenim i vjerničkimzajednicama predavač jeporučio slušateljstvu da ono štoCrkva u Katekizmu uči to onasvetkuje i moli u svomebogoštovlju. A Misal jenajizvorniji i najznačajnijimolitvenik Crkve, jer su nauk ibogoštovlje Crkve uposvemašnjem suglasju, atemeljni smisao njezinaposlanja u svijetu ostaje uvijekčovjekovo pobožanstvenjenje.Nakon predavanja bila jerasprava, a na pitanja suodgovarali zadarski nadbiskupIvan Prenđa i predavač. Nakontoga su predsjednikOrganizacijskog odbora mons.Ivan Mustać, zajedno svoditeljima Liturgijskoga iPastoralnog pododbora o.Jozom Milanovićem i mons.Šimom Perićem, svećenicimapredstavili Pastoralni programu povodu Papina pastirskogpohoda Zadru 9. lipnja.

Zagreb: Demanti napisa protiv vjeroučiteljaZagreb, 12.3.2003. (IKA) – Upovodu napisa "Roditeljioptužili vjeroučitelja zapedofiliju" objavljenog u"Večernjem listu" od 11. ožujkaove godine, Hrvatski katoličkiradio razgovarao je spredstojnikom Katehetskogureda Zagrebačke nadbiskupijedr. Josipom Jakšićem. Urazgovoru, objavljenom usklopu emisije "Vijesti iz života

Crkve", dr. Jakšić opovrgao jeoptužbe iznesene uspomenutom članku. Pritom jeistaknuo kako je, saznavši zaiznesene optužbe, razgovarao sravnateljem zagrebačke OŠ"Pavlek Miškina", gdje je radiooptuženi vjeroučitelj laik, te jedogovorena istraga o cijelomslučaju. Istraga je pokazalakako su optužbe neutemeljene,te je dotični vjeroučitelj zbog

nastale situacije i okolnosti,premješten na novo radnomjesto. Cijeli slučaj, koji sezbio prije nekoliko mjeseci ikoji je tek sad iznesen ujavnosti, napravljen je, kako jeistaknuo dr. Jakšić, "premauobičajenom i već viđenomscenariju", te je to nazvao"napadom na vjeroučiteljskustruku", a samim time i naKatoličku crkvu.

Varaždin: Tribina o Zagrebačkoj metropolijiU sklopu prveovogodišnje "Tribinesrijedom" predavanjeje održao povjesničarmr. Damir Bobovec

Varaždin, 12.3.2003. (IKA) - Ukapucinskom samostanu uVaraždinu u srijedu 12. ožujkaodržana je prva ovogodišnja"Tribina srijedom". Tema jebila "150 godina Zagrebačkemetropolije - okolnosti osnutkai značenje", a tribinu je vodiopovjesničar mr. DamirBobovec. Mr. Bobovecutemeljenje Zagrebačkemetropolije 11. prosinca 1852.godine opisao je kao ispunjenjeviše od pola tisućljeća stareželje Hrvata da se područjasredišnje i istočne Hrvatskeosamostale na crkvenom polju,jer su do tada bile sufraganskebiskupije Ostrogonske iKaločke metropolije. Nakonmnogo bezuspješnih pokušajasredinom 19. stoljeća dozrjele

su prilike da se Zagrebačkabiskupija uzdigne na častnadbiskupije, poglavito zato štoje car Franjo Josip htionagraditi Hrvate i bana JosipaJelačića za velike zasluge 1848.godine. Ugarski biskupi taj supokušaj okarakterizirali kaokršenje prava Katoličke crkve uUgarskoj te svim snagamapokušali spriječitiosamostaljenje Zagrebačkemetropolije, što je nekolikogodina usporilo proces u Rimu.Unatoč protivljenju iz Ugarske,papa Pio IX. bulom Ubiprimum placuit uvrštavaZagrebačku biskupiju u rednadbiskupija i proglašava jemetropolitanskim sjedištemhrvatsko-slavonske crkvenepokrajine sa sufraganskim

biskupijama u Đakovu, Senju iKriževcima. Mr. Bobovecustvrdio je kako otpor izUgarske i dalje nije jenjavao,pa su nekoliko puta u drugojpolovici 19. stoljećametropoliju vodili nadbiskupimađarskog porijekla. Situacijaje trajno riješena tek nakon I.svjetskog rata, kada seHrvatska u potpunosti odvojilaod Ugarske. Kroz svoju 150godina dugu povijest iznadbiskupije je izašla Senjskabiskupija, koja je pripalaRiječkoj nadbiskupiji. Zbogvelikog broja vjernika kasnijesu se osamostalile Varaždinskai Požeška biskupija, koje su idalje dio Zagrebačkemetropolije.

4 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Građani i dalje protiv gradnje crkveProjekt neće ugrozitivećinu postojećezelene površine, crkvaće biti dio parka, aigralište za djecutakođer će ostatinetaknuto, ističu izcrkvenog odbora zagradnju

Zagreb, 12.3.2003. (IKA) –Spor oko gradnje nove župnecrkve Bl. Alojzija Stepinca uzagrebačkom naselju TrnjanskaSavica i dalje se ne stišava.Gradnji se protivi skupinagrađana, koja smatra da biizgradnjom crkve nanajavljenoj lokaciji sjeverno odulice Prisavlje i istočno od uliceZvonimira Rogoza bileuništene zelene površine i dječjipark te da bi se ugrozilistambeni uvjeti nekih građanaiz Rogozove ulice. Na sjednicizbora građana 6. ožujka, koju jesazvalo Vijeće gradske četvrtiTrnje, raspravljalo se oprijedlogu lokacije, na kojoj jedio građana podržao gradnju napredviđenoj lokaciji, a dio je

bio za odabir druge lokacije. Natoj je sjednici član Župnogaekonomskog vijeća arhitektNenad Matković pojasnio daprojekt neće ugroziti većinupostojeće zelene površine te daće crkva biti dio parka, aigralište za djecu također ćeostati netaknuto. Također jeiznio mišljenje da spomenutalokacija jedina zadovoljava svepotrebne kriterije.No, odmah sljedeći dan, 7.ožujka skupina od 209 stanarazgrade iz ulice ZvonimiraRogoza uputila je peticijuzagrebačkom nadbiskupuJosipu Bozaniću, apostolskomnunciju u RH nadbiskupuGiuliu Einaudiju, pomoćnimbiskupima Josipu Mrzljaku i

Vladi Košiću, ravnatelju IKA-eprof. Antonu Šuljiću i dr.Tomislavu Ivančiću, ukazujućina tešku situaciju u koju sudovedeni “upornom i premanjima bezobzirnom ambicijomžupnog ureda bl. A. Stepinca daizgradi crkvu baš na zelenojpovršini, neposredno isprednjihovih stanova, na površinijedinog urbaniziranog parka unaselju Savica”. Skupinanezadovoljnih građana upeticiji navodi da u "blizini imaniz alternativnih površina kojese daju uz malo trudaadekvatno kategorizirati, a nakojima ne bi ugrožavalazdravlje, mir i vlasnička pravaobližnjih stanara".

Split: Predstavljena knjiga “Žrtve rata”Podaci o ubijenim,poginulim ili nestalimkatolicima s područjaprovincije PresvetogOtkupitelja u doba II.svjetskog rata, poraćai Domovinskog rata

Split, 12.3.2003. (IKA) -Knjiga fra Petra Bezine"Župljani župa povjerenihFranjevačkoj provincijiPresvetog Otkupitelja žrtve rata1941-1945. i 1990-1995.”predstavljena je 12. ožujka ucrkvi Gospe od Zdravlja uSplitu. U predstavljanju knjigesudjelovali su splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišić, provincijal Franjevačkeprovincije PresvetogOtkupitelja fra Žarko Maretić,vikar fra Željko Tolić, prof. fraGabrijel Jurišić i sam autor.Riječ je o ilustriranoj knjizi od1.278 stranica, u nakladiProvincijalata Franjevačkeprovincije PresvetogOtkupitelja, u kojoj je autorprikupljajući podatke od 1962.godine do danas o vjernicima,katolicima Hrvatima koji suubijeni, poginuli ili nestali u II.svjetskom ratu, poraću i uDomovinskom ratu u župamakoje su duhovno vodilifranjevci te Provincije, izniopodatke koje je istražujućipronašao u pismohranima,literaturi ili na temeljuvjerodostojnih svjedočanstava.Glavni sadržaj knjige jest popisimena i temeljni podaci o svimpoginulim Hrvatima u II.svjetskom ratu i uDomovinskom ratu s područjažupa koje su u to vrijemepripadale Provinciji. I dosad supostojale knjige s popisimapoginulih u II. svjetskom ratu,ali su to bili navedeni samo

partizani i komunisti, a ohrvatskim vojnicimadomobranima i ustašama, kaoni o bezbrojnim civilimažrtvama, koji su ubijeni samozbog svoga hrvatskognacionalnog ili vjerskogkatoličkog uvjerenja, nije sesmjelo pisati. Tako je ta knjiga,u kojoj se iznosi istina, a okojoj se više od pola stoljećabilo prisiljeno šutjeti iligovoriti, jedan prinospomirenju hrvatskog naroda,rečeno je pri predstavljanjuknjige.“Zašto je važna ova knjiga kojanije smjela biti napisana prije60 godina?”, zapitao je napredstavljanju fra GabrijelJurišić, da bi odmah daoodgovor kako je fra Petar u tojknjizi opisao 16.826 hrvatskihrodoljuba koji su ubijeni ilipoginuli u II. svjetskom ratu,neposredno nakon rata i uDomovinskom ratu u 87 župakoje vode fratri PresvetogOtkupitelja u šest hrvatskihbiskupija. Svakome je zapisanoime i prezime, datum i mjestorođenja. Tada je u 87 župaživjelo 175.000 župljana, apoginulo ih je gotovo 17.000.,odnosno 10 posto stanovništva.Dakle, 17.000 mrtvih, ubijenihvjernika, župljana koji suuglavnom izgubili svoje životeza Boga i Domovinu. “Ovaknjiga ne želi širiti mržnju nititražiti osvetu nego upoznatijavnost o nepravednimpostupcima i osudama

komunista”, kazao je autor, anadbiskup Barišić, zahvalivši seautoru na tome požrtvovnom isvetom djelu, rekao je, izmeđuostalog, kako ta knjigapredstavlja jedan monument,veliki spomenik trajne i svetežrtve koje su pale u tijeku II.svjetskog i Domovinskog rata.Provincijal fra Žarko Maretićkazao kako smatra da je knjigabogata riznica nepobitnihčinjenica i ujedno odavanjepočasti svim, uglavnomnevinim žrtvama ratnihstrahota, osobito onima kojidonedavno nisu smjeli biti nispominjani.Na kraju svečanogpredstavljanja knjige, prof. fraGabrijel Jurišić, kazavši kako jefra Petar tom knjigom podigaospomenik velikom mnoštvuhrvatskih mučenika, obraćajućise nadbiskupu Barišićupreporučio da prenesebiskupskoj konferenciji, zborusvih naših biskupa, poruku damoramo pronaći - kao što senašao fra Petar, nekoga koji ćebiti ustrajni i marljiv istražitelj,koji će istražiti, opisati, napisatiknjigu o svim vjernicima usvim župama, u svim našimhrvatskim biskupijama. Ta biknjiga bila veličanstvenispomenik onima koji su polastoljeća bili prešućivani. Ta biknjiga bila velebno djelo –hrvatska katolička knjiga osvetim hrvatskim mučenicima,poručio je fra Gabrijel.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskup Škvorčević predvodio pogreb majke i kćeriPoginula SlavicaVrgoč bila je aktivnažupljanka župe uJakšiću

Jakšić, 12.3.2003. (IKA) - Uteškoj prometnoj nesreći 10.ožujka u Jakšiću kod Požegepoginula je Slavica Vrgoč injezina petogodišnja kćerMartina. Slavica je bila zauzetačlanica župne zajednice i lektoru crkvi Sv. Babare u Jakšiću.Smrt majke i kćeri potresla jecijeli požeški kraj. Sprovodneobrede na mjesnom groblju uJakšiću predvodio je 12. ožujkapožeški biskup dr. AntunŠkvorečević uz sudjelovanjedomaćeg župnika JosipaBogovića, župnika naMartinšćici-Cres fra MarkaVrgoča, fra Franje Vrgoča izBile u BiH, župnika u Belišćufra Josipa Vrdoljaka, biskupovatajnika Ivice Žuljevića i đakonaMladena Štivina te desetakredovnika, rodbine i velikogbroja prijatelja i vjernika župeJakšić.Kazavši kako je nasilna smrtistrgnula iz naše sredine majkuSlavicu u 33. godini života imalu Martinu u 5. godini, ikako pred tom činjenicomstojimo nijemi, nerazumijevajući zašto se todogodilo, biskup Škvorčević

istaknuo je kako ne smijemodopustiti da taj oproštaj budetrenutak mraka, nego davjerničkim raspoloženjem valjaispratiti poginule na vječnipočinak u nadi pobjede životanad smrću, koju u nas i u ovomtužnom trenutku ulijeva Duhuskrslog Isusa Krista.Od pokojne Slavice i Martine uime župljana jakšićke župeoprostio se župnik Bogović,istaknuvši da su suprug Drago ipokojna supruga Slavicadoselili iz Srijemske Mitroviceu Jakšić tijekom nedavnihteških ratnih godina, podiglidom i rodili četvero djece,među kojima i malu Martinu.Zahvalio je pokojnoj Slavici zanjezino aktivno sudjelovanje uživotu župe, posebno za službučitača u liturgiji.Nakon pogreba biskupŠkvorčević predvodio je misuzadušnicu u župnoj crkvi Sv.Barbare i istaknuo kako jepotresno biti svjedok umiranjana zemlji, ali je utješno bitivjernik i u crkvi slušati riječiBožjeg nauma o nama te naoltaru biti sudionikom otajstvaIsusove muke smrti i

uskrsnuća. Slavica i Martina uztaj su župni oltar uzdizale svojudušu Bogu, uranjale u njegovsvijet i vjerom čeznule da bikroz smrt u njega ušle kao usvoju vlastitu zbilju. U homilijise biskup osvrnuo na ono o čemsu mnogi u Jakšiću proteklihdana pripovijedali, iznosećisvoje poglede i zaključke oprometnoj nesreći i poginulima.Potaknuo je sve nazočne da seuključe u onaj razgovor oživotu i smrti, u koji nas želiuvesti Božja riječ. Istaknuo jekako gradimo domove i u njihuseljavamo, da su Drago iSlavica doselili iz Srijema iuselili u svoj novi dom uJakšiću, ali da su svi našidomovi i građevine određeni zaprolaznost, a da jedino zgradaživota i dom koji je izgradilaBožja ljubav u muci i smrtiIsusa Krista određuje našukonačnu sudbinu. Stoga je svepozvao da ne povjeruju da jeprometna nesreća odredilasudbinu Slavice i Martine, negoljubav Božja u čijem zagrljajućemo se konačno svi naći zasvu vječnost.

Sjednica Središnjega pripremnog povjerenstva sinodeZagrebačke nadbiskupije

Na sjednici jeizabrano i geslopripremnogarazdoblja Sinode kojeglasi: "Hodimo unovosti života"

Zagreb, 12.3.2003. (IKA) -Središnje pripremnopovjerenstvo Druge sinodeZagrebačke nadbiskupijeodržalo je 12. ožujka uNadbiskupskom dvoru uZagrebu drugu sjednicu podpredsjedanjem zagrebačkoganadbiskupa Josipa Bozanića.Pozdravljajući nazočne,nadbiskup Bozanić podsjetio jekako je povjerenstvo glavnotijelo Sinode koje priprema ikoordinira njezinu pripravu.Generalni tajnik sinodeTomislav Markić izvijestio je otijeku pripreme od proteklesjednice. Napose je istaknuo dasu, osim Povjerenstva, umeđuvremenu s radom počela i

dva važna sinodska tijela:Poslovni odbor Središnjegapripremnog povjerenstva iTajništvo za pripremu Drugesinode Zagrebačkenadbiskupije.Nadbiskup Bozanić najavio jekako će sljedeći tjedan nasvećeničkom danu Zagrebačkenadbiskupije biti predstavljenozajedničko korizmeno pismozagrebačkih biskupa, koje će naosobit način progovoriti oSinodi. Na sjednici je izabrano igeslo pripremnoga razdobljaSinode koje glasi: "Hodimo unovosti života". Predstavljenisu i neki prijedlozi za logoSinode te je dogovoreno da seprikupe i novi prijedlozi.

Osvrnuvši se na nadbiskupijskosavjetovanje koje je u tijeku,nadbiskup Bozanić istaknuo jepotrebu uključivanja što širegkruga vjernika. U tom će sevidu posebna pozornostposvetiti članovima crkvenihpokreta i katoličkih udruga kojedjeluju na području Zagrebačkenadbiskupije. Članovimapovjerenstva predstavljeni su iRadni list za prikupljanjeprijedloga redovnica i Upitnikza članove Župnih pastoralnih iekonomskih vijeća tevjeroučitelje putem kojih će seprikupljati njihovi prijedlozi zaSinodu.

Nadbiskup Bozanić u pastirskom pohodu župama GospeLurdske i bl. StepincaZagreb, 12.3.2003. (IKA) – Usklopu pastirskog pohodazagrebačkim župama GospeLurdske i bl. Alojzija Stepinca,zagrebački nadbiskup JosipBozanić posjetio je 12. ožujka upratnji župnika župe GospeLurdske i vikara fra MiroslavaBustruca i fra Slavena

Milanovića-Litre III. gimnaziju,te osnovne škole “DragutinaKušlana” i “S. S. Kranjčevića”,dok je u pratnji župnika župebl. Stepinca na TrnjanskojSavici Dragutina Cerovečkogposjetio OŠ “Jure Kaštelana”.U tijeku posjeta školama,nadbiskup je razgovarao s

ravnateljima, profesorima inastavnicima te učenicima.Navečer istog dana, zagrebačkinadbiskup predvodio je misu ucrkvi Gospe Lurdske. Upropovijedi je izrekao značajkekorizme te poručio kako se mikao vjernici u korizmi trebamoviše opredijeliti za Isusa Krista

6 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

i život po evanđelju. Crkva nampokazuje put koji se sastoji odmolitve, posta i dobrih djela,istaknuo je nadbiskup Bozanić.Nakon mise nadbiskup sesusreo sa zajednicama kojedjeluju u župi, a to suFranjevački svjetovni red,FRAMA, Zajednica“Emanuel”, “Vjera i svjetlo”,Zajednica Majke Božje

Lurdske, Marijina legija iNeokatekumenski put. Oni supojedinačno predstavili svojedjelovanje i svoje aktivnosti.Nadbiskup ih je sve pozdravio iuputio kratku prigodnu riječrekavši da smo čuli odzajednica u predstavljanju štoBog čini među nama i po namai to je ujedno povijest plodnostievanđelja. I svako od nas mora

biti svjestan da smo Božjanovost, Božje djelo i da Bog posvome duhu djeluje po nama,poručio je nadbiskup te seosvrnuo na pripreme za drugusinodu Zagrebačkenadbiskupije i spomenuomogućnost uključivanjazajednica u to djelonadbiskupije.

Seminar za voditelje biblijskog sata Hrvatskogakatoličkog biblijskog djelaZagreb, 12.3.2003. (IKA) –Hrvatsko katoličko biblijskodjelo (HKBD) priređujeseminare za voditeljebiblijskoga sata, a osobito onekoji to žele biti u svojimžupama po preporuci župnika.Seminari se održavaju u župisv. Terezije od Djeteta Isusa,Miramarska 92, Zagreb. Naprvom seminaru, koji je održan

10. ožujka, dr. fra Mario Cifrakodržao je predavanje na temu“Opći uvod u Sveto pismo".Zatim je u srijedu 12. ožujkaprof. dr. Božo Lujić govorio o“Središnjim temama Starogzavjeta”.Najavljena su predavanja prof.dr. Ivana Dugandžića “Kako sunastala evanđelja”, prof. dr.Alojzija Hoblaja “Biblijska

kateheza”, dr. Ružice Razum o“Interpretaciji biblijskihtekstova”, mr. Darija Tokića o“Praktičnim smjernicama zavoditelje”, prof. dr. NikoleHohnjeca o “Praktičnom radu sBiblijom” i prof. dr. MarijaEsserta “Život – Biblija –život”.

Hodočašće za proglašenje svetom Marije de MattiasUtemeljiteljicuKlanjateljica KrviKristove blaženom jeg. 1950. proglasiopapa Pio XII.

Zagreb, 13.3.2003. (IKA) –Klanjateljice Krvi Kristovepriređuju hodočašće u prigodiproglašenja svetom svojeutemeljiteljice Marije deMattias u Rim, Acuto, Asiz iPadovu od 16. do 20. svibnja.Potrebne informacije mogu sedobiti kod redovnica,Miramarska 100 u Zagrebu tena brojeve telefona 01/6112618 ili 6170 642.Utemeljiteljica družbeKlanjateljica Krvi Kristove

Marija De Mattias rođena je 5.veljače 1805. u Vallecorsi utadašnjoj Papinskoj državi.Potaknuta primjerom MisionaraPredragocjene Krvi poželjela jepostati misionarka te je nakonsavjetovanja s njima, molitve iviše godina pripreme, MarijaDe Mattias prihvatila pozivbiskupa i otvorila školu zasiromašne djevojčice u malommjestu Acutu, nedaleko Rima itamo je 4. ožujka 1834.utemeljila Družbu Klanjateljica

Krvi Kristove. Cilj zajednice jetrajno se u životu i radu klanjatiraspetom i uskrslom Kristu i nataj način sudjelovati u njegovudjelu otkupljenja. Kao sredstvaza postizanje tog cilja MarijaDe Mattias izabrala jeevangelizaciju i promicanjedostojanstva ljudske osobe, naposebni način siromaha. MarijaDe Mattias umrla je 20.kolovoza 1866. u Rimu. PapaPio XII. proglasio ju jeblaženom 1. listopada 1950.

Prikladno obilježiti obljetnicu krbavske tragedijeNa sastanku uHrvatskom saboru nakojem je sudjelovao ibiskup Bogović,predstavljena jezajednička idejaGospićko-senjskebiskupije i Županijeličko-senjske oprikladnomobilježavanju 510.obljetnice Krbavskebitke

Zagreb, 13.3.2003. (IKA) –Predsjednik Hrvatskog saboraZlatko Tomčić primio je 13.ožujka gospićko-senjskogbiskupa Milu Bogovića idožupana Županije ličko-senjske dr. Darka Milinovića,priopćio je Ured predsjednikaHrvatskog sabora. Neposrednipovod susretu bila je zajedničkaideja Gospićko-senjskebiskupije i Županije ličko-senjske o prikladnomobilježavanju Krbavske bitkeove godine, budući da se 9.rujna navršava 510 godina odkrbavske tragedije. Kako jeizvijestio biskup Bogović, riječje o razdoblju hrvatske povijestiu kojem se u narodu intenziviramisao o samostalnosti hrvatskedržave upravo u doba kada suopasnosti bile tako velike da suprijetile njezinim zatiranjem.Stoga se danas potrebno

ispravno i odgovorno postavitiprema prošlosti kaoinspirativnom dobu zaformiranje hrvatskog identiteta.Također, budući da ove godineu pohode ponovno dolazi Papa,poticatelji ideje smatraju kakobi obilježavanje Krbavske bitketrebalo povezati s njegovimdolaskom, budući da je on upripremi za ulazak u trećetisućljeće naglašavao potrebuisticanja svjedoka koji su zasvoja kršćanska uvjerenja znalimnogo pretrpjeti, pa i umrijeti.Ta spremnost na žrtvu, premamišljenju inicijatora,najzgusnutije se očitovalaupravo na Krbavskom polju.Stoga predlažu izgradnjumemorijalnog centra na tomemjestu, pri čemu bi kamentemeljac mogao blagoslovitiPapa u prigodi svoga trećegposjeta Hrvatskoj.

Začetnici ideje o obilježavanjuKrbavske bitke smatraju kakoje u ostvarenje toganacionalnog projekta potrebnouključiti svekoliku hrvatskujavnost, te predlažu osnivanjeodbora čiji bi članovi bilipredsjednik Sabora,predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije, predsjednikHAZU-a, predsjednik Maticehrvatske i brojni drugi hrvatskiuglednici. Predsjednik Sabora Tomčićpodupro je zamisao oobilježavanju Krbavske bitke,te će predstaviti na sjednicisaborskog Predsjedništvasljedećeg tjedna, kojom biprigodom Predsjedništvo moglodonijeti odluku o formiranjuodbora za ostvarenje togprojekta.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Predstavljen logotip Papina posjeta DubrovnikuLogotip određujučetiri bitna elementa:hrvatski pleter,emajlirani medaljon ukojem je prikazan grbDubrovačkeRepublike, vatikanskažuto-bijela boja i križ

Dubrovnik, 13.3.2003. (IKA) -Logotip (znak) pohoda papeIvana Pavla II. Dubrovnikupredstavljen je 13. ožujka natiskovnoj konferenciji u pressuredu Organizacijskog odboraza pripremu Papina pohoda uprostorima Biskupskogordinarijata Dubrovnik.Logotip su predstavilipredsjednik Središnjeg odbora ivoditelj Protokola don PetarPalić, zamjenik gradonačelniceFrano Matušić, i voditeljpovjerenstva za medije BožoVodopija. Logotip određuju četiri bitnaelementa: hrvatski pleter,emajlirani medaljon u kojem jeprikazan grb DubrovačkeRepublike, vatikanska žuto-bijela boja i križ, koji dominiralogotipom, a izradio ga jeBranimir Čilić, akademskislikar iz Zagreba. Na tiskovnojkonferenciji protumačena je isimbolika logotipa. Logotip je omeđen hrvatskimpleterom, koji u svoja četirikuta ima simbole četiri

evanđelista: anđeo kojisimbolizira Mateja, lav Marka,bik Luku i orao Ivana. Simboličetiriju evanđelista kojima jeomeđen hrvatski pleter želeukazati na kršćanske korijenehrvatskog naroda. Pleter jeispunjen žuto-bijelom bojomkoja je simbol Vatikana, a nalogotipu se takvim odnosomželi prikazati ideja: Papa uHrvatskoj. Cijelim logotipomdominira križ koji svojimbojama i izgledom zračidinamikom. Križ, simbolkršćanstva, ovim Papinimpohodom i proglašenjemblaženom Marije od PropetogIsusa Petković dobiva snažnijeznačenje.Život časne službenice BožjeMarije od Propetog IsusaPetković bio je u znaku križa:njezin rad sa siromašnima, spotrebnima, kod nas i u svijetu,osobito u zemljama LatinskeAmerike, nerazumijevanjenjezinih zahtjeva i potreba, tesam svršetak njezina životaobilježeni su križem, kaosimbolom trpljenja i patnje, aliza kršćane i simbolom nade i

pobjede. Križ izvire i uvire ugrb Dubrovačke Republike,koji je preuzet s emajliranogmedaljona koji se nalazi narelikviji noge sv. Vlaha. Natome emajliranom medaljonu jegrb Dubrovačke Republike, aoko njega je natpis (djelomiceoštećen): SANCTUS-1684-BLASIUS. U potresu 1667.godine relikvijar noge je biooštećen, te je restauriran 1684.godine i stoga je po svoj prilicina medaljonu godinarestauracije. To izviranje,odnosno uviranje u grb znak jei simbolika da je život togaGrada i ljudi na tom prostoru,kao i cijelog hrvatskog narodatakođer prožet križem. Uratnim stradanjima srušen,nakon rata ponovno podignutkriž na vrhu Srđa opet dominiraGradom, a povodom njegovablagoslova bio je izveden ioratorij "In hoc signo vincis". Na konferenciji su predstavljenii plakati "Papa u Dubrovniku 6.lipnja 2003.", koji su zajedno slogotipom tiskani u tiskari"Grafotisak" u Grudama.

Split: Preminuo najstariji svećenikU Splitu u 93. godiniživota preminuo mons.Josip Melki

Split, 13.3.2003. (IKA) – USvećeničkom domu u Splitu uutorak 11. ožujka u 93. godiniživota preminuo je najstarijisvećenik Splitsko-makarskenadbiskupije mons. JosipMelki. Rođen je 8. svibnja1910. u Klisu. Sjemenišnugimnaziju i filozofsko-teološkistudij završio je u Splitu. Zasvećenika je zaređen 27.listopada 1935. također uSplitu. Kao svećenik najprije jekratko vršio službu starijegprefekta u Biskupskomsjemeništu u Splitu. Potom jenešto više od 4 i pol godineupravljao župom Zelovo, azatim gotovo 28 godina župomRuda u sinjskom kraju. U tijekurata posluživao je i ostale župe,koje bi ostale bez svećenika.Godine 1968. imenovan jevoditeljem radova napreuređenju i dogradnji(nad)biskupske kuće-ordinarijata i Svećeničkogdoma u Splitu i prvimupraviteljem Svećeničkogdoma. Bio je predsjedniknadbiskupskoga građevinskogvijeća i član više drugih vijeća,

a umirovljen je 1985. godine. Pogrebne obrede u Klisu učetvrtak 13. ožujka predvodioje, u koncelebraciji sasedamdesetak svećenika,splitsko-makarski nadbiskup imetropolit Marin Barišić. Uzprijatelje i rodbinu na pogrebusu sudjelovali splitskibogoslovi, četrdesetakredovnica, vjernici iz Klisa,Zelova i Rude i iz više župaSplita, Solina i Kaštela i ostalihsusjednih župa. U tijekupogrebnih obreda ieuharistijskog slavlja pjevao ježupni pjevački zbor iz Klisa.Nadbiskup Barišić na početkueuharistijskog slavlja prenio jesućut umirovljenih nadbiskupaAnte Jurića i Frane Franića.Zatim je u svoje osobno ime,uime svećenika i cijelenadbiskupijske zajedniceizrazio sućut don Jozinojrodbini, župljanima Klisa isvim prijateljima. U prigodnojhomiliji istaknuo je da jepokojni don Jozo bio zauzetiprosvjetitelj i posvetitelj. Živioje u teškim vremenima, ali se

trudio da svima donosi radost imir. Bio je osjetljiv i punpažnje, posebno prema onimnajpotrebnijima. Živio jeuzorno, povezan s Crkvom, zaCrkvu, u Crkvi. Bio je vrlovješt samouki majstor.Mnogima je popravio razneaparate, a posebno sve vrstesatova. Ali, kao savjesnisvećenik nadasve se trudio daizliječi i popravi ljudskesavjesti i srca. Potaknuo je ioduševio mnoge naprihvaćanje svećeničkoga iliredovničkog zvanja. Nadbiskupje na kraju istaknuo kako je donJozo kao upraviteljSvećeničkog doma i njegovstanovnik bio bogatstvo iblagoslov za tu kuću. Do smrtije uvijek bio veoma sretan kadje mogao učiniti bilo kojuuslugu, posebno nešto popravitisvojim spretnim rukama.Nadbiskup je zahvalio don Joziza njegovo dosljednosvećeničko svjedočenje.Don Jozo pokopan je uobiteljskoj grobnici na grobljusvete Kate u Klisu.

8 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Sjednica Liturgijskog pododbora za doček Pape u ZadruUtvrđene određenemodifikacijeliturgijskog programate se raspravljalo oizgledu logotipa

Zadar, 13.3.2003. (IKA) -Sjednica Liturgijskogpododbora za Papin doček uZadru održana je 13. ožujka uNadbiskupskom domu u Zadru.Sjednicom je predsjedaopredsjednik Organizacijskogodbora mons. Ivan Mustać, anazočili su potpredsjednikOrganizacijskog Odbora mons.Pavao Kero, voditeljLiturgijskog pododbora o. JozoMilanović i članovi pododbora

fra Bernardin Škunca, donMario Soljačić, don TomislavSikirić, don Zdenko Milić,Livio Marjan i Žan Morović.Na početku sastanka nazočne jepozdravio zadarski nadbiskupIvan Prenđa.Na sastanku su utvrđeneodređene modifikacije većdogovorenoga liturgijskogprograma. Raspravljalo se i oizgledu logotipa u prigodiPapina dolaska u Zadar.

Fra Bernardin Škunca predložioje tematski sadržaj dvosatnogamolitvenog programa prijeSlužbe riječi, radnog naziva"Povijesni spomen kršćanstva uHrvata i sadašnje svjedočenje",koji nastoji posvijestiti bitneaspekte kršćanskog življenja upovijesti i danas. Sadržajprograma konačno će seutvrditi u radu na sljedećimsjednicama.

U Dramlju tečaj za zaručnike i mlađe bračne paroveNa tečaju jesudjelovalo 30 parovaiz Crikvenice i okolnihžupa

Rijeka, 13.3.2003. (IKA) – UCrikveničkom dekanatu od 11.do 13. ožujka održan je tečaj obraku za zaručnike i mlađebračne parove. Tečaj je uDramlju priredilo Povjerenstvoza pastoral obitelji Riječkenadbiskupije koje vodi vlč.Ivan Nikolić. Na tečaju jesudjelovalo 30 parova iz

Crikvenice i okolnih župa.Premda se u Rijeci priređujumjesečni tečajevi u kojimasudjeluje sve veći brojpripravnika, povjerenstvonastoji obuhvatiti cijelunadbiskupiju. U tu svrhu seorganizira i tečaj za Delničkidekanat koji će biti u lipnju.Tečaj se sastoji od šest

predavanja u kojem se braku iobitelji pristupa s različitihvidika: teološko-antropološkog,psihološkog, medicinskog,moralnog, crkveno-pravnog tepedagoškog.Na kraju priprema svoja bračnaiskustva iznose bračni parovikoji su više godina u braku.

Zagreb: Pjesnička večer Nikole KuzmičićaZagreb, 13.3.2003. (IKA) -Pjesnička večer "IX. Godišnjisumrak poezije i groze NikoleKuzmičića" održana je 13.ožujka u dvorišnoj zgradiBazilike Srce Isusova uZagrebu. Na početku je svepozdravio pjesnik prof. NikolaKuzmičić, koji je i nazočneupoznao s programom, te sezahvalio na gostoprimstvu.“Remeta”, “Stori mul”,

“Kuntenat čovik”, “Došlo mivrime” samo su neke iz nizapjesama što ih je na čakavštiniizrekao Kuzmičić. U nastavkuje bio križni put pod nazivom“Uz Isusa na Kalvariju” kojegasu, uz autora, izrekli ReneMedvešek i Damir Kopriva. Ukratkim meditativnim stankamanastupili su Danijela SisgoreoMorsan i skupina Gaudiumexpress.

Nikola Kuzmićić rodom je sotoka Hvara, diplomirani jeteolog, vjeroučitelj na VIII.gimnaziji, pisao je u 27domaćih i stranih publikacija, aredovito piše i surađuje s višesvjetovnih i crkvenih tiskovinai radio postaja. Svoje pjesme dosada je objavio u knjizi “UzIsusa na Kalvariju”, “Tri slike”,te je objavio knjigu priča podnazivom “Nj… ”.

Osamostalilo se Hrvatsko katoličko društvoprosvjetnih djelatnika u Varaždinu

Društvo će djelovatina području cijeleVaraždinske biskupije

Varaždin, 13.3.2003. (IKA) -Na drugoj godišnjoj skupštiniogranka Hrvatskoga katoličkogdruštva prosvjetnih djelatnikaVaraždinske biskupije,održanoj 13. ožujka uBiskupskom ordinarijatu uVaraždinu, donesena su novaPravila kojima ogranakHKDPD-a u Varaždinu postajesamostalnim društvom. To ćekatoličko društvo djelovati napodručju čitave Varaždinskebiskupije. Odredbe novihPravila identične su pravilimaHKDPD-a u Zagrebu, aotvorena je mogućnostutemeljenja ogranakavaraždinskog Društva uČakovcu za Međimursku, te uKoprivnici za Koprivničko-križevačku županiju, odnosno umjestima, gdje je s obzirom nabrojnost članstva mogućesamostalno djelovanje.Osamostaljenje ogranka u

Varaždinu pozdravilo jepredsjedništvo Društva uZagrebu, koje je izrazilo željuda se sva samostalna društvapovežu u Savez HKDPD-a.U drugom dijelu skupštine,koju su vodili predsjednikvaraždinskog Društva prof.Darko Rogulja i tajnica RužicaŠtimec, podsjetilo se naaktivnosti u protekloj godini, aizneseni su i planovi u ovojgodini. Pored redovitihmjesečnih susreta, djelatnostDruštva organizira se kroz višeskupina zaduženih za duhovno-meditativne i molitvene susrete,karitativna i izdavačkaaktivnost, te javne tribine iizlete, a surađuje se i s ostalimkatoličkim udrugama ubiskupiji. U tijeku proteklegodine priređeno je višepredavanja, tribina i duhovnihobnova, a članovi susudjelovali na mnogim

događajima u organizacijidrugih katoličkih udruga. Stogaje duhovni savjetnik Društvamr. Josip Koprek, biskupijskipovjerenik za pastoral obitelji ikatoličkih udruga laika,potaknuo održavanjezajedničkog sastankapredstavnika svih laičkihudruga u Varaždinskojbiskupiji radi koordinacijeaktivnosti, donošenjakvalitetnih planova djelovanjate dogovora o financiranju.Pred varaždinskim društvomsada je registracija u skladu saZakonom o udrugama, a utijeku godine organizirat će seredoviti susreti s predavanjima,tribine, izleti, duhovne obnove idruge aktivnosti vezane uzkaritativno djelovanje iizdavanje mjesečnog glasila“Iskrica”, koje uređuje tajnicaŠtimec.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Tragom Ferdinanda KulmeraIzložba pod nazivom“Tragom FerdinandaKulmera u Cerniku iNovoj Gradiški”otvorena je 13. ožujkau Gradskom muzeju uNovoj Gradiški

Nova Gradiška, 13.3.2003.(IKA) – Uz potporuMinistarstva kulture izložbapod nazivom “TragomFerdinanda Kulmera u Cernikui Novoj Gradiški” otvorena je13. ožujka u Gradskom muzejuNova Gradiška. Prvi put javnosti jepredstavljeno, kako je istaknulaautorica i postave i katalogaviša kustosica Muzeja prof.Marija Karlovčan Subić,izrazito vrijedno kulturnoblago, koje ima Gradski muzej ifranjevački samostan uCerniku. Izložena djela, 32

slike, predstavljaju maluretrospektivu Kulmerova opusai možemo reći da daju uvid unjegovo stvaralaštvo, upromjene koje je on kao slikaruvijek iznova istražujućilikovni izraz ispitivao ipokazuju sve ono što jeKulmera u likovnom smislizanimalo, istaknula je autoricapostava. Izložbom je obilježena 5.obljetnica smrti togaakademskog slikara, koji jerodom iz Cernika, a razmišljase, kako je potvrdila iravnateljica Gradskog muzeja

prof. Vesna Kolić Klikić, i ooživotvorenju ideje ustrojaSpomen galerije FerdinanduKulmeru u Novoj Gradišli iliCerniku, gdje je taj potomakgrofovske obitelji Kulmerproveo i dio djetinjstva. Izložbuje otvorio novogradiškigradonačelnik Josip Mikšić, apostav izložbe pomogli su icernički gvardijan fra JosipGrubešić, Željko Gašparović izNovske, prof. Sandra De Villa,akademski slikar Željko Subićiz Nove Gradiške, te MilanGašparović iz Nove Gradiške.

Biskup Mrzljak u župi sv. Leopolda u zagrebačkojDubravi

U sklopu pastirskogpohoda župi biskupMrzljak predvodiosvečanu misu kojom jezapočela velikadevetnica u čast sv.Leopolda BogdanaMandića

Zagreb, 13.3.2003. (IKA) -Pomoćni zagrebački biskupJosip Mrzljak, u sklopupastirskog pohoda župi sv.Leopolda Bogdana Mandića uzagrebačkoj Dubravi predvodioje u srijedu 12. ožujka svečanovečernje misno slavlje kojim jezapočela velika devetnica(devet srijeda prije blagdana) učast sv. Leopolda BogdanaMandića. Na koncelebriranom misnomslavlju, koje su uz biskupaMrzljaka predvodili i sužupnikfra Ivo Brković i kapelan fraAnto Pervan, sudjelovala su svatri pjevačka zbora župe sv.Leopolda: mješoviti župni zborAnzelmo Canjuga, zbor mladihAnzelmo i dječji pjevački zborAnzelmini. Svoju propovijed biskupMrzljak posvetio je Bibliji ivažnosti čuvanja i poznavanjaBožje riječi. "Važno je upoznati

Božju riječ i o njoj razmišljati,te tako neprestano rasti u vjeri",istaknuo je biskup Mrzljak,podsjetivši kako i Sveti Otacneprestano, pogotovo u dobavelikih kriza koje danaspogađaju svijet, poziva naobraćenje, življenje premaEvanđelju i sudjelovanje naeuharistiji. "Prilazimo Bibliji nekao nečemu što se dogodilo,već da bude pouka nama sada -da bude živa, vjerovana iživljena riječ", rekao je biskupMrzljak. Upozorio je takođerna porast praznovjerja koje jerašireno i među kršćanima, jerne poznaju dovoljno svojuvjeru, jer u njoj nije prisutnaBožja riječ. Na misi, kojom jezapočela velika devetnica sv.Leopoldu, a koja je ove godineposvećena Bibliji, molilo se i zapravedni mir u svijetu, posebnou Iraku i Svetoj zemlji. Nakonmisnog slavlja i svečanemolitve devetnice, biskupMrzljak susreo se sa članovima

suradničkog zbora i pjevačkihzborova župe sv. Leopolda. U četvrtak 13. ožujka biskupMrzaljak posjetio je nekolikoustanova na području župe:dječji vrtić "Pčelica", Centar zaodgoj i obrazovanje za djecu sposebnim potrebama"Dubrava", Osnovnu školu"Ante Starčević", koja se nalaziu neposrednoj blizini župnecrkve Sv. Leopolda, te posjetioviše teških bolesnika. Biskup sesusreo i s graditeljima iprojektantima nove crkve Sv.Leopolda, kao i s redovnicamaiz družbe Služavki Kristovih. Uvečernjim satima predvodio jemisu u franjevačkoj crkviBezgrešnog začeća na AvenijiGojka Šuška, koja se nalazi napodručju župe sv. LeopoldaBogdana Mandića, terazgovarao s tamošnjomfranjevačkom zajednicom kojapripada Hercegovačkojfranjevačkoj provinciji.

Korizmeni biblijski susreti u PožegiNa prvom susretu dr.Adalbert Rebić ocrtaonastanak Svetogpisma, njegov sadržaji značenje s posebnimnaglaskom na porucispasenja koju onodonosi

Zagreb, 13.3.2003. (IKA) – Napoziv biskupa AntunaŠkvorčevića ovogodišnjakorizma u župama Požeškebiskupije označena je međuostalim i nastojanjima okotemeljitijeg upoznavanjaSvetog pisma, pozornijegslušanja Božje riječi i životompo njoj. U skladu s tim u Požegise u korizmi priređuju biblijskisusreti četvrtkom, na kojimasudjeluju naši poznati bibličari.Prvi susret održan je 13. ožujkau dvorani bl. Alojzija Stepincau Biskupskom domu na temu

"Biblija - Riječ Božja". Brojnislušatelji, među kojima je bio ibiskup Škvorčević, pozorno suslijedili izlaganje profesora naKatoličkome bogoslovnomfakultuetu u Zagrebu dr.Adalberta Rebića u kojem jeocrtao nastanak Svetog pisma,njegov sadržaj i značenje sposebnim naglaskom na porucispasenja koju ono donosi.U raspravi nakon predavanjadošla je do izražaja željasudionika za većimpoznavanjem Svetog pisma ipromicanjem biblijske kulture.

Na kraju susreta biskupŠkvorčević istaknuo je kako jeod silnog značenja činjenica daje Bog govorio, neizbrisivoprisutna u svijesti čovječanstva,zapisana u Bibliji iprovjeravana kroz iskustvomnogih naraštaja tijekom višetisućljeća te ostaje dragocjeni inezaobilazni vjersko i moralniorijentir i za današnjeg čovjeka.Preporučio je svima da Biblijuupravo kao takvu dubljeupoznaju i kroz iduće susretečetvrtkom..

10 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Škvorčević u CernikuCernik, 13.3.2003. (IKA) - Usklopu svojih ovogodišnjihpohoda župama Novogradiškogdekanata požeški biskup AntunŠkvorčević posjetio je 13.ožujka župu Cernik. Biskup jesvoj pohod započeo molitvom ucrkvi, gdje su ga dočekalifranjevci koji vode župu načelu sa župnikom fra JosipomGrubišićem te vjernici međukojima su bili članovi župnogaekonomskog i pastoralnogvijeća te ovogodišnjiprvopričesnici. Potom jeslijedio cjelodnevni program nakojem je biskupa pratio župnikGrubišić i fra Josip Vukoja,župni vikar te biskupov tajnikIvica Žuljević.

Na cerničkome mjesnomgroblju biskup je predvodiomolitvu za sve vjerne mrtve,istaknuvši vjernicima važnostpovezanosti s pokojnima kao spripadnicima zajedništva jedneIsusove Crkve. U osnovnojškoli "Matija Gubec" biskupa jedočekao ravnatelj MatoOrdanić s vjeroučiteljicama s.Marom Župarić i KsenijomSavi, učiteljima i djecom izprijepodnevne smjene. Biskupje podsjetio kako je školaposebna kovačnica budućnostinaše domovine, istaknuo jeznačenje vjeronauka uškolskom sustavu te zahvaliosvim njezinim djelatnicima,posebno učenicima, što uz

usvajanje znanja nastojeizgrađivati međusobne odnose,stvarati zajedništvo, vježbati seu plemenitosti. U zgradi Općinebiskupa je primio načelnikNikola Jugović sa suradnicima,koji ga je upoznao sastatističkim podacima općine,njezinim nastojanjima okokomunalne izgradnje igospodarstva.Potom je biskup posjetio filijaleCerničku Šagovinu, Giletince,Šumetlicu, Baćindol, Opatovac,Podvrško i Banićevac. Svojpohod biskup Škvorčevićzavršio je euharistijskimslavljem u župnoj crkvi Sv.Petra i Pavla u Cerniku.

Nadbiskup Bozanić u posjetu Klinici SUVAGZagreb, 14.3.2003. (IKA) – Unastavku pastoralnog pohodazagrebačkoj župi GospeLurdske, zagrebački nadbiskupJosip Bozanić posjetio jeKlinuku SUVAG, gdje se

susreo s djelatnicima ikorisnicima te Klinike te sezadržao u razgovoru s njima. Užupnoj dvorani nadbiskupBozanić susreo se svjeroučiteljima, koji djeluju u

župi i školama na područjužupe. U tijeku razgovoravjeroučitelji su nadbiskupaizvijestili o svome radu.

Sastanak župnika i djelatnika CaritasaGospićko-senjske biskupijeLički Osik, 14.3.2003. (IKA) –Na sastanku župnika idjelatnika Caritasa Gospićko-senjske biskupije njegovpredsjednik biskup MileBogović, pred pedesetaknazočnih istaknuo je 14. ožujkasve veće potrebe pomoći izCaritasa te njegovu važnost u

životu Crkve, posebno putempomoći prognanicima kojih je ubiskupiji znatan broj. Nanastavak predanog rada požupama potaknuo je i ravnateljCaritasa vlč. Luka Blažević,koji je bio svojevrsni domaćinskupa u župnom stanu LičkiOsik. Župnici i djelatnici

župnih Caritasa predstavili susvoj rad i njegovu viziju uskladu s mogućnostima župe,njezinu okruženju i potrebama.Na skupu su pozdravljeneakcije poput posljednje, u kojojse Caritas založio za gradnjukuće stopostotnom invaliduosmogodišnjem Luki Došenu.

Pripreme za Papin posjet i na kulturalnoj raziniNa sastankupredstavnikaPovjerenstva za dočekSvetoga Oca sa svimravnateljima muzejana područjuĐakovačke iSrijemske biskupijedogovoreno da ćesvaki muzej prireditiprigodnu izložbu te dase nakon Papinapohoda priredizajednička izložba

Đakovo, 14.3.2003. (IKA) – UBiskupskom domu u Đakovuodržan je 14. ožujka susretpredsjednika Povjerenstva zadoček Svetog Oca pomoćnogđakovačkoga i srijemskogbiskupa Đure Hranića,generalnog tajnika Povjerenstvaprof. Pere Vidovića, voditeljapododbora za pripreme zadolazak Svetog Oca nakulturalnoj razini mons. dr.Nikole Dogana, ravnateljaSpomen muzeja biskupa J. J.Strossmayera u Đakovu prof.Petra Strgara sa svimravnateljima muzeja napodručju Đakovačke iSrijemske biskupije. Ravnatelje je pozdravio biskupHranić, rekavši kako Papa,osim što dolazi Crkvi ivjernicima dolazi i hrvatskomdruštvu, odnosno i vjernicima isvim ljudima dobre volje.

"Smatramo da dolazak takveosobe zahtijeva da i cjelokupnadruštvena stvarnost budeanimirana i na određen načinpripremljena. Vjernicima je naprvome mjestu osobna duhovnapriprema, no uz to se želimopripremati i na razini kulture ikulturnog blaga", istaknuo jebiskup Hranić. Dr. Dogantakođer je s nekoliko riječiuputio dobrodošlicu svimravnateljima, rekavši kako jekultura neizmjerno važna zaživot Crkve, jer se upravoduhovnost Crkve očituje uuljudbi i kroz njene različiteoblike. "Za nas je važno da jenaša kultura obilježenakršćanskim i katoličkimznakom. Priprema za Papindolazak, na kulturnoj razinitakođer je duhovna priprema.Mi hoćemo u ovom trenutkupokazati da smo danas dio

suvremene Europe koja imakulturalne i duhovne korijene",rekao je dr. Dogan.Sudionici susreta iz Vinkovaca,Brodskog Posavlja, Đakova,Osijeka, Slavonskog Broda,Županje, Našica, Ilokadogovorili su se kako će svakimuzej prirediti prigodnuizložbu čija će otvorenjazapočeti početkom svibnja.Izradit će se i jedan zajedničkiprigodni plakat podzajedničkim geslom kao najavaza izložbe, a 30. svibnja uBiskupskom domu u Đakovusvi će ravnatelji na konferencijiza medije predstaviti svojeprojekte. Također jedogovoreno da se nakon Papinapohoda organizira zajedničkaizložba, koja će prikazatipovijest kršćanstva na područjuSlavonije.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dražen Kušen novi magistar ekumenske teologijeTema magistarskograda “BiskupijaĐakovačka iliBosanska i Srijemskakao Locusoecumenismi 1959-1990. “

Zagreb, 14.3.2003. (IKA) – NaKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Zagrebuu petak 14. ožujka magistarskuradnju “Biskupija Đakovačkaili Bosanska i Srijemska kaoLocus oecumenismi 1959-1990.” obranio je DraženKušen, stekavši takoakademsku stupanj magistraekumenske teologije. Komisijupred kojom je Dražen Kušenobranio magistarski rad ipoložio usmeni diomagistarskog ispita sačinjavalisu prof. emeritus dr. IvanGolub, predsjednik, docent dr.Jure Zečević, mentor disertacijei glavni referent i dr. TomislavZdenko Tenšek, drugi referent.Magistarski rad sastoji se odpet poglavlja. Prvo poglavlje

govori o povijesnome igeografskom kontekstu, drugoo oblikovanju i razvojusaborskoga ekumenskog djelaĐakovačke i Srijemskebiskupije, treće ointerkonfesionalnim odnosimameđu Crkvama, četvrto osvjetskim molitvenimosminama za jedinstvo kršćanau Đakovačkoj i Srijemskojbiskupiji i peto poglavlje govorio ekumenskoj luči grada ibiskupije, pri čemu se misli nakapucinsku crkvu u Osijeku.Magistarski rad sadrži 210stranica, od toga 47 stranicabibliografije, kazala i priloga.Bibliografija pokazuje da jeautor magistarskog radakoristio razne arhive crkvenihustanova na području

Đakovačke i Srijemskebiskupije. Tim je radombiskupija Đakovačka iSrijemska dobila svojuekumensku iskaznicu, istaknutoje na predstavljanju.Magistarski rad posrednopridonosi rasvjetljenju događajakoji su vezani za ratnorazdoblje devedesetih godina.Iz rada se jasno očituje kakopovodi za Domovinski ratimaju uporište negdje drugdje,a ne u samim Crkvama. Radnadilazi granice magistarskograda te se može reći da imaelemente doktorske disertacije,istaknuo je dr. Zečević. Nakonobrane magistarskog rada,uslijedio je usmeni diomagistarskog ispita koji jeKušan odlično svladao.

Na Smotri splitskog Sveučilišta predstavljen KBFOd rujna 1999.Katolički bogoslovnifakultet službenodjeluje pri Sveučilištuu Splitu

Split, 14.3.2003. (IKA) - NaSmotri Sveučilišta u Splitu,koja je otvorena u petak 14.ožujka, u auli Ekonomskogfakulteta u Splitu, predstavljenje Katolički bogoslovni fakultetSveučilišta u Splitu koji jebaštinik filozofskih ibogoslovnih biskupskihučilišta. Ta učilišta djelovala suna području Splitskemetropolije, počevši od ranogasrednjeg vijeka, kad je uzprvostolnu crkvu Sv. Dujmaotvorena katedralna škola, kao ifilozofskih i bogoslovnihučilišta koja su djelovala ufranjevačkim samostanima jošod 13. stoljeća. Teologija uSplitu i Franjevačka teologija uMakarskoj od 1995. godineuključene su u Sveučilište uZagrebu kao područni studijKatoličkoga bogoslovnogfakulteta, a od 30. rujna 1999.godine Katolički bogoslovnifakultet službeno djeluje priSveučilištu u Splitu.Na Smotri je istaknuto kako sediplomiranom teologu pružaširoka mogućnost djelatnosti naraznim stupnjevima praktične iteorijske primjene, prije svegau znanstveno istraživačkomradu na području teologije te

humanističkih i društvenihznanosti. Ovisno o specifičnocrkvenom pozivu, studijteologije osposobljava zaministerijalni pastoralni rad(đakon, prezbiter, biskup) i zalaički pastoralni rad. Poglavitesu mogućnostivjeroučiteljskoga i nastavnograda u školi i katehetskog uvjerničkoj zajednici, te udrugim oblicima pružanjaduhovne pomoći, rada umisijskim zemljama, kao i uprevodilaštvu, izdavaštvu,crkvenoj administraciji,bibliotekarstvu. Diplomantskimstudijama na KBF-u u Splitustječe se filozofsko-tehnološkanaobrazba za kandidate zasvećenike, za preuzimanjezadaće podučavanja katoličkogvjeronauka i religiozne kultureu osnovnim i srednjim školama,te za preuzimanje nekihcrkvenih pastoralnih službi. NaKBF-u moguće je upisati dvasmjera studija. To su Teološkistudij u trajanju od pet godina(10 semestara), koji završavadiplomskim ispitom te se stječenaslov diplomirani teolog iTeološko-katehetski studij utrajanju od četiri godine (8semestara), završava

diplomskim ispitom te se stječenaslov diplomirani kateheta.Istaknuto je kako KBF u Splitunamjerava u skoroj budućnostiorganizirati postdiplomskistudij, te pružiti mogućnostiznanstvenog rada pri svojiminstitutima. Plan upisa na I.godini sveučilišnogadodiplomskog studija uakademskoj godini 2003/2004.predviđa obrazovanje za zvanjadiplomirani teolog idiplomirani kateheta(vjeroučitelj). Na teološkomstudiju predviđen je upis 30kandidata, a za teološko-katehetskom studiju 20kandidata uz potporuMinistarstva znanosti itehnologije te po 10 studenataza vlastite potrebe, te po 5studenata stranih državljana. Nanatječaj za upis u prvu godinumogu se prijaviti osobe kojeimaju završenu četverogodišnjusrednju školu.Sve informacije o razredbenomispitu, s opisom razredbenogpostupka s popisom literaturemože se dobiti u tajništvu KBF-a u Splitu, na telefon (021) 386-144 i 321-479 radnim danomod 8 do 14 sati.

Biskup Škvorčević u DavoruPrvi kanonski pohodpožeškog biskuparodnoj župi

Požega, 14.3.2003. (IKA) –Požeški biskup AntunŠkvorčević bio je 14. ožujka ucjelodnevnome kanonskompohodu svojoj rodnoj župiDavor. Pred župnom crkvomdočekao ga je župnik MarijanĐukić sa članovima župnoga

ekonomskog i pastoralnogvijeća i djecom, a u crkvi brojnivjernici. Nakon župnikovapozdrava, zaziva DuhaSvetoga, čitanja Evanđelja imolitve biskup je u svojoj riječiizrazio radost što prvi putadolazi u rodnu župu na

vizitaciju, protumačio jevjernicima značenje toga čina inaglasio da njegov pohod želiponajprije biti podsjetnik daIsus nije stranac u Davoru,nego je u njemu prisutanotkako je utemeljena župa iotkada se propovijeda Božja

12 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

riječ i slave sveta otajstva te daje on tijekom povijesti, kao idanas, imao ovdje brojneprijatelje.Nakon kratkog razgovora svjernicima i pregleda crkve,biskup se uputio u posjetobitelji nepokretne djevojkeDanice Marjanović, kojoj jepodijelio svetu pričest. Upredvorju škole susreo sepotom sa svim učenicima idjelatnicima škole, međukojima su bile i vjeroučiteljices. Milka Zečević-Tadić i LjerkaOlić. Pozdravila ga jeravnateljica Jasna Butumović tepredstavnici ovogodišnjihkrizmanika. Biskup je u svomodgovoru istaknuo da je u tojškoli naučio čitati i pisati prvaslova te da je tu primio čvrstetemelje obrazovanja i odgojakoji su mu kasnije u životu bilidragocjeni. Stoga taj pohodškoli u Davoru za njega značisvojevrsni susret s djetinjstvomte je poželio učenicima daizvornim mladenačkimraspoloženjem, ozbiljnimradom i molitvom budu onajdio Davora koji u otvorenostisrca za sve što je dobro,plemenito i istinski vrijedno uzBožju pomoć bude čvrsti zalogbudućnosti. Biskup se zatim uzbornici susreo s vodstvom iučiteljima te se upoznao s

njihovim razmišljanjima igledištima o pojedinimpitanjima obrazovno-odgojnogsustava i rada u školi.Biskup Škvorčević posjetio je idva tekstilna poduzeća,“Kravata Croata” i “Sara-Satin”, zadržavši se kratko snjihovim vodstvom iradnicama. U općinskoj zgradisusreo se zatim s načelnikomDraganom Benićem,predsjednikom Općinskogvijeća i drugim suradnicima iupoznao se sa stanjem Općine,njezinim problemima iplanovima.Pohodio je i redovnice NašeGospe u njihovu stanu izadržao se u razgovoru onjihovu djelovanju u župi.Nakon pregleda administracije,biskup se uputio na mjesnogroblje, gdje se s vjernicimapomolio za sve pokojne iz župete se svratio na grobovepreminulih svećenikapodrijetlom iz Davora, MatijeBanovčića i Dragutina Šišića.Susreo se zatim sa članovimažupnoga ekonomskog ipastoralnog vijeća. Prikazao imje potrebu i smisao suradnje sažupnikom u ostvarivanjuposlanja koje župa ima te ih jeu razgovoru ohrabrio na jošzauzetije djelovanje upojedinim pastoralnim

skupinama. Nakon togapredvodio je u župnoj crkvikrižni put u kojem susudjelovali svojim molitvamaovogodišnji krizmanici da bizatim pohod župi završioeuharistijskim slavljem nakojem su sudjelovali brojnivjernici. U homiliji je biskupŠkvorčević govorio o Božjemmentalitetu, koji su prorocinaviještali, a Isusu Krist živiote snagom svoga Duhaomogućuje da ga ostvarujesvaki onaj koji mu povjeruje.Na temelju biblijskih čitanjapotaknuo je vjernike da neostanu na razini recipročnepravednosti, “oko za oko, zubza zub”, i tako budu dionicismrtnih i bezizlaznih stanja,nego prihvate pravednostljubavi, koja kroz praštanje imilosrđe drugoga uvodi unjegovo pravo stanje te liječinutarnje zarobljenosti zlom,čovjeka potvrđuje udostojanstvu njegove slobode itako mu daje okusiti pobjedunad smrću. Na završetkuzahvalio je župniku i svima kojivjeruju Bogu i s međusobnimpovjerenjem i spremnošću nasuradnju promiču slogu,zajedništvo i mir, zalažući se zaono što je dobro i prihvaćajućijedni druge kao što nas sveprihvaća Bog.

Zagreb: Međunarodni seminar za prosvjetne djelatnikePredavanje održaogeneralni tajnikSaveza katoličkihškola u EuropiEtienne Verhack

Zagreb, 14.3.2003. (IKA) –Savez hrvatskih katoličkihškola je, pod pokroviteljstvomHrvatske biskupskekonferencije, prvi puta prirediodvodnevni međunarodniseminar za prosvjetnedjelatnike pod nazivom“Katolička škola i pluralizam“,koji je započeo s radom u petak14. ožujka na Filozofskomfakultetu Družbe Isusove uZagrebu. Uz škole iz Hrvatskesudjeluju i predstavniciSlovenije i Bosne iHercegovine. Skup je svečanootvoren prigodnim kulturnimprogramom u kojemu je muškizbor Nadbiskupske klasičnegimnazije iz Zagreba izveoskladbu Albe Vidakovića“Magnificat – motet zatroglasni muški zbor i orgulje“,potom se dramska skupinaSalezijanske klasične gimnazijeiz Rijeke predstavila scenskomigrom “Plava boja snijega“, adjevojački zbor Ženske općegimnazije Družbe sestara

milosrdnica iz Zagrebaotpjevao je skladbu BorisaPapandopula “Zagorska“.Generalni tajnik Savezakatoličkih škola u EuropiEtienne Verhack održao jepredavanje o katoličkimškolama i pluralizmu u kojemuje, navodeći uvjete kojiomogućuju pluralističkuintegraciju različitih društveno-kulturalnih skupina, spomenuoda je prije svega potrebnoprepoznati potrebu zazajedničkim jezicimapotrebnim za komunikaciju izajedničkim normamapotrebnim za očuvanjefizičkoga i psihološkogintegriteta pojedinaca i skupinaunutar istoga političkogentiteta. Nadalje, po njegovojocjeni, pravo na kulturnurazličitost mora biti jasnoprepoznatljivo i priznato, štoznači da različite podskupinemoraju imati načina da razvijuvlastitu viziju čovjeka i svijeta,religija, jezika, načina življenja.

Konačno, recipročni odnosi irazmjene moraju započetiizmeđu različitih podskupina, aodnosi i razmjene potrebni sustoga što je sretan suživotrazličitih skupina povezan sdobrim poznavanjem drugoga isebe samih te zato što kultureevaluiraju pa kroz suživotsvaka ima interes obogaćivanjas drugima, barem u nekimdomenama. U osvrtu nakatoličke škole imeđukulturalno obrazovanjepredstavio je promišljanja natemu identiteta u otvaranju,navevši da katoličkoobrazovanje mora neprestanopromišljati svoj identitet.Nadalje, kroz kršćanskiobrazovni projekt osnovan naevanđelju, katolička škola je uslužbi nacije. Katolička školasmatra religiozno opredjeljenjedijelom identiteta osobe ipokušava, svjesna rizika ipoteškoća, postati mjesto zadijalog među religijama, smatraVerhack.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Časoslov opatice Čike predstavljen i u ZagrebuRiječ je o časoslovunastalom u drugojpolovici 11. st. uzadarskomsvetokrševanskomskriptoriju koji je dosada najstariji poznatimolitvenik za osobnuuporabu

Zagbreb, 14.3.2003. (IKA) –Nakon što je krajem listopadaprotekle godine biopredstavljen u Zadru, u petak14. ožujka Časoslov opaticeČike predstavljen je i uHrvatskome državnom arhivu uZagrebu. Autor toga iznimnogaliturgijskog i kulturološkogizdanja je pokojni dr. donMarijan Grgić, istraživačnajstarije hrvatske glazbenebaštine i povijesti umjetnostiZadra, koji je proučavaopovijest samostana Sv. Marije uZadru, čije koludricebenediktinke već devet stotinagodina čuvaju riznicu zlata isrebra, pisane dokumentacije tesakralne i kulturne baštineZadra i okolice.Hrvatskoj i svjetskoj javnostisve do 1976. godine bilo jenepoznato porijeklo i značenjedvaju beneventanskih rukopisa,koje je znanstveno obradio iidentificirao kao Časoslovopatice Čike i Časoslov opaticeVećenege pokojni Grgić.Rukopisi se čuvaju u Oxfordu iu Budimpešti. Grgić je terukopise, nastale u razdobljuizmeđu 1060. i 1090. godineobradio kao svoju doktorskudisertaciju s paleografskoga,muzikološkog, liturgijskog itekstualnog gledišta. Još je te

1976. godine Grgić zaželio dase ti rukopisi, koji do tadanigdje nisu bili objavljeni kaograđa, i tiskaju kako bi sepristupilo znanstvenomeproučavanju. Taj je pothvat učak četiri knjige sada ostvarenzaslugom Hrvatskoga državnogarhiva, Kršćanske sadašnjosti iMatice hrvatske iz Zadra. Osimknjige Grgićeve disertacijeobjavljen je suvremeni prijepis,zatim fototipsko izdanjeoxfordskog rukopisa te, umalom formatu, latinski tekstČasoslova opatice ČikeKnjige i pothvat predstavili suravnatelj Hrvatskoga državnogarhiva dr. Josip Kolanović,bibličar o. dr. BonaventuraDuda, predsjednik Maticehrvatske Igor Zidić te akademikJosip Bratulić.Oba časoslova izrađena su udrugoj polovici 11. st. usvetokrševanskom skriptoriju uZadru, a tekstualna, sadržajna,paleografska i sitnoslikarskaanaliza dokazuje da se svemolitve mole u ženskomobliku, što je neuobičajeno zacrkvene molitve, koje su inačepisane u muškom rodu.Zidić je Časoslov smjestio ukontekst povijesnih i kulturnihprilika u Europi u doba njegovanastanka te je osobito pohvalno

govorio o benediktinkama kojesvojim djelovanjem nisu samosažimale vjeru u Boga, nego i unarod i njegove kulturneinstitucije. O. Duda posebno seosvrnuo na lik i rad preranopreminulog svećenika Zadarskenadbiskupije, koji je u svojih 52godine života ostavio značajnitrag kako u znanstvenom tako iu pastoralnom pogledu.Kolanović je prikazao strukturui sadržaj Časoslova te ukazaona njegovo neprocjenjivoznačenje za daljnja istraživanja.Poželio je i da se svi hrvatskirukopisi, makar i kao kopije,nađu u Hrvatskoj, a akademikBratulić na kraju je smjestionastajanje toga Časoslova ucrkveni i kulturni okvir svogavremena. "Ta će knjiga kaomalo koja biti poticajna zadaljnja istraživanja", zaključioje Bratulić, pripomenuvši kakoje riječ o, do sada, najstarijemupoznatom sačuvanom osobnommolitveniku.Na predstavljanju knjiga bili sunazočni predstavnici kulturnogai crkvenog života, među kojimai dvije benediktinke izsamostana Sv. Marije u Zadru,u kojem su kao opatice živjele ikoristile svoje časoslove majkai kćer Čika i Većenega.

Đakovo: Osnivačka skupština Biskupijskogakatehetskog vijećaĐakovo, 14.3.2003. (IKA) – Udvorani Bogoslovnogsjemeništa u Đakovu u petak14. ožujka održana je osnivačkaskupština Biskupijskogakatehetskog vijeća.Predsjedatelj susreta, nakojemu je sudjelovalosedamnaest članovaKatehetskog vijeća zajedno spredsjednicom dr. s. LucilomZovak, bio je pomoćni biskupđakovački i srijemski ĐuroHranić.

Nakon uvodne molitve ipozdravne biskupove riječi, ukojoj je važno mjesto zauzelo isjećanje na zalaganje pokojnogvlč. Marka Jerkovića, koji jezapočeo s radom Vijeća,predstojnica s. Lucila jezapočela rad sjednice sdnevnim redom od četiri točke:značenje i zadaće katehetskeslužbe u mjesnoj Crkvi, analizatrenutnih prilika katehetskogdjelovanja u biskupiji, glavnizadaci za daljnji rad i nacrt

"Pravilnika Katehetskog vijećaĐakovačke i Srijemskebiskupije".Nakon iscrpnog izlaganjapredstojnice vijeća o analizitrenutnih prilika, uslijedila jevrlo plodna i kreativnadiskusija u kojoj su seiskristalizirali i glavni zadacičlanova vijeća za daljnji rad togtijela. Sljedeća sjednicazakazana je za 17. lipnja ovegodine.

Nadbiskup Bozanić s poglavaricama ženskihredovničkih zajednica

Na susretu je biloriječi o načinuprikupljanjaprijedloga redovnicaza drugu sinoduZagrebačkenadbiskupije te oupoznavanju rada iustrojstva samesinode

Zagreb, 14.3.2003. (IKA) -Zagrebački nadbiskup JosipBozanić susreo se u petak 14.ožujka u dvorani "Vijenac"Nadbiskupskoga bogoslovnogsjemeništa u Zagrebu sprovincijalnim i kućnimpoglavaricama ženskihredovničkih zajednica kojedjeluju u Zagrebačkojnadbiskupiji. Na susretu je bilo

riječi o načinu prikupljanjaprijedloga redovnica za drugusinodu Zagrebačkenadbiskupije te o upoznavanjurada i ustrojstva same sinode.Pozdravljajući poglavarice,nadbiskup je istaknuo kakosinoda Zagrebačkenadbiskupije nije nešto štodolazi odozgor, nego ona dolaziod Božjeg naroda. Sinoda je

novi događaj mjesne Crkve iznat ćemo što je ona zapravotek kada se u potpunosti završi.Ona je cilj kako bi se mjesnaCrkva nanovo okupila u jedno.Opći cilj sinode jest doći dozajedništva u apostolskome ipastoralnom djelovanju napodručju čitave nadbiskupije,kako bi se još više prepoznalikao zajednica. Sinoda nas

14 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

zapravo treba dovesti na putsvetosti koji je svima namazadao i koji nam je na srcestavio sam Papa početkomtrećeg tisućljeća, poručio jenadbiskup Bozanić. Potom jenadbiskupa pozdravilapredsjednica Hrvatske unijeviših redovničkih poglavarica s.Elvira Krišto, rekavši kakoredovnice u Zagrebačkojnadbiskupiji žele darivati sebezagrebačkoj Crkvi, slijedećikarizme svojih utemeljitelja.Tajnik sinode Zagrebačkenadbiskupije mr. TomislavMarkić iznio je kratki presjek teupoznao redovnice sdosadašnjim radom okopriprema sinode zagrebačkenadbiskupije. Zagrebačkinadbiskup najavio je 10.veljače protekle godinenadbiskupijsku sinodu.Posljednja nadbiskupijskasinoda održana je davne 1925.godine. Od tada pa sve do

danas dogodila su se mnogazbivanja u svijetu, ali i u životuCrkve te se osjeća potreba zanovom sinodom Zagrebačkenadbiskupije. Tako sinoda imatri svoja razdoblja:predpripremno, koje obuhvaćasamu najavu i temeljnepripreme za sinodu, pripremnorazdoblje, koje obuhvaća samepripreme, i sinodu u užemsmislu riječi. Do sada su svojekonkretne prijedloge za sinoduuputili mladi Zagrebačkenadbiskupije, koji traže obnovukateheze, organiziranje mladihna biskupijskoj, dekanatskoj ižupnoj razini te omogućavanjeviše sloboda mladima u okvirusame mjesne Crkve. Svojeprijedloge treba uputiti svakisvećenik, redovnik, redovnica isvaki vjernik. Tako su pocijeloj nadbiskupiji razaslanapisma svim svećenicima, kakobi oni uputili svoje prijedlogeza sinodu. Isto tako u pripremu

sinode su uključeni redovnici,redovnice i sami vjernici laicina području nadbiskupije,dekanata i samih župnihzajednica. Kada se prikupe sviprijedlozi, oni se morajuobraditi te će nastati dokumentna temelju kojega će se odvijatirad same sinode. U radpripreme za sinodu i u samusinodu uključene su i sveredovnice na teritorijuZagrebačke nadbiskupije.Nadbiskupija od redovnicaprvo očekuje molitvu,promišljanje i raspravu o samojsinodi, jer rijetko tko tolikopoznaje Crkvu iznutra kaoredovnice same, istaknuo je mr.Markić.Susret nadbiskupa sprovincijalnim i kućnimpoglavaricama ženskihredovničkih zajednica upriličenje i kao redoviti korizmenisusret.

"Mladi, perspektivni i nezaposleni – je li to nužno?"Na tribini u Zagrebu oproblemunezaposlenosti uHrvatskoj govorili mr.sc. Petar Tomašić sTeološkog fakulteta uRijeci i mr. sc.Krešimir Peračković sInstituta društvenihznanosti "Ivo Pilar" uZagrebu

Zagreb, 14.3.2003. (IKA) –"Mladi, perspektivni inezaposleni – je li to nužno?"tema je tribine niza “Aktualnipetak” u organizacijiStudentskoga katoličkog centra“Palma” održane u petak 14.ožujka u dvorišnoj zgradiisusovačkog samostana uPalmotićevoj 31. Gosti-izlagačite sedme tribine bili su mr. sc.Petar Tomašić s Teološkogfakulteta u Rijeci i mr. sc.Krešimir Peračković s Institutadruštvenih znanosti "Ivo Pilar"u Zagrebu. Tribinu je vodioMislav Stjepan Žebec. U svom izlaganju mr. Tomašićiznio je temeljne značajkenezaposlenosti, istaknuvši kakoje stanje u Hrvatskoj slično kaoi u Europi. "Nezaposlenost jestrukturirana, tj. imakarakteristike strukturne iklasične nezaposlenosti.Nedostaje potražnja za manjeobrazovanima. Sadašnjasituacija u Hrvatskoj ukazuje navisoku cijenu rada. Premdabruto društveni proizvod raste,zaposlenost pada. To je zato jerplaće rastu više nego brutoproizvod", istaknuo je Tomašić.Pritom je istaknuo kako se"problem visokih plaćaodražava i na visoke cijene"."Cijena rada je stoga vrlovažna. Hrvatska radna snaga

izgleda očekuje da budeplaćena više nego što tozaslužuje", rekao je Tomašić."Kao svećenik, moram govoritio onim pitanjima koja se tičuteologije, etike i morala. Takosu dva glavna pitanja ovogdruštva: kolike plaće tražehrvatski radnici? i problemnepravde u kojem jedni moguimati sve, a drugi ništa“,zaključio je Tomašić. Više o samoj strukturinezaposlenosti, društvenimčimbenicima, obilježjima iuzrocima govorio je mr.Peračković, koji se na samompočetku svog izlaganja zapitao“zašto nitko u ovih 13 godinanije sustavno pripremao ljudena to što je to kapitalizam?, teod kuda u Hrvatskoj tolikipesimizam, posebno umedijima kada evidentnopostoje pozitivni primjeri!?Govoreći o posljedicamaprivatizacije u Hrvatskoj natemelju istraživanja što ga jeproveo Institut "Ivo Pilar", mr.Peračković istaknuo je kako sugrađani na pitanje što očekujuod privatizacije većinom seizjašnjavali da očekuju "sigurnoradno mjesto" što je tipičnavrednota socijalističkogdruštva. "Taj nesklad izmeđupercepcije onoga o čem bi htjeligovoriti i onoga što jest vrlo

dobro opisao je Josip Županov,govoreći o sociokulturnimpreprekama i normamahrvatskog društva nazivajući ihegalitarnim sindromom", rekaoje predavač. Dajući pregledvrijednosti i normi koje kočerazvoj društva mr. Peračkovićdokazao je kako je mentalitet inasljeđe, posebno utjecajideologije dijalektičkogmaterijalizma i marksističkeantropologije dubokoukorijenjen u vrijednosni sustavHrvata, što koči razvoj.Govoreći o perspektivamamladih za zapošljavanje,Peračković je istaknuo kakopremda čine većinunezaposlenih, mladi se najbrže izapošljavaju. Brzo ovladavanjenovim znanjima i lakoća učenjastavlja ih u prednost predproblematičnom kategorijomnezaposlenih od 30 do 50-tihgodina", rekao je predavač. Nakraju je mr. Peračkovićistaknuo pozitivne primjereVladinog programa poticajazapošljavanja. U vrlo živoj raspravi što jeuslijedila artikulirane su sepoticajne misli s posebnimnaglaskom na perspektivama inovim znanjima kojima bimladi trebali ući kaokonkurentna radna snaga natržište rada.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Okrugli stol o "Uređenju Zadarskog Foruma"Uoči posjeta SvetogaOca, koji će se svjernicima susrestiupravo na Forumuaktualizirano pitanjeurbanog razvojavelike zadarskepovijesne gradskejezgre te je upućenpoziv stručnjacima igradskim vlastima dase konačno izradinjezin detaljni plan

Zadar, 14.3.2003. (IKA) –"Uređenje Zadarskog Foruma"naziv je okruglog stolaodržanog u petak 14. ožujka udvorani Matice hrvatske uZadru, u organizacijizadarskoga Zmajskog stola.Nazočne je pozdravio dr.Stijepo Obad, pročelnikZmajskog stola u Zadru, a uraspravi su sudjelovali glavnikonzervator Ministarstvakulture u Zagrebu dr. MiljenkoDomijan, ravnateljArheološkog muzeja u ZadruRadomir Jurić, izvanrednipredavač na ZadarskomSveučilištu prof. Pauša Vežić,dipl. ing. arhitekture PavleMarušić te ravnateljica Zavodaza prostorno uređenje u ZadruNives Kozulić.U uvodnom izlaganju dr.Domijan je predstavio urbanirazvoj te velike povijesnegradske jezgre s Forumom,Nadbiskupijskim kompleksom,crkvama Sv. Marije i Sv.Donata, koji svojomarhitekturom prelaze okvirenacionalnog značenja. Odranog kršćanstva do 20. st. tourbano tkivo se nadograđivalo iu kontinuitetu mijenjalo oblike.

Interpoliranje, unošenje novih ustare sadržaje, ne mijenjajućipritom njihovo značenje, bilo jeuspješno provedeno na osnovupovijesne matrice. Razaranjemu II. svjetskom ratu nastajediskontinuitet, a izgradnja bezikakvih kriterija dviju zgrada60-ih godina, do koje je došlouslijed sprege konzervatorskestruke i tadašnje vlasti,narušava tektonsku zadanost iodnos nivoa na tom području.Prof. Jurić je istaknuo da jepotrebno omogućiti pristupostacima hrama na Kapitoliju ismještaj brojnih rimskihostataka u Lapidariju, teupozorio na dosadašnjeneprimjereno održavanje togprostora.Premda se taj okrugli stolodržao u vrijeme priprema zadolazak Pape, koji će se svjernicima susresti upravo naForumu, predavači su istaknulida je to pogodni trenutak, no nei jedini povod, jer se već duževremena vodi rasprava o tompitanju, budući da nesređenostostataka rimske arhitekture, tezaštita i očuvanje spomeničkebaštine na tom prostoru iritiragrađane i stručnjake. Prof.

Vežić je rekao da je taj prostor"srce grada koje ne pulsirakoliko treba", a ing. Marušić daje to "neprimjereno velikprostor u srcu grada, kojerazbija svako autentičnomjerilo grada koje je bilo dobroobnovljeno". Prof. Kozulić jeapelirala na nazočnu javnoststručnjaka i gradsku vlast da sedolaskom Svetoga Ocakonačno izradi detaljni plan zauređenje Foruma, za početak dase donese odluka oneparkiranju automobila nalokalitetima istočno i zapadnood Foruma. Svi su predavačipozvali gradsku vlast i nadležnatijela da osiguraju sredstva zaistraživanje prostora južno odcrkve Sv. Marije, za koji sepretpostavlja da se na njemunalaze ostaci rimskogamfiteatra i pokrenuistraživanja na Poluotoku. Teknakon definiranja matrice gradau tom predjelu i arheološkihistraživanja može se pristupitirekonstrukciji, a da se ne narušiautentičnost sveukupnogambijenta artikuliranog sarhitekturom tog prostora.

Ministar Strugar o potrebi učenjaMeđunarodni seminarza prosvjetnedjelatnike “Katoličkaškola i pluralizam"

Zagreb, 15.3.2003. (IKA) – Nameđunarodnom seminaru zaprosvjetne djelatnike“Katolička škola i pluralizam“,koji se održava na Filozofskomfakultetu Družbe Isusove uZagrebu, ministar prosvjete isporta dr. Vladimir Strugarukazao je 15. ožujka na potrebuučenja tijekom cijelog života,budući da znanje zastarijeva,sve je kraće vrijeme izmeđunastanka ideje i njezineprimjene, a i velike supromjene u zanimanjima.Primjena toga konceptaomogućila bi da više negledamo na škole kao na mjestagdje će se steći znanje za cijeliživot, pojasnio je ministar.Osvrnuvši se na odgojne iobrazovne procese u 21.stoljeću, koje se definira kao

“stoljeće znanja”, govorio je onovim pismenostima, međukoje je uvrstio informatičkupismenost, znanje stranihjezika, tehnološku kulturu tevještine poduzetništva.Osvrnuo se na prevladavajućeideje u europskom sustavuobrazovanja, navevši četiripotpornja obrazovanju, a to supotrebno znanje kako učiti,dakle, efikasno stjecati znanja,osposobljenost za primjenunaučenoga, usvajanje vrednotatolerancije i mulitkulturalizma,te učenje kako bismo se znaliostvariti kao osobe, ostvarilitalente i uspijevali upravljatisvojim životom.Prema ocjeni ministra Strugara,u Hrvatskoj je potrebnoobrazovanje koje će omogućitipokretljivost radne snage na

tržištu te njezinu konkurentnostu Europi.Dr. Ivan Koprek s Filozofskogfakulteta Družbe Isusove uZagrebu održao je predavanje oodgoju između pluralizma ieuropskih vrednota, rekavši daje u Europi, ali i kod nas sveočitije da je ispravni odgojtemelj ljudskog života. Ukazaoje također na činjenicu da jemoralni odgoj ili etika jedan odključnih čimbenika ne samonapretka, nego i opstanka.Rad seminara, koje je priredioSavez hrvatskih katoličkihškola, pratio je predsjednikOdbora Hrvatske biskupskekonferencije za katoličke školei visoka crkvena učilišta riječkinadbiskup Ivan Devčić.

Caritasov mjesečni susret osoba s posebnim potrebamaZagreb, 15.3.2003. (IKA) –Redoviti mjesečni susret osobas posebnim potrebama održanje 15. ožujka u Kulturnomcentru na zagrebačkoj Knežiji uorganizaciji CaritasaZagrebačke nadbiskupije.

Susret, na kojem se okupilo 200sudionika, održan je ukorizmenom ozračju. Započeoje pobožnošću križnog puta,koju je vodio franjevactrećoredac fra Vinko Pulišić,koji je potom slavio i misu. Na

tom su susretu posebni gostibile osobe s posebnimpotrebama iz Udrugehendikepirane djece i roditeljaiz Ivanić-Grada predvođenivoditeljicom DušankomDokupil.

16 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Sjednica Odbora HBK-a za pripravu i obilježavanjeSrednjoeuropskoga katoličkog dana

Na sjednici je bilogovora o daljnjimpripremama togaprojekta kako nameđunarodnoj tako ina nacionalnoj razini

Zageb, 15.3.2003. (IKA) – UTajništvu Hrvatske biskupskekonferencije u Zagrebu održanaje u petak 14. ožujka podpredsjedanjem zagrebačkogapomoćnog biskupa VladeKošića 4. sjednica OdboraHBK-a za pripravu iobilježavanjeSrednjoeuropskoga katoličkogdana (SEKD). Na sjednici jebilo govora o daljnjimpripremama toga projekta kakona međunarodnoj tako i nanacionalnoj razini. PredstavniciOdbora za pojedine radneskupine podnijeli su izvješća opomacima u planiranju cijelogaprojekta. Prvi put su nasjednicama međunarodnihradnih skupina za medije i

internet bili i naši predstavnici(Mirko Mataušić i EncoRodinis), pa su se na sjednicičuli i planovi za medijskopraćenje svih događanja okoSEKD-a te do koje se razinestiglo u osmišljavanju iprogramiranju internet stranicasvake zemlje sudionice projektaSEKD-a. Hrvatski predstavniciu međunarodnim radnimskupinama za mlade i liturgiju(Dijana Mlinarić i Ivan Šaško),te predstavnik Hrvatske uorganizaciji međunarodnogasimpozija o braku i obitelji(Pero Aračić) izvijestili sučlanove Odbora o konkretnimprijedlozima vezanim uzdatume, mjesta, teme i sadržajepojedinih programa kojima bi

se trebao obilježiti SEKD uHrvatskoj. Na sjednici je biloriječi i o najpovoljnijem inajprikladnijem mjestuodržavanja međunarodnogsimpozija o braku i obitelji kojije predviđen 23. – 25. travnja2004. godine. Čulo se viševarijanti o kojima ćeraspravljati biskupi naplenarnom zasjedanju HBK. Oprijedlozima na razini svihosam zemalja sudionica uprojektu SEKD-a razmatrat ćese na sjednici MeđunarodnogIzvršnog odbora u Beču, nakojoj sudjeluje generalni tajnikHBK mons. dr. VjekoslavHuzjak.

Susret vjeroučitelja Porečko-pulske biskupijeU Marcilnici krajLabina okupilo se 52vjeroučitelja

Labin, 15.3.2003. (IKA) –Katehetski ured Porečko-pulskebiskupije priredio je u subotu15. ožujka susret vjeroučitelja uMarcilnici kraj Labina, uprostorijama novouređenogdoma za dnevni boravak starijihosoba. Na susretu su se okupila

52 vjeroučitelja. Meditaciju ipredavanje na temu“Obraćenje” pripremili suvjeroučitelji Labinskogdekanata. Svečanu euharistijupredvodio je porečko-pulskibiskup Ivan Milovan, koji sezahvalio vjeroučiteljima na

njihovu trudu te ih potaknuo nadaljnje stručno i vjerničkousavršavanje. Na završetkususreta dane su obavijesti izKatehetskog ureda, osobito usvezi s pripremom vjeroučenikana treći Papin dolazak uHrvatsku.

Duhovna obnova u PraputnjakuSusretu se odazvalooko stotinu suradnikate župnici župažupničke skupine uBakarskom dekanatu

Praputnjak, 15.3.2003. (IKA) –U povodu blagdana zaštitnikažupe Praputnjak sv. Josipa uPraputnjaku je u subotu 15.ožujka održana duhovnaobnova za župne suradnikežupničke skupine u Bakarskomdekanatu, kojoj pripadaju župeKukuljanovo, Škrljevo,Krasica, Praputnjak, Hreljin iZlobin. Kako je to bio dan uočinadbiskupijskih izbora zažupna vijeća u župama Riječkenadbiskupije, na seminaru susudjelovali vjernici koji supredloženi za izbore kao idosadašnji članovi župnihvijeća te ostali suradnicizajedno s njihovim župnicima,moderatorom skupine PetromBelanićem, Franjom Šiškom,dr. Ivanom Šporčićem ivanjskim suradnikom mons. dr.Milanom Šimunovićem.Susret je započeo u crkvimolitvom koju je predvodio dr.Šporčić, a nastavljen je u Domukulture predavanjem “Crkvakao misterij, zajedništvo iposlanje”, koje je održao mons.Šimunović. Susretu se odazvalooko stotinu suradnika, jer je izsvake župe za izborepredloženo 16 vjernika. Dr.

Šimunović govorio je o Crkvikao skupu sazvanih, pozvanihod samoga Boga, Crkvi kaoposebnoj zajednici: misterijuzajedništva i sakramentuzajedništva s Bogom. “Može sereći da je pravo shvatio Crkvukao misterij i zajedništvo onajkoji je spreman dati se naraspolaganje u poslanju Crkveu određenoj župnoj zajednici,koji se ne pita: moram li, negoda mu je svaki put žao kadazbog opravdanih okolnosti nijebio kadar nešto doprinijeti zasvoju zajednicu”, istaknuo jemons. Šimunović, ponudivšineke praktične smjernice izaključke: živjeti intenzivnomisterij, zajedništvo i poslanje,truditi se to osjećati i drugepoticati; biti spreman služititom zadatku; zalagati se zaživot razumijevanja, praštanja iljubavi. Da bi se to ostvarilopotrebno je odmah nakonkonstituiranja novih župnihpastoralnih vijeća raspravitipitanje službi unutar župnezajednice i među članovimapodijeliti odgovornosti zafunkcioniranje pojedinih službiu župi. “Jedan od temeljnihzadataka župnog pastoralnog

vijeća je izgradnja i očuvanjekršćanskog zajedništva unutarodređene župne zajednice i toaktivnim zalaganjem i životnimprimjerom. To je događajDuhova, koji je objedinio sve irazličite ljude u novomeBožjem narodu. Stoga se možereći da je izbor župnihpastoralnih vijeća u naših šestžupa duhovski događaj, kada senaše župne zajednice u cjelini iposebno preko dijela svojihčlanova još više otvarajudjelovanju Duha Svetoga,odnosno opredjeljuju se dabudu u službi izgradnjeKraljevstva Božjega”, zaključioje mons. Šimunović.Preporučio je župnimsuradnicima da nabave i proučei neke crkvene dokumente.Od 16 predloženih kandidata zaŽPV bira se samo 8. Oni kojine budu izabrani ulaze u tzv.“suradnički zbor” na koji će seračunati u svim župnimzadacima, a između njih bit ćeizabrani i članovi župnogaekonomskog vijeća.Nakon predavanja bilo jeprilike za razgovor i dogovor zapredstojeće izbore.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

U Rijeci predstavljeni zborniciNa skupu bilo riječi oHrvatskom katoličkompokretu, organizacijikatoličkog laikata tepodručjima djelovanjavjernika laika snaglaskom na četiriglavna područja:mediji, politika,kultura, znanost igospodarstvo

Rijeka, 15.3.2003. (IKA) – Uorganizaciji Povjerenstva zakatoličke udruge Riječkenadbiskupije u subotu 15.ožujka u Velikoj dvoraniTeologije predstavljeni suzbornici radova o Hrvatskomekatoličkom pokretu i omogućnostima organiziranogdjelovanja vjernika laika uHrvatskoj. Zbornici su ploddvaju znanstvenih skupovaodržanih 2000. i 2001. godine.Znanstveni skupovi održani suna inicijativu Vijeća za laikeHrvatske biskupskekonferencije, a prethodila suovogodišnjoj 100. obljetniciosnutka laikata u Zagrebu g.1903. Zbornike su predstavilipredsjednik Vijeća za laikeHBK gospićko-senjski biskupMile Bogović, dr. AntonBozanić i dr. Josip Grbac. Okatoličkim udrugama Riječkenadbiskupije i njihovu radugovorili su Ivica Čavar i dr.Đuro Puškarić.Dr. Anton Bozanić govorio je oHrvatskome katoličkompokretu, koji je u vremenskomrazdoblju od 1903. do 1920. g.usko vezan uz ime krčkogbiskupa Antuna Mahnića.Nastao je među studentima isrednjoškolcima, a utemeljen jena Mahnićevoj analizipostojećega vjerskog stanja kodnas, njegovoj viziji budućnosti inizu pokrenutih akcijausmjerenih prema mlađemnaraštaju. HKP označavagibanje u razdoblju rastavjerske ravnodušnosti s početka

20. stoljeća, a to je razdobljeprepoznatljivo po nizuformiranih laika koji su seizdigli iz uhodane vjerskeosrednjosti tradicionalnihsredina te mladenačkim žaromdjelovali oko unošenjakršćanskih vrijednosti uprivatni i javni život. To je bilorazdoblje naše prošlosti kada selaikat prvi put masovno idjelatno uključio u život Crkve.Biskup Bogović govorio je opitanju organizacije katoličkoglaikata. Organiziranost jepotrebna kako bi se "udružila"postojeća dobra volja i da bi ihse usmjerilo. Inače bi moglaostati "neunajmljena" upastoralu. Organizacijskividimo dva temeljna modela:vijeća na raznim razinamaunutar crkvenih struktura - općaCrkva, biskupska konferencija,biskupija, (dekanat), župa.Njihovi predstavnici nabiskupijskoj razini trebali binaći mjesta u biskupijskomepastoralnom vijeću ilibiskupijskom laičkom vijeću;udrugama koje okupljajuvjernike unutar struke iliusmjerenja i pokretima kojiokupljaju vjernike premaduhovnim sklonostima. Dosada je osnovan Ured za laike uZagrebu, koji bi trebaokoordinirati sve ideje o radu idjelovanju laika. BiskupBogović upozorio je da nemožemo biti zadovoljni samotime što je učinjeno, jer se takone zbiva nikakav pokret.Potrebno je uključiti laike čim

više, jer inače se Crkvaosiromašuje.Dr. Grbac govorio je opodručjima djelovanja vjernikalaika s naglaskom na četiriglavna područja: mediji,politika, kultura, znanost igospodarstvo. Da bi vjernicilaici mogli u tim strukturamadjelovati potrebno ih je stručnousavršavati, ali kod nas ninakon 13 godina demokracijenema škole za katoličkepolitičare, kao ni mogućnosti nispremnosti da se ulože napor isredstva u stvaranje tihstruktura. Dr. Grbac istaknuo jepodručje medija kao izazov zadjelovanje vjernika laika, ali iza to je potrebna teološkanaobrazba djelatnika umedijima, nužnostomogućavanja stjecanja znanja,primjerice pri institutima zateološku kulturu laika iefikasnija uloga ureda zaodnose s javnošću biskupija inadbiskupija.Ivica Čavar i dr. Puškarićgovorili su o katoličkimudrugama koje djeluju napodručju Riječke nadbiskupije,a cilj im je uskladiti vjeru iosobni život za dobro njihovihobitelji, poduzeća, Crkve idomovine.Geslo tog susreta bio je “Crkvasmo mi”. Na kraju iscrpnihizlaganja uslijedila je rasprava,a dr. Puškarić je skup zaključioriječima kako nam je i danaspotreban Mahnić.

Susret mladih grada RijekeNa susretu se okupilooko 250 mladih sasvojim vjeroučiteljima

Kastav, 15.3.2003. (IKA) –Povjerenstvo za rad s mladimaRiječke nadbiskupije podgeslom “Vi ste sol zemlje isvjetlo svijeta” priredilo je 15.ožujka u Kastvumeđudekanatski susret mladihgrada Rijeke. Oko 250 mladihiz Prvostolnoga, Trsatskog iKastavskog dekanata zajednosa svojim vjeroučiteljimaokupilo se u župnoj crkvi Sv.Jelene Križarice. Susret jezapočeo prigodnom pjesmom“Kriste u tvoje ime...”, nakonkoje su se mladima obratilipovjerenik za mlade vlč.Dalibor Božić i domaći župniki dekan Kastavskog dekanatadr. Franjo Jurčević. Vlč. Božićistaknuo je kako topovjerenstvo koje djeluje većšest godina okuplja mlade na

raznim duhovnim sadržajima.Ove godine uz dekanatskesusrete održat će se i završnisusret na nadbiskupijskoj raziniu Bakru 12. travnja.Cilj prigodne kateheze zamlade, koju je osmisliovjeroučitelj mentor TomislavTomasić, bio je informativnipregled kroz slušanje o mjesnojsituaciji mladih, uprisutnjenjeevanđeoskih vrednotaKraljevstva Božjega u vlastituživotu i zauzimanje kršćanskogstava u konkretnim životnimprilikama. Kroz konkretnaživotna iskustva mladi su uradu po skupinama iznosiliprobleme i poteškoće u okolinigdje žive i na njih pokušavalinaći konkretne i pozitivneodgovore. U završnomizlaganju pojedini predstavnici

radnih skupina iznijeli su svojaiskustva. Većina mladih sasusreta okuplja se i aktivnodjeluje u svojim župama.Najveći problemi su nedostatakprikladnih mjesta za izlaskemladih, mnogi mladi supogođeni raznim ovisnostima,posebno od droge. Mladi danasžive dosta izdvojeno od drugih,a tome su u dobrom dijelupridonijeli mobiteli i računalana kojima provode dostaslobodnog vremena. Mladi suiznosili i svoja pozitivnaiskustva raznih susreta užupama. Istaknuli su kakoCrkva u njihovu životu imaveliku ulogu i omogućuje imrast u vjeri. Susret je završio ucrkvi molitvom i prigodnommeditacijom.

18 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Đakovo: Susret odgojitelja, župnika, đakona ibogoslovaĐakovo, 15.3.2003. (IKA) - Uđakovačkome Bogoslovnomsjemeništu u subotu 15. ožujkaodržan je susret odgojitelja,župnika, đakona i bogoslova natemu "Suodgovornost župnikau odgoju svećeničkihkandidata". Susret je započeouvodnom molitvom ipozdravnom riječjudijecezanskog biskupa MarinaSrakića, koji je tom prigodomistaknuo važnu ulogu župnika uformacijskoj pripravi bogoslova

te prisutnim župnicima izraziozahvalnost za sve dosadašnjepothvate i suradnju. Rektorsjemeništa mons. JosipBernatović okupljene je uveo utemu susreta, a potom jeslijedio rad u skupinama. Susretje održan u Bogoslovnomsjemeništu i na Teologiji uĐakovu. U Bogoslovnomsjemeništu realiziran je rad uskupinama bogoslova i,odvojeno, njihovih župnika iodgojitelja, a na Teologiji u

Đakovu susreli su se đakoni,župnici rodnih im župa ižupnici prakse te neki odprofesora na Teologiji uĐakovu. Na završnom plenumuzapisničari pojedinih skupinaiznijeli su izvještaje i zaključkepromišljanja, nakon kojih suokupljeni imali priliku zakratku raspravu. Susret jezaključen molitvom usjemenišnoj kapeli izajedničkim objedom idruženjem.

Započeli predsinodski susreti za Drugu sinoduZagrebačke nadbiskupije

Prva dva u nizuplaniranih susretaodržani u zagrebačkojžupi Sv. MarkaKriževčanina i župiBlažene DjeviceMarije u Zaprešiću

Zagreb, 15.3.2003. (IKA) – UZagrebu i Zaprešiću u subotu15. ožujka održana su dvapredsinodska susreta za Drugusinodu Zagrebačkenadbiskupije. Prvi je bio stručniskup vjeroučitelja osnovnihškola grada Zagreba, koji jeprije podne održan u dvoranižupe Sv. Marka Križevčanina uZagrebu. Skup je priredioKatehetski ured Zagrebačkenadbiskupije na čelu s dr.Josipom Jakšićem, a temasusreta je bila: “Druga sinodaZagrebačke nadbiskupije imjesto vjeroučitelja ivjeronauka u njoj“. TajnikSinode Tomislav Markićpredstavio je nazočnimvjeroučiteljima taj velikipothvat zagrebačke Crkve teistaknuo kako vjeroučitelji unjemu imaju posebno mjesto izadaću. U nastavku susretavjeroučiteljima je predstavljen ipodijeljen Upitnik za članovežupnih i pastoralnih vijeća tevjeroučitelje, putem kojega supozvani dati svoje prijedloge i

poticaje za Drugu sinoduZagrebačke nadbiskupije.Drugi susret održan je podpredsjedanjem pomoćnogazagrebačkog biskupa VladeKošića poslije podne u župiBDM Kraljice Apostola uZaprešiću, a na njemu su se,zajedno sa svojim svećenicima,okupili članovi župnihpastoralnih i ekonomskih vijećate vjeroučitelji iz Zaprešićkogai Tuheljsko-pregradskogdekanata. Nakon misnogaslavlja kojemu je predsjedaobiskup Košić, susret je započeopozdravnim govorima biskupaKošića, arhiđakona zagorskogakanonika Ivana Miklenića,župnika domaćina MijeŠibonjića te dekana tuheljsko-pregradskoga Franje Špiljaka idekana zaprešićkoga StjepanaDrugčevića. Potom je mr.Markić putem prezentacijenazočne upoznao sa samimpojmom i značajem Sinode te sdosadašnjim predsinodskimdogađajima. PredstavivšiUpitnik za članove župnoga

pastoralnog vijeća i župnogekonomskog vijeća tevjeroučitelje, vijećnike ivjeroučitelje pozvao je naaktivno sudjelovanje i vlastitidoprinos u promišljanju temaza sinodalnu raspravu.Nazočnima je upitnikpodijeljen za “domaću zadaću”,a susret se nastavio uzzajedničko druženje u župnimprostorijama.Po želji zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanića, usvim dekanatima Zagrebačkenadbiskupije održat će se unarednom razdoblju susretičlanova ŽPV i ŽEV tevjeroučitelja, na kojima će bitipredstavljena Druga sinodaZagrebačke nadbiskupije tepodijeljen upitnik putem kojegaće se u procesunadbiskupijskoga savjetovanjaprikupiti prijedlozi Kristovihvjernika laika za Sinodu. Tadva predsinodska susreta bilasu prva u tome planiranomnizu, koji bi trebao završiti najesen ove godine.

Biskup Škvorčević u župi OrubicaŽupa Orubica uNovogradiškomdekanatu jedna je odmanjih u Požeškojbiskupiji, i njomeupravlja župnik izDavora

Orubica, 16.3.2003. (IKA) -Župa Orubica uNovogradiškom dekanatu jednaje od manjih u Požeškojbiskupiji, i njome upravljažupnik iz Davora. BiskupŠkvorčević kanonski ju jepohodio 14. i 16. ožujka.U župnoj crkvi Sv. Ilije biskupasu 14. ožujka dočekali vjernici,a pozdrav mu je uputio župnikMarijan Đukić te predstavnicivjeronaučne djece, koja sespremaju za krizmu i prvupričest. Nakon molitve biskupje djeci protumačio što je tovizitacija. Podsjetio ih je na

duhovnu baštinu koja po župiživi u Orubici više stoljeća te ihje potaknuo da unatočiseljavanju i sve manjem brojustanovnika budu vjernivrijednostima vjere. Zahvalioim je za uzorno uređenu crkvu ižupni stan, za veliku želju dadobiju svoga župnika. Izrazio jeradost što župa Orubica imabogoslova, te ih je pozvao najoš jaču molitvu za duhovnazvanja i svećenike. Urazgovoru s vjernicimadotaknuto je više pitanja,posebno problem smanjivanjažupe zbog traženja posla u

drugim sredinama. Biskup jepotom obavio pregled crkve ižupnog stana te župnih knjiga,a nakon toga se uputio namjesno groblje, gdje se zajednos vjernicima pomolio za svepokojne iz orubičke župe.U nedjelju 16. ožujka biskupŠkvorčević je na završetkukanonskog pohoda župiOrubica predvodioeuharistijsko slavlje u župnojcrkvi, susreo se sa župnimekonomskim i pastoralnimvijećem te pohodio kapelicuPresvetog Srca Isusova naulazu u mjesto.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Biskup Košić u župi sv. Luke u TravnomZagreb, 16.3.2003. (IKA) –Zagrebački pomoćni biskupVlado Košić bio je u četvrtak13. i nedjelju 16. ožujka upastirskom pohodu zagrebačkojžupi sv. Luke, u tijeku kojegase susreo sa župnimpastoralnim i ekonomskimvijećem, mladima te je obišaodječji vrtić i osnovnu školu

Gustav Krklec.Na nedjeljnom misnom slavlju,koje je predvodio u holuosnovne škole, biskup Košićizrazio je radost zajedništvomkoje je susreo u župi. Osjeća sevelika briga oko izgradnjevlastite crkve, no, najvažnija ježiva Crkva, vi i vašezajedništvo, poručio je biskup

okupljenim vjernicima. BiskupKošić izrazio je zadovoljstvoaktivnošću župnoga caritasa,napomenuvši da čitava župatreba biti karitativna i skrbiti zasvoje župljane. Župljanima jezaželio da što prije dočekajugradnju crkve te da nastavenjegovati zajedništvo na svimrazinama.

Novigrad: V. Zajednička euharistija mladih IstreNovigrad, 16.3.2003. (IKA) –Peta Zajednička euharistijamladih Istre (ZEMI) održana jeu nedjelju 16. ožujka unovigradskoj crkvi Sv. Pelagija.Misno slavlje predvodio je o.Marko Kornelije Glogović, a namisi se okupilo oko stotinjak

mladih. Nakon mise višemladih posvjedočilo o radu idjelovanju u Kumima, a potomje uslijedio neobvezatniprogram druženja u župnimprostorijama, koje jepotpomogao novigradskižupnik Milovoj Koren.

Za taj susret mladi su sepripremali trodnevnicom, ukojoj su promišljali o BoguOcu, Bogu Sinu i DuhuSvetome. ZEMI se održavajednom mjesečno u drugoj župii do sada je priređen u Pazinu,Rovinj, Puli, te Poreču.

Savjetovanje za članove radnih tijela Vijećafranjevačkih zajednica

Savjetovanje podnazivom “Življenjefranjevačkih vrednotai njihovonaviještanje” priredioje Franjevački institutza kulturu mira

Samobor, 16.3.2003. (IKA) - USamoboru je od 14. do 16.ožujka u organizacijiFranjevačkog instituta zakulturu mira održanosavjetovanje pod nazivom“Življenje franjevačkihvrednota i njihovonaviještanje”. Savjetovanje jeupriličeno za suradnikeFranjevačkog instituta zakulturu mira te članove radnihtijela Vijeća franjevačkihzajednica. Kao gosti bili supozvani i pročelnik Komisije zapravdu, mir i skrb za svestvoreno slovenskih franjevacafra Tadej Strehovec i pročelnikpodružnice FranciscansInternational za BiH i Hrvatskufra Franjo Radman.Uvodno izlaganje “Kako doFranjinih vrednota” održao jefra Romeo Koščak, ofmCap.Fra Romeo posebno je istaknuoFranjino življenje usamotištima, posebnost togživljenja u odnosu na drugeoblike eremitskog života tevažnost koju je to življenjeimalo za bratski život i odnosprema Bogu. Postavio je pitanje(ne)postojanja franjevačkihsamotišta u republikama

Hrvatskoj i BiH, kao iposljedice koje manjak takvihmjesta ima za našu franjevačkuduhovnost.O odgovornosti sviju uzauzimanju za pravdu, mir iskrb za sve stvoreno govorio jefra Francisko O Conaire, glavnitajnik Ureda za pravdu, mir iskrb za sve stvoreno OFM uRimu, član međufranjevačkogvijeća u Rimu na razinigeneralnih poglavara ipoglavarica franjevačkihredova Iustitia et pax te članFranciscans Internarionalis. FraFrancisko je sudionike upoznaos područjima i načinima nakojima se franjevke i franjevciu svijetu zauzimaju zaprovedbu pravde, mira i skrbiza sve stvoreno. Nakonrasprave o ovom izlaganju,sudionici su putem sredstavajavnog priopćavanja uputilipoziv svim ljudima dobre voljeda svoj protest protiv rata uIraku izraze paljenjem svijeća upredvečerje nedjelje 16. i 23.ožujka te se tako pridruže akciji“Svijeća za mir”, koja sezapočela širiti od NovogZelanda kako bi obasjala cijelukuglu zemaljsku.

Nakon izlaganja ravnateljaFranjevačkog instituta zakulturu mira fra Bože Vulete oobilježjima društvenih icrkvenih prilika u HR i BiH,kao kontekstu življenja inaviještanja franjevačkihvrednota, sudionici su sezadržali na analizi izjavefranjevačkih poglavara ipoglavarica “Mea culpa” -izjava sa savjetovanja održanogod 12. do 17. svibnja 2000.godine. Sudionici su izjavipristupili ne kao pukom osvrtuna prošlost već kao pozivu zaizradu programa kvalitetnijegodnosa prema siromasima,radnicima, nevjernicima,crkvenim poglavarima, ženama,prema vlastitoj kršćanskoj inacionalnoj povijesti tevjernijeg naviještanjaevanđelja.Na kraju savjetovanja sudionicisu izradili nacrt pisma koje bise uputilo franjevačkimpoglavarima i poglavaricama, au kojem bi iznijeli prijedlognačina animiranja franjevačkihzajednica s obzirom napojedine teme sadržane u izjavi“Mea culpa”.

Novo vodstvo Sabora Islamske zajednice u HrvatskojZagreb, 16.3.2003. (IKA) – Nakonstituirajućoj sjednici SaboraIslamske zajednice u Hrvatskoj16. ožujka u Zagrebu zapredsjednika je izabran EsadČustović iz Dubrovnika, apotpredsjednici su OsmanMušković i Hafiz Aziz Alili izZagreba, priopćio je Sabor

Islamske zajednice u Hrvatskoj.U priopćenju se također navodida novoizabrani Sabor Islamskezajednice djeluje u ozračjupotpisanog Ugovora izmeđuVlade Republike Hrvatske iIslamske zajednice u Hrvatskojo pitanjima od zajedničkoginteresa te je u tom kontekstu

vođena rasprava o potrebisustavne implementacijeUgovora u svakodnevnojpraksi. Sabor je potvrdio interesIslamske zajednice zaizgradnjom Islamskog centra uRijeci i izražava zadovoljstvoprihvaćenim idejnim rješenjemtoga centra.

20 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Jezerinac u Supetru na BračuU svojoj propovijedivojni ordinarij je,među ostalim,upozorio kako se unovije vrijeme sve višeširi u svijetuprotucrkveni duh,čemu svjedoči ipojava New Agea koji,kako je kazao,predlaže novo učenjeo Bogu i svijetu

Supetar, 16.3.2003. (IKA) – Nadrugu korizmenu nedjelju 16.ožujka u župi NavještenjaMarijina u Supetru na Bračuvojni ordinarij Juraj Jezerinacpredvodio je program misija utoj župi koje se od 9. ožujka do29. lipnja održavaju u sklopupriprema za 2004. godinu, kadaće se obilježiti 400 godinasamostalnosti župe i 1.500godina imena grada Supetra.Biskup Jezerinac predvodio jesredišnju euharistiju u župskojcrkvi u zajedništvu sasupetarskim župnikom idekanom Bračkog dekanataAndrom Ursićem i dvojicombračkih svećenika. Na početkuliturgijskog slavlja biskupJezerinac blagoslovio je noveklupe po baroknom stilu, kojeje izradila stolarska radionica“Eni-Trade” iz Selaca naBraču. Trideset i dvije klupenamijenjene su za župnu crkvu,a deset klupa za crkvu nagroblju.Vojni ordinarij izrazio je radost

što je mogao pridonijetiduhovnoj obnovi supetarskežupe, istaknuvši riječiskorašnjeg blaženika IvanaMerza, da je od svih stvarinajvažnija duhovna obnova.Bez dubokog odnosa s Bogom,s Isusom Kristom, koji je izvorsvakoga dobra, sreće i mira, nemožemo očekivati mir i sreću usvijetu, upozorio je te dodaokako se u novije vrijeme usvijetu sve više širi anticrkveniduh, čemu svjedoči i pojavaNew Agea koji, kako je kazao,predlaže novo učenje o Bogu isvijetu. Sljedbenici tog pokretažele uzdrmati temeljne Božjezapovijedi i sve nadnaravnoodbaciti. Kakav bi to bio životako bi se Božji zakon stavio upitanje?, zapitao se biskupJezerinac, ustvrdivši da Božjezapovijedi izviru iz Božjegautoriteta i očinstva. Govoriti oneovisnosti čovjeka o Božjimzapovijedima, značilo biotvoriti put svakom nasilju inepravdi, istaknuo je vojni

biskup, dodavši da je naš narodiznjedrio svoga velikana bl.Alojzija Stepinca. Na kraju jeupozorio i na žalosnu stvarnostulaska smrti na vrata našihobitelji, ustvrdivši da je većviše od dvadesetak godina svemanje obitelji u Hrvatskoj, jerse ne poštuje Božji zakon.Osvrnuvši se na veličanstvenikriž podignut ispred župnecrkve protekle nedjelje, biskupJezerinac izrazio je radost timdogađajem, jer će taj križ, kakoje rekao, govoriti svakomkatoliku Hrvatu i prolazniku dami Hrvati ostajemo uz IsusaKrista i njegov križ, uz njegovuCrkvu.Dekan Ursić na kraju misnogaslavlja uručio je zahvalniceNikici Nižetiću i NikiciEteroviću na izrađenimklupama. U dvorani župne kućebiskup Jezerinac susreo sepotom s roditeljima, ohrabrivšiih u njihovu pozivu i poslanju.Potaknuo ih je i na važnostživotnog primjera i autoriteta.

Bog govori u prvom redu preko savjestiZagrebački nadbiskupzavršio pastirskipohod zagrebačkimžupama Majke BožjeLurdske i bl. AlojzijaStepinca

Zagreb, 16.3.2003. (IKA) –Zagrebački nadbiskup JosipBozanić završio je u nedjelju16. ožujka pastirski pohodzagrebačkim župama MajkeBožje Lurdske i bl. AlojzijaStepinca.U župi Majke Božje Lurdskenakon mise susreo sa župnimzborom i zborom mladih te jeposjetio vicepostulaturu slugeBožjega o. Ante Antića, gdje gaje postulator fra Josip Šimićizvijestio o raduvicepostulature. Pohod toj župinadbiskup Bozanić završio jesusretom sa samostanskomzajednicom Franjevačkeprovincije PresvetogOtkupitelja. Poslijepodne nadbiskup jezavršio svoj pastirski pohod

župi bl. Alojzija Stepinca uTrnjanskoj Savici. Prije misnogslavlja zagrebački nadbiskupsusreo se s katekumenima imladima te župe, te jepredvodio večernju misu udvorani OŠ "Jure Kaštelan",gdje se inače slave mise napodručju te župe. U prigodnimpropovijedima na misnimslavljima nadbiskup jeistaknuo što znači Božji glas"Slušajte ga" na temeljuevanđelja o preobraženju.Napomenuo je kako to nijezapovijed, koliko pozivnebeskog Oca koji nas ljubi.Istaknuo je kako nam Boggovori u prvom redu prekosavjesti, jer je to unutarnjipoticaj da činimo dobro.Premda nam Bog uvijek govori

putem savjesti, usred prilikaživota savjest nam može bitikrivo formirana te u tomeslučaju imamo riječ Božju kojanam postaje norma da jepravilno formiramo. Stoga nasCrkva kroz korizmu poziva naintenzivnije slušanje i čitanjeBožje riječi. Bog nam, kako jeistaknuo nadbiskup Bozanić,progovara i putem crkvenogučiteljstva te stoga imamonjegovu riječ i sakramente.Nastojimo se toga držati i ićinaprijed na putovima života,vjerujući u Kristovu prisutnost ida ćemo na kraju životadoživjeti puninu očitovanjaBožjeg, poručio je upropovijedima zagrebačkinadbiskup.

Zasjedalo Prezbiterijsko vijeće Riječke nadbiskupijeNadbiskup Devčićizvijestio opripremama za Papinpohod Rijeci tepotaknuo na većepastoralno zalaganjeoko pripreme vjernikapo župama za Papindolazak

Rijeka, 17.3.2003. (IKA) –Zasjedanje Prezbiterijskogvijeća Riječke nadbiskupijeodržano je 17. ožujka uprostorijama Nadbiskupskogordinarijata u Rijeci. NadbiskupIvan Devčić izvijestio je opripremama za Papin pohodRijeci te potaknuo na većepastoralno zalaganje okopripreme vjernika po župamaza Papin dolazak. Nakonodržanih susreta mladih po

dekanatima vlč. Dalibor Božić,povjerenik za pastoral mladih,dvanaestorici prisutnihvijećnika izložio je programsusreta katoličke mladežiRiječke nadbiskupije u Bakruuoči Cvjetnice 12. travnja.Razgovaralo se o statutuSvećeničkog doma koji senalazi u zgradi Bogoslovnogsjemeništa, koji je dan naodobrenje nadbiskupu te statutunadbiskupskoga pastoralnog

vijeća Riječke nadbiskupijekoji je dan na doradu tročlanojkomisiji. Vijećnici su seosvrnuli i na dan ranije održaneizbore za župna pastoralnacvijeća, te su izrazilizadovoljstvo organizacijom iozbiljnošću pristupa tomevažnom pastoralnom pothvatu.Nakon tih izbora sve župeRiječke nadbiskupije dobile susvoja pastoralna vijeća.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Đakovo: Na sjednici Prezbiterskog vijeća opripremama za Papin dolazak

Iznesene pojedinosti oorganizaciji ipripremama za Papinposjet te podnesenaizvješća devet odboraPovjerenstva zapripremu Papinadolaska u Đakovačkui Srijemsku biskupiju

Đakovo, 17.3.2003. (IKA) – Usjemenišnoj dvorani u Đakovuu ponedjeljak 17. ožujkaodržana je sjednicaPrezbiterskog vijeća. Sjednicije predsjedao đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,a rad je moderirao pomoćnibiskup Đuro Hranić. U radusjednice sudjelovao je ipomoćni biskup i generalnivikar za Srijem ĐuroGašparović. Budući da je jedinatočka dnevnog reda bila "PohodSvetog Oca Ivana Pavla II." nasjednicu su bili pozvani ivoditelji svih devet odboraPovjerenstva za pripremuPapina dolaska u Đakovačku iSrijemsku biskupiju. BiskupHranić iznio je pregled svihpripravnih aktivnosti te daopodrobne upute za duhovnupripravu i sve što je vezano uzdolazak, prijem, boravak ipovratak hodočasnika.Svečanost će se održati napodručju sportske zračne lukeOsijek. Svećenici i svi njihovi

suradnici dužni su upoznatihodočasnike s predviđenimnačinom dolaska i boravka uzračnoj luci te pravilima kojaodređuju policija i sigurnosneslužbe. Preporučuje se dahodočasnici putuju autobusimaili vlakom. Vlastitimautomobilom je mogućeputovati, ali se manjepreporučuju. Posebno jenaglašeno da svi hodočasnicimoraju imati ulaznicu, koja jebesplatna i može se podići usvakome župnom uredu. Za onekoji dolaze na svečanost mimožupne organizacije, ostatakulaznica će se dijeliti naulazima. Ulaznice treba podićiveć do 10. svibnja. Nasvečanosti neće moćisudjelovati nitko bez ulaznice.Svi koji će imati ulaznice dobitće gratis prigodni Vodič težuto-bijelu zastavicu. Posebnoje istaknuto da na svečanosttreba doći na vrijeme, to jestnajkasnije do 8 sati. Podrobnijeinformacije za dolazak, boravak

i povratak hodočasnika svi suna sjednici dobili pismeno. Zatim su voditelji pojedinihodbora iznijeli informacije spodručja svoje djelatnosti. Tosu: Odbor za duhovnu pripravuvjernika, Liturgijski odbor,Odbor za uređenje i opremuliturgijskog prostora, Odbor zaprotokol i informacije, Odborza sigurnosna pitanja, Odbor zapromet, Odbor za financijskasredstva i građevinske poslove,Odbor za izradu tiskovina isuvenira, Medicinsko-zdravstveni odbor. Biskupijskiodbori intenzivno surađuju sparalelnim odborima za istapodručja koje je ustanovilo iGradsko poglavarstvo Osijek.Papa će pohoditi Đakovačku iSrijemsku biskupiju u subotu,7. lipnja kada će posjetitiOsijek, a istog dana poslijepodne pohodit će privatno (bezsvečanosti) Đakovo.

Svećenički dan Zagrebačke nadbiskupijeSredišnja temasusreta koji je okupiooko 250 svećenikabila je “Formacijabudućih svećenika”, očemu je govorionadbiskup Prenđa

Zagreb, 17.3.2003. (IKA) –“Formacija budućih svećenika”bila je glavna tema svećeničkogdana Zagrebačke nadbiskupijeodržanog u ponedjeljak 17.ožujka u Nadbiskupskomdječačkom sjemeništu nazagrebačkoj Šalati. Susret, nakojem se okupilo oko 250svećenika, započeo jepokorničkim bogoslužjem kojeje u sjemenišnoj crkvipredvodio zadarski nadbiskuppredsjednik Vijeća HBK zasjemeništa i duhovna zvanjaIvan Prenđa.Radni dio susreta nastavljen jeu sjemenišnoj dvorani uvodnimriječima zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanića,koji je zahvalio nadbiskupuPrenđi što se odazvao održatipredavanje te svojomnazočnošću posvjedočiozajedništvo naših biskupija.Govoreći o temi susreta,zagrebački je nadbiskupistaknuo da je svaki pozivposebna, osobna povijestčovjeka i Boga i to se stalnoponavlja u povijesti Crkve. Toje direktni Božji zahvat, Božjipoticaj, zaključio je nadbiskupBozanić.U predavanju o formacijibudućih svećenika nadbiskupPrenđa podsjetio je na

dokumente crkvenogaučiteljstva od “Opatatamtotius” i “Presbyterorumordinis” II. vatikanskog saborado dokumenta “Pastorem dabovobis”, koji je plod posebnebiskupske sinode iz 1990.posvećene svećeničkimzvanjima. Da bi se odgojilosvećenike koji će znatiodgovoriti potrebama sadašnjegtrenutka Crkve i društvapotrebno je poraditi na njihovojljudskoj, duhovnoj,intelektualnoj i pastoralnojizgradnji. U tom zahtjevnomprocesu odgoja budućihsvećenika sudjeluje, premariječima nadbiskupa Prenđe,cijela Crkva od biskupa prekosjemenišne i župne zajednice,obitelji do samog odgajanika.O tome kako se konkretnoprovodi odgoj budućihsvećenika u našim odgojnimzavodima i na koje se problemenailazi u tom procesu govorilisu rektor Nadbiskupskogbogoslovnog sjemeništa uZagrebu preč. Mijo Gorski irektor Nadbiskupskogadječačkog sjemeništa na Šalatimons. dr. Juraj Batelja. NaBogosloviji pojedina godištaimaju posebne smjerniceodgoja, pojasnio je preč.Gorski. Tako se u prve dvije

godine naglasak stavlja nasocijalno-karitativni angažman,kako bi se bogoslovi upoznalisa stvarnim životom i radomvjernika. Stoga se angažiraju uCaritasu, pohađaju staračkedomove, bolnice, zajedniceovisnika itd. U trećoj i četvrtojgodini naglasak se stavlja napastoralno-liturgijsko područjete se bogoslovi s tih godinapreko vikenda upućuju napraktikum po zagrebačkimžupama. U petoj godinibogoslovima se omogućuje dastudij što prije privedu kraju. Ikonačno u pastoralnoj godiniđakoni se povjeravajužupnicima mentorima nadaljnje usavršavanje i odgoj.Govoreći o problemima uodgoju budućih svećenikarektor Gorski je, izmeđuostaloga, upozorio i naneprikladnost prostora u koji jesmještena bogoslovija. Založiose za uvođenje pripremnegodine u kojoj bi se kandidatiupoznali s bogoslovskimnačinom života te se pripremiliza studiranje na KBF-u.Mons. Batelja podsjetio je dacrkveni dokumenti ističuvažnost maloga sjemeništa tepotiču njegovu obnovu.Upozorio je i na poteškoće uodgoju sjemeništaraca,

22 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

istaknuvši kako je ulogasjemeništa u kandidatima zasvećeništvo dovesti u skladvjeru i ponašanje. Unatočpoteškoćama mons. Batelja jeizrazio optimizam jer, kako jerekao, sve veći brojsjemeništaraca nakon matureodlazi na Bogosloviju, pojačanaje suradnja župnika i kapelanasa sjemeništem, sve je više

zvanja iz gradskih sredina itd.U poslijepodnevnom dijeluprograma o trajnoj formacijisvećenika, posebice mlađih,govorio je mr. TomislavMarkić, koji je kao generalnitajnik Druge sinode Zagrebačkenadbiskupije, nazočne upoznaoi s pripremama za taj velikidogađaj. Pastoralnu skrb zaduhovna zvanja u Zagrebačkoj

nadbiskupiji predstavio jepromotor za zvanja i vicerektorna bogosloviji Vlado Razum.Zagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak na kraju jepodsjetio da će 31. svibnja bitisredišnja zagrebačka proslava150. obljetnice uspostaveZagrebačke nadbiskupije imetropolije.

Nova knjiga Thaddéea Mature “Franjo na drugi način”Knjiga jepredstavljena u sklopupriprave zaovogodišnjispomendan VendelinaVošnjaka

Zagreb, 17.3.2003. (IKA) – Ufranjevačkoj crkvi Sv. FranjeAsiškog na zagrebačkomKaptolu u ponedjeljak 17.ožujka nakon večernje mise, a usklopu trodnevne priprave zaspomendan sluge BožjegVendelina Vošnjaka,predstavljena je nova knjigaThaddéea Mature “Franjo nadrugi način”, u kojoj se tumačeSpisi sv. Franje Asiškog. Pisacu prvom dijelu knjige, nakonšto je utvrdio razlike izmeđupovijesnog lika i njegovenapisane poruke, predstavljaoblik, sadržaj, okvir i izvoresvakog od tridesetakfragmenata u kojima je taporuka izražena, osim studija ikomentara kojima je onapočetak. Drugo poglavlje nudi

ključ čitanja i tumačenja zbirkespisa, posebno komentirajući23. poglavlje Nepotvrđenogpravila i drugu recenziju Pismavjernicima koje je uputio samsv. Franjo. Drugi, opširniji dio,raspravlja o sadržaju poruke, onerazdvojnom odnosu izmeđuBoga i čovjeka, promatranomprema povijesnoj i dinamičnojperspektivi. Najprije seraspravlja o Bogu u njegovutrojstvenom zajedništvu.Čovjeka se promatra u njegovudvostrukom vidu veličine ibijede, ukoliko je pojedinac izajednica. Nakon toga supodrobno opisani put obraćenjai posebna zvanja koje Franjorazlikuje i predlaže. Treći iposljednji dio ujedno je inajkraći. Ponavlja, na način

zaključka, rezultate studije,otvarajući prostor njihovutumačenju. Knjiga nijenapisana kao životopis sv.Franje Asiškog, nego kaotumačenje onoga što je samFranjo živio i ostavio u svojimSpisima te se u knjizi nenavode nikakvi kronološkidogađaji Franjina života.O knjizi su govorili direktornakladničke kuće TeovizijaIvica Domaćinović i gvardijanfranjevačkog samostana naKaptolu fra RajkoGelemanović. Knjiga ima 202stranice, a objavljena je usuradnji biblioteke “BratFranjo” i “Teovizije“ izZagreba.

Split: Predavanje “Kršćanstvo i sloboda”Dr. Ante Vučković namjesečnoj tribini zastudente i mladež

Split, 17.3.2003. (IKA) -Predavanje “Kršćanstvo isloboda” održao je 17. ožujkadr. Ante Vučković namjesečnoj tribini za studente imladež u dvorani Fakultetaelektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje u Splitu. Dr.Vučković istaknuo je kakopostoje dva korijena zapadnogpoimanja slobode: jedanproizlazi iz grčke misli (primjerSokrata), a drugi iz židovstva(primjer Isusa). Na pitanje “štotvori ljudsku slobodu?”, dr.

Vučković odgovara da je nužnoupoznati svijet, sebe i svojodnos prema Bogu. Istaknuo jetakođer kako je važno znatiorganizirati vlastitu slobodu, tj.razlikovati između želje i volje.Važno je sudjelovati ustvaranju i širenju prostoraslobode vlastitomvelikodušnošću i angažmanomu promicanju vrednota.Malodušje sužava prostorslobode te je upravo to jedan odključnih problema današnjeHrvatske, napomenuo je

predavač. Vrijednost i važnostslobode shvaćamo, kako jeistaknuo dr. Vučković, premaiskustvu neslobode koja se krijeu raznim vrstama ovisnosti,prisila, uvjetovanosti,manipulacija itd.Nakon predavanja bila jerasprava o raznim vidovimaslobode i njezinimmogućnostima u današnjemsvijetu. Susret su svojimpjevanjem obogatili mladi izžupe sv. Andrije iz Splita.

Đakovo: Predavanje o molitvi Očenaš"Filološki pogled naOčenaš" naziv jepredavanja koje je uĐakovu održaoakademik prof. dr. sc.Milan Mogoš

Đakovo, 18.3.2003. (IKA) –"Filološki pogled na Očenaš"naziv je predavanja koje je uorganizaciji Teologije uĐakovu u utorak 18. ožujka uVelikoj dvorani Teologije uĐakovu održao akademik prof.dr. sc. Milan Mogoš. Nazočnestudente i profesore Teologije,studente Pedagoškog fakultetau Osijeku zajedno s prof.Ljiljanom Kolenić teakademikom Dubravkom Jelčićpozdravio je prof. dr. PeroAračić, predstojnik Teologije u

Đakovu, predstavivši kratkopredavača.U svom je predavanjuakademik Moguš rekao kakomnogi Očenaš smatrajunajljepšom molitvomkršćanstva. Čini mi se damolitva Očenaš ima i posebnistatus. Naime, jedino se prije temolitve, u okviru misnogaslavlja spominje da tek poštosmo "božanskim naukompoučeni, usuđujemo segovoriti". To se ne kaže nitipred jednom molitvom, samo

pred Očenašem, istaknuo jeakademik Moguš. Akademik jekao osnovni tekst razmatranjauzeo Matejev duži, poznatijitekst Očenaša, čija se verzijadanas moli. A postoji i kraćiLukin tekst Očenaša, koji,prema Moguševim riječima, ubiblijskoj leksikologiji smatrajustarijim tekstom. Prvi tekstOčenaša na starohrvatskomjeziku potječe iz prve četvrtine14. stoljeća.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Započele korizmene socijalne tribineTribine, koje već šestugodinu priređujeCentar za promicanjesocijalnog naukaCrkve HBK otvorio jenadbiskup Bozanić -O “Utjecajudruštvenih i crkvenihelita na nacionalniidentitet” govorili sufra Emanuel Hoško idr. Ivan Rogić

Zagreb, 18.3.2003. (IKA) –Tradicionalne korizmenesocijalne tribine koje već šestugodinu priređuje Centar zapromicanje socijalnog naukaCrkve Hrvatske biskupskekonferencije otvorio jepredsjednik HBK zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić uutorak 18. ožujka u Tribinigrada Zagreba.Osvrnuvši se na niz temaovogodišnjih tribina na kojimaće, među ostalim biti riječi ohrvatskom identitetu u odnosuna Europsku uniju, nadbiskupje kazao da je Hrvatskapozvana otvoreno i odgovornopromicati i posvješćivatinacionalni i kulturni identitet teda je jedino to put u zajedničkuEuropu, gdje se ona osjeća usvojoj kući. Govoreći o značajuidentiteta i kulture, podsjetio jeda kad papa Ivan Pavao II.govori o Europi, onda spominjeEuropu nacija i Europu kultura.O temi prve tribine “Utjecajdruštvenih i crkvenih elita nanacionalni identitet” govorili suprofesor na Teologiji u Rijecidr. fra Emanuel Hoško teprofesor na Arhitektonskomfakultetu u Zagrebu, sociolog

dr. Ivan Rogić.Dr. Rogić osvrnuo se na sampojam identitet, pojasnivšiglavne pristupe tumačenjaidentiteta u sociologiji. Premajednom tumačenju identitet jenosač smisla, prema drugometo je vrsta socijalne dresurekojom se standardizira ljudskoponašanje, prema trećemtumačenju, identitet je proizvodracionalnog ponašanja, a premaposljednjem, to je vrstaformatizacije društva. Ujednoje pojasnio pojam nacionalnogidentiteta, koji u osnovi imačetiri obilježja: referira se nakulturnu “mi” baštinu, postojivolja da se skupina političkisamoodredi samostalnomdržavom, nazočan je projektmodernizacije te postojirelativna otvorenost spramstranaca ukoliko oni prihvaćajuideje o samostalnoj državi iprogram modernizacije.Osvrnuvši se na pojamnacionalnih elita, ukazao je i naobilježja hrvatskih elita odpočetka 20. stoljeća, a to sumalobrojnost, rizičnost njihovapoložaja, jer je iskazivanjeelitnog ponašanja nešto što jeimalo neugodne posljedice,

postojala je tendencija da seelite povlače iz političkogsektora u profesionalne, gdje susmanjivale rizičnost vlastitogpoložaja, te je kao posljednjeobilježje naveo racionalnioportunizam ilinagodbenjaštvo.O utjecaju crkvenih elita nanacionalni identitet govorio jedr. Hoško, spomenuvši njihovvažni utjecaj u stvaranjuhrvatske državnosti, izgradnjijezika te njegovanju kulturnetradicije kroz predaje i običaje.Govoreći o suvremenimzbivanjima, osvrnuo se nauspješni skup o katoličkomlaikatu u Osijeku, gdje sugovornici u izlaganjimapovezivali djelovanjekatoličkog laikata u Crkvi telaikata u društvu i u svijetu,dok je, prema ocjeni dr. Hoška,u crkvenim dokumentima onodrugo zapravo prvo, ukazavšipri tome da je primjerice jakovažno hoćemo li imatioženjenog đakona ili ne. Uizlaganju je istaknuo da jevažna izgradnja nacionalnogaidentiteta na području kulture.

Predstavljeno korizmeno pismo biskupa Zagrebačkenadbiskupije

Pismo je posvećenopripremama za Drugusinodu mjesne Crkve -Predstavljen novipročelnik Uredazagrebačkognadbiskupa za odnoses javnošću

Zagreb, 18.3.2003. (IKA) –Korizmeno pastirsko pismobiskupa Zagrebačkenadbiskupije pod naslovom“Hodimo u novosti života”,koje je posvećeno pripremamaza Drugu sinodu mjesne Crkve,predstavljeno je na tiskovnojkonferenciji 18. ožujka uTajništvu HBK u Zagrebu.U korizmenom pismu, kojepotpisuju zagrebački nadbiskupJosip Bozanić i pomoćnibiskupi Josip Mrzljak i VladoKošić, ističe se da se vrijemepriprave Sinode želi iskoristitiza skupljanje podataka iiščitavanje vjerskih i društvenihprilika te dobro odmjeravanjesadašnjih izazova u kojima živiZagrebačka crkva. Pastirskopismo te konkretne korakedosad učinjene u pripremnomrazdoblju Sinode, koje jezapočelo s početkom pastoralnegodine 2002/2003., predstavioje generalni tajnik Sinode mr.Tomislav Markić. Premariječima mr. Markića, Sinodabudi mnoga pitanja uključujućii ona koja biskupi spominju upismu: gdje smo i kamo idemo;

prema kojemu je ciljuusmjerena Zagrebačka crkva;jesmo li na Božjem putu ijesmo li vjerodostojni svjedociEvanđelja; jesmo li u dijalogusa sadašnjom kulturom i sasuvremenicima kojima suponuđeni drugi putovi, osimKristova, te imamo li snage zaodlučnost i pouzdanje uprihvaćanje Božje novosti, dabismo ljudima pružali odgovorekristovskom uvjerljivošću?Generalni tajnik Sinodepodsjetio je da je u studenomprotekle godine započeo procesnadbiskupijskog savjetovanja,koji ima za cilj svim članovimaBožjega naroda pružiti prilikuočitovati svoje želje u vezi saSinodom. Početak 2003.označen je osnivanjem višetijela koja će imati zadaćuprogramirati, pratiti i provoditidaljnji plan pripreme Sinode teje tako u siječnju utemeljenoSredišnje pripremnopovjerenstvo, koje će, zajednosa svojim Poslovnim odborom,imati odlučujuću ulogu u tijekupripreme Sinode, akonstituirano je i Tajništvo za

pripremu, koje će biti posebnoizvršno tijelo u pripremiSinode, pojasnio je mr. Markić.Istaknuo je da pastirsko pismobiskupa posebnu pažnjuposvećuje uključivanjuKristovih vjernika laika uproces nadbiskupijskogsavjetovanja. U razgovoru s novinarimanadbiskup Bozanić stavio jeDrugu sinodu Zagrebačkenadbiskupije u kontekst sličnihdogađanja u središnjimcrkvenim tijelima kao i onimadiljem svijeta. Pripomenuo jeda bi pripremno razdobljemoglo trajati oko tri godine. Naupit novinara on jeprokomentirao mogući rat uIraku te stav Hrvatskebiskupske konferencije o tomepitanju, podsjetivši da jeosobno u propovijedima višeputa o tome govorio te da je iStalno vijeće HBK uputilopoziv na mir i, posebice naPepelnicu, pozvalo sve vjernikena molitvu i post za mir, noCrkva najjsnažnije govoripreko svoje Glave, Svetoga

24 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Oca, i njegovi stavovi i poziviujedno su vapaji i pozivi svihčlanova Crkve pa tako ihrvatskoga episkopata. Na pitanje hoće li ubojstvopredsjednika srpske VladeZorana Đinđića utjecati nasigurnost Hrvatske, nadbiskupje odgovorio da se ubojstvoipak dogodilo u drugoj državi,te da je to za Hrvatsku drukčijasituacija nego što je bilaprimjerice prije 20 godina.Upozorio je pri tome da jeubojstvo svakoga čovjekavrijedno osude te da Katoličkacrkva i u Hrvatskoj, ali idrugdje, na to gleda kao nanešto zlo.Nadbiskup Bozanić osvrnuo sei na nedavnu aferu, kada je nanaslovnoj stranici jednoganašeg dnevnog lista osvanuonaslov o vjeroučitelju kojegasu, navodno roditelji optužili zapedofiliju. Tekst je objavljen naprvu obljetnicu smrti kardinalaFranje Kuharića. Prema

nadbiskupovim riječima, svimaje jasno da je ta osoba krivooptužena, oklevetana i to nanaslovnoj stranici jednognašega dnevnog lista, i to natočno određeni datum pa je i tajslučaj poziv svima nama dapostavimo pitanje etičkeodgovornosti djelatnika našihmedija. On je ustvrdio kakoljudi od pera ne smiju bitimotivirani materijalniminteresima i propagandom, nitismiju svojim sitnim interesimapodrediti dobro bilo koje osobe.Postavio je pitanje koliko supojedine osobe zaštićene odnovinara, koji su, premanadbiskupovu mišljenju,pozvani na promicanjehumanizma i čovječnosti. Na tiskovnoj konferencijipredstavljen je i novi pročelnikUreda zagrebačkog nadbiskupaza odnose s javnošću ZvonimirAncić, donedavni novinarHrvatskoga katoličkog radija.On je na tome mjestu naslijedio

direktora Glasa Koncila vlč.Nedjeljka Pintarića, koji jezbog brojnih drugih zaduženjazamolio nadbiskupa da gaoslobodi dužnostiglasnogovornika. Zahvalivšidosadašnjem pročelniku svogaUreda za odnose s javnošću,nadbiskup je ocijenio da jePintarić tu dužnost obnašaorevno i savjesno. Komentirajućiulogu laika u službama Crkvete činjenicu da je za novogaglasnogovornika uzeo vjernikalaika, nadbiskup je kazao daznakovi često govore više negoriječi, te da je i u samomkorizmenom pismu poziv zasudjelovanje u Sinodi posebnoupućen laicima koji činenajveći dio Crkve. Drugivatikanski sabor je, premanadbiskupovim riječima, značioposebno otvaranje Crkve premaKristovim vjernicima laicima, au pismu se ističe da sekoncilske ideje žele još višeprimijeniti na zbivanja unutarZagrebačke crkve.

Zadar: Prva sjednica Medicinsko-sanitetskog pododboraZadar, 18.3.2003. (IKA) - Prvasjednica Medicinsko-sanitetskog pododbora za dočekPape u Zadru održana je uutorak 18. ožujka uNadbiskupskom domu u Zadru.Sjednicom je predsjedaopredsjednik Organizacijskogodbora mons. Ivan Mustać, anazočili su voditeljMedicinskog pododbora dr.Josip Kraljić, te članovi dr.Zvonimir Vrančić, EmilPuhalović i s. Melhiora Biošić.Od ranih jutarnjih sati i dolaskavjernika na mjesto susreta s

Papom vjernicima će biti naraspolaganju medicinske isanitetske službe, te kola Hitnepomoći koja će biti stacioniranana više mjesta u blizini samogForuma. Svojim smještajemneće ometati kompaktnostvjerničkog puka u zonama, a bitće im omogućen prolazslobodnim koridorima. Izaglavne pozornice nalazit će sesanitetsko vozilo s ekipomanesteziologa i kirurga, a ostalasanitetska vozila također će bitiekipirana s liječnicima ikvalitetnom opremom. U

poljima će se također nalazitiliječnici, pomoćno medicinskoosoblje i nosila, a naraspolaganju će im biti ivolonteri.Dr. Vrančić je rekao dazadarska bolnica očekuje iupute Ministarstva zdravstva uorganizaciji priprema za dočekSv. Oca. Zadarska bolnica ćetog dana osigurati određeni brojslobodnih kreveta u slučajupojačanog broja intervencija iveći broj dežurstava.

Zadar: Sjednica Tehničkog pododboraProjektant inž. NikoBašić predstavio jeplanski izgled Forumate je došlo dopromjene u odluci olokaciji glavnepozornice

Zadar, 18.3.2003. (IKA) -Sjednica Tehničkog pododborau povodu Papina dolaska uZadar održana je 18. ožujka uNadbiskupskom domu, podpredsjedanjem predsjednikaOrganizacijskog odbora mons.Ivana Mustaća i nazočnostčlanova Tehničkog pododborau sastavu: voditelj don IvicaJurišić, mons. MilivojBolobanić, don Boris Pedić,Ivan Tadić, Edio Bilaver,Marija Pavlović, Mate Bilaver iMiljenko Rakvin.Projektant inž. Niko Bašićpredstavio je planski izgledForuma te je došlo do promjeneu odluci o lokaciji glavnepozornice, za koju se dosad

smatralo da će biti naparkiralištu južno od crkve Sv.Marije. S obzirom nascenografiju, ambijent iarhitektoniku cjelokupnogprostora, inž. Bašić predložio jeda pozornica, na kojoj će bitiPapa, bude na prostoru izmeđuArheološkog muzeja i crkveSv. Donata, a prva razinapozornice na kojoj će biti zborbila bi uz Nadbiskupsku palačuispred ulaza u crkvu Sv.Donata. Ta lokacija jeatraktivna prezentacija Zadra sotvorenim i širokim pogledomna cijeli vjernički puk, te jeokrenuta obali i moru. Prostorpozornice bio bi koherentniji uzbolji vizualni kontakt Pape i

vjernika. Nedostatakdosadašnje lokacije pozornicebila je i profana pozadinazgrade koja bi narušila izgredscenografije. Inž. Bašić jepredložio i idejni izgledcjelokupne scene te uređenjegrada s naglaskom na pučkutradiciju. Članovi Pododborapreuzeli su zadatke o rješavanjurasporeda polja i prolaza čije ćeograđivanje preuzeti policija,nabavi sjedalica i postavljanjusanitarnih čvorova. Do dolaskaizaslanstva Svete Stolice uHrvatsku u travnju treba bitiosmišljen i gotov cijeli projekts planom Grada, Foruma ilokacijom pozornica.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret đakovačkih biskupa s predstavnicimastranačkoga i političkog života

Na susretusudjelovalo oko 150sudionika iz svihslavonskih gradova iostalih mjesta, međukojima je bilopolitičara, saborskihzastupnika, prvakapojedinih stranaka

Đakovo, 18.3.2003. (IKA) – Usklopu ovogodišnjegabiskupijskog pastoralnog planau velikoj dvorani Teologije uĐakovu u utorak 18. ožujkaodržan je dvosatni susretdijecezanskog biskupa MarinaSrakića i pomoćnog biskupaĐure Hranića s djelatnicima ustranačkome i političkomživotu na području biskupije.Na susretu je sudjelovalo oko150 predstavnika političkogživota iz svih slavonskihgradova i ostalih mjesta. Međunjima su bili političari, saborskizastupnici, prvaci pojedinihstranaka. Svrha susreta bila jepotvrditi da i Katolička crkva,

kao dio društva, želi dati svojdoprinos te pridonijeti razvojupluralizma, dijaloga itolerancije, suodgovornedecentralizacije državne upravei demokratske kulture na timprostorima, poglavito stoga štosu i mnogi vjernici također nasebe preuzeli dio teodgovornosti.Program susreta otvorio jebiskup Srakić, izrazio je svimadobrodošlicu i zahvalio naodazivu. "Sazvali smo vas uime poštovanja. Ovo jekamenčić u mozaiku odnosadržave i Crkve i trenutakradosti i uzajamnogohrabrenja", rekao je biskup

Srakić. Uslijedilo je izlaganjedr. Vladimira Dugalića,profesora na Teologiji uĐakovu. Govorio je na temu"Političke stranke i općedobro". Posebno je istaknuo štoi kako Crkva pridonosi općemdobru društva. Nakon izlaganjaslijedila je živa, bogata i širokarasprava u kojoj su sudjelovalimnogi sudionici susreta, astavove Crkve tumačili biskupSrakić i izlagatelj Dugalić. Višeje sudionika izrazilo zahvalnostna pozivu i zadovoljstvo sodabranom temom te predložiloda se takvi susreti organizirajuviše put i na različite teme.

Proslavljen dan o. Vendelina VošnjakaO. Vendelin bio jeutemeljitelj ireformator Hrvatskefranjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda

Zagreb, 18.3.2003. (IKA) – Ucrkvi Sv. Franje nazagrebačkom Kaptolu 18.ožujka proslavljen je danpreminuća časnog sluge Božjeo. Vendelina Vošnjaka.Večernje misno slavljepredvodio je fra Robert Perišić,župnik i gvardijan franjevačkogsamostana u Virovitici, zajednos tridesetak svećenika isudjelovanje velikog brojavjernika. Na početku misnogslavlja, umjesto pokajničkogčina, uslijedio je kratki uvod ukojem se razmišljalo i molilona način kako je to činio i samo. Vendelin. U propovijedi jefra Robert prikazao život i rado. Vendelina, istaknuvši kakoga se posebno dojmila molitvapredanja koju je o. Vendelinsam sastavio i molio gotovosvaki dan. O. Vendelinobdržavajući Pravilo

franjevačkog reda nije bioslijepi poslušnik, onaj kojisamo gleda slovo zakona, negoje nastojao u svemu onome štose od njega traži prepoznatipoticaj na ljubav. Tu ljubav jeznao okrenuti prema svimljudima i to je ono što i mi svinajviše možemo dati ovomesvijetu. Kamo god je o.Vendelin došao donosio je mir iljubav upravo zato jer nijenosio sebe, nego Isusa Kristakojemu je vjerovao, rekao je fraRobert, dodajući kako je Bogbio domaćin u srcu o.Vendelina Vošnjaka. "Takavčovjek u svakom svojempokretu dotiče dubinu srcaonog čovjeka s kojim razgovarajer iz takvog čovjeka promatranas Bog ljubavi. Zato sesmijemo radovati jer smo dobilijoš jedan prozor na nebu krozkojega nas motri ljubav Božja,

jer smo dobili o. Vendelina",dodao je fra Robert u svojojhomiliji te zaželio svimfranjevcima Hrvatskefranjevačke provincije sv.Ćirila i Metoda, čiji je o.Vendelin bio utemeljitelj ireformator, da dosljednonasljeduju o. Vendelina usvome životu. O. VendelinVošnjak, inače rodomSlovenac, umro je prije 70godina umro u samostanu nazagrebačkom Kaptolu.Proces za proglašenje blaženimo. Vendelina pri samom jekraju. U godini VelikogJubileja 2000. papa Ivan PavaoII. proglasio je Dekret okrepostima časnog slugeBožjeg o. Vendelina Vošnjaka.Potrebno je još samo jednopotvrđeno čudo kako bi o.Vendelin bio proglašenblaženikom.

Stara Drenčina: Obnova kapelica Sv. Ivana KrstiteljaStara Derenčina, 19.3.2003.(IKA) - U Staroj Drenčinipokraj Siska u tijeku je obnovadrvene kapelice Sv. IvanaKrstitelja izgrađene u 18.stoljeću koja predstavljakulturno dobro nacionalnogznačenja. Grad Sisak, koji uzMinistarstvo kulture, financira

tu obnovu s 100.000 kuna,uložit će još 300.000 kuna zaunutarnje uređenje i okoliš.Građevinske radove premaprojektu Hrvatskogarestauratorskog zavoda izvodemajstori i stručnjacizagrebačkog Ing-Grada.Dosadašnjim su radovima

obnovljeni kameni temelji,zaštićene i obnovljene hrastovestijene kapelice. Potrebno jeurediti i krovište, što će bitizavršeno krajem travnja ovegodine. Svečano otvorenjeobnovljene kapelice prema željimještana priredit će 24. lipnjana blagdan sv. Ivana.

26 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Misija u HKM ZuerichZuerich, 9.3.2003. (IKA) -Hrvatska katolička misija uZuerichu upriliči svake godinedvije duhovne obnove, napočetku korizme i nakon ljetnihodmora. Prva ovogodišnjaduhovna obnova održana je od2. do 9. ožujka u crkvi Sv.Josipa u Zuerichu, a predvodilisu je isusovci o. Stjepan

Kuzmić i o. Zvonko Vlah, kojisu održali predavanjaprilagođena obiteljskimparovima, mladima i djeci. Višeod 500 osoba zatražilo je ipristupilo ispovijedi, abolesnima i starijima podijeljenje sakrament bolesničkogpomazanja. Misionari sutakođer posjetili više težih

bolesnika u njihovimdomovima i podijelili imsakrament bolesničkogpomazanja. U tijeku misija,osim predavanja o pojedinimsakramentima, slavljene sumise, bilo je klanjanje predPresvetim Oltarskimsakramentom te pobožnostkrižnog puta.

Brat Richard u MostaruSudionike molitvenogsusreta u mostarskojkatedrali brat Richardupoznao s radomZajednice u Taizeu

Mostar, 12.3.2003. (IKA/KTA)- U posjetu Mostaru boravio je12. ožujka brat Richard, članredovničke Zajednice iz Taizea,koji na posebni način brine ohrvatskim hodočasnicima. Tomprigodom u kripti mostarskekatedrale održan je molitvenisusret na kojem su se okupilivećim dijelom mladi, kako onikoji su već bili u Taizeu, tako ioni koji su sa zanimanjem došličuti o toj ekumenskoj zajednicii njezinu specifičnom načinumolitve. Tijekom molitve,prožete pjesmom i

meditativnom tišinom, psalam imolitvene zazive čitali sumladi, ulomak iz Biblije bratRichard, a završnu je molitvuizmolio biskupski vikar zapastoral don Ivan Štironja.Nakon molitve brat Richardokupljene je upoznao s radomZajednice u Taizeu. BratRichard također je istaknuo daZajednica ne želi stvoritipokret, nego jednostavnopotaknuti mlade da se nakonpovratka u svoju sredinu štoaktivnije uključe u život svojihvjerskih zajednica. U tom cilju

Zajednica jednom godišnje, uzNovu godinu, organiziraHodočašće povjerenja nazemlji, kada mladi iz cijeleEurope sudjeluju u životu županekog od velikih europskihgradova. Mladi iz Mostara većviše godina organizirajuodlaske u Taize u ljetnimmjesecima, te na Hodočašćapovjerenja.U tijeku posjeta Mostaru bratRichard susreo i s mostarsko-duvanjskim biskupom RatkomPerićem.

Rekolekcija posvećena Mariji od PropetogPredavanje održala s.Emila Barbarić,provincijalnapoglavarica DružbeKćeri Milosrđa

Banja Luka, 12.3.2003. (IKA) -U prostorijama Biskupskogordinarijata u Banjoj Luci usrijedu 12. ožujka u održana jeredovna svećenička rekolekcija.Molitvu i duhovni nagovorvodio je prelat mons. KazimirVišaticki, a predavanje jeodržala s. Emila Barbarić,provincijalna poglavaricaDružbe Kćeri Milosrđa. S.Emila u pratnji učiteljicenovakinja s. Silvane Meden,bila je pozvana predstaviti liksvoje utemeljiteljice časne

službenice Božje Marije odPropetog Petković, koju ćepapa Ivan Pavao II. proglasitiblaženom u Dubrovniku 6.lipnja, u tijeku svoga trećegpohoda Hrvatskoj. Lik budućeblaženice iz Blata na Korčuli s.Emila je prikazala je podvidikom "Socijalne krepostiSlužbenice Božje". Okupljenisvećenici i redovnici, njihtridesetak, pozorno su saslušaliizlaganje, nakon kojeg serazvila plodna diskusija. Unešto kraćem obliku, redovnice

su lik i djelo Marije odPropetoga predstavile ivjernicima nakon večernje miseu katedrali Sv. Bonaventure.Narednih dana svojuutemeljiteljicu predstavljaju uJajcu i Livnu. Nekolikoprethodnih susreta ubanjolučkom ordinarijatu biloje posvećeno liku s. BožjegaIvana Merza, čije seproglašenje blaženim takođeročekuje u lipnju.

Vatikansko izaslanstvo u BiHIzaslanstvo zapripremu Papinihputovanja susrelo se snajvišim državnim ivjerskimpredstavnicima u BiH,koji su izrazilizadovoljstvo zbogmogućega Papinadolaska

Sarajevo/Banja Luka,13.3.2003. (IKA/KTA) –Vatikansko izaslanstvo zaorganizaciju Papinihpastoralnih putovanja, koje jepredvodio mons. RenatoBoccardo, predstojnikprotokola Državnog tajništvaSvete Stolice s posebnimzaduženjima boravilo je od 10.do 13. ožujka u Bosni iHercegovini radi pripravemogućega pastoralnog pohodaSvetog Oca toj zemlji. U Sarajevu je u utorak 11.ožujka izaslanstvo zajedno sapostolskim nuncijem u BiHnadbiskupom GiuseppeomLeanzom i vrhbosanskimnadbiskupom kardinalom

Vinkom Puljićem pohodilosjedište Međureligijskog vijeća.U tijeku susreta članoviMeđureligijskog vijeća izrazilisu radost što će papa IvanPavao II. ponovno pohoditiBosnu i Hercegovinu, odnosnosada Banju Luku. Vatikansko jeizaslanstvo predložilo da se ičlanovi Međureligijskog vijećau Banjoj Luci susretnu sPapom, što je sa zadovoljstvomprihvaćeno. Istoga dana izaslanstvo se upratnji nuncija Leanze ikardinala Puljića susrelo stročlanim Predsjedništvom BiHi službeno ga upoznalo smogućnošću ponovnog pohodaIvana Pavla II. BiH radi

proglašenja blaženim prvogablaženika s područja Bosne iHercegovine BanjolučaninaIvana Merza. PredsjedavajućiPredsjedništva Mirko Šarovićzaželio je ugodni boravakizaslanstvu u BiH, ističući da ćePredsjedništvo spremnosudjelovati u velikom događajupohoda Pape te da će svemudati značaj i karakter kakav izaslužuje. "Zadovoljstvo mi jeda u Bosni i Hercegovinividimo još jednom SvetogOca", istaknuo je Šarović.Mons. Boccardo prenio jepozdrave Svetog OcaPredsjedništvu, ističući da jepozdrav članovimaPredsjedništva upućen i svimnarodima u BiH. "Posjećujući

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Banju Luku Sveti Otac želiposjetiti cijelu zemlju i svenjene stanovnike", istaknuo jemons. Boccardo dodajući kakose Papa prvenstveno želisusresti s katoličkomzajednicom, a želi takođersusresti i predstavnike drugihnaroda. Član PredsjedništvaDragan Čović izrazio jezadovoljstvo zbog Papinadolaska, ističući kako je toveliki događaj za sve narode uBiH. Također je spomenuo da utijeku Papina pohoda postojimogućnost potpisivanjasporazuma između SveteStolice i BiH, koji je pripremilamješovita komisija. Članpredsjedništva g. SulejmanTihić također je izrazio radostzbog Papina pohoda, dodavši:"Budite uvjereni da građaniBosne i Hercegovine cijene svešto je Papa činio za mir u ovojzemlji". U utorak 12. ožujka vatikanskoje izaslanstvo zajedno snuncijem Leanzom,savjetnikom u nuncijaturimons. Astolfom Astolfijem ikardinalom Puljićem boravilo uBanjoj Luci. Zajedno sdomaćim biskupom FranjomKomaricom izaslanstvo sesusrelo s predsjednikomRepublike Srpske DraganomČavićem. Obavijestili su ga omogućnosti Papina dolaska uBanju Luku u drugoj polovicilipnja radi Merčeva proglašenjablaženim. Čavić je izrazioradost zbog te mogućnosti,istaknuvši kako je "to za svenas velika čast, ali i velika

obaveza". Mons. Boccardu icijelom izaslanstvu rekao jekako će vlasti sve poduzeti daPapin pohod Banjoj Luciprotekne u najboljem ozračju iredu. Izaslanstvo je pohodilo i VladuRepublike Srpske gdje ga je,zbog spriječenosti premijera,primio njegov izaslanik DušanAntelj, šef Sekretarijata zaodnose s vjerskim zajednicama.Susretu je bio nazočan ipredstavnik policije RS. Tomprigodom izražena je spremnostpredstavnika Vlade da sepoduzme sve što je potrebnoradi nesmetanog odvijanjamogućega Papina boravka uBanjoj Luci.Izaslanstvo je pohodilo ibanjolučkoga gradonačelnikaDragana Davidovića, kojitakođer izrazio velikozadovoljstvo što će Banja Lukaimati čast ugostiti takovisokoga gosta. Sa svoje straneobećao je poduzeti sve što budepotrebno da se "Sveti Otacosjeća što ugodnije u BanjojLuci".Vatikansko izaslanstvo se uBanjolučkom ordinarijatususrelo i s pastoralnimsvećenstvom te biskupije kojeje toga dana imalo svojuredovitu mjesečnu duhovnuobnovu. Biskup Komarica uime svih svećenika kao iredovnika, redovnica i vjernikasvoje biskupije izrazio je velikuzahvalnost Papi i izaslanstvu zanakanu da prvi blaženik iz BiHbude proglašen blaženim usvome rodnom gradu.

Vatikansko izaslanstvopohodilo je i banjolučkogepiskopa Jefrema i upoznalo gas razlogom svoga boravka uBiH i Banjoj Luci. EpiskopJefrem izrazio je radost zbogmogućeg dolaska Svetog Oca"velikog mirotvorcadanašnjice" u Banju Luku.Izaslanstvo je zajedno spredstavnicima Banjolučkebiskupije i mjesnih vlastiposjetilo i tri moguće lokacijeza održavanje svečane liturgijeproglašenja blaženim IvanaMerza. Prije svog povratka u Sarajevoizaslanstvo je pohodilo i zračnuluku, gdje se informiralo okonkretnim mogućnostima tezračne luke za mogući Papindolazak.U srijedu 13. ožujka vatikanskoje izaslanstvo uNadbiskupskom ordinarijatu uSarajevu imalo radni sastanak skardinalom Puljićem, biskupomKomaricom i nuncijemLeanzom. Zajedno su pohodilipredsjedavajućegPredsjedništva Šarovića iizvijestili ga o svim susretima irazgovorima koje su imali uSarajevu i Banjoj Luci u svezimogućeg Papina pastoralnogpohoda. Ocjenjeno je da su svisusreti protekli u vedrome ikonstruktivnom ozračju.Predsjedavajući Predsjedništvajoš je jednom obećao mons.Boccardu da će vlasti u BiHučiniti sve što je potrebno zanesmetani dolazak i boravakSvetoga Oca u Banjoj Luci.

Oskvrnut Isusov kip na sarajevskoj katedraliIsusov kip nagrđen jepredmetima kojiduboko vrijeđajukršćanske osjećaje, aispod lijevog pazuhakipa stavljen je znakpeace

Sarajevo, 14.3.2003.(IKA/KTA) – U Sarajevu je učetvrtak 13. ožujka oskvrnutIsusov kip postavljen iznadportala sarajevske katedrale.Isusov kip nagrđen jepredmetima koji dubokovrijeđaju kršćanske osjećaje, aispod lijevog pazuha kipastavljen je znak peace. Za tonečuveno oskvrnućeodgovornost je preuzeosarajevski glumac Feđa Štukan,koji je, kako tvrde mediji, timsvetogrdnim činom želio dićiglas protiv rata.Rektor katedrale MarkoJosipović u povodu togauvredljivog događaja za svekatolike grada Sarajeva i Bosnei Hercegovine uputio je dopis

policijskoj postaji Općine StariGrad. U dopisu mons. Josipovićističe: "U noći s 12. na 13.ožujka 2003. godine kip SrcaIsusova koji stoji iznad portalakatedrale grubo je oskvrnut. Naprste desne ruke kipu sunataknuti i preko glave obješenipredmeti koji grubo vrijeđajukatoličke vjernike, a zacijelo isvakoga civiliziranog čovjeka.Na to nas je oko 17.45 satitelefonski upozorila novinarkaNermina Omerbegović, tražećiod nas izjavu o tome.Novinarka je, kako kaže, za tosaznala od izvjesnog FeđeŠtukana, navodnog počiniteljatoga, za nas katolikesvojevrsnog zločina, koji je tonedjelo, rečeno je, izveo

protekle noći u 3 sata. Budućida kip stoji vrlo visoko, držimoda to nije mogla učiniti samojedna osoba i bez pomagala.Očekujemo od Policijskeuprave u općini Stari Grad danapravi uviđaj te poduzmepotrebne korake da se predmetipostavljeni na kip skinu, pravipočinitelji pronađu i da za svojezlodjelo odgovaraju. Taj je činteška uvreda katolicima,poticanje na netrpeljivost iizazivanje mržnje. Kome totreba?". Mons. Josipovićpokrenut će sudsku parnicuprotiv počinitelja. Policija je uposlijepodnevnim satima 14.ožujka uklonila uvredljivepredmete s Isusova kipa.

28 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Međugorje: 2002. podijeljeno 1.138.000 pričestiMeđugorje, 14.3.2003. (IKA) –U međugorskom svetištu 2002.g. podijeljeno je 1.138.000pričesti domaćim i inozemnimhodočasnicima, a sumisilo je27.377 svećenika. Protekle jegodine u Međugorju boravilo iosam biskupa: biskup BacNinha u Vijetnamu Nguyen

Quang, biskup Merua u KenijiSilas Njiru, biskup San Ramonau Peruu Julio Ojeda Pascual,pomoćni biskup San RamonaGerard Anton Žerdin, biskupOyema u Gabonu Jean-VincentOndo, umirovljeni nadbiskupCardiff/Walesa John Ward,umirovljeni nadbiskup otočja

Fiji George Hamilton Pearce iumirovljeni torontski biskup izKanade Pearse Lacey. Usiječnju je podijeljeno 50.000pričesti, a sumisilo je 743svećenika, objavljeno je umjesečniku “Naša ognjišta” izTomislavgrada (ožujak, 2003).

“Ne dirajte naše svetinje”PriopćenjeNadbiskupskogordinarijatavrhbosanskog upovodu bogohulnognagrđivanja Isusovakipa na sarajevskojkatedrali

Sarajevo, 15.3.2003.(IKA/KTA) – U povodusvetogrdnog čina stavljanja naIsusov kip na sarajevskojkatedrali predmeta koji dubokovrijeđaju osjećaje katolikaNadbiskupski ordinarijatvrhbosanski uputio jepriopćenje za javnost.Priopćenje prenosimo ucijelosti:Ovim izražavamo svojeogorčenje činom Feđe Štukanai suradnika kojim se nanajružniji način vrijeđa likGospodina Isusa Krista i tako, uovome svetom korizmenomvremenu, izvrgava ruglu onošto je kršćanima najsvetije. Tone može biti čin ljubavi, negojest čin mržnje izravnousmjeren protiv katolika uovom gradu i u dijecezi, jer jekatedrala Srca Isusova majkasvih crkava u Vrhbosanskojnadbiskupiji. To nije čin protivrata nego, u našim okolnostima,izazivanje straha kod onih kojisu malobrojniji u ovom gradu.Gospodin Isus Krist uevanđelju kaže: "Blagomirotvorcima: njihovo je

kraljevstvo nebesko!" (Mt 5, 9).U skladu s tim Katolička crkvatrajno i snažno poziva na mir usvijetu, a u ovo vrijemeposebno na mir u Iraku. PapaIvan Pavao II. poziva katolikeširom svijeta da mole na tunakanu te poduzima konkretnekorake za sprječavanje rata uIraku. Nadbiskup vrhbosanskikardinal Vinko Puljić jepočetkom ove korizme pozvaokatolike u ovoj nadbiskupiji damole i poste za mir u BiH i usvijetu, a zajedno s pastirimakršćanskih Crkava uJeruzalemu i u Iraku poručuje:Mi koji smo proživjeli ili jošproživljavamo tragediju rata,želimo reći cijelom svijetu,napose zemaljskim moćnicima:nemojte se upuštati u rat, to jeput bez izlaza.Kao vrhunski cinizamdoživljavamo činjenicu da sepočinitelj toga gnusnog čina iizvrgavanja ruglu likaGospodina Isusa Krista, asamim tim i svega što jekatoličko i kršćansko, samprijavi novinarima, ponosan nasvoj mračni izum, a da na to

uopće ne reagiraju ili čak vrlobenevolentno reagiraju ipredstavnici domaće imeđunarodne vlasti, kao imediji, čime pokazuju daruganje katoličkim svetinjamaovdje postaje gotovo normalnastvar pa čak poprima i"umjetnički izraz".Očekujemo i pozivamo sveslične "umjetnike" i"mirotvorce" da nas katolike inaše svetinje, kao i sve drugevjernike i njihove svetinje,ostave na miru, a predstavnikevlasti da nas zaštite. Odmedijskih djelatnika očekujemoda se ispravno postave i premauvredama koje se nanosekatolicima u ovom gradu i uovoj nadbiskupiji. Feđi Štukanui sličnim "umjetnicima" i"mirotvorcima" koji se takoizražavaju da vrijeđaju i rugluizvrgavaju ono što je katolicimanajsvetije, poručujemo: pustitenas da se na miru Bogu molimoi ne dirajte naše svetinje, ističese u priopćenju Nadbiskupskogordinarijata vrhbosanskog.

Živjeti kršćanstvo u osobnom životuVoditelj Malog tečajaKursilja u razgovoruza "Katolički tjednik"

Sarajevo, 16.3.2003. (IKA) –Voditelj Malog tečajakršćanstva Kursiljo na područjuHrvatske i BiH don AndrijaVrane u razgovoru za Katoličkitjednik od 16. ožujkapredstavio je duhovnu ponuduKursilja, koji je nastao uŠpanjolskoj nakonŠpanjolskoga građanskog rata iII. svjetskog rata, nakon padajednog sustava, iza ratnih rana,gdje je potreba duhovne obnovebila jako velika, a danas jeraširen u više od 55 zemaljasvijeta. Pojašnjavajući duhovnuponudu Kursilja, kazao je da jeto ono bitno i radosno ukršćanstvu, tj. radi se omogućnosti da čovjek dođe doljubavi, radosti, slobode,jedinstva s Bogom i zajedništvas drugima, ili drugim riječima,to je ulazak u milost i milosni

život, a ne obavljanjesakramenata. Temelj jeKursilja, prema njegovimriječima, svijest o božanskojobdarenosti te stoga Kursiljoobrađuje temelje vjere, krsnuduhovnost s njezinim službamai ulogu Duha Svetoga upraktičnom životu koji stvarazajedništvo. Kao još neštokarakteristično za Kursiljonaveo je da on omogućujeduhovne sadržaje i doživjeti, tj.omogućuje do Živoga doći,Bog nije pojam, princip,načelo, zapovijed, već život.Tečaj je najprije namijenjenodraslim ljudima, koji sredesvoje zvanje i stanje, pa se ondamogu suočiti s izazovimaživota i to uskladiti s vjerom,Crkvom i Bogom. Dakle, želipremostiti jaz kad smo samodjecu katehizirali ili kada smo

samo sakramentalizirali ljude,tj. imali ih na određenimsakramentima i oni su odlazili.Tečaj želi da naše kršćanstvoživi u čovjekovom osobnomživotu, da čovjek može zbogtoga živjeti radosnije, poštenije,predanije.Napomenuo je da je kodKursilja važna metoda, a ona sesastoji u tome da laici skupinilaika prenose iskustvo vjere i toje prijenos iskustva vjere laikalaicima, a ne toliko prijenosvjerskih istina laicima. Premanjegovoj ocjeni, nije presudnoda mi znamo istine, negohoćemo li mi te istine spustitido našega srca da one postanunaša životna opcija. Pojasnio jetakođer da kada laik prenosidrugom laiku svoje iskustvovjere, onda to sudioniku Tečajazvuči uvijek vrlo autentično, te

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

na taj način sudionik počinjeslušati i svećenika. Sudionici sutakođer navjestitelji unutarTečaja, jer se radi u malimskupinama s 25 do 30 osoba, a

iza svakog nagovora događa serazgovor tijekom kojega seljudi mogu otvoriti, pitati,mogu iskreno reći svoj stav tena taj način dolazi do

međusobnog zbližavanja,uspostave prijateljstva iuspostave zajedništva, pojasnioje Vrane.

Kardinal Puljić primio veleposlanika VrbošićaNa susretu je bilogovora o pomoćiVlade RepublikeHrvatske Bosni iHercegovini te onastavku pomoći

Sarajevo, 18.3.2003.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić primio je 18. ožujka uSarajevu hrvatskogaveleposlanika u BiH JosipaVrbošića s njegovom pratnjomi voditelj programa pomoćiVlade RH Boris Belanić,pomoćnik ministra RH za javneradove, obnovu i graditeljstvoLovro Pejković, te zamjenikministra BiH za ljudska prava iizbjeglice Ivica Marinović.Gosti su izvijestili kardinalaPuljića o pomoći Vlade

Republike Hrvatske Bosni iHercegovini te o nastavkupomoći. Pomoć RH se sastoji udonacijama građevinskihmaterijala prognanima iizbjeglima te poticaju razvojajačanja kulturnih, gospodarskihi drugih institucija Hrvata uBiH. Zanimali su se za procespovratka i poteškoće s kojimase susreću katolici te obećalidaljnju povezanost i potrebujačega gospodarskogpovezivanja između Hrvata urepublikama BiH i Hrvatskoj.Kardinal Puljić izrazio je

zadovoljstvo i zahvalnost VladiRH, kao i veleposlanikuVrbošiću, na pomoći kojaulijeva nadu u opstanak tepozvao hrvatskegospodarstvenike da više ulažuu BiH. Tijekom susretakardinal je izvijestio oradovima i planovima kojeKatolička crkva u BiH putemsvojih institucija čini napovratku te stvaranju boljihuvjeta za život Hrvata katolikau Bosni i Hercegovini.

Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicimaVatikan, 19.3.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. pozdravioje 19. ožujka hrvatskehodočasnike okupljene naopćoj audijenciji u Vatikanu."Srdačno pozdravljam ovdjenazočne hrvatske hodočasnike iskupinu profesora i studenata

Likovne Akademije iz ŠirokogaBrijega u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji. Dobrodošli! Predragi, primjer svetogaJosipa, kojega vaš narodposebno štuje, potaknuo uvama posebno oduševljenje zaizgradnju svijeta u skladu s

Božjim naumom i za jošsnažnije življenje evanđeoskihvrijednosti u svakodnevici.Svakome od vas i vašimobiteljima od srca udjeljujemapostolski blagoslov. HvaljenIsus i Marija!", rekao je Papa.

30 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Etički proglas o biomedicinskom istraživanjuPapinska akademijaza život uputila“prijedlog za etičkopostupanje istraživačana biomedicinskompodručju”

Vatikan, 12.3.2003. (IKA) –Papinska akademija za životuputila je “prijedlog za etičkopostupanje istraživača nabiomedicinskom području”,koji je “konkretni plod” radovaskupštine održane od 24. do 26.veljače u Rimu. Riječ je oproglasu, objavljenom 12.ožujka u dodatku završne izjaveIX. opće skupštine na temu“Etika u biomedicinskomistraživanju. Za kršćanskopoimanje”. To je otvoreniprijedlog upravljen svimistraživačima i djelatnicima uistraživanjima nabiomedicinskome i bioetičkompodručju. Mogao bipredstavljati, kako stoji u

uvodu, znak nade i zalaganja zadoista "očovječujuću" medicinuu službi ljudske osobe i upunom poštivanju njezinadostojanstva i prava, od prvogtrenutka života do naravnesmrti.Proglas ima sedam točaka, aprva se obveza odnosi na“znanstvenu ozbiljnost umetodologiji istraživanja”.“Ne” istraživanjimauvjetovanima sukobom interesas osobnoga, profesionalnog iliekonomskog stajališta. “Da”istraživanju i primjenitemeljenima na načelu“moralne dobrote”, koja vodiračuna o “dvostrukom vidikuosobe - tjelesnom i duhovnom”.

Što se tiče legitimnostikliničkih pokusa na čovjeku,među uvjetima je na prvomemjestu navedena zaštita života itjelesnog integriteta osoba nadkojima se čine pokusi. Prijepokusa će uz to biti potrebnoraspitati se ispravno i potpuno označenju i tijeku samogapokusa. Naposljetku, udokumentu je navedena obvezakoja se tiče odnosa prema osobikoja pristupa pokusu, premakojoj se mora odnositi kaoprema slobodnoj i odgovornojosobi, a ne kao sredstvu zapostizanje drugih ciljeva, pričemu je neizbježna dužnostdobivanja “slobodne privole”.

Biskupi iz jugoistočne Europe o ekumenizmu i miru"Ekumenizam: odtolerancije premadijalogu i suradnji"bila je tema susretakoji je održan u "Selumira" u Skadru -sudjelovao i biskupFranjo Komarica

Skadar, 12.3.2003. (IKA) -"Ekumenizam: od tolerancijeprema dijalogu i suradnji" bilaje tema susreta koji je 10. i 11.ožujka u "Selu mira" u Skadru,u Albaniji, okupio predsjednikesedam biskupskih konferencijas područja jugoistočne Europe,a sudjelovali su i predsjednik igeneralni tajnik Vijećaeuropskih BK (CCEE),apostolski nunciji u Albaniji ipri Europskoj uniji, izaslanikSvete Stolice pri VijećuEurope, te generalni tajnikVijeća biskupskih konferencijazemlja Europske unije(COMECE). Domaćin susretabio je skadarski nadbiskup imetropolit Angelo Massafra.Priopćenje s toga susretaobjavilo je tajništvo CCEE-a.Beogradski nadbiskup StanislavHočevar u uvodu je istaknuokako kršćani iz jugoistočneEurope mogu, na temelju svogaiskustva bolne podjele i želje zajedinstvom kršćanskih Crkava,stvoriti školu pomirenja koja jevažna za cijelu Europu.Moguće je razviti doktrinu ipraksu duhovnosti zajedništva,pojačati povezanost među

biskupskim konferencijama, teprovesti zaključke Ekumenskepovelje i ponovno otkritivrijednosti istočne tradicije.Istaknuti su pozitivni pomaci naekumenskom području, tespomenuti nedavni Papiniposjeti Rumunjskoj, Grčkoj iBugarskoj, zajedničkahodočašća, suradnja napodručjima zaštite ljudskogdostojanstva i prava, te posebnozajednička potpora nazočnostikršćanskih vrijednosti uizgradnji Europske unije.Pravoslavni metropolit JoanPelushi, izaslanik poglavaraAlbanske pravoslavne crkveAnastasiosa, posvjedočio jevažnost ekumenizma zastabilnost na Balkanu, dodajućikako Ekumenska povelja dajenove mogućnosti te potaknuoprovođenje njezinih naputaka ustvarnost. Na susretu je bilaprigoda i za otvoreni dijalogbiskupa i skupine mladihkatolika, pravoslavnih imuslimana iz Srbije, Kosova,Crne Gore, Makedonije iAlbanije. Razgovaralo se oproblemu trgovine drogama iljudima, korupciji, zaštiti

ljudskih prava, odgovornostiCrkve, ekumenskim pitanjima,miru i potrebi obrazovanja ljudiza političke odgovornosti. Višesudionika susreta upozorilo jeda je došlo vrijeme zapomirenje i stabilnost ujugoistočnoj Europi nakon svihtragičnih zbivanja, te da narodite regije mogu svojimvrijednostima i kulturompridonijeti izgradnji zajedničkeeuropske kuće. Sudionicima suse obratili i izaslanikpredsjednika Albanije iislamske zajednice. Sudionicisusreta zajednički su odbacilisve oblike terorizma te seusprotivili ratu s Irakom, dajućipotporu pozivu Svetoga Oca namolitvu i post za mir.Susret, na kojemu je uzpredsjednike biskupskihkonferencija Albanije,Bugarske, Grčke, Srbije i CrneGore, Rumunjske i Turske,sudjelovao i predsjednik BKBiH biskup Franjo Komarica,završio je misom u skadarskojkatedrali, na kojoj se posebnomolilo za mir i jedinstvo međukršćanima.

Molitvom i postom do pravednog miraAmerički nadbiskupističe: "U ovomtrenutku molitva i postsu naša jedina nada"

Rim, 12.3.2003. (IKA) -Pravedni mir koji uključujetakođer stvarno razoružanjeIraka apsolutno je nužan ijedina nada da ga se postigne sumolitva i post, rekao jepredsjednik Papinskog vijećaza sredstva društvenogpriopćivanja nadbiskup JohnPatrick Foley u propovijedi namisi u rimskoj bazilici Sv.Marije Velike 12. ožujka.

Molimo prije svega zaiscjeljenje svijeta koji je narubu rata, pozvao je američkinadbiskup. To nije političkaizjava, pojasnio je nadbiskupFoley, "sigurno mi nije namjeraSadama Huseina proglasitisvetim ili uperiti prst u vladuSAD-a ili Velike Britanije;samo kažem kako je pravednimir, koji uključuje takođerstvarno razoružanje Iraka,

apsolutno nužan, i ne samo zasiromašne, nevine i slabe naBliskom istoku, već također zapripadnike naših oružanihsnaga i naše narode koji suizloženi opasnosti da ponovnobudu žrtve strašnog terorizma".U ovom trenutku, zaključio jenadbiskup Foley, molitva i postsu naša jedina nada.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Irački nadbiskup dobitnik Nagrade za tolerancijuNagradu dodjeljujeEuropska akademijazananosti i umjetnostiiz Salzburga

Salzburg, 12.3.2003. (IKA) -Irački nadbiskup GabrielKassab dobitnik je Nagrade zatoleranciju za g. 2003. kojudodjeljuje Europska akademijaznanosti i umjetnosti izSalzburga. Kaledejsko-katoličkinadbiskup Basre odlikovan jezbog svoga zauzimanja zadijalog i protiv rasizma, anagrada će mu biti uručena 15.kolovoza u Salzburgu.Nadbiskup Kassab zauzima seza ukidanje sankcija protivIraka, a u teškim uvjetima u

kojima se nalaze stanovniciIraka, nadbiskup je organiziraopomoć kršćanima imuslimanima na jugu zemlje,stoji u obrazloženju uz nagradu.Na nadbiskupov poticaj ipotporu organizirana je ljekarnau kojoj svi mogu dobitibesplatne lijekove i liječničkisavjet, otvorena su tri dječjavrtića u kojemu djeca dobivajubesplatni doručak, organiziranaje kompjuterska radionica zamlade u kojoj je do sada 150mladih Iračana - kršćana i

muslimana, steklo prva znanjao kompjuterima. Caritasnadbiskupije Basra hranom,odjećom i novcem pomažebrojne siromašne obitelji.Europska akademija znanosti iumjetnosti od g. 1997.dodjeljuje svake godineNagradu za toleranciju, a međudobitnicima su i kardinal FranzKoenig i nekadašnjijeruzalemski gradonačelnikTeddy Kollek.

Filipini: Molitva za mir na mjestu nedavnog atentataNa mjestu nedavnogpokolja u zračnoj luciu Davaou tijekomkorizme organizirajuse molitve, pjesme,bdjenja u sjećanja nažrtve i kako bi se odBoga izmolio mir

Davao, 12.3.2003. (IKA) – Namjestu pokolja u zračnoj luci uDavaou na filipinskom otokuMandanao, gdje je u atentatu 4.ožujka poginula 21 osoba, a150 ih je ranjeno, u tijekukorizme organizirat će semolitve, pjesme, bdjenja usjećanja na žrtve i kako bi se odBoga izmolio mir. Već na

Pepelnicu biskupi, svećenici ivjernici filipinskog juga okupilisu se u Davaou da ondjeproslave obrede Čiste srijede.Redemptorist o. JuvenalMoraleda pokrenuo jemolitveni pokret te pozvao svevjernike da ujutro posvete kraćevrijeme osobnoj molitvi za miru svojim kućama i dođu na

mjesto pokolja na zajedničkemolitvene susrete.U međuvremenu u Filipinima,čiji su stanovnici pretežitokatoličke vjeroispovijesti,Crkva priređuje stalne molitveza mir, a u Luneta Parku uManili nedavno je priređenmirovni marš.

"Godina Biblije" otkrila vrijednu slavensku BiblijuUmirovljenikovaBiblija procijenjenana 250 tisuća eura

Moskva, 12.3.2003. (IKA) -Pročitavši u mjesnim novinamakako je u svijetu proglašenaGodina Biblije jedan jeumirovljenik iz ruskoga gradaSeverodvinska odlučio prodatigradskome muzeju Bibliju izobiteljske ostavštine, za koju jetražio - za ruske prilike visokih

- 85 eura. Stručnjaci su, kakopiše moskovski list "Pravda",procijenili da je riječ o jednojod prvih Biblija na crkveno-slavenskome jeziku izmajstorske radionice IvanaFjodorova iz g. 1581., tenjezinu vrijednost procijenili na250 tisuća eura. Pravoslavni je

običaj, piše "Pravda", da se naprazne stranice obiteljskeBiblije upisuju važni događajiiz života. U novootkrivenojFjodorovoj Bibliji zapisan jesamo jedan datum - 12. travnjag. 7469. od postanka svijeta:datum leta oko zemlje ruskogastronauta Jurija Gagarina.

Nadbiskup Hočevar o ubojstvu Zorana ĐinđićaRiječ je o teškomzločinu kojiosuđujemo iočekujemo da to istosvi učine

Beograd, 12.3.2003. (IKA) –Teško nas je pogodilo ubojstvopredsjednika srbijanske VladeZorana Đinđića. Riječ je oteškom zločinu koji osuđujemoi očekujemo da to isto sviučine, izjavio je predsjednikBiskupske konferencije Srbije iCrne Gore beogradskinadbiskup i metropolit

Stanislav Hočevar neposrednonakon ubojstva srbijanskogpremijera, koji je ubijen 12.ožujka hicima iz snajpera uBeogradu ispred zgrade VladeSrbije. "Katolička crkva uSrbiji", dodao je nadbiskupHočevar, "blizu jestanovnicima ove zemlje inarode i želi učiniti sve što je u

njezinoj moći da očuva mir,pravednost i demokratskiporedak. Poziva na velikuodgovornost, molitvu izauzimanje za dobro te izražavapunu nadu da će se, uz Božjupomoć, uspjeti prevladati teteške poteškoće na putunapretka".

Susret o evangelizaciji u velikim gradovimaSusret je okupio 8kardinala, tridesetaknadbiskupa i biskupa,svećenike, vještake istručnjake iz višenajvećih gradovaJužne Amerike i SAD

Santiago, 13.3.2003. (IKA) – Učileanskome glavnom graduSantiagu održan je od 11. do13. ožujka Kontinentalni susret"Evangelizacija u velikimgradovima", koji je prirediloJužnoameričko biskupskovijeće (CELAM). Na susretu jesudjelovalo 8 kardinala,tridesetak nadbiskupa i biskupa,svećenici, vještaci i stručnjaciiz najvećih gradova nekihpodručja Južne Amerike i

SAD-a, pozvanih dati svojprinos raspravi o apostolatuvelegrada.Među sudionicima susreta bilisu i predsjednik CELAM-abiskup Zipaquirae u KolumbijiJorge Jimenez, meksičkinadbiskup kardinal NorbertoRivera, nadbiskup SantoDominga i američki primasNicolas de Jesus LopezRodríguez, nadbiskup Bogotekardinal Pedro Rubiano i

nadbiskup Sao Paola kardinalCláudio Humees. Sudionici surazmišljali o novim izazovimakoje današnje društvo stavljapred pastoralno poslanje uvelim gradovima. Također suse susreli s novim čileanskimpredsjednikom RicardomLagosom, te posjetili više župaSantiaga i slavili mise smjesnim zajednicama.

32 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Posjet vrhovne poglavarice Klanjateljica KrviKristove Beogradu

S. Vittoria Tomarelliposjetila apostolskununcijaturu isrpskopravoslavnupatrijarhiju

Beograd, 13.3.2003. (IKA) -Vrhovna poglavaricaKlanjateljica Krvi Kristove s.Vittoria Tomarelli bila je od 11.do 13. ožujka u posjetučlanicama te Družbe uBeogradu. Uz susret sredovnicama, s. Vittoriaposjetila je apostolskununcijaturu, srpskopravoslavnupatrijarhiju i u tijeku večernjemise u crkvi Krista Kraljasusrela se sa članovimamolitvene zajednice KrviKristove i ostalim vjernicima, aposebno s mladima Beograda,koji su svojim sudjelovanjem ipjesmom animirali toliturgijsko slavlje.U sjedištu patrijarhije s.Vittorija susrela se spatrijarhom Pavlom. U tijekurazgovora poglavar Srpskepravoslavne crkve istaknuo jevažnost duhovnih vrednota udanašnjem svijetu i izrazionadu da nas te vrednote inastojanje mogu zbližiti ipomoći na putu nastojanja dadođe do vidljivog zajedništvakad će se moći zajedno

blagovati s istogaeuharistijskog stola i piti iz isteeuharistijske čaše. Podsjetio jena ono što je zajedničkodvjema Crkvama - zajedničkavjera u Presveto Trojstvo,Presvetu Bogorodicu,sakramente te promicanje istihduhovnih vrednota uzajednicama. S. Vittoriaizrazila je zahvalnost što joj jeiznimno bio omogućen tajsusret, jer u prvom tjednuposta, u kojoj se nalazipravoslavna Crkva, nisuuobičajena primanja upatrijarhiji te je stoga taj susretbio još značajniji. Ukratko jepredstavila družbu, njezinurasprostranjenost po svijetu idjelovanje te istaknula dadružba osjeća da joj jepovjereno od početka velikoposlanje: rad na pomirenju izalaganje za uspostavu novogporetka pravednosti i mira zakoji je Isus prolio svoju krv.Podijelila je radost zbog skorogproglašenja svetomutemeljiteljice Družbe bl.Marije De Mattias, te izrazila

nadu da će i to biti poticaj zasve redovnice na novozalaganje da dar preko njeprimljen bude još življi isvježiji u naše vrijeme.Patrijarh je dodao da je tozajednička radost, jer svetost jezajedničko blago svih. Susret jepripremio i bio u pratnjibeogradski nadbiskup StanislavHočevar.U večernjem susretu svjernicima s. Vittoria istaknulaje snagu Isusove Krvi kojapoput materijalne krvi kojapovezuje i održava na životuljudsko tijelo, vrši istu i jošsnažniju ulogu u živomorganizmu žive zajednice –Crkve. Klanjateljicama jevrhovna poglavarica istaknulakako joj je posebno drago štoputem te zajednice u Beograducijela družba može biti vidljivonazočna na tom području i datisvoj prinos u povezivanju ujedno različitih stvarnostiIsusovih učenika na putu premajedinstvu.

Ukradena desna ruka kipa sv. Petra s ključevimaVatikan, 14.3.2003. (IKA) –Spretni lopov, ili više njih,ukrali su u vatikanskoj baziliciSv. Petra ruku s ključevimakipa sv. Petra, uzorak izrađenod mramora koji je biopostavljen na ulazu uvatikanske kripte i pripisuje seArnolfu Cambiju. Vrlo

vjerojatno je riječ ovandalskom činu. Kip s kojegje ukradena ruka postavljen jena ulazu u kripte 70-ih godina iinspiriran je mnogo poznatijimbrončanim kipom sv. Petra kojise također nalazi u bazilici ikojeg dolaze vidjeti milijunihodočasnika, od čijih je dodira

na stopalu kipa ostao vidljivitrag. Spomenuti dio kipalopovima nije bilo teškoukrasti, budući da nije biosaliven s ostatkom kipa, već jebio nasađen na kip pomoćumetalnog dijela i vremenom seod njega odvojio.

Zapadni Timor: Korizmena kampanja pošumljavanjaCrkva u ZapadnomTimoru za korizmenukampanju 2003.izabrala jepošumljavanjepodručja koja su bilenastanile izbjeglice izIstočnog Timora

Atambua, 14.3.2003. (IKA) –Crkva u Zapadnom Timoru zakorizmenu kampanju 2003.izabrala je pošumljavanjepodručja koja su bile nastanileizbjeglice iz Istočnog Timorakoji su pobjegli pred ratnimstradanjima u svojoj zemlji. Unazočnosti predstavnika

protestantske, hinduističke imuslimanske vjeroispovijestina tom je području zasađenostotinu tisuća sadnica različitihvrsta stabala te grmlja.Dolaskom izbjeglica izIstočnog Timora uništeno je90% od 13.500 hektara šume.Na njihovu su mjestu nikla

polja riže i žitarica. "Shvaćamorazloge zbog kojih se todogodilo, ali je došao trenutakda u okolišu ponovnouspostavimo uvjete koji supostojali prije progona", rekaoje nadbiskup AtambueAntonius Pain Ratu.

Poljski biskupi o pripremama za ulazak u EUU pripremi pastirskopismo u povodureferenduma o ulaskuPoljske u EU

Varšava, 14.3.2003. (IKA) -Poljski biskupi objavit ćepastirsko pismo u povodureferenduma o ulasku Poljske uEuropsku uniju, najavio jekardinal Jozef Glemp, a prenosiKAI. O europskimintegracijama bilo je riječi i nanedavnom zasjedanju Poljskebiskupske konferencije, nakojoj je kao gost sudjelovala iministrica za europska pitanja u

poljskoj vladi Danuta Huebner.U Poljskoj postoje različitamišljenja o tome treba li seCrkva miješati u procesintegracije Poljske u Europskuuniju, a među biskupimavladaju podijeljena stajališta oUniji. Kardinal Glemp nazasjedanju je istaknuo kako jepoljski episkopat zahvalan Papiza njegovo zalaganje zaponovno ujedinjenje Europe, te

da Crkva u Poljskoj ne možeostati nijema pred tako važnimpovijesnim zbivanjima. Nazasjedanju je upućena i kritikapoljskoj Vladi da se ne zalažedovoljno u procesu ulaženja uUniju za zaštitu tradicionalnihkršćanskih vrijednosti u Uniji,posebno zaštite ljudskogaživota od začeća do prirodnesmrti.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Rumunjska: Zbog rudnika zlata zatvaraju se crkveCrkve u Rumunjskojprotive se planovimaza izgradnju novogarudnika zlata koji biuništio osam crkava

Bukurešt, 14.3.2003.(IKA/CNS) - Crkve uRumunjskoj protive seplanovima za izgradnju novogarudnika zlata koji bi uništioosam crkava. "Znamo da seradi o važnome gospodarskompitanju, ali radi se i onacionalnome i vjerskompitanju", istaknuo je nadbiskupGyorgy Miklos Jakubiny,upozorivši kako je katoličkazajednica u Rumunjskojmalobrojna, ali ipak traži da sepoštuju njezina prava te da se

zaštite crkve, crkvene zgrade igroblja. Rumunjska Vladapodupire izgradnju najvećegrudnika zlata na otvorenome,koji bi se izgradio u planinamaApuseni kao zajednički projektkanadske korporacije RosaMontana Gold te rumunjskihrudnika. Zbog gradnje rudnikaviše od dvije tisuće ljudi bit ćepreseljeno iz svojih sela, azatvorit će se ili srušiti osamcrkava i devet groblja.Otvaranju rudnika, koji ćedonijeti veliku materijalnu

korist Rumunjskoj, protive se irumunjski povjesničari iarheolozi. Nadbiskup je urazgovoru za CNS istaknuokako je Vlada u dva navratakonzultirala predstavnikekatoličke, pravoslavne ikalvinističke Crkve, no teknakon što je već potpisalaugovor o gradnji rudnika skanadskom korporacijom.Predstavnici Vlade ističu kakoće se Katoličkoj crkvinadoknaditi šteta.

Novi prijevod Novog zavjeta na arapski jezikTaj grčko-arapskiprijevod nazvan je"usporedni", jer utekstu svaki odlomakna grčkom slijediprijevod na arapski

Beirut, 14.3.2003. (IKA) – UBeirutu je objavljen noviprijevod Novog zavjeta naarapski jezik s grčkogizvornika. Taj grčko-arapskiprijevod nazvan je "usporedni",jer u tekstu svaki odlomak nagrčkom slijedi prijevod naarapski. Djelo je ploddogogodišnjeg rada četvorice

profesora na fakultetu biblijskihznanosti sveučilišta u Baabdu ublizini Beiruta. Knjiga jenamijenjena prije svegaznanstvenicima, ali želi bititakođer radno sredstvo uekumenskom dijalogu smuslimanima. Napredstavljanju Novog zavjetana arapskom jeziku rektor tog

sveučilišta o. Louis Rohbanprimijetio je kako je grčki"izvornik" nastao kasnije, nousmena aramejska tradicija idokumenti pisani naaramejskom, pozvavši nazočnena otkrivanje aramejskog,jezika kojim je govorio Krist ikoji se još uvijek koristi umaronitskoj liturgiji.

Češka: Crkve se uključile u promidžbenu kampanju zaulazak u EU

200.000 promidžbenihbrošura za ulazakČeške u EU

Prag, 14.3.2003. (IKA) – Dvijestotine tisuća brošura tiskano jekako bi se uvjerilo oko trimilijuna vjernika RepublikeČeške da na referendumu ulipnju glasuju za ulazak uEuropsku uniju. KršćanskeCrkve u Republici Češkojdjelatno su se uključile u

promidžbenu kampanju Vladeza ulazak u Europsku uniju.Ministarstvo vanjskih poslova uPragu dalo je tiskati 200.000primjeraka brošure koju suizradili predstavnici Katoličkecrkve i Ekumenskog vijećacrkava koji će biti razdijeljeni užupama, biskupijama,

samostanima i ostalim vjerskimustanovama. "Želimo da štoveći broj onih koji su blizuCrkvi", kažu u Češkojbiskupskoj konferenciji, "znajukako Crkva u potpunostipodupire ulazak u Europskuuniju".

60. obljetnica spašavanja 50.000 bugarskih ŽidovaSofija, 14.3.2003. (IKA) –Šezdeseta obljetnica spašavanja50.000 bugarskih Židova, kojese dogodilo 9. ožujka 1943.,proteklih je dana u Bugarskojobilježena različitimproslavama. Predstavnicikršćanske i židovske vjerezajedno s političarima i stranimgostima obilježili su spomen naodvažnu gestu bugarskog

naroda koji se hrabro oduprodeportaciji brojnih svojihsugrađana židovskog podrijetlau poljske logore. Najvažnijesvečanosti upriličene su usinagogi u Sofiji i samostanu uBackovu. U sinagogi glavnogabugarskog grada židovska jezajednica primila na dar Toruizrađenu od srebra. U svojojzahvali rabin Behor Kahlon

zaželio je "da ruka Gospodnjauvijek prati bugarski narod",dok je nekadašnji predsjednikIzhak Navon izrazio zahvalnostŽidovima.U spomen na taj događaj 10.ožujka u svim je bugarskimškolama održano predavanjeposvećeno spašavanjubugarskih Židova.

Papina sućut u povodu ubojstva premijera ĐinđićaPapa sa"zaprepaštenjem ižalošću" primio vijesto ubojstvu srbijanskogpremijera

Vatikan, 14.3.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. uputio jebrzojav sućuti u povoduubojstva srbijanskog premijeraZorana Đinđića. Papa ubrzojavu na engleskom jezikuupućenom apostolskom nuncijuu Beogradu nadbiskupuEugeniju Sbarbaru ističe kakoje sa "zaprepaštenjem ižalošću" primio vijest otragičnom ubojstvu srbijanskogpredsjednika Vlade Zorana

Đinđića. Papa moli nuncija daprenese njegove iskrene izrazesućuti predsjedniku i članovimaparlamenta, zajedno sasnažnom osudom togabarbarskog čina nasilja. "Uovom trenutku nacionalnežalosti Njegova Svetostizražava svoju solidarnost snarodom Srbije i Crne Gore unjihovim odlučnim naporimaoko obnove društva i izgradnjedemokratskog poretka

označenog pravdom, suradnjomu nastojanju oko općeg dobra ipoštivanjem prava svih.Preporučujući pokojnogpremijera Božjem milosrđu,Papa zaziva nad narod injegove ljude božanske darovemudrosti, jakosti i mira", ističese u brzojavu, koji je potpisaodržavni tajnik Svete Stolicekardinal Angelo Sodano.

34 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa se susreo s kardinalom LaghijemPapa i Sveta Stolicasvjesni da se svijetnalazi na raskrižjumira i rata

Vatikan, 15.3.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. nakonzavršetka duhovnih vježbi usubotu 15. ožujka, koje jezajedno sa svojim suradnicimaiz Rimske kurije obaviotijekom ovog tjedna, želio jeprije svega čuti pojedinosti orazvoju iračke krize. Pozvao jek sebi kardinala Pia Laghija,koji se kao njegov izaslanikprije desetak dana susreo sameričkim predsjednikomGeorgom Bushom, prenijevšimu Papinu zabrinutost i molbuda odustane od rata.“Nadamo se da je još uvijekmoguće izbjeći rat, premda jestanje postalo vrlo složeno”,

izjavio je kardinal Laghi nakonsusreta s Papom, i pojasniokako nam preostaje malooružja, ali je na sreću jako, a toje molitva, koja može potaknutisrca i izmijeniti tijek događaja.Papa je zabrinut zbog nevolja ibijede naroda. Mnogo ćenevinih ljudi bespotrebnostradati. Zabrinut je zbog stanjau Iraku, gdje će se raznepolitičke, etničke i vjerskestruje među sobom sukobiti.Boji se destabilizacije naBliskom istoku i negativnihposljedica za dijalog s islamom.Muslimani poistovjećuju napadna Irak sa Zapadom, a to značikršćanstvom. Tako je kardinal

Laghi sažeo Papinu reakciju nasvoje izvješće o susretu spredsjednikom Bushom i oposljedicama toga besmislenograta, koji se vjerojatno više nemože izbjeći. Papa i SvetaStolica svjesni su, posebno utrenucima kada se na Azurskimotocima održava susret glavnihprotagonista toga rata, da sesvijet nalazi na raskrižju mira irata. Kardinal Laghi potvrdio jeda je Papa i tijekom duhovnihvježbi stalno mislio i molio zamir, kako svijet ne bi izgubio itu posljednju nadu u snagumira.

Proslavljen Prvi europski dan sveučilištaracaSredišnji događajproslave, u koju su seputem izravnesatelitske veze iz Rimauključili i mladi izŠvedske, Slovačke,Poljske Njemačke,Portugala i Austrije,bilo je molitvenobdjenjesveučilištaraca sPapom

Vatikan, 15.3.2003. (IKA) –Prvi europski dansveučilištaraca na temu“Ljubav prema izobrazbi, dušanove Europe” proslavljen je usubotu 15. ožujka u Vatikanu.Proslavu su zajedničkiorganizirali Vijeće europskihbiskupskih konferencija,Europski odbor sveučilišnihkapelana i Ured za sveučilišnipastoral Rimskoga vikarijata.Središnji događaj proslave biloje molitveno bdjenjesveučilištaraca s papom IvanomPavlom II., koje je održano udvorani Pavla VI. u Vatikanu,dolaskom ikone Bogorodice“Sedes Sapientiae” iz Slovačke.Napomenuvši kako se tamolitva za Europu održava uvažnom trenutku njezinepovijesti, Papa je kazao kakomladi mogu i trebajusudjelovati u izgradnji noveEurope. Na posebni su načinmladi kršćani pozvaninaviještati i svjedočiti Krista, teu njegovo ime biti graditeljijedinstva u različitostima,slobode u istini, te mira upravdi, koji je svijetu danas

posebno potreban. Papa jemladima potom povjerio željukoju ima na srcu: da novinaraštaji budu vjerni uzvišenimduhovnim i moralnim načelimakoji su u prošlosti nadahnjivalizačetnike ujedinjene Europe. Uozračju punom zanosa i vjeresvojstvenog mladeži, Papa seprisjetio proslava Svjetskogadana mladeži. One su prigodaza susrete s mladima sa svihkontinenata, koje su korisne daih posluša i govori im o Kristu.Spomenuvši temu idućegaSvjetskog dana mladeži koji ćese proslaviti u svakoj biskupijina Cvjetnicu, a za koju jeizabrao Isusove riječiljubljenom apostolu - “Evo timajke!”, Papa je kazao da je tosnažni poziv i njima, daprepoznaju i prihvate u svomživotu Mariju kao majku.Podsjetivši potom rimskumladež na tradicionalni susret učetvrtak prije Cvjetnice, kadaće svakome od njih darovatikrunicu, pozivajući ih da moletu marijansku molitvu kako biona postala još bliža današnjojmladeži, Papa je na kraju

pozvao svu mladež Europe isvijeta da otvore srce Mariji iposlušno slijede njezin primjer. Odmah potom uslijedilo jerazmatranje apostolskoga pisma“Rosarium Virginis Mariae” isjećanje na šest suzaštitnikaEurope: svetoga BendiktaNursijskoga, svete KatarineSijenske, svetih Ćirila iMetoda, svete Brigite Švedske isvete Edith Stein. Nakon togaPapa je predvodio molitvukrunice, uključujući i otajstvasvjetla koja je 16. listopada2002. godine dodao radosnim,žalosnim i slavnim otajstvima.S tim su se događajem udvorani Pavla VI., putemizravne satelitske veze povezalii mladi iz Švedske, Slovačke,Poljske Njemačke, Portugala iAustrije. Po svršetku susreta saSvetim Ocem, mladi su izVatikana krenuli u ophodu sbakljama, te ponijeli Gospinuikonu “Sedes Sapientiae” uCrkvu Sv. Ive, gdje je kratkommolitvom završena proslavaPrvoga europskoga danasveučilištaraca.

Alžirski kršćani upozoravaju BushaNapad na Irakugrozio bi SjevernuAfriku

Alžir, 17.3.2003. (IKA) -Kršćanske Crkve iz Alžirauputile su pismu američkompredsjedniku Georgeu Bushu ukojem ga upozoravaju naposljedice koje će imati mogućiamerički napad na Irak zaSjevernu Afriku. Napad na Irakpokrenuo bi ekstremnemuslimane diljem svijeta i

potaknuo ih na noveterorističke napade, istaknuli sukatolički nadbiskup AlžiraHenri Teissier i predsjednikReformirane crkve Hugues G.Johnson u otvorenom pismu.Nakon osamostaljivanja Alžiraod Francuske g. 1962., u tojsjevernoafričkoj državi i daljeje živa kršćanska zajednica.

Zbog pritisaka ekstremnihislamista više od 100 tisućakršćana svoju se vjeru ne usudijavno prakticirati, a vjerskislužbenici česta su metaekstremističkih napada. Ujednom takvom napadu ubijenje i biskup iz Orana te višeredovnika.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Azuri: Biskup molio da "Bog prosvijetli pametpolitičarima"

Stanovnici togaportugalskog otočjane mogu shvatiti zaštoSAD toliko forsira rat

Lisabon, 17.3.2003. (IKA) -Biskup s Azura Antonio deSousa Baraga molio je da susretpredsjednika SAD-a spremijerima Velike Britanije iŠpanjolske, donese "dar mira, ane rata" te da "Bog prosvijetlipameti političara". Oko četvrt

milijuna stanovnika toga otočjapovezano je sa SAD-om, jer jekrajem 19. stojeća veći diostanovništva iselio u SAD,posebno na području NoveEngleske, gdje cijeli gradoviimaju portugalsko-azurskoozračje. Od g. 1943. Azuri su

jedna od najvažnijih američkihvojnih baza u Atlantiku. Unatočtome stanovnici togaportugalskog otočja ne mogushvatiti zašto SAD tolikoforsira rat, istaknuo je biskup urazgovoru za portugalskaglasila

Mađarski biskupi o ratu s Irakom i pristupu u EUKršćani imaju samojednu mogućnost udanašnjem svijetu -umjesto "laži rata"izabrati "istinu mira"

Budimpešta, 17.3.2003. (IKA) -Na svome proljetnomzasjedanju mađarski su sebiskupi otvoreno izjasnili protivrata s Irakom. Biskupi su usvome pastirskom pismuupozorili kako kršćani imajusamo jednu mogućnost udanašnjem svijetu - umjesto

"laži rata" izabrati "istinumira". Treba se sjetiti što je sveMađarska proživjela u ratu:ubojstva nevinih, razaranjekulturnih i povijesnihvrijednosti, razaranje obitelji,pad moralnih vrijednosti nakonrata, istaknuli su biskupi,pozvavši sve vjernike u

Mađarskoj na molitvu i post zamir. Biskupi su pozvali katolikeu Mađarskoj da izađu nareferendum o pristupu te zemljeEuropskoj uniji i glasuju premasvojoj savjesti. Stav je biskupada je u toj "većoj zajednici"moguće postići pravedniji isolidarniji svijet.

Argentinski biskupi: Rat je uvijek poraz začovječanstvo

Tijek zbivanja može sepromijeniti, no za to jepotrebno da prevladadobra volja ipovjerenje u druge,poručuje Stalno vijećeArgentinske BK

Buenos Aires, 17.3.2003.(IKA) – "Za mir je odgovoransvaki pojedinac. Tragedija ratanosi sa sobom žalosti i patnjeza sve: uništava živote i dobra,sije strah koji muči srca ljudi,ruši snove i iluzije. Rat uništavanadu i unosi tminu u povijestnaroda", kaže se u izjaviStalnog vijeća Argentinskebiskupske konferencije pod

naslovom "Mir: molitva iobveza" u kojem biskupi tejužnoameričke zemlje upućujupoziv na mir i pozivajuArgentince na molitvu. Rat neovisi o sudbini, nastavljadokument, i predstavlja uvijekporaz za čovječanstvo. Biskupi,navodeći riječi koje je izrekaoPapa u svom govorudiplomatskom zboru, pozivaju

ljude da nastave putom dijalogai otvorenih i iskrenih susretameđu državama i traže od svihda odbace "smrt, sebičnost,đavolski terorizam i rat koji jeuvijek bratoubilački". Tijekzbivanja može se promijeniti,nastavljaju argentinski biskupi,no za to je potrebno da prevladadobra volja i povjerenje udruge.

Moskva: Kršćansko-muslimansko izaslanstvo putuje uBagdad

Jeruzalemski patrijarhpozvao Busha da jošjednom razmisli osvojim planovima

Moskva, 17.3.2003. (IKA) -Visoko međuvjerskoizaslanstvo Ruskopravoslavnecrkve i ruske Islamskezajednice otputovalo je 17.ožujka u Bagdad. Voditeljizaslanstva je duhovni poglavarmuslimana u europskome dijeluRusije, a službena Moskva dala

je "tihi pristanak" za put,objavili su ruski mediji. UBagdadu će se izaslanstvo,između ostaloga, susresti i sazamjenikom iračkoga premijeraTarekom Azizom.Rat protiv Iraka nije samo ratprotiv iračkoga, nego i protivameričkoga naroda i protiv

cijeloga čovječanstva, upozorioje latinski jeruzalemskipatrijarh Michel Sabbah urazgovoru za palestinskenovine. Patrijarh je pozvaoameričkoga predsjednika da jošjednom razmisli "samokritično,duboko i iskreno" o svojimratnim planovima.

Zimbabve: Crkva najvažnija oporba VladiBiskupi su ostalijedini glas kojikritizira nepravilnostiVlade i predsjednika

Harare, 17.3.2003. (IKA) -Katolička crkva najvažnija jeoporba režimu RobertaMugabea u Zimbabveu, objavioje voditelj humanitarne udrugeCap Anamur po povratku iz te

afričke zemlje za RadioVatikan. Nakon što je diktatorukinuo sve nezavisne medije izabranio rad inozemnimnovinarima, biskupi su ostalijedini glas koji kritizira

ponašanje Vlade i predsjednika.Posebno se u otvorenimkritikama nepravilnosti u raduVlade i predsjednika ističenadbiskup Pius Ncube, rekao jepredsjednik Cap Anamura.

Španjolska: Biskup protiv kandidature svećenika naopćinskim izborima

Četvorica svećenikabiskupije Bilbao naizbornim listamadvaju političkihstranaka

Madrid, 17.3.2003. (IKA) –Četvorica svećenika biskupijeBilbao najavila su da ćesudjelovati na idućimopćinskim izborima kaokandidati na izbornim listamaNarodne stranke predsjednika

Aznara i Socijalističkedemokratske partije. To nečine, kako su u više navrataistaknuli sami svećenici, zbogpolitičke karijere već kako biposvjedočili svoju solidarnost skadrovima tih stranaka kojima

prijeti ETA radi zatvaranjanekih njezinih članova. Protivodluke četvorice biskupaizjasnio se biskup BilbaaRicarda Blazqueza, koji jeistaknuo kako je crkvenozajedništvo od prvotne važnosti

36 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

i mora prevladati pred svakompolitičkom opcijom. "Cijenimojedinstvo Crkve osobito uteškim trenucima", kaže biskupBlazquez, "Iskustvo nas uči danam to jedinstvo daje snagu iokrepu". U naše župe dolazekršćani međusobno različitihpolitičkih i kulturalnih obzora.Svi su oni po sebi legitimni, jer

se jedinstvo Crkve ne možepovezati s ideologijom nekestranke ili sindikalnepodružnice. Biskup pritomupozorava: "Izbjegavajmo unašim propovijedima, susretimaformacije, pastoralnim pismimai javnim nastupima zauzimatijasne stavove u prilog ovoj ilionoj stranci". Toj odluci

svećenika usprotivili su se icrkveni pravnici koji sepozivaju na kanon 285Zakonika kanonskog prava,prema kojem su svećenici dužniuzdržati se od djelovanja kaošto je političko, budući je onopridržano svjetovnjacima.

Roditelji na misi, djeca u društvu Disneyevih junakaU više župa u JužnojKoreji uređenedvorane u kojimadjeca gledajuanimirane filmove dokroditelji sudjeluju namisi

Seoul, 17.3.2003. (IKA) – Tomi Jerry zajedno sa ostalimDisneyevim junacimazabavljaju svake nedjeljemnogobrojnu dječju publiku, udobi od 4 do 7 godina, doknjihovi roditelji sudjeluju namisi i mole. Zamisao da seuredi video dvorana s velikimzaslonom nastala je prije petgodina u južnokorejskoj župi

Hwalchon u gradu Gimhae iubrzo se proširila u mnogetamošnje župe u kojima supostavljenje slične strukturekojima je omogućeno da starijiu potpunosti dožive liturgiju, nepazeći svaki tren gdje su imdjeca. Jedino je šteta, kakokažu dobrovoljci uključeni u tajprojekt, što filmovi nisureligijskog sadržaja, jer su takvi

filmovi djeci "previše dosadni".Prema s. Beronici Park, jednojod redovnica koja se brine zadjecu: "Vrlo je važno daroditelji sudjeluju u misi sdjecom i da ih uče dobromvladanju, ali protiv hiperaktivnedjece malo se može učiniti iona često ometaju svevjernike".

Iračani zahvalni nunciju što ostaje u Bagdadu"Mnogi vjernici moleza nas, mnogi nasnazivaju kako bi namizrazili svojusolidarnost i potporu"

Bagdad, 18.3.2003. (IKA) -Apostolski nuncij u Irakunadbiskup Fernando Filoni,unatoč američko-britanskojprijetnji ratom, ostat će u svojojrezidenciji u Bagdadu. Urazgovoru za Radio Vatikan,nuncij je potvrdio kako iračkinarod sa simpatijama, radošću i

zahvalnošću gleda na ostanakpredstavnika Svete Stolice uBagdadu. "Od svih dobivamomoralnu potporu. Mnogivjernici mole za nas, mnogi nasnazivaju kako bi nam izrazilisvoju solidarnost i potporu",rekao je nadbiskup Filoni,dodajući kako mu je i iračko

ministarstvo vanjskih poslovaslužbeno zahvalilo što ostaje uzemlji. Nuncij je posvjedočiokako se kršćani svakodnevno uIraku okupljaju i mole, a unedjelju, 23. ožujka ukaldedejskoj crkvi u Bagdadubit će svećeničko ređenje.

Islamski odbor: Sukob u Iraku nije vjerski ratOdbor podsjeća najednoglasnost vođaCrkava u Europi icijelome svijetu da seusprotive rješavanjukrize pribjegavajućiratu prije no njezinurješavanju u sklopuUN-a

Strasbourg, 18.3.2003. (IKA) –Zajedničko zauzimanje za mirkršćana i muslimana u Europi"demantira one koji želepredstaviti sukob u Iraku" kaovjerski rat, ističe Islamskiodbor u Europi. Odbor, koji suutemeljili Vijeće europskihbiskupskih konferencija(CCEE) i Konferencijaeuropskih crkava (KEK), ovihje dana zaključio svojpetogodišnji mandat susretomkoji je održan od 13. do 16.ožujka u Strasbourgu. U tomrazdoblju Odbor se morao

suočiti s događajima "koji suimali utjecaj na odnose izmeđukršćana i muslimana u Europi",podsjećaju CCEE i KEK uzajedničkom priopćenju. Stogase u Strasbourgu govorilo o"utjecaju trenutne iračke krize iposljedicama mogućeg rata,kao i nastavku sukoba u Svetojzemlji". U tu svrhu Islamskiodbor u Europi podsjeća najednoglasnost koju su izrazilevođe Crkava u Europi icijelome svijetu da se usprotiverješavanju krize pribjegavajućiratu prije no njezinu rješavanju

u sklopu UN-a. I ističu"djelatnu suradnju kršćana imuslimana u Europi i svijetu dase ujedine u zajedničkimizjavama, dijele pothvate imolitve za mir". Islamski odbor u Europi,ustanovljen 1987., ima međusvojim ciljevima: izvješćivanjekršćanskih zajednica orazličitim vidicima odnosaizmeđu kršćana i muslimana;promicanje kontakata smuslimanima; razmjenuiskustava i informacija izrazličitih zemalja.

Žurni mirovni apel talijanskih biskupaRim, 18.3.2003. (IKA) - Žurnimirovni apel protiv rata sIrakom uputila je Talijanskabiskupska konferencija (CEI).Iračko političko vodstvopozvano je da surađuje smeđunarodnom zajednicom

"kako bi se uklonio svaki motivza oružanu intervenciju".Biskupi su istodobno pozvalisve zemlje članice UN-a daučine sve kako bi se spriječilonasilje i postiglo rješenjemirnim putem u skladu s

Poveljom UN-a. Mir je Božjidar svima, ističu talijanskibiskupi u apelu, pozvavši svevjernike na molitvu kako bi setaj neprocjenjiv Božji darsačuvao za sadašnju i budućuljudsku obitelj.

Vatikan o razvoju međunarodnih prilikaVatikan, 18.3.2003. (IKA) – Usvezi najnovijeg razvojameđunarodnih prilika ravnateljTiskovnog ureda Svete Stolicedr. Joaquin Navarro-Valls

oglasio se priopćenjem zajavnost. U svom priopćenju dr.Navarro-Valls kaže da "onajkoji odluči da su iscrpljena svamiroljubiva sredstva koja

međunarodno pravo stavlja naraspolaganje, preuzima na sebeveliku odgovornost predBogom, svojom savješću ipoviješću".

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Glasovima mira protiv Golijata rataČini se da je odlukaameričke Vlade danapadne Irakneizbježna "usprkosprotivljenju javnogmišljenja u svimzemljama, unatočtome što u Vijećusigurnosti Ujedinjenihnaroda prevladavauvjerenje da serazoružanje Irakamože postići mirnimsredstvima i unatočtome što u PoveljiUN-a i umeđunarodnom pravunema ničega što biodobrilo jednostraninapad na suverenuzemlju"

Rim, 18.3.2003. (IKA) –Misijska agencija Misna međudnevnim vijestima 18. ožujkaprenosi niz izjava protiv rata uIraku, objavljenih podzajedničkim naslovom "Glasoviza mir". U Misni ističu kako susvjesni da su te izjave borbaDavida protiv Golijata i tomudodaju: "Naša je praćkaInternet".Misna tako prenosi OsservatoreRomano koji u svomekomentaru 18. ožujka ističekako se čini da je odlukaameričke Vlade da napadneIrak neizbježna "usprkosprotivljenju javnog mišljenja usvim zemljama - uključujućione čije su se vođe okupile naAzorima - unatoč tome što uVijeću sigurnosti UN-aprevladava uvjerenje da serazoružanje Iraka može postićimirnim sredstvima, unatočtome što u Povelji Ujedinjenihnaroda i u međunarodnompravu nema ničega što biodobrilo jednostrani napad nasuverenu zemlju i već tolikoizmučen narod". Vatikanskidnevnik također upozoravakako "iračke vlasti prijete da ćeproširiti sukob na čitav svijet" iističe kako su tisuće "mučenikaspremne žrtvovati se protivnapadača i njegovih

saveznika". "Uostalom samezapadne izvještajne službe...primjećuju kako će rat umnožititerorističke čine i da će AlQaeda i ostale skupine imativiše mogućnosti za novačenje",piše vatikanski dnevnik.Generalni ministar Reda manjebraće Giacomo Bini piše kakose mnogi ljudi, svakogporijekla i religije, želedistancirati od nauma smrti kojivrijeđaju Boga i čovjeka. "Kažudosta rata, dosta nasilja, dostanepravednog tlačenja i svakogoblika terorizma, dostaneobuzdane želje za moći,dosta društvenih nepravdi idruštvenih neravnoteža koji suu korijenu svake nesloge ipodjele", piše generalniministar. On poziva svefranjevce da ne ostanu "namargini toga pokreta za život" ine predaju se "jalovom mirenjusa sudbinom" već da buduproroci mira i upotrebe svamoguća sredstva za izgradnjumira i pomirenja teevanđeoskom jednostavnošćunaviještaju Očevo milosrđeprema svima. "Jedino takoćemo moći izbjeći svaki oblikfundamentalizma, terorizma,prijetnje i osvete, koji se uvijekhrane djelomičnim iograničenim pogledom na

život, s opasnošću da oko nassiju užas, rat i smrt", ističeministar Bini.Glas protiv rata digao je inekadašnji glavni tajnik UN-a,a danas veleposlanik Lime uParizu Javier Pérez de Cuéllarkoji ističe kako je sukob protivIraka "nezakonit". "Treba senadati", dodaje Pérez deCuellar, "da će taj rat biti što jemoguće kraći, da će nanijetinajmanju moguću štetuiračkom pučanstvu i neće imatiteške posljedice pomeđunarodnu zajednicu".Rat koji bi svakog trenutkamogli pokrenuti SjedinjeneAmeričke Države i VelikaBritanija protiv Iraka "rat je bezikakvog moralnog opravdanja",piše manilski nadbiskupkardinal Jaime Sin upastoralnom pismu upućenomvjernicima nadbiskupijeglavnoga filipinskoga grada.Kardinal je dodao kako"preventivni" rat protiv Iraka,koji bi Washington poveo bezpotpore UN-a, bio moralnonepravedni sukob te je naznačiotri "djela mira" koja će se vršitiu korizmenom vremenu:molitva, žrtve i solidarnost sasiromašnima. "Naša je obvezabiti graditelji mira", zaključio jefilipinski kardinal.

Zastave na balkonima u slučaju rataU Italiji pokrenutakampanja koja pozivasve da u slučaju rataizvjese zastave mirana svojim balkonima

Rim, 18.3.2003. (IKA) – "Nekase zastave zavijore nabalkonima u slučaju rata", apelje kampanje "Mir sa svihbalkona" u sklopu koje je većsada razdijeljeno 2 i polmilijuna zastava duginih boja snatpisom "Mir", koje će vijoritis balkona u cijeloj Italiji uslučaju da započne rat u Iraku.U međuvremenu povećan jebroj zahtjeva za zastavama i izinozemstva, osobito Njemačke,Švicarske, Austrije, VelikeBritanije, Nizozemske,Španjolske, SAD-a, Francuske,

Australije i Kanade. U ovimsatima, nakon američkogultimatuma Sadamu Huseinu,kampanja traži od svih građanada u slučaju da stvarno započnubombardiranja ne uklonezastave s balkona kuća i javnihi privatnih zdanja te da seuključe u sve pothvate kojiimaju za cilj izvršiti pritisak daItalija ne uđe u rat, da ga nepodupre i od njega sedistancira. Istodobno na webstranici Europske unijeprovedeno je istraživanje oiračkoj krizi. Do sada se

uključilo 83.000 ispitanika, odčega ih 56,9% smatra da uopćenije potrebno povesti taj rat, a36,3% da ga se ne smije povestisada, premda čak 47,8%ispitanih smatra da Irakvjerojatno ima oružje zamasovno uništenje. 82,7%ispitanih smatra da je put kojimtreba slijediti diplomacija. Uzaključku, 79,4% ispitanikasmatra kako se iza američkeodluke krije želja za kontrolomnafte.

Sveta Stolica ne može ostaviti kršćane u IrakuOsim nuncijature, uslučaju rata, ostat ćeotvorena iveleposlanstva Rusije,Grčke, Sirije, Kube iLibanona

Rim, 18.3.2003. (IKA) - Nunciju Bagdadu nadbiskup FernandoFiloni istaknuo je u razgovoruza "Corriere della Sera" kakoSveta Stolica nije bilaposrednik u sukobu Iraka iSAD-a, nego je pokušavalaučiniti sve što je u njezinojmoći kako bi se spriječio

sukob. Ako dođe do rata, SvetaStolica ne može ostaviti samukršćansku manjinu u Iraku.Prema nuncijeviminformacijama, u Iraku će i uslučaju rata, osim vatikanskoga,ostati otvorena veleposlanstvaRusije, Grčke, Sirije, Kube iLibanona.

"Corriere della Sera" izvještavakako je apostolski nuncij uKuvajtu nadbiskup GiuseppeDe Andrea slavio misu za višestotina američkih vojnikastacioniranih u toj zemlji i tomprigodom nekima od njihpodijelio sakrament potvrde.

38 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Nadbiskup Martino: Iračku krizu treba riješiti uokviru UN-a

PredsjednikPapinskog vijećaPravda i mir smatrakako je Irak ipakzapočeo surađivati ida bi mu trebalo datipotrebno vrijeme

Vatikan, 18.3.2003. (IKA) –Predsjednik Papinskog vijećaPravda i mir nadbiskup RenatoMartino istaknuo je urazgovoru s novinarom RadioVatikana kako Organizacijaujedinjenih naroda ima ulogukoje se ne može odreći, a to jemirno rješenje iračke krize. Taje organizacija preuzela zadatakna koji su se u više navrataosvrnuli papa Ivan Pavao II.,državni tajnik kardinal AngeloSodano i "ministar vanjskihposlova" nadbiskup Jean-LouisTauran, rekao je nadbiskupMartino. Svi oni smatraju da seta kriza treba riješiti u okviruUjedinjenih naroda. NadbiskupMartino istaknuo je kako su sviu UN-u jednaki. Svakapojedina zemlja članica jednakaje drugoj te prema tome trebapustiti da svi odlučuju premasvojoj odgovornosti. Nije pravoda velike zemlje vrše prisile namalima. Svaki put kad se

obećava ili se prijeti nekomnarodu, sili neku zemlju naneku odluku, nanosi senepravda njezinu dostojanstvu.Rat nije nikad neka sudbina,rekao je nadbiskup Martino,citirajući Papu.Nadbiskup Martino smatrakako je Irak ipak započeosurađivati i da bi mu trebalodati potrebno vrijeme. Ujednoje rekao kako bi najboljerješenje bilo da Sadam Huseinode u izgnanstvo te da se za topomalo zalažu arapske države,premda i nakon njega Irakmože postati iznenađenje,možda gore od sadašnjeg.Nadbiskup Martino istaknuo jenačelo prema kojemu svakinarod demokratski odabirevlast koju želi. Nitko ne možeući u tuđi dom i urediti gaprema svom ukusu. Na kraju jespomenuo djelovanje IvanaPavla II. na tri razine. Prva jerazina crkveno učiteljstvo. Papa

je tumačio što je mir i da jeBožji dar. Sveti Otac je, usklopu druge razine, poduzeodiplomatske pothvate primajućiosobe i šaljući svoje izaslanike.Treća je razina takozvanaduhovna diplomacija, a to jemolitva, dan posta i molitve.Djelovanje Svete Stolice za miri dalje se nastavlja, premdadnevnici o tome ne izvješćuju,rekao je na kraju nadbiskupMartino.Nadbiskup je pozvao namolitvu kako čovječanstvo nebi pogodila zla poznata izStaroga zavjeta. "Nemojtedjeci, koja traže kruha, davatikamen. I narodu, koji već 12godina oskudijeva kruhom, želise sada dati tri tisuće bombi",rekao je nadbiskup,parafrazirajući biblijski citat,ponovno upozorivši da je ratzločin protiv mira i pred licemBožjim.

Papina poruka u povodu 400. obljetnice rođenja sv.Josipa Kupertinskog

Papa je istaknuo kakoprimjer tog svecatreba potaknutisvakog vjernika da, usloženim prilikamasuvremenog doba,svoju vjeru živi sažarom i oduševljenjem

Vatikan, 19.3.2003. (IKA) – Uprigodi 400. obljetnice rođenjasv. Josipa Kupertinskog papaIvan Pavao II. uputio je porukupoglavaru Reda manje braćefranjevaca konventualacaJoachimu Giermeku, u kojoj jeistaknuo kako primjer tog svecatreba potaknuti svakog vjernikada, u složenim prilikamasuvremenog doba, svoju vjeruživi sa žarom i oduševljenjem.Sv. Josip Kupertinski pozivavjernike da traže dublji smisaoživota te da osobno susretnuBoga, prepuštajući se potpunonjegovoj volji, napomenuo jePapa. Taj svetac, zaštitnikučenika i studenata, rodom iz

talijanske pokrajine Marche,ohrabruje svijet kulture daljudsko znanje temelji naBožjoj mudrosti. Zahvaljujućiposlušnosti Bogu, on i danasmože biti duhovni voditeljsvakom tko želi nasljedovatiKrista, ističući pritom Božjeprvenstvo u životu svakogačovjeka, važnost molitve ikontemplacije, teoduševljenoga prianjanja uzEvanđelje bez kolebanja. Papaje potom istaknuo franjevačkuduhovnost sveca, kao i njegovuprimjernu pobožnost euharistiji,koju je sam opisao kao“sakrament u kojemu se BožjiSin ne pojavljuje vjernicima

licem u lice, već srcem u srce”.Nije mogao nijekatiizvanrednost darova koje jeprimio, ali daleko od bilokakvoga ponosa ili uzdizanjahvalom, živio je njegujućiosjećaje poniznosti i istine, asve dobro koje je primao,pripisivao je Božjemdjelovanju. Ističući njegovuradosnu, ljubaznu i srdačnunarav, Papa je na kraju porukeizrazio želju da tijekomproslava te obljetnice, sviuzmognu naučiti ići putom kojivodi prema “svakodnevnoj”svetosti, obilježenoj vjernimvršenjem svojih svakodnevnihdužnosti.

Smanjen broj članove Družbe IsusoveIstodobno zabilježenopovećanje brojanovaka u Redu

Rim, 19.3.2003. (IKA) – Premapodacima statističkoggodišnjaka Družbe Isusove brojčlanova tog Reda smanjen je za333 u odnosu na podatke izprethodne godine, no u istom je

razdoblju povećan broj novakaza 42. Prema tim podacima,ukupni broj isusovaca u svijetus 1. siječnjom ove godine je20.408, od čega su 14.368svećenici, 3.067 sjemeništarci i

bogoslovi, 2.044 braća te 929novaci. Prosječna starost uRedu je 55 godina. Družba ima1.758 zajednica i trenutno jeprisutna u 122 zemlje.

Tisuće pisama za Papin put u IrakVatikan, 19.3.2003. (IKA) - UVatikan ovih dana stiže tisućee-mail i faks poruka iz cijelogasvijeta u kojima se moli IvanaPavla II. da putuje u Bagdad itako u posljednji tren spriječi

rat. Prema vatikanskimizvorima, najviše poruka stižeiz Azije i Europe, a pošiljateljisu iz svih krajeva svijeta.Poruke stižu na različite e-mailadrese i brojeve telefaksa svih

ureda Svete Stolice. Katoličkeagencije prenose kako se uvatikanskim krugovima Papinoputovanje u Irak ne smatravjerojatnim.

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Ima još vremena za pregovore, ima još prostora za mirPapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 16. ožujka2003.

1. Ovdje u Apostolskoj palačijučer su završile duhovnevježbe. Bili su to dani velikesabranosti i osluškivanja riječiBožje. Predložene meditacijeimale su za temu središnjuistinu kršćanske vjere: “Bog jeljubav”. U tišini molitve moglismo dugo razmatrati tu radosnuvijest, koju svijet uvijek treba.Pred čovječanstvom označenimvelikim neravnotežama itolikim nasiljem ne smijemogubiti nadu: na ovaj se svijetodražava, vjerna i milosrdna,Božja ljubav, koja u puniniblista na Kristovu licu.2. Samo Krist može obnovitisrca i ponovno dati nadunarodima. Današnja liturgija,predstavljajući čudesni događajPreobraženja, daje nam kušatimoć njegova svjetla, kojepobjeđuje tmine sumnje i zla. Utom pogledu vjere, želimobnoviti žurni poziv da seumnoži obveza molitve ipokore, kako bi se od Kristazazvao dar njegova mira. Bezobraćenja srca nema mira.Naredni će dani biti odlučujućiza ishod iračke krize. Molimo,

stoga, Gospodina da sve stranekoje su umiješane u tu krizunadahne hrabrošću idalekovidnošću.Sigurno da odgovorni zapolitiku u Bagdadu imaju žurnuobvezu u punini i surađivati smeđunarodnom zajednicom,kako bi se uklonio svaki razlogza oružanu intervenciju. Njimaje upućen moj žurni poziv:neka sudbina njihovihsugrađana uvijek imaprvenstvo!No, želim također podsjetitizemlje članice Ujedinjenihnaroda, a osobito one koje su usastavu Vijeća sigurnosti, kakokorištenje oružja predstavljaono posljednje čemu trebapribjeći, nakon što se iscrpisvako drugo miroljubivorješenje, prema dobro poznatimnačelima same Povelje UN-a.Eto zašto – pred strašnimposljedicama koje bimeđunarodna vojna operacijaimala za iračka pučanstva i zaravnotežu cijeloga područjaBliskog istoka, koje je većtoliko iskušano, kao i zaekstremizme koji bi iz toga

mogli proizići - kažem svima:ima još vremena zapregovaranje; ima još prostoraza mir; nije nikad prekasno zauzajamno razumijevanje inastavak pregovora.Razmišljati o vlastitimdužnostima, založiti se udjelotvornim pregovorima neznači poniziti se, nego raditi saodgovornošću za mir. Poredtoga, mi kršćani smo uvjerenida istinski i trajni mir nije samoplod političkih dogovora isporazuma između pojedinaca inaroda, premda su i oni nužni,već je Božji dar onima koji sumu poslušni i s poniznošću izahvalnošću prihvate svjetlonjegove ljubavi.3. Nastavimo s pouzdanjem,draga braćo i sestre, ovajkorizmeni hod. Neka namPresveta Marija izmoli da seova korizma ne pamti kaožalosno doba rata, već kaorazdoblje hrabrog zauzimanjaza obraćenje i mir. Povjerimotu nakanu posebno zagovorusvetoga Josipa, čiji ćemoblagdan slaviti iduće srijede.

Sveti je Josip "čovjek mira"Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 19. ožujka2003.

1. Danas slavimo blagdan sv.Josipa, muža Marijina (Mt1,24; Lk 1,27). Liturgija namga pokazuje kao Isusova "oca"(Lk 2,27.33.42.43.48), koji jespreman ostvariti božanskenaume i onda kada oni izmičuljudskom shvaćanju. Po njemu,"sinu Davidovu" (Mt 1,20; Lk1,27), ispunila su se Pisma iVječna Riječ postala ječovjekom, po Duhu Svetom, ukrilu Djevice Marije. SvetiJosip je u evanđelju opisan kao"pravedan" (Mt 1,19) i za sve jevjernike uzor života u vjeri.2. Riječju "pravedan" ističe senjegova moralna ispravnost,iskreno prianjanje uz vršenjezakona i stav potpuneotvorenosti volji nebeskogaOca. Također u teškim i katkaddramatičnim trenucima, ponizninazaretski tesar nikada si neuzima pravo da diskutira oBožjem naumu. Čeka pozivodozgor i u tišini poštujeotajstvo, prepuštajući seGospodinovu vodstvu. Primivšizadaću vrši je poniznomodgovornošću: spremnoodgovara anđelu kada trebauzeti za ženu nazaretskuDjevicu (usp. Mt 1,18-25), ubijegu u Egipat (usp. Mt 2,13-15) i na povratku u Izrael (usp.

isto 2,19-23). U malobrojnim,ali znakovitim potezimaevanđelisti ga opisuju kaobrižnog Isusova čuvara,pažljivoga i vjernog muža, kojivrši zadaću glave obitelji ustalnom stavu služenja. Svetanam Pisma ništa više ne govoreo njemu, ali u toj je šutnjiobuhvaćen sam način njegovaposlanja: život življen u sivilusvakodnevice, ali sa sigurnomvjerom u Providnost.3. Sveti je Josip svakoga danamorao brinuti za potrebeobitelji teškim radom svojihruku. Zato ga Crkva s pravompokazuje kao zaštitnikaradnika. Današnji blagdanpredstavlja stoga zgodnuprigodu da se razmišlja takođero važnosti rada u životučovjeka, u obitelji i u zajednici.Čovjek je subjekt i protagonistrada i, u svjetlu te istine, možese dobro shvatiti temeljnupoveznicu koja postoji izmeđuosobe, rada i društva. Ljudskadjelatnost – podsjeća Drugivatikanski koncil – proizlazi izčovjeka i prema njemu jeusmjerena. Prema Božjemnaumu i volji, ona mora služitiistinskom dobru čovječanstva iomogućiti "čovjeku kaopojedincu ili kao članu

zajednice da razvije i ostvarisvoj potpuni poziv" (usp.Gaudium et spes, 35).Da bi se ispunilo tu zadaću,potrebno je njegovati"provjerenu duhovnostljudskog rada" ukorijenjenu,čvrstim korijenjem, u"evanđelje rada" i vjernici supozvani naviještati i svjedočitikršćansko značenje rada usvojim različitim zanimanjimakoja obavljaju (usp. Laboremexercens, 26).4. Neka sveti Josip, tako velik iponizni svetac, bude primjer nakojem će se kršćanski radnicinadahnjivati, zazivajući ga usvakoj prilici. Brižnom čuvarusvete nazaretske obitelji želimdanas povjeriti mlade koji sepripremaju za budućezanimanje, obitelji i cio svijet sočekivanjima i izazovima,problemima i perspektivamakojima je označen.Neka sveti Josip, sveopćizaštitnik Crkve, bdije nadčitavom crkvenom zajednicomi, kao čovjek mira, izmoli začitavo čovječanstvo, osobito zanarode nad koje su u ovimsatima nadvila ratna opasnost,dragocjeni dar sloge i mira.

40 19. ožujka 2003. broj 11/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Migracija nije prijetnja već obogaćenjeNovu koncepcijudušobrižništvakatolika drugihmaterinskih jezikanjemački bi biskupimogli usvojiti već naproljetnom zasjedanju

Novi nacionalni ravnateljNjemačke biskupskekonferencije za pastoralkatolika drugih materinskihjezika Wolfgang Miehle urazgovoru za “Živu zajednicu”(ožujak, 2003.) poručio je da,nasuprot djelomice širokorasprostranjenom razmišljanjuvrlo uskih granica, zajednicedrugih materinskih jezika mogupridonijeti univerzalnosti Crkvete mogu kroz vlastita iskustvapridonijeti otvaranju premagorućim pitanjima migracije.Najavio je također da se ponovoj koncepciji dušobrižništvakatolika drugih materinskihjezika, koju će Njemačka BKuskoro prihvatiti, zajednicedrugih materinskih jezika nećeviše smatrati samo prolaznompojavom unutar Crkve uNjemačkoj. Napomenuo je pritome da će one imati budućnostsamo ukoliko uspije jošodlučnija funkcija povezivanjaizmeđu njemačkih i zajednicadrugih materinskih jezika.Govoreći o tome kako suzajednice drugih materinskih

jezika kao i njemačke zajednicepozvane na još intenzivnijezajedništvo, sa zahvalnošću jekonstatirao da je to, upravoposljednjih godina, skorosvugdje vidljivo i da je namnogim mjestima postalo većgodinama prihvaćena praksa.Novu koncepcijudušobrižništva katolika drugihmaterinskih jezika njemački bibiskupi mogli usvojiti već naproljetnom zasjedanju. Premaocjeni Miehlea, time je ondapostavljen siguran i premabudućnosti orijentiran temelj zadušobrižništvo u zajednicamadrugih materinskih jezika. Uzmnoga pastoralna pojedinačnauređenja u prvom se redu radi opriznavanju i razvijanjuposebnoga i neophodnogznačenja zajednica materinskihjezika u pogledu na identitet iukorjenjenje u vlastitojkulturalnoj i religioznojtradiciji kao i stalnoj aktualnojzadaći funkcija povezivanja snjemačkim zajednicama i opotpori u nastojanjima gledeintegracije i sudjelovanja u

Crkvi i u društvu. To upravo usadašnjem društveno-političkom kontekstu nosineizmjerno značenje, smatraMiehle.Osvrnuvši se na integracijskeprocese, kazao je kako se oninipošto ne smiju shvatiti kaozahtjev ili poziv na asimilacijuniti se smije pogrešno tumačitikao multikulturalnasvejednakost, nego se, štovišeradi o međusobnom otvaranju isuradnji između zemljedomaćina i migranata bezočekivanja ili zahtjeva zaodricanjem od vlastitogakulturalnog, socijalnog ireligioznog identiteta i tradicije.Sa strane migranata to znači“naći se” u ovdašnjimokolnostima; sa stranenjemačkog pučanstva to značispoznaju i priznanje damigracija nije prijetnja, gubitakili osiromašenje, već proširenjehorizonta i obogaćenje udruštvu i Crkvi, privredi ikulturi, pojasnio je. (ika-apol/kj)

Prof. Bebić: Ne mogu uvijek terete reformi podnositinajsiromašniji

Ravnatelj HrvatskogaCaritasa u razgovoruza "Novi list"

Ravnatelj Hrvatskog Caritasaprof. Mario Bebić u razgovoruza Novi list (18. ožujka)osvrnuo se na posljednjusocijalnu poruku Crkve, koja jeizazvala niz polemika, rekavšida iznenađuje agresivan stavvlasti prema porukama Crkve ireakcijama Caritasa, koje subenevolentne i ne tiču se nitijedne vlasti. Pripomenuo je daće Caritas i Crkva uvijekreagirati kad se pojavljujuzakoni koji ugrožavaju obitelj,dovode do povećanjasiromaštva i slično te da se nemože od Caritasa tražiti daisključivo dijeli materijalnupomoć i sanira ono do čega jedoveo netko drugi, a možda jedoveo i inauguracijomnepravednih zakona.Konstataciju da se u medijimapojavljuju kritike da Crkvapreviše brine o svojimmaterijalnim interesima, a sdruge strane odvaja premalomaterijalnih sredstava zakonkretnu pomoć građanimaHrvatske, prof. Bebić nijepodržao iz dva razloga. Kaoprvi razlog naveo je činjenicu

da je Crkva 50 godina živjela uvremenu kad nije moglaizgraditi svoju infrastrukturu,pa možda ispada da sad gradiprevelik broj objekata i slično,no, pojasnio je, kako je bilokojem udruženju da bidjelovalo potreban prostor, aCrkvi objekt da bi moglaokupljati vjernike i obavljatiosnovnu funkciju. Kao drugirazlog naveo je čitav nizpozitivnih primjera ubiskupijskim Caritasima, gdjebiskupija doslovno odvajatrećinu sredstava na karitativnepotrebe.U razgovoru se osvrnuo i naapel koji je prije dvije godineupućen saborskim zastupnicimada ne smanjuju porodiljnenaknade, kazavši da su Crkva iCaritas, kad su se te naknadeukidale, prepoznali da državaima problema s financiranjem iproračunom, no, prema njegovumišljenju, uvođenjemrestrikcija najosjetljivijimkarikama društva kao što suobitelj, trudnice, novorođenčadi slično, dugoročno se nikadane pokazuju dobrim i ne

odražavaju solidarnost. Poručioje pri tome da ne mogu uvijekteret reformi i problema sproračunom podnositinajsiromašniji, a kod nas seupravo to događa, jer tereterestrikcija uvijek podnosenajsiromašniji. Problemi sproračunom se moraju rješavatipreraspodjelom, a ne isključivoudarom na najsiromašnije,kazao je ravnatelj Bebić.Govoreći o siromaštvu uHrvatskoj, upozorio je da kodnas siromašne obitelji težeizlaze iz bijede nego u drugimtranzicijskim zemljama, a sdruge strane, pravnanesigurnost, mogućnost brzoggubitka zaposlenja iprezaduženost obitelji koje suna umjetni način stvarale boljistandard, dodatno povećavajurizik od siromaštva kod velikogbroja obitelji. Kupujući sve nakredit, obitelji u Hrvatskojbivaju znatno zaduženije odobitelji u drugim tranzicijskimzemljama, upozorio je prof.Bebić. (ika-kj)