bizdirekt slavonija-i-baranja 50 veljaca 2013

1www.mirakul.hr

tema brojaIntegrirana marketinška komunikacija

posebni prilozi

intervjuDarko Liović

Upravljanje ljudskim potencijalima Kongresni turizamMalo poduzetništvoEnergija i zaštita okoliša

issn

: 184

8-29

37

prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i baranja broj 50, godina VIII, veljača 2013.

32 BIZdirekt � veljača 2013. www.mirakul.hr

Sadržaj

13 tema broja: Integrirana marketinška komunikacija

Marketing za osnovni cilj ima ostvarenje prodaje, a svi alati koje koristi baziraju se na komunikaciji. Svaka marketinška priča kreće od dobrog planiranja i završava izgrađenim povje-renjem kupca u proizvod koji prodaje. Između toga leže golema upornost, strpljivost, dosljednost te puno kreativnosti i mate-matike.

34 Malo poduzetništvo

69 Upravljanje ljudskim potencijalima 74 Energija i zaštita okoliša

46 Kongresni turizam

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Darko Liović, predsjednik Uprave Hamag Investa

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Indija

Poslovne informacije- Rast tržišta poslovnih informacija

Investicijski vodič- Novi investicijski ciklus: kotač-zamašnjak u gospodarstvu

Lokalno gospodarstvo- Brojni potencijali ulaganja u Virovitičko-podravsku županiju

Mobilno poslovanje- Vlastitim mobilnim uređajem do povećane pro-duktivnosti na radnom mjestu

Zdravlje i medicina- Prevencija - ključ (o)čuvanja zdravlja

Tehnička i tjelesna zaštita - Suvremena tehnologija u službi sigurnosti

Poslovni kalendar

40

56

62

66

81

5

6

10

20

23

28


Uvodnik

Dosta je bilo čekanja i nadanja, traže se odlučnost i hrabrost. 2009. nadali smo se da će kriza trajati jednu godinu. Pa smo shvatili da će 2010. biti još lošija. Onda se očekivao konačan oporavak iduće godine, ali je optimizam potrajao svega nekoliko mjeseci, do prvih kvartalnih rezultata koji su bili porazni. Pa je nada preseljena u 2012., koja je ispala najgora od svih. Kako sada stvari stoje, biti ćemo sretni ako u ovoj godini ostanemo na istom. Iako bi bilo populistički, neću sada kritizirati političare, ne želim u njima tražiti rješenje svih naših problema jer ga očigledno nećemo ni naći. Mogli bi biti bolji, a mogli su biti i gori. Vje-rujem da su se posljednje dvije vlade, i Kosoričin HDZ i sadašnja koalicijska vlada, zapravo dosta trudile da se izbore s krizom i srede stanje u državi, ali, nažalost, prilično bezuspješno. Glavni razlog jest nedovoljna sposobnost naših vodećih političara, bez obzira na to jesu li lijevi ili desni, da brzo i efikasno pobijede nega-tivne gospodarske trendove. Čast iznimkama. Država je opljačkana, malo tko je spreman na odricanja, uključujući i većinu nas, budimo iskreni, a političari nemaju dovoljno hrabrosti za potrebne rezove. U ovom trenutku ne vidim niti jednu političku opciju koja može snažno povući državu u pravom smjeru, niti jednu opciju koja nudi neku smislenu i konkretnu dugoročnu strategiju. To znači da nam jedino preo-staje čekati da nas malo podigne eventualni oporavak EU te, najvažnije, da sami sebi pomognemo, a time u konačnici i državi.

Ako ste poduzetnik ili manager, čaša vam uvijek mora biti polupuna, nikada poluprazna. Nisam pobornik teze

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

da će naše pristupanje EU donijeti značajne promjene u našem izvozu ili uvozu, niti ga treba na taj način tre-tirati, jer svaki dan ste imali priliku odlučiti se za izvoz i otvaranje poslovnica u bilo kojoj državi svijeta i nitko vas u tome nije sprečavao. Možda će neke stvari sada biti olakšane, ali ako do sada niste bili spremni na isko-rak, sigurno nećete biti ni nakon 1. srpnja. No možda bi vam taj čin ulaska mogao biti poticaj, onaj pozitivni impuls koji će vas potaknuti da se odvažite i krenete širiti posao izvan granica. Regionalni izlazak najčvršći je jamac dugoročnog rasta i stabilnosti vaše tvrtke, a s vremenom ćete znati uživati u blagodatima tipa da vas je „baš briga“ za to kako Hrvatska potiče investicije i oporezuje rad jer u drugoj državi imate podružnicu i pogon koji vas duplo manje koštaju, gdje plaćate duplo manji porez na dobit i gdje vas drže kao kap vode na dlanu. I „baš vas briga“ ako se ovdje tržište urušava jer imate sve više snažnih kupaca iz Austrije, Njemačke, Rusije, Australije, s Bliskog Istoka itd., odnosno iz zemalja čija gospodarstva rastu iz dana u dan. „Bri-ga vas“ i za probleme s likvidnosti jer je to nepoznat pojam za snažne i ozbiljne inozemne partnere. S druge strane, živite i radite u svojoj prekrasnoj maloj državi i domovini. Mnogi već tako posluju, jeste li spremni pridružiti im se?

Vrijeme je za izlazak u regiju


BIZ vijesti

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, uz Zagreb je još samo dvanaest hrvatskih gradova uspjelo ostvariti izvoz veći od milijardu kuna u 2012. godini. Nakon Zagreba (26,5 milijardi kuna, što je trećina ukupnog izvoza Hrvatske od 72,2 milijarde kuna), Ku-tina je zahvaljujući Petrokemiji izbila na drugo mjesto najvećih izvoznika. Treći je Šibenik, slijede Varaždin, Rijeka i Pula, a Osijek se nalazi na sedmom mjestu li-ste najvećih gradova izvoznika s 1,43 milijarde kuna izvoza, što predstavlja mali porast u odnosu na 2011. godinu.Na razini Županije, Osječko-baranjska županija zadržala je 6. mjesto u Hrvatskoj, no s ukupnim pa-dom izvoza od 6 % na 3,26 milijarde kuna. Drugi je grad po veličini izvoza u Županiji Belišće, gdje je uku-pan izvoz pao za 11%, ali i dalje iznosi 1,1 milijardu kuna. Listu najvećih gubitnika u Županiji predvode Đakovo s 35% te Valpovo s 23% manjim izvozom. Od općina u Županiji rast izvoza bilježe Antunovac, Feričanci, Gorjani, Podgorač i Bilje. Slavonski Brod imao je rast izvoza od gotovo 70% zahvaljujući opo-ravku Đure Đakovića.

Osijek na sedmom mjestu liste najvećih gradova izvoznika RH

Objavljeni natječaji za prvi ciklus „Poduzetničkog impulsa 2013.“

Ministarstvo poduzetništva i obrta objavilo je 9. veljače natječaje iz programa „Poduzetnički impuls 2013.“, a riječ je o natječajima za dodjelu bespovratnih sredstava za pet aktivnosti u okviru Mjere A - Razvoj mikropoduzetništva i obrta, u ukupnom iznosu od 25,3 milijuna kuna te Mjere B - Jačanje poslovne konku-rentnosti poduzetnika i obrtnika u ukupnom iznosu od 74,8 milijuna kuna. Pozivi traju do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 31. listopada ove godine.Prema objavljenim javnim pozivima, za aktivnost Mikro poduzetništvo i obrt osigurano je 11,56 mili-juna kuna, za Poduzetništvo kreativnih industrija 3 milijuna kuna, za Mlade i početnike u poduzetništvu 5,7 milijuna kuna, za Zadružno poduzetništvo 2 mi-lijuna kuna i za Jačanje poslovne konkurentnosti kla-stera 3 milijuna kuna. Pritom je za poticanje mikro poduzetništva i obrta, poduzetništva kreativnih indu-strija, mladih i početnika najniži iznos potpore koji se može dodijeliti 20 tisuća kuna, a najviši iznos potpore 250 tisuća kuna.

BIZ vijesti

Sajam Häuslbauer, održan u Klagenfurtu vremenu od 1. do 3. veljače, kao jedan od najvećih sajmova gradi-teljstva i energetike u južnom dijelu Austrije, bio je prava prilika za predstavljanje osječko-baranjskih tvr-taka iz područja graditeljstva, opremanja, energetike i zaštite okoliša.Na štandu HGK predstavile su se dvije tvrtke članice našičke NEXE grupe i tvrtka Bor plastika d.o.o. iz Kneževih Vinograda. Cement market d.o.o. Našice kao dio NEXE grupe je poduzeće koje se bavi proda-jom građevinskoga materijala članica NEXE grupe i na ovom sajmu su predstavili svoj asortiman keramičkih pločica. Dilj d.o.o. predstavio je asortiman crijepa, koji izgledom i kvalitetom plijeni pažnju na svim sa-jamskim aktivnostima, a na austrijskom tržištu je već pronašao svoje mjesto. Tvrtka Bor plastika d.o.o. iz Kneževih Vinograda, predstavila je svoje proizvode od termoplastike, prvenstveno uređaje za pročišćavanje otpadnih voda i zraka i posjetitelji su mogli dobiti uvid u kompletnu ponudu proizvoda te sve informacije o njihovoj ponudi.Sajam je, prema prvim podatcima, posjetilo više od 30.000 posjetitelja, a sve tvrtke izlagači nastupom na ovom sajmu osigurali su dobre i kvalitetne poslovne kontakte za eventualna sadašnja i buduća poslovna partnerstva. Izvor: HGK

Tvrtke osječko-baranjske županije na sajmu Hauslbauer 2013 u Klagenfurtu

Osječko-baranjska županija i projektni partneri pro-vode na području Županije projekt „Wine Tour“, koji je financiran od strane Europske unije, a usmjeren je na promociju i razvoj vinskog turizma u Osječko-baranjskoj županiji, smanjenje nezaposlenosti i povećanje kvalitete kontinentalnog turizma.

To se planira postići stvaranjem novih i obnovom postojećih vinskih i kulturnih turističkih atrakcija, uključujući obnovu 18,5 km lokalnih putova (Beli Manastir, Draž, Drenje, Erdut, Feričanci, Kneževi Vi-nogradi, Popovac) u četiri vinske regije (Baranjsko, Đakovačko, Erdutsko i Feričanačko vinogorje), uspo-stavom četiri mala vinska muzeja (u Zmajevcu, Dren-ju, Dalju i Feričancima) te jednim regionalnim vinskim muzejom u Osijeku, uspostavom dvije turističke infor-mativne točke, edukacijom pružatelja usluga u turizmu i ostalih dionika, diseminacijom i umrežavanjem, te promocijom Osječko-baranjske županije kao vinsko-turističke destinacije.

Županijska komora Osijek uključila se u navede-ni projekt radi povezivanja svojih članica, pružatelja usluga u turizmu s nositeljem projekta, uključivanja istih u program edukacije, a u cilju podizanja razine kvalitete turističkih usluga, ali i kvalitete turističke po-nude na području Osječko-baranjske županije.

Na sjednici Strukovne skupine Kontinentalnog tu-rizma ŽK Osijek, 24. siječnja 2013., članovima Stru-kovne skupine je predstavljen projekt te su isti pozvani da se uključe u edukaciju koja će se provoditi u okviru projekta. Također, ŽK Osijek za potrebe ove edukacije izradila je Vodič za poduzetnike, vezan uz edukaci-ju pod temom: Pravna pitanja i poticaji za turistički sektor. Izvor: HGK

Wine Tour - projekt promocije i razvoja vinskoga i kontinentalnog turizma u Osječko-baranjskoj županiji

U većini najjačih hrvatskih turističkih odredišta od 2007. do 2012. unaprjeđena je kvaliteta ponude, uslu-ga i infrastrukture, pri čemu je najviše učinjeno u Istri i Dalmaciji, dok je na kontinentu primjetan za-ostatak za priobaljem, i to posebno u Slavoniji, čija odredišta imaju najniže ocjene kvalitete. Zaključak je to istraživanja „Diseminacija rezultata istraživanja kvalitete turističke ponude u odabranim turističkim destinacijama Hrvatske 2007. do 2012“ koje je 14. veljače predstavljeno u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) u organizaciji Sektora za turizam HGK.

HGK: U Istri najkvalitetnija turistička odredišta, u Slavoniji najslabija

Za jačanje zadružnog poduzetništva najniži iznos potpore je također 20 tisuća kuna, a najviši 250 tisuća kuna, dok je najviši iznos pojedinačne potpore koji se može dodijeliti za klasterske inicijative 250 tisuća kuna, a za operativne klastere 500 tisuća kuna. Kod mjere Jačanja poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika, za koju je namijenjeno 74,8 milijuna kuna potpora, najniži iznos potpore je 250 tisuća kuna, a najviši iznos 1,4 milijuna kuna.

Davatelji državnih potpora su Ministarstvo poduzetništva i obrta i HAMAG Invest, a bespo-vratna sredstva dodjeljuju se sukladno državnom proračunu za 2013. i projekcije za 2014. i 2015. godinu. U okviru svih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava Ministarstva i HAMAG Investa, svakom pojedinačnom podnositelju prijave može se dodijeliti samo jedna potpora, navodi se u javnim pozivima.Program poticanja poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls 2013.“, koji je Vlada usvojila potkraj siječnja, vrijedan je 730,5 milijuna kuna i ima četiri glavna pro-gramska područja - sustav potpora, financiranje malog i srednjeg poduzetništva i obrta, EU projekti te institu-cionalna podrška.

Dodijeljena nagrada za najbolju svjetskuagenciju 2012.

Časopis Adweek dodijelio je 21. siječnja 2013. agen-ciji PHD, koja je dio Ominicom Media Grupe, titulu najbolje svjetske agencije u 2012. godini. Agencija je to postigla zahvaljujući velikom broju prestižnih ugo-vora s imenima kao što su Sony, Bentley, Hyatt, ANZ i Unilever.

Mike Cooper, predsjednik Uprave PHD-a za cijeli


Uređenje interijera

Nakon višegodišnjeg iskustva u građevinarstvu, tvrtka Bonavia d.o.o. prije četiri godine počela je s izradom namještaja po mjeri, što je, zahvaljujući brzom razvoju, uskoro postalo njezinom glavnom djelatnošću. Iz toga je razloga osnovan novi odjel tvrtke pod nazivom Bonavia Design. Izrada namještaja po mjeri od tada se kontinuirano usavršava i upotpunjuje srodnim djelatnostima, tako da Bonavia danas zapravo kompletno oprema prostore, uključujući rigips, rasvjetu, stakla, bijelu tehniku i ostalo. Također, Bonavia Design započela je proizvodnju tapeciranog namještaja po mjeri, s velikom paletom uzoraka koji se sada mogu savršeno uklopiti s raznovrsnim pločastim materijalima korištenim u izradi namještaja. Proizvodi koji se mogu vidjeti na web stranici tvrtke www.bonavia-design.hr prezentiraju suvremeni talijanski stil namještaja po mjeri. Zbog ograničavajućeg proizvodnog prostora, do sada su se proizvodile manje količine visokokvalitetnog namještaja, isključivo po preporuci. Uglavnom se radilo o kućanskom, uredskom i apartmanskom namještaju, no tu su bili zastupljeni i projekti opremanja ugostiteljskih objekata kao što su Cayenn, Matrix i Sport Klub, te izrada izložbenih štandova za Zlatarnu Dina, Kuću zelenog čaja i suvenirnicu Ornela. Zbog stalnog pove-ćanja obujma posla Bonavia Design uskoro seli u novi objekt u Gospodarskoj zoni Tenja, gdje se trenutno dopremaju novi strojevi i organizira proizvodni pogon s novozaposlenim iskusnim djelatnicima. U sklopu novog proizvodnog pogona nalazit će se i izložbeni salon od 400m², gdje će se napokon moći adekvatno prikazati dizajnerska rješenja i kvaliteta namještaja po-moću gotovih eksponata te, naravno, prezentirati sve raspoložive materijale za opremanje prostora. Novi proizvodni pogon povećat će kapacitete i skratiti ro-kove isporuke, a salon omogućiti kvalitetnu prezenta-ciju namještaja, što se, uz skori ulazak Hrvatske u EU, poklapa sa željom tvrtke Bonavia Design za početkom izvoza ove godine.

Bonavia Design - namještaj po mjeri suvremenog stilaTvrtka Bonavia Design, uz izradu namještaja po mjeri, kompletno oprema prostore po želji i ideji klijenta. Zbog povećanog obujma posla tvrtka uskoro seli u novi objekt gdje će se nalaziti i izložbeni salon.

Sav je namještaj projektiran i dizajniran od strane djelatnika tvrtke ili dorađen u su-radnji s arhitektima, te prezentiran u specijaliziranim 3D programima za prezentaciju namještaja, ali i cijelih prostora. Svakom klijentu prilazi se osobno, na način da se poslušaju njegove želje, i s njim zajedno razrađuju se idejna i dizajnerska rješenja kako bi se postigla funkcionalnost i osobnost svakog pojedinog komada namještaja. Upravo ta osobnost namještaja i maksimalno iskorištenje prostora uz puno veću kva-litetu u odnosu na današnji visokoserijski namještaj glavna je odlika namještaja po mjeri.

Trendovi koji vladaju na tržištu namještaja su minimalizam, funkcionalnost u malom prostoru i inovativne ideje, što se podudara s odabirom izrade namještaja Bonavia Designa od pločastih materijala koji su danas postigli vrhunsku kvalitetu završnih slojeva, a i dalje su puno fleksibilniji u mogućnostima korištenja za razliku od ma-siva koji je uvijek ograničavajućih dimenzija. Kompletna usluga tvrtke Bonavia De-sign omogućava klijentu da nakon dizajniranja namještaja i samog prostora preda ključeve od stana, a kada se nakon nekoliko dana u njega vrati, dočekat će ga potpu-no renoviran i namješten prostor sukladno dogovorenom projektu.

Trendy dizajn i individualni pristup svakom klijentu

svijet, rekao je kako ova nagrada predstavlja veliko priznanje njihova rada, kako ona pripada cijelom radnom timu i da su svi zajedno zaslužni za privlačenje dobrih klijenata i izvrstan rad. Isto tako, zahvalni su i svojim klijentima i partnerima jer bez njihove podrške ove nagrade ne bi bilo. Ovo nije jedina nagrada koju je agencija PHD osvoji-la za svoj rad u 2012. g. Naime, dodijeljena su joj 4 Kanska lava i na kraju godine proglašena je „najboljom medijskom agencijom godine“ 19 puta na različitim tržištima u svim regijama.

BIZ vijesti

Sense Consulting, jedna od vodećih hrvatskih tvrtaka za poslovno savjetovanje, u novoj studiji slučaja uspo-redila je uvjete investiranja u Hrvatskoj i Sloveniji. Zadatak je bio usporediti poticaje i potpore u Hrvatskoj i Sloveniji te nakon odabira države identificirati, oda-brati i preporučiti lokaciju koja će pružiti najpovoljnije

Hrvatska ima 170% više poticaja od Slovenije

Ovogodišnji sajam Viroexpo rekordan je, osim po broju stranih zemalja koji su izlagale na sajmu (njih 21), i po broju posjetitelja. Sajam je u tri dana trajanja, od 18. do 20. siječnja, posjetilo 26.500 posjetitelja, što je više nego prošle godine, kada je sajam posjetilo 26.070 posjetitelja.Zemlja partner ovogodišnjeg Viroexpo-a je Kralje-vina Belgija, a pokrovitelji, uz Vladu Republike Hr-vatske kao generalnog pokrovitelja, su Ministarstvo poduzetništva i obrta te Ministarstvo poljoprivrede. Organizatori i pokrovitelji su: Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica, HGK – Županijska komo-ra Virovitica, HOK – Obrtnička komora Virovitičko-podravske županije i Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije. Tehnički realizator sajma je tvrtka Viroexpo d.o.o., a medijski pokrovitelj Informativni centar Virovitica. dogovoren termin održavanja sljedećeg, 19. Viroexpo sajma, a to je od 24. do 26. siječnja 2014. godine

Rekordan broj posjetitelja na ovogodišnjem 18. međunarodnom sajmu Viroexpo

Unutar Hrvatske udruge poslodavaca osnovana je Udruga za energetiku kao središnje mjesto za artikuli-ranje stavova i promicanje stručnog dijaloga i suradnje energetskih kompanija te relevantnih nacionalnih i međunarodnih institucija s ciljem razvoja konkurent-nih uvjeta poslovanja i privlačenja novih investicija u energetskom sektoru. Udruga energetike nadogradnja je na dosadašnji rad Udruge trgovine naftom i naftnih derivata.

Osnivanje Udruge energetike u okviru HUP-a proizašlo je iz potrebe uspostavljanja platforme koja omogućava sinergijsko djelovanje kompanija iz različitih segmenata energetike s ciljem objedinjavanja stručnih znanja i iskustava kojima mogu pridonije-ti razvoju poticajnog poslovnog okruženja i olakšati provedbu energetskih investicijskih projekata u RH. U narednom razdoblju aktivnosti ce biti usmjerene na suradnju s nadležnim ministarstvima, tijelima i insti-tucijama koje sudjeluju u izradi i donošenju zakonske regulative iz područja energetike i ponuditi konkretne prijedloge u okviru prilagodbe hrvatskog tržišta ener-gije, pravilima i zahtjevima unutarnjeg tržišta EU.Aktualna pitanja definiranja modela koji ce Hrvatska primijeniti u razvoju tržišta električne energije, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, razvoju tržišta naftnih derivata i prirodnog plina, samo su neka od područja interesa Udruge koja svojim djelo-vanjem želi doprinijeti izgradnji stabilnog, održivog i na tržišnim principima baziranog energetskog regula-tornog okvira u Hrvatskoj.

Osnovana HUP-Udruga energetike

uvjete za investiciju. Osim osnovnih kriterija koje je buduća lokacija morala zadovoljiti (poput veličine zemljišta, blizine glavnih prometnica, dostupne radne snage), značajan utjecaj na konačni odabir su imali i očekivani državni i EU poticaji koje tvrtka može ostva-riti odabirom lokacije. Naime, u Hrvatskoj se prema novom Zakonu o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja investiranjem na prostoru hr-vatskih županija s registriranom stopom nezaposleno-sti preko 20% može ostvariti i do 50% veći iznos be-spovratnih poticajnih sredstava u odnosu na županije gdje je registrirana stopa nezaposlenosti u rasponu od 10 do 20%.Predmet daljnje analize bile su poduzetničke zone na području Hrvatske s obzirom da predstavljaju značajno sredstvo nacionalne politike poticanja lokalnog eko-nomskog razvoja. Metodološki, analiza poduzetničkih zona za predmetnu investiciju se provela kroz neko-liko faza: odabir regija prihvatljivih za investiciju, oda-bir poduzetničkih zona koje su u funkciji te zadovolja-vaju minimalne kriterije investicije te poslovnih zona koje su optimalne za investiranje.


U 2013. godini će nam u fokusu aktivnosti biti promocija i privlačenjeinvesticija u SME sektorHAMAG Invest u ovoj će godini povećati aktivnosti izdavanja jamstava. Plan je izdati 400 jamstava za realizaciju kvalitetnih investicijskih projekata što bi trebalo inicirati novih 1,5 milijardi kuna novih investicija u malom i srednjem poduzetništvu.

Intervju mjeseca

Razgovarao: Krešimir Šimac

Intervju mjeseca

Lani je zaprimljeno 359 zahtjeva za jamstvom, što je porast od 148 posto prema godini ranije, pri čemu je samo u zadnjem kvartalu za-primljeno 189 zahtjeva, a ukoliko znamo da je u cijeloj 2011. godini izdano 112 jamstava, tim su ti podatci još i više ohrabrujući. Dobro je da se trend nastavlja i u siječnju 2013. godine.

Cilj djelovanja Hrvatske agencije za malo gospodar-stvo i investicije (HAMAG Invest) jest poticanje ra-zvoja malog gospodarstva i povećanje njegova udjela u gospodarstvu Republike Hrvatske. Njezin je plan ostati vodećom razvojnom agencijom, koja će svojim programima poticati razvoj poduzetništva u RH i biti čvrst oslonac poduzetnicima u kreiranju poslovnog uspjeha. Novo rukovodstvo predstavlja i novu ulogu HAMAG-a, tako da je njezin cilj u narednim godi-nama biti potpora zakonodavcu za predlaganje mjera uklanjanja birokratskih i ostalih prepreka za investira-nje. Novi jamstveni programi usklađuju se s kreditnim linijama poslovnih banaka i HBOR-a te se prilago-đavaju potrebama poduzetnika i projekata. Uvode se jamstva za leasing i činidbena jamstva, značajno se po-boljšavaju uvjeti financiranja inovacija te se povećaju maksimalni iznosi jamstava po programima. O svemu ovome razgovarali smo s mr. sc. oec. Darkom Liovi-ćem, predsjednikom Uprave HAMAG Investa.

Gotovo ste godinu dana na čelnoj poziciji vrlo bitne institucije za gospodarstvo. Kako je izgledao Vaš pro-fesionalni put do dolaska u HAMAG Invest?Glavninu svoje profesionalne karijere odradio sam u renomiranim revizorskim tvrtkama Deloitte i Ernst & Young. Stečenim iskustvom u reviziji imao sam pri-liku susretati se s raznim problemima, neuspjesima i promašajima raznih poduzeća s jedne strane, ali i s odličnim rezultatima, velikim uspjesima i pozitivnim pričama s druge strane. To iskustvo bilo mi je izu-zetno dragocjeno jer sam imao priliku biti upoznat s različitim poduzetničkim iskustvima i iz njih izvlačiti odgovarajuće pouke i zaključke. Danas sam u vođenju Agencije često u situaciji primijeniti iskustva iz revizi-je i na temelju njih donositi odluke.

Jeste li zadovoljni rezultatima koje je u prošloj godini ostvario HAMAG Invest?S obzirom na to da je vođenje Agencije nova uprava preuzela tek u ožujku 2012. godine pa je potom usli-jedila izmjena starih i uvođenje novih jamstvenih pro-mr.sc.oec. Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG Investa

grama, a nakon toga i vraćanje povjerenja banaka i po-duzetnika u HAMAG te potpisivanje novih sporazuma s financijskim institucijama, generalno sam zadovoljan ostvarenim rezultatima.

Lani je zaprimljeno 359 zahtjeva za jamstvom, što je porast od 148 posto prema godini ranije, pri čemu je samo u zadnjem kvartalu zaprimljeno 189 zahtjeva, a ukoliko znamo da je u cijeloj 2011. godini izdano 112 jamstava, tim su ti podatci još i više ohrabrujući. Do-bro je da se trend nastavlja i u siječnju 2013. godine.

Krajem 2012. godine Agencija je dobila i novu ulogu - promociju i privlačenje investicija u SME sektor i to će nam biti u fokusu aktivnosti u 2013. godini.

Što očekujete od ove godine? Planirate li uvesti neke inovacije u poslovanje?Inovacije su uvijek nužne. Možda za hrvatske uvjete djeluje pregrubo ona uzrečica „Innovate or die“, me-đutim, prilagođavanje tržišnim uvjetima uvijek je bit-no, pa tako i s aspekta rada državne agencije.Inovacija će biti dosta. Već u veljači kreću izmjene i dopune naših jamstvenih programa, tako da ćemo po prvi puta uvesti jamstva i preko 10 milijuna kuna. Konkretno, riječ je o programu „Investicijom do uspjeha“ u kojem će HAMAG jamčiti za projekte u turizmu i prerađivačkoj industriji do maksimalnih 18 milijuna kuna. Nadalje, HAMAG u ovoj godini kreće i s projektom mikro kreditiranja za poduzetnike-po-četnike temeljem poslovnog plana i kvalitete ideje, pri čemu kolaterali neće bitni presudni za dobivanje kre-dita, nego samo kvaliteta ideje. To je samo dio novosti koje nas očekuju u 2013. godini i za koje smatram kako će dovesti do unaprjeđenja poduzetničkog okruženja u RH.

Privlačenje i promocija investicija odnedavno je još jedna uloga HAMAG Investa. Što činite na tom po-dručju?HAMAG investitorima pruža podršku u realizaciji projekata u pogledu kontakata s tijelima državne i lo-kalne uprave te informacije o osnovnom regulatornom okviru, infrastrukturi i mogućnostima ostvarivanja poticaja za ulaganje u Hrvatskoj. Također, surađujemo s inozemnim investitorima kojima pomažemo u pro-nalasku kvalitetnih prilika za suradnju s hrvatskim tvrtkama kroz zajednička ulaganja. Pokušavamo spo-jiti kvalitetne hrvatske projekte u SME sektoru s do-maćim i stranim kapitalom koji je spreman ulagati u Hrvatsku.

U 2012. prosječna potpora za poduzetnike iznosila je 6000 kuna. Planira li se ona ove godine povećati?Ukoliko mislite na bespovratna sredstva kroz poduzet-nički impuls u 2011. godini dodijeljena poduzetnicima-početnicima, onda je taj iznos uistinu bio oko 6 tisuća

kuna. Međutim, u 2012. godini prosječno dodijeljena potpora poduzetnicima-početnicima iznosila je preko 82 tisuće kuna. Općenito, filozofija dodjele potpora ide u smjeru podržavanja najpotentnijih projekata u maksimalnom dozvoljenom intenzitetu. Primjerice, u 2013. godini, u projektu „Jačanje poslovne konku-rentnosti“, maksimalno dodijeljena potpora bit će 1,4 milijuna kuna, što je iznos koji može jamčiti otvaranje novih radnih mjesta.

HAMAG Invest je pred potpisivanjem sporazuma s EBRD-om o sufinanciranju istraživačkih projekata u području zaštite okoliša i poticanju energetske učin-kovitosti. Što će to konkretno značiti poduzetnicima?HAMAG Invest će, u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj, sufinancirati projekte u području zaštite okoliša i poticanja energetske učinkovitosti i to u vrijednosti do 70000 kuna. U okviru ovih projekata, s ciljem jačanja konkurentnosti, poduzetnicima će biti osigurana stručna pomoć prilikom definiranja proi-zvodnih procesa koji osiguravaju energetsku učinkovi-tost, a bit će im pružena i pomoć na području obnov-ljivih izvora energije, kao i zaštite okoliša. Očekivano sudjelovanje poduzetnika u ovim projektima je 25 - 50% cjelokupnog iznosa investicije, dok će ostatak osigurati EBRD i HAMAG Invest. Na taj način s jedne strane želimo potaknuti razvoj konzultantskog tržišta za obnovljive izvore energije i zelenu tehnologiju, a s druge strane potaknuti male i srednje poduzetnike kako bi što više vodili računa o implementaciji ovih tehnologija u svoje poslovanje.

Krajem siječnja Vlada je usvojila prijedlog Poduzetnič-kog impulsa za 2013. Koje su promjene u odnosu na ranije godine?Poduzetnički impuls za 2013. godinu uvelike se razli-kuje od dosadašnjeg sustava dodjele bespovratnih pot-pora. Za početak, stavljen je naglasak na veću vidljivost natječaja kroz informativne kampanje koje se provode u svim županijskim centrima, kako bi javnost, odnosno ciljani korisnici potpora, bili pravodobno informirani o mogućnostima koje im stoje na raspolaganju.

Ovogodišnji Poduzetnički impuls ima projektni pri-stup, što znači kako se od poduzetnika očekuje da u okviru svojih projektnih prijedloga definiraju aktiv-nosti kojima se jasno utvrđeni ciljevi postižu unutar određenog vremenskog roka i uz točno definirani pro-račun. Proces prijave i dodjele bespovratnih potpora prilagođen je načinu provedbe projekata financiranih sredstvima Europske unije - cilj je pripremiti poduzet-nike na natječajne procedure koje ih očekuju ulaskom u Europsku uniju, kada će poduzetnicima postati do-stupan značajno veći iznos sredstava.

Javni pozivi bit će otvoreni do iskorištenja planiranih sredstava, a za poduzetnike je od velike važnosti i sma-


Intervju mjeseca

HAMAG investitori-ma pruža podršku u realizaciji projekata u pogledu kontaka-

ta s tijelima državne i lokalne uprave te

informacije o osnovnom regulatornom okvi-

ru, infrastrukturi i mogućnostima ostva-

rivanja poticaja za ulaganje u Hrvatskoj.

njen broj traženih dokumenata za prijavu ove godine, što znači i smanjenje troškova prijave na natječaj.

I ove godine poseban se naglasak stavlja na stimulira-nje žena poduzetnica, poduzetnika s otežanim društve-nim uvjetima i poduzetnika s gospodarski nerazvijenih područja, i to putem sustava dodatnog bodovanja po svim mjerama. Kakve, uvjetno rečeno, povlastice i pogodnosti mogu očekivati poduzetnici od HAMAG Investa u nadolaze-ćem razdoblju?HAMAG Invest u ovoj će godini povećati aktivno-sti izdavanja jamstava. Plan je izdati 400 jamstava za realizaciju kvalitetnih investicijskih projekata što bi trebalo inicirati novih 1,5 milijardi kuna investicija u malom i srednjem poduzetništvu. Intenzivirat ćemo ulogu HAMAG Investa u privlačenju investicija u malo i srednje gospodarstvo, a osim značajnih promje-na u području izdavanja jamstava i aktivnosti vezanih uz podupiranje u očuvanju okoliša, obnovljivih izvora te energetske učinkovitosti, HAMAG Invest dobiva, kao što sam i rekao, još jednu novu ulogu, a to je mi-krokreditiranje malog i srednjeg poduzetništva. Što se tiče bespovratnih sredstava, ove nam je godine na raspolaganju više od 60 milijuna kuna kojima ćemo podupirati projekte iz Poduzetničkog impulsa Mini-starstva poduzetništva i obrta.

Od ove ste godine najavili i mikrokreditiranje poduzet-nika. Što to konkretno podrazumijeva?Započet ćemo program izravnog mikrokreditiranja poduzetnika početnika, za koji je osiguran fond od 2,1 milijuna kuna. Očekujemo kako će taj iznos već slje-deće godine biti znatno veći. Iznosi kredita koje ćemo odobravati kretat će se u rasponu od 10.000 do 70.000 kuna, a bit će odobravani na rok otplate do pet godina, uz poček od šest mjeseci te kamatu 0,99 posto.

Jedan od ključnih ciljeva je ravnomjerni razvoj gospo-darstva RH. Što kaže statistika, koji dijelovi Hrvatske najviše gospodarski zaostaju?To je poprilično jasno. Ukoliko regije uspoređujemo prema kriteriju BDP-a po stanovniku, dolazimo do podatka kako je na samom vrhu Zagreb i Istra, dok su Dalmacija, Sjeverna Hrvatska, Lika i Banovina na znatno nižoj razini razvoja, a na samom začelju je Sla-vonija i Baranja. Do sličnih podataka dolazimo i prema kriteriju nezaposlenosti.

Upravo je zbog tog razloga u Zakonu o poticanju inve-sticija i investicijskog okruženja implementirano pra-vilo kako intenzitet potpore investitoru ovisi o postot-ku nezaposlenih u županiji, tako da je izravna potpora po novozaposlenom radniku u Slavoniji trostruko veća nego u Zagrebu. Na taj način nerazvijeniji dijelovi ze-mlje postaju znatno konkurentniji i atraktivniji poten-cijalnim investitorima, a ukoliko još postoji i relativno razvijena infrastruktura u poduzetničkoj zoni, tada su prilike za nove investicije i otvaranje novih radnih mjesta još i veće.

Puno se buke diže oko Vladina prijedloga Zakona o strateškim investicijama. Koje je Vaše mišljenje?Hrvatska konačno mora jasno odrediti što želi: želimo li nove projekte, nove investicije, rast i zapošljavanje ili ne želimo mijenjati investicijsko okruženje (koje je u ovom trenutku daleko od poticajnog)?

Pozdravljam svaki napor koji ide u smjeru ubrzavanja procedura, olakšavanja donošenja odluka bitnih za po-kretanje investicijskog ciklusa i smanjenja birokracije. To ovaj Zakon omogućava, te uz odgovarajuće korek-cije sigurno može biti kvalitetna podloga za stvaranje preduvjeta za gospodarski rast nakon godina recesije.

Kako vidite Hrvatsku nakon 1. srpnja 2013.? Što može-mo očekivati nakon ulaska u EU?1. srpanj stiže vrlo brzo, za nešto više od četiri mjese-ca. Ne treba očekivati da ćemo se 2. srpnja probuditi i da će svi naši problemi iščeznuti. No Hrvatskoj se definitivno otvara niz mogućnosti, postajemo dio je-dinstvenog europskog tržišta sa slobodnim protokom roba, usluga, kapitala, a vrlo brzo i radne snage. Na-dalje, otvaraju se razne mogućnosti korištenja zajed-ničkih europskih fondova i ukoliko budemo u stanju apsorbirati veći dio onoga što će nam biti na raspo-laganju, imamo priliku napraviti značajan iskorak u razvoju zemlje.

HAMAG Invest priprema svoje unutrašnje kapacitete za mogućnosti koje se nude SME sektoru nakon ula-ska u EU. U suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta, Ministarstvom regionalnog razvitka i fondova EU radimo na ustanovljavanju takvog okvira koji će dovesti do punog iskorištenja ponuđenih kapaciteta.■

Tema broja

Integrirana marketinška komunikacija

Marketing za osnovni cilj ima ostvarenje prodaje, a svi alati koje koristi baziraju se na komunikaci-ji. Svaka marketinška priča kreće od dobrog planiranja i završava izgrađenim povjerenjem kupca u proizvod koji prodaje. Između toga leže golema upornost, strpljivost, dosljednost te puno kreativnosti i matematike.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Prezentacija programa HAMAG Investa, radionica WE-EEN, TERA Osijek


Tema broja

rizik na koji svaka velika tvrtka mora biti spremna.

Osim istraživanja tržišta koje je najbolje prepustiti agencijama koje su za to specijalizirane, čest je slučaj da se i planiranje ‘media mixa’ i zakup oglasnog pro-stora prepušta agencijama. Zašto je tome tako? „Osim onog standardnog, bolje su pregovaračke pozicije kada su cijene i uvjeti u pitanju zahvaljujući količinama, a tu je ipak i određeni kredibilitet koji agencija ima“ - kažu iz agencije Vocor Media - „te svakako licencirani programi kojima se agencija služi za analizu tržišta i konkurencije.“

Kada provedemo istraživanje tržišta i njegovu se-gmentaciju, treba odrediti strateški pristup, a time i postavke marketinškog plana. Gotovo svaka moderna marketinška kampanja bazira se na nekoj kombinaciji ATL (‘Above the line’) i BTL (‘Below the line’) promo-cije. I dok ATL služi za masovnu promociju i izgrad-nju svijesti o brandu te koristi masovne medije i nema strogo određenu ciljanu publiku ili mjerljivost, nešto sofisticiraniji BTL koncentriran je na ciljane potrošače. BTL kampanje su lako mjerljive zbog svoje uske ori-jentacije na točno određene segmente. Moderni mar-keting često „uzima“ dio budžeta iz ATL-a i posvećuje ga brzim BTL kampanjama koje daju rezultate u krat-kom roku i osiguravaju neprocjenjive informacije o ciljanoj skupini potrošača u kratkom roku.

BrandiranjeZa stvaranje branda potrebno je puno vremena i upor-nosti, a naravno da će pomoći i kvalitetan marketinški pristup. Veliki brandovi nisu nastali preko noći, kao ni naše mišljenje o njima. Prisutni su svuda oko nas, pojedini su postali sastavni dio života cijelih genera-cija - poput Coca-Cole, Aspirina, Nikea ili hrvatske Vegete, Jamnice, Kraša. Da bi neki proizvod ili tvrtka uopće postali brand, važno je o njima dugoročno stva-rati percepciju povjerenja i cijeli niz drugih pozitivnih emocija.

Uloga korporativne komunikacije i PR-a Kako bi tvrtka stvorila korporativni identitet služi se oblikom komunikacije koji nazivamo korporativnom komunikacijom. Cilj je stvoriti i održavati ugled tvrtke te prema van „govoriti jednim jezikom“. Korporativna komunikacija nastaje na temelju komunikacijske stra-tegije tvrtke. Iako se često miješa s PR-om, to je širi pojam od Odnosa s javnošću, dapače, PR je tek jedan njezin dio. Osim njega, ona obuhvaća i javne odnose, lobiranje, internu komunikaciju prema zaposlenicima i suradnicima te odnose s investitorima i uglavnom je imaju samo velike tvrtke, dok manje koriste tek poje-dine dijelove.

PR je jedan od marketinških alata koji, ako se upotri-jebi na pravi način, može biti izuzetno moćan i znatno

jeftiniji od, primjerice, direktnog oglašavanja. Regio-nalna direktorica za regiju jugoistočne Europe, Nataša Trslić Štambak iz agencije Grayling, na pitanje ima li više učinka PR ili direktno oglašavanje odgovorila je kako kampanje imaju najbolji učinak kada kombini-raju PR i oglašavanje, budući da svaka ova disciplina na drugačiji način doseže do ciljane publike, na druga-čiji način prenosi informaciju o proizvodu i koristi se drugačijim alatima kako bi privukla pažnju. Budući da tvrtka plaća prostor za oglašavanje, ona ima i potpunu kontrolu nad tim kako će oglas izgledati, koji će biti njegov sadržaj te u kojem će mediju oglas biti objav-

O budžetu i veličini tvrtke ovisi je li bolje kod oglašavanja upotrijebiti direktan kontakt s medijima ili se poslužiti uslugama agencija. Agencija će vrlo vjerojatno zadani po-sao odraditi bolje i jeftinije iz razloga što je specijalizirana upravo za to, ali ako se radi o vrlo specifičnim proizvodima i malom tržištu, nema garancije kako i sama tvrtka ne može kvalitetno odraditi oglašavanje i stvoriti dobre odnose s medijima. Dobar su primjer IT tvrtke u Hrvatskoj. Postoji tek nekoliko medija koji su usko specijalizirani za IT pa tvrtke samostalno ostvaruju velike popuste zahvaljujući dugogodišnjoj su-radnji. Isto tako, dobro plasiraju priopćenja za medije upravo iz razloga što vijesti iz te domene animiraju te medije. Agencije u takvim slučajevima mogu pomoći kod di-versifikacije medija i širenja na nove ciljane skupine, ovisno o tome kakav se proizvod nastoji prodati.

Direktan kontakt s medijima vs. posredovanje agencija

Svaka marketinška priča počinje dobrim planiranjem, a, da bi to bilo moguće, najprije valja znati s kojim budžetom raspolažemo. Budžet je poželjno rasporediti mudro, na način da pokrijemo što veći broj dostup-nih marketinških alata, ali tako da svaki od njih po-luči maksimalne učinke. Drugim riječima, na početku treba razraditi strategiju - znati što želimo prodati - brand, proizvod ili uslugu, grupu proizvoda, kome že-limo prodati te kako ćemo to postići. Dobro razrađen budžet uvijek će imati rezervu, kao i dobro osmišljen marketinški plan.

Strategijom određujemo marketinški pristup koji ćemo koristiti, uglavnom na temelju prikupljenih po-dataka iz istraživanja tržišta - klasični pristup s masov-nom pokrivenošću ili nešto riskantniji, ali probitačniji gerilski pristup s jakim ‘buzz’ efektom, primjerice... Planom definiramo koje alate ćemo upotrijebiti, kada i s kojim ciljem. U svakom slučaju, gotovo svaka kam-panja koristi integriranu marketinšku komunikaciju - skup marketinških alata (oglašavanje, PR, osobnu prodaju, promotivnu prodaju itd.) kojima je cilj da se međusobno podupru te zajednički pojačaju učinak že-ljene marketinške poruke.

Jedna od ključnih no-vosti u marketingu jest

kako komunikacija mora biti dvosmjerna, tj. da tržišna ciljana skupina

kojoj se obraćamo može aktivno participirati, da-

vati povratne informa-cije, sukreirati reklamne

poruke i na mnoge druge načine zapravo

pomagati oglašivaču da učinci budu ostvareni

na vrijeme, planira-nih ciljeva i u okviru

predviđenih sredstava.

Tema broja

Važnost istraživanja i segmentacije tržišta Razviti strategiju i osmisliti uspješan marketinški plan nemoguće je bez istraživanja tržišta. Više je razloga zašto - tržište je živa masa čije se navike i potrebe kon-stantno mijenjaju, najčešće je zasićeno sličnim proizvodima i naviknuto na stalnu marketinšku anima-ciju. Osim toga, od izuzetne je važnosti doći do kva-litetne segmentacije tržišta. Svaki proizvod ima svog kupca, ali moramo otkriti tko je taj kupac, koje je dobi, spola, životnog standarda, koje su mu navike, motiv..., odnosno, zašto bi želio kupiti naš proizvod.

„Istraživanje je polazna točka svakog poslovnog pro-cesa, pa tako i pripreme marketinškog plana“, nagla-šava Anamarija Horaček iz Unex Medie. Bez infor-macija o stanju na tržištu, konkurenciji, trendovima i očekivanjima ciljne skupine nemoguće je organizirati poslovanje i očekivati pozitivne prodajne i poslovne rezultate. Stoga je lako zaključiti kako je istraživanje krucijalni korak u poslovnom, ali i marketinškom pla-niranju. Kao i sve ostalo, tako se i istraživanja mije-njaju, postaju frekventnija, dostupnija i pristupačnija, a i samim podatcima je znatno lakše upravljati. Ako se istraživanje dobro pripremi, prema svim zakonitosti-ma i statističkim uzorcima, podatci dobiveni iz istra-živanja točni su i mogu se koristiti kao polazna točka.

Iz Omnicom Media Grupe objasnili su nam kako su informacije koje proizlaze iz istraživanja tržišta ključ-ne pri izradi kvalitetna marketinškog plana. Pritom misleći i na istraživanja koja nam daju uvid u ciljanu skupinu, prodajne rezultate, ali i neke generalne tren-dove na tržištu. Idealan primjer je intenzitet utjecaja koji su u posljednjih nekoliko mjeseci imale odluke Vlade Republike Hrvatske na automobilsko tržište, koje se itekako moraju uzeti u obzir pri planiranju marketinških aktivnosti. Željeli smo saznati ima li u posljednje vrijeme novo-sti u pristupu istraživanjima tržišta. Prema riječima Helene Erceg, voditeljice odjela za istraživanje Omnia Media Grupe, u posljednjih nekoliko godina hrvatsko tržište stagnira po pitanju inovacija, što je zasigurno uvjetovano i negativnim ekonomskim trendovima i padom investicija u oglašavanje.

U agenciji Vocor Media raspitali smo se o tome koli-ko točnima možemo smatrati podatke koje dobijemo iz istraživanja tržišta, odnosno, kolika su odstupanja. Odstupanja uvijek ima, kako su objasnili, i na to tre-ba biti spreman, ali prilikom komuniciranja dobivenih podataka računa se na ta odstupanja te se svakako uz dobivena istraživanja uzima i subjektivni pristup prili-kom izrade strategije. Međutim, rijetko kada istraživa-nja potpuno pogriješe. Prije će se dogoditi tzv. ‘izvan-redno stanje’ na terenu koje će utjecati na plasiranje proizvoda, nego što će rezultati istraživanja odvesti marketinšku komunikaciju u krivom smjeru. Ali to je

Istraživanje tržišta polazna je točka svakog poslovnog procesa, pa tako i pripreme marketinškog plana.


ljen i u kojoj veličini. Zbog toga oglašavanje ima direk-tniji pristup do točno određene ciljane publike koja je relevantna za određeni proizvod. S druge strane, PR ne plaća prostor u medijima nego kreira priopćenja i događanja za novinare, kako bi ih potakli na pisanje o pojedinoj tvrtki ili proizvodu. Zbog toga PR nema kontrolu nad finalnim člankom, jer novinari odlučuju na koji će način, u kojem opsegu i kada prenijeti in-formacije - odnosno, hoće li ih uopće prenijeti. No, s druge strane, članak nastao kao rezultat PR aktivnosti ima veću vrijednost, budući da je nezavisni autorski članak kojem čitatelji (odnosno, kupci) više vjeruju. Kada gledaju oglase, kupci su svjesni da je to plaćeni prostor. Oglasi gotovo uvijek koriste superlative i po-zivaju kupce na kupnju. Zbog te nametljivosti čitatelji često samo „prelete“ preko oglasa, ne zadubljujući se u njih. Kada čitaju novinarski članak o nekom proizvo-du, oni ga ne shvaćaju kao plaćeni oglas i više mu vje-ruju. „Informacija o proizvodu ostavlja dublji utisak“ - nastavlja Nataša Trslić Štambak.

Kako procijeniti efikasnost oglašavanja Efikasnost oglašavanja najbolje se može procijeniti na temelju ostvarene prodaje od koje valja oduzeti dio utrošen na marketing, no ponekad je teško znati koji je od marketinških alata polučio najviše uspjeha. Učin-kovitost TV reklame, oglasa u tiskanim medijima ili na jumbo plakatima teško je mjeriti, kao i svaku dru-gu vrstu oglašavanja putem masovnih medija. Takvo oglašavanje osigurat će prisutnost u svijesti oglašivača te s vremenom, uz druge alate, i stvaranje branda. S druge strane, pojedini su drugi mediji itekako mjer-ljivi, poput online oglašavanja, nekih alata iz domene gerilskog marketinga, direktne prodaje i sl. To ne znači

da jedne ili druge treba isključiti, nego ih pametno du-goročno kombinirati.

“Novi mediji” - internetski marketing&društvene mreže Prije nekoliko godina marketing je dobio nekoliko novih alata za oglašavanje i PR u jednom. Pojavili su se tzv. ‘novi mediji’, poput internetskog oglašavanja i oglašavanja putem društvenih mreža, i to takvom br-zinom da čak nije bilo moguće naći agencije koje bi se tim načinom oglašavanja bavile. U to vrijeme, 2010. g., otvorena je agencija Ohoho pod vodstvom Hrvoja Šarića. Pitali smo Hrvoja kako danas klijenti reagi-raju na oglašavanje preko društvenih mreža. „Danas sasvim drugačije“ - pojasnio je. Isprva je trebalo po-tencijalne klijente uvjeriti da se isplati uložiti u nove, tada neistražene medije. Zato su mu prvi klijenti bili iz svijeta tehnologije: Hrvatski telekom, Samsung, Olympus... No samo dvije, tri godine kasnije sve se promijenilo - više nikoga nije potrebno uvjeravati u snagu društvenih mreža jer svi svjedočimo silnoj po-pularnosti Facebooka. Svi su svjesni kako će prije ili kasnije morati prigrliti društvene mreže kao marke-tinški medij; ako to ne učine odmah, učinit će to onda kada svi konkurenti već budu prisutni na Facebooku i drugim društvenim mrežama. Dakle, više nema dvojbe o tome treba li prihvatiti nove kanale, ali itekako ima dvojbe o tome kako to izvesti. Mnogi razmišljaju je li bolje angažirati vanjskog profesionalca ili priučiti vla-stiti kadar? Nažalost, zbog krize se mnogi odlučuju za ovo drugo rješenje.

„Vrlo je bitno spomenuti kako je oglašavanje tek je-dan, i to ne najvažniji, segment marketinške komu-nikacije putem društvenih mreža“ - nastavlja Hrvoje. Ključni element je ‘community management’: dvo-smjerna, direktna komunikacija s ciljanom publikom. Oglašavanje je samo instrument za širenje baze te pu-blike, ali važniji od njega je ‘content’ - stvaranje (ili preoblikovanje postojećih) sadržaja za komunikaciju putem društvenih mreža.

„Prednosti oglašavanja putem društvenih mreža ima više“ - kaže Hrvoje. Najočitija je kako ćete za manje novca doći do većeg broja ljudi. No tu još postoje tri prednosti kakve konvencionalni marketing ne nudi. Prva, moguće je daleko preciznije targetiranje. Vi mo-žete svoju poruku usmjeriti tako da ona dođe samo do ciljane publike, koju je moguće definirati ne samo po dobi, spolu, zanimanju i obrazovanju nego i po privat-nim interesima, pa tako i osobnim pitanjima kao što je to, primjerice, seksualna orijentacija. Isto tako, mogu-će je ciljati publiku po tome prate li vaše konkurente. Drugo, primatelj vaše marketinške poruke na društve-nim mrežama nije samo pasivni konzument nego je aktivni sudionik komunikacije, on je sam, dobrovoljno, odabrao da vas prati i zato će biti prijemčiviji za vaše poruke i dulje će ostati vjeran vašem brandu. K tome,

Marketing je prepun predrasuda: primjerice, klasična je zabluda kako će masovni mediji, sami po sebi, osigurati prodaju željenog proizvoda. Masovni mediji su prije par desetljeća bili novina na tržištu, danas više nisu, nastupili su novi trendovi i toga valja biti svjestan. Baviti se marketingom i u tome biti uspješan postaje umjetnost u kojoj samo rijetki opstaju.

Kako nam je ispričao prof. Davor Perkov, prodekan na visokoj poslovnoj školi Libertas s dugogodišnjim iskustvom u marketingu, oglašavanje se sadržajno i po pitanju ka-nala distribucije drastično promijenilo. Iako klasični mediji neće odumrijeti (dobivaju nove platforme i tehnološke mogućnosti), sve će više rasti značaj oglašavanja na društvenim mrežama, gerilski marketing i uloga ‘community’ menadžera u kontekstu upravljanja odnosima s javnošću.

„Odabir medija ovisi o proračunu, ciljevima, segmentu publike, svrsi kampanje i nizu drugih elemenata“ - nastavlja prof. Perkov. Jedna od ključnih novosti jest kako ko-munikacija mora biti dvosmjerna, tj. da tržišna ciljana skupina kojoj se obraćamo može aktivno participirati, davati povratne informacije, sukreirati reklamne poruke i na mnoge druge načine zapravo pomagati oglašivaču da učinci budu ostvareni na vrijeme, planiranih ciljeva i u okviru predviđenih sredstava.

Činjenice i predrasude u marketingu

Tema broja

Broj Hrvata koji svakodnevno aktivno

posjećuju Facebook već je veći od broja gleda-

telja najpopularnijih TV emisija, ali i od ukupne

naklade svih tiskanih izdanja, kao i od publike najposjećenijih portala.


Najzanimljivija su marketinška rješenja ona neočekivana, koja izazivaju čuđenje i dugo se pamte, potiču na kupnju te izazivaju pozitivne emocije kod potrošača.

Najzanimljivija marketinška rješenja

Tema broja

od njega možete dobiti dragocjen feedback o onome što nudite. Treće, postoji mnogo ljudi do kojih napro-sto ne možete doći ni na koji drugi način osim pre-ko društvenih mreža. Ovo posebice vrijedi za mlade. U Hrvatskoj sve manje ljudi čita novine i časopise, a TV ponuda sve je fragmentiranija. Broj Hrvata koji svakodnevno aktivno posjećuju Facebook već je veći od broja gledatelja najpopularnijih TV emisija, ali i od ukupne naklade svih tiskanih izdanja, kao i od publike najposjećenijih portala.

U odnosu na konvencionalne oblike marketinga, učinci marketinške kampanje na društvenim medijima tran-sparentniji su i lakše mjerljivi. Točno se zna, ne samo tko je primio poruku, nego i tko je (i kako) reagirao na nju. Dostupni su i demografski podaci koji obuhvaćaju i vrlo osobne podatke. No važno je odabrati pokazate-lje koji odgovaraju postavljenim ciljevima kampanje, a ne gole brojke. „Primjerice, broj lajkova neke Facebook stranice ne govori nam ništa o kvaliteti njezine komu-nikacije s fanovima - njen je indikator ‘Talk About’, koji ne bi smio iznositi manje od 5% broja lajkova“ - u zaključku kaže Hrvoje.

Novi trendovi u oglašavanju i hrvatski dizajn u svijetuO novim trendovima u oglašavanju razgovarali smo sa Sanjom Petek Mujačić, izvršnom direktoricom rekla-mne agencije Bruketa&Žinić OM. „Svatko može imati novu i zanimljivu ideju. Međutim, naš je posao kreira-ti integrirane marketinške projekte koji rješavaju kon-kretne komunikacijske izazove naručitelja i na tome svakodnevno ustrajemo“ - ispričala je Sanja. Njihovi su izazovi proizvesti neočekivana rješenja, utemeljena na istraživanju, analizi i pametnoj strategiji, rješenja koja donose maksimalne rezultate uz minimalno ulo-žena sredstava. Kao najzanimljivija marketinška rješenja Sanja izdva-ja ona koja postižu gore navedeno: neočekivana rješe-nja koja su učinkovita na tržištu. Prošle su godine u Cannesu proglašeni drugom najučinkovitijom nezavi-snom reklamnom agencijom na svijetu, zahvaljujući iznimno efikasnim projektima poput Studenca za Po-dravku, Dukatina, viralne kampanje Pjevač za Raiffei-sen banku (koju su radili u suradnji sa svojom digital-nom agencijom Brlog), Smiley i Jaavi se!, kampanje za Tele2 te Tele2 prodajna mjesta (o kojima se brine njihova agencija Brigada, specijalizirana za projektira-nje učinkovitih prodajnih mjesta), zatim Karlo za Kar-lovačku pivovaru, Ki-Ki za Kraš, kampanje za Petrovu trudionicu i druge.

Hrvatski dizajn i ideje, pokazalo se, vrlo su cijenjeni pa Bruketa&Žinić djeluje i daleko izvan granica Hr-vatske. Prema riječima Sanje Petek Mujačić, ponosni su na uspjehe koje postižu njihove agencije u Azer-bajdžanu i Beogradu, poput projekata za Pasha banku i Jaffo. ■Izvor: www.coroflot.com/becky82789/guerilla-advertising

Izvor: www.creativeguerrillamarketing.com/guerrilla-

marketing/examples-of-great-guerrilla-advertising

Izvor: www.artstardesign.co.za/what-is-guerilla-marketing


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Važni linkoviVlada Republike Indije

http://goidirectory.nic.inMinistarstvo vanjskih poslova

http://www.meadev.nic.inMinistarstvo trgovine i industrije

http://commin.nic.inExport Import banka

http://eximbankindia.com

Opće informacije Naziv:

Republika Indija Glavni grad:

New DelhiPovršina:

2 973 190 km2Stanovništvo:

1095 mlrd.Službeni jezik:

hindi, engleskiValuta: 1 EUR = 57,70 indijskih rupija (INR)

Robna razmjena s Indijom (2011.)

Izvoz Hrvatske u Indiju Uvoz Hrvatske iz Indije

Strojevi za pojedine ind. grane 44% Organsko-anorganski spojevi 14%

El. strojevi i aparati 15% Kava i nadomjesci za kave 9%

El. pogonski strojevi i dijelovi 7% Obuća 5%

Pogonski strojevi i motori, neelekt. 5% Cijevi, šuplji profili i pribor 4%

Proizvodi od običnih kovina 5% Ženski kaputi, ogrtači, suknje, hlače 4%

UKUPNI IZVOZ 30,7 milijuna $ UKUPNI UVOZ 168,1

milijuna $

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HR-VATSKE U REPUBLICI INDIJI

Veleposlanik: Boris Velić Adresa: A-15 West End, New Delhi 110021, IndiaTel: +91 11 4166 3101Fax: +91 11 4166 3100E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE INDIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Veleposlanik: Nj. E. Lal Thla Muana, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Adresa: Kulmerska 23a, 10 000 Zagreb, Hrvatska Tel.: +385 1 48 73 239Fax: +385 1 48 17 907E-mail: [email protected]

Humajunova grobnica u New Delhiju

Indija - četvrta najveća svjetska gospodarska velesilaIako Indija ima 56% obradivih zemljišta i zapošljava preko 60% radne snage, najveći rast ipak bilježi u uslužnom sektoru. Osim poljoprivrede, industrija je također od velike važnosti: farmaceutika i biogenetska industrija, kemijska industrija, automobilska industrija, industrija zabave.

Indijsko gospodarstvo jedno je od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. Pretpostavlja se kako će sredinom 21. stoljeća Indija postati treća najveća svjetska gospodarska velesila (iza Kine i SAD-a), dok trenutno bilježi 4. mjesto (iza SAD-a, Kine i Japana). Ona ima veliku prednost s obzirom na veličinu trži-šta, brojnost stanovništva, visokoobrazovanih ljudi i jeftine radne snage sa znanjem engleskog jezika. Iako je stanovništvo brojno, ono ujedno predstavlja pro-blem u socijalnom, ekonomskom i ekološkom smislu. Početkom 21. stoljeća raznim se mjerama pokušavalo liberalizirati vanjsku trgovinu, ali i uvesti porezne olakšice u području infrastrukture, energetike, ce-stogradnje, naftne industrije i telekomunikacija. Pri-oriteti gospodarske politike su: smanjenje fiskalnog deficita, preustroj javnog sektora, poticanje razvoja poljoprivrednog sektora, ulaganja i zapošljavanja, razvoj sustava navodnjavanja te izgradnja prometne infrastrukture i modernizacija vojne opreme.

Struktura gospodarstvaIako Indija ima 56% obradivih zemljišta i zapošljava preko 60% radne snage, najveći rast ipak bilježi u usluž-nom sektoru. Osim poljoprivrede, industrija je također od velike važnosti: farmaceutika i biogenetska industrija, kemijska industrija, automobilska industrija, industrija zabave. Znatne rezultate Indija postiže i u razvoju nukle-arnih i svemirskih tehnologija. Indija ima veliko nalazište rezervi prirodnog plina, zlata, uranija i nafte koje pokriva samo 40% indijske potražnje. Prirodni su resursi Indije: ugljen (koji je i od strateške važnosti budući da Indija po rezervama ugljena zauzima četvrto mjesto u svijetu), za-tim željezna ruda, boksit, titanij, dijamanti, nafta, vapne-nac i ostalo. Strategija indijskog gospodarstva usmjerena je na obrazovanje i sektor usluga, najviše u području IT-a.

Mogućnosti poslovne suradnjeIzmeđu Hrvatske i Indije postoje mogućnosti poslovne suradnje na područjima energetike i strojogradnje, kroz

isporuku hrvatske opreme, pokretanje zajedničke proi-zvodnje dubinskih naftnih pumpi, minihidroelektrana i dizel-elektrana, pumpnih stanica za energetska postro-jenja i vodoprivredu, kablova i dr. Na područjima poljo-privrede i prehrambene industrije moguća je suradnja kroz prijenos hrvatske tehnologije procesiranja, skla-dištenja i čuvanja hrane. Nadalje, hrvatska građevinska poduzeća s lokalnim poduzećima surađuju na projekti-ma u Indiji i/ili kroz zajednički nastup na trećim trži-štima. Isto vrijedi i za projekte modernizacije indijskih željeznica i obrambenog arsenala. U Indiji se razvija svijest o Hrvatskoj kao vrlo poželjnoj turističkoj desti-naciji, ne samo morskog, već i kontinentalnog turizma.

Postupak uvoza roba i usluga u IndijuUvoz većine roba u Indiju je slobodan, uz određena carinska davanja. Ne postoje količinska ograničenja na uvoz kapitalnih dobara i poluproizvoda te su oni oslobođeni i od carina. Uočeno je da relevantna za-konska regulativa često diskriminira uvezene proi-zvode u korist domaćih. Proizvodi koji su zabranjeni za uvoz bazirani su na sigurnosnim, zdravstvenim i ekološkim procjenama i mjerama. Primjerice, za-branjen je uvoz gazirane mineralne vode pa spada u proizvode za koje je obvezno certificiranje i registra-cija. Također, zabranjen je uvoz proizvoda štetnih za okoliš ili divlje životinje, nekih vojnih proizvoda te proizvoda koji ugrožavaju sigurnost države, javni red i druge moralne standarde. Uvedena je i zabrana uvoza stoke, mesa i mesnih prerađevina od bivola, ovaca, koza i goveda, embrija i jaja, ugrožene vrste ptica, tigrove kože, radioaktivnih materijala, oružja i vojne opreme.

UlaganjaVlada je 1999. godine osnovala posebno tijelo za pro-vedbu stranih ulaganja (FIIA). Vodeće zemlje po in-vesticijama u Indiji su: SAD, Velika Britanija, Južna

Varanasi, najsvetiji grad u Indiji


na snazi je tzv. „automatsko odobrenje“, što podrazu-mijeva neuvjetovanje stranog ulaganja odobrenjem Vlade ili središnje banke. Izravna strana ulaganja do 51% automatski su odobrena ako je posrijedi izvozna djelatnost. Za strana ulaganja još uvijek je zatvoren poljoprivredni sektor (osim plantaža čaja), lokalni kolektivni investicijski fondovi, igre na sreću, ne-kretnine, maloprodaja, atomska energija i željeznice. Dok su posljednjih nekoliko godina u indijskom gos-podarstvu dominirala strana ulaganja, čiji je veći dio bio usmjeren na preuzimanja postojećih poduzeća nego na stvaranju novih proizvodnih kapaciteta, sve se više bilježi promjena trenda u korist stopostotnog rasta domaćih ulaganja.

Poslovni običajiIndijci su izrazito otvoreni za tržišni način razmi-šljanja i pristupanja poslu. To vrijedi i za poslovne običaje i navike koje su već preuzeti od „zapadnog“ svijeta, dobrim dijelom zahvaljujući iskustvu iz vre-mena britanskog kolonijalizma. Glavni je poslovni jezik u Indiji engleski jezik. U ophođenju s Indij-cima vrlo je važno odnositi se s mnogo poštovanja prema njihovoj vjeri. U mjestima bogoslužja potreb-no je izuti cipele, a u nekima je potrebno skinuti i kožni remen. S velikim poštovanjem ophodi se i sa ženama te se izbjegava kontakt s prosjacima. Kod poziva na večeru toleriraju kašnjenje do 15 minuta, a hranu Indijci većinom konzumiraju rukom, bez pribora, tako da se na privatnim večerama preporuča slijediti primjer domaćina.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Vrata Indije u Mumbaiju, najvećoj luci na Arapskom moru

Za većinu stranih ulaganja na snazi je tzv.

„automatsko odobre-nje“, što podrazumijeva

neuvjeto vanje stranog ulaganja odobrenjem

Vlade ili središnje banke.

Koreja, Japan, Njemačka, Australija, Malezija, Izrael i Nizozemska. U većini industrija, uključujući tele-komunikacije, privatnu eksploataciju i preradu naf-te i plina te građevnu industriju, moguća su strana ulaganja u stopostotnom stranom vlasništvu. To na-ročito vrijedi za ulaganja u izvozno-proizvodnim zo-nama, posebnim ekonomskim zonama ili softverskim tehnološkim parkovima. Za većinu stranih ulaganja

Gospodarstvo

BDP: 1982,8 mlrd USD

BDP per capita: 1650 USD

Stopa rasta BDP-a: 7,1%

BDP prema sektorima: usluge (55%), industrija (28%), poljoprivreda (17%)

Izvoz (2011.): 302,4 mlrd. USD

Izvozni proizvodi: industrijski proizvodi, naftni derivati, drago kamenje i nakit, tka-

nine i proizvodi od tkanina

Zemlje izvoza: UAE (13%), SAD (10%), Kina (8%), Hong Kong (5%)

Uvoz (2011.): 443,7 mlrd. USD

Uvozni proizvodi: nafta i naftni derivati, zlato i srebro, mehanički proizvodi,

električni proizvodi

Zemlje uvoza: Kina (11%), UAE (8%), Saudijska Arabija (6%), SAD (5%)

Stopa inflacije: 8,9%

Nezaposlenost: 9,8%

Strana ulaganja: 30,5 mlrd. USD

Internetski kod zemlje: .in

Pozivni broj: +91

Rast tržišta poslovnih informacijaSmanjenje rizika nužno je za uspješno i sigurno poslovanje. Sve veći broj poslovnih subjekata počinje uviđati važnost posjedovanja kvalitetnih i pouzdanih poslovnih informacija na kojima mogu temeljiti poslovanje.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Sukladno aktualnim gospodarskim (ne)prilikama, ne-gativno gospodarsko okruženje stvara potrebu preven-tivne kontrole, odnosno preventivne zaštite poslovnih aktivnosti, a iz perspektive likvidnosti partnera, po-tencijalne blokade partnera, osmišljavanja i realizacije rabatne politike. Prema riječima Benjamina Cerovca, direktora Bisnode Hrvatska, ova potreba svojstvena je svim gospodarskim okruženjima u trenutcima ne-gativnih trendova. Međutim, brojni poslovni subjekti počinju uviđati važnost posjedovanja kvalitetnih i pouzdanih poslovnih informacija, koje mogu upotrije-biti u svojem poslovanju, odnosno na kojima mogu temeljiti svoje poslovanje.

Provjera pravnog subjektaSmanjenje rizika u poslovanju danas nužno je za uspješno i sigurno poslovanje. Kako bi poduzeće spret-no i sretno plivalo u ovim kriznim, tj. recesijskim vre-menima nužno je kontinuirano praćenje ne samo nje-govih kupaca, već i dobavljača te samog tržišta. Kako kaže Veljko Drakulić, Managing Director, Bonline d.o.o., vremena u kojima se posao sklapao isključivo na povjerenje polako su iza nas i poduzeća se sve više okreću profesionalnim firmama čiji je zadatak analiza rizičnosti poduzeća.

- Postoji više vrsta proizvoda pomoću kojih se može procijeniti rizik poslovanja s poduzećem, a posebno bih izdvojio bonitetni pretraživač pomoću kojeg u bilo kojem trenutku možete provjeriti rejting pojedi-

ne firme, status računa, financijske podatke za zadnjih nekoliko godina i dr. Ukoliko poduzeće izvozi, svaka-ko je nužno provjeriti kreditnu sposobnost poslovnog partnera iz inozemstva koja se pak može provjeriti putem bonitetnog izvještaja za strana poduzeća. Boni-tetno izvješće sadrži kompletnu „krvnu sliku“ jednog poduzeća. Sadrži mnogo kvalitetnih informacija za donošenje poslovnih odluka, a posebno bih izdvojio podatke o rejtingu, kreditnoj sposobnosti, blokadi računa, financije, nekretnine i pokretnine, vlasničku strukturu, pravne odnose, temeljni kapital i dr. - na-vodi Drakulić.

Softveri za upravljanje poslovanjemRazina znanja o softverima za upravljanje poslo-vanjem je danas u Hrvatskoj prilično raznovrsna. Kako kaže Ivanka Zadro, direktorica Sektora standardnih poslovnih rješenja u tvrtki IN2, prema dosadašnjem iskustvu može se reći kako svjesnost korisnika o mogućnostima poslovnog softvera i njegovog poten-cijala zna varirati, a postoje velike razlike ovisno o in-dustrijskoj vertikali, kao i o veličini tvrtke iz koje do-lazi. Korisnici koji dolaze iz, primjerice, telekoma ili iz financijske industrije znatno su upućeniji od korisnika iz npr. komunalnih poduzeća. Moglo bi se reći da, u prosjeku, mlađe generacije managera više očekuju od softvera za upravljanje poslovanjem.

-Nužnost softvera za upravljanje poslovanjem također je u vezi s industrijskom vertikalom iz koje korisnik

Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor infor-macija o uspješnosti poslovanja i financij-skom položaju pravnih i fizičkih osoba.

Poslovne informacije


slovnih informacija domaćim pravnim i fizičkim oso-bama, tijelima državne uprave i ostalim institucijama u zemlji, te inozemnim pravnim i fizičkim osobama uključujući i inozemna veleposlanstva u RH.

Poslovne informacije obuhvaćaju različite vrste statističkih, financijskih, carinskih i drugih podataka, a koje se osiguravaju temeljem komorskih informa-cijskih servisa:

- Registar poslovnih subjekata (integrirana baza po-dataka o svim trgovačkim društvima registriranim u RH koja objedinjuje podatke Trgovačkog suda, DZS-a, FINA-e i Carinske uprave RH temeljem koje se mogu generirati izvješća prema najrazličitijim kriterijima);- Registar izvoznika/uvoznika (baza podataka o trgovačkim društvima u RH čiji je izvoz, tj. uvoz evi-dentiran u protekloj godini od strane Ministarstva financija - Carinske uprave RH temeljem koje se također mogu generirati različiti tipovi izvješća;- Burza roba i usluga (informacijski servis za besplatno oglašavanje domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba putem kojeg se olakšava i potiče njihova međusobna poslovna suradnja);- Burza otpada (informacijski servis koji je uspo-stavljen sa svrhom evidentiranja i izvještavanja o ponudi i potražnji sekundarnih sirovina na području RH);- Registar predstavništava inozemnih tvrtaka u RH (Centar redovito od Ministarstva gospodarstva preuzi-ma podatke o stranim predstavništvima i pruža infor-macije prema određenim kriterijima); - Registar posrednika u prometu nekretninama;- Imenik agenata u prometu nekretninama;- Izrada bonitetnih izvješća za domaće i inozemne tvrtke (cjeloviti izvještaj o poslovanju pojedine tvrtke, uključujući i njezine financijske pokazatelje);

Važno je napomenuti da su svi registri javni i dostupni na web stranicama HGK. U sklopu Centra za poslovne informacije organiziran je Odjel za poslovne informa-cije, čija je osnovna zadaća priprema informacija, izli-sta, analiza prema podatcima iz komorskih baza, kao npr. informacije o poslovnim subjektima u RH.

Sustav javne nabave u RHU Republici Hrvatskoj područje javne nabave reguli-ra Zakon o javnoj nabavi, koji je uvelike uzeo u obzir odredbe prava Europske unije u području javne naba-ve. Ovim se Zakonom uređuju: postupci javne naba-ve svih vrijednosti, u kojima naručitelji i ponuditelji sklapaju ugovore o javnim radovima, ugovore o javnoj nabavi robe i ugovore o javnim uslugama; nadležnosti tijela nadležno za sustav javne nabave i Državne ko-misije za kontrolu postupaka javne nabave te pravna zaštita u svezi s postupcima javne nabave. Javna na-bava obuhvaća skup postupaka koje naručitelji, koji

samostalno ne stječu financijska sredstva, nego su neposredni ili posredni korisnici državnog ili lokalnog proračuna, moraju provesti prije zaključivanja ugovora o javnoj nabavi roba, radova ili usluga.

U javnoj nabavi susreću se dva bitna segmenta državne ekonomije: javni sektor kao naručitelj i pri-vatni sektor kao ponuditelj. Javni naručitelji u Re-publici Hrvatskoj mogu biti državna tijela Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, a koje nemaju industrijski ni trgovački značaj te udruge koje su osnovale državna tijela ili jedinice lokalne sa-mouprave.

Informacije o stranim tržištima ključne su ukoliko se planira proširiti poslovanje u inozemstvo.


Današnji trendovi u IT industriji takvi su da se prebrzo mijenjaju i hardver i softver, pa su migracije podataka nužnost. Za dugotrajno čuvanje podataka takva praksa je nepoželjna zbog troškova i opasnosti od promjene/gubitka podataka, pa se pojava novih medija koji bi migraciju prolongirali ili pak učinili nepotreb-nom sa zanimanjem iščekuje. Razni cloud servisi prijelazno su i kratkotrajno rješenje zbog ovisnosti o Internet vezi i nepoznanici na kakvom se mediju i gdje podatci zapravo nalaze. Stoga se za dugotrajno čuvanje podataka treba prikloniti off line tehnologiji koja je u što dužoj i široj primjeni, te koja je „izliječila dječje bolesti“. Jedina takva tehnologija koja je u širokoj primjeni s vrlo malim dorada-ma jest tehnologija pohrane na optičke diskove koja je u primjeni od 60-ih godina 20. stoljeća.

Međutim, usprkos najavama proizvođača archival grade medija poražavajući rezultati u praksi bacili su teško izbrisivu sjenu na ozbiljnost optičkih medija, neovisno o prefiksu archival koji bi nosili. Refleksivni sloj zlata ili srebra malo toga bi u praksi uspio promijeniti. Razlozi? Uvijek isti način snimanja - „prženje” organskog sloja kao nositelja zapisa. Naime, organski sloj koji je nositelj zapisa izuzetno je osjetljiv na već svakodnevne mikroklimatske uvjete, tj. već sobna tem-peratura, vlaga i svjetlost prečesto imaju pogubni utjecaj na njega, što rezultira gubitkom čitljivosti podataka već i nakon par mjeseci, a najčešće unutar 2-5 godi-na. Pogađate, takva „trajnost“ nije adekvatna za pohranu obiteljskih fotografija, a kamoli bitnih poslovnih podataka.

Unatrag dvije godine nastala je komercijalna tehnologija koja rješava ove proble-me. Tehnologija razvijana u suradnji sveučilišta UTAH i praške tvrtke Northern Star rezultirala je u konačnici novim proizvodom - optičkim medijem DataTre-sorDisc na kojem je organski, raspadljivi sloj kao nositelj zapisa zamijenjen s postojanim, anorganskim metal-keramičkim slojem u koji se podatci također zapisuju uobičajenim laserskim snimačem, ali na način da se urezuju/graviraju umjesto da se pale/prže. Činjenica jest da je razdoblje najveće slave optičkih medija nekoliko godina iza nas, međutim, medij čitljiv u svim postojećim i no-vim optičkim uređajima, a neosjetljiv na svjetlost, magnetsko polje, vodu/vlagu i ekstremne temperature, tj. neizbrisiv, s tvorničkom garancijom čitljivosti 160 godina testiranom prema ECMA-379; ISO/IEC 10995 pod ekstremnom svjetlosti (750W/m2), predstavlja idealno rješenje za dugotrajnu pohranu podataka u sva-kom uredu.

Davor Bašić, prof.inf.-arhiv., voditelj grupe, Hrvatske ceste d.o.o.

Skladištenja i čuvanja poslovne dokumentacije


dolazi, s veličinom tvrtke, ali i sa stilom upravljanja, no svakim danom sve je veća jer osigurava brže donošenje odluka na temelju činjenica. U trenutci-ma krize kad nije moguće povećati prihod ili dolazi do njegova smanjenja, automatski se postavlja pitanje gdje i kako ostvariti uštede na troškovima. Tada još više do izražaja dolaze informacije koje nam može pružiti takav softver - zaključuje Ivanka Zadro.

Širenje poslovanja u inozemstvo Informacije o stranim tržištima ključne su ukoliko se planira proširiti poslovanje u inozemstvo. Sektor za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore nudi opće informacije o pojedinim zemljama, njihovu gospodarstvu, gospodarskim odnosima s Hrvatskom te međusobnoj robnoj razmjeni. Želite li proširiti svoje poslovanje u inozemstvo putem izvoza ili neke druge poslovne aktivnosti, ili pak tražite poslovne partnere u drugim zemljama, jedan od ključnih čimbenika vašeg poslovnog uspjeha bit će poznavanje osnovnih infor-macija o tržištima drugih zemalja.

Business Intelligence - primjena poslovne inteligencije -Tijekom posljednjih četrnaest godina, koliko je naša tvrtka prisutna u segmentu BI-ja, zapazili smo da je došlo do značajnijeg pozitivnog pomaka o samoj per-cepciji BI-ja i znanjima vezanim uz BI. U najpropulzivnijim branšama (telekomi, maloprodaja, distribucija, bankarstvo i sl.) BI sustave uveli su prije desetak godina i takvim tvrtkama BI je postao osnovno sredstvo rada poput e-maila, telefona… Zaposlenici iz tih propulzivnih branši, s obzirom na ‘godine staža u BI-ju’ u potpunosti suvereno vladaju znanjima (po-slovnim i IT) o BI-ju i kao takvi postaju vrlo traženi resurs u svojim tvrtkama, a i na tržištu - kaže mr.sc. Marko Kornfeld, izvršni direktor prodaje ALFATEC Group, te dodaje kako se, s druge strane, tvrtke koje ozbiljnije aspiriraju da postanu tržišni lider u svojim branšama sve više odlučuju na investiciju u BI projekt jer su svjesni nužnosti posjedovanja kvalitetnog BI rješenja kao jednog od preduvjeta za ostvarenje svojih poslovnih ciljeva i povećanja konkurentske prednosti.Trećoj skupini pripadaju tvrtke koje vjeruju da imaju BI rješenje, a obično se koriste samo tabličnim kalku-latorima u koji se ručno unose podatci i izvještajnim sustavima koji su isporučeni u sklopu ERP rješenja i u kojima se izvještaji rade direktno nad transakcijskom bazom, što znači nemaju izgrađeno skladište podataka, te je u značajnijoj mjeri onemogućena izrada složenih izvještaja i analitika. Priča se dodatno komplicira ako postoji više transakcijskih izvora podataka pa se po-stavlja pitanje konsolidacije i uparivanje samih poda-taka. Tek tada se, nažalost, nakon izgubljenog vremena i novca upoznaju s realnošću i počinju razmišljati o stvarnom BI sustavu, smatra Kornfeld.Vrlo interesantan pozitivan pomak u zadnje tri godine napravile su državne tvrtke. Sve više pokazuju inte-

res za implementacijom BI sustava jer su shvatile da im takvi sustavi uistinu mogu pomoći u poslovanju da na jednostavan i brz način dođu do informacije. I u državnim tvrtkama sazrela je svijest ljudi da su im IT rješenja saveznik, a ne protivnik, zaključuje Kornfeld.

-Neovisno o tome na koji način promatramo BI u Hr-vatskoj, bilo s pozicije tvrtke koja već ima implementi-ran BI sustav ili s pozicije tvrtke koja ga implementira, smatram da je razina BI znanja u Hrvatskoj vrlo viso-ka. To potvrđuju uspješni BI i CPM sustavi koji našim tvrtkama omogućuju donošenje pravovremenih odlu-ka u svojem poslovanju i širenje na regiju i prostor EU te uspješni implementori koji su svoje znanje i kom-petencije već uspjeli dokazati na brojnim projektima u regiji i EU - mišljenja je Josip Kustić, direktor konzal-tinga, Poslovna Inteligencija d.o.o.

Kompletna usluga pri izgradnji BI i CPM sustava podrazumijeva analizu, dizajn, razvoj i implemen-taciju sustava te adekvatno vođenje projekta tijekom njegove implementacije. Ukoliko je implementator ujedno u mogućnosti ponuditi i edukaciju za IT i po-slovne korisnike u korištenju BI alata te kasnije usluge održavanja i adekvatnu podršku, time će se pokriti sve potrebe klijenta u implementaciji BI rješenja.

FINA - dostupnost registaraJedinstveni registar računa poslovnih subjekata evidencija je svih transakcijskih računa poslovnih subjekata, podataka o novčanim sredstvima i podataka o računima posebne namjene za naplatu zajedničkih prihoda proračuna koji se vode kao podračuni računa državnog proračuna Republike Hrvatske.

Registar godišnjih financijskih izvještaja središnji je izvor informacija o uspješnosti poslovanja i fi-nancijskom položaju pravnih i fizičkih osoba koji su obveznici poreza na dobit, njih gotovo 100.000.

Registar koncesija jedinstvena je elektronička eviden-cija ugovora i središnji izvor informacija o svim kon-cesijama ugovorenim na području RH.

Upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika jedinstvena je baza podataka o upisanim opterećenjima, pravima ili zabranama na pokretnina-ma, dionicama, udjelima i poslovnim udjelima.

Internetski servis info.BIZ omogućuje jednostavan i suvremen način pristupa informacijama o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju poduzetnika te o poslovnoj okolini u kojoj oni djeluju.

HGK - Centar za poslovne informacijeCentar za poslovne informacije kao info točka HGK osigurava, obrađuje i dostavlja najrazličitije vrste po-

Smanjenje rizika u poslovanju danas nužno je za uspješno i sigurno

poslovanje.


Svjetsko tržište digitalnih informacija, odnosno po-slovnih informacija bilježi značajan rast, a očekuje se kako će se u godinama koje slijede taj rast dodat-no pojačati. S jedne strane, rast interesa za poslovnim informacijama rezultat je nesigurnog stanja u gospo-darstvima, odnosno želje dionika da svoje aktivnosti osiguraju u najboljoj mogućoj mjeri. Jedan od načina osiguranja svakako su i pravovremene te provjere-ne informacije o poslovnim partnerima, subjekti-ma s kojima se planira poslovati ili postoji potencijal buduće poslovne suradnje.

Upravo se zahvaljujući poslovnim informacijama mogu prevenirati određeni poslovni rizici. S dru-ge pak strane, posjedovanje kvalitetnih i provjerenih poslovnih informacija osigurava značajnu prednost njihovom korisniku. Neovisno je li riječ o sadašnjoj konkurenciji, potencijalnim budućim konkurentima, trendovima u segmentu poslovanja, trendovima u okruženju ili jednostavno mogućnosti kompletnog sa-gledavanja stanja, posjedovanje poslovnih informacija postaje conditio sine qua non kvalitetnog poslovanja te donošenja mudrih poslovnih odluka.

Posjedovanje kvalitetnih i provjerenih poslovnih

informacija osigurava značajnu prednost

njihovom korisniku.

Bisnode Hrvatska lider je u poslovanju digitalnim informacijama Trenutno se u našem portfelju nalazi gotovo 300 milijuna zapisa vezanih uz poslovne subjekte, imamo više od milijun poveznica između pravnih i fizičkih osoba, 250.000 dnevnih provjera te više od 9.000 dnevnih izmjena. Cilj je samo jedan, našim klijentima ponuditi potpune, provjerene i kvalitetne informacije koje će im koristiti.

-Moramo vrlo jasno postaviti razliku između po-slovnih podataka te poslovnih informacija. Naime, svi smo svjesni činjenice da podatke, neovisno koje su vrste, više nije teško nabaviti. Već samo korištenjem Interneta možemo u vrlo kratkom roku prikupiti značajnu količinu podataka o gotovo svakom segmen-tu, poslovanja, života, rada. Međutim, na temelju tih podataka ne možemo donijeti poslovne odluke, u njih se ne možemo, ali i ne smijemo pouzdati. Prije svega, postavlja se pitanje točnosti, pouzdanosti, ali i svrsi-shodnosti. Nadalje, vrlo je važno na kvalitetan način odrediti one podatke, odnosno one vrste podataka koje trebamo, moramo koristiti prilikom donošenja zaključaka - kaže Benjamin Cerovac, MBA, direktor Bisnode Hrvatska.

Upravo je to osnovni posao tvrtke Bisnode. Tvrtka Bi-snode dio je međunarodne grupe Bisnode AB, najvećeg europskog ponuđača poslovnih i bonitetnih informa-cija sa sjedištem u Stockholmu. Bisnode AB je na eu-ropskom tržištu informacija prisutan već od 1981. go-dine i okuplja više od 3100 stručnjaka iz 17 europskih država. Kroz svoje brandove poslovna.hr, boniteti.com, wlw, Bisnode Hrvatska je lider na hrvatskom tržištu poslovanja digitalnim informacijama.

-Trenutno se u našem portfelju nalazi gotovo 300 mi-lijuna zapisa vezanih uz poslovne subjekte, imamo više od milijun poveznica između pravnih i fizičkih osoba, 250.000 dnevnih provjera te više od 9.000 dnevnih izmjena. Cilj je samo jedan, našim klijentima ponuditi potpune, provjerene i kvalitetne informacije koje će im koristiti. Činjenica je da smo jedina tvrtka koja svoje informacije nabavlja na legalan način, ali i da našim klijentima možemo ponuditi komplet potrebnih po-slovnih informacija za kvalitetno poslovanje, kako bi mogli poduzimati daljnje poslovne korake, odnosno kako bi na temelju tih poslovnih informacija mogli donositi mudre poslovne odluke - naglašava Cerovac.

Korištenje provjerenih poslovnih informacija osigu-rava kvalitetne poslovne korake, neovisno je li riječ o snažnijem pozicioniranju na tržištu, razvoju novih usluga ili razvoju na novim tržištima. Jednom riječju, zahvaljujući njima optimizira se poslovanje te se pri tome minimaliziraju svi rizici.


Benjamin Cerovac, MBA, direktor Bisnode Hrvatska


Investicijski vodič

Novi investicijski ciklus: kotač-zamašnjak u gospodarstvuU vremenima tvrde budžetske štednje, za uspješnost bilo kakvog investicijskog zamaha ključni bi trebali biti EU fondovi. Uspjeh u povlačenju „milijardi koje ne treba vraćati“ ovisit će, prije svega, o sposobnosti Hrvatske da na najbolji način apsorbira raspoloživa EU sredstva. No da bismo u tome bili uspješni, ključno je ubrzati sa stvaranjem zalihe projekata.

Pripremila: Anita Zelić

Novi Vladin prijedlog Zakona o strateškim investicija-ma izazvao je pravu medijsku buru posljednjih mjese-ci. I dok ga glavni kritičari smatraju štetnim, nepreci-znim i problematičnim zato što otvara vrata korupciji i rasprodaji nacionalnog bogatstva, njegovi zagovornici uvjereni su kako će upravo on biti ključan za pokreta-nje investicijskog ciklusa, koji će ove godine osigura-ti rast investicija za gotovo 9 milijardi kuna, čime bi ukupni iznos ulaganja dosegnuo 72 milijarde kuna. Istovremeno, ima i onih koji su poprilično ravnodušni prema njemu te smatraju kako taj zakon niti rasproda-je nacionalno bogatstvo, ali, isto tako, niti koristi niti pomaže.

Bilo kako bilo, čini se kako je pravo pitanje što to nije strateška investicija i jesu li to samo megainvesticije sa 150 milijuna kuna ili je zapravo svaka investicija u ovom trenutku za Hrvatsku važna i strateška?

Ulagačko okruženje - Hrvatska na ljestvici konkurent-nostiKao središnje mjesto za dobivanje informacija o mo-gućnostima ulaganja u Republiku Hrvatsku pozicio-

Agencija za investi-cije i konkurentnost

u siječnju ove godine osnovala je prva tri u

nizu klastera konkurent-nosti iz prehrambeno-prerađivačkog sektora, automobilskog sektora i drvno-prerađivačkog

sektora.

nirala se Agencija za investicije i konkurentnost koja je svojim operativnim radom započela u rujnu 2012. Glavni joj je cilj povećanje broja investicijskih proje-kata, kreiranje novih radnih mjesta i unaprjeđenje cje-lokupnog poslovnog okruženja u Republici Hrvatskoj. U tom kontekstu, osnovna im je zadaća pružanje pot-pune podrške investitorima pri realizaciji njihovih projekata u Hrvatskoj: „Od samog početka našeg ope-rativnog djelovanja dolaze nam investitori koji su već započeli svoje ulaganje u Republiku Hrvatsku i trebaju pomoć oko ubrzanja realizacije svojih investicija, kao i potencijalni investitori, koji uz Hrvatsku, razmatraju i ulaganje u druge zemlje“, istaknuo je Damir Novinić, ravnatelj Agencije za investicije i konkurentnost.

„Vođena činjenicom i pozitivnim iskustvima drugih zemalja, Agencija je u siječnju ove godine osnovala i prva tri u nizu klastera konkurentnosti iz prehram-beno-prerađivačkog sektora, automobilskog sektora i drvno-prerađivačkog sektora, čiji je osnovni cilj po-ticanje suradnje javnog, privatnog i znanstveno-istra-živačkog sektora zbog jačanja izvrsnosti industrije i povećanja konkurentnosti pojedinih gospodarskih


sektora. Osim toga, klasteri konkurentnosti idealan su alat za korištenje EU fondova i Programa EU, interna-cionalizaciju i među-sektorsko umrežavanje, lobiranje, promociju i brandiranje sektora, kao i za ciljano privla-čenje investicija i stvaranje nove dodane vrijednosti na razini sektora“, rekao je dalje Novinić.

Prema riječima resornog ministra, u Agenciji za in-vesticije i konkurentnost trenutačno se radi na nekih 50-ak projekata vrijednih 3,5 do četiri milijarde eura. Zahvaljujući novom zakonu, njih pet će sigurno ove godine dobiti građevinsku dozvolu i sve potrebne do-kumente kako bi krenuli u investiranje. Njihova je vrijednost između pola milijarde i milijarde eura. Ako gledamo njihovu prosječnu vrijednost, za očekivati je kako će otvoriti od tri do pet tisuća radnih mjesta.

Gdje i u što investirati u godini obilježenoj znakom štednje?Unatoč činjenici kako će ova godina, barem kada je o većini europskih zemalja riječ, biti obilježena znakom štednje, mogućnosti su za investiranje brojne. Osobito interesantnu listu najpoželjnijih područja za investi-ranja nedavno je sastavio časopis Fortune u suradnji s pet vrhunskih menadžera, koji su se (osim kad je riječ o kupnji zlata) poprilično složili u svojim stajalištima oko tržišnih prilika. Prema njima, uvriježena činjenica među investitori-ma kako su obveznice dug, a dionice kapital ne stoji do kraja. Oni ističu kako je vrijednost samih dionica precijenjena te je njihov savjet vrlo jednostavan: ne kupovati dionice zato što ih svatko svugdje u svijetu posjeduje.

Dalje, navode kako su kreditne kartice jedno od najpri-vlačnijih područja. Uz njih, vrlo su privlačne i male ka-pitalizirane banke koje mogu iskoristiti konsolidaciju financijskog sektora. Osobitu priliku za zaradu vide i na toksičnom materijalu, ali svakako i u području in-formacijske tehnologije (IT), koje je jedno je od naj-dinamičnijih sektora svjetske ekonomije. Bogatstvo iz razvijenih zemalja, tvrde, prelazi u zemlje u razvoju. Kako prihodi rastu, raste i potražnja za hranom. Ljudi jedu sve više piletine, govedine i svinjetine, što pove-ćava potražnju za žitom.

„Premda ekonomija može stagnirati ili opadati, i dalje će postojati snažna potražnja za igraćim konzolama i motorima, kao i sličnim stvarima o kojima mnogi od nas uopće ne razmišljaju!“ navode stručnjaci koje je okupio Fortune.

Sigurno investiranje - ulaganje viška sredstava u ko-vineU proteklih nekoliko godina čini se kako je investi-ranje u zlato usrećilo mnoge investitore jer je cijena

Ovaj program predstavlja skup mjera usmjerenih jačanju i poticanju gospodarskog razvoja i poduzetničkih aktivnosti te pružanju određenih beneficija radi privlačenja ulaganja i otvaranja novih radnih mjesta na području grada Osijeka.

1. mjera - umanjenje cijene zemljišta prema prioritetnim djelatnostimaInvestitori će ostvarivati prava na stopu olakšice, izraženu u određenom postotku umanjenja cijene zemljišta i to prema prioritetnim djelatnostima prema skupinama NKV-a poželjnim za ulazak u industrijsku zonu.1. skupina - umanjenje cijene zemljišta za 30%2. skupina - umanjenje cijene zemljišta za 10%3. skupina - umanjenje cijene zemljišta za 5%

2. mjera - umanjenje cijene zemljišta investitorima s izvoznom orijentiranošćuOni investitori, koji su u godini koja prethodi godini raspisivanja natječaja za prodaju zemljišta ostvarili izvoz u okviru prioritetnih djelatnosti u minimalnom iznosu od 100 000 kuna, ostvaruju pravo na stopu olakšice od 5% umanjenja cijene zemljišta.

3. mjera - umanjenje cijene zemljišta investitorima koji otvaraju nova radna mjesta Investitori koji u roku od godinu dana (od dana početka obavljanja djelatnosti u In-dustrijskoj zoni Nemetin) namjeravaju otvoriti određeni broj novih radnih mjesta ostvaruju prava na stopu olakšice, izraženu u određenom postotku umanjenja cijene zemljišta prema broju otvorenih radnih mjesta (samo za zaposlenike s prebivalištem na području grada Osijeka) i to:1. otvaranje >50 novih radnih mjesta - umanjenje cijene zemljišta za 30%2. otvaranje 10 - 50 novih radnih mjesta - umanjenje cijene zemljišta za 15% 3. otvaranje 5 - 9 novih radnih mjesta - umanjenje cijene zemljišta za 10%4. otvaranje 1 - 4 novih radnih mjesta - umanjenje cijene zemljišta za 5%

Stopa olakšice za mjere 1, 2 i 3 ovog programa, izražena u postotku umanjenja cijene zemljišta u ukupnom iznosu, ne može iznositi više od 50% cijene zemljišta te prema Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (NN 45/07) predstavlja potporu male vrijednosti. Olakšica umanjenja cijene zemljišta (ostvarena prema mje-rama 1, 2 i 3) dodjeljuje se uz uvjet da investitor, u roku od dvije godine od dana potpisivanja Ugovora o kupoprodaji zemljišta, započne obavljati djelatnost u Indu-strijskoj zoni Nemetin. Ako investitor ne ispuni ovaj uvjet, dužan je gradu Osijeku vratiti iznos umanjenja cijene zemljišta koji je ostvario temeljem ovog programa.

4. mjera - komunalni doprinosTemeljem važeće Odluke o komunalnom doprinosu na području Industrijske zone Nemetin, komunalni doprinos za objekte koji se grade u istoj iznosi 15 kuna/m³.

Program olakšica i poticaja grada Osijeka investitorima u Industrijskoj zoni Nemetin



zlata dramatično porasla. No po pitanju zlata stručnja-ci nisu suglasni. Glavni razlog tomu je činjenica da je, iako u svijetu ima sve manje zlata pa se stoga kupnja zlata možda čini dugoročnom investicijom, zlato vrlo promjenjiva roba.

S druge se strane, o srebru, koje povijesno gledano ima puno veće cjenovne amplitude nego cijena zlata, po medijima još vrlo malo govori kao o investicijskoj plemenitoj kovini. A činjenica je, tvrde stručnjaci, kako je upravo srebro, nakon nafte, najupotrebljivija tvar u industrijskoj proizvodnji, s čak nekoliko tisuća primje-na. Prema tome, potencijal rasta cijene srebra na svjet-skome tržištu, smatraju mnogi analitičari, izuzetno je velik, osobito stoga što je srebro, u odnosu na zlato, iznimno podcijenjeno.

Sredstva za investiranje - tradicionalni i netradicionalni izvori financiranjaDok je sektor malog i srednjeg gospodarstva tradicio-nalno okrenut gotovo isključivo bankarskim izvorima, kada govorimo o investicijama općenito one su, osim naravno bankovnih kredita, dosta usmjerene na razne netradicionalne izvore financiranja poput fondova ri-zičnog kapitala, poslovnih anđela i sl. Osim spomenutog, razne Vladine poticajne mjere za ulaganje koje ona plasira putem svojih raznih potpor-nih institucija, te EU fondovi, izuzetno su bitni izvori sredstava za moguća investiranja.

Poticajne mjere za ulaganja u Republici HrvatskojPoticajne mjere za ulaganja u Republici Hrvatskoj uređene su Zakonom o poticanju ulaganja i odnose se na projekte ulaganja u proizvodno-prerađivačke gos-podarske aktivnosti, tehnološke razvojno-inovacijske aktivnosti i strateške aktivnosti poslovne podrške.Poticajne mjere podrazumijevaju razne porezne povla-stice, carinske povlastice, potporu za opravdane troško-ve povezane s ulaganjem, poticajne mjere za osnivanje i razvoj, tehnološke razvojno-inovacijske aktivnosti,

te poticajne mjere za velike projekte ulaganja (projekte ulaganja od značajnoga gospodarskog interesa).Ove mjere mogu koristiti trgovačka društva registri-rana u Republici Hrvatskoj koja izvrše ulaganje u du-gotrajnu imovinu u minimalnom iznosu od 300 000 eura i uz otvaranje najmanje 10 novih radnih mjesta u razdoblju od tri godine od početka projekta ulaga-nja. Minimalno razdoblje očuvanja ulaganja i otvore-nih novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem je 5 godina, ali ne može biti kraće od razdoblja korištenja poticajnih mjera.

„Zaliha projekata“ - najbolji način za apsorbiranje raspoloživih EU sredstava U vremenima tvrde budžetske štednje, za uspješnost bilo kakvog investicijskog zamaha ključni bi trebali biti EU fondovi. Naime, iskustva novih članica EU-a pokazuju kako su, nakon pristupanja, jako porasla izravna strana ulaganja koja su bila značajniji faktor rasta od samih transfera iz EU fondova.

Upravo stoga, očekivanja su Hrvatske kako će priklju-čenje EU oživjeti tržište kapitala kroz neto transfere iz proračuna EU, izravna strana ulaganja i privatizacijske projekte i koncesije.No uspjeh u povlačenju „milijardi koje ne treba vraća-ti“ ovisit će, prije svega, o sposobnosti Hrvatske da na najbolji način apsorbira raspoloživa EU sredstva.

„Morat će se ubrzati sa stvaranjem zalihe projekata. Žargonski to zovemo i ‘pipeline’ (naftovod). Da bi prva kap mogla poteći kroz naftovod, nafte uvijek treba biti u cijevi, a dio ne može odmah otići u proizvodnju. Tako je i s EU fondovima: kako bi prvi bio financiran, trebamo odraditi pripremu dovoljnog broja drugih, napraviti zalihe. To je onda ‘pipeline’. Europska unija traži ‘overbooking’, odnosno da u zalihama imamo ba-rem 150 posto vrijednosti projekata u odnosu na alo-kaciju novca, kako bi bili sigurni kako će se u tih 150 posto naći 100 posto onih koji su kvalitetni“, istaknuo je prošle godine i sam ministar Grčić.

ROI - kada uložena kuna ima najveći učinakProfitabilnosti uložene investicije najbolje će pokazati ROI (engl. ‘return on investment’), koji veličinu koja odražava dobit dijeli s vrijednošću ukupnog kapitala.

Prema mišljenju stručnjaka, ako se pametno definiraju ulazni parametri, riječ je o formuli koja će uvijek biti točna i nepogrješiva. Tajna uspjeha ovog pokazatelja je u njegovoj sveopćoj primjeni. Financijski analitičar može uspoređivati dva ista proizvoda koristeći potpu-no različitu računicu za ROI.No upravo ta fleksibilnost kalkulacija ROI-a krije i opasnost, jer može ići do te granice da sama primjena formule za ROI odgovara najuspješnijem učinku koji se dosegne pa postaje sama sebi svrhom.

Jedan od boljih načina davanja većeg učinka

uloženoj kuni svakako su i ulaganja u investi-

cijske fondove.



Prednosti ulaganja u investicijske fondoveJedan od boljih načina davanja većeg učinka uloženoj kuni svakako su i ulaganja u investicijske fondove. Što se profitabilnosti tiče, investicijski fondovi u prosjeku nude veći prinos od klasičnih oblika štednje u istom vremenskom razdoblju. Prednost ovakvih ulaganja leži u činjenici kako njima upravljaju iskusni menadžeri pa investitor ne mora biti posebno dobar poznavatelj trži-

šta kapitala. Kao takvi, investicijski fondovi su jednako atraktivni dobrim poznavateljima svijeta financija i potpunim početnicima. Prednost su i: veća likvidnost u odnosu na oročenje (jer se ulaganje u svakom tre-nutku može povući), diversifikacija ulaganja na velik broj različitih vrijednosnih papira koje si individualni investitor svojim ograničenim iznosom ne bi mogao priuštiti te niži transakcijski troškovi u odnosu na samostalno ulaganje. Velik broj i raznolikost investi-cijskih fondova daju svakom investitoru mogućnost izbora fonda prilagođen njegovim potrebama.

Fondovi za gospodarsku suradnju - hrvatska inačica fondova rizičnog kapitalaU 2011. godini započeli su s radom fondovi za gospo-darsku suradnju - hrvatska inačica fondova rizičnog kapitala koji predstavljaju javno-privatno partnerstvo između Vlade Republike Hrvatske i privatnog sekto-ra (kojeg sačinjavaju veliki institucionalni investitori poput mirovinskih fondova, banaka, osiguravajućih društava i velikih hrvatskih tvrtaka).

Osnivanjem fondova za gospodarsku suradnju plan dr-žave je dokapitalizirati ulaganja privatnih investitora s iznosima između 75 i 300 milijuna kuna po fondu. Kroz ovaj projekt hrvatskim će poduzećima biti na raspolaganju dvije milijarde kuna u razdoblju 2012. - 2016. godine, i to kroz sljedeće fondove:

• Alternative Private Equity FGS (600 milijuna kuna)• Honestas FGS (155 milijuna kuna)• Nexus FGS (380 milijuna kuna)• Quaestus Private Equity Kapital II (525 milijuna

kuna)• Prosperus FGS (340 milijuna kuna).

Kako ulaganje fondova rizičnog kapitala podrazumije-va ulazak u vlasničku strukturu, procedura vezana uz analizu i odobrenje financiranja izuzetno je komplek-sna i traje dosta duže u usporedbi s ostalim oblicima financiranja (u prosjeku od šest do devet mjeseci).

Ovaj vid financiranja nije usmjeren na male tvrtke, budući da osnivači fondova neće financirati projekte ispod 100 000 eura zbog smanjene isplativosti, ali i zbog toga što analiza i dubinsko snimanje svake tvrtke stoje najmanje 25 000 eura, neovisno o veličini.

Konzervativni investitori - mirovinski fondovi sve privlačniji u uvjetima neizvjesnostiU uvjetima tržišne nesigurnosti, kakvi su trenutno prisutni na tržištu, mirovinski fondovi kao konzerva-tivni investitori sve su privlačniji.

Upravo stoga neki naši mirovinski fondovi u ovim vremenima bilježe respektabilne stope rasta. Jedan od njih svakako je i AZ fond kao vodeći obvezni mirovin-

Demografske promjene, uzrokovane smanjenjem stope rodnosti i starenjem stanovništva, problem su koji članice EU nastoje riješiti produživanjem radnog vijeka. Očekuje se kako će se dobna granica za odlazak u mirovinu do 2040. godine povećati kod svih zemalja članica.

Ako se želimo zaštiti od rizika povećanja dobne granice i zadržati primjerenu razinu primanja kada odemo u mirovinu, o tome bi trebali razmišljati tijekom radnog vijeka. Pitanje adekvatne mirovine važno je pitanje i rješava se dok je čovjek još u radnom odnosu. Odričemo se potrošnje u sadašnjosti i štedimo kako bi jednog dana, kada nam budu smanjene mogućnosti zarade, imali što trošiti. Ako čovjek prosječno pro-vede 15 godina u mirovini, za održavanje primjerenog životnog standarda potrebno mu je uštedjeti tijekom radnog vijeka od 300 - 500 kuna mjesečno. Ulaskom u EU Hrvatska bi trebala dostići prosjek od 40%, koliko je postotak ugovorene mirovinske štednje u odnosu na broj radno aktivnog stanovništva. U Hrvatskoj danas dobro-voljnu mirovinsku štednju ima 12% radno aktivnog stanovništva. Brojne europske i svjetske institucije kao prioritet navode podizanje financijske pismenosti, kako bi se spriječilo siromašenje ljudi uzrokovano produljenjem životnog vijeka.

Kapitalizirana štednja u drugom stupu direktno je ovisna o razdoblju uplata i visini prinosa. Kad osiguranik ostane bez posla, nema uplata na osobne mirovinske račune pa će i mirovina biti manja za te iznose. Osiguranik drugog stupa nema mogućnost nadoknaditi „izgubljene doprinose“ ponovnim zaposlenjem, dok mu treći stup to omogućava jer uplaćuje koliko može, želi i kada to najbolje odgovara njegovim finan-cijskim mogućnostima. Isto tako, ako ostane bez posla u kasnijoj životnoj dobi može početi koristiti mirovinu iz trećeg stupa, a štiti se i od rizika promjene mirovinskih propisa uslijed povećanja dobne granice za odlazak u mirovinu tijekom radnog vije-ka. Pored navedenog, ne postoji pristupna dobna granica za izbor ovog proizvoda, nema diskriminacije zbog zdravstvenog stanja, mirovinska davanja mogu se koristiti s navršenih 50 godina, a ako je iznos na računu manji od 10 000 kuna može se podići jednokratno.

Država potiče pojedince na štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu kroz državna poticajna sredstva i porezne olakšice do maksimalno 750 kuna godišnje po članu. Unutar Erste grupacije postoje obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi. Nešto više od 254 tisuće članova obveznog mirovinskog fonda povjerilo im je na upravljanje 7,2 milijarde kuna imovine. Dobrovoljni mirovinski fondovi imaju preko 30 000 članova i imovinu od 200 milijuna kuna. Prosječan godišnji prinos kod dobrovoljnog fonda Erste Plavi Protect iznosi 6,02%, kod Erste Plavog Expert-a 5,64%, a kod obveznog fonda 5,80%.

Prinosi u prošloj godini bili su na visokim razinama i iznosili: 18,29% kod Erste Plavog Experta, 16,38% kod Erste Plavog Protecta i 15,12% kod Erste Plavog obveznog mirovinskog fonda.

Treći stup Erste plavog mirovinskog fonda: sigurna budućnost


ski fond u Republici Hrvatskoj, kako prema broju čla-nova tako i po vrijednosti imovine pod upravljanjem.

„Mirovinski fondovi kao institucije strogo regulira-ne zakonskim okvirima, a u trećem stupu i dodatno poticane od strane države zaista predstavljaju mjesta sigurne štednje za mirovinu, u kojoj je izuzetno bitan aspekt dugoročnosti i minimalnih rizika ulaganja. „Za AZ obvezni mirovinski fond je 2012. godina bila izu-zetno uspješna, pa je tako prinos u 2012. iznosio viso-kih 12,18%, a prosječno je godišnje (od početka rada Fonda pa zaključno s krajem siječnja 2013.) iznosio 5,90%“, ističu u AZ fondu.

Također, tvrde kako proizvod dobrovoljne mirovinske štednje postaje sve zanimljiviji i poslodavcima, koji ko-risteći poreznu olakšicu za uplate dobrovoljne miro-vinske štednje optimalno koriste sredstva namijenjena zaposlenicima i na vrijeme brinu o njihovim budućim mirovinama.

Poslodavci u tijeku godine za svakog svog zaposleni-ka mogu uplatiti neoporezivo (bez ikakvih dodatnih davanja, a ta im uplata ulazi u trošak poslovanja) do 6000 kuna u dobrovoljni mirovinski fond po izboru. Ova olakšica vrijedi i za obrtnike i s njima izjednačene djelatnosti.

„Siguran novac“ - svjetski poznat investicijski vodič u Hrvatskoj Tvrtka Weiss Research dobila je medijska priznanja širom SAD-a i svijeta. Ona se, savjetujući investitore, već 40 godina uspješno nosi s krizama koje pogađa-ju svijet. Weiss Research su, od sedamdesetih godina 20. stoljeća do danas, predvidjeli gotovo sve veće krize koje su uzdrmale svjetsko tržište, a njihove najpozna-tije publikacije postale su svjetski bestselleri. Jedna takva publikacija pojavila se prošle godine i na hrvat-skom tržištu.

Riječ je o investicijskom vodiču Siguran novac koji ima namjeru pomoći običnom građaninu i približiti mu novi izvor prihoda: investiranje. Pri tome Siguran novac pruža sve alate koji su investitoru potrebni za uspješna ulaganja na svjetskom i regionalnom tržištu kapitala. Sve izvještaje, analize i članke pišu stručnjaci za svjetsko i regionalno tržište kapitala. Njihovi vr-hunski rezultati i preporuke učinili su ovaj investicij-ski vodič jednom od najpoznatijih publikacija ovog tipa u svijetu.

Bilo kako bilo, valja se podsjetiti:„Investicije nisu čaroban štapić koji će sve riješiti. One ne smiju biti same sebi svrha, već je bitan finalni proi-zvod“, kako je nedavno ustvrdio Ljubo Jurčić. ■

Poslodavci u tijeku godine za svakog svog zaposlenika mogu uplatiti neoporezivo (bez ikakvih dodatnih davanja, a ta im uplata ulazi u trošak poslova-nja) do 6000 kuna u dobrovoljni mirovinski fond po izboru.


Realizacija poduzetničkih pothvata - bitna poluga za rješavanje nezaposlenosti Prema posljednjim raspoloživim podatcima, mala i srednja poduzeća najveći su poslodavci u Hrvatskoj (65,5% zaposlenosti) te značajno doprinose BDP-u (50,2%) i izvozu (42%). A zbog dugotrajne visoke razine nezaposlenosti i skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u čijoj se ekonomskoj politici malim i srednjim poduzećima poklanja posebna važnost, čini se kako je pitanje performance ovog dijela gospodarstva sada značajnije nego ikada.

Malo poduzetništvo

Pripremila: Anita Zelić

Dave Goldberg, bivši rukovoditelj Yahoo Musica i ugledni stručnjak za poduzetništvo, objasnio je kako, iako je svijet u kojem propadaju korporativni divovi, a javne se politike drastično mijenjaju - kaotičan, taj kaos stvara nove prilike, a oskudna vremena donose snažniju usredotočenost. Iako su ovo teški dani za po-duzetnike, prema njegovu mišljenju, baš sada bi mo-gao biti prikladan trenutak da se odlična ideja pretvo-ri u trajan poduzetnički uspjeh. Uloga sektora malih i srednjih poduzeća nije ništa manje značajnija ni u Hrvatskoj. Prema podatcima za 2011. godinu, mala i srednja poduzeća najveći su poslodavci u Hrvatskoj (65,5% zaposlenosti) te značajno doprinose BDP-u (50,2%) i izvozu (42%).

A zbog dugotrajne visoke razine nezaposlenosti i skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u čijoj se ekonomskoj politici malim i srednjim poduzećima po-klanja posebna važnost, čini se kako je pitanje perfor-mance ovog dijela gospodarstva sada značajnije nego ikada.

Koje regije u Hrvatskoj najviše potiču poduzetništvo? Kada govorimo o značaju sektora malih i srednjih po-duzeća u Hrvatskoj, regionalni je aspekt osobito izra-žen. Regije s najvišom razinom aktivnosti u pokreta-

nju poslovnog pothvata (Zagreb, Istra) imaju i najveći BDP po stanovniku i najnižu stopu nezaposlenosti. GEM podaci o TEA indeksu za 2010. i 2011. godinu ukazuju na povećanje aktivnosti u pokretanju poslov-nih pothvata u svim regijama, iako su i dalje prisutne velike regionalne razlike. Značajniji pomaci vidljivi su u Dalmaciji, koja bilježi povećanje TEA indeksa za 65%, i regiji koja obuhvaća Istru, Primorje i Gorski Kotar, gdje je TEA indeks povećan za 45%.

Tamara Martinčić, savjetnica za gospodarstvo u Pri-morsko-goranskoj ističe: „Županija je do 2012. godine sufinancirala projekte (ulaganje u projektnu doku-mentaciju i infrastrukturu) razvoja malih poslovnih zona unutar 24 jedinica lokalnih samouprava s pod-ručja Primorsko-goranske županije te je dodijelila bespovratna namjenska sredstva u ukupnom iznosu od 11 500 milijuna kuna. Trenutno unutar svih malih poslovnih zona ukupno djeluje oko 253 poslovnih su-bjekata u kojima je zaposleno cca 3000 djelatnika. Za razvoj malih poslovnih zona u 2013. g. u proračunu Županije osigurano je 1 004 000 kuna.“I Grad Zagreb temeljem gradskog Programa poticanja razvoja, obrta, malog i srednjeg poduzetništva konti-nuirano provodi mjere i aktivnosti usmjerene na pove-ćanje poduzetničkih aktivnosti. Pročelnik zagrebačkog

Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetniš-tvo, mr. sc. Ladislav Prežigalo rekao je: „Od početka primjene Programa, tj. od rujna 2000. do kraja 2012. utrošeno je ukupno 261 020 792 kuna, pri čemu sred-stva Grada Zagreba čine 80,58%, a sredstva doznačena iz ministarstava 19,42%. Trenutno su otvoreni natje-čaji za dodjelu poduzetničkih kredita prema projek-tima „Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva“, te „Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje“, ali i Natječaj za dodjelu poduzetničkih kredita i subvencio-niranje kamata“ preko Centar banke d.d., Natječaj za dodjelu potpora inovatorima radi pripreme inovacija za poduzetničko korištenje, a u pripremi je i Natječaj za dodjelu potpora obrtnicima.“

Atraktivnost obrtništva u Hrvatskoj Jednostavnije, brže i jeftinije rješenje za ulazak u svijet poduzetništva predstavlja obrt. Niski troškovi osniva-nja, brz postupak registracije i mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka, a time i nižih davanja za obve-zne doprinose, samo su neke od prednosti poslovanja obrta. Regionalne različitosti vidljive su i kad je o nji-ma riječ. Prema podatcima Hrvatske obrtničke komore u Hr-vatskoj je u prosincu 2011. godine upravo u Gradu Zagrebu evidentirano najviše aktivnih obrta (14 755 ili 17,1%), a nakon toga slijede Splitsko-dalmatin-ska županija (11,8%), i Primorsko-goranska županija (9,8%). Najmanje aktivnih obrta ima u Požeško-sla-vonskoj (1,2%) i Ličko-senjskoj županiji (1,4%).

„Ako se kao kriterij razvijenosti obrta u nekoj županiji uzme otpornost obrta na krizu, podatci govore kako je u zadnje tri krizne godine najmanji pad broja obrta bio u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Manji pad broja obrta bilježe i druge obalne županije: Splitsko-dalma-tinska, Zadarska i Primorsko-goranska, Istarska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska županija, dok najveći pad broja obrta „trpe“ tri kontinentalne županije: Bjelo-varsko-bilogorska, Karlovačka i Međimurska.“ - kaže Snježana Tomić iz Hrvatske obrtničke komore.

Prema podatcima iz prosinca 2012. g., u Knjizi obrt-nika evidentirano je 83 714 obrta što predstavlja više od 40% ukupno registriranih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj.

Usmjerenost SME sektora na tradicionalne izvore fi-nanciranjaBitan poticaj, ali i svojevrsna prepreka razvoju sektora malog i srednjeg gospodarstva jest pristup financijskim sredstvima. Već tradicionalno, mala i srednja poduzeća značajnije su usmjerena na bankarske izvore financi-ranja, dok je slabija usmjerenost na netradicionalne izvore financiranja (fondovi rizičnog kapitala i poslov-ni anđeli) povezana s ograničenošću ponude takvih izvora na hrvatskom financijskom tržištu.

Regije s najvišom razinom aktivnosti u

pokretanju poslovnog pothvata (Zagreb, Istra) imaju i najveći BDP po

stanovniku i najnižu stopu nezaposlenosti.

Malo poduzetništvo


Pristup ovakvih poduzeća novčanim sredstvima dodat-no je ograničen imajući u vidu vrstu novca potrebnog za različite faze razvoja poduzetničkog pothvata. I dok na tržištu dominiraju bankarski krediti, nedostaju fi-nancijski izvori za financiranje rizičnijih faza poduzet-ničkog pothvata (kao što je početna faza i faza brzog rasta).

Prema Godišnjem izvješću Hrvatske narodne banke u 2011. godini. bankarski sektor plasirao je prema tr-govačkim društvima oko 42,1% ukupnog plasmana. Gotovo sve banke nude kredite malim i srednjim po-duzećima u širokoj paleti proizvoda i usluga: krediti za turističke usluge, za mlade, za žene, za nove tehno-logije, za branitelje, za izvoz, za investicije, za obrtna sredstva, za početnike i dr.

Mikrofinanciranje - ruši visoke barijere za realizaciju poduzetničkih aktivnosti Mikrofinanciranje, za razliku od standardnih modela financiranja, pored kreditiranja obuhvaća i pružanje osnovnih financijskih usluga uz vrlo fleksibilne uvjete. Te usluge omogućuju klijentima prevladavanje nedo-stataka tradicionalnih jamstava (kao što su nekretnine i jamci) te edukaciju i mentoriranje. Ciljno tržište za usluge mikrofinanciranja su mikro poduzeća za koje ograničen pristup sredstvima financiranja predstavlja visoku barijeru za realizaciju poduzetničkih aktivnosti.

Nositelji usluga mikrokreditiranja u Hrvatskoj su kre-ditne unije, koje su Zakonom o kreditnim unijama kao novi organizacijski oblik zamijenile štedno-kreditne zadruge. Prema podatcima Hrvatske udruge kreditnih unija, članice Udruge plasirale su u 2011. godini 4868 kredita u ukupnom iznosu od gotovo 157 milijuna kuna, što predstavlja povećanje plasmana od 88% u odnosu na 2010. godinu.

Poduzetničke potporne institucije kao podrška sektoru malih i srednjih poduzećaSustav podrške malim i srednjim poduzećima dosta je razvijen i odvija se kroz desetke organizacija koje pružaju niz različitih usluga, od čega je dio usluga i iz domene financiranja. Pristup informacijama i sa-vjetodavnim uslugama malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj osiguran je kroz različite poduzetničke potporne institucije. Najvažnije institucije usmjerene na podršku razvoja malih i srednjih poduzeća u Hr-vatskoj su: Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hr-vatska obrtnička komora (HOK), regionalne razvojne agencije, poslovni i tehnološki parkovi, poduzetnički inkubatori, poduzetnički centri.

Jedna od institucija koja svakako podupire rad malog poduzetništva je Poslovno-inovacijska agencija Repu-blike Hrvatske - BICRO, koja je kao glavni partner za

Malo poduzetništvo

transfer tehnologije u Europskoj poduzetničkoj mre-ži (EEN) izradila informativnu brošuru pod nazivom „Licenciranje kao poslovni model za rast vašeg podu-zeća“. Ista je namijenjena malim i srednjim poduze-ćima kojima je potrebna pomoć pri komercijalnom licenciranju intelektualnog vlasništva.

„Licenciranje intelektualnog vlasništva za malo ili srednje poduzeće može biti od velike važnosti, bilo da se radi o jednostavnom primanju licence kod nabavke poslovnog softvera za potrebe svakodnevnog poslo-vanja, ili da je riječ o kompleksnom uvozu ili izvozu tehnologije. Prednosti licenciranja su brojne, iz razlo-ga što se njime može smanjiti rizik poslovanja, stvo-riti dodatni prihod, povećati prodor na tržišta, sniziti troškove, uštedjeti vrijeme, dobiti pristup stručnom znanju, steći konkurentsku prednost, kao i započeti poslovnu suradnju. No kod licenciranja postoje brojni parametri koje je potrebno poznavati i uzeti u obzir, kako bi se postigao najviši pozitivni poslovni efekt.“ - istaknuo je Goran Zeković iz BICRO-a, voditelj pro-jekta Europske poduzetničke mreže (EEN).

Stimulacija hrvatskog gospodarstva kroz nove progra-me HBOR-aS obzirom na sve težu dostupnost kredita poslovnih banaka, HBOR će u narednom razdoblju kroz uvo-

đenje novih načina provođenja programa kreditiranja nastojati poboljšati dostupnost kreditnih sredstava u sektoru MSP-a.

„HBOR je, s ciljem poticanja poslovnih banaka na ak-tivnije praćenje malih i srednjih poduzetnika, u surad-nji s Hamag Investom, razvio model podjele rizika s poslovnim bankama, za koji smatramo da će u 2013. godini polučiti dodatne pozitivne rezultate u razvo-ju malog i srednjeg poduzetništva. U okviru Modela podjele rizika MSP, HBOR kreditira do 40% uku-pnog kredita uz jamstvo HAMAG Investa u iznosu do 80% glavnice izravnog kredita HBOR-a. Poslovna banka kreditira najmanje 60% ukupnog kredita uz instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom po-slovanju. Na ovaj se način poduzetnicima osiguravaju povoljniji izvori kreditiranja i mogućnost provedbe investicijskih projekata uz manje zahtjeve za kolatera-lizacijom.“ - rekla je Koraljka Perutka Fabijanić, vodi-teljica poslovnih komunikacija u HBOR-u.

HBOR trenutno svoje kreditne aktivnosti provodi pu-tem 29 kreditnih programa namijenjenih financiranju osnovnih ciljnih skupina, među kojima jednu od naj-važnijih predstavljaju upravo mali i srednji poduzet-nici te u ovu skupinu također spadaju i obrtnici. Kroz posebne programe, namijenjene isključivo malim i

Malo poduzetništvo

Europska investicijska banka (EIB) odobrila je Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) zajam u iznosu od 500 milijuna eura koji predstavlja dosad najveći iznos zaduženja HBOR-a. Ugovor o prvoj tranši zajma u iznosu od 250 milijuna eura 25. siječnja potpisali su Anton Rop, potpredsjednik EIB-a, i Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a, a potpisivanju je prisustvovao i Slavko Linić, ministar financija.

Zajam je namijenjen financiranju malog i srednjeg poduzetništva i Mid-Cap’ poduzeća te malih i srednje velikih infrastrukturnih projekata u javnom sektoru. Također, namijenjen je i investicijama u sektoru industrije ograničene veličine na područjima ekonomije znanja, energetike, zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja u Hrvatskoj.

Anton Rop ovom je prilikom dodao: „Podrška financiranju projekata malog i srednjeg poduzetništva i srednje kapitaliziranih poduzeća (Mid-Cap) glavna je smjernica po-slovanja EIB-a u Hrvatskoj, budući da MSP i Mid-Cap sektori predstavljaju pokretače rasta i inovacija. U suradnji s HBOR-om, EIB osigurava da pogodnosti dobivenog zajma dospiju po povoljnim uvjetima do ciljanih korisnika.“

Anton Kovačev, predsjednik Hrvatske banke za obnovu i razvitak, ovom je prilikom istaknuo: „Iznos kredita ujedno predstavlja i do sada najveće HBOR-ovo zaduženje, no zapravo samo dodatno potvrđuje činjenicu kako je HBOR stekao značajan ugled kod posebnih financijskih institucija. U inozemstvu smo prepoznati kao jedan od ključnih čimbenika za pokretanje hrvatskog gospodarstva. Napomenimo kako smo u 2012. godini odobrili preko 10 milijardi kuna, što predstavlja porast od 56 posto u odnosu na 2011. godinu. Nova će sredstva dodatno pridonijeti pokretanju investi-cijskog ciklusa te zadržavanju i otvaranju novih radnih mjesta što je ključ uspjeha za izlazak iz krize, kao i za daljnji razvoj hrvatskog gospodarstva.“

Suradnja EIB-a i HBOR-a započela je 2001. godine i do sada je zaključeno sedam ugovora o zajmu ukupnog iznosa od 860 milijuna eura. Zahvaljujući dobivenim sredstvima od strane EIB-a, HBOR je u Republici Hrvatskoj financirao približno 1300 projekata, od čega se najveći dio odnosi na projekte malih i srednjih poduzetnika.

Dodatan poticaj od 500 milijuna eura za razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj

Već tradicionalno, mala i srednja poduzeća značajnije su usmjerena na bankarske izvore financiranja, dok je slabija usmjerenost na netradicionalne izvore financiranja poveza-na s ograničenošću ponude takvih izvora na hrvatskom financijskom tržištu.


srednjim poduzetnicima, nastoji se učiniti dostupnim financiranje kako obrtnih sredstava tako i investicij-skih ulaganja te ti programi uključuju: Žene poduzet-nice, Trajna obrtna sredstva, Razvitak malog i srednjeg poduzetništva, Poljoprivreda i ujednačen razvoj, Otoci i IPA MSP; no mali i srednji poduzetnici mogu koristi-ti i ostale kreditne programe.

U 2012. godini malim i srednjim poduzetnicima, po svim programima kreditiranja, odobreno je 1352 kre-dita u ukupnom iznosu od 4,5 milijardi kuna, što u od-nosu na 2011. godinu predstavlja porast od 27 posto.

Osnaživanje žena za pokretanje poslovnog pothvata Poseban značaj za razvoj malih poduzeća ima osna-živanje žena za pokretanje poslovnog pothvata. GEM istraživanje u Hrvatskoj u 2011. godini ukazuje na 2,12 puta veću aktivnost muške populacije u odnosu na žensku populaciju u aktivnostima pokretanja po-slovnog pothvata (TEA indeks za žene je 4,71, a za muškarce 10,01).

Strategija poticanja razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2010. - 2013. identificirala je niz prijedloga za uklanjanje prepreka i unaprjeđenje razli-čitih aspekata sudjelovanja žena u gospodarskim aktiv-nostima. Strategijom i Akcijskim planom za provedbu Strategije u 2011. godini utvrđena je provedba 17 mje-ra, a jedna od osnovnih mjera odnosi se na kreditiranje uz subvencioniranu kamatnu stopu za buduća ulaga-nja u subjekte, u kojima jedna ili više žena posjeduju najmanje 51% kapitala, za kredite do 700.000 kn, pot-pisanog između HBOR-a, Ministarstva poduzetništva i obrta i HAMAG INVESTA.

Edukacija poduzetnika - preduvjet boljem uočavanju i iskorištavanju poslovnih prilikaPreduvjet boljem iskorištavanju poslovnih prilika sva-kako je i Poduzetničko obrazovanje, a upravo ono je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, nedovoljno za-stupljeno na svim formalnim razinama obrazovanja. Dok na primarnoj razini obrazovanja poduzetništvo gotovo da i nije zastupljeno u nastavnom programu

u srednjoškolskom obrazovanju, ono je prepoznato samo u stručnim školama te je uvedeno kao obvezan predmet u nastavnom programu srednjih ekonomskih škola. Na sveučilišnoj razini te na veleučilištima i vi-sokim školama u Hrvatskoj poduzetništvo je prisutno kao studijski program. Neformalno obrazovanje za po-duzetništvo provode većinom poduzetničke potporne institucije i fokusirano je uglavnom na teme koje kroz projekt Obrazovanje za poduzetništvo sufinancira Mi-nistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Think Small First princip Redovito godišnje izvješće EU-a koje analizira promje-ne u trendovima u okruženju i regulatornom okviru na nacionalnoj razini za sektor malih i srednjih podu-zeća pokazuje kako Hrvatska, unatoč značajnom na-pretku koji je postigla u proteklih 5 godina, još uvijek zaostaje za zemljama članicama EU-a u kvaliteti podu-zetničke okoline. Kompleksnost regulatornih procedu-ra u pokretanju i provođenju poduzetničkih aktivnosti koja rezultira preprekama za poduzetnike, ali i skupom državnom infrastrukturom, samo su neke od prepreka. Vlada bi, u skladu s ‘Think Small First’ principom koji je usvojila Europska unija, trebala provoditi redovitu evaluaciju efekata zakonodavnog okvira na okruženje u kojem mala i srednja poduzeća posluju, naročito pri-likom uvođenja novih zakonskih regulativa.

EU projekti - ključ uspješnog konkuriranja domaćih poduzeća na jedinstvenom tržištu europske unijeOd ključnog značaja za opstanak i razvoj hrvatskih malih i srednjih poduzeća na jedinstvenom tržištu Eu-ropske unije, prema mišljenju mnogih stručnjaka, bit će njihova sposobnost uspješnog konkuriranja i odgo-vora na izazove koje postavlja zahtjevno tržište, nova regulativa i oštra konkurencija u EU. U skladu s tim, u sklopu projekta tehničke pomoći, financiranom u okvi-ru programa Europske unije za Hrvatsku, izrađeno je izvješće Procjena učinaka pristupanja Europskoj uniji na malo i srednje poduzetništvo u Republici Hrvatskoj.

Cilj Izvješća jest procjenom učinaka pružiti poduzet-nicima informacije o tome što ih očekuje nakon ulaska u Europsku uniju, kao i kreatorima politika vezanih uz sektor malih i srednjih poduzeća kako bi na osnovu tih informacija mogli osigurati odgovarajuće mjere i poticaje. Temeljem provedene studije zaključeno je kako će se posljedice pristupanja osjećati progresivno i najvećim dijelom srednjoročno te će nesigurnost oko utjecaja ulaska Hrvatske u EU potrajati neko vrijeme. Studija procjenjuje kako će učinak ulaska u EU na ve-ćinu malih i srednjih poduzeća djelovati neutralno ili pozitivno. Identificira se i potreba za mjerama kojima bi se povećao broj malih i srednjih poduzeća na koje bi ulazak imao pozitivan učinak, odnosno kako bi se sma-njio utjecaj rasta konkurencije na hrvatska poduzeća nakon ulaska u EU. ■

Mikrofinanciranje, za razliku od standardnih

modela financiranja, pored kreditiranja

obuhvaća i pružanje osnovnih financijskih usluga poput eduka-cije i mentoriranja te

omogućuje klijentima prevladavanje nedo-

stataka tradicionalnih jamstava (kao što su

nekretnine i jamci).

Malo poduzetništvo

Hrvatski savez inovatora, između ostaloga, pruža usluge pravnog savjetovališta i vođenja postupka zaštite inovacija kao prava industrijskog vlasništva u RH i inozemstvu. Također, organizira središnju na-cionalnu izložbu inovacija INOVA - BUDI UZOR s četrdesetgodišnjom tradicijom, te izložbe inova-cija mladih. Isto tako, dodjeljuje godišnju nagradu „Nikola Tesla“ najboljem hrvatskom inovatoru i pri-prema sudjelovanja hrvatskih inovatora na velikim međunarodnim izložbama inovacija diljem svijeta.

Hrvatski inovatori sudjelovali su niz godina na ve-likom broju međunarodnih izložbi inovacija i to je rezultiralo brojnim uspjesima. Posebnu međunarodnu promociju Hrvatske predstavljaju iznimna stvaralačka dostignuća naših inovatora i poduzetnika te brojne vrhunske nagrade u jakoj međunarodnoj konkuren-ciji diljem svijeta od SAD-a do Tajvana i Malezije. Ističemo: 3 nacionalne pobjede na najvećoj američkoj izložbi inovacija INPEX u Pittsburghu i 2 na velikoj ruskoj izložbi inovacija ARHIMED u Moskvi; novčanu nagradu za INFRAREDDESIGN, drugi najbolji izložak INPEX-a 2010., sve izložbe nagrađene zlatnim odličjima INPEX-a 2012. te iznimne komercijalne usp-jehe - ukupno 32% izloženih inovacija na izložbama od 2001. do 2010. godine plasirano je na inozemna tržišta, a samo na INPEX-u 2010. potpisana su do sada već tri komercijalna ugovora.

Međunarodni salon industrijskog vlasništva ARHI-MED, Moskva, 2. - 5.travnja 2013.ARHIMED kao izložba inovacija istočne hemisfere već godinama raste pa je postao središnja smotra ino-vatora na istoku. Značaj i mogućnosti ruskog tržišta, korektna organizacija, vrlo stručan ocjenjivački sud i nepodijeljeno zadovoljstvo svih naših izlagača dosad razlozi su redovitog sudjelovanja Saveza. Planira se izložiti 10 - 12 inovacija gotovih proizvoda s intere-som za plasman na ruskom tržištu i 2 nagrađena rada mladih inovatora.

EUROINVENT, europska izložba inovacija, Ru-munjska, Iasi, svibanj 2013.EUROINVENT je nova izložba inovacija (od 2008. g.), koja kao regionalna europska izložba inova-cija uz potporu Europske komisije nastoji okupiti istočnoeuropske države članice EU s gostima iz Ru-sije, Moldavije i Ukrajine. Nakon niza komercijalnih pokušaja na tržištu zapadnoeuropskih država, SAD-a

Hrvatski savez inovatoraTrg žrtava fašizma 1410000 Zagreb p.p. 261, 10 001 Zagreb tel.: 01/46 12 517fax.: 01/46 62 680e-mail: [email protected]

Inovacije su temelj razvoja tvrtakaHrvatski savez inovatora nacionalna je organizacija inovatora i njihovih udruga saveza i trgovačkih društava, utemeljen 1957. s ciljem pružanja svih neophodnih usluga članstvu za zaštitu i komercijalizaciju inovacija. HSI čini 1200 članova udruženih u 36 članica.

Inovacije

i Rusije, ovo je velika šansa za plasman u Rumunjskoj i okolnim državama. Na EUROINVENT-u očekuje se izlaganje 10 inovacija.

INPEX, najveći američki sajam inovacija, Pittsburgh, 19. - 21. lipnja 2013.Najveća izložba inovacija i novih proizvoda uz koju su vezani i najveći hrvatski međunarodni uspjesi. Sudjeluju inovatori iz cijelog svijeta, do 20 nacional-nih izaslanstva uz brojne američke izlagače, ukup-no 1500 - 2000 izlagača. INPEX otvara mogućnosti komercijalizacije na najvećem svjetskom tržištu. Izložbu posjećuju predstavnici inventivno usmjere-nog poduzetništva, grupa i sveučilišta, istraživačko-razvojnih centara, inovacijskih i poduzetničkih inku-batora, a osobito mreža specijaliziranih za istraživanje tržišta i uvoz te plasman novih proizvoda. Planira se izložiti 10 - 14 gotovih inovativnih proizvoda i najbolju hrvatsku inovaciju mladih.

Međunarodni salon inovacija, INST, Taipei, Tajvan, 26. - 29. rujna 2013.Tajvan je vodeća država po organiziranim potporama inventivnom poduzetništvu u svjetskim razmjerima i vjerojatno najuspješnija zemlja-izlagač na velikim međunarodnim izložbama inovacija. Uz to, radi se i o industrijskom divu na malom otoku čiji vrlo povoljni i kvalitetni proizvodi već desetljećima imaju važnu ulogu na svjetskom tržištu. Na tragu tih pretpostavki TAITRA (Tajvansko državno vijeće za vanjsku trgo-vinu) već godinama priprema iznimno posjećenu i uspješnu izložbu inovacija INST. Na INST-u je plani-rano izložiti 8 - 10 inovacija.

13. Britanski sajam inovacija (BIS) London, listopad 2013.BIS je glavna britanska izložba inovacija s vrlo izraženim komercijalnim mogućnostima. Izložbu or-ganizira jedna privatna tvrtka koju vodi g. Ken Krane, uspješan inovator. Na tragu vlastita uspjeha, g. Krane organizira izložbu inovacija s glavnim ciljem otvaranja izlagačima sve dostupne mogućnosti komercijalizacije. BIS iz godine u godinu postaje sve veći i uspješniji, a posljednjih godina ima i značajno međunarodno obilježje. Na BIS-u se očekuje izlaganje 10 inovaci-ja. Pozivamo inovatore-poduzetnike, mikro, mala i srednja trgovačka društva te obrtnike na sudjelovanje u ovogodišnjim aktivnostima Hrvatskog saveza inova-tora. ■


Brojni potencijali ulaganja u Virovitičko-podravsku županijuCilj je Virovitičko-podravske županije stvoriti konkurentno gospodarstvo i konkurentnu europsku županiju, naravno, u suradnji sa svim institucijama koje su aktivne na području Virovitičko-podravske županije.


Virovitičko-podravska županija nalazi se u kontinen-talnom sjeveroistočnom dijelu Hrvatske i prostire se na površini od 2021 km2. U sastavu su Virovitičko-podravske županije 3 grada: Virovitica, Slatina i Ora-hovica, kao i 13 općina: Crnac, Čačinci, Čađavica, Gra-dina, Lukač, Mikleuš, Nova Bukovica, Pitomača, Sopje, Suhopolje, Špišić Bukovica, Voćin i Zdenci. Županijsko sjedište je grad Virovitica. Osnove modernog gospo-darskog razvoja Virovitičko-podravske županije čine poljoprivreda i industrija, posebno prerađivačka te pre-rada drva i drvna proizvodnja, a prirodne su ljepote županije odlične predispozicije razvoja turizma: seoskog, lovnog i ribolovnog. Postoje odlične mogućnosti ulaganja u širokom rasponu ovih sektora, posebno u područjima prehrambene i drvne industrije.

Prirodna bogatstva kao razvojni potencijalVirovitičko-podravska županija kroz svoje je dosadašnje strategijske razvojne dokumente i razvojne progra-me iskazala težnju k razvijanju u gospodarski i infra-strukturno razvijenu i konkurentnu županiju. Prema županijskoj razvojnoj strategiji 2011. - 2013., rezultati su pokazali kako Virovitičko-podravska županija raspolaže određenim resursima, tj. znanjima, vještinama, kapa-citetima i vrijednostima koji su njezina imovina i koji predstavljaju njezin razvojni potencijal i motornu snagu za brži i kvalitetniji rast i razvoj. Prije svega, riječ je o prostoru, vodama, okolišu, brojnim vrijednostima pri-rodne, povijesne, kulturne i graditeljske baštine, koji su preduvjeti razvoja različitih oblika turizma i na njima podržanih djelatnosti. Zatim, tu je kvalitetno poljopri-

vredno zemljište, šume i minerali koji pogoduju razvoju poljoprivredne proizvodnje i na komercijalnom valorizi-ranju tih prirodnih resursa razvijene industrije, primarno prehrambene, drvne i proizvoda za graditeljstvo.

Pozitivni izvozni rezultati već godinamaVirovitičko-podravska jedna je od rijetkih hrvatskih županija koja unazad nekoliko godina bilježi pozitivni vanjskotrgovinski saldo. U izvozu prednjače proizvodi prerađivačke industrije, i to proizvodnja prehrambenih proizvoda i namještaja. Također, dobre izvozne rezultate ostvaruju i proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda, proizvodnja duhana i proizvoda od drva i plu-ta. Baš u tim djelatnostima županija ima razvojnu priliku jer ih može i treba kontinuirano inovirati i modernizirati te razviti brand, budući da je riječ o ekološko zdravim proizvodima (s obzirom na sirovinsku osnovicu). Krea-tivan i funkcionalan dizajn može učiniti proizvode nave-dene grane prepoznatljivijima u odnosu na konkurenciju, ali i rentabilnijim.

Prirodna bogatstva (posebice plodna zemlja i šume), postojeći gospodarski kapaciteti, modernizacija istih i izgradnja novih rezultiraju kvalitetnim proizvodima, što uz poštivanje ugovorenih rokova isporuke te ispunja-vanje ostalih ugovornih obveza omogućuje da županijsko gospodarstvo izvozi svoje proizvode na zahtjevno svjetsko tržište. Za razdoblje 01.01. - 31.07.2012. izvoz Virovitičko-podravske županije iznosio je 81 306 229$, uvoz 52 171 118$, a saldo vanjskotrgovinske razmjene 29 135 111$. U robnoj razmjeni sa 79 zemalja, redovito

Upravni odjel za gospo-darstvo, razvoj i poljoprivreduTrg Ljudevita Patačića 133000 ViroviticaTel.: 033/638-142Faks: 033/[email protected]

Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije (VIDRA) provodila je tijekom 2012. godine projekte iz II., III., IV. i V. komponente IPA programa, ukupno 23 projekta. Cijelo je vrijeme VI-DRA imala izuzetno jaku potporu župana Tolušića koji je odmah prepoznao EU fondove kao mogućnost razvoja županije.

„U ove je četiri godine rada Agencija na-pravila jako mnogo. Krenuli smo s tri osobe, a sada agencija stalno zapošljava 15 visokoobrazovanih i motiviranih osoba, spoj iskustva i mladosti. U 2011. godini, Mi-nistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva proglasilo nas je za najbolju razvojnu agenciju u RH. Razlog tomu je što smo na IPA prekograničnom natječaju Mađarska-Hrvatska sudjelovali s 15 projekata, od kojih nam je 14 odobreno. Intenzivno smo radili i s poduzetnicima na jačanju njihovih poduzetničkih znanja i vještina“, kaže nam Sanja Bošnjak, ravnateljica VIDRA-e.

„Samo na IPA IV. komponentu za razvoj ljudskih resursa prijavili smo novih 26 projektnih prijedloga, od kojih je 11 odobreno za potpunu prijavu, dok su ostali u fazi procjene. Isto tako, na IPA programu za male poduzetnike pripremili smo 8 projeka-ta, od kojih su dva poslana s potpunom dokumentacijom s 31. prosincem 2012. Najvrjedniji i najdraži nam je projekt izgradnje E-inkubatora, za kojeg čvrsto vjeruje-mo kako će doprinijeti jačanju poduzetničke klime u Virovitičko-podravskoj županiji. Ovdje bih izdvojila i završetak naša 3 IPARD projekta u 2012. g. kojima smo pokazali da je IPARD i naša stvarnost“, nastavlja.

„Agenciju mogu usporediti s poduzetnicima - narasli smo i sada nam je potreban daljnji razvoj koji vidimo u 3 glavna sektora: razvoj gospodarstva, razvoj projeka-ta za ljudske resurse i lokalni/regionalni razvoj. Osobno smatram kako je razvoj poduzetničke klime i gospodarstva najvažniji i da tu možemo, i trebamo, još puno doprinijeti - stalnom edukacijom poduzetnika, stvaranjem novih startup poduzeća te primjenjivati alate koje će nuditi EU fondovi (garancije poduzetnicima, mikro krediti, strane investicije)“, kaže u nastavku.

Tijekom 2012. godine provodili smo radionice kojima smo naše općine i gradove, turističke djelatnike, škole i udruge učili kako uspješno napisati projekte za EU fondo-ve. Vlastita edukacija, edukacija potencijalnih prijavitelja i puno napisanih i prijavlje-nih projekata ključ je uspjeha.

„Intenzivno smo se pripremali i za natječaj IPA prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska, koji je bio prvi turistički natječaj s mogućnostima obnove turističke infra-strukture. Uz koordinaciju cjelokupnog natječaja s lovnim i ribolovnim udrugama, turističkim zajednicama te općinama i gradovima, VIDRA je za županiju pripremila 11 projekata. U prvom krugu odobreno nam je 5 projekata ukupne vrijednosti 5,5 mi-lijuna eura, a ostalih 6 je na listi čekanja do srpnja 2013. godine. Uskoro kreće pro-vedba županijskog projekta obnove dvorca Janković u u turističko-edukacijski centar u Kapela Dvoru, razvoj vinskih cesta u Orahovici, obnova Muzeja u Slatini za memo-rijalnu sobu Milka Kelemena, biciklističke staze, uređenje turističke infrastrukture na Jankovcu...

VIDRA nikad nije odbila niti jednog prijavitelja iz naše županije i naš poziv za prijavu dobrih projektnih prijedloga stalno je otvoren na našoj web stranici www.ravidra.hr“, kaže na kraju ravnateljica Sanja Bošnjak.

Uspješne četiri godine Vidre ostvaruje suficit, koji je za razdoblje 01.01- 31.12.2012. iznosio 63.496.742 $, a pokrivenost izvozom uvoza 161.

Subvencije Županije i bespovratna sredstva kroz EU projekteVirovitičko-podravska županija već niz godina omogućava lakše podnošenje tereta financiranja poduzetničkih pothvata direktnom subvencijom kamata poduzetnicima. Sastavni dio županijske razvojne strategije, nakon rede-finirane vizije i razvojnih prioriteta, akcijski je plan za provedbu s konkretnim projektima, i to ne samo projeka-ta iz javnog sektora, već i iz civilnog sektora, naročito iz gospodarstva.

Operativni programi koji su u pripremi za Strukturne fondove EU, a koji će biti na raspolaganju Hrvatskoj s punopravnim članstvom u EU, omogućit će bespovratna sredstva najviše proizvodnim poduzetnicima. Prednost će imati oni koji su provodili projekte iz pretpristupne faze kroz IPA program, a za općine i gradove sredstva će biti daleko veća.

Turizam i poljoprivredaIako županija ima potencijal turističke regije, turistička infrastruktura i aktivnosti na niskoj su razini. Zbog značajnog kulturnog i povijesnog sadržaja, Virovitičko-podravska županija ima stvarni potencijal razvitka kul-turnog i obrazovnog turizma sa sportskim i rekreativnim objektima. Poljoprivredne površine obuhvaćaju 58% ukupnih zemljišnih površina županije, a zbog povoljne klime i nizinskog brežuljkastog prostora omogućavaju visoke urode, posebno žitarica, industrijskog (šećerna repa, duhan) i aromatičnog bilja, uljarica, povrća, voća i grožđa. Većina poljoprivredne proizvodnje ostvaruje se u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Prometna povezanost ima potencijala za razvojVirovitičko-podravska županija ima prometni značaj pr-venstveno u povezivanju na koridoru E-73. Valja napo-menuti kako se glavni prometni koridori, koji povezuju Hrvatsku sa svim dijelovima Europe, podudaraju s eu-ropskim cestovnim longitudinalnim koridorima u smjeru istok-zapad. Županijom prolaze dvije trase željezničkih pruga (pravac istok-zapad Osijek-Zagreb i sjever-jug Pčelić-Banova Jaruga) i one povezuju sva važnija županijska mjesta. Riječni promet odvija se rijekom Dra-vom i za plovidbu ima dva pristaništa: Terezino Polje i Kapinci.

Prema podatcima i analizi HGK-Županijske komore Virovitica, istaknuto je kako u prometnoj infrastruktu-ri treba poštivati policentričan razvoj u svim dijelovi-ma RH, pa tako i izgradnju prometnih pravaca prema Virovitičko-podravskoj županiji, i s obzirom na činjenicu kako je do najbližih auto-cesta udaljenost 75 - 92 km. Suvremenije će prometnice direktno potaknuti inve-stitore da investiraju na području županije pa će se

Lokalno gospodarstvoLokalno gospodarstvo

Pogon tvrtke Tvin Virovitica Sanja Bošnjak, ravnateljica Vidre


povećanjem sigurnosti i, osobito, smanjenjem vreme-na potrebnog za transport proizvoda, dodatno povećati i konkurentnost županijskih tvrtaka. Na svemu ovome intenzivno se pregovara i radi.

Poticanje poduzetništva u Virovitičko-podravskoj županijiOpći je cilj županije razvoj poslovne infrastrukture i doprinos održivom razvoju područja gradova Virovitice, Slatine i Orahovice, kao i ostalih općina Virovitičko-podravske županije. U izgradnji poslovnih zona vidljiva je inicijativa razvoja županijske infrastrukture u svrhu dobrobiti gospodarstva, jer prodajom čestica potencijal-nim investitorima i poduzetnicima povećala bi se stopa zaposlenosti. Projekti poduzetničkih zona time doprino-se povećanju dinamike ekonomskog razvoja područja. Pri planiranju ovakvih projekata prepoznato je kako proizvodne djelatnosti propulzivno djeluju na određeno područje, razvijajući se pomoću lokalnih resursa, radne snage i drugih prednosti koje otvaraju mogućnosti za djelovanje lokalnih vlasti. Stoga će nadogradnja poslovne infrastrukture u županiji doprinijeti gospodarskom pro-speritetu, budući da je infrastruktura jedan od preduvjeta za sveukupan gospodarski i društveni razvoj. Program poticaja i olakšica razvoja gospodarstva gra-da Virovitice poduzetnicima proizvodnih djelatnosti nudi mogućnost kupovine četvornog metra zemljišta u poduzetničkim zona grada Virovitice za jednu kunu. To je ujedno i razlog zašto u posljednje vrijeme u virovitičke poduzetničke zone dolazi sve više investitora, a u mjere poticanja poduzetnika uključila se i država. Temeljem Za-kona o poticanju investicija i unaprjeđenju investicijskog okruženja i s obzirom na nezaposlenost na području županije iznad 20 posto, investitor na tom području može po jednom novootvorenom radnom mjestu dobiti jednokratnu naknadu u iznosu protuvrijednosti i do 9000 eura.

Ministarstvo poduzetništva i obrta u protekloj je godi-ni dalo sredstva za brojne programe među kojima je i Poduzetnički impuls, iz kojeg su poduzetnici s područja županije dobili skoro pet milijuna kuna. Među njima je i grad Virovitica za poduzetničke zone, no u županiji je još niz drugih zona koje spremno i željno (d)očekuju in-vestitore.

Uspješni gospodarstvenici i Međunarodni sajam Viro-expoVirovitičko-podravska županija ponosna je na vrlo uspješne gospodarske subjekte, od kojih su neki iznim-no duge tradicije: Viro tvornica šećera i tvrtke Tvin, Ciprijanović, Hrvatski duhani, Javorović, Brana, Opeco, Spider grupa, Eurovoće, PP Orahovica, Domogradnja, Radlovac i Jošavac... S druge strane, valja pozdraviti i ostale poduzetnike i novosonovane tvrtke, kao i one koje će se, u okviru nastojanja Županije da pruži što kvalitet-

Virovitičko-podravska županija trebala bi do kraja ove godine dobiti prvi poduzetnički in-kubator koji je sufinanciran sredstvima iz pretpristupnog EU fonda- IPA BRI.

U njemu bi svoje urede trebalo pronaći petnaest poduzetni-ka, čiji startup projekti imaju potencijala za popravljanje gospodarske slike Virovitičko-podravske županije. Budući da su svi službeni pokazatelji

stupnja razvijenosti ukazivali na to da je indeks razvijenosti poduzetničke aktivno-sti u Virovitičko-podravskoj županiji znatno ispod državnog prosjeka, bilo je potreb-no nešto poduzeti kako bi se takvo stanje promijenilo. Jedna od mogućih mjera za postizanje gospodarskog napretka osnivanje je poduzetničkih inkubatora. U Hr-vatskoj je osnovano 27 inkubatora s prosječno osam stanara, a do sada u Virovitičko-podravskoj županiji nije osnovan niti jedan poduzetnički inkubator, iako su postojala nastojanja da se osnuje ranije. U tu svrhu odlučeno je osnovati poduzetnički inkuba-tor koji bi uvelike doprinio razvoju te u konačnici poboljšao poduzetničku aktivnost kao nositeljicu gospodarskog razvoja ove regije.

Ovo je do sada najveći projekt u županiji koji sufinancira Europska unija, dakle od ukupnih 7 milijuna kuna, oko 5 300 000 kuna sufinancirano je od strane EU (odno-sno 75% vrijednosti), a ostatak iznosa sufinanciraju: županija kao nositelj projekta s 1 700 000 kuna i VIDRA-agencija za regionalni razvoj VPŽ kao partner na projektu sa 105 000 kuna. Također, pridruženi partner na projektu je i BIOS, poduzetnički inku-bator iz Osijeka.

Može se reći kako za sada postoji velika zainteresiranost potencijalnih poduzetnika-početnika za useljenje u inkubator, a u narednom razdoblju planirana je aktivna promocija ovog poduzetničkog inkubatora u svim relevantnim institucijama u Virovitičko-podravskoj županiji, a i šire.

Poduzetnički inkubator mora postati sustav koji će dio nezaposlenih, prema određenim kriterijima, pretvarati u poduzetnike, a oni poduzetnici koji prežive razdo-blje inkubacije od tri ili pet godina i nakon izlaska iz inkubatora budu financijski samoodrživi i neovisni, svjedočit će o kvaliteti rada uprave inkubatora i pomoći koju im je inkubator pružio. U početnom razdoblju poduzetnicima-početnicima nedostaju sredstva, znanje i iskustvo koje u značajnom dijelu može nadomjestiti poduzetnički inkubator. Za poduzetnike-početnike biti u poduzetničkom inkubatoru ne znači samo dobiti prostor pod određenim povoljnim uvjetima, već i ostalu stručnu pomoć, poput usluge marketinga, managementa, knjigovodstvenog servisa i svega ostalog. O tome govore i aktivnosti koje će se odraditi kroz projekt: od gradnje inkubatora u kojem će biti 15 potpuno opremljenih prostora za njegove stanare, konferencijska dvorana koja će poduzetnicima služiti za prezentacije svojih proizvoda ili usluga, do online semi-nara koji će se održavati i za one poduzetnike koji nisu stanari inkubatora.

Zato i je naziv projekta “Poduzetnički inkubator sa i bez zidova” jer će njegove usluge moći koristiti i poduzetnici-početnici iz cijele županije, čak i oni koji nisu u inkuba-toru.

Osnovan prvi poduzetnički inkubator u Virovitičko-podravskoj županiji

Lokalno gospodarstvo

Igor Andrović, projekt manager


premamo za prva sredstva EU fondova nakon pristupanja Hrvatske u EU početkom srpnja 2013. godine. Panonski drvni centar izvrsnosti bit će dostupan malim i srednjim poduzetnicima iz 6 hrvatskih i 3 mađarske županije“, na-stavlja.

„U 2012. godini provodili smo i projekt Razvoja in-vesticijskog okruženja s Ministarstvom gospodarstva, odnosno poduzetništva, gdje smo između 8 županija bili najbolji u Marketinškom standardu, a drugi u Informa-cijskom i Imovinskom. Ovaj nam je projekt omogućio specifična znanja za rad s investitorima, prvenstveno stranim, kao i stvaranje ‘One stop service’ centra za inve-stitore pri Razvojnoj agenciji VIDRA pa ćemo upravo taj segment nastojati jačati u sljedećem razdoblju.

Mi smo, kroz različite studije i analize usporedbe sa sličnim regijama, definirali razvoj prehrambenih proizvo-da veće dodane vrijednosti, razvoj para-farmaceutske industrije, drvoprerađivačke i ICT sektora. Upravo pri-premamo projekt Tehnološko-inovacijskog centra koji će biti na raspolaganju poduzetnicima iz navedenih sektora.

Cilj nam je stvoriti konkurentno gospodarstvo i konku-rentnu europsku županiju, naravno, u suradnji sa svim institucijama koje su aktivne na području Virovitičko-podravske županije“, zaključuje na kraju.To potvrđuje i proračun županije za 2013. godinu, u kojemu je za potporu poduzetništvu, razvoju projekata i gospodarstva te potporu i projekte u turizmu osigurano više od 12 milijuna kuna.

Predstavljamo regiju

nije uvjete za poslovanje, tek otvoriti.

Kao posebna značajka gospodarstva ističe se Međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljo-privrede Viroexpo, koji se već dugi niz godina i sve uspješnije održava u Virovitici. Viroexpo jedan je od brandova županije koji privlači brojne tvrtke izlagače, strane partnere i ulagače, i na desetke tisuća posjetitelja. Sajam svake godine bilježi sve veći broj izlagača pa je time potvrdio svoj status značajnog međunarodnog re-gionalnog sajma, koji je poticaj i osnova ostvarenja boljih poslovnih rezultata usprkos globalnoj krizi.

Projekti za razvoj gospodarstva„Kako bismo pripremili poduzetnike za Strukturne fon-dove da bi i oni mogli realizirati svoje projekte bespo-vratnim sredstvima EU fondova, proveli smo niz projeka-ta kojima smo nastojali ojačati njihova znanja i stručne kompetencije, nastojeći ih umrežiti u klastere. Prvi smo u Hrvatskoj napravili prekograničnu Strategiju razvoja poduzetništva za Virovitičko-podravsku i Somogy županiju. Tu smo direktno s poduzetnicima surađivali na izradi strategije, omogućivši im strateški alat za buduće zajedničke ili samostalne projekte i promatrajući dvije županije kao jedinstveno tržište. Naši projekti za jačanje ljudskih resursa omogućavaju dodatna znanja i vještine za nezaposlene kako bismo utjecali na ovaj veliki problem u županiji“, kaže Sanja Bošnjak, ravnateljica VIDRA-e. „U suradnji s Drvnim klasterom VIRIDIS nastao je projekt Panonskog drvnog centra izvrsnosti. Projekt je prepoznat u resornim ministarstvima i zajedno ga pri-

Grad ViroviticaPODUZETNIČKA ZONA ZAPADPODUZETNIČKA ZONA ZAPAD 2PODUZETNIČKA ZONA III (JUG 1)PODUZETNIČKA ZONA IIPODUZETNIČKA ZONA SJEVERPODUZETNIČKA ZONA SJEVER 1PODUZETNIČKA ZONA SJEVER 2PODUZETNIČKA ZONA ANTUNOVAC

Grad SlatinaPODUZETNIČKA ZONA KUĆANICA-MEDINCIPODUZETNIČKA ZONA LIPIKPODUZETNIČKA ZONA MALA PRIVREDAPODUZETNIČKA ZONA TRNOVAČAPODUZETNIČKA ZONA TURBINAPODUZETNIČKA ZONA TURBINA 2PODUZETNIČKA ZONA TURBINA 3

Grad OrahovicaPODUZETNIČKA ZONA ORAHOVICAPODUZETNIČKA ZONA BJELJEVINA ORAHOVIČKA

Općina CrnacPODUZETNIČKA ZONA PALIŠTE

Općina ČačinciPODUZETNIČKA ZONA BOĆINEPODUZETNIČKA ZONA SELIŠTEPODUZETNIČKA ZONA LIPOVAC

Općina ČađavicaPODUZETNIČKA ZONA ČAĐAVICAPODUZETNIČKA ZONA VRANEŠEVCI

Općina GradinaPODUZETNIČKA ZONA GRADINA

Općina LukačPODUZETNIČKA ZONA BREZIK-JUG

Općina MikleušPODUZETNIČKA ZONA MIKLEUŠPODUZETNIČKA ZONA GAJ MIKLEUŠPODUZETNIČKA ZONA BORIK

Općina PitomačaPODUZETNIČKA ZONA KALILOPODUZETNIČKA ZONA KLASPODUZETNIČKA ZONA RAKITKA IPODUZETNIČKA ZONA RAKITKA II

Popis poduzetničkih zona Virovitičko-podravske županije

PODUZETNIČKA ZONA RAKITKA IIIPODUZETNIČKA ZONA RAKITKA IIIPODUZETNIČKA ZONA RAZLEV I

Općina Nova BukovicaPODUZETNIČKA ZONA TOPOLAK

Općina SopjePODUZETNIČKA ZONA GORNJE PREDRIJEVOPODUZETNIČKA ZONA NOVAKI 1PODUZETNIČKA ZONA NOVAKI 2

Općina SuhopoljePODUZETNIČKA ZONA ODBOJ LUGPODUZETNIČKA ZONA BJELJEVINA-SUHOPOLJE

Općina Špišić BukovicaPODUZETNIČKA ZONA ŠPIŠIĆ BUKOVICAPODUZETNIČKA ZONA HRASTJEPODUZETNIČKA ZONA BEREK

Općina VoćinPODUZETNIČKA ZONA VOĆIN

Općina ZdenciPODUZETNIČKA ZONA DUGA MEĐA

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Virovitičko-podravske županije


Grad Virovitica - kroz olakšice i poticaje za razvoj gospodarstva do sveukupnog razvoja gradaOd travnja 2011. godine, kad je usvojen Program olakšica i poticaja razvoja gospodarstva grada Virovitice, u virovitičke poduzetničke zone ušlo je 19 novih investitora koji su prepoznali tamošnju dobru poduzetničku klimu.

U Virovitici je osnovano 6 poduzetničkih zona (uku-pno 164 ha zemljišta), opremljenih komunalnom in-frastrukturom i spremnih za nova ulaganja, površi-nom prilagođenih potrebama malih i velikih ulagača te certificiranih prema Naprednom programu certifi-kacije za ulaganja (ICPR). Taj program jamči stranim i domaćim ulagačima definiranje ponude lokacija i objekata koji zadovoljavaju međunarodne standarde kvalitete, odnosno mogućnosti za ulaganja u pogledu raspoloživog zemljišta, vlasničke strukture, prostor-nih planova i infrastrukture u gospodarskim zonama, kako bi se postigla razina imovinskog standarda koja će omogućiti informiranje ulagača i vođenje kroz sve procese - od ishođenja dozvole za gradnju, do dobiva-nja svih potrebnih dozvola za obavljanje djelatnosti.

Grad Virovitica u travnju 2011. g. donio je Program olakšica i poticaja razvoja gospodarstva grada Viro-vitice, u kojem su navedene prioritetne djelatnosti i podijeljene u 4 skupine, a može se reći da se najviše potiču deficitarne proizvodne i skladišne djelatnosti te projekti koji nose veći broj novozaposlenih osoba. Pro-gram olakšica omogućuje prodaju ili zakup zemljišta u poduzetničkim zonama kompletno opremljenim infra-strukturom; poticajnu cijenu za kupnju građevinskog

zemljišta već od 1 kn/m2 za proizvodne djelatnosti; mogućnost oslobađanja 100-postotnog iznosa komu-nalnog doprinosa za proizvodne djelatnosti od interesa za Grad Viroviticu; mogućnost većeg broja novozapo-slenih osoba; oslobađanje plaćanja komunalne nakna-de za proizvodne djelatnosti, i to 100% u prvoj godini i 50% u drugoj godini; podršku stručnih službi Grada Virovitice u rješavanju eventualnih poteškoća u izna-laženju potrebne dokumentacije. Od travnja 2011. go-dine, kad je usvojen Program olakšica i poticaja razvoja gospodarstva grada Virovitice, u virovitičke poduzet-ničke zone ušlo je 19 novih investitora koji su prepo-znali tamošnju dobru poduzetničku klimu.

Razvoj gospodarstva u Gradu Virovitici povećava njezin sveukupni razvoj, što je u posljednjih nekoliko godina vidljivo kroz izgradnju novih naselja, obnovu cesta, razvoj kulture i sporta u gradu, kao i uređenje gradskog središta, za što je Virovitica u 2012. godini dobila prestižnu nagradu Zeleni cvijet za najuređeniji grad Kontinentalne Hrvatske u svojoj kategoriji.

Može se reći da je Virovitica otvoren i pristupačan grad po mjeri poduzetnika, primjeren za život po mje-ri čovjeka. ■

Grad Virovitica, jedno od značajnijih gospo-darskih točaka sjeverne Hrvatske, ima ogroman i nedovoljno iskorišten potencijal: prirodna bogatstva, zemljište i ljude.


Virovitičko-podravska županija već niz godina omogućava lakše podno-šenje tereta financiranja poduzetničkih pothvata direktnom subvencijom kamata poduzetnicima.

Virovitica, središte Virovitičko-podravske županije


Kongresni turizamKongresni turizam

Iako još nisu objavljeni službeni rezultati vezani uz broj i strukturu održanih poslovnih skupova u za-dnjem kvartalu 2012. godine, hrvatski su hotelijeri zadovoljni prošlom godinom: što se tiče broja poslov-nih skupova, gotovo 80% hotelijera bilježi iste ili bolje rezultate nego u 2011. godini, a približno isti postotak hotelijera (74,2%) kaže da su i prihodi od kongresne djelatnosti u porastu ili na razini prethodne godine. Podatci su to dobiveni istraživanjem koje je proveo portal PoslovniTurizam u razdoblju od 17. prosinca 2012. do 15. siječnja 2013. godine.

Budući da Hrvatska ove godine ulazi u punopravno članstvo EU, očekuje se povećanje interesa za Hrvat-sku, otvaranje novih kanala prodaje, kao i pojednostav-ljivanje određenih procedura, što bi trebalo rezultirati i većim brojem poslovnih događanja. Ipak, kongresna je djelatnost specifična, rokovi ugovaranja većih me-đunarodnih skupova relativno su dugi, pa su hotelijeri svjesni da se, po tom pitanju, pravi učinak ulaska RH u EU očekuje tek kroz koju godinu.

Kongresna djelatnost optimistična u 2013.Kada je riječ o očekivanjima od kongresne djelatnosti za predstojeću godinu, nešto više od polovice hotelijera (51,4%) smatra da će ova godina biti bolja od prethodne, 40% ih smatra da će biti na razini prethodne, a samo 8,6% pesimistično gleda u 2013. godinu.


Kako bismo poboljšali konkurentnost Hrvatske na me-đunarodnom kongresnom tržištu, polovica hotelijera smatra da bi kongresni uredi u 2013. trebali više ula-gati u brandiranje i pozicioniranje Hrvatske kao kon-gresne destinacije, a četvrtina ih misli bi se kongresni uredi trebali ozbiljnije pozabaviti kreiranjem proizvo-da u destinacijama.

Čemu se nadaju organizatori kongresaNajveći broj poslovnih događanja u prošloj godini bio je organiziran od strane tvrtaka (68,5%), slijede do-gađanja organizirana od strane udruga (25,7%), dok su događanja organizirana od strane javnog sektora i Vladinih institucija činila svega 5,8% od ukupnog bro-ja događanja. Najčešći oblik poslovnih skupova bili su konferencije, seminari i poslovni sastanci, koji su činili gotovo 70% svih događanja. Druga značajna skupina događanja u hotelima su stručni kongresi i simpozi-ji s udjelom od 25,7%, dok su sajmovi, teambuilding aktivnosti i insentiv putovanja zauzeli oko 5% udjela.-Hotel Antunović Zagreb je u siječnju 2013. ostvario

prihode od kongresne i vezane djelatnosti u dva i pol puta većem obujmu nego u siječnju prošle godine, i na to smo izrazito ponosni. Također, najave i potvr-de događaja do kraja godine ukazuju da se kongresno tržište polako budi te da se nazire kraj kriznog raz-doblja koje je, kao i mnoge segmente, zahvatilo našu industriju - navodi Ivan Liović, Sales Manager, Hotel Antunović Zagreb.Importanne Resort u svom dosadašnjem poslova-nju ugostio je brojne kongrese, seminare, poslovne skupove, te direktorica prodaje Importanne Resorta Romana Antunović vjeruje da će 2013. godina biti općenito još jedna uspješna turistička sezona u kon-gresnom segmentu. -Smatramo da je 2013. godina, do sada, krenula slabo i oprezno, ali još je prerano da bismo imali definitivnu sliku za ovu godinu - mišljenja je Josip Hrgetić, direk-tor Kongresnog centra Forum Zagreb.

Kongresni ured TZGZ u prvom redu obavlja aktivno-sti vezane uz promociju grada Zagreba kao kongresne i insentiv destinacije. -S tim u vezi, na održanim kon-gresnim burzama i radionicama, bilježimo sve veći interes za Zagreb, kako od međunarodnih asocijacija, tako i od strane korporacija. Organizatori korporacij-skih događanja u pravilu dogovaraju uvjete direktno s kongresnim prostorima, hotelima i agencijama -

kaže Zlatan Muftić, voditelj Kongresnog ureda Turi-stičke zajednice grada Zagreba.-Prema razgovoru s kolegicama u kongresnim odjeli-ma hotelskih kuća, glavnih nositelja kongresne ponu-de u Opatiji, najave za ovu godinu su vrlo dobre te je već u ovom trenutku realizacija njihovih planova za ovu godinu gotovo osigurana. Naravno, radi se o fi-zičkim pokazateljima koji se odnose na broj planiranih poslovnih skupova te noćenja koja se od njih očeku-ju, ali isto tako i prihoda. Ključni element u realizaciji toga bit će i opće gospodarsko stanje koje utječe na broj sudionika i odaziv na sudjelovanje - pojašnjava Goran Pavlović, voditelj kongresnog i insentiv ureda Turističke zajednice grada Opatije.-Samim otvaranjem novog hotela 4* i pripadajućeg kongresnog centra moramo priznati da smo odmah prepoznati kao ponuditelji kompletnih kongresnih usluga. Novi kongresni centar predstavili smo trži-štu kao novu MICE destinaciju u prirodi, nedaleko od glavnoga grada te smo učlanjenjem u Hrvatsku udrugu profesionalaca u turizmu pokrenuli poslovni centar Terma Tuhelj, tj. okupljalište lokalnih mana-gera i poslovnjaka, kojima smo ponudili niz indivi-dualnih i grupnih sadržaja za dnevne i višednevne susrete. Najave i rezervacije za 2013. godinu su jako dobre, budući da su poslovni gosti prepoznali kvalite-tu rada pod okriljem prirode, daleko od gradske vreve,

Najveći broj poslovnih događanja u prošloj

godini bio je organiziran od strane tvrtaka.

Hotelijeri ove godine očekuju dalji porast poslovnih događanja.


Kongresni turizam Kongresni turizam

gdje na jednome mjestu mogu pronaći sve ono što im je potrebno da se koncentriraju na kvalitetan rad, a opet, s druge strane, da imaju široku paletu usluga za opuštanje i zabavu. Osim suvremenih kongresnih dvorana s prirodnim izvorom svijetla, modernom kongresnom opremom, atrijem za poslovna druže-nja, poslovni gosti predah mogu pronaći u brojnim wellness i sellness programima koje smo pripremili isključivo za „punjenje baterija“ i povratak u stresnu svakodnevicu - navodi Petra Novak, voditeljica mar-ketinga i evenata, Terme Tuhelj d.o.o.

Budućnost kongresne prodajeSudeći prema rezultatima koje je portal PoslovniTu-rizam proveo početkom godine među hrvatskim hote-lijerima u segmentu kongresne prodaje, budućnost je pozitivna. Hotelijeri, naime, ove godine očekuju dalji porast poslovnih događanja, s obzirom na upite, ali i već potvrđene poslove u godinama koje su pred nama. -No, smatram da je budućnost kongresnog turizma u Hrvatskoj isključivo u našim rukama, ovisno o tome u kojoj mjeri ćemo ulagati u kongresne kapacitete, kvalitetu usluge i promišljeno pozicioniranje Hrvat-ske kao atraktivne i konkurentne destinacije na me-đunarodnom kongresnom tržištu. Vjerujem kako će ulazak u EU Hrvatskoj dugoročno donijeti veći broj poslovnih prilika, a time i skupova. Unazad nekoli-

ko godina raste zanimanje za Hrvatsku kao turistič-ku destinaciju, što bi trebalo pametno iskoristiti i u poslovnom turizmu. Također, otvorit će se prilike za povlačenje novca iz strukturnih fondova EU, koji se mogu iskoristiti za izgradnju kongresnih centara, što je najavljeno i u novoj strategiji razvoja turizma do 2020. godine - zaključuje Daniela Kos.

Budućnost kongresne prodaje u Hrvatskoj ovisi samo o nama. Država ima sve potrebno da bude posebna toč-ka u Europi, ali samo naš rad i trud može utjecati da to doista postane i realnost. Ulaz u EU ne znači ništa ako nismo sposobni napraviti naš posao. Ulazimo u jednu ogromnu grupu država, gdje će biti velik broj destina-cija koje će postati naša direktna konkurencija. Mora-mo biti pametniji i sposobniji, zaključuje Hrgetić.

Hrvatska na godišnjoj skupštini EFAPCOHrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma (HUPKT) primljena je u punopravno članstvo Europ-ske federacije PCO-a (EFAPCO), kao prvi i jedini član iz Hrvatske, ali i iz regije. Međunarodno članstvo u ovako prestižnoj europskoj federaciji, pred sam ulazak Hrvatske u EU, svakako je značajan korak u razvoju čitave naše kongresne industrije. Krajem siječnja HUPKT je predstavljao Hrvatsku na godišnjoj skupštini Europske federacije udruženja

kongresnih organizatora (EFAPCO) održanoj u Pragu. Godišnja skupština odlična je prilika da se sve zemlje članice upoznaju s planiranim aktivnostima Federacije u profesionalnom, obrazovnom i gospodarskom po-dručju. Budući da su osnovni ciljevi EFAPCO-a pro-movirati Europu kao vodeću svjetsku kongresnu desti-naciju i zalagati se za profesionalnost i više standarde među svojim članicama, Federacija će svoje aktivnosti, kao jedinstveni glas struke, usmjeriti i prema vladaju-ćim tijelima EU i zemljama članicama.

Trendovi: društveno odgovoran kongresni turizamDruštveno odgovoran kongresni turizam znači da or-ganizatori događaja moraju, uz poštivanje ekoloških standarda, pomagati i lokalnoj samoupravi u promica-nju, sufinanciranju (poklanjanje računala, pisača - koje su dobili od sponzora) i dovođenju potencijalnih stra-nih investitora (poslije kongresa se vrate kao turisti s obitelji, ali i potraže prilike za ulaganja) za projekte koji su značajni, kako za mikrolokaciju, tako i za cijelu destinaciju, smatra Liović.

Kongresni turizam pored turističkog dijela uključuje i poslovni ili znanstveni dio skupa i na taj način uspješ-no održan kongres afirmira zemlju i destinaciju ne samo kao turističku, već kao znanstveno i uspješno privredno odredište. Sudionici uspješno organiziranog

kongresa najbolji su promotori i ambasadori države u kojoj je skup održan, mišljenja je Nikola Račić, direk-tor Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda.

Ponuda i potražnja na kongresnom tržištu -Za najatraktivnije kongresne mjesece kao što su svi-banj, lipanj, rujan već imamo znatan broj potvrđenih poslovnih događanja te je u tim mjesecima potražnja čak i veća od ponude. Importanne Resort u ovu sezonu ulazi s proširenim kongresnim kapacitetima od jeda-naest potpuno opremljenih dvorana, što nam proširuje mogućnost da ugostimo i veći broj događanja, te nas svrstava u sam vrh hrvatske kongresne ponude, a u skladu s tim očekujemo ugostiti još mnoge kongrese i ostvariti uspješnu kongresnu sezonu - kaže direktorica prodaje Romana Antunović.

Kada je riječ o Zagrebu, ponuda hotela i ostalih smje-štajnih kapaciteta je vrlo dobra, jednako kao i ponuda posebnih prostora, poput muzeja, galerija i drugih kul-turno-povijesnih ustanova, koji su sve traženiji i kao mjesta za održavanje skupova ili društveni program kongresa. Navedeni kapaciteti zadovoljavaju potražnje koja se odnosi na manje i srednje velike skupove, koji i čine većinu u svijetu. Ipak, za dalji razvoj Zagreba kao kongresne destinacije potreban je kongresni cen-tar koji će omogućiti veću konkurentnost grada na

Skupovi s najviše sudi-onika su u pravilu kon-

gresi velikih svjetskih asocijacija, najčešće iz

područja medicine.

Zagreb je osvojio nagra-du za najbolje kongre-sno odredište jugoistoč-ne Europe.


Kongresni turizam

kongresnom tržištu. Skupovi s najviše sudionika su u pravilu kongresi velikih svjetskih asocijacija, najčešće iz područja medicine, ali i drugih područja znanosti i tehnologije, pojašnjava Muftić.

Omjer kongresne ponude i potražnje ide svakako u korist ponude jer se svakodnevno otvaraju novi kon-gresni kapaciteti i organizatori imaju sve više mo-gućnosti gdje organizirati svoj događaj, pa nije uvijek nužna niti niža cijena, već novi prostor koji pomaže u privlačenju što većeg broja sudionika, a to je cilj svakog organizatora. -Već neko vrijeme kongresna ponuda Hrvatske proširila se na puno više destinacija od tradicionalnih Zagreba, Dubrovnika i Opatije. Tra-dicionalno u Opatiji najveći broj sudionika imaju IT konferencije, te godišnji kongresi strukovnih udruga iz različitih grana i djelatnosti. U Opatiji je najveći broj medicinskih i zdravstvenih konferencija - navodi Goran Pavlović.

Aktivnosti Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda u 2013.Hrvatski kongresni i insentiv ured Hrvatske turističke zajednice već dugi niz godina djeluje na međunarod-nom kongresnom i insentiv tržištu, a kao prioritet pri-sutne su zemlje Europske unije. Uspješnom sinergijom javnog i privatnog sektora Hrvatski kongresni i insen-tiv ured dobio je niz priznanja od strane kongresnih i

Nova oaza za poslovne goste u Dugopolju

Hotel Katarina je novoizgrađeni hotel sa 74 smještajne jedinice i 170 ležaja te kate-gorijom 4 zvjezdice. Nalazi se u Dugopolju, na izlazu s autoputa za Split. Na po-dručju Dugopolja ovo je prvi hotel pa zbog izuzetno dobra položaja garantira brzu povezanost s gradom Splitom i brzorastućom poslovnom zonom Dugopolje. Smje-štaj u hotelu Katarina luksuzan je i udoban te predstavlja idealnu kombinaciju za poslovne goste, ali i one koji traže odmor i opuštanje. Slobodno vrijeme možete provesti u wellnessu hotela s unutarnjim grijanim bazenom, privatnim jacuzzijem i saunom te prostorijama za masažu i fitness. Mo derno uređeni à la carte restaurant nudi najbolji izbor hrvatskih speci jaliteta - ‘art cuisine’, spremanje jela pred gosti-ma, bogatu vinoteku i pogled na dinamičan grad. Na 1. katu hotela nalazi se velika konferencijska sala u kojoj se mogu organizirati konferencije, seminari, izložbe, re-vije i slični događaji za naj više 160 osoba, a na raspolaganju stoje i 3 manje sale za sastanke za najviše 30 osoba.

Depadansa hotela Katarina ima 80 novih soba. Sve sobe i apartmani su prostrani, udobni i luksuzno opremljeni stilskim namještajem. Kongresna multifunkcional-na dvorana smještena je na 1. katu budućeg objekta hotela, a površina joj iznosi 1.245,40 m². Dvorana je arhitektonski i infrastrukturno prilagođena tako da se u isto vrijeme mogu održavati tri međusobno neovisna događaja. Kongresne dvorane bit će opremljene najsuvremenijom ICT-tehnologijom. Hotel Katarina s novim rješe-njem će biti povezan arhitektonsko atraktivnim objektom (toplom vezom) sa sport-skim centrom Dugopolje koji se nalazi preko puta hotela Katarina. Sportski centar raspolaže sa cijelim nizom sadržaja koji nadopunjuje ponudu hotela kao što su: Olimpijski bazen (25x50m), bazenom za djecu, bazenom za neplivače, dvoranom za tenis kapaciteta 1000 gledatelja, 2 polu zatvorena teniska terena, te 5 otvorenih teniskih terena i 2 nogometna igrališta.

insentiv organizatora kao jedan od najbolje organizira-nih ureda u svijetu.Mnoge brojne aktivnosti koje uključuju nastupe na kongresnim i insentiv burzama i poslovnim radioni-cama, organizaciju inspekcijskih putovanja, članstvo u međunarodnim organizacijama, oglašavanje u spe-cijaliziranim medijima, podržavanje kandidatura te podrške kongresnim organizatorima. -Da se ove aktiv-nosti uspješno provode, dokaz su statistički podatci za prvih devet mjeseci 2012. godine koje bilježi kongre-sni turizam u odnosu na isto razdoblje 2011. godine, i to povećanje broja skupova za 22% (broj održanih skupova u prvih devet mjeseci 2011.: 3.827, a u prvih devet mjeseci 2012.: 4.668) i broja sudionika od 20% (broj sudionika u prvih devet mjeseci 2011.: 274.948, a u prvih devet mjeseci 2012.: 329.242). Očekuje se da će do kraja godine biti blizu 6.000 održanih sastanaka s preko 450.000 sudionika - napominje Račić, te doda-je kako će Hrvatska ulaskom u Europsku uniju dobiti mogućnost da organizira skupove koji do sada nisu niti mogli doći u Hrvatsku jer su se organizirali samo među članicama Europske unije.

Primjena snižene stope PDV-a u turizmuSnižene stope PDV-a će, vjeruje Goran Pavlović, po-zitivno utjecati na povećanje potrošnje organizatora, prvenstveno u uslugama hrane i pića, ali se ne očekuju

Hrvatska će ulaskom u Europsku uniju dobiti

mogućnost da organizi-ra skupove koji do sada

nisu niti mogli doći u Hrvatsku jer su se

organizirali samo među članicama Europske

unije.


Novi hrvatski hotelski brand Remisens ga-rancija je lijepih uspomena Liburnia Riviera Hoteli, vodeća hotelska kuća na Kvarneru, 2013. g. uvodi na tržište novi hotelski brand pod nazivom Remisens. U sklopu LRH, šest hotela na opatijskoj rivijeri nosit će od ove godine naziv Remisens čime će se označavati viša kategorija hotelskog proizvoda i usluge, kao i brojni drugi sadržaji.

Vodeći među hotelima na opatijskoj rivijeri zasigurno je hotel Ambasador, koji zajed-no s vilom Ambasador predstavlja perjanicu petero zvjezdanog hotela. Gosti ga pri-marno odabiru za poslove, sastanke i seminare, ali i za neometan odmor. Ubuduće će nositi naziv Remisens Premium Hotel Ambasador, a sam će predznak premium podrazumijevati najvišu kategoriju kvalitete unutar branda Remisens. U 2012. godini krenulo se s investicijama u hotel Ambasador: prošla godina obuhvatila je uređenje posljednjeg, desetog kata hotela u tzv. „executive floor“, koji je uređenjem i koncep-tom prilagođen poslovnim ljudima koji često spajaju posao i odmor u jedno. Također, znatna su poboljšanja doživjela i eno i gastro ponuda hotela, kao i cjelokupna usluga. Ove se godine investicije nastavljaju: uskoro se kreće s uređenjem soba na preostalih devet katova hotela kako bi mogli zadovoljiti prohtjeve zahtjevnijih gostiju, te s ulaga-njem u poboljšanje kvalitete u svim segmentima poslovanja.

Investicije su predviđene i za ostale hotele pod brandom Remisens (Villa Ambasador, Admiral, Kristal, Excelsior i Marina). Naime, Liburnia Riviera Hoteli odlučili su krenuti u proces rebrandinga kako bi se cjelokupna ponuda ove hotelske kuće uskladila s novim trendovima na tržištu, kao i navikama i potrebama ciljanih segmenata gostiju. Stvaranjem novog branda žele se zadržati postojeći, a istovremeno privući i novi go-sti, razvijajući prilagođenu ponudu za različite ciljane skupine gostiju. A ti, potencijal-ni novi gosti, prepoznati su u urbanoj, visokoobrazovanoj populaciji s emitivnih trži-šta, stariji od 40 godina, srednje i više srednje klase koju, uključujući samo njemačko govorno područje u okrugu, čini oko devet milijuna ljudi. Oni spadaju u skupinu ta-kozvanog “plativog luksuza”, što znači da si mogu priuštiti luksuz koji zaslužuju u skladu sa svojim životnim statusom.

Sama riječ novog branda Remisens podsjeća na lijepe uspomene i trenutke u životu: naziv dolazi od engleskog glagola ‘reminisce’ čije je značenje: prepričavati uspome-ne, prisjećati se. Tako da novo ime novog hrvatskog hotelskog branda Remisens, koji će poslovati unutar Liburnia Riviera Hotela, na fin, elegantan i rafiniran način priča o iskustvima, doživljajima i ljepotama Opatijske rivijere...

znatna povećanja. Smještaj ionako već duže vrijeme ima sniženu stopu, pa se tu ne očekuju promjene.

Turistički proizvod pripada proizvodima koji su osjet-ljivi na cijenu jer zbog promjene u cijenama dolazi do značajnog učinka na potražnju. Dolazi do smanjenja cijena koje potiču porast potrošnje čime se povećava zapošljavanje novih radnika te povećanje investicija. To je formula koju su uvele mnoge razvijene zemlje članice te se pokazala kao dobra strateška promjena u poslovanju mnogih ugostiteljskih objekata, naročito u ovo krizno vrijeme, navodi Petra Novak.

Svjetski turistički OscariJedna od najuglednijih svjetskih turističkih organiza-cija, World Travel Awards, koja posljednjih devetnaest godina dodjeljuje priznanja najistaknutijima u turistič-koj industriji po izboru putničkih agenata i tour-ope-ratera, proglasila je najbolja europska odredišta, hotele, resorte, prijevoznike, agencije i druge turističke su-bjekte u 2012. godini. Iako je u pedesetak kategorija za područje Europe ove godine bilo nominirano čak deset hrvatskih predstavnika u ukupno jedanaest kategori-ja (osam hotela i dvije destinacije), ipak se nisu našli među dobitnicima te je zanimljivo kako su sve nagrade ove godine otišle klasičnim destinacijama poput olim-pijskog Londona ili hotelima kao što je pariški Le Bri-stol. Algarve je proglašen najboljom europskom golf destinacijom, Adam&Eve hotel u turskom Beleku je ponovno ponio titulu najboljeg europskog design ho-tela i hotela za romantični odmor, Lufthansa je najbolji zračni prijevoznik, dok je umjesto Splita i Dubrovnika titulu najbolje luke za Cruisere ponio turski Izmir.

Strategija razvoja turizmaPočetkom veljače Vlada RH usvojila je Strategiju ra-zvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, dokument koji definira turističku budućnost te predstavlja puto-kaz za snažniji razvoj turizma svih hrvatskih krajeva u narednih osam godina. Riječ je i o dokumentu koji precizno definira smjernice za povećanje konkuren-tnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu, daje jasne naputke za pokretanje investicija u sektoru te će ujedno biti i osnova za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije.Za ostvarenje razvojnog cilja hrvatskom turizmu do 2020. godine predstoji implementacija sljedećih stra-teških ciljeva: ostvariti nove investicije u iznosu od 7 milijardi eura, poboljšati strukturu i kvalitetu smje-štaja (izgradnja novih 20 tisuća soba u hotelima i rast njihovog udjela s 13,1% na 18,1%; izgradnja novih sadržaja u kampovima; povećanje kvalitete obitelj-skog smještaja), otvoriti oko 30 tisuća novih radnih mjesta u turizmu i u pratećim djelatnostima (oko 20 tisuća u turizmu i oko 10 tisuća u pratećim djelatno-stima) te povećati turističku potrošnju (ostvarivanje 14,3 milijardi eura ukupne godišnje turističke potroš-

Kongresni turizam


nje 2020. godine).

Zagreb - najbolje kongresno odredište JI Europe Na kongresnoj burzi Conventa održanoj u Ljubljani 16 i 17. siječnja, Zagreb je osvojio nagradu za najbo-lje kongresno odredište jugoistočne Europe te dobio nagradu Meetings star. Zagreb je morao zadovoljiti niz tajno ispitivanih kategorija, kao što su kvaliteta infrastrukture, atraktivnost turističkih lokaliteta, do-stupnost, itd. Osim Zagreba, priznanje je dobio i za-grebački hotel Esplanade kao najbolji luksuzni hotel (The Best Luxury City Meeting Hotel). U Turističkoj zajednici grada Zagreba ističu da je od siječnja do ruj-na u Zagrebu održano 2.274 poslovna skupa koji čine gotovo polovicu svih održanih skupova u Hrvatskoj.Također, splitski Hotel Le Méridien Lav proglašen je vodećim hotelom u jugoistočnoj Europi u klasi TOP 10 ‘car launch’ odredišta. Samo u prošloj godini Le Méridien Lav, Split bio je domaćinom čak dva velika ‘car launch’ zbivanja s međunarodnim potpisom. Svaki od njih odrađen je vrhunski i vrlo profesionalno, na-kon čega su zaslužno uslijedile brojne pohvale izni-mno zadovoljnih klijenata. Ključni operativni zahtjevi klijenta oko odabira hotela-partnera su smještaj, par-king, veliki kongresni centar, uslužan prostor za održa-vanje inaugurativnih vozila, vrhunska gastro ponuda, slikovit okoliš i dobra pristupačnost.

Kongresni turizam

Povoljnija noćenja u zagrebačkim hotelimaHoteli u Zagrebu s prosječnim troškom noćenja od oko 85 eura u studenom prošle godine bili su znatno povoljniji od hotela u brojnim europskim metropolama, poka-zao je najnoviji barometar hotelskih cijena rezervacijskog servisa hotel.info. U ba-rometru se osim cijena navodi i usporedba cijena noćenja s godinom prije, prema čemu su troškovi noćenja u zagrebačkim hotelima u studenom prošle godine pali za 7,4% u odnosu na isti mjesec 2011. Niže prosječne cijene od zagrebačkih imale su hotelske sobe u Grčkoj i Portugalu, odnosno Lisabonu i Ateni, gdje su u usporedbi s istim razdobljem 2011. pale za 16%, na oko 68 eura (Lisabon), odnosno za više od 18%, na oko 67 eura (Atena).Najskuplja europska metropola po cijenama hotelskih noćenja i dalje je Moskva, gdje je u studenom prošle godine bilo nešto malo više od 179 eura, ali i 2,4% manje nego u istom mjesecu 2011. Na drugom i trećem mjestu su London i Stockholm s cijena-ma od 166, odnosno 156 eura, što su porasti od 3,7, odnosno 8,2%.

Zagreb

Kongresni turizam

Konferencijski centar HYPO raspolaže sa sedam kon-ferencijskih dvorana koje se mogu modificirati prema zahtjevima i željama klijenata. S obzirom na to da su dvorane bez stupova i s pomičnim i pregradnim zi-dovima, maksimalno su iskoristive. Najveća dvorana ‘Kornati’ nalazi se u prizemlju, s površinom od 903 če-tvornih metara i može primiti do 2500 uzvanika. Na prvom katu Konferencijskog centra nalazi se šest manjih dvorana, kapaciteta 10 - 220 osoba, koje su ide-alne za manje radionice, skupove i sastanke, a njihova površina iznosi od 48 do 233 četvornih metara. HYPO nudi mogućnost organiziranja kongresa, konferencija i simpozija; marketinških prezentacija, seminara, gala večera, primanja te raznih kulturnih i zabavnih događanja. Od dodatnih usluga, za svoje klijente mogu osigurati usluge cateringa, simultanog prevođenja, dodatne scenografije u dvorani, a nakon predavanja ili odrađenog sastanka posjetitelji se mogu opustiti u Wellness & Fitness Centru ili popričati uz kavu u jednom od kafića.Od otvorenja 2007. godine pa do danas, u Konferencijskom se centru održalo preko 3000 događanja raznih karaktera. S obzirom na to da je riječ o poslovnom centru, najviše događanja (54%) bilo je poslovnog karaktera, dok je manje (31%) bilo zabavnih, a najmanje (15%) bilo je događaja povezanih s kulturom.Među najznačajnijim događajima održanim u HYPO Konferencijskom centru u 2012. godini možemo izdvojiti: Marketing Kingdom, sajam investicija REXPO, HP poslovna konferencija, WEB::Strategija, WEB::Industrija, Oracle konferencija, Fashion Week Zagreb, Barbie & Lego izložba, T-HT forum, Intercars kućni sajam, Konferencija o energetskoj učinkovitosti,

HYPO - jedan od najatraktivnijih konferencijskih centara u HrvatskojHYPO Konferencijski centar nudi mogućnost organiziranja kongresa, konferencija i simpozija; marketinških prezentacija, seminara, gala večera, primanja te raznih kulturnih i zabavnih događanja. Od dodatnih usluga, za svoje klijente možemo osigurati usluge cateringa, simultanog prevođenja, dodatne scenografije u dvorani, a nakon predavanja ili odrađenog sastanka posjetitelji se mogu opustiti u Wellness & Fitness Centru ili popričati uz kavu u jednom od kafića.

Od otvorenja 2007. godine pa do danas, u Konferencijskom se centru održalo preko 3000 događanja raznih karaktera. S obzirom na to da je riječ o poslov-nom centru, najviše događanja (54%) bilo je poslovnog karaktera, dok je manje (31%) bilo zabavnih, a najmanje (15%) bilo je događaja povezanih s kulturom.

Kapaciteti dvorana m2 Kino stil Učionica Banket U-postav Prazan prostor

Kornati 903 1100 550 500 150 2000

Kornati 1 450 400 220 200 80 800

Rab 233 200 110 150 70 400

Brač 88 70 30 50 30 110

Lopud 57 50 20 40 20 70

Brač+Lopud 145 125 54 90 50 200

Zlarin 48 30 14 20 10 40

Mljet 56 45 24 40 20 70

Lastovo 63 50 26 45 22 80

Mljet+Lastovo 120 100 50 85 46 160

Sajam zdravlja ZABAVITA, Obilježavanje Dana Austrije, NLP konferencija te niz promocija, edukacija i korporativnih evenata. Osim za poslovna okupljanja, dvorana Kornati koristi se i za koncerte. Tako su prošle godine održani koncerti: Marija Husar povodom Valentinova, Salsoteca - radionice Salse i natjecanje, Plesni zbor Zagrepčanke i dečki, Doček Nove godine uz RNB Confusion itd. U prvoj polovici ove godine možemo najaviti sljedeće projekte i događanja u Hypo centru: Chippendales, Marketing Kingdom, Konferencija Health InWest, Oracle konferencija, REXPO - sajam investicija i mnoge druge projekte koji su još u fazi pregovora. Dobrodošli u Hypo Centar!

KONTAKT: Mozaik grupa d.o.o., Slavonska avenija 6HR, 10 000 ZagrebMob.: 091/3456 623 i 091/3456 625Faks: +385 1 6430 242 E-mail: [email protected]


Vlastitim mobilnim uređajem do povećane produktivnosti na radnom mjestuU poslovnom je svijetu primijećena sve učestalija pojava koja je dobila naziv BYOD, što je akronim od eng. „bring your own device” (nosi vlastiti uređaj), a označava integraciju vlastitih mobilnih uređaja u svakodnevne aktivnosti na radnom mjestu, s ciljem ubrzavanja i olakšavanja obavljanja radnih zadataka.

Mobilno poslovanje

Pripremio: Ante Vekić

Milijuni potrošača kupuju napredne mobilne uređaje (kao što su pametni telefoni i tablet) za osobnu upo-trebu i na njima koriste aplikacije koje im olakšavaju upravljanje i obavljanje svakodnevnih životnih aktiv-nosti. Te, sve moćnije, ‘igračke’ dolaze s intuitivnim upravljačkim sučeljima, video kamerama i kapacitetom za brojne aplikacije koje ne moraju biti korištene samo za zabavu i slobodno vrijeme, nego mogu biti vrlo korisne i u radnom okruženju. Tako je u poslovnom svijetu primijećena sve učestalija pojava koja je dobila naziv BYOD, što je akronim od eng. „bring your own device” (nosi vlastiti uređaj), a označava integraciju vlastitih mobilnih uređaja u svakodnevne aktivnosti na radnom mjestu, s ciljem ubrzavanja i olakšavanja obavljanja radnih zadataka. Takav trend redefinira značenje uredskog rada, ali i stavlja nove izazove pred tvrtke i njihove IT odjele u integriranju takvih zapo-slenika u vlastite sustave, poglavito u pogledu podrške, pristupa mrežnim resursima i sigurnosti.

BYOD trend potiče rast mobilnog poslovanjaMeđutim, istraživanje tvrtke CISCO (provedeno po-lovicom prošle godine) pokazuje kako sve više tvrtaka, ne samo u SAD-u, nego i u Aziji, Latinskoj Americi i sve više u Europi, prihvaća „mobilnu” radnu sna-gu i ubrzano nalazi načine integriranja zaposleničkih uređaja u mrežu vlastitih računalnih resursa. Rezul-

tati istraživanja, provedenog u devet zemalja u više od 3500 srednjih i velikih poduzeća, iznjedrili su sljedeće zaključke:

- BYOD je globalni fenomen: u svakoj od istraženih zemalja zaposlenici koriste vlastiti uređaj na radnome mjestu; 89% IT odjela podržavaju BYOD u nekom obliku - za tvrtke su najevidentnije koristi BYOD trenda povećanje produktivnosti, zadovoljstva zaposlenika i smanjenje troškova; 69% IT voditelja ima pozitivno mišljenje o BYOD-u- zaposlenici žele slobodu u odabiru uređaja, aplikacija i mogućnosti kombiniranja rada i osobnog života - sekundarna je korist BYOD-a mogućnost inovacije od strane zaposlenika: dozvoljavanjem zaposlenicima da odluče kako, kada i kojim će alatima obaviti posao, tvrtke otključavaju nove mogućnosti stvaranja dodat-nih vrijednosti- BYOD implicira nove izazove u smisli IT podrške i sigurnosti- tvrtke moraju prepoznati trend i na njega odgovori-ti proaktivno, donošenjem novih mobilnih „pravila” i strategija smanjivanja troškova.

Videokonferencije: što morate znati i zašto?Jedna od mogućnosti koja stoji na raspolaganju onima

koji vlastiti uređaj koriste na radnome mjestu jest su-djelovanje na uredskim sastancima, čak i kad se nalaze kilometrima izvan ureda - naravno, uz pomoć video poziva. Zahvaljujući brzim 3G i 4G mobilnim mrežama, kva-liteta takvog sastanka ne zaostaje za onima kakva se do nedavno mogla postići samo korištenjem skupih videokonferencijskih sustava. No i takvi su sustavi, još uvijek potrebni zahtjevnijim korisnicima, postali pri-stupačni i jednostavniji za korištenje. Nekoliko je deta-lja koje, ukoliko se odlučite za nabavku jednog takvog sustava, morate znati:

1. Konferencija s više točaka - ako u konferenciji su-djeluje više od dva sudionika, prijenos je signala mo-guće obavljati putem centralne sabirne jedinice koja prikuplja podatke od pojedinačnih korisnika, a zatim ih prosljeđuje drugim korisnicima, ili putem decen-traliziranog modela koji sliku i ton šalje izravno svim korisnicima istovremeno. Oba modela imaju prednosti i nedostataka u vidu korištenja propusnosti i kvalite-te signala pa je potrebno voditi računa o potrebama i zahtjevima pojedinačnih korisnika, kako bi se postigla maksimalna učinkovitost.

2. Sustavi upravljanja glasom - u ovakvim sustavima upravljačka jedinica prepoznaje tko je osoba koja tre-

nutno priča pa njezinu sliku i ton šalje svim ostalim sudionicima konferencije. Osim što doprinosi kvalite-ti sastanka, takav sustav smanjuje mrežni promet jer nema istovremenog višesmjernog prijenosa podataka. Međutim, zahtijeva stanovitu disciplinu sudionika konferencije.

3. Upravljanje zvukom i eliminacija jeke - loš zvuk može znatno utjecati na kvalitetu sastanka. Jeka koju proizvodi zvuk koji se u mikrofon vraća iz zvučnika također može stvarati probleme. Zato je potrebno vo-diti računa o tome da sustav posjeduje mogućnost eli-minacije jeke i kvalitetnu reprodukciju audio signala.

4. Usluga pristupa - videokonferencije su izašle iz studijskih soba i danas u njima može sudjelovati svaki korisnik, uređajem kojim želi. Zato je važno da usluga pristupa (‘gateway service’) nudi tu mogućnost, pa čak i onima koji žele sudjelovati samo u audio modu, bez slike.

5. Kompatibilnost sa sigurnosnim sustavima - osim mogućnosti prihvata korisnika s različitih lokacija i uređaja, kvalitetan videokonferencijski sustav mora biti u mogućnosti komunicirati sa svim korisnicima koji se nalaze iza vatrozida ili sigurnosnih proxy siste-ma.

Tvrtke prihvaćaju „mobilnu” radnu

snagu i ubrzano nalaze načine integriranja

zaposleničkih uređaja u mrežu vlastitih

računalnih resursa.

Sve popularniji oblak donio je mogućnost održavanja videokon-ferencije na udaljenoj platformi, bez troško-va nabavke i posjedo-vanja videokonferen-cijske opreme.

Mobilno poslovanjeMobilno poslovanje


6. Mogućnost dijeljenja dokumenata - osim audio i video signala, pokazalo se kako je dijeljenje dokume-nata iznimno važna mogućnost koju videokonferencij-ski sustav može ponuditi sudionicima. Bilo da se radi o puštanju power point prezentacije, zajedničkom uvidu u Office dokumente, pogledu na zaslon nekog od kori-snika ili puštanje video sadržaja, riječ je o karakteristi-kama koje facilitiraju kvalitetniju raspravu, ugodniju razmjenu ideja i misli te lakše i brže donošenje kvali-tetnih poslovnih odluka, bez potrebe za putovanjem i troškom koji ono stvara.

Online suradnja u oblacima za ubrzavanje poslovanjaSve popularniji oblak donio je mogućnost održavanja videokonferencije na udaljenoj platformi, bez troškova nabavke i posjedovanja videokonferencijske opreme. Korištenje je takvog rješenja jednostavno, a ukupan trošak znatno je niži od uobičajenog načina održavanja videokonferencije. Platforma u oblaku posjeduje kvali-tetne grafičke procesore i video rutere, što omogućava najkvalitetniju uslugu koja je plaćena po satu, a kori-snikov hardver i operativni sustav postaju nebitni dije-lovi jednadžbe pa se jednako kvalitetno u konferenciju mogu uključiti sudionik s mobilnim uređajem na 3G vezi i onaj sa snažnim uredskim računalom.

Licem u lice: mobilna video suradnjaSve te mogućnosti doprinijele su oblikovanju nove po-slovne stvarnosti koja je prigrlila mobilno poslovanje kao platformu za nove prilike i izazove. Konvergencija trendova poput mobilnosti u poslovanju, već spome-nutog BYOD-a i video komunikacije, u realnom vre-menu doprinosi povećanju produktivnosti: zaposlenici koriste vlastite uređaje, ne zahtijevaju poseban trening jer su kod kuće već naučili koristiti sve potrebne apli-kacije i motivirani su željom da iskoriste tehnologiju kako bi učinkovitije obavili posao. Mnogi zaposlenici u mogućnosti su, zahvaljujući tehnologiji, obaviti svoj posao od kuće. Prošlogodišnje istraživanje tvrtke IDC kaže da od 1000 ispitanika njih 20% barem jedan dan u tjednu radi od kuće, a njih 13% čini to gotovo svaki dan; od ispitanika koji posjeduju tablet njih skoro 40% koristi ga i za posao. Jasno je kako takve navike stvara-ju potrebu komunikacije licem u lice tvrtke i „mobil-nog” djelatnika, što će, predviđaju u IDC-u, dodatno podići tržište video komunikacije.

Upravljanje mobilnim uređajima: izazovi i prednostiPrva reakcija mnogih tvrtaka na korištenje vlastitih mobilnih uređaja na radnome mjestu mogla bi biti njihovo ograničavanje, ali oni željni biti ispred konku-rencije trebaju shvatiti kako zaposlenici (u najvećem broju slučajeva) ne traže novu platformu za zabavu na radnom mjestu, nego doista teže iznalaženju učinkovi-tijih načina obavljanja posla i povećanja vlastite pro-duktivnosti. I dok se time otvaraju mnoge prilike za IT adminstratore, novi uređaji na mreži, novi operativni

sustavi i nove aplikacije mogu zadati mnoge sigurno-sne glavobolje. Stoga se razvijaju specijalizirani MDM (‘mobile device management’) sustavi sposobni prepo-znati uređaje u mreži i administratorima omogućiti kontroliranje, bez obzira na platformu. Osim softverskog dijela upravljanja sigurnošću, dobro dokumentirane BYOD politike mogu spriječiti mnoge nesuglasice i pomoći odrediti okvire u kojima će vla-stiti uređaji biti u najvećoj mjeri iskorišteni za poveća-nje produktivnosti. Detalji koje pritom treba definirati jesu:

- tip informacija koje zaposlenici mogu skladištiti, pro-cesirati i prosljeđivati- financijsko sudjelovanje tvrtke (ukoliko postoji volja) u pokrivanju troškova nabavke i održavanja BYOD uređaja - razinu tehničke potpore (ukoliko postoji mogućnost) koju zaposlenik može dobiti od IT odjela tvrtke- sigurnosni mehanizmi (enkripcija, zaštitna lozin-ka…) koje će tvrtka zahtijevati na zaposlenikovu ure-đaju kao preduvjet pristupanja poslovnim podatcima- ograničenja u funkcionalnosti uređaja koje će uslije-diti kao mehanizam sudjelovanja BYOD uređaja u IT sustavu tvrkte- pristanak zaposlenika na pregled uređaja od strane predstavnika IT odjela u slučaju unutarnje kontrole - pristanak zaposlenika na udaljeno zaključavanje ure-đaja i brisanje osjetljivih podataka tvrtke u slučaju da je uređaj ukraden ili izgubljen ili zaposlenik napusti tvrtku- sporazumni pristanak zaposlenika na mogućnost kompromitiranja (brisanja) osobnih podataka kori-snika prilikom udaljenog brisanja podataka te neod-govornost tvrtke za izradu sigurnosne kopije vlastitih podataka- bilo koji drugi uvjet sigurnosne naravi.

Usuglašavanje ovih uvjeta sa zaposlenicima koji na-mjeravaju vlastite uređaje koristiti na radnome mjestu prvi je korak u uspješnom iskorištavanju mogućnosti BYOD trenda. Ostali koraci u potpunosti su na zapo-slenicima, koji iz dana u dan, ne samo u poslovnom, nego i u privatnom okruženju pronalaze načine za učinkovitije obavljanje zadataka korištenjem pametnih telefona i tableta.

Top 5 poslovnih tablet aplikacija za 2013.Upravo se tablet nametnuo kao mobilni uređaj ne-zamjenjiv u prtljazi svakog mobilnog poduzetnika u posljednjih godinu dana. Nakon inicijalnog testiranja, mnogi su odustali od laptopa i na putovanjima se za poslovne potrebe u potpunosti oslanjaju na tablet. Prepoznali su to i proizvođači softvera pa su većinu najpopularnijih uredskih aplikacija prebacili na novo okruženje. Kako bi u svakom trenutku izvan ureda mogao odgovoriti svim poslovnim zahtjevima, svaki

Konvergencija trendo-va poput mobilnosti u

poslovanju, BYOD-a i video komunikacije,

u realnom vremenu doprinosi povećanju

produktivnosti.

Mobilno poslovanje


poduzetnik bi na svom tabletu trebao imati instalirane sljedeće aplikacije:

1. Dropbox - jedna od prvih, i još uvijek najpopular-nija usluga dijeljenja dokumenata u oblaku. Besplat-no nudi mogućnost pohrane 2GB dokumenata koji se sinkroniziraju na svako računalo na koje se korisnik prijavi sa svojim podacima. Radi na svim platformama i uz pohranu i pregled dokumenata, naprednijima nudi i neke dodatne mogućnosti. U slučaju potrebe moguće je kupiti dodatni skladišni kapacitet.

2. CloudOn - još jedna besplatna aplikacija koja omo-gućava korisniku kreiranje i uređivanje Office doku-menata koji se nalaze u njegovom Dropboxu. Uz Offi-ce, otvara i pdf dokumente.

3. TeamViewer - popularna i besplatna (za osobno ko-rištenje) aplikacija, omogućava udaljeni pristup bilo kojem računalu koje ima instaliranu inačicu ovog sof-tvera, upravljanje računalom s udaljene lokacije i pri-stup te prijenos svih datoteka.

4. Pushover - aplikacija koja pojednostavljuje mobilne notifikacije, integrira se s drugim aplikacijama i ovisno o njima izvršava usluge koje korisnik predvidi. Cijena je 3,99 USD, a kompatibilna je s iOS i Android susta-vima.

5. Roambi Analytics - pretvara podatke iz tablica (iz gotovo svih tabličnih programa) u atraktivne vizuali-zacije. Aplikacija je besplatna.

Pametni telefoni za pametno poslovanjeSvjesni novih trendova, proizvođači pametnih telefona žure integrirati sve novitete u svoje uređaje. Tako su početkom godine predstavljeni pametni telefoni koji donose još više mogućnosti za ugodniji i brži rad oni-ma koji ih žele koristiti u poslovne svrhe. Evo modela koji će obilježiti početak ove godine:

Ljepotan i zvijer: Sony Experia Z - u tijelo koje karak-terizira novi dizajn Sony je ugradio trenutno najjače komponente dostupne na tržištu te stvorio najmoćniji pametni telefon koji je, uz to, otporan na vodu i pra-šinu. Za super jasan i oštar prikaz zaslužan je full HD 1080p 5-inčni Reality Display s Mobile BRAVIA En-gineom 2, gustoćom od 441 ppi, a „ispod haube” nalazi se četverojezgreni Snapdragon™ S4 Pro procesor takta 1.5 GHz, s 2 MB RAM-a.

Xperia Z opremljena je kamerom od 13 megapiksela s brzim okidanjem, ima mogućnosti poput Sony digital-nih kamera te Exmor RS for mobile, prvi senzor slike na svijetu s HDR (High Dynamic Range) videom za smartphone. HDR tehnologija omogućava jasnu sliku usprkos jakom pozadinskom osvjetljenju pa korisnici mogu snimiti fotografije i videozapise iznimne jasnoće i oštrine, bez obzira na uvjete.

Također, Xperia Z uključuje način rada koji štedi po-trošnju baterije (Battery STAMINA Mode). On može produžiti vrijeme na čekanju za četiri ili više puta: kad je ugašen zaslon, automatski gasi aplikacije koje troše bateriju te ih ponovno pokreće kad se zaslon aktivira.

Tabletofon: Huawei Ascend Mate - nakon uspjeha Samsungova Galaxy Notea, pametnog telefona „na steroidima”, izlet u taj segment odlučio je napraviti i Huawei. Kako bi nadmašio Samsung, svom je Ascend Mateu dodao još nešto inča te od njega napravio naj-veći pametni telefon na tržištu koji se sa svojom dija-gonalom od 6.1” vrlo lako može svrstati među tablete.

Za internetomane: Samsung Galaxy S3 LTE - za one koji se nalaze u blizini 4G signala i žele ga iskušati, mogu to učiniti na Samsungovoj perjanici S3 opre-mljenom 4G čipom, uz sve, dosad poznate, mogućnosti ovog telefona: 1.4 GHz četverojezgreni procesor, 8 MP kamerom, odličnim 4,8” AMOLED zaslonom, 16 GB interne memorije…

Google telefon: Nexus 4 - od strane LG-a proizveden Googleov Nexus 4 od nedavno je dostupan i na hrvat-skom tržištu. Riječ je o uređaju s dijagonalom zaslona od 4.7”, rezolucije 768x1280 piksela, četverojezgreni procesor od 1.5 GHz i Adreno 320 GPU, internom me-morijom od 8 GB i 2 GB RAM-a. Stražnja kamera od 8 MP snima video zapise od 1080 p, dok prednja dolazi u 1.3 MP verziji.

Nakon inicijalnog testi-ranja, mnogi su odustali

od laptopa i na puto-vanjima se za poslovne

potrebe u potpunosti oslanjaju na tablet.

Mobilno poslovanje Mobilno poslovanje

I niske cijene i kvaliteta i najbolja podrška koju si kao korisnik možete poželjeti. Imati si nekoga na raspo-laganju za sve što vam je potrebno, u bilo koje doba dana i na svakom mjestu, a pritom uštedjeti novac koji možete uložiti u nešto drugo?

To može samo Tele2, operater koji tvrtkama nudi i riječi i djela! Dok neki samo slušaju, Tele2 i čuje svoje korisnike.

Nedavno je Tele2 iznenadio poslovne korisnike svojom recesijskom ponudom - tarifnim portfeljem koji nudi najveću vrijednost za novac, a na najbolje je cijene Tele2 dodao i nove pogodnosti u svojoj ponudi. Od sada poslovni korisnici mogu koristiti fiksno-mobilna VPN rješenja i pouzdanih funkcionalnosti koja nude kontrolu nad troškovima.

Povrh svega toga, na promotivnoj ponudi Tele2 sada nudi i 30% popusta na svoje Unlimited Business ta-rife. Upravo ta recesijska ponuda zadovoljava sve ko-munikacijske potrebe malih i srednjih tvrtaka na hr-vatskom tržištu.

I prije predstavljanja VPN rješenja i funkcionalnosti za kontrolu, prelaskom na Tele2 mrežu poslovni su korisnici svakoga mjeseca u prosjeku uštedjeli 30% na svojim mobilnim telekomunikacijskim uslugama. Također, sada će poslovni korisnici imati pristup VPN-u

Dok neki samo slušaju, Tele2 čuje Tele2 je nedavno iznenadio poslovne korisnike svojom recesijskom ponudom - tarifnim portfeljem koji nudi najveću vrijednost za novac, a na najbolje je cijene Tele2 dodao i nove pogodnosti u svojoj ponudi.

i kontroli troškova po najboljim cijenama.Poslovni tarifni portfelj Tele2 čine: Unlimited Busi-ness, Knock-out, Revolucija i Super business tarife. Upravo na Unlimited tarifama Tele2 sada je ponudio promociju od 30% popusta na mjesečnu naknadu.

Tarife Tele2 Unlimited Business među najpopularni-jima su u poslovnoj ponudi Tele2, s obzirom na to da korisnicima za određen iznos mjesečne naknade nude paket besplatnih razgovora bez naknade za uspostavu poziva, SMS poruka i podatkovnog prometa. Tarifni model 300 nudi čak razgovore i poruke bez ograničenja te 3 GB podatkovnog prometa.

Tarifni model Unlimited Business 100 sada je dostu-pan po promotivnoj cijeni za 70 kuna, Unlimited Busi-ness 150 za 105 kuna, Unlimited Business 200 za 140kuna, a Unlimited 300 za 210 kuna. Uz bogat tarif-ni portfelj, Tele2 nudi i bogat izbor najmodernijih smartphonea koji su poslovnim korisnicima dostupni već po cijeni od 1 kunu.

Tvrtke koje koriste usluge Tele2 već znaju što kod Tele2 znači geslo „I riječi i djela”. Najboljoj, recesijskoj ponudi Tele2 dodaje i novu dimenziju - korisničku podršku prilagođenu potrebama svake tvrtke. Tele2 baš svakoj tvrtki pruža kraljevski tretman, neovisno o broju linija, čime pokazuje kako je svaki korisnik najveći korisnik.

Odsad poslovni korisni-ci mogu koristiti fiksno-mobilna VPN rješenja i pouzdane funkcionalno-sti koje nude kontrolu nad troškovima. Povrh svega toga, na promo-tivnoj ponudi Tele2 sada nudi i 30% popusta na svoje Unlimited Busi-ness tarife.


Zdravlje i medicinaZdravlje i medicina

Prema riječima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje, zaposlenici u uredu i na administrativnim poslovima pobolijevaju u pravilu od istih bolesti kao i prosječna populacija. Najčešće su to bolesti mišić-no-koštanog i krvožilnog sustava, zatim bolesti dišnih organa (posebno u hladnijim mjesecima), alergije, kao i neki poremećaji vezani uz duševno zdravlje. Ured-ska radna mjesta u u pravilu nisu izložena kemijskim, biološkim ili drugim štetnostima radnog mjesta. Ipak, postoje određena opterećenja za neke organe i susta-ve koji se posebno prate. Važno je napomenuti kako se uredski poslovi često rade u neprikladnim fizičkim položajima tijela pa su česti ponavljajući pokreti koji mogu rezultirati određenim oštećenjima.

Nove tehnologije omogućile su da gotovo svi zaposle-nici u uredima rade s računalom. Pravilnikom o sigur-nosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom uvedena je obveza poslodavca o izradi procjene opasnosti za sva radna mjesta s računalom. Istim pravilnikom određeno je da za radna mjesta, na kojima se radi više od polo-vice radnog vremena s računalom, postoji obveza osi-gurati pregled vida kod specijalista medicine rada, prije početka rada. Troškove takvog pregleda snosi Hrvat-ski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Ukoliko osoba radi više od 4 sata dnevno s računalom i obavi prethodni pregled prije početka rada na računalu te ima korekcijsko pomagalo, troškovi pregleda vida sva-ke dvije godine obavljaju se kod specijalista medicine rada na teret HZZO-a.

Obvezni pregledi za zaposlenikePravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada sadrži popis poslova s posebnim uvjetima rada, uvjete koje moraju ispunjavati radnici i rokove za ponovnu pro-vjeru zdravstvene sposobnosti, tj. za periodične pre-glede (ovisno o vrsti posla, štetnostima i opasnostima kojima su izloženi zaposleni na takvim radnim mje-stima). Za radna mjesta s posebnim uvjetima rada, uz periodične preglede, postoji i obveza provođenja pret-hodnog pregleda prije početka rada na takvom radnom mjestu.

Prethodni i periodični pregledi za radna mjesta s po-sebnim uvjetima rada provode se na trošak HZZO-a u okviru specifične zdravstvene zaštite radnika. Obav-ljaju ih ugovorni specijalisti medicine rada. Osim pre-

Prevencija - ključ (o)čuvanja zdravljaSvijest ljudi o važnosti zdravlja i zdrave prehrane sve je izraženija. Zdravstveni odgoj uveden u osnovne i srednje škole u Hrvatskoj sa ciljem uspješnog razvoja djece i mla-dih, kako bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe, potaknuo je veliku medijsku pompu.

Uredska radna mjesta u pravilu nisu izložena kemijskim, biološkim

ili drugim štetnostima radnog mjesta.

Pripremila: Jasmina Fijačko

gleda specijalista medicine rada, takvi pregledi (ovisno o vrsti posla koji radnik obavlja) sadrže utvrđene dija-gnostičke postupke: laboratorijsku dijagnostiku, funk-cionalnu dijagnostiku, antropometrijska mjerenja itd., a neki i točno definirane dodatne nalaze doktora speci-jalista i psihološku obradu.

Dopunsko zdravstveno osiguranjeDobrovoljno zdravstveno osiguranje prema Zakonu o dobrovoljnom osiguranju dijeli se na dopunsko zdravstveno osiguranje, dodatno zdravstveno osigu-ranje i privatno zdravstveno osiguranje. Dopunsko zdravstveno osiguranje koje provodi HZZO, dobro-voljno je zdravstveno osiguranje kojim se osiguranim osobama na obvezno zdravstveno osiguranje osigu-rava pokriće sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja iz čl. 16., st. 3. i 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osigu-ranju. Dodatnim zdravstvenim osiguranjem bavi se nekoliko osiguravajućih kuća, od kojih prednjači Sunce osiguranje kao lider u ovome segmentu, a osi-guranik sam bira obim i vrstu zdravstvenih usluga koje odgovaraju njegovim zdravstvenim potrebama. Privatno zdravstveno osiguranje pruža najviši vid kvalitete, bržu i jednostavniju uslugu. Ono uključuje specijalističke i preventivne preglede, dijagnostičke i labaratorijske pretrage, operacijske zahvate, bolji bol-nički smještaj.

Preventivni (sistematski) pregledi za poslovne ljudeI u slučajevima kada za to ne postoji obveza, poneki poslodavci svoje zaposlenike upućuju na sistemat-ske preglede. Poneke ustanove nude povoljne pakete kada je u pitanju veći broj zaposlenika, a preven-tivni su pregledi dobar način detaljnog pregleda zaposlenika kojim se nastoje otkriti bolesti u ranim stadijima nastanka.

Pregledi za žene nakon 40-eKada zakorače u svoje četrdesete, žene trebaju po-vesti veću brigu o svome zdravlju. Trebaju obve-zno obaviti preventivne preglede poput redovnih ginekoloških kontrola (Papa-test) i mamografije. U Hrvatskoj od raka vrata maternice godišnje umre oko stotinjak žena, a svake godine nastaje oko tri-stotinjak novooboljelih. Preventiva i rano otkriva-nje najuspješnije su metode u borbi protiv te bolesti

koja predstavlja jedan od tri najčešća karcinoma. Ministarstvo zdravlja pokrenulo je javno-zdravstve-nu kampanju „Za zdravlje. Danas“ koja za cilj ima smanjiti oboljenje i smrtnost tri najčešeća karcino-ma: dojke, debelog crijeva i vrata maternice.

Tihe opasnosti na radnome mjestuKoliko god se radno mjesto čini „sigurnim“ za rad, tihe opasnosti vrebaju sa svih strana. Velika je vjero-jatnost kako ćete dobiti gripu ili prehladu ukoliko su vaši kolege na poslu bolesni. U uredu se bolesti najče-šće prenose kapljičnim infekcijama, ali i fizičkim kon-taktom (rukovanje i sl.). Treba biti oprezan i prilikom korištenja predmeta koje koristi veći broj osoba (npr. kopirni uređaji, tipkovnice, pribor za jelo), jer neki vi-rusi ostaju na životu duže vrijeme i mogu se prenijeti na ovaj način. Osim klasičnih bolesti, sve je više lju-di pod utjecajem stresa. Sve veća nesigurnost radnog mjesta, previše obveza, prekratki rokovi, sumnja u vla-stite vrijednosti, usporedba s drugim suradnicima, ne-pravedno vrednovanje rada, premala plaća, prevelike odgovornosti, prekovremeni rad i sl. svakodnevno se gomilaju i skupljaju.

Online ordinacijePojedine klinike i poliklinike imaju na svojim web stranicama „online ordinacije“. U online ordinaci-

ji moguće je postaviti upit liječniku, informirati se o pretragama, naručiti na pregled i sl. Na internetu je moguće pronaći i eOrdinacije, a isto tako i eKliniku. Www.eKlinika.hr specijalizirani je zdravstveni inter-netski portal za online kupovinu zdravstvenih usluga na području Hrvatske. Taj portal, u dogovoru s re-nomiranim privatnim poliklinikama/ordinacijama/ustanovama, nudi u svakom trenutku određene zdrav-stvene usluge uz povoljnije cijene. Online ordinacije i slične ustanove, koje je moguće pronaći na internetu, pružaju pregršt informacija i štede dragocjeno vrijeme.

Kako sačuvati zdrav vid?Oftamologija nudi niz suvremenih rješenja za pro-bleme vida. Tako u klinici Svjetlost provode sve vrste pregleda očiju pacijenata svih životnih dobi. Potpo-mognuti najnaprednijim pretragama, provode liječe-nje lijekovima i kirurškim zahvatima svih očnih bo-lesti i ordiniraju naočale i kontaktne leće svih vrsta. Najtraženija usluga koju nude je lasersko skidanje di-optrije, a trenutno nude popust od 50% na operaciju laserskog skidanja dioptrije pa je sada cijena operacije za oba oka 12.000 kn.

Osim laserske operacije, dioptrija se može korigira-ti i ugradnjom leća. Klinika Svjetlost vrši i operacije mrene uz ugradnju intraokularnih leća proizvedenih

Uredski se poslovi često rade u neprikladnim fizičkim položajima tijela pa su česti ponav-ljajući pokreti koji mogu rezultirati određenim oštećenjima.


Novi laser u stomatologiji zamjenjuje brusilice

i kirurški nož

Ako se i Vi ubrajate u one koji strahuju od odlaska stomatologu zbog zvuka brusilice i kompliciranih kirurških zahvata, odsada možete riješiti velik dio svojih problema sasvim ugodno, bez straha i uz minimalnu bol u novom prostoru Ortoimplant grupe u poslovnom centru Green Gold.Ortoimplant grupa jedina u Hrvatskoj posjeduje posve novo, revolucionarno dosti-gnuće u skladu sa svjetskim trendovima u stomatologiji - KaVo KEY laser 3+. On u potpunosti zamjenjuje brusilice i kirurški nož te omogućuje gotovo bezbolno liječe-nje zubi i usta. Osim liječenja zubi, ovo iznimno tehnološko dostignuće može pomoći i u liječe-nju simptoma herpesa i afta, kao i odstranjivanju fibrioma u ustima. Sve informacije o novom hitu laserske tehnologije pružit će Vam vrhunski tim sto-matologa, uz besplatne individualne konzultacije na tel: 01/644 2800 ili na: www.ortoimplant.hr.

Zdravlje i medicina

najnovijom tehnologijom, operacije transplatacije rož-nice, strabizma, vitrektomije, glaukoma, cross-linking za usporavanje progresije keratokonusa, plastične ki-rurgije vjeđa itd. Njihov tim retinologa provodi pre-glede, dijagnostiku i liječenje bolesti mrežnice. Liječe se bolesti žute pjege i dijabetičke retinopatije aplikaci-jom specijalnih lijekova, provode se laserski tretmani za liječenje brojnih bolesti mrežnice te operacije kod ablacije mrežnice.

Ljepota osmjehaZdravlje i higijena zubi izuzetno su važni, kako zbog nas samih tako i zbog kolega, klijenata i poslovnih par-tnera s kojima se susrećemo. Ako su vam zubi zdravi, no vaš osmijeh nije besprijekoran, danas postoji niz metoda kojima je to moguće korigirati. Korektivni i estetski zahvati na zubima poput izbjeljivanja zubi, keramičkih ljuskica, zubnog nakita i sl. sve su traženiji i mogu znatno poboljšati izgled, ali i samopouzdanje svakog pojedinca.

Kako ojačati imunitet?Imunitet je najbolje ojačati na prirodnoj bazi, pravil-nom prehranom, dovoljnom količinom sna i kreta-njem. Treba izbjegavati stresne događaje te se nakon posla nastojati što manje opterećivati problemima koje ne možemo riješiti, jer smo u tom trenutku io-nako izvan posla. Topli napitak poput čaja umirit će vas i okrijepiti tijekom hladnijih dana, a vitamine i mi-nerale najbolje je konzumirati iz voća. Raniji odlazak na spavanje, tjelovježba i opuštanje u dobrom društvu donijet će nam ugodu i ojačati obrambeni štit.

Cijena estetske kirurgijeEstetska kirurgija nedvojbeno je jedna od najvažnijih grana medicinskog turizma. Glavni razlog zbog koje-ga se mnogi odlučuju na estetski zahvat izvan matič-ne zemlje jest vrlo visoka cijena. CroMedicor, vodeći hrvatski portal za zdravstveni i medicinski turizam, objavio je opsežnu analizu cijena estetske kirurgije, te je istraživanje pokazalo zapanjujuću razliku u cijeni estetskih zahvata među pojedinim državama EU, dok su estetske klinike u Hrvatskoj daleko najpovoljnije. Za neke tretmane estetske medicine cijene u Hrvatskoj su i do 65% jeftinije.

Kao primjer možemo navesti da je, prema ovom istra-živanju, prosječna cijena podizanja ženskih grudi u Italiji oko 6.200 EUR, dok je u prestižnim Hrvatskim klinikama cijena u pravilu ispod 3.000 EUR. Slično tome, operacija nosa u Ujedinjenom Kraljevstvu iznosi 4.700 EUR, u Italiji 4.500 EUR, dok je u Hrvatskoj ci-jena istog zahvata tek 1.500 EUR. U susjednoj Sloveni-ji cijene mnogih estetskih tretmana su i više od 1.000 EUR skuplje nego kod nas.

Ovim istraživanjem još jednom se potvrđuje veliki potencijal Hrvatske da postane popularna destinacija za zdravstveni turizam. Iako imamo mnogo vrhunskih liječnika i klinika koji mogu zadovoljiti potrebe paci-jenata diljem svijeta, sustavna promocija Hrvatskog zdravstvenog turizma realno je počela tek s projektom CroMedicor. Zdravstveni turizam omogućuje nove poslovne prilike, ne samo privatnim zdravstvenim kli-nikama, već i drugim subjektima u turizmu budući da privlači strane posjetitelje i izvan turističke sezone.

Iako se Hrvatska pridružuje Europskoj Uniji krajem 2013. godine, u Cromedicoru su uvjereni da to neće bitno utjecati na cijene medicinskih usluga budući da cijene moraju pratiti rast životnog standarda u zemlji. Hrvatska je u specifičnom položaju u kojem je život-ni standard niži od prosjeka EU dok su mnoge usluž-ne djelatnosti, među kojima je i privatna medicinska praksa, po kvaliteti i izboru pri samom vrhu Europske ponude. Hrvatski liječnici su iznimno dobro obučeni, što se pogotovo može reći za istaknute liječnike koji su dugogodišnjim radom stekli svjetsku reputaciju.

Treba izbjegavati stresne događaje te se nakon posla nastojati

što manje opterećivati problemima koje ne možemo riješiti, jer

smo u tom trenutku ionako izvan posla.


Tehnička i tjelesna zaštita

Alarmni sustavi i videonadzor jedni su od najefikasni-jih vidova zaštite doma ili poslovnog prostora. Alarmni sustavi, koji mogu biti žičani ili bežični, predstavljaju električku protuprovalnu zaštitu koja obavještava okolinu o pokušaju provale. Alarmni sustavi često se postavljaju i kao zaštita protiv krađe automobila. Sustavi novijih generacija integriraju se s računalom vozila pa prepoznaju parametre bitne za rad automo-bila (npr. otvaranje vrata, žmigavce i sl.). Sustavima video nadzora podrazumijevaju se sustavi izgrađeni na način da omogućuju komunikaciju u najširem smislu: vizualni kontakt jednoga mjesta s nekim drugim mje-stom.Prema riječima Roberta Pažitka, predsjednika Uprave tvrtke Proalarm, u Proalarmu vozila već 23 godine štite svim vrstama elektroničke zaštite. Najzastuplje-niji su alarmni sustavi, a u posljednjih nekoliko go-dina sve se više ugrađuju satelitski sustavi za nadzor voznog parka koji, osim zaštitne, imaju i funkciju praćenja korištenja službenih osobnih i gospodarskih vozila. Kombinacijom alarmnog i sustava za praćenje, rizik od krađe sveden je na minimum uz ostvarenje znatnih ušteda.

Protuprovalna zaštitaProtuprovalna zaštita postaje dio obvezne opreme objekata različitih namjena. Protuprovalna zaštita dje-

Kombinacijom alarm-nog i sustava za

praćenje, rizik od krađe sveden je na minimum

uz ostvarenje znatnih ušteda.

Suvremena tehnologija u službi sigurnostiZaštita zdravlja i sigurnost na radnom mjestu najvažnije su odrednice svakog poslovanja, a osim sigurnosti radnika važna je i sigurnost poslovnog prostora i objekata koji se unutar njega nalaze.

luje preventivno (sprječavanje provale) i aktivno, na način da onemogućuje ulazak neovlaštenim osobama te štiti osobe i imovinu koji se u određenom prostoru nalaze. Rukovanje protuprovalnom zaštitom u pravilu je jednostavno, što ove sustave čini veoma pouzdanim, a predstavlja minimalno ulaganje, nužno kako bi se us-postavila sigurnost objekta.

Zaštita od požaraZadatak vatrodojavnog sustava jest na vrijeme upozo-riti na pojavu požara i omogućiti intervenciju u pravo vrijeme, odnosno u vrijeme prije nego požar dosegne ozbiljne razmjere. Zaštita od požara preventivna je i nastoji spasiti ljudske živote te pokretnu i nepokret-nu imovinu prije širenja požara. Vatrodojavna zaštita funkcionira na principu senzora (koji ovisi o vrsti šti-ćenog objekta), njegovoj konstrukciji i namjeni te nizu drugih elemenata. Uz ovu vrstu zaštite važno je imati i protupožarne mjere (prohodne puteve za evakuaciju, aparate za gašenje požara i sl.) kako bi se utjecaji po-tencijalnog požara minimizirali.

Kako zaštiti proizvode od krađe na prodajnom mjestu?Sve više tvrtaka nudi rješenja koja sprječavaju krađu artikala na prodajnom mjestu. Najveći broj tvrtaka koristi elektronsku zaštitu artikala. Paleta proizvoda iz poručja zaštite proizvoda sastavljena je od klasičnih ra-diofrekventnih antena, tagova različitih oblika i veliči-na, deaktivatora i brojača ljudi. Sustavi zaštite artikala različiti su, a tvrtka za tehničku zaštitu Peran d.o.o. iz Zagreba, koja ima poslovne jedinice u Splitu i Osijeku i posluje već preko 20 godina (te ima referentnu listu od nekoliko tisuća objekata u ponudi) ima EAS Sen-sormatic sustav za zaštitu artikala od krađa.

Kartice za pristup poslovnom prostoru i evidenciju radnog vremenaSustavi kontrole radnog vremena savršeniji su jer uz pomoć ovih sustava obračuni plaća mogu se automat-ski vršiti prema stvarnom radnom vremenu. Prema riječima Željka Perana, direktora tvrtke Peran d.o.o. za tehničku zaštitu, „ovim se sustavima točno bilje-ži dolazak i svi prekovremeni sati, odlasci i povratak uposlenika po vremenu i datumu. Na ovaj način, osim same kontrole, vrše se i sve zakonom propisane evi-

Pripremila: Jasmina Fijačko




Najveći broj tvrtaka ko-risti elektronsku zaštitu

artikala.

dencije koje mogu znatno povećati radnu učinkovitost i spriječiti kazne.“

Biometrijski sustavi Biometrijski se sustavi često koriste za reguliranje pri-stupa ustanovama, informacijama ili drugim usluga-ma. Ovi sustavi dizajnirani su na način automatskog prepoznavanja pojedinca, najčešće na bazi otiska prsta, dlana, glasa ili lica, zasnovanog na biološkim i osobi-nama ponašanja. Biometrijski sustavi uglavnom su vezani uz pristup, odnosno onemogućuju neovlašteni pristup informacijama ili određenom prostoru.

Vlastita ili unajmljena čuvarska služba?Mnoge se tvrtke dvoume: organizirati vlastitu ili unaj-miti čuvarsku službu? Zakon o privatnoj zaštiti unu-tarnju čuvarsku službu definira kao unutarnju ustroj-stvenu jedinicu, koju pojedina pravna osoba ili obrtnik ustrojava radi zaštite svojih objekata, prostora i osoba koje u tim objektima i prostorima borave. Niz je uvjeta koje mora ispoštovati pravna osoba ili obrtnik kako bi mogla oformiti čuvarsku službu pa se mnogi pri tome radije odlučuju na unajmljenu čuvarsku službu. Unaj-mljena čuvarska služba i zaštitari paze na sigurnost objekta, obavljaju kontrolu ulaska i izlaska osoba i vo-zila, provjeravaju identitet osoba, vrše preglede osoba, vozila i sl., nadgledaju sredstva tehničke zaštite te rade niz drugih poslova. U svom poslu vrlo su profesionalni pa se mnogi odlučuju na njihove usluge.

Dojavni centri: 24-satna zaštita Spajanjem na dojavni centar vrši se stalni nadzor nad objektom tijekom cijeloga dana (24 sata). Centralni dojavni centar definira se kao mjesto prijema i obrade alarmnih i svih drugih tehničkih informacija od već instaliranih sustava tehničke zaštite i primijenjenih mjera tjelesne zaštite. Centralni sustavi nadzora tvrtke Peran d.o.o. upravljaju sa svim sustavima tehničke za-

štite i vatrodojave s jednog nadzornog mjesta i idealni su za velike objekte svih namjena.

Zaštita osobne imovine - pametne kućeOvisno o vrsti i namjeni objekta, predlaže se optimal-no rješenje zaštite za svaki pojedini objekt. „Najčešći oblik zaštite objekata protuprovalni je alarmni sustav, vrlo često spojen na zaštitarsku tvrtku radi interven-cije u slučaju alarma. Idući i sve zastupljeniji oblik zaštite stambenih objekata je videonadzor, dok na re-zidencijalnim objektima često dodajemo i razne vrste zaštite vanjskog perimetra objekta te centraliziramo sve sustave pomoću integracijske platforme zbog lak-šeg nadzora i upravljanja“ - navodi Pažitka.Današnje pametne kuće u sebi imaju niz funkcija koje pružaju sigurnost i potpunu automatizaciju kod zaštite od požara ili provale.

Od ideje do realizacije projektaTvrtke sve više nude cjelovita rješenja. Tako su u Pro-alarmu razvili cijelu paletu usluga za klijente i kori-snike: od procjene rizika i izrade sigurnosnog elabo-rata, projektiranja sustava tehničke zaštite, ugradnje sustava tehničke zaštite do najvažnije usluge servisa i održavanja sustava tehničke zaštite uz mogućnost priključka na Centar za 24-satni tehnički nadzor kroz ugovor o održavanju. Potencijalnom će klijentu rado pomoći besplatnim savjetom i izradom idejnog rješe-nja, razvijenog prema njegovim potrebama, bez ikakve naknade. Tvrtka Peran d.o.o. svojim potencijalnim klijentima nudi i sljedeća rješenja: video nadzorne sustave, pro-tuprovalne sustave, brojače posjetitelja, integraciju sustava, metal detektore za oružje, elektronsku zaštitu InVue za zaštitu od krađa mobitela, laptopa, fotoapa-rata i tableta, sustave za kontrolu radnog vremena i sustave za kontrolu pristupa. Peran d.o.o. za tehničku zaštitu instalira protuprovalne sustave, žičane i bežič-ne, s dojavnicima na fiksnu telefonsku liniju i mobitele ili na centralni dojavni sustav u funkciji 24 sata.

Tjelesna zaštita: kome sve može pomoći?Tjelesna zaštita podrazumijeva zaštitu osoba i imovine koja se obavlja osobnom nazočnošću osobe (koja obav-lja poslove zaštite) i njegovom aktivnom zaštitom, bez dominantne uporabe tehničkih sredstava i naprava. Ovu vrstu zaštite vrlo često provode zaštitari i čuvari. Zaštitari su osobe osposobljene za pružanje zaštitar-skih usluga. Osim u službenim odijelima, postoje i tzv. „zaštitari u civilu“ ili detektivi u trgovačkim centrima. To su zaštitari koji rade u civilu te su posebno obučeni i educirani za hvatanje počinitelja kaznenih djela krađe u trgovinama. Zaštitari u civilu, osim o sprječavanju krađe, brinu i o sigurnosti i ugledu trgovačkog centra u kojemu rade. Često ih viđamo u većim trgovačkim centrima kako šeću među policama, vodeći brigu o si-gurnosti i redu.

Upravljanje ljudskim potencijalima

Suvremeno je poslovanje opterećeno mnoštvom pro-blema, ali tome usprkos potencira se razvoj poslovnih znanja bez kojih nema uspjeha. I prije je bilo važno poznavati barem jedan strani jezik, ali nas poznavanje dvaju ili više čini konkurentnijima na tržištu. Škole stranih jezika sve češće zbog potražnje stavljaju u po-nudu kineski, turski, ruski jezik… Asertivnost je oso-bina koja se sve više cijeni, a sklonost timskom radu presudna je. Traži se zajedništvo koje zbližava ljude i iz kojeg nastaju velike promjene. Dugotrajne krize re-dovito rađaju genijalne ideje, kreativnost i pozitivan pokretački duh, a društvo u cjelini postaje osjetljivije i spremnije na suradnju.

Najtraženija zanimanja na tržištu S internetskog portala www.posao.hr saznajemo kako je u nekoliko proteklih godina tržište rada doslovno zamrlo i ne događaju se značajne promjene. Trenutno je najveća potražnja za knjigovođama, IT stručnjacima, inženjerima, liječnicima, farmaceutima - uglavnom vi-sokostručnim zanimanjima kojih nedostaje na tržištu rada. Zanimljivo je kako se trenutno na istom portalu nalazi više od 20 ponuda poslova za mlade ljude koji su vrsni u IT industriji i spremni otići raditi u ino-zemstvo. Također, porasla je potražnja za liječnicima, osobito specijalistima.

Obrazovanost kao prednost pri zapošljavanju Čini li obrazovanost i dalje presudnu razliku kod zapošljavanja? U HZZ-u kažu kako, s obzirom na potrebe tržišta rada, danas postoji potražnja za do-datnim vještinama na svim razinama zanimanja, neovisno o razini obrazovanja. HZZ je početkom 2012. proveo redovito godišnje istraživanje Anke-ta poslodavaca kojim su prikupljene informacije o zapošljavanju i promjenama u zaposlenosti u pret-hodnoj godini. Poslodavci su iznijeli svoje mišlje-nje u pogledu potreba za dodatnim obrazovanjem radnika (osposobljavanje, usavršavanje, dokvalifi-kacija, prekvalifikacija) te u kojim vrstama znanja i vještina postoji potreba za dodatnim obrazovanjem. Tako se 21,4% ispitanih izjasnilo kako ima potrebu za dodatnim obrazovanjem postojećih radnika, dok

Pozitivno razmišljanje i zajednički interes - smjernice za izlazak iz krize

Iako nas iz medija gotovo svakodnevno zastrašuju napisima o sve većem broju nezaposlenih pa brojke sada dosežu one iz prvih poslijeratnih godina, iz razgovora s našim sugovornicima otkrivamo kako pozitivno razmišljanje, poduzetnički duh i cjeloživotno učenje mogu donijeti promjenu na bolje, čak i u takvim uvjetima.

Autor: Mihaela Bajkovac Ćurić

U odnosu na one koji su prestali učiti nakon što su završili školovanje, poslodavci su skloniji dati priliku ljudima koji konstantno rade i uče.

je njih 78,6% odgovorilo kako nema takvih potreba. Prema strukturi odgovora o vrsti znanja i vještina u kojima je potrebno obrazovanje radnika, pokazalo se kako postoji potreba za dodatnim obrazovanjem: uža strukovna i tehnička znanja 24%, vještine tim-ske suradnje i komunikacije 18,5%, znanje rada na računalu 8,3%, znanje stranih jezika 18,2% i vješti-ne ophođenja s klijentima 16,9%.

S internetskog portala www.posao.hr objasnili su kako je svaka edukacija, dodatno obrazovanje, tečaj, certifi-kat ili seminar uvijek dobrodošao. Poslodavci ponekad između dva kandidata odlučuju doslovno na temelju nijansi. Svakom posloprimcu savjetovali bi da, ako ima priliku i financijsku mogućnost, uloži vrijeme i ener-giju u stjecanje novih znanja i vještina. U odnosu na one koji su prestali učiti nakon što su završili školo-

Manpower Group - svjetski lider u zapošljavanju

Manpower Hrvatska dio je međunarodne mreže Manpower Group, svjetskog lidera koji već više od 60 godina svojim korisnicima pruža usluge, zadovoljavajući njihove potrebe kroz zapošljavanje i cjelovit poslovni ciklus. Za sebe vole reći da su pred-vodnici u osmišljavanju i pružanju usluga koje njihovim klijentima donose pobjedu u promjenjivom svijetu rada. Zahvaljujući svjetskoj mreži Manpowera, koja djeluje u više od 80 zemalja, tvrtka uspijeva zadovoljiti potrebe više od 400.000 klijenata godišnje, uključujući mala i srednja poduzeća u svim industrijskim sektorima, kao i u najvećim svjetskim multinacionalnim korporacijama.

Manpower Hrvatska tvrtka je posvećena kvalitetnu zapošljavanju i pružanju inovativ-nih rješenja za tvrtke u području ljudskih resursa. Specijalizirani su za stalno i privre-meno zapošljavanje, procjenu zaposlenih, obuku, uključujući i online edukacije, zbri-njavanje tehnološkog viška, promjenu karijere i organizacijske konzultantske usluge. Manpower Hrvatska također je specijalizirana za područje istraživanja tržišta uprav-ljanja poslovnim procesima, radnim odnosima, payrollom i ostalim poslovnim se-gmentima, a koja svojim specijalističkim osobljem može pomoći klijentima u pokre-tanju, širenju i organiziranju postojećeg i budućeg poslovanja.

Naglasak Manpowerova rada jest na podizanju produktivnosti kroz poboljšanje kva-litete, učinkovitosti i smanjenje troškova, čime svojim korisnicima omogućuje da se usredotoče na svoje temeljne poslovne djelatnosti.


diplomanata zaposli se unutar godine dana nakon diplo-me“ - pojasnila je Ivana Krolo, savjetnica u centru za razvoj potencijala studenata i pomoć pri zapošljavanju.

Prekvalifikacija i prekvalificiranostS obzirom na trenutno stanje na tržištu rada, prilično čudne situacije nerijetko se događaju na razgovorima za posao - osobe s puno više znanja i kvalifikacija od traženih dobivaju odbijenice zbog bojazni poslodavaca da dugoročno neće biti zadovoljne. Čak i prekvalifici-ranost može negativno utjecati na zapošljavanje. S druge strane, HZZ provodi mjere Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja s ciljem povećanja zapošlji-vosti nezaposlenih osoba, posebice kada je riječ o du-gotrajno nezaposlenim osobama niže razine obrazo-vanja i ostalim ranjivim skupinama, kao što su mlade osobe koje su prekinule srednjoškolsko obrazovanje i žene nižeg ili neadekvatnog obrazovanja.

Obrazovanje nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada uključuje programe stručnog osposobljavanja, prekvalifikacije i stručnog usavršavanja. U koju će od navedenih aktivnosti nezaposlena osoba biti uklju-čena, ovisi o razini obrazovanja pa se tako osobe sa završenom osnovnom školom uključuju u programe stručnog osposobljavanja. U programe prekvalifika-cije uključuju se osobe s najmanje završenom trogo-dišnjom srednjom školom, jer tu je riječ o stjecanju novog zanimanja (npr. kuhar, strojarski tehničar…), a stručna usavršavanja specijalizirani su programi ob-razovanja unutar struke (npr. kuhar nacionalnih jela, Autocad operater…). Tijekom 2012. godine kroz mjere aktivne politike za-pošljavanja bilo je aktivno 41555 osoba. Rezultati po-kazuju kako se osobe koje su prošle neki od navedenih programa lakše zapošljavaju.

Krizno upravljanje ljudskim potencijalima Područje ljudskih potencijala naročito je osjetljivo na krizu. Osim smanjivanja broja radnih mjesta, tek rijetke firme imaju financijsku snagu ulagati u svoje zaposlenike putem edukacije, bonusa, nagrada i sl. No upravo sada te se razlike pokazuju kao izuzetne vri-jednosti. Primjerice, edukacija je uvijek bila poželjna, ali sada postaje doista konkurentska prednost, jer nije svima dostupna.

Zbog izuzetno velikog broja nezaposlenih školovanih mladih ljudi, Vlada je nedavno uvela mjeru o volonti-ranju bez iskustva za 1600 kn uz plaćene doprinose, ali na godinu dana. Poslodavci pritom dobivaju poticaje da bi te mlade ljude zaposlili. Vrijeme će pokazati koliko je ova mjera uopće dobra. Postavlja se pitanje što će biti s tim mladim ljudima po isteku tih godinu dana. Imat će godinu dana staža i nekakvo iskustvo, među-tim, vrlo je vjerojatno kako neće dobiti priliku ostati raditi za stalno. Ili će je dobiti tek rijetki među njima,

i to ne zato što to poslodavci možda ne bi željeli, nego nisu u mogućnosti platiti novog radnika, bez obzira na stvarne potrebe. Za koju godinu, ako se stanje ne promijeni, na tržištu rada možemo očekivati velik broj mladih ljudi s godinom dana radnog staža.

Usmjereno poduzetničko razmišljanjeDobra ideja otporna je i na krizne uvjete. No ideju treba uobličiti, usmjeriti, osigurati početni kapital, prostor i tako redom. U tome svakako mogu pomoći poduzetnički inkubatori u kojima mlade tvrtke „sazri-jevaju“ do trenutka kada su potpuno sposobne raditi samostalno. Inkubatori imaju savjetodavnu ulogu, ali često osiguravaju i prostor bez najamnine ili uz pla-ćanje simboličnih najamnina te poslovnu i tehničku infrastrukturu i sl. Kada mlada firma dovoljno ojača, svoje mjesto u inkubatoru prepušta drugima.


Mladi ljudi na tržištu radaNikola Runjavec, nedavno diplomirani mladi menadžer marketinga, ispričao nam je kako se odmah po završetku školovanja uspio zaposliti na određeno vrijeme. Nakon što je položio sve ispite, javio se sadašnjem poslodavcu radi obavljanja prakse. Odra-dio je 3 mjeseca prakse te su mu nakon toga odlučili ponuditi posao. „Čak i kada bi imao priliku, ne bih želio otići iz Hrvatske, jer se upornošću i radom može naći dobar posao i kod nas“ - kaže u zaključku.

Da bi menadžer postao vođa, mora imati zna-nje. Ljudi mu moraju vjerovati, mora imati viziju, kontinuirane re-zultate i mora raditi više od drugih!

vanje, poslodavci su skloniji dati priliku ljudima koji konstantno rade i uče

Saša Jurković, direktor internetskog portala www.po-sao.hr, i sam je bio polaznik MBA školovanja pa nam je ispričao svoja iskustva. MBA školovanje omogući-lo mu je usavršavanje postojećih znanja i vještina u upravljanju tvrtkom. Najveća vrijednost koju je dobio mreža je kvalitetnih poznanstava, učenje kroz njihova iskustva i rad u grupi.

Raspitali smo se i među visokim školama: za koja za-nimanja trenutno vlada najveći interes među njiho-vim polaznicima? Na veleučilištu VERN’ ističu kako je njihov najveći studij Ekonomija poduzetništva, ali vrlo popularan je i studij Novinarstva. Najveći inte-res na diplomskim (Master Degree) studijskim pro-gramima bilježe na studijima Poduzetničkog menad-žmenta i Upravljanja poslovnim komunikacijama, a odmah zatim slijede studiji Računovodstva i financija, Menadžmenta održivog razvoja turizma te IT menad-žmenta. Prema riječima Kristijana Pakšeca, izvršnog direktora Odjela za komunikacije VERN’-a, i službe-nim podacima HZZ-a iz 2012., procijenjena je zapo-šljivost studenata VERN’-a preko 95%. Približno 60% studenata zapošljava se tijekom studiranja, a ostalih 40% unutar šest mjeseci po završetku studija.

S bledskog MBA saznajemo kako se broj polaznika na pojedinim specifičnim studijima u posljednje vrijeme podvostručio. Najpopularniji programi su Menad-žment, Inovativni poslovni modeli i Krizno uprav-ljanje. Osim uvijek popularnih seminara prodajnih vještina i sl., vrlo je tražen program razvoja vođenja s prijenosom spoznaja iz drugih područja, poput umjet-nosti, sporta i znanosti.

Polaznici bledskog MBA nemaju problema sa zapo-šljavanjem, gotovo se svi uspijevaju brzo zaposliti i to uglavnom na menadžerskim pozicijama. Procjena je kako se ulaganje u MBA studij vraća za manje od 2,5 godine, a 95% njihovih polaznika dobije posao unutar 6 mjeseci od završetka studija, dok u roku od godine dana praktički svi budu zaposleni.

Statistike ZŠEM-a za 2012. godinu pokazuju kako više od 40% njihovih alumnija danas radi u području marketinga koji uključuje i povezane urede kao što su prodaja, nabava i odnosi s javnošću. Interes za radom u području financija također je izuzetno visok. Naime, 20% alumnija zaposleno je danas u sektoru financija, bankarstva i kontrolinga. Približno 10% svoj je interes pronašlo u sektorima računovodstva i revizije.

„Polaznici ZŠEM-a također se brzo zapošljavaju: 73% diplomanata pronađe posao unutar 4 mjeseca nakon di-plome, 15% u roku od 5 do 8 mjeseci, a preostalih 12%


Ponuda na tržištu rada prema razini obrazovanja - HZZ

niža stručna sprema, nekvalificirani radnici

čistačicaradnik na proizvodnoj liniji

radnik u održavanjukuhinjski radnikskladišni radnik

radnik niskogradnjeradnik visokogradnjepoljoprivredni radnik

sobarica

niža stručna sprema, polukvalificirani radnici

pomoćni kuharšivač

pomoćni konobaršivač tekstila

njegovatelj starijih i nemoćnih osoba

prodavač u kiosku i tržniciuredski namještenik

vozač viličarapomoćni zidar

srednja stručna sprema

prodavačadministrativni službenik

ekonomski službenikkonobar

kuhar

vozač teretnog vozilafrizer

automehaničarvozač lakog dostavnog vozila

viša stručna sprema

ekonomistkomercijalist

odgojitelj predškolske djeceupravni pravnik

učitelj razredne nastave

informatičargrađevinski inženjer

viši fizioterapeutekonomist turizma i ugostiteljstva

visoka stručna sprema, magistar i doktor

diplomirani ekonomistdiplomirani pravnik

novinarprofesor hrvatskoga jezika

diplomirani ekonomist za financije

diplomirani građevinski inženjerprofesor tjelesne i zdravstvene kulture

diplomirani inženjer elektrotehnikediplomirani ekonomist menadžmenta

Potražnja na tržištu rada prema razini obrazovanja - HZZ

niža stručna sprema, nekvalificirani radnici

čistačicaradnik na proizvodnoj liniji

drvoprerađivački radnikčistač ulica

kuhinjski radnik

sobaricadostavljač

radnik u održavanjuradnik visokogradnje

niža stručna sprema, polukvalificirani radnici

vozač motociklanjegovatelj starijih i nemoćnih osoba

pomoćni kuharšivač

telefonist

skelarnjegovatelj osoba s razvojnim teškoćama

zavarivač plinomšivač tekstila

srednja stručna sprema

prodavačkonobar

kuharmedicinska sestra

frizer

komercijalni službenikzavarivač

administrativni službenikvozač lakog dostavnog vozila

viša stručna sprema

komercijalistekonomist

odgojitelj predškolske djeceučitelj razredne nastave

zastupnik osiguranja

službenik u osiguranjugrađevinski inženjerturistički animator

upravni pravnik

visoka stručna sprema, magistar i doktor

diplomirani ekonomistdoktor medicine

diplomirani pravnikdiplomirani građevinski inženjer

diplomirani inženjer elektrotehnike

profesor engleskoga jezikaprofesor matematike

psihologučitelj glazbene kulture



povlačenju sredstava. No na sreću, ne svugdje. Razgo-varali smo s Tanjom Paša, pročelnicom Jedinstvenog upravnog odjela slavonske općine Lovas. Upravo se ta općina često spominje kao dobar primjer povlačenja sredstva iz EU fondova, što je podiglo i standard života njezinih građana.

„Pri povratku u do tada okupirana mjesta, 1997. općina Lovas susrela se s ogromnim problemima: velikim ljudskim stradanjima, porušenim domovi-ma i devastiranom infrastrukturom“ - objašnjava Tanja. Probleme su rješavali uz potporu hrvatske države, Vukovarsko-srijemske županije i vrlo skro-mnim sredstvima vlastitog proračuna. Već tada su, potaknuti brojnim potrebama, radili projekte s Veleposlanstvima (Japana, Nizozemske, Norveš-ke, Kanade i dr.) i brojnim međunarodnim organi-zacijama. 2005. osnovali su Ured za međunarodnu suradnju TINTL. Ured i danas za potrebe nekoliko jedinica lokalne samouprave aplicira, i u suradnji s njima provodi projekte financirane sredstvima EU-a. Prema potpisanim ugovorima, kroz projekte finan-cirane sredstvima EU fondova i drugih međunarod-nih organizacija, realizirana su sredstva u iznosu od 13 milijuna €. Neki od njih su: Projekt razvoja poduzetništva mladih, Regionalna konkurentnost - razvoj poslovne infrastrukture, Jačanje kapaciteta

međuopćinske suradnje u pružanju informacija sta-novnicima, Program pomoći u kući, Dječje igraoni-ce. Kao partneri sudjelovali su i u većem broju EU projekata poput: SWOT - Mogućnosti u turizmu za žene u Srijemu, REPRO - Renewable Energy project Cross border Exchange, CBC IP - Cross border Coo-peration for Investment promotion i dr.

„Provedba projekata značajno je utjecala na sve se-gmente društva na području Općine Lovas i njezine okoline“ - nastavlja Tanja Paša. Kao prvo, učinjeni su značajni kvalitetni pomaci u međuopćinskoj i preko-graničnoj suradnji. Stvorena je Lokalna akcijska grupa „Srijem“ koja obuhvaća 10 JLS-a na području župani-je. Poboljšala se kvaliteta socijalnih usluga, a stvorena je i nova poslovna infrastruktura (izgradnja Poslovne zone „Lovas“ i Razvojnog centra u poslovnoj zoni). Značajan doprinos ostvaren je i na području poljopri-vrede, a veliki pomaci učinjeni su i na razvoju ljudskih potencijala - žena, mladih, poljoprivrednika i poduzet-nika početnika (ECDL edukacije, menadžment u turiz-mu, poslovni engleski jezik, edukacije na polju navod-njavanja, izrade poslovnih planova i sl.). Svoje znanje rado dijele i s drugim jedinicama lokalne samouprave te ovim hvalevrijednim primjerom pokazuju kako se za dobre stvari valja potruditi, ali kako one definitivno nisu nedostižne.

Dobrodošli u Vedru kuću znanja!

Možete razmišljati kako nema smisla učiti i očekivati više kada na tržištu vlada vrlo neugodna situa-cija koja budi nemir i osjećaj nepravde. Isto-vremeno, ne možete pronaći niti jedno rad-no mjesto gdje usavr-šavanje nije potrebno i gdje se od vas ne oče-kuje više. Dinamično

tržište od nas traži kontinuirane promjene i veliki je izazov za sve koji žele biti uspješni! Uspjeh nije moguće ostvariti starim načinom razmišljanja i rada. Aktivna konkurencija, brzi razvoj i nove tehnologije naglašavaju potrebu za usavršavanjem i specijalizacijom na svim radnim mjestima.

U Poslovnom učilištu Filaks razvili su programe stručnog usavršavanja s područja marketinga, prodaje i menadžmenta koji polaznicima pružaju relevantna znanja, vje-štine i alate potrebne za kontinuirano uspješno obavljanje izazovnih radnih zadataka i koji ih vode prema ostvarivanju osobnih ciljeva u karijeri. Ministarstvo znanosti, ob-razovanja i sporta Republike Hrvatske verificiralo je sve programe Poslovnog učilišta Filaks koje izdaje uvjerenje o usavršavanju s kojim polaznici upisuju novo zvanje u radnu knjižicu. Programi se odvijaju kroz interaktivnu nastavu u trajanju od 150 i 200 školskih sati predvođenu stručnim timom poslovnih savjetnika i predavača. Poslovno učilište Filaks vodeće je učilište u Hrvatskoj specijalizirano za marketing, prodaju i menadžment, što dokazuje i uspjeh naših polaznika koji nam dolaze iz različitih industrija i gospodarskih sektora. U tijeku su upisi u 8. generaciju polaznika verificiranih programa usavršavanja Poslovnog učilišta Filaks.

Programi usavršavanja:

Voditelj marketinga (Marketing Manager)Voditelj marke (Brand Manager)Specijalist za oglašavanje i odnose s javnošćuSpecijalist za internet marketingVoditelj projekta (za tržišne komunikacije - Account Manager)Voditelj prodaje (Sales Manager)Specijalist za prodaju i prezentaciju proizvoda i uslugaSpecijalist za razvoj i unaprjeđenje prodajeMenadžer u malom poduzetništvu

Više informacija o programima dostupno je na: www.filaks.hr ili www.facebook.com/filaks.

Što bi bilo kada bi država osigurala „inkubaciju“? Iz priče Igora Kresoje, mladog poduzetnika iz Luxem-burga, doznajemo kako je došao na ideju pokrenuti vlastitu firmu. Prije desetak godina našao se u si-tuaciji da je ostao bez posla. Tamošnji Zavod za za-pošljavanje nudio je mladim školovanim ljudima s nekoliko godina radnog iskustva mogućnost da, umjesto primanja naknade sa Zavoda, osmisle ide-


ju i program te pokrenu vlastitu tvrtku. Država se odrekla doprinosa u prvih godinu dana te je raznim drugim mjerama poput osiguranja poslovnog pro-stora i odricanja od doprinosa za sve ljude koje ta tvrtka zaposli unutar prve godine pomogla poslova-nju. Igor Kresoja danas vodi malu tvrtku koja poslu-je na međunarodnoj razini, uredno podmiruje svoje obaveze, osigurao je 10-ak novih radnih mjesta i ne boji se da će ostati bez posla.

Obrazovanje za menadžere - prednosti formalnih i ne-formalnih programa Voditi ljude nije nimalo lak zadatak, a to je tek jedna od zadaća menadžera. Uz to, dobar menadžer nadzi-re i financijske aspekte poslovanja, promocije, pro-daju itd. Vještina uspješnog menadžmenta nešto je što se donekle može naučiti, međutim, valja imati i određene predispozicije. To pokazuju sitne, ali važne nijanse u upravljanju. Formalno školovanje u praksi će se često pokazati vrlo važnim, ne zato što će budući menadžer kroz formal-no obrazovanje naučiti više (to se čak može dovesti u pitanje), nego zato što će u mnogim institucijama upravo to biti mjerodavno za dobivanje radnog mjesta pa čovjek s iskustvom, ali bez formalnog obrazovanja, možda niti neće dobiti šansu.

Postoji vid neformalnog obrazovanja koje je od izuzet-ne važnosti, ali se vrlo rijetko spominje. Jedan od zasi-gurno najboljih načina učenja o upravljanju i liderstvu učenje je od iskusnijih menadžera. Pitali smo Davora Perkova, dugogodišnjeg menadžera i prodekana Visoke poslovne škole Libertas, može li se liderstvo naučiti? „Vodstvo je svakako vještina koja se može naučiti, po-sebice ako je menadžer rođen s određenim predispozi-cijama - karizmom, karakterom, talentom za komuni-kaciju s ljudima i sl.“ - objasnio je. Naime, vođenje se bavi međuljudskim aspektima menadžmenta pa treba savladati tehnike motiviranja, stilove vođenja i ko-municiranje. Da bi menadžer postao vođa, mora imati znanje. Ljudi mu moraju vjerovati, mora imati viziju, kontinuirane rezultate i mora raditi više od drugih! Da bi, dakle, bio kompetentan mora biti „cjeloživotni student”. Budućnost u novoj ekonomiji pripada onima spremni učiti, a oni koji misle kako više nemaju što naučiti ostat će zatočeni u svijetu koji više ne postoji.

Nužnost edukacije o EU programima Iskorištenost predpristupnih fondova Europske unije u RH nije na zavidnoj razini. Zbog raznih administra-tivnih prepreka i nedovoljne stručne pripremljenosti, Hrvatska nije iskoristila sve ponuđeno. Tek posljednjih nekoliko godina jača svijest o potrebi za edukacijom o EU programima pa ponuda postaje sve bogatija. Obu-čenog kadra još uvijek nema dovoljno, a stroga pravila za programiranje projekata i dalje su velika prepreka

Tek posljednjih nekoliko godina jača svijest o potrebi za edukacijom o EU programima.


Hrvatska “solarna groznica”Proteklih nekoliko godina svjedočimo velikom interesu za solarnu energiju. To stručno područje zaintrigiralo je mnoge investitore, građane, stručnjake i laike. Velik interes rezultirao je brojnim dezinformacijama koje rađaju sve više nedoumica pa je građanima teško odlučiti se mogu li i trebaju li investirati u fotonaponske sustave. Razjašnjavamo osnovne polemike o fotonaponu i pokušavamo dokučiti zašto nas fotonapon veseli i ljuti.

Energija i zaštita okoliša

Pripremila: Mia Dragović, UNDP, voditelj projekata energetske efikasnosti za Slavoniju i Baranju

U proteklih nekoliko godina bombardirani smo infor-macijama o obnovljivim izvorima, posebice o iskoriš-tavanju sunčeve energije za dobivanje električne ener-gije. Fotonapon je od sofisticiranih znanja rezerviranih za stručnu publiku postao zanimljiv „običnim” ljudi-ma i malim poduzetnicima. Naime, u želji da se promovira taj relativno jedno-stavan način dobivanja „zelene” električne energi-je nastale su mnoge zablude i predrasude. Tako smo prošlog proljeća, pri objavi novog Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, svjedočili buri pobuna protiv „neisplativih” tarifa. Ipak, dok su neki pričali, drugi su

Dok su neki potencijalni investitori raspravljali o

tarifnim promjenama, drugi su marljivo na-

stavljali sa svojim isplati-vim projektima i ne-

davno je većinu dočekalo drugo iznenađenje

- kvote za 2013. godinu popunjene su i prije nego

što je novo razdoblje formalno započelo.

marljivo nastavljali sa svojim itekako isplativim pro-jektima i nedavno je većinu dočekalo drugo iznenađe-nje: kvote za 2013. godinu popunjene su i prije no što je novo razdoblje formalno započelo! S tom objavom opet su se s pravom probudili utišani glasovi trenutnih investitora koji su odlučili u ovo doba krize smiono ući u novi posao, posao koji je Hrvatska obznanila kao svoj strateški cilj, da bi na kraju investitori ostali na cjedilu, napeto osluškujući kako će nadležne institucije odre-diti budućnost solara u Hrvatskoj. Podsjetimo, ener-getska strategija RH nalaže 45 MW do 2020. godine. Trenutno svjedočimo velikom nesrazmjeru planiranih elektrana i onih zaista puštenih u pogon. Do sada je in-stalirano samo 3, 8 MW solarnih elektrana, a u planu je navodno svih 15 MW ovogodišnje kvote.

Rasplesani tarifni sustavŠto je, dakle, krenulo po krivu? Je li mijenjanje tarif-nog sustava hiroviti ples vođen novim političkim stru-jama ili se jedina hirovitost ogleda u općem nerazumi-jevanju veće slike svjetskog tržišta fotonapona?Iznenađenja zapravo ne bi trebalo biti. Mnoge su ze-mlje na svom putu povećanja udjela obnovljivih izvo-ra energije susrele kamen spoticanja za investitore u obliku drastičnog rezanja tarfinih modela. Smanjivanje tarifa, obično pomno izračunato od strane stručnjaka, ne vodi nužno do propadanja koliko do razočaranja u vidu raspršenog sna o prebrzom bogaćenju ovim per-spektivnim poslom.

A solarna je energija prije par godina proglašena naju-nosnijim poslom, s najsigurnijim povratom na svijetu. No sam put cvjetanja fotonaponskog tržišta nije nima-lo jedinstven, niti iznenađujući - slična sudbina brzog rasta popularnosti popraćenog rapidnim padom cije-na, kao i bogaćenjima i propastima mnogih, pratila je i kompjutorske čipove početkom devedesetih. Njihova baza isto je silikon, a zbog masovne potražnje i brzog razvoja tehnologije cijena bi se prepolovila svakih 18 mjeseci. Još su drastičnije pojeftinili fotonaponski mo-duli: cijena samog panela je s oko 6 €/W 2006. godine do 2011. godine pala na oko 1 €/W, a onda u još samo godinu dana na oko 0,6 €/W! Naravno da takav pad ne mogu pratiti zemlje u kojima je solarna industrija tek


Mnoge su zemlje na svom putu povećanja udjela obnovljivih izvora energije susrele kamen spoticanja za investito-re u obliku drastičnog rezanja tarfinih modela: od prvotne nepovjerlji-vosti prema vrlo isplati-vim otkupnim cijenama preko prevelike nak-lonosti novonastalih stručnjaka za obnovljive izvore do naglog pada otkupnih cijena i propa-danja mnogih investito-ra u solarnu energiju.

u začetku i gdje još nema dovoljno stručnjaka i ljudi s potrebnom praksom. Zato su cijene kod nas još puno više od onih na svjetskom tržištu. Ipak, uz pomnu pri-premu i realna očekivanja, solarni su sustavi u Hrvat-skoj još itekako isplativi. Pitanje je samo kako odabrati pravi fotonaponski sustav, koga odabrati za izvedbu, koliko novaca je previše...

Solarna strategija RHTrebamo se prvenstveno upitati što je temeljni cilj po-ticanja fotonapona i vode li nas trenutni zakoni i poti-caji ostvarenju toga cilja? Usporedimo li naše poticajne cijene za solar s ostatkom svijeta, Hrvatska je i dalje, uz Japan, jedno od najunosnijih tržišta za ulaganje u fotonapon, barem što se tiče fotonaponskih elektrana na objektima.Razvoj fotonapona na zemlji uspješno je stopiran za-dnjom promjenom tarifnog sustava. Zašto ne fotona-pon na zemlji? Razmišljamo li kao investitori, lako se naljutiti na nepromišljene bezobraznike koji su reza-njem tarifa onemogućili „razvoj velikih projekata u Hrvatskoj”. No činjenica je kako razvoj velikih solar-nih projekata znači kako bi se slasni kolač poticaja za solar dijelio samo na par moćnih investitora (najvje-rojatnije mahom stranih), dok bi građani i mali po-duzetnici ostali praznih džepova i ogoljenih krovova. Drugi aspekt koji ide u prilog namjernom stopiranju fotonapona na zemlji tiče se zaštite okoliša i općenitog cilja razvoja energetike - za održivu budućnost potreb-no je unaprijediti postojeću mrežu (tzv. ‘smart grids’) i omogućiti što veću lokalnu proizvodnju energije što manjim korištenjem još netaknute zemljine površine, potrebnije za proizvodnju hrane. Dakle, smirimo li strasti i pogledamo li širu sliku zna-čenja solara, vidjet ćemo kako problem ne leži u proš-logodišnjem suvislom rezanju poticaja, već u ograni-čenju kvota. No kako se ne bi dogodilo da novi, željno očekivani val kvota građane ponovno uhvati nespre-mne, upoznajmo se na vrijeme s osnovama tržišta fo-tonapona i razjasnimo glavne zablude.

Da razjasnimo... kruške i jabuke fotonaponskih susta-vaKroz četiri godine odgovaranja na pitanja o fotonapo-nu, iskristalizirali su se najčešći upiti koji bune počet-nike-zaljubljenike u solarnu energiju. Donji pregled i terminologija donosi neke od najčešćih nedoumica.Fotonaponska ili solarna „ćelija” osnova je fotona-ponskog „panela” ili „modula” koji služi za proizvod-nju električne energije. Uvriježen je i naziv „solarne ploče”. Niz fotonaponskih modula spojen na inverter, položen na podkonstrukciju, uzemljen i opskrbljen svim potrebnim komponentama čine jedan funkcio-nalni „fotonaponski sistem” ili „solarnu elektranu”. Taj sistem može biti „otočni”, tj. odvojen od električne mreže (‘off-grid’) pa se dobivena energija iskorištava na mjestu proizvodnje ili može biti spojen na elektro-

energetsku mrežu (‘on-grid’) i ovaj članak bavi se on-grid sustavima.

Efikasnost panela praktično je nebitna!Za razliku od drugih obnovljivih izvora, kod fotona-pona efikasnost nije presudna i nikako ne znači da je sama tehnologija loša! Efikasnost nam samo govo-ri koliko smo sunčeve energije uspjeli „uhvatiti” s obzirom na teoretski potencijal. Prvenstveno, treba razlikovati efikasnost ćelije invertera te cijelog foto-naponskog sistema. Efikasnost ćelija, pa time i cijelih modula, iznimno je mala. Dobri kristalični fotonapon-ski moduli danas imaju efikasnost 18 - 20%, dok je do sada najviša postignuta efikasnost od 34 % u labora-torijskim uvjetima, ali takvi moduli još nisu dostupni na tržištu.

No efikasnost je bitna samo utoliko što malo manja efikasnost znači da je potrebna malo veća površina kako bi se generirala jednaka količina električne ener-gije. Kod odabira sistema, za invertere je najbitnije gle-dati efikasnost, dok kod panela treba pripaziti na druge karakteristike.

Fotonapon za poduzetnike-početnikeAko se kao privatni vlasnik objekta s pogodnom ori-jentacijom (južno orijentirani krov bez zasjenjenja) planirate upustiti u bilo kakav posao s fotonaponom, glavno je: da li samo iznajmiti krov ili biti vlasnik vla-stite FN elektrane? U prvom slučaju, vi samo ustupate vaš krov za određeni postotak profita od fotonapona i ostalo nije vaša briga. Tada nikako ne biste trebali pri-stati na plaćanje troškova od strane ponuđivača jer su oni ti koji će na vašem krovu itekako zarađivati pa bi trebali snositi i poslovne rizike! Vi ste prvih 14 godina praktično samo najmodavac svoga krova, a tek kad na-kon 14 godina istekne poticaj, ako se tako dogovorite, sustav može postati vaš i tu električnu energiju može-te koristiti za osobne potrebe. U drugom slučaju, sami postajete vlasnik elektrane pa dobivate i poticaje kao „povlašteni proizvođač”.

Kako odabrati kvalitetne panele?Davno su prošla vremena kada su se u Kini pravile samo čarape i jeftine igračke, a u Njemačkoj razvija-

Iako se može činiti kontradiktornim zdravoj logici, efikasnost fotonaponskog sustava svoj maksimum u Hrvatskoj najčešće dostiže zimi! Ako usporedimo bistar ljetni i zimski dan, prednost su zimskog sunca niže temperature pod kojima inverter efika-snije radi nego pri visokim temperaturama, kada dolazi do pregrijavanja i opadanja efikasnosti FN sustava. Dakle, ako je hladno, a sunce sja, to su idealni uvjeti za gene-riranje električne energije iz fotonapona.

Za zubatog sunca ne cvokoću samo zubi, nego zveckaju i džepovi!


Za održivu budućnost potrebno je unaprije-diti postojeće mreže (eng. ‘smart grids’) i omogućiti što veću

lokalnu proizvodnju energije kroz što manje

korištenje još netaknute zemljine površine.

la isključivo ‘state-of-the-art’ tehnologija. Iako zapad općenito i dalje prednjači u inovacijama (uz dužno poštovanje vrsnom Japanu), otvaranjem istoka prema slobodnim svjetskim tržištima masovna proizvodnja prestala je biti nešto u čemu Europa i Amerika mogu ostati konkurentne. Bio panel kineski, japanski ili švedski, bitno je prepoznati kvalitetu njegove izrade i testiranja. No kako se ne može očekivati od svakog kupca poznavanje finesa rada i proizvodnje fotonapon-skih ćelija, za kupca je najvažnije dobro promotriti po-nuđene garancije. Svakako je bitno dobiti garanciju od samog proizvođača, a ne samo od preprodavača fotona-ponskog sistema! Najbolja garancija najvećih igrača na FN tržištu njihove su reference dosad izgrađenih FN postrojenja, zadovoljni klijenti i dugoročno uspješno poslovanje.

Na našem tržištu možda još nema velikog izbora ga-rancija pa je presudna cijena sistema, ali povećanjem razine znanja kupaca, profilirat će se i tržište pa će opstati samo ozbiljni ponuđači, sposobni garantirati trajnost svojih proizvoda. Na kraju, samo podsjetnik:

Mnoge početnike buni činjenica da i dalje plaćaju račune za električnu energiju, iako imaju fotonaponski sustav na svom krovu. Takvi pobornici obnovljivih izvora prvenstveno su vođeni željom za ostvarivanjem samostalnosti od javne električne mreže pa žele instalirati fotonapon za svoje potrebe, a u mrežu predavati samo even-tualni višak. Teoretski je to moguće pa se u nekim zemljama, poput SAD-a, upravo tako i instaliraju fotonaponski sistemi (eng. ‘Net metering’). Međutim, ako pogle-damo cijenu konvencionalne električne energije i one dobivene iz FN sustava, još je daleko isplativije plaćati distributeru račune, a svu energiju proizvedenu na svojem krovu predavati u mrežu po poticajnoj tarifi. Nakon 14 godina svakako ćete imati samostalan sustav za vlastite potrebe.

Sunce prži, a računi i dalje stižu!?

dobar inverter mnogo je važniji od samog panela pa tako nije bitno da je panel najbolji, već dovoljno dobar, dok se kod odabira invertera ne bi trebalo štedjeti!

Postavljanje panela - vodoravno ili okomito, stvar je samo dizajna?Iako je zadivljujuće vidjeti primjere FN modula po-složenih u obliku cvjetova (poput onog kraj Ontaria), postoji razlog zašto su paneli najčešće „dosadno” po-redani. Podsjetimo, svaki modul se sastoji od određe-nog broja ćelija, a zasjenjenje jedne ćelije na modulu uzrokovat će pad napona na svim modulima u nizu na koji je spojena ta ćelija. Jednako kao i ćelije u samom modulu, ti isti moduli spajaju se u nizove. Ukoliko su fotonaponski moduli postavljeni okomito (položaj portreta) i dogodi se zasjenjenje donjeg modula zbog nakupljenog snijega, doći će do pada napona i na onim modulima koji nisu zasjenjeni ako su spojene u tom nizu sa zasjenjenim modulom. Ukoliko se moduli po-stave vodoravno (položaj pejzaža), a zasjeni se samo donji red modula, ostali moduli koji su iznad zasjenje-nog modula radit će normalnim režimom. Položaj mo-dula uvjetovan je i raspoloživom površinom krova pa se i prema tome određuje način postavljanja modula.

Naravno, dizajn se pomno planira ovisno o očekivanim uvjetima i neizbježnom zasjenjenju, a najbolji je lijek potpuno izbjegavanje sjene i redovito čišćenje od pa-dalina i nečistoća. Teorija kaže kako je dovoljno posta-viti panele pod nagibom od bar 12° kako bi se pri sva-koj kiši „sami čistili”. Iako je to donekle točno, prljavi paneli znaju biti uvelike neučinkovitiji pa je svakako preporučljivo bar dva puta godišnje očistiti panele.

Primjeri dobre prakse uspješnih stručnjakaPriupitali smo dva stručnjaka iz ovog područja kako to izgleda „na terenu”. Na pitanja nam odgovaraju:

Goran Oreški, mag. ing. el., direktor tvrtke Solektra d.o.o., jedne od vodećih tvrtaka u fotonaponskoj in-dustriji na području Hrvatske. Ukupno su instalirali 30-tak elektrana ukupne snage 700 kW, projektirali i ishodili ugovore o otkupu električne energije za inve-stitore u sunčanim elektranama kojih snaga ukupno premašuje 7 MW te je oko 4 MW još u fazi projekti-ranja i ishođenja dozvola. Vizija Solektre je daljnje ulaganje u edukaciju zaposlenika i pružanje optimal-nih rješenja koja jamče investitoru što kraći povrat investicije uz dugoročnu pouzdanost elektrane.

Jurica Gorup, direktor tvrtke SEG inženjering d.o.o. koja je najzastupljenija na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Do sada su realizirali preko 300 kW malih sunčanih elektrana. U pripremi je oko 1,5 MW. SEG tim odradio je prvu FN elektra-nu na poljoprivrednom zemljištu u RH i među prvima započeo s izgradnjom manjih integriranih elektrana.




Koji su najveći troškovi održavanja malog integrira-nog FN sustava?

SOLEKTRA: U pravilu, to su troškovi osiguranja i troškovi zamjene izmjenjivača ili modula, ako je to potrebno zbog dotrajalosti ili kvara na uređaju. Osim tih troškova, valja uzeti u obzir i troškove praćenja proizvodnje i izrade izvještaja za operatera. Nisu za-nemarivi ni prateći troškovi vođenja računovodstva, slanja pošte i sl.

SEG: Većih troškova održavanja za male integrirane FN elektrane nema. Vrlo je bitno jednom godišnje

odraditi preventivni i prediktivni pregled postrojenja, kako bi se utvrdilo je li postrojenje tehnički ispravno i radi li u skladu s tehničkom dokumentacijom i procjenama isporučitelja. Naime, svako postrojenje ima procijenjenu godišnju proizvodnost definiranu po mjesecima i iz tog elaborata vrlo je jednostavno prati-ti efikasnost samog postrojenja, čak i na dnevnoj bazi. Ono na što definitivno treba obratiti pozornost jest čišćenje modula nekoliko puta godišnje.

Što očekujete od tržišta fotonapona u Hrvatskoj? Mi-slite li da će cijene još padati ili su dosegle svoju cijenu zrelog tržišta?

SOLEKTRA: Očekujemo kako će se tržište nastavi-ti razvijati pa će stoga cijene sustava padati. Iako su cijene opreme u Hrvatskoj u skladu s razvijenijim tržištima kao što je njemačko, troškovi priključka i izrada dokumentacije još uvijek su znatno viši nego na razvijenijim tržištima.

SEG: Tržište fotonapona u RH definitivno će rasti u narednih 10 godina, no ne kroz poticajni sustav nego kroz zrelo razmišljanje pojedinaca koji će pokrenuti jedan novi trend već odavno primijenjen na zapadu. Prije samo nekoliko godina fotonaponski sustavi bili su definitivno neisplativi bez sustava poticanja. Taj sustav stvorio je zdravu konkurenciju i danas smo u fazi da se jedan fotonaponski sustav na obiteljskoj kući isplati za 12 godina bez sustava poticanja. Defi-nitivno je za očekivati u narednim godinama strelovit tehnološki napredak fotonapona, a shodno tome i pad cijena opreme.

Sunce pokreće vjetrenjače?Indirektno, vjetrenjače su također pogonjene sunčevom energijom. Bez predubokog ulaženja u fi-ziku vjetra koji nastaje gibanjem masa različitih tla-kova (ili temperatura), dovoljno je reći da nema sunca, ne bi bilo ni vjetra! No problem s vjetrom njegova je nestalnost. Postoje mnoge baze i atlasi koji se bave statističkom distribucijom vjetra na pojedinim loka-cijama, no vjetar ipak ponajviše ovisi o mikrolokaciji. Veliki investitori za vjetar izdvajaju i do 100.000 eura samo za mjerenja, kako bi postavljanjem vjetro-tornjeva s mjernim uređajima utvrdili vjetropotenci-jal i smanjili rizik za ulagača. Te cifre čine se manje šokantnima kada se podsjetimo da su vjetroturbine, koje se danas redovno postavljaju, instalirane sna-ge od 2 MW na više, dok je to još 2008. godine bila najveća vjetrenjača na svijetu! Za usporedbu, najveća vjetrenjača danas, Enercon E-126 visoka je poput osječke ‘katedrale’, ima promjer 135 m i proizvodi dovoljno energije za 20.000 kućanstava, koliko ih, na primjer, ima grad Velika Gorica! Vjetrenjače su također „najzeleniji“ obnovljivi izvor, ali o tome više u nekom od sljedećih izdanja…

Imate li kosi krov i planirate postaviti polikristalične panele (koji predstavljaju 85 % svjetskog tržitšta), trebat će vam otprilike 6 m² za 1 kW instalirane snage. Jedan prosječan dobar panel zauzima 1,5 m² i ima snagu 200 - 250 W. Postavljate li panele na ravnom krovu, potrebna je 1,5x veća površina zbog izbjegavanja zasjenjenja. Kako biste dobili bolji uvid i korisne informacije, informirajte se na internetskim strani-cama: kalkulator nagiba i zarade: www.valentin.de/calculation/pvonline/pv_system/e; PVGIS za okvirni pregled osunčanosti određene lokacije: www.re.jrc.ec.europa.eu/pvgis/apps4/pvest.php; SMA pregled rada postojećih elektrana i njihove proizvodnje: www.sunnyportal.de; stranica za izračun godišnje sunčeve putanje za određenu loka-ciju: www.gaisma.com; istraživanje tržišta fotonapona: www.pvmarketresearch.com/ i pregled FIT u svijetu: www.futurepolicy.org/2577.html.

Kako izračunati potrebnu površinu?

O stanju u Elektroslavoniji Osijek te o njezinim aktivnostima i projektima razgovarali smo s direktorom Danijelom Ilićem.

Elektroslavonija Osijek je danas u sastavu HEP Operatora distribucijskog sustava d.o.o. i nalazi se u rangu velikih distribucijskih područja zajedno sa Zagrebom, Splitom i Rijekom. Sa svojih 732 djelatnika opskrbljujemo električnom energijom više od 153.000 kupaca, s ukupnom nabavom od jedne milijarde kilovatsati godišnje. HEP ODS d.o.o. Elektroslavonija Osijek nalazila se u četvrtom kvartalu investicijskog ciklusa za 2012. godinu i pri završetku planiranja investicija za 2013. godinu. Pripremali smo se i za reorganizaciju koja je trenutno u završnoj fazi.

Plan investicija za 2013. godinu iznosi oko 22 milijuna kuna. Ulaganja su definirana strateškim odrednicama HEP ODS-a (pa tako i Elektrosla-vonije), a to su nadzor i upravljanje iz jednog centra s elektroenergetskim spojnim točkama te prelazak 10 kV postrojenja na 20 kV napon. Od značajnijih objekata u gradnji potrebno je istaknuti dogradnju 20 kV postrojenja u trafostanici TS 110/35/20/10 kV Našice, ukupne vrijednosti 10 milijuna kuna. U planu je i modernizacija trafostanice 35/10 kV Čepin u vrijednosti 1,5 milijuna kuna, čime će se postići daljinski nadzor i upravljanje za ovaj značajan elektroenergetski objekt koji služi za napajanje Čepina i šire okolice. U velikom broju naselja Slavonije i Baranje obnavlja se niskonaponska mreža, tako da je samo u 2012. godini izgrađeno preko 60 km novih mreža na betonskim stupovima. Elektroslavo-nija Osijek sustavno investira u poboljšanje postojećih povećanjem pogonske sigurnosti i moderniziranjem načina nadzora i upravljanja.

Vrlo aktivno sudjelujemo u svim aktivnostima na planiranju, gradnji i priključenju obnovljivih izvora energije na distributivnu elektroenergetsku mrežu. Za svaki obnovljivi izvor energije mora se odrediti tehničko rješenje priključka, osigurati uvjete priključenja, kao i izraditi priključak. Na svim aktivnostima i izazovima radi veliki broj timova inženjera i ostalih stručnih ljudi kako bi se omogućilo investitorima obnovljivih izvora ne-smetana isporuka proizvedene električne energije u distributivni sustav. Nekolicina većih proizvodnih jedinica na bazi bioplina koji se proizvodi na farmama već je u trajnom pogonu, kao što su Tomašanci, ukupne snage 2 MW, i Mala Branjevina, također ukupne snage od 2 MW. U Strizivojni je u pogonu obnovljivi izvor na otpadno drvo, ukupne instalirane snage 3,2 MW, koji isporučuje proizvedenu električnu energiju u distributivnu mrežu. U 2013. u planu su objekti za prihvat električne energije iz obnovljivih izvora s farmi u Mitrovcu, Popovcu, Topoliku, Osilovcu, Slaščaku, proširenje na Tomašancima itd. Veliki je broj sunčanih elektrana u raznim fazama aktivnosti, a priključenih na distributivnu mrežu je dvadeset, većinom snage 10 kW, ali i 30 kW, kao i jedna od 500 kW u Orahovici. U Elektroslavoniji Osijek u 2012. godini u distributivnu mrežu isporučeno je 39,5 milijuna kWh električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora, što čini gotovo 4% ukupne distribuirane u sustavu, zaključuje Ilić. ■

Elektroslavonija za energetsku budućnost Slavonije i Baranje


Tržište fotonapona u RH definitivno će rasti u

narednih 10 godina.


Poslovni kalendar

Sajmovi

01. - 03.03.2013.Dani ljepoteMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

06. - 10.03.2013.GAST 2013 - Mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opremeMjesto: SplitInformacije: www.gastfair.com

08. - 10.03.2013.20. osječki proljetni sajamMjesto: Osijek, Sajamski prostor PampasInformacije: www.os-sajam.hr

09. - 13.04.2013.37. međunarodni sajam graditeljstva i opremanja55. međunarodni sajam obrtništva22. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatiza-cije i obrade pitkih vodaMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

09. - 13.04.2013.16. Međunarodni gospodarski sajamMjesto: MostarInformacije: www.mostarski-sajam.com

20. - 23.03.2013.Promohotel Rovinj 2013 - 28. Međunarodni sajam prehrane, pića i opreme za turizamMjesto: Poreč, dvorana ŽatikaInformacije: www.promohotel.hr

Konferencije

07. - 11.03.2013. Creating Meeting Industry Champions for the Future by Linda PereiraMjesto: Zagreb, Hotel PalaceOrganizator: Koncept d.o.o.Informacije: www.concept-croatia.com

08.03.2013. 4. konferencija za razvoj žena u poslovanjuMjesto: ZagrebOrganizator: Filaks d.o.o.Informacije: www.filaks.hr

11.03.2013. Global Healthcare Management ForumMjesto: Zagreb

Organizator: The P.WorldInformacije: www.thepworld.com

11. - 13.03.2013. 2nd PAR International Leadership Conference - Međunarodna znanstveno-stručna konferencija iz područja leadershipaMjesto: Hotel Milenij, OpatijaOrganizator: Poslovna akademija RijekaInformacije: www.par-conference.com

12.03.2013. 9. Mystery shopping dan “Kvaliteta usluge u turizmu“Mjesto: Rovinj, Hotel LoneOrganizator: Heraklea d.o.o.Informacije: www.heraklea.hr

12. - 13.03.2013. Five Star Attitude by Linda PereiraMjesto: Zagreb, Hotel PalaceOrganizator: Koncept d.o.o.Informacije: www.concept-croatia.com

12. - 14.03.2013. 2nd Supply Chain Management ArenaMjesto: Zagreb, The Regent EsplanadeOrganizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

14. - 15.03.2013. Marketing KingdomMjesto: ZagrebOrganizator: P.WorldInformacije: www.thepworld.com

14. - 15.03.2013. HR DaysMjesto: Rovinj, Hotel LoneOrganizator: Moj.PosaoInformacije: www.hrdays.net

15. - 17.03.2013. Međunarodni sajam turizma PLACE2GOMjesto: Zagreb, Boćarski domOrganizator: Studio Damjana d.o.o.Informacije: www.place2go.org

20. - 22.03.2013. 9. Telekom ArenaMjesto: Zagreb, The Regent EsplanadeOrganizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

26.03.2013. 5. hrvatska konferencija o kontrolinguMjesto: Hotel Antunović, Zagrebačka avenija 100, ZagrebOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.


Poslovni kalendar

08. - 10.04.2013. HR Business ARENA 2013Mjesto: Beograd, SrbijaOrganizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

15. - 17.04.2013. Financial Industry Arena 2013Mjesto: Zagreb, The Regent EsplanadeOrganizator: InfoarenaInformacije: www.infoarena.hr

10. - 11.05.2013.6. HR Summit - Organizacijska (ne)pravednost: Ulo-ga HR-aMjesto: Le Meridien Lav, SplitOrganizator: www.posao.hrInformacije: www.hrsummit.hr

Seminari

01.03.2013.Organizacijski sustav nagrađivanja - Reward ManagementMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: dr.sc. Jasminka SamardžijaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

08.03.2013. Kako prepoznati i razumjeti računovodstvene manipu-lacijeMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Slaven Bošnjak CFAInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

20.03.2013.Efikasno upravljanje konfliktimaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: dr.sc. Jasminka SamardžijaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

28.03.2013. Promocija franšiznog poslovanja u HrvatskojMjesto: Centar za poduzetništvo, OsijekOrganizator: Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva u suradnji s Centrom za franšizu Centra za poduzetništvo Osijek i potporu Civil Society Small Grants Program-a Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih DržavaInformacije: + 385 1 2305 263, e-mail: [email protected]

18. i 19.04.2013.Strategija nastupa na društvenim mrežamaMjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: Sandra Bencun, Milica Cetinić, Ana Penović, Željko RihaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

Događanja

15.03.2013. Metronet BIZpartyZabavni program druženja poslovnih ljudiMjesto: TC Portanova, GBowling, OsijekPočetak: 21hUlaznica: vizitka

84 BIZdirekt � veljača 2013.

bizdirekt slavonija-i-baranja 50 veljaca 2013

Documents