bizdirekt zagreb 12 rujan 2008

7/26/2019 BIZdirekt Zagreb 12 Rujan 2008

1/41

tema broja

Upravljanje ljudskim resursimaposebni prilozi

tednja i ulaganjeGraditeljstvoAutomobiliPoslovni stil

intervju

Igor Medi}

prvi zagreba~ki besplatni gospodarski ~asopis broj 12, godina II, rujan 2008.


2/41

www.mirakul.hr

tema broja:

Upravljanje ljudskim resursima17

Na dana{njem trì{tu progresivne konkurencije od esencijalne

je va`nosti zaposliti visoko motivirane djelatnike potrebnih

znanja i vje{tina. Povrh toga, isti~e se i va`nost da se oni ukla-

paju u poslovnu kulturu i radno okruènje.

Uvodnik

BIZ vijesti

Reportaà

- 2. Me|unarodna konferencija Konkurentnopoduzetni{tvo zasnovano na znanju

Intervju mjeseca

- Igor Medi}, Direktor Poduzetni~kog inkubatora BIOS

5

6

8

10

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

-Nizozemska

Informatika

- Internet je opasan

Poslovni kalendar

14

74

77

33 tednja i ulaganje

49 graditeljstvo 67 poslovni stil

59 automobili

Sadràj


3/41

www.liderpress.hr

Uvodni

www.mirakul.h

Impressum:Glavni urednikKre{imir [imac

Izvr{ni urednikAnte Veki}

SuradniciMarija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domi-

ni}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Boris

Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Vedrana Toma{evi},

Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela ZboduljaKolumnistiprof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektoricaAleksandra Zrinu{i}

Gra~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Gra~ka urednicaMaja Homen

Zamjenik gra~ke uredniceIvan Ba{i}

FotograJelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

DirektoricaBojana Zabrdac

Marketing i prodajaDubravka Klepac, Slaven Klobu~ar, Eva Kurbanovi, marketingmirakul.hr

DistribucijaHrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

TisakARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradika, www.arca.hr

Naklada10.000 (6.000 zagrebako izdanje, 4.000 osjeko-baranjsko izdanje)

tovani,

Svjedoci smo burnih doga|aja u 2008., od strjelovitogporasta cijena nafte, nastavno s tim cijelim nizom po-vezanih doga|aja poput inacije, recesije koja je predvratima, a u mnogim dràvama ve} je i nastupila, teu kona~nici i poja~avanja krize na trì{tu kapitala. Po-duzetnike i managere, naravno, nitko ne pita, poslovnii prodajni planovi moraju se ispunjavati unato~ znat-no vi{im ulaznim tro{kovima. [to je uop}e dobro zapoduzetnike u ovoj godini? Te{ko pitanje, ali utjeha

je da ipak moèmo o~ekivati bolju 2009. koja }e brzodo}i. Na globalnom nivou nafta te{ko moè nastavitiprobijati rekordne cijene jer industrija to ne}e mo}ipratiti te }e aktivno po~eti traìti alternativne izvore iracionalizirati potro{nju - {to je pak dugoro~no velikaopasnost za sve naftne izvoznike koji su toga itekakosvjesni. Tako|er, te{ko je o~ekivati jo{ ve}e potrese nasvjetskom trì{tu kapitala koje je ipak presna`no da bi

si dopustilo daljnju eroziju i sigurno }e se stabilizirati unarednom razdoblju. A ono {to je za nas i pak najva`nijejest da je izborna godina iza nas. Ve}ina nepopularnihmjera se, dakako, odra|uje u prvoj godini mandata,ra~unaju}i na zaboravnost bira~a, i {to je za poduzet-nike jo{ va`nije, investicijski }e se ciklus normalno od-vijati, bez pauze koja traje nekoliko mjeseci u vrijemeizbora. [to ovim elim re}i? Strpite se, nemojte donosi-ti neracionalne odluke na temelju trenutnih okolnosti iosigurajte si dovoljno resursa za idu}u godinu. Sigurnone èlite tapkati u mjestu dok drugi grabe naprijed nainvesticijskom valu. Jedan od resursa kojeg denitivnotrebate imati idu}e godine su ljudi. Kvalitetni. Jer kadakrene poslovni zama{njak bez pravih ljudi na pravommjestu, va{i }e zup~anici svako malo preskakati. Onda

moète okretati brzo koliko ho}ete, no eljenu udalje-nost ne}ete prije}i. Pro{lo je godinu dana od na{e po-sljednje op{irne teme o ljudskim resursima i prikupilismo dovoljno materijala kako bismo vam i ovaj putukazali na brojne sitnice koje vam pa mo`da ne}espasiti glavu, ali nije ni daleko od toga. Kao mali poticajza razmi{ljanje i dublje ulaènje u tekst, izdvojit }u na-vedeni citat: Ne nagradite li dobre, svi }e postati lo{i,odnosno dobri }e vam oti}i. Ne kaznite li lo{e, svi }epostati prosje~ni, tj. lo{i. Boli koliko je istinito.

Ostale priloge ne}u posebno komentirati, istraìte ihsami i odaberite {to }ete pro~itati. Prilogom o {tedn-

ji i ulaganju nastojali smo dati osnovni pregled svihinvesticijskih mogu}nosti u slu~aju da vam je madracnabubrio od spremljene gotovine. Graditeljstvo je vrlointeresantno i aktualno, Marijana si je doista dala tru-

da te ukoliko vas to podru~je imalo zanima, svakakopro~itajte ~lanak od po~etka do kraja. Na kraju smo zamalo leèrnije teme odabrali aktualnosti iz svijeta au-tomobila te par modnih savjeta za sve koji nisu naviklikupovati modne ~asopise i pratiti emisije o modi. I sveto potpuno besplatno. Ali ne brinite. Svojim radom,ugledom i postignutim uspjesima zasluìli ste to.

Kreimir imac


4/41

Do sada je ova usluga na hrvatskom trì{tu bila nami-jenjena samo osiguranicima u sklopu putnog zdravst-venog osiguranja.

Informaciju ili savjet klijent moè zatraìti telefonski365 dana u godini, 24 sata dnevno ili osobno na jednom

od 70 Uniqa prodajnih mjesta u zemlji i inozemstvu.Pomo} }e pozivatelju biti pruèna na materinskom je-ziku, bez obzira nalazio se on u tom trenutku u zemljiili inozemstvu. Osnovno je pravilo ove usluge da osi-guranik samo jednim pozivom u Uniqin deùrni cen-tar dobije traènu pomo} ili informaciju. Nakon prvogpoziva, brigu preuzima Uniqa.

U kojim situacijama UNIQA Companion pomaè?- pomo} u ku}i ili usluge majstora u slu~ajevima hit-

nih intervencija- pomo} na cesti- informacije o turisti~kim destinacijama

- pravna asistencija- informacije o medicinskim ustanovama, deùrnomlije~niku, stomatologu ili veterinaru

- tehni~ka asistencija u slu~aju automobilske nezgode,procjena {tete, dostava rezervnih dijelova i popravakvozila

- informacije o restoranima i drugim uslu`nim djelat-nostima

Sve to klijenti Uniqe trebaju uiniti je upisati brojCompaniona u svoj mobilni telefon.

U organizaciji tvrtke SAP, 12. rujna je u Zagrebuzavr{ena dvodnevna me|unarodna konferencija SAPWorld Tour 08, koja se odvija u 60 gradova diljem svi-

jeta. Kroz dva dana konferencije, vi{e od 30 doma}ih istranih predava~a predstavilo je 50 klju~nih poslovnihi tehnolo{kih tema, dok je konferenciju pratilo vi{e odtisu}u sudionika.

Konferencija se odvijala pod motom Business at thespeed of change, a odabir naziva ne ~udi, s obzirom na

dana{nje brze i nagle promjene koje iziskuju snaànanga`man tvrtaka kako bi odràle protabilnost i op-stale na trì{tu. Igor Dropuli}, direktor SAP-a, istak-nuo je: Pred poslovanja tvrtaka nametnute su naglei brze promjene, na ~iju prilagodbu nisu svi pravo-vremeno spremni. Pripreme na promjene radi ostva-rivanja konkurentnosti i protabilnosti danas pred-stavljaju klju~nu strate{ku odrednicu koja odre|ujeuspjeh ili neuspjeh neke tvrtke. Stoga, svi sudioniciposlovnih procesa, od javnih dràvnih institucija doprivatnih poduzetnika i velikih tvrtaka, moraju bitisvjesni dono{enja pravodobnih odluka u kojima }e seiz promjena ostvariti uspje{niji rezultati.

Svi oni trebaju u trenutku podno{enja zahtjeva po-stojati i biti poslovno aktivni najmanje dvije godine(24 mjeseca).

Projekt se nancira iz zajma Me|unarodne banke zaobnovu i razvoj te Dràvnog prora~una RepublikeHrvatske. Visina darovnice pojedina~nom obrtu kre-tat }e se od najmanje HRK 40.000 do najvi{e HRK972.000, a iznosit }e 27 posto ukupne vrijednosti po-tprojekta.

Kriteriji odabira, visina bespovratnih sredstava i ostalerelevantne informacije detaljno su opisani u Smjer-nicama za podnositelje zahtjeva za 2008. godinu,referentni broj PMPOZ-2. Za vi{e informacija obra-tite se Ministarstvu regionalnog razvoja, {umarstva ivodnoga gospodarstva: www.mrrsvg.hr. Krajnji rok zaprimanje zahtjeva je 30. rujna 2008. godine.

Izvor: www.hkg.hr

Pu~ko otvoreno u~ili{te Akademija Petar Zrinskiod 7. do 20. srpnja pokrenulo je Dje~ji tjedanpoduzetni{tva. Cilj je programa bio edukativnimigrama razviti vje{tine i znanja o poduzetni{tvu, a za-datak je poticati poduzetni{tvo djece osnovno{kolskoguzrasta. Program su vodili profesori, treneri i dramskapedagoginja Ivana Marijan~i}. Kako je poduzetni~kakompetencija jedna od osam temeljnih kompetencijaEuropskog okvira za klju~ne kompetencije, nu`no jenjezino uvo|enje u cjelokupan obrazovni sustav, oso-bito u osnovne {kole.

Lenovo je 1. rujna 2008. godine predstavio cjelovitora~unalno rje{enje namijenjeno malim i srednjim po-duzetnicima koje uklju~uje novu SL seriju prijenosni-ka ThinkPad, softver te jedinstvene nove usluge. NovaSL serija ThinkPada uklju~uje tri prijenosnika SL300,SL400 i SL500, opremljenih najnovijom tehnologijomkao {to su brza broadband mogu}nost povezivanja upokretu, izvrstan izbor multimedije s mogu}no{}uBlu-Ray DVD playera na odabranim modelima, kao icrno svjetlucavo ku}i{te elegantnoga dizajna. Kako bira~unalno iskustvo u~inio jednostavnim i produktiv-nijim, Lenovo je kombinirao softver koji korisnicimapomaè u svim aspektima, od povrata izgubljenih po-dataka do pojednostavljivanja pristupa Internetu s no-vim paketom usluga koji uklju~uju online data backupkao i trenuta~ne popravke uklju~ene u jamstveni list.Broj malih poduzetnika korisnika dramati~no se pove}ava. Prema predvi|anjima IDC-a za 2009. godinu,sektor malih poduzetnika obuhvatit }e 31 posto ukup-nog trì{ta ra~unala, uklju~uju}i i ultra laka ra~unala,dok }e do 2011. godine narasti na 76,6 milijuna. Rastprodaje ra~unala u ovome sektoru nadma{uje rast tra-dicionalnih velikih korisnika. IDC predvi|a da }e uSAD-u sektor malih poduzetnika rasti sa 7,5 milijunaprijenosnika u 2007. godini na 11,6 milijuna prijeno-

snika u 2011. godini.

Uniqa odnedavno svojim klijentima nudi besplatnuuslugu asistencije u zemlji i inozemstvu - UNIQACompanion. Radi se o pruànju pomo}i davanjeminformacija iz raznih podru~ja ìvota, od svakodnev-nih servisnih informacija, preko informacija vezanihuz putovanja, zdravlje, ku}anstvo, life style do savjetapravne prirode.

Uz ~este nagrade hrvatskom dizajnu, i hrvatski bran-

ding projekti dokazuju svoju vrijednost ameri~kiReBrand 100 uvrstio je Brandoctorov brand one2playme|u najbolje rebrandinge na svijetu.

ReBrand 100 dodjeljuje najve}a priznanja za brand re-building i redizajn i jedini je program nagra|ivanja ta -kve vrste na svijetu. Nagra|eni su radovi razvrstani u~etiri razine kategorije priznanja: najbolji na natje~aju(Best of Awards), odlikovni (Distinction), vrijedni(Merit) i primjetni (Notable).

Brandoctorov brand one2play uvr{ten je u kategori-ju Distinction s jo{ osam svjetskih tvrtaka, a time jenadma{io rebrandinge za velika svjetska imena, kao{to su GlaxoSmithKline, Delta Airlines, Intel Corpora-tion i Novartis International.

Ministarstvo regionalnog razvoja, {umarstva i vodno-ga gospodarstva objavilo je 11. kolovoza 2008. godine

javni poziv za podno{enje zahtjeva za dodjelu bespo-vratnih sredstava iz programa Projekta socijalnog i go-

spodarskog oporavka (PSGO) za podru~ja od posebnedràvne skrbi.

Cilj je Projekta pove}anje socijalne kohezije te go-spodarski oporavak podru~ja posebne dràvne skrbiu ratom pogo|enim ùpanijama. Sredstva su nami-

jenjena malim poduze }ima, obrtima i zadrugama usljede}im ùpanijama: Bjelovarsko-bilogorska, Brod-sko-posavska, Dubrova~ko-neretvanska, Karlova~ka,Li~ko-senjska, Osje~ko-baranjska, Poè{ko-slavonska,Sisa~ko-moslava~ka, Splitsko-dalmatinska, [ibensko-kninska, Viroviti~ko-podravska, Vukovarsko-srijemskai Zadarska.

Z vijesti

Svjetska rebranding nagrada hrvatskoj agenciji

Brandoctor

Dje~ji tjedan poduzetni{tva

UNIQA Companion - Od pravnog savjeta do

dostave cvije}a

BIZ vijest

Uspjeh konferencije SAP World Tour 08

Potpore obrtima, malim poduze}ima i zadrugama

na podru~ju posebne dràvne skrbi

Lenovo predstavio cjelovito ra~unalno rje{enje

namijenjeno malim poduzetnicima

www.mirakul.h


5/41

Ono {to mi elimo jeojiti ljude koji imajue, s onima koji ima-poduzetni~ki duh i s

ma koji imaju novce.Ako bismo to uspjelinapraviti, onda je tomisao ove konferen-cije, nagla{ava Igor

Medi}.

eportaa

Osijeka, najavio je da }e 3. me|unarodna konferencijaidu}e godine biti na jo{ vi{oj razini i prerasti u tradi-cionalno okupljanje poduzetnika u Osijeku.

@upan Kre{imir Bubalo, kao osobni izaslanik predsjed-nika RH Stjepana Mesi}a, naglasio je da su znanje ipoduzetni{tvo potrebni za ujedna~avanje regionalnograzvoja u Hrvatskoj.

-Osje~ko-baranjska ùpanija biljeì pozitivne makro-ekonomske pokazatelje, rast poduzetni~ke aktivnosti irazvoj gospodarskih zona - istaknuo je ùpan Bubalo,podsjetiv{i da je osje~ki Bios, progla{en za najboljipoduzetni~ki inkubator u Hrvatskoj u 2007. godini,me|u prvima privukao sredstva pretpristupnih fondo-va Europske unije.

Osijek sredi{te regijeKonferenciji je cilj okupiti poduzetnike, potporne in-

stitucije, lokalnu samoupravu i znanstvenike, te krozspajanje ovih ~imbenika djelovati u pravcu razvijan-ja malog i srednjeg poduzetni{tva. Visoki pokroviteljKonferencije je predsjednik Republike Hrvatske, Stje-pan Mesi}. Generalni sponzori su Grad Osijek, @upa-nija osje~ko-baranjska te Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetni{tva Republike Hrvatske. U Gradskom

je poglav arstvu Grada Osijeka odràn i sve~ani pri-jam za grado na~elnike, na~elnike i druge predstavni-ke lokalne samouprave iz Bosne i Hercegovine, CrneGore, Srbije, Slovenije i Hrvatske. Pozdraviv{i sudio-nike konferencije, gradona~elnik Gordan Matkovi}te dogradona~elnik Ivan Vrdoljak istaknuli su zna~ajgospodarskog povezivanja lokalne uprave i samou-prave, osobito na projektima regionalne gospodarskesuradnje. Posebno je nagla{eno da je Osijek bio i bit }esredi{te slavonske regije.

Progresivni razvoj kroz globalno trì{te-Ono {to mi èlimo je spojiti ljude koji imaju ideje, sonima koji imaju poduzetni~ki duh i s onima koji ima-

ju novce. Ako bismo to uspjeli napraviti, o nda je tosmisao ove konferencije- nagla{ava Igor Medi}.

Konferencija je u dva dana svojega trajanja ponu-

dila pregr{t programa i zanimljivih tema za malei srednje poduzetnike, inovatore, razvojne centre,poduzetni~ki potporne institucije, lokalnu samoupravute poduzetni~ke inkubatore. Teme koje su poticale naraspravu te na promi{ljanje bile su vezane uz aktualneprojekte poticanja razvoja poduzetni~ke konkurentno-sti, predstavljeni su uspje{ni poduzetnici i njihoviprojekti, govorilo se o transferu znanja u poduzetni~keprojekte te o lokalnoj samoupravi i njezinoj uspje{nojsuradnji s poduzetnicima. Prikupljene su korisne in-formacije koje }e nedvojbeno pomo}i kako bi se lokal-no gospodarstvo progresivno razvijalo kroz globalnotrì{te.

www.mirakul.h

Reporta

Od 4. do 6. rujna 2008. godine Osijek je bio doma}in2. me|unarodne konferencije nazvane Konkurentnopoduzetni{tvo zasnovano na znanju, u organizacijiPoduzetni~kog inkubatora Bios, a pod generalnim

pokroviteljstvom Grada Osijeka. Na konferenciji je su-djelovalo oko 150 sudionika iz osam zemalja, a preda-vanja i radionice za poduzetnike dràlo je 25 predava~aiz Velike Britanije, Engleske, Slovenije, Bosne i Her-cegovine, Srbije, Makedonije, Crne Gore i Hrvatske.Pozdravne govore na otvorenju konferencije odràlisu predstavnici Grada, @upanije, Ministarstva gospo-darstva, rada i poduzetni{tva, HAMAG-a, BICRO-a teorganizatori konferencije.

Poticanje poduzetni{tva- Cilj je konferencije razmjena znanja i iskustava,pozitivnih i negativnih, na konkretnim primjerima

iz prakse u pojedinim sredinama - istaknuo je IgorMedi}, direktor Biosa, na otvorenju konferencijeu Hotelu Osijek. Tihana Kralji}, ravnateljica Upraveza malo gospodarstvo pri Ministarstvu gospodarstva,

rada i poduzetni{tva, naglasila je da je Vlada donijela~etverogodi{nji program poticanja poduzetni{tva koji

jam~i kontinuitet u provedbi mjera.

-Poti~emo i sunanciramo razvoj poduzetni~kih cen-tara i inkubatora jer najizravnije komuniciraju s po-duzetnicima - rekla je Tihana Kralji}, najaviv{i Mi-nistarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva kaonositelja projekta za osnivanje regionalnog centra zapoduzetni~ko u~enje za isto~nu Europu, ~ije }e sjedi{tebiti u Hrvatskoj. Izraziv{i osobni stav da poslovni ipoliti~ki management nisu dorasli svim gospodarskimizazovima, Ivan Vrdoljak, zamjenik gradona~elnika

Konferenciji je cilj okupiti poduzetnike, potporne institucije, lokalnu samoupravu iznanstvenike, te kroz spajanje ovih ~imbenika djelovati u pravcu razvijanja malog isrednjeg poduzetni{tva.

Pripremio: Kre{imir imac

Preuzimanje modela elektronske uprave od In|ije

Goran Je{i}, predsjednik Op}ine In|ija u Vojvodini, Osje~anima je predstamodel funkcioniranja elektronske uprave u tom gradu. Rije~ je o prvom korkoji }e osje~ka gradska uprava poduzeti kako bi preslikala model funkcioranja elektronske uprave kojeg su primijenili In|ijci, s ciljem upoznavanja govih prednosti i nedostataka. Ta je op}ina poznata kao najuspje{nija u Srbijprivla~enju stranih ulaganja. Ukupno uloènih 300 milijuna eura svrstali su pnekoliko mjeseci In|iju na 18. mj esto najzanimljivijih investicijskih destinaciEuropi po uglednom Financial Timesu. Za to je dobrim dijelom bio zasluàvrlo uspje{an model elektronske gradske uprave. U kojom je mjeri takva op}in

organizacija promijenila sliku In|ije, govori podatak da se ukupna razina izravinozemnih ulaganja (FDI) procjenjuje na 300 milijuna eura te da je mjerenoglavi stanovnika najvi{a u Srbiji. Do sada je op}insko poglavarstvo ta rje{enudilo na prijateljskim temeljima, ali se pokazalo da od toga nije bilo gotovokakve koristi, jer nije bilo primjene. Sam Je{i} kaè da je kroz In|iju pro{lo vi{e

200 delegacija. Od rujna ove godine op}inski IT-odjel bit }e pretvoren u Agenza informati~ke tehnologije. Ve}inski vlasnik agencije bit }e lokalna samoupraZadatak }e joj biti da puni op}inski prora~un, ali }e biti potpuno otvorena i pre

drugim naru~iteljima i u potpunosti }e poslovati na komercijalnim osnovama

Igor Medi}, direktor BIOS-a i Ivan Vrdoljdogradona~elnik Osije

Odràna 2. Me|unarodna konferencijapod nazivom Konkurentno poduzetni{tvozasnovano na znanju


6/41

Svake godine sve vi{e napredujemo

tervju mjeseca

Cilj institucija za razvijanje poduzetni{tva trebao bi biti pretvaranje mladih ljudi uuspje{ne poduzetnike.

Razgovarao: Kre{imir [imac

Kako ste se odlu~ili za poduzetni{tvo kao svojubran{u? Jeste li odmalena imali takvih sklonosti ili je to

bila impulzivna odluka?Sve je po~elo kao moja èlja da pokaèm roditeljima damogu samostalno zaraditi novac. Prvi posao zapo~eosam kada sam imao 12 godina. Radilo se o izradi po-sjetnica koje su bile plasticirane ali bez kori{tenja pla -stikatora. Prozirna ljepljiva traka (selotejp) i vrijedneruke mojih djelatnika (njih 5-tero od oko 10-takgodina) glumile su sosticirani stroj za plasticiranje.

Klju~ni klijenti su mi bili cvje}ari jer su oni na takavna~in ozna~avali svoje cvije}e. Moglo bi se re}i da samtada shvatio smisao poduzetni~kog poduhvata - inova-tivna ideja, kvalitetno kori{tenje dostupnih resursa ipotra`nja na trì{tu. U srednjo{kolskim i fakultetskimgodinama sam radio razne poslove a najva`niji je biovo|enje slu`be naplate potraìvanja za 8.000 klijena-ta jednog osje~kog poduze}a uz intenzivno kori{tenjekompjutora i specijaliziranog software-a koji jeza mene napisao moj dana{nji punac. Nakon togasam 6 godina vodio poduze}e koje se bavi vanjskimogla{avanjem a ~iji je suvlasnik moj otac. To ìvotnoiskustvo se ne moè platiti novcem (tj. neprocjenjivo

je ;-) ). Radio sam kratko u Velikoj Britaniji i vodiosvoje poduze}e za digitalni tisak velikog formata (su-radnja s Izraelskim partnerom). Bio je dovoljan jedantelefonski poziv profesorice Slavice Singer i vratio samse u Osijek na mjesto direktora BIOS-a.

Koliko Vam ranije iskustvo te {kolovanje u inozemst-

vu pomaè u svakodnevnim izazovima koje vam nudi

mjesto direktora poduzetni~kog inkubatora BIOS, kojije 2007. godine bio progla{en najboljim poduzetni~kim

inkubatorom u Hrvatskoj?Obi~no nedovoljno slu{amo svoje roditelje kada nam

kaù da je va`no kontinuirano u~iti i stjecati iskustvaali to su upravo klju~ni elementi za napredovanje u bilokojoj vrsti posla. Moje najve}e ìvotno iskustvo, odno-sno spoznaja dru{tva u kojem ìvimo, bilo je sluènjehrvatske vojske, pa tek onda {kolovanje u Americi, Ve-likoj Britaniji, Poslijediplomski studij Poduzetni{tvo uOsijeku. To govorim prvenstveno zbog toga {to vrlo~esto odrastamo u zatvorenim dru{tvenim sredina-ma i nemamo mogu}nosti dovoljno upoznati sve lju-de oko nas i njihove speci~nosti, preferencije i èlje.Upravo je to tajna uspje{nih poduzetnika - prepoznati{to trì{te stvarno èli a ne nuditi ono {to mi znamoproizvesti.

www.mirakul.h

Intervju mjeseca

Najva`nije je da trì{èli va{ proizvod ili d}e ga u budu}nostièljeti.

@ivotno iskustvo, {kolovanje u inozemstvu, sluènjekompjutorom i engleski jezik bili su od presudneva`nosti za moje poslovno napredovanje. Usudio bihse re}i da je ono i va`nije od formalnog obrazovan-

ja. Jedan od dodatnih primjera je i iskustvo ste~eno uAIESEC-u (studenskoj udruzi Ekonomskog fakulteta)koje mi je omogu}ilo rani kontakt s poslovnim svi-

jetom te stjecanje samopouzdanja. Obi~no se kaè dadirektori inkubatora moraju biti osobe koje su èljnedokazivanja, koje vole ono {to rade i koje se poisto-vje}uju sa svojim klijentima (stanarima inkubatora).Ja smatram da je ova nagrada plod uzlaznog trenda uradu Poduzetni~kog inkubatora BIOS - koji }e u na-rednom razdoblju biti puno kvalitetniji (tehnolo{kiodjel, ICT klaster, One-stop-shop, ...).

Pored zahtjevnog posla direktora nalazite vreme-na i za predavanja na Poslijediplomskom studiju

Poduzetni{tvo te u poslovnom u~ili{tu Experta u

Zagrebu. Kako uspijevate prenijeti svoje znanje iiskustvo budu}im poduzetnicima?Uz Poslijediplomski studij Poduzetni{tvo u Osijekuveè me posebna veza - zavr{io sam ga 2004. godine,stekao mno{tvo prijatelja s kojima i danas radim, dobiosam prakti~na znanja koja su mi va`nija od teorije aujedno mi pruà mogu}nost stvaranja novih poslov-nih kontakata i prijateljstava. Zapravo ja ne predajem,nego prepri~avam ono {to svakodnevno proìvljavams poduzetnicima i na taj na~in studentima pribliàvampoduzetni~ku stvarnost. Vjerojatno je to jedan odrazloga {to me je ravnatelj Experte - gospodin Ropu{angaìrao da predajem Gerila market ing.

Smatrate li da je problem mladih poduzetnika nedo-statak financijskih sredstava, nekreativnost odnosnonedostatak originalnih poslovnih ideja, ili ne{to tre}e?Ne bih rekao da je to problem mladih, vi{e je to pro-blem {ire dru{tvene zajednice a mladi u ve}ini pred-stavljaju upravo kreativne i originalne osobe. Ciljpotpornih institucija za razvijanje poduzetni{tva jepretvaranje tih mladih ljudi u uspje{ne poduzetnike.Ali samo onih koji imaju anitete i èlju da promijenesvoj na~in ìvota i da rade vi{e, uz ne{to ve}i rizik aliuz znatno ve}i uìtak. Slaèm se da je klju~na original-

nost ali po`rtvovnost i ne{to sredstava moè ponekadnadoknaditi originalnost poslovnih ideja. Po meni jenajva`nije da trì{te èli va{ proizvod ili da }e u skorojbudu}nosti èljeti - bilo da se radi o va{em utjecaju nanjih (marketing) ili trì{nim trendovima.

Op}epoznato je da Hrvatska nedovoljno iskori{tava

novac iz pretpristupnih fondova Europske unije. Za{toje tomu tako?Prije svega {to nema dovoljno dobrih projekata i ljudikoji }e ih provoditi. Hrvatska ministarstva su sve bo-lje opremljena ljudstvom ali mi{ljenja sam da treba jo{vi{e uloìti u obrazovanje kadrova za pisanje kvalitet-

nih projekata ali jednako tako {ira zajednica mora bitisvjesna mogu}nosti koje nam pruàju predpristupnifondovi EU.

Smatrate li da su kriteriji za ocjenjivanje projekata pre-strogi ili da zapravo nismo dovoljno pripremljeni za

iskori{tavanje ponu|enog novca?Kriteriji jesu strogi (u na{em slu~aju od vi{e od 100projekata odobreno je 7) ali mislim da je to sasvim uredu kada vam netko poklanja novac za va{e razvoj-ne projekte. Oni prije svega moraju biti sigurni da vinapisani projekt moète pretvoriti u realnost, jer akonakon {to vam daju novac oni s vama imaju problemi vi ne moète ispuniti svoj dio projekta oni (resornoministarstvo i EU) imaju neuspje{an projekt. Mislimda je sve u raspisanim projektima denirano - trebasamo sve prou~iti i pripremiti dokumentaciju sukladnoprocedurama. Naravno odli~no poznavanje nekog od

jezika EU je klju~no - najbolje engleskog.

S razlogom se moète pohvaliti s odobrenih 925.000eura za projekt izgradnje tre}e hale Poduzetni~kog in-kubatora BIOS. Kakva su Va{a iskustva?O tome smo ve} dosta govorili, ali ako vam samokaèm da je proces osmi{ljavanja, na{eg educiranja,prijavljivanja projekta na CARDS 2004, pa PHARE2005, odobrenja i potpisivanja ugovora trajao gotovo4 godine - onda moète zaklju~iti koliko su djelatniciBIOS-a vezani uz svoj projekt izgradnje tehnolo{kogodjela. Gotovo da ne pro|e dan a da nismo u rj e{avanjuproblematike vezane uz provo|enje projekta. Svi seslaèmo da je lak{e bilo napisati projekt i dobiti nov-ce za njega nego ga provoditi sukladno pravilima EU.Problem je i {to poduze}a koja pobijede na na{imnatje~ajima nisu pripremljena za rad s E U projektima.Strani jezike je za neke veliki i nepremostivi problem.

Budu}i da se radi o ve}oj koli~ini bespovratnih sred -stava, na koji je na~in uvjetovano njihovo tro{enje?Zna se to~no gdje ide svaki euro, a ako potro{imo man-

je - vra}amo EU ali ako potro{imo vi{e - sami pla}amo. Svaki pojedina~ni natje~aj {aljemo na odobravan-

je, imamo redovite inspekcije od strane EU a u stalnomsmo e-mail kontaktu sa svima koji su odgovorni za

provo|enje projekta. Uglavnom su to vrlo brze reakci-je ali ponekad za malo kompliciranija pitanja ~ekamo inekoliko dana.

Za kada se predvi|a kraj izgradnje nove poduzetni~kehale BIOS-a, koja je dva puta ve}a od dviju postoje}ih hala?Klju~no je da cijeli projekt u koji je pored izgradnje2000 m2 tehnolo{kog odjela - on bude i opremljennamje{tajem, tehni~kom opremom i da kreiramo edu-kativne programe za na{e budu}e stanare. Krajnji rokza provedbu projekta je sije~anj 2009. godine ali postojimala mogu}nost da taj rok i produìmo.

Igor Medi} 2004. godine magistrirao je na Ekonom-skom fakultetu u Osijeku - Poslijediplomski studijPoduzetni{tvo. Direktor je Poduzetni~kog inkubato-ra BIOS od 2002. godine. Prije dolaska u BIOS vodio

je marketin{ku agenciju i privatnu tvrtku za vanjskoogla{avanje. Ovla{teni je predava~ Me|unarodneorganizacije rada, konzultant nizozemske organiza-cije SPARK za Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu teCrnu Goru i konzultant UNDP-a - razvojne agencijeu Hrvatskoj. Tako|er je predava~ je na Poslijediplom-

skom studiju Poduzetni{tvo Ekonomskog fakultetau Osijeku - kolegij Prepoznavanje poslovnih prili-ka, na poslovnom u~ili{tu Experta Zagreb - kolegiji:Osnove marketinga, Gerila marketing i Brandmanagement te u Centru za poduzetni{tvo Osijek -projekt Rast i razvoj va{eg poduze}a. Projekt mana-ger je EU PHARE 2005. projekta Razvoj poduzetni~keinfrastrukture (1,5 mil. eura), stru~ni je savjetnikLuke Bar - Crna Gora za EU projekte, trenutno provo-di EU edukacijski projekt za Grad Pakrac i 20 poduzet-nika. Dojmljivo, zar ne? Nedavno odobrenih 925.000eura za projekt izgradnje tree hale Poduzetnikoginkubatora BIOS bio je dodatan poticaj za intervju sIgorom o dosadanjem radnom iskustvu i planovimaza budunost.

Igor Medi}, direktor Poduzetni~kog inkubatora BIOS

Nedavno odobrenih000 eura za projektzgradnje tre}e hale

duzetni~kog inkuba-ra BIOS bio je doda-poticaj za intervju srom o dosada{njemdnom iskustvu i pla-ovima za budu}nost.


7/41

Konkretnouzetni{tvo zasnovana znanju osnovni

e motiv ovogodi{njekonferencije.

tervju mjeseca

Nedavno ste proveli istaìvanje o poduzetni~kim in-kubatorima na podru~ju Republike Hrvatske. Jeste li

zadovoljni dobivenim rezultatima? Bliì li se vrijeme

kada }e se inkubatori financirati bez potpore dràve i

lokalnih vlasti?Mi navedeno istraìvanje provodimo od 2006. godi-ne i svake godine su rezultati sve bolji. Mislim da jenegativno {to oni nemaju jo{ brì uzlazni trend alipribliàvanjem Hrvatske EU-u to }e biti neminov-no jer je potpora razvoju poduzetni~kih inkubatora itehnolo{kih parkova ne{to ~ega se EU ne}e tako brzoodre}i. Mogu}e je da }e se inkubatori nancirati bezdirektne potpore dràve i lokalnih vlasti ali uz prisut-nost EU za konkretne projekte i za ~iju u~inkovitostmora odgovarati uprava inkubatora/tehnolo{kog par-ka.

U organizaciji Poduzetni~kog inkubatora BIOS, a podpokroviteljstvom Grada Osijeka, od 4. do 6. rujna

odràna je 2. me|unarodna konferencija pod nazivomKonkurentno poduzetni{tvo zasnovano za znanju.

Kakvi su Va{i dojmovi?Svake godine sve vi{e napredujemo je osnovnidojam. Ove godine spojili smo poduzetnike, potporneinstitucije, lokalnu samoupravu i znanstvenike. Poseb-no nam je drago da smo imali vi{e od 150 sudionikaiz 8 zemalja, 26 predava~a i predstavnika 13 lokalnihsamouprava (Maribor, Pakrac, Lipik, Valpovo, Osijek,Zenica, Tuzla, Subotica, Novi Sad, In|ija, Kragujevac,Danilovgrad i Bar) od ~ega 6 gradona~elnika. Naziv

konferencije Konkurentno poduzetni{tvo zasnovanona znanju bio je osnovni motiv ovogodi{nje konfe-rencije a diskusije koje su uslijedile nakon predavanjabile su vrlo kvalitetne uz snaàn dijalog izme|u svihdionika.

Koje atribute treba posjedovati uspje{an poduzetnik?

[to biste savjetovali poduzetnicima koji prvi put kre}uu poduzetni~ku avanturu?Promatrajte svijet oko sebe, uo~ite ono {to drugi podu-zetnici rade dobro, uo~ite ono {to nedostaje na trì{tu,razgovarajte s potencijalnim klijentima, zadovoljitepotrebe va{eg ciljnog trì{ta, educirajte se, putujte iistraùjte, budite samokriti~ni prema sebi i svojimposlovnim idejama, budite sposobni da podnesete ri-zik poduzetni~kog poduhvata, radite znatno vi{e od 8sati dnevno, druìte se sa {to ve}im brojem ljudi i u~iteod njih, zadajte si ciljeve i rokove do kada ih moratedosti}i - ako to ne uspijete razmislite o prestanku po-

slovanja.

Pored svih svojih obveza, nalazite li slobodnoga vre-mena? [to Vas ~ini sretnim, osim bavljenja poslomkoji volite?Najvi{e sam sretan kada sam sa svojom obitelji a igran-

je s mojim ~etverogodi{njim sinom Vitom je najboljaterapija za opu{tanje. Igram tenis (zovu me prvakomènske lige iako to ve} duè vrijeme nisam), kartambelu s prijateljima, volim skijati i jedriti a u zadnje vri-

jeme i tr~ati na orbitrack-u.


8/41

www.mirakul.h

Nizozemska - na ~vrstom putu udigitalno dobaU 2003. godini oko 83% nizozemskih tvrtaka koristilo je Internet. Ve} 2000. godi-ne internetska prodaja procijenjena je na 3 mili jarde EUR. U pro{loj godini 62%stanovni{tva koristilo je Internet, {to je jedan od najvi{ih postotaka kori{tenjaInterneta u svijetu.

Nizozemska je mala zemlja koja krije mnoge zanimlji-vosti: od klompi koje su se prvo po~ele proizvoditi u tojzemlji, velikih polja tulipana, vjetrenja~a koje su se ko-ristile za stvaranje energije davnih godina, te do pozna-

tog Haag-a, gdje je smje{tena nizozemska Vlada i upra-va. Nizozemska je otvorena i me|unarodno orijentiranazemlja, ~emu je razlog njezin zemljopisni smje{taj. la-nica je brojnih organizacija, poput EU, WTO, WB, IMF,te OECD. Moè se pohvaliti visokim stupanjem razvi-

jenosti i u~inkovitosti trì{nih institucija.

Me|unarodna trgovina ono je {to nizozemsko gospo-darstvo ~ini jednim od najja~ih u Europi, ali istovre-meno i osjetljivim na fluktuacije na me|unarodnomtrì{tu. U odnosu na osamdesete godine pro{loga stolje}a kada je Nizozemska bila na glasu kao dràva socijalnogblagostanja, postupno je srezala javnu potro{nju koja je

bila dosegla ~ak 61% BDP-a, smanjila prosje~ne pla}e itime ponovno podigla konkurentnost svoga gospodarst-va kroz povezivanje znanosti i poduzetni{tva (know-ledge-based economy), te stvaranje jo{ privla~nijeg

poduzetni~kog i ulaga~kog ozra~ja.

Struktura gospodarstvaIako se zna~aj i udjel poljoprivrede u ukupnoj gospo-darskoj djelatnosti Nizozemske konstantno smanjuje(ne{to vi{e od 2% BDP-a), taj sektor djelatnosti jo{

je uvijek vaàn. To se po sebice ogleda u izvozu jer jeNizozemska jedan od najve}ih izvoznika mlijeka imlije~nih proizvoda, mesa, cvije}a i sjemenske robe.Izvozi se vi{e od 60% poljoprivredne proizvodnje, audio poljoprivrednih proizvoda (ne ra~unaju}i duhani pi}a) u ukupnom nizozemskom izvozu je ~ak 12,3%,dakle {est puta vi{e od udjela u BDP-u. Ribarstvo jo{

uvijek igra va`nu ulogu u gospodarstvu. Njezin ulovribe jedan je od najve}ih u EU.

Najva`nije industrijske grane su prerada hra-ne te proizvodnja pi}a i duhana (23% industrijskeproizvodnje), bazi~na kemijska industrija uklju~uju}igumene i proizvode od plastike (21%), papir i papir-nata galanterija (8,8%) metalna industrija (10,2%)i proizvodnja strojeva (9,6%). Me|u industrijamakoje ostvaruju visok rast u novije vrijeme isti~u seelektroni~ka industrija i proizvodnja mikro~ipova, far-maceutska industrija te bio-inènjering i proizvodnjamedicinske opreme. Nedostatak sirovina i prirodnihresursa opredijelili su nizozemsko gospodarstvo narazvoj prera|iva~ke industrije koja je jako ovisna ouvozu reprodukcijskog materijala. Me|unarodna ori-

jentacija pogod ovala je razvoju takvih g ospodarskihdivova kao {to su poznate multinacionalne kompanijeRoyal Dutch Shell, Unilever, Philips i Heineken.

Uslu`ne djelatnosti u Nizozemskoj su turizam i ugo-stiteljstvo, trgovina i transport, nancijske i informaci-

jske usluge, te zdravstvene usluge s ukupnim udjelomdo oko 21% BDP-a. Nizozemska ima nekoliko vode}ihmaloprodajnih lanaca me|u kojima su najve}i AlbertHein Konmar i C 1000.

Kvaliteta prometne mreè u Nizozemskoj izvanred-na je, ~ak i u usporedbi sa zapadnim standardima.Me|utim, ni Nizozemska nije imuna na problemeprometnih zagu{enja, pa se u tom segmentu planira-

ju velika ulaganja. U sljede}im godinama (do 2010.)Vlada planira uloìti 73 milijarde EUR u pobolj{anjeprometne infrastrukture (ceste, èljeznice, zra~ne imorske luke).

Pie: Helena arapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Nizozemsko trì{te telekomunikacija procijenjeno jena oko 9,6 milijarda USD u 2002. godini, {to je iznosi-lo 2,3% BDP-a. U mobilnoj telefoniji, Nizozemska jeme|u {est najve}ih trì{ta zapadne Europe s pet mo-bilnih operatera. U 2003. godini oko 83% nizozemskihtvrtaka koristilo j e Internet. Ve} 2000. godine internet-ska prodaja procijenjena je na 3 milijarde EUR. Vladaima za cilj osigurati pristup Internetu svim gra|animai to stimulira promid`benim kampanjama, obrazovnimprojektima za male tvrtke, osiguravanjem pristupaInternetu u {kolama, knji`nicama te Vladinim usta-novama i organizacijama. Svi ti napori rezultirali sutime da je u pro{loj godini 62% stanovni{tva koristiloInternet, {to je jedan od najvi{ih postotaka kori{tenjaInterneta u svijetu.

Suradnja Hrvatske i NizozemskePorast interesa nizozemskih poslovnih ljudi za suradn-

ju s Hrvatskom evidentan je otkako je Hrvatska dobilastatus kandidata za pristup EU. Potencijalni su se nizo-

odi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Poslovni obi~aji

Kod poslovnih se partnera prije svega cijeni to~ nost, ozbiljan pristup i visoki spanj pouzdanosti kada su u pitanju ugovorena kvaliteta, cijena i rokovi isporuU poslovnoj komunikaciji preporu~ljiva je umjerenost, bez prevelike, a posno ne nagle familijarnosti, a s druge strane, nepoèljan je i kruti formalizamopho|enju. Potrebno je na}i pravu mjeru, primjerenu zapadnoeuropskim civicijskim i poslovnim standardima. Osobni kontakti imaju iznimnu va`nost i puje lak{e dogovoriti posao s poznatim partnerima s ve} izgra|enim me|usobpovjerenjem.

Vane adrese:

Korisni linkovi:Ministarstvo vanjskihposlovawww.minbuza.nl/engli

Ministarstvo gospodars

www.minez.nl

Nizozemska agencija zstrana ulaganjawww.nfa.co.uk/www.

nfa.nl

Nizozemski turisti~ki u informacije o zemljiwww.holland.com

Regionalne gospodarsk

komorewww.kvk.nl

VELEPOSLANSTVO KRALJEVINE

NIZOZEMSKE U HRVATSKOJ

Medve{~ak 56, Zagreb,

Hrvatska

Tel: 01 46 42 200

http://www.netherlandsembassy.hr

nlgovzagzg.htnet.hr

e informacije

iv:evina Nizozemska

vni grad:sterdami{te Vlade:gr{ina:26 km2ovni{tvo:milijunabeni jezik:zemskita:

R

Robna razmjena s Hrvatskom

I zvoz RH u Ni zo zems ku (200 7. ) U vo z RH iz Ni zo zems ke (200 7. )

Brodovi, ~amci 11% Lijekovi 9%

Obu}a 8% Biljne sirove tvari %

Drvo 8%Cestovna motornavozila

5%

Kotlovi za vodenu idrugu paru 7% Meso 5%

Aluminij 6% @ive ivotinje 4%

UKUPNI IZVOZ 126,2 mil. USD UKUPNI UVOZ 441,7 mil. USD

Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Rotterdam


9/41

zemski uvoznici u 2007. godini raspitivali za mogu}edobavlja~e ru~nih alata, strojeva i opreme za industrijunafte i plina, dijelova za eljezni~ka vozila, kerami~kogposu|a, sportske odje}e te drvene gra|e iz Hrvatske.Realno je pretpostaviti da bi u tim sektorima mogao

biti oja~an hrvatski izvoz u Nizozemsku, pod pretpo-stavkom da bi ponu|eni proizvodi bili konkurentni ci-jenom, standardom i kvalitetom. U vezi s privla~enjeminvesticija u Hrvatsku, podatci nizozemskog Mini-starstva gospodarstva ukazuju na to da njihovi go-spodarstvenici najvi{e interesa pokazuju za ulaganja uturisti~kom sektoru. Zainteresirani su za preuzimanjehotela, za gradnju novih kapaciteta, uklju~uju}i tere-ne za golf i marine, kao i za {irok spektar aktivnosti

vezanih za sektor usluga, od zdravstvenog turizma domanagementa u podru~jima koja ~ine prirodno ili po -vijesno naslije|e.

Ulaganja u Nizozemsku

Otvorenost nizozemskog gospodarstva ogleda se istotako i u sposobnosti privla~enja stranih ulaganja. Po-voljni porezni tretman doveo je do pravog boomaizravnih stranih ulaganja (prije svega multinacional-nih kompanija poput Dow Chemical-a, Polaroid-a,Esso-a, Fuji-a, Nissan-a i dr.) s prosjekom od gotovo42 milijarde EUR izravnih stranih ulaganja godi{nje.Nizozemska je na osobit na~in orijentirana name|unarodnu suradnju, {to se ogleda i u veoma libe-ralnom stavu kada su u pitanju strana ulaganja. Nemazakonskih zabrana za direktna strana ulaganja. Ula-ganja u Nizozemsku zna~ajno su smanjena u nekolikoposljednjih godina, ~emu je razlog pad prekograni~nihakvizicija i ulaganja, te povrat ulaganja od strane ve-likih ameri~kih multinacionalnih kompanija. U 2005.godini ukupan iznos stranih izravnih ulaganja iznosio

je 506 milijuna EUR, {to je najvi{e bilo iz S AD-a teJapana. Najvi{e se ulagalo u informati~ku tehnologiju,sportske objekte, medicinsku opremu i instrumente,strojeve i opremu, te logistiku i transport.

Rizici poslovanjaNizozemska se od strane svih relevantnih svjetskihagencija za ocjenu kreditnog rejtinga zemalja svrstavame|u zemlje s najmanjim rizikom poslovanja. Suklad-

no izvje{}u Svjetske banke objavljenom sredinom stu-denoga 2007. godine, Nizozemska je rangirana na 21.mjestu od 178 zemalja obuhva}enih procjenom kvali-tete poslovnog okruènja.

Nizozemski analiti~ari komentiraju kako se dobar pla-sman njihove zemlje zasniva prije svega na jednosta-vnosti dobivanja poduzetni~kih kredita, prakti~nostizakona o ste~aju i povoljnim uvjetima vanjske trgovi-ne. Me|u nepovoljnim odlikama Nizozemske ubraja sesloèn postupak dobivanja dozvole za osnivanje tvrtke,prevelike ovlasti dioni~ara, te odredbe koje oteàvajuotpu{tanje radne snage.


ozemsko gospodarstvo

:662,9 mlrd USD

per capita:40,896 USD (procjena 2006.)

a rasta BDP-a:2,9% (procjena 2006.)

prema sektorima:poljoprivreda (2%), industrija (77%), usluge (21%)

z (2006):391,1 mlrd USD

zni proizvodi:strojevi i oprema, kemikalije, hrana i pi}e, povr}e i ìve ìvotinje

lje izvoza:Njema~ka (25%), Belgija (13%), Velika Britanija (9%), Francuska

, Italija (6%)

z (2006.):343 mlrd USD

zni proizvodi:strojevi i oprema, kemikalije, hrana i pi}e, goriva

lje uvoza:Njema~ka (19%), Belgija (11%), SAD (8%), Kina (8%), Francuska

a inacije:1,1,%

aposlenost:5,5,%

na ulaganja:3,8 mlrd USD

netski kod zemlje:.nl

e: 134 000 km (2200 km autocesta)

e:2806 km

ni prijevoz:najve}i aerodrom Schiphol (10% putni~kog i 19% teretnog

nog prometa)

ni putevi:5000 km (3745 km kanala)

e}a luka:Rotterdam

Nizozemska se odane svih relevantnihsvjetskih agencija zaenu kreditnog rejtin-ga zemalja svrstava

|u zemlje s najman-rizikom poslovanja.

Amsterdamski kanal


Upravljanje ljudskimresursimaNa dana{njem trì{tu progresivne konkurencije od esencijalne je va`nosti zaposliti visoko motivirane djelatnike potrebnihznanja i vje{tina. Povrh toga, isti~e se i va`nost da se oni uklapaju u poslovnu kulturu i radno okruènje.

Pripremila: Darija Krsti}


10/41

www.mirakul.h

Tema broja

Internet. Kako se uglavnom radi o mla|oj populaciji,moè se o~ekivati da odre|eni dio ove populacije In-ternet koristi i za traènje posla. No, kako je potragaza poslom za ve}inu privremena aktivnost, te{ko jeobjektivno procijeniti konkretan broj. Sukladno s timraste i broj tvrtaka koje ogla{avaju radna mjesta na In-ternetu:

Prednosti ogla{avanja putem Interneta u odnosu nasve ostale (pa tako i tiskane medije) vi{estruke su, alikao najva`nije izdvojio bih jednostavnost - oglas je vi-dljiv i aktivan u roku od najduè 2 sata od trenutkaobjave i efikasnost - odaziv na oglas vi{estruko je ve}i i kvalitetniji u usporedbi sa svim ostalim medijima.Uz ovo, oglasi u tiskovinama su skuplji, a traju samo

jedan dan, z a razliku o d oglasa na MojPosao gdje sucijene povoljnije, a trajanje je najmanje 7 dana. Takona MojPosao u svakom trenutku imate mogu}nostizbora izme|u preko 2.000 aktivnih oglasa razli~itih

radnih pozicija, dok se u tiskanim medijima, primjericesubotom (kada je i najve}a koncentracija oglasa), moèprona}i najvi{e 20-30 oglasa za posao., kaè Oltean.

Da Internet uglavnom koristi mla|a, informati~kipismena generacija, navodi i Sa{a Jurkovi}, direktorportala Posao.hr: Kada biste me|u osobama od 20do 39 godina starosti proveli anketu o tome na kojina~in prikupljaju informacije o slobodnim radnimmjestima, odgovor bi u ve}ini slu~ajeva bio isti pu-tem Interneta. To su ve}inom zaposlene osobe i osobeu potrazi za prvim zaposlenjem. Obrazovna struktu-ra korisnika portala posao.hr u skladu je s podatcimao informati~koj pismenosti objavljenim u kolovozu2008. godine. Najvi{e je onih sa srednjo{kolskim obra-zovanjem, a odmah iza njih dolaze osobe sa zavr{enimfakultetom i/ili vi{om {kolom.

Oglasi za posao moraju biti kvalitetno sastavljeniOsim odabira najefikasnijeg na~ina za pronalaènjekvalitetnih potencijalnih zaposlenika, vrlo je bitnoi kako }ete se predstaviti budu}im posloprimcima.Marko Oltean nagla{ava: Osnovna stvar je kvalitetnosastaviti oglas. Tvrtke ~esto rade pogrje{ke u pristupuposloprimcima na na~in da ogla{avaju {ture oglase

na MojPosao. Od lo{eg odaziva na lo{ oglas ne moèvas spasiti niti MojPosao - na{alio bih se. Ogla{iva~imabih toplo preporu~io da istaknu {to vi{e kvalitetnih in-formacija u oglasu, poku{aju predstaviti sve prednostipred konkurencijom i perspektiva unutar tvrtke, jer jesituacija na trì{tu rada ve} takva da posloprimci bira-

ju. Barem oni kvalitetni. Tako|er bih istaknuo pred-nost ogla{avanja u naprednim formatima na MojPo-sao, odnosno preporu~io bih poslodavcima da, ukolikoèle bolji i kvalitetniji odaziv, svoje oglase objave naMojPosao, primjerice, s logom tvrtke. Tako objavljenioglas je uvijek istaknut, uvijek vizualno eksponiran(postiè se branding tvrtke i marketin{ki efekt), ~ime

koji }e odmah po zapo{ljavanju preuzeti zadane radneobveze. Uslijed nerazmjera ponude i potra`nje kadro-va na trì{tu rada, prisutan je sve ve}i broj agencijaza posredovanje pri zapo{ljavanju. One se razlikujuprema uslugama koje nude, te su vrlo razli~ite s ob-zirom na globalnu prisutnost, na~in rada te kvalitetuusluge. Na to se nadovezuje i Sa{a Jurkovi}, direktorportala Posao.hr: Kada su u pitanju poslovi za koje

je potrebno fakultetsko o brazovanje, najtraèniji sulije~nici, profesori (matematika, fizika i strani jezici),inènjeri gotovo svih struka te arhitekti. Kod poslovasa srednjo{kolskim obrazovanjem, velika je potra`njaza gra|evinarima (zidari, krovopokriva~i, tesari)i metalcima (alatni~ari, bravari, strojobravari),turisti~kim djelatnicima i brodograditeljima. Poslodav-ci nedostatak radne snage rje{avaju na razne na~ine.Regrutiranjem mladih profesionalaca ve} na fakultetu,stipendiranjem u~enika strukovnih {kola i studenataèljenih smjerova, poticajima za deficitarna zanimanja,

ali i uvozom radnika.

Ponuda poslova na InternetuS porastom kori{tenja Interneta u Hrvatskoj zna~ajno

je porastao i broj ljudi koji traè posao na Internetu.Kako isti~e Marko Oltean, Voditelj odjela za odnose sklijentima u MojPosao, prema najnovijim podatcimaMEDIApuls-a, gotovo 45% ljudi u Hrvatskoj koristi

Upravljanje ljudskim resursima, motiviranje i proceszadràvanja djelatnika doista je nepresu{na tema usvim gospodarskim subjektima. Pogledamo li u svojetvrtke, udruge, institucije - svugdje ova tema nailazina plodno tlo. Ines Horvat, Konzultant za o dabir i se-lekciju u tvrtki Adecco d.o.o., stanje na trì{tu radnesnage u Hrvatskoj opisuje: Na dana{njem trì{tu pro-gresivne konkurencije od esencijalne je va`nosti zapo-sliti visoko motivirane djelatnike potrebnih znanja ivje{tina. Povrh toga, isti~e se i va`nost da se oni ukla-paju u poslovnu kulturu i radno okruènje. Danas jekompanijama znatno oteàno prona}i i zadràti takvekadrove. Posljednjih nekoliko godina registriran je ve-lik broj novih poduze}a na na{em trì{tu, {to je dovelodo apsorpcije radne snage te kona~no manjka kvalitet-nog kadra osobito srednjeg menad`menta. Do izraàjadolazi i sve ve}i deficit stru~ne radne snage, kao {to su,na primjer, inènjeri tehni~kih struka i metalne strukeunutar proizvodnje.

Dana{nji trendovi ukazuju da kompetentni stru~njaci~esto nisu aktivni traìtelji novih poslovnih prilika.Takve stru~njake treba potraìti u a ne na trì{turada. Stoga Adecco koristi direktan pristup potenci-

jalnim kandidatima zaposlenim na trì{tu rada u istojili srodnoj poslovnoj bran{i klijenta s ciljem prido-bivanja najprikladnijih i najkvalitetnijih stru~njaka,

ema broja

I dalje najtraènija zanimanja prodava~, konobar i kuhar

Tijekom prve polovice 2008. godine na MojPosao objavljeno je preko 28 000 `pisa i vi{e od 19 000 natje~aja za razli~ita radna mjesta. Analiza ponude i potza navedeno razdoblje pokazala je sljede}e:

01.01. - 30.06. 2008.

Najtraènija zanimanja Suci tarna zanimanja Deci tarna zaniman

P roda va ~ Odg ajatel j p red ko ls ke d jece Z id ar, b ra va r a rm ir

Konobar Profesor hrvatskog jezika Arhitekt

Kuhar U~itelj razredne nastave Voditelj gradilita

D ip l. in g. gra| ev in e P ro fesor s tran ih jezi ka P ro jektan t - kons truk

Komercijalist Upravni pravnik Kozmeti~ar/mase

Programer Odvjetni~ki vje`benik Zubni tehni~ar

Skladi{tar Fotograf Magistar farmacije

Poslovna tajnica Prodajni savjetnik

Knjigovo|a Prodava~ komercijal

Voditelj prodaje Voditelj prodaje

Voza~

Arhitekt

Bravar

Financijski savjetnik

Kozmeti~ar

Edukacija kao life style

MBA je danas prihva}en kao vode}i svjetski standard u poslovnoj edukaci-ji. Naravno, kao takav ne predstavlja ~arobni {tapi}, ali Vam svakako dajeprednost u odnosu na konkurenciju bez MBA. Iako zna~aj MBA edukacije uHrvatskoj jo{ nije dovoljno prepoznat, svake godine raste. U prilog tome id u

istraìvanja koja pokazuju da zavr{eni MBA-ovci kod nas imaju prosje~no40% ve}e pla}e u odnosu na kolege s VSS.

Najbrè rastu}a poslovna {kola u ovom dijelu Europe koja u svojoj ponu-di ima MBA programe je COTRUGLI Business School. Ona spaja znanjesvjetskih predava~a s iskustvom managera iz najzna~ajnijih regionalnihorganizacija. Svojim polaznicima COTRUGLI pruà prakti~na i provjerenaposlovna znanja te najrazvijeniji networking u regiji.

Prema podatcima iz {kole, njihov Executive MBA program do sada je pro{lo preko 400 managera iz cijele regije (Hrvatska, Slovenija,BiH, Bugarska, Srbija, Makedonija). Rije~ je o ambicioznim i proaktivnim pojedincima, nositeljima pozitivnih promjena u dru{tvu.Uz njih i predava~e koji dolaze s najboljih poslovnih {kola u svijetu (Kellogg, INCAE, ESCP-EAP...), prednost EMBA programa naCOTRUGLI-ju je i da se idealno uklapa u pretrpani managerski raspored. Poslovni je svijet to prepoznao i rezultat nije izostao upro{logodi{nju EMBA generaciju u Zagrebu upisali su 100 iznimnih polaznika, a ove su godine pokrenuli i prvu generaciju u Beogradua 60 polaznika.

Trenutno COTRUGLI upisuje 6. generaciju Executive MBA programa u Z agrebu. Uvjeti pristupanja selekcijskom procesu su minimalnogodine radnog iskustva, VSS, managerska pozicija i znanje engleskog jezika. Sve detaljnije informacije moète saznati na prezentaciji

njihova programa u Zagrebu 7. listopada u 18 sati ili direktno na ivana.conjarcotrugli.eu.

slodavci nedostatakdne snage rje{avaju

na razne na~ine.egrutiranjem mladihrofesionalaca ve} naakultetu, stipendira-jem u~enika struko-ih {kola i studenataljenih smjerova, po-

cajima za decitarnamanja, ali i uvozom

radnika.


11/41

zapravo poslodavci daju poruku potencijalnim kandi-datima da je u pitanju tvrtka koja ne àli resurse za do-seg do najkvalitetnijih zaposlenika. Za poslodavca jevrlo bitno i koliko op{iran treba biti natje~aj za posao.S tim u svezi Oltean kaè: Negdje sam ve} ~uo da nijebitna veli~ina ve} kvaliteta, tako da se to u potpunostiodnosi na natje~aj za posao.

Naravno, nije neva`no ni u kojem vremenskomrazdoblju traìte zaposlenike. S tim u svezi Olteankaè: MojPosao je uvjerljivo najposje}eniji jobsiteu zemlji tako da nam je posje}enost uvijek visoka, stim da nam posje}enost zna~ajno raste tijekom ruj-na, listopada i u studenom, kao i u oùjku, travnju i

svibnju. To opet ne garantira da }e oglas objavljen ulistopadu odraditi bolji posao od onoga objavljenog,primjerice, u velja~i. Duìna perioda u kojem je oglasobjavljen moè zna~ajno utjecati na odaziv kandidata,

jer je logi~no da u duèm periodu oglas moè vidjetive}i broj zainteresiranih kandidata. Minimalna duìnatrajanja oglasa na MojPosao je 7 dana, a maksimalnaprakti~ki ne postoji. Optimalna duìna trajanja oglasa,po mojoj procjeni i iskustvu, jest 14 dana, odnosno dva

tjedna.

Najvi{e poslova vezanih uz ekonomijuPoslovi u prodaji, administraciji te ostali ekonomskiposlovi pripadaju najtraènijim, ali i najbrojnijim usveukupnoj ponudi. Kako se istaknuti u tako velikojponudi i potra`nji?

Atraktivnosti poslodavca sigurno igra veliku ulogupa tako oglasi tvrtke s izgra|enim imageom poèljnogposlodavca dobivaju puno ve}i odaziv. Ipak, ni to nijeuvijek pravilo. Problem neuskla|enosti obrazovnogsustava i gospodarstvo za posljedicu ima nerazmjerponude i potra`nje. Za neke je poslove gotovo nemo-gu}e prona}i odgovaraju}u osobu bez obzira o kojoj setvrtki radi. S obzirom na kategorije zanimanja, najvi{e

klikova imaju oglasi objavljeni u kategorijama Malo-prodaja-veleprodaja, Administrativne I sli~ne uslugei Ekonomija i financije. I tu postoji obja{njenje. Kaoprvo, na portalu posao.hr najvi{e objavljenih oglasa jeupravo u kategoriji Maloprodaja-veleprodaja. Najvi{eìvotopisa u na{oj bazi pokriva kategoriju Administra-tivne i sli~ne, {to zna~i da najvi{e osoba traì posaoupravo na tom podru~ju. Ekonomija je opet pri~a zasebe. Ekonomski fakultet jedan je od najpoèljnijih,unato~ ~injenici da ekonomisti pripadaju me|u onazanimanja koja dugo traè posao. Tu se opet vra}amona ve} spomenuti problem neuskla|enosti ponude ipotra`nje, nagla{ava Jurkovi}.

ema broja

porastom kori{tenjanterneta u Hrvatskojna~ajno je porastaoi broj ljudi koji traèposao na Internetu.

Posao prava je uspje{na poduzetni~ka pri~a zasnovana na znanju, pra}enjuskih trendova te upotrebi novih tehnologija. Rekli bismo da se osniva~u Nena-

Baki}u ostvario hrvatski san. Zamolili smo gospodina Marka Olteana da namkolika je danas posje}enost portala MojPosao te {to im je donijelo preuzimanje

trane DMGT grupe, u smislu razvoja i kvalitete usluge. MojPosao je apsolutni

ni lider u pruànju regrutacijskih usluga i u odnosu na pro{lu godinu biljeìmost broja posjetitelja od 20%. Sigurno je da smo ulaskom DMGT, jedne velikeoracije i medijske ku}e, u vlasni~ku strukturu MojPosao dobili jakog partnera koji

ku ruku garantira dugoro~nu perspektivu i dodaje nam vrijednost drugih ~lanicae kroz nova iskustva i proizvode. Lak{e je i bezbol nije u~iti na tu|im iskustvi-Sto se ti~e strategije, na~ina rada i strukture zaposlenika nisu se desile zna~ajne

mijene, ljudi koji su vodili i radili na MojPosao i dalje rade iste ili sli~ne poslo-iznimkom gospodina Baki}a koji je ostao s nama, odnosno pre{ao u nadzorni

or tvrtke. Daily Mail je tako pokazao da po{tuje lokalne specif~nosti hrvatskog

ta rada i na~in dosada{njeg poslovanja tvrtke. U Daily Mail-u imaju spoznaju daojPosao pionir ovakvog poslovanja u zemlji, odnosno da smo u proteklih 7 go-oblikovali internetsko ogla{avanje radnih mjesta i putem Interneta u neku rukuzovali konkurentni dio trì{ta rada u Hrvatskoj., kaè Oltean.

dina internetskog ogla{avanja radnih mjesta

rko Oltean,itelj odjela zaose s klijentimaojPosao


12/41

Ve}ina }e poduzetnika, to~nije osoba koje se nalazena rukovode}im poslovima, razmi{ljati na na~in da jenovac jedini motivator. Nije. On je naj~e{}i motivatorkod mla|ih ljudi koji si u ìvotu rje{avaju egzistenci-

jalna pitanja: obitelj, stan ili mo`da nabavku osobnogautomobila. U trenutku kada su te potrebe zadovolje-ne, motivatori se mijenjaju. Nerijetko se doga|a da

ljudi mijenjaju poslove zbog ve}e financijske ponudebudu}eg poslodavca. Na kraju im se dogodi to da jetvrtka nakon nekog vremena privatizirana, na|e se upote{ko}ama ili u kona~nici objavi ste ~aj. Dolazimo dozavr{etka scenarija po kojem je jedna visokoobrazova-na osoba srednjih godina, koja je po~ela raditi u su-stavu cjeloìvotnog zapo{ljavanja, danas nezaposlena,te{ko prihva}a tranziciju u sustav cjeloìvotnog obra-zovanja i s ~vrstim je uvjerenjem kako joj je najva`nijeokruènje u kojem radi.

Uvijek prvo pohvalaNedavno je zavr{ila 2. Me|unarodna konferencija opoduzetni{tvu Konkurentno poduzetni{tvo zasnova-

no na znanju tijekom koje se u velikoj mjeri govoriloo upravljanju ljudskim resursima: Kako nagra|ivatidjelatnike jedinica lokalne uprave i samouprave? Ra-sprava je ipak krenula u drugom tonu. Naime, bilo jepitanje kako ih kazniti

Kad razmi{ljate o tome kako biste kaznili svoje dje-

latnike, preporuka je da ih prvo uhvatite kada u~inene{to dobro. Obi~no nam svima promakne vidjetiupravo pozitivne primjere. Ako ih i primijetimo, ve}ina }e razmi{ljati i pona{ati se na na~in ne}u hvalitida se ne pokvari.

Postoji li zahvalnost u vama?Jedan od najjednostavnijih motivatora je vrlo veli-ka rije~ hvala. Hvala kada vam djelatnik donesedoru~ak jer radite i ne vidite da je pro{lo podne, a sasu-li ste u sebe najmanje dvije kave. To nije njegov posao,niti njegova du`nost. To je njegov obzir na koji trebatereagirati. Hvala kada vam ne{to donese {to ste za-metnuli svojom pogrje{kom. Hvala kada vam kaè u~emu grije{ite i kako moète svi zajedno biti efikasniji.Hvala na tome {to radite zajedno. Jeste li ikada po-mislili jeste li i koliko zahvalni svojim djelatnicima?

Kako pohvaliti djelatnika?Pohvale su usmjerene isklju~ivo na rezultate. Kada vasdjelatnici obavje{tavaju o u~incima odre|enog dana,dostatna je i potvrda o tome {to je u~injeno dobro, aza sve {to mislite da se moè u~initi bolje - recite suge-stivno. Kada elite nekoga pohvaliti, uvijek je poèljnoto u~initi i pred drugim djelatnicima, ali kritiku u b ilo

kojem smislu uputite isklju~ivo u ~etiri oka. Nije do-bro rasipati se rije~ima koje nemaju upori{te i teìnu,

jer ljudi to uvijek osjete. Najva`nije je uvijek nastupitiiskreno.

Razmislite o sljede}em primjeru: nova djelatnica sezapo{ljava na mjestu regionalnog direktora prodaje.Jedan od prvih zadataka je bio upoznati se s cjelokup-nim stanjem na terenu, napraviti ocjenu i proslijeditisnimanje direktoru brand managera u Zagrebu. Kad jeprocijenila da joj za navedene aktivnosti ne}e biti do-voljno tjedan dana, poslala je izvje{taj o jednom dijeluterena i zamolila za produljenje roka jer nije èljela

sumirati rezultate koje je dobila iz izvje{taja o realiza-ciji, ve} je zbog stanja na policama i odnosa s kupcimaèljela obi}i ba{ sve zajedno s djelatnikom koji je radiopojedini dio terena. Direktor brand managera odgovo-rio joj je da nema problema, da }e joj zbog kvalitetnihi provjerenih informacija koje mu je poslala produlji-ti rok koliko joj je neophodno i da joj zahvaljuje natako preciznom radu. U kopiju je stavio sve one koji su

joj bili pretpostavljeni. Novoj je djelatnici bilo iznim-no neugodno. Nazvala je direktora brand managera uZagrebu i zamolila ga je da to vi{e ne radi. On joj jeodgovorio: Vjeruj mi, oni vole znati tko i kako radi, aovo je, uz promet koji radite tvoji ljudi i ti - najbrìna~in da to saznaju. Razmislite o tome da samo po-tvrdu na na~in super si to napravio ili rang listu oostvarenim poslovnim rezultatima po{aljete svim dje-latnicima u poduze}u. Mo`da je to na~in da se razvijenatjecateljski duh me|u njima!

Sigurno ste u nekim trgova~kim centrima vidjeli slikedjelatnika uz natpis djelatnik mjeseca. To je oblikpriznanja koji na{i poduzetnici ipak rje|e koriste.

Mnogi poduzetnici vjerojatno }e iskoristiti kraj godinekada }e svim zaposlenicima zahvaliti za sudjelovanjeu ostvarivanju dobrih poslovnih zadataka i nastojatiih malim govorom motivirati za nove ciljeve. Postoji

jedno pravilo upravljanja koje kaè: ne nagradite li do-bre, svi }e postati lo{i, odnosno dobri }e vam oti}i. Nekaznite li lo{e, svi }e postati prosje~ni, tj. lo{i.

nteresantan je primjer jednog poduzetnika koji je uh-vatio svog djelatnika kako uzima novac iz blagajneu maloprodajnom objektu. Stra{no se razljutio, otje-rao ga je ku}i, ali mu nije dao otkaz jer kako je rekao:Ima obitelj, malu djecu, supruga ne radi. Nemam srceza to. Ostali su djelatnici znali za to iskustvo jer sui prije vlasnika posumnjali u svog kolegu koji nakontog iskustva nije sankcioniran na bilo koji na~in. Po-duzetnik se nakon nekog vremena obratio Centru zapoduzetni{tvo sa zamolbom za rje{avanje problema,

jer sumnja i u ostale djelatnike.

Uz pohvale su usko vezana i priznanja. Neki se djelat-

nici mogu osje}ati uvaèno ukoliko im je {ef, tj. tvrtkapoklonila ulaznice za poneku utakmicu nogometnogprvenstva, ulaznicu za kazali{te ili neki koncert koji }e ih radovati. Ljude raduje uvaàvanje, dru{tveni sta-tus, priznanje za dobre poslovne rezultate, zajedni~kodruènje sa svim zaposlenicima (team building),mogu}nost daljnjeg obrazovanja. Ono {to }e sigurno uvelikoj mjeri utjecati na motiviranost djelatnika je po-sao koji svakodnevno obavljaju. Neki èle uvijek vi{ei ne{to novo, neki ne. Djelatnici }e se isto tako sigur-no osje}ati vi{e motivirani ukoliko im dajete zadatkeprimjerene njihovim znanjima i vje{tinama. Zamislitemladu, visokoobrazovanu osobu èljnu dokazivanja u

Uspje{ne su one tvrtke koje imajumotivirane djelatnike

Ono {to ~ovjeka moè potaknuti na ve}a poslovna ostvarenja, na ve}u motivaciju,uvijek prvenstveno zavisi od svake osobe. Nema univerzalnog recepta koji }e bitiprimjenjiv na sve. U tome je i sva ljepota i teìna rada s ljudima.

ema broja

a elite nekoga poh-ti, uvijek je poèljnou~initi i pred drugimlatnicima, ali kritikuu bilo kojem smisluuputite isklju~ivo u

~etiri oka.


13/41

ovno u~ili{te Experta prva je specijalizirana ustanova u Republici Hrvatskoj za

o komuniciranje (glasnogovorni{tvo, odnose s javno{}u, televizijsko i radijsko

teljstvo) i politi~ki marketing. Experta tako|er provodi i specijalisti~ku eduka-s podru~ja managementa (poslovno vodstvo, prodaja, marketing, upravljanjekim potencijalima i poslovno tajni{tvo). Uz znanstvenu i stru~nu pedago{ku

oru {ezdesetak renomiranih sveu~ili{nih profesora, predava~a, javnih dje-ka i uspje{nih managera koji su svoja znanja oboga}ivali na najpoznatijimskim sveu~ili{tima i provjeravali ih u svakodnevnim situacijama, Poslovno{te Experta tako|er je specijalizirano za jednogodi{nje programe koji su po

m trajanju i obimu idealni za moderne managere.

kativni sadràj Experte nu`na je potreba svima onima koji na bilo koji na~ino komuniciraju, nastupaju, upravljaju svojim organizacijama, vode ih ili pred-jaju. Osim toga, Experta ima ambiciju biti i vi{e od uobi~ajene {kole - pos-tvom interaktivnog odnosa polaznika i predava~a teì napraviti nuàn odmakotrebne, ali nedostatne teorije, te krenuti u ra{~lambu svakodnevnih ìvotnih

acija s kojima se u profesionalnom ili privatnom ìvotu susre}emo. U tom jelu Poslovno u~ili{te Experta i {kola ìvota.

www.mirakul.h

nekom novom projektu. Ako ju usmjerite na posloveadministrativnog unosa podataka u ra~unalo, osje}at}e se vrlo lo{e.

Team buildingZajedni~ka druènja svih zaposlenika u odre|enompoduze}u postala su vrlo u~estala, a usmjerena su narazli~ite edukativno-rekreativne aktivnosti. Team bu-ilding ima za cilj smanjivanje stresa kod zaposlenika,unapre|enje komunikacije u organizaciji, razvijanjetimskog duha i samopouzdanja, kreativno rje{avanjeproblema u situacijama u kojima se sudionici nalaze,unapre|enje tolerancije izme|u sudionika, zabavu.

Naj~e{}i programi koji su u ponudi su rafting, paintball, vo`nja kanuima, safari vo`nja dìpovima i sl. Ono

{to postaje trend je k orporativno volontiranje. Odno-sno, neke ve}e tvrtke usmjeravaju svoje djelatnike n adru{tveno koristan rad nekoliko sati tjedno. To moèbiti ure|ivanje zelenih povr{ina zajedno s ~lanovimaudruga, volontiranje u udrugama na na~in da im sepomogne u realizaciji nekog projekta i sl.

Zadràvanje djelatnikaJedan od najve}ih problema s kojim se susre}u poslo-davci svakako je fluktuacija kadrova. Povrh nezadovo-ljstva djelatnika radnom okolinom i uvjetima rada te

manjkom motiviranosti, stopa fluktuacije naj~e{}e jepovezana i s nerazmjerom ponude i potra`nje kadrovana trì{tu rada u korist djelatnika, navodi Horvat.

Kada govorimo o na~inu zadràvanja osoba koje ~inesrednji i visoki management ~ije je poslovanje uskovezano za ostvarivanje definiranih planova, jedan odalata u procesu zadràvanja su upravo bonusi. Visi-na bonusa zavisi od klju~nih pokazatelja indikato-ra uspje{nosti poslovanja, a to moè biti financijskivolumen prodaje, koli~inska realizacija proizvoda pokategorijama, po kupcima, realizacija odgovaraju}egportfolia usluga i sl.

Ivica Ropu{, osniva~ i ravnateljPoslovnog u~ili{ta Experta

lovno u~ili{te Experta poslovna i {kola ìvota

ema broja

Ljude radujevaàvanje, dru{tvenitus, priznanje za do-e poslovne rezultate,zajedni~ko druènjesvim zaposlenicimam building), mogu}ost daljnjeg obrazo-

vanja.


14/41

Ono {to je zna~ajno kod bonusa je to da ih ve}inatvrtaka ispla}uje u travnju ili svibnju teku}e godineza rezultate ostvarene tijekom pro{le godine. U ne-kim tvrtkama postoji mogu}nost da djelatniku bonusne}e biti ispla}en ukoliko prije njegove isplate na-pusti tvrtku. U mnogim tvrtkama to ipak nije uvjet.U oba slu~aja bonusi su jedan od zna~ajnih alata zazadràvanje djelatnika.

Radno okruènje jedan je od najzna~ajnijih elemenatakoji }e utjecati na to da va{i zaposlenici ostanu va{i.Ono {to }e ih zadràti bit }e sigurno ravnomjeran ipravedan raspored poslova. U tom smislu, izgaranjena poslu nemogu}e je na dulji rok. Kada zaposlenicièle napustiti tvrtku, gotovo uvijek }e re}i da odla-ze zbog bolje financijske ponude. Me|utim, naj~e{}e }e stvarni razlozi odlaska biti: iz tvrtke odlaze bli-ski prijatelji, sukob s nadre|enim, neadekvatan su-stav nagra|ivanja u poduze}u, te ukoliko je do{lo dopromjene vodstva poduze}a.

Postoji niz motiva koji mogu utjecati na odluku oprelasku kod drugog poslodavca i vrlo se rijetko radi osamo jednom razlogu. Na~elno govore}i, naj~e{}e vri-

jedi pravilo: ljudi dolaze u tvrtku zbog tvrtke i posla, aodlaze zbog managera. Zaposlenici su motivirani no-vim izazovima, prilikama za u~enje i/ili boljim kom-penzacijskim paketom (koji ne uklju~uje samo iznososnovnih primanja, ve} i mogu}nost dobivanja bonu-sa vezanih za postignute uspjehe, kori{tenje slu`benogautomobila, pa ~ak i manje optere}uju}e radno vrijemei dodatne dane godi{njeg odmora). U ve}ini slu~ajeva,zaposlenici }e èljeti saznati vi{e o novom poslodavcupa }e tako na odluku o prelasku utjecati i reputacijatvrtke, njezin odnos prema zaposlenicima, klijentima isli~no. Prema tome, i zadràvanje kvalitetnih zaposle-nika rezultat je dobrog upravljanja zaposlenicima, {topodrazumijeva vrijeme provedeno od prvog razgovoraza posao nadalje. Najgora situacija je razo~arati njiho-va o~ekivanja. Rukovoditelj mora znati realisti~noi iskreno upravljati ambicijama i motivima ~lanovasvojeg tima. Svatko od nas ima svoje razloge zbog~ega smo upravo kod trenutnog poslodavca, a bitno jeda su upravo rukovoditelji svjesni tih motiva i omo-gu}uju ispunjenje istih. Ti motivi, naravno, ovise i orazli~itim fazama karijere u kojoj se nalazimo, pa, pri-mjerice, kompenzacijski paket, vrlo ~esto, nije klju~anzaposlenicima na za~etku njihove karijere, ve} je isti-ma va`nija prilika za razvoj i u~enje., kaè AleksandarZemuni}, Savjetnik za upravljanje ljudskim resursimau Selectio d.o.o.

Motivatori se tijekom ivotnog i radnog vijeka mijen-jaju, a zavise kako od ìvotne dobi, tako i od razli~itihokolnosti. Odnosno, odrednice u poslovnoj karijerimogu biti novac, radno okruènje, sigurnost, mjestorada, radno vrijeme, mogu}nost napredovanja, mogu}nost daljnjeg obrazovanja, mogu}nost da uz posaoimate vi{e slobodnog vremena i sl. Uloga poslodavaca

je u tom smislu iznimna. Vezano uz to, Zemuni} isti~e:Prije svega, regrutiranje i selekcija adekvatnih osobanuàn je uvjet koji poslodavci moraju zadovoljiti kako

Motivatori se tijekomtnog i radnog vijeka

enjaju, a zavise kako ivotne dobi, tako i razli~itih okolnosti.

bi kasnije sura|ivali sa zaposlenicima koji se moguuspje{no nositi s radnim izazovima, ali i stresom.Tako|er, jasna i dvosmjerna komunikacija je neopho-dan preduvjet kako bi zaposlenici kvalitetno obavljalisvoje zadatke. Ne znati sto se doga|a puno je gore negoznati, primjerice, da se tvrtka nalazi u te{koj situaciji.Naravno, podrazumijeva se da su zaposlenicima osi-gurani svi potrebni uvjeti za rad, od potrebne osnovneza{titne opreme pa sve do edukacije koja }e omogu}iti kori{tenje razli~itih specijaliziranih programskihpaketa. Kako bi prevenirali i ublaìli stres, potrebno

je i jasno definirati ciljeve odnosno o~ekivanja od svihzaposlenika. S druge strane, ukoliko zaposlenici ne po-sjeduju potrebna znanja za obavljanje radnih zadataka,potrebno ih je educirati i mentorirati. Dobar work-li-fe balance gdje zaposlenici, osim posla, imaju i dovolj-no vremena za obitelj i bavljenje sportom ili hobijima,sigurno }e pomo}i ublaàvanju stresa. Danas tako|erpostoje i antistres programi, kao i radionice za boljeno{enje sa stresom. Kod posebno stresnih zanimanja,tvrtke bi trebale provoditi u~estalije kontrole zdravst-venog stanja te razviti procedure koje }e olak{ati iz-nimno stresne situacije. Naravno, jedan od korisnijihalata je i druènje s kolegama, odnosno stvaranjeradne atmosfere koja }e biti usmjerena kvalitetnomobavljanju poslova.

Ulaganje u edukacijuDanas je ulaganje u znanje iznimno bitno. Odre|enaznanja se za pojedine poslove gotovo podrazumijevaju,kao npr. rad na ra~unalu, poznavanje rada na Internetui sl. Pogledate li natje~aje za tajnice, vidjet }ete da suu mnogima kao uvjeti navedeni VSS, znanje jednogstranog jezika, znanje rada na ra~unalu. S jedne strane,poslodavci èle zaposliti djelatnika sa {to vi{e znanja ivje{tina, a s druge strane, budu}i zaposlenici bi treba-li imati za cilj u~initi sebe {to atraktivnijim za trì{terada upravo u smislu da kontinuirano unapre|ujusvoja znanja i vje{tine. U~enju jednostavno nema kra-

ja. To uvjetuje, kako razvoj tehnologije, tako i cjeloku-pno okruènje u kojem jednostavno moramo plivati.Jedna od mogu}nosti zadràvanja djelatnika je sigurno

stipendija, pla}anje daljnjeg obrazovanja. Ono {to jepoèljno je da se u tom smislu i napravi ugovor s dje-latnikom, a {to ipak ne u~ine svi poslodavci. Poznatomi je da je djelatnik jedne ve}e tvrtke svojevremenotraìo financiranje poslijediplomskog studija, ali je je-dan ~lan kolegija odgovorio Kada sam ja isto traìoprije 15 godina, nisu mi htjeli platiti. Za{to bi ondasada platili vama?!

Vezano za to Horvat kaè: Poznato je da na trì{tu po-stoji velik broj kompanija koje stipendiraju mlade kva-litetne kadrove izravno sa fakulteta. Poslodavac timegarantira, ali i obvezuje zapo{ljavanje po zavr{etku fa-kulteta. Kandidati se u tom slu~aju naj~e{}e ugovornoobvezuju na minimalno 3-5 godina vjernosti. Sli~no je

www.mirakul.h

U~enju jednostavnonema kraja. To uvjetukako razvoj tehnolo-gije, tako i cjelokupnookruènje u kojem

jednostavno moramoplivati.

ema broja Tema broja

ski ~imbenik - najvrjedniji kapital tvrtke

ar Sirius mlada je i inovativna tvrtka specijalizirana za poslovno savjetovan-

savr{avanje, ~iji tim ~ine klini~ki i organizacijski psiholozi. Kroz proces se-je i klasifkacije pomaè tvrtkama u odabiru {to kvalitetnijeg kadra. S uvje -

em da je lj udski ~imbenik najvrjedniji kapital svake organizacije, tvrtkamaologijskim testiranjima pomaèmo pri odabiru i razvoju {to kvalitetnijega, a pojedincima pomaèmo pri odabiru odgovaraju}eg zanimanja. Kakoo unaprijedili znanja, vje{tine i kompetencije na{ih korisnika, osmisliliniz edukacija i programa iz podru~ja razvoja i usavr{avanja managerskihina, osobnih potencijala i unaprje|enja me|uljudskih odnosa, primerice,oj emocionalne inteligencije, Upravljanje stresom, Upravljanje vremenom,

a|ivanje privatnog i profesionalnog ivota, Kako se zauzeti za sebe i svojeitd. Osobito nagla{avamo iskustveno u~enje po laznika primjenom teori-znanja ste~enih u okviru edukacije, a posebnu pa`nju poklanjamo razlo- i potrebama zbog kojih se pojedinac ili tim odlu~uju na edukaciju. Ve}adionica priprema se i izvodi po mj eri naru~itelja. Nakon svake eduka-

provodimo evaluaciju svih sadràja. Svaki feedback primamo s osobitomjom jer znamo da uvijek moèmo biti bolji.


15/41

i s edukacijama i usavr{avanjima, kao i stipendiranjempostdiplomskih studija za djelatnike. Naj~e{}e ugovor-ne klauzule name}u povrat uloènih sredstava ukolikodjelatnik odlu~i terminirati radni odnos prije istekaugovorenog roka. Takav model funkcionira uglavnomu velikim sustavima, dok se manje tvrtke moraju sve

vi{e fokusirati na zaposlenike i njihovo zadovoljstvo,te im omogu}iti da se razvijaju i napreduju.

Na trì{tu postoji velika ponuda u podru~ju poslovneedukacije, ali ono {to korisnici najvi{e cijene sigurnosu seminari s proaktivnim pristupom u obradi odgova-raju}e teme, koji osim predavanja uvode u velikoj mje-ri timske i pojedina~ne zadatke, vje`be, posjet poduze}

ima, analiziranje poslovnih slu~ajeva, dolazak gostiju,tj. poduzetnika ili osoba koje imaju jaku ekspertizu izodgovaraju}ih podru~ja koja su tema seminara.

Pla}e i nagra|ivanjePoduzetnici su ~esto u nedoumici kako definiratipla}e svojih djelatnika. Naime, ukoliko i odrede osno-vnu pla}u, nemaju razra|en sustav nagra|ivanja. Uko-liko èle nagraditi nekog djelatnika, to u~ine povreme-no prema osobnoj procjeni. Dijana Lovri}, Asistent uodabiru i selekciji, Adecco d.o.o., tako isti~e: Postojinekoliko teorija kompenzacijskog managementa, a svese slaù u jednome, sve zaposlenike sigurno motivi-ra pla}a, ali samo do odre|ene granice do zadovo-ljavanja osnovnih egzistencijalnih potreba kao {to utro{kovi svakodnevnog ìvota. Tako|er, dokazano jeda {to se pla}a vi{e pove}ava, to je manje motiviraju}i faktor. Pla}a ne moè pomo}i zaposleniku u njegovojsamoaktualizaciji, ostvarenju kao osobe, zadobivanju

po{tovanja od strane kolega. Tome vi{e pridonosi ne-materijalno nagra|ivanje kao {to su pohvale za kva-litetan rad i trud, ulaganje u daljnju edukaciju, zani-mljivost posla, ostvarivi ciljevi. Kvalitetan managermora jasno postaviti ciljeve koji su ostvarivi te realnopodizati razinu aspiracije. Ostvarene rezultate trebaadekvatno nagra|ivati kako bi postojala jasna vezaizme|u rezultata i nagrade.

Horvat nadalje navodi: Pokazalo se naju~inkovitijimkombinirati materijalne s nematerijalnim motivacij-skim faktorima kako bi polu~ili najve}u mogu}u moti-vaciju. U velikom broju slu~ajeva novi }e poslovni iza-zovi biti u~inkovitiji motivacijski faktor od povi{ice!

Poslodavcima je znatno lak{e osmisliti na~innagra|ivanja u financijskom smislu za djelatnike ~ijise poslovni rezultati mogu valorizirati, tj. mjeriti kaokod djelatnika u prodaji. Tada se definira plan i pratise ostvarenje realizacije u odnosu na plan. Neki po-slodavci odre|uju da fiksni dio pla}e iznosi 60-70%, a40-30% zavisi od ostvarenja plana. Takvi se parametriuvijek unaprijed sustavno moraju definirati. [to s dje-latnicima kod kojih se u~inci rada teè mogu mjeriti?U tom smislu postoje SMART ciljevi na temelju kojih

se moè pratiti i dodatno stimulirati rad djelatnika.

SMART ciljevi dobili su naziv od akronima engleskihrije~i koje odre|uju kakvi ciljevi trebaju biti:- simple specif~ni i jednostavni- measurable mjerljivi- acceptable prihvatljivi- realistic razumljivi i realni- terminated vremenski odre|eni.

Prvo se treba razmotriti {to je za djelatnika naodre|enom radnom mjestu va`no, koji su ciljevi bitniza odjel u kojem radi i {to je u tom smislu mjerljivo

norma, koli~ina ili mo`da vrijeme? Va`no je razmislitio osobinama djelatnika koje su neophodne za odre|eneposlove. Upravo prema tome odre|uju se smart ciljevi idaje im se odre|ena va`nost (za pretpostaviti je da nisusvi jednako va`ni). Primjerice, za radno mjesto servi-sera moè biti bitna norma koliko servisa u prosjekumoè napraviti djelatnik tijekom 8 sati rada, tj. kolika

je n jegova u~inkovitost? Kada govorimo o osobina-ma djelatnika koje se vrednuju, sigurno je na prvommjestu kvaliteta rada, to~nost, odnos s kupcima. Sve tozahtijeva detaljnu razradu, me|utim, jednom defini-rani kriteriji mogu osigurati temelj za kvalitetno pra}enje i nagra|ivanje djelatnika.

Kako zaposliti i zadràti najbolje djelatnikeInteresantno je da se poduzetnici s ovom temom vrlo~esto obra}aju Centru za poduzetni{tvo. U tom smislu

je i pokrenut seminar Kako zaposliti i zadràti naj-bolje djelatnike. Neki su poslodavci potraìli pomo}prilikom odabira kandidata na na~in da djelatnik CZP-a sudjeluje u selekciji i pridonosi svojim mi{ljenjem.Djelatnik Centra tako pomaè u postavljanju pravihpitanja. Naravno, kona~na odluka uvijek je na poduzet-

niku. Osim toga, poduzetnici se ~esto obra}aju Centrus upitom za preporuke kada traè odre|ene kandidate.

Provode}i programe za studente, nerijetko su djelatni-ci Centra upravo njima pomagali u tome kako se {tobolje predstaviti pred poslodavcem sa èljom da stu-denti unaprijede svoje prezentacijske vje{tine i budusvjesniji imperativa koje name}e dana{nje trì{te rada.Ne èlimo razbijati njihove iluzije na postojanje vezau poslovnim krugovima, ali jedno je sigurno svatkotreba ~ovjeka koji zna i èli raditi. U Centar dolazi iodre|eni broj nezaposlenih koji èle pokrenuti vlasti-ti poslovni poduhvat ili jednostavno traè posao kod

www.mirakul.h

Inènjeri strojarstva i elektrotehnike najbolje pla}ena struka

Najbolje se pla}a posao u tvrtki kojoj je primarna djelatnost ICT izradodràvanje programskih rje{enja (23,4% iznad prosjeka), a zatim slijede ICT

lekomunikacije (22,1% iznad prosjeka) te fnancije i bankarstvo (15,3% iznad p

sjeka. Najniè su pla}e u sportu i razonodi (25,1% ispod prosjeka), za{titarsdjelatnosti (24,5% ispod prosjeka) te u trgovini maloprodaja (21,2% ispod psjeka). Pokazala je to analiza rezultata Istraìvanja o visini pla}a u RH kojetijekom rujna ove godine na uzorku od preko 10.000 ispitanika proveo Mosao.

Najniè su pla}e u Vukovarsko-srijemskoj ùpaniji (16,7% ispod prosjeka). Sde Bjelovarsko- bilogorska upanija (13,9% ispod prosjeka) te Brodsko-posavs

(13,7% ispod prosjeka). Najve}e pla}e, prema o~ekivanju, su u Gradu Zagre19% iznad prosjeka.

Stupanj obrazovanja tako|er uvelike utje~e na visinu pla}e. Osobe sa zavr{enfakultetom imaju 49,5% ve}u pla}u u odnosu na osobe sa srednjo{kolskim ob

zovanjem. Zavr{eni magisterij ili doktorat pove}ava pla}u u prosjeku za 86,u odnosu na SSS, dok osobe s MBA diplomom imaju ~ak 144,0% ve}u pla}uosoba sa zavr{enom srednjom {kolom.

Naj~e{}a benefcija koju imaju hrvatski zaposlenici u tvrtkama u kojima r

je mobilni telefon za privatnu upotrebu (31,4% sudionika istraìvanja). S drstrane, ~ak 36,5% osoba nema dodatne benefcije. Iza mobitela, slijedi prije

sno ra~unalo, a najmanje poslodavaca osigurava zaposlenicima edukaciju dodatnu benefciju, za samo 3,2% njih. Na pitanje Koliko ~esto u prosjeku do

vate povi{icu?, 31,8% ispitanika odgovorilo je nikad.

uda MBA programa u Hrvatskoj i Sloveniji

Naziv {kole Trajaje Cijena

d school of management 1 godina2 godine

23000 Eura28500 Eura

ugli Business Academy 2 godine 18000 Eura

nomski fakultet u Zagrebu (MBA) 3 semestra 9000 Eura

|unarodna diplomatska {kola zaovno upravljanje (IGBS MBA)

3 semestra 16500 Eura

n 2 godine Izme|u 4900 i 6100 Eura

reba~ka {kola ekonomije i mana-enta (MBA)

1 godina 7000 Eura

nekog poslodavca. Savjetovanje koje im pruàju dje-latnici Centra usmjereno je upravo na provjeravanjeposlovne ideje, prepoznavanje njihovih poduzetni~kihvje{tina i savjetovanje koje je vo|eno razmi{ljanjemJohna Moneghana Neuspjeh nije najstra{nija stvarna svijetu. Najstra{nije je ne poku{a ti.

POSLOVNO UILITE EXPERTAJEDNOGODINJE VERIFICIRANE SPECIJALIZACIJE

MENADER ZA ODNOSE S JAVNOU(PUBLIC RELATIONS MANAGER)

VODITELJ U ELEKTRONIKIM MEDIJIMA(TV I RADIJSKI VODITELJ /HOST IN TV AND RADIO SHOWS)

GLASNOGOVORNIK(SPOKESMAN)

MENADER POLITIKOG MARKETINGA(POLITICAL MARKETING MANAGER)

MENADER MARKETINGA(MARKETING MANAGER)

MENADER PRODAJE(SALES MANAGER)

PREDSTOJNICA UREDA(OFFICE DIRECTOR)

MENADER LJUDSKIH POTENCIJALA(HUMAN RESOURCES MANAGER)

KONTROLING MENADER(CONTROLLING MANAGER)

suvremeni programi

novi nain izvoenja nastave

renomirani predavai

prestina diploma

zvanja se upisuju u radnu knjiicu

kontroling

menadment

politiki

marketing

voditeljstvo

odnosi s javnou i

glasnogovornitvo

UPISI U TIJEKU

HRVATSKA, 10 000 Zagreb, Kneza Mislava 14

tel: +385 1 4618 444 / +385 1 4618 555

mob: +385 91 / 2310 961

fax: +385 1 4618 455

[email protected]

www.experta.hr

ema broja Tema broja

Ostvarene rezulta-te treba adekvatnonagra|ivati kako bi

postojala jasna vezaizme|u rezultata i

nagrade.


16/41

www.mirakul.h

Suradnja Centra Poslovne Izvrsnostii poslodavaca

Osnovna snaga svake kompanije je ljudski potencijal. Poslovno u~ili{te Centar Poslov-ne Izvrsnosti pokrenuo je projekt Izvrsni za Izvrsne kojim zapo~inje suradnju s reno-miranim tvrtkama koje u sklopu projekta sudjeluju kao Excellent Brains Partner te }e imna taj na~in biti olak{an proces akvizicije kvalitetnog kadra kojeg }e mo}i prona}i me|upolaznicima Centra Poslovne Izvrsnosti.

U svijetu zakona konkurentskih prednosti, osnovnasnaga svake kompanije nisu tehni~ka oprema, ure|enostprostora, informati~ka oprema niti vrsta proizvoda jersve se to moè nadomjestiti, preslikati i zamijeniti.

Osnovna snaga svake kompanije je ljudski potencijal.Poslovno u~ili{te Centar Poslovne Izvrsnosti, pokrenuoje projekt Izvrsni za Izvrsne kojim zapo~inje suradnjus renomiranim tvrtkama koje u sklopu projekta sudje-luju kao Excellent Brains Partner te }e im na taj na~inbiti olak{an proces akvizicije kvalitetnog kadra kojeg }emo}i prona}i me|u polaznicima Centra Poslovne Izvr-snosti. Cilj Centra Poslovne Izvrsnosti je osigurati svimpolaznicima konkurentnost na trì{tu rada, a upravo

je iz tog razloga pokrenut projekt Izvrsni za Izvrsnekojim se pruà potpora polaznicima u kvalitetnomrazvoju njihove karijere, povezuju}i ih s renomiranimtvrtkama.

Centar Poslovne Izvrsnosti poslovno je u~ili{te sjednogodi{njim specijalisti~kim programima stru~nogusavr{avanja. Svi programi su verificirani od straneMinistarstva znanosti, obrazovanja i {porta te se upisu-

ju u radnu knji icu kao zvanje.

Centar Poslovne Izvrsnosti napravio je odmak odklasi~nog na~ina obrazovanja, uvode}i programe koji usvom nastavnom programu prvenstvo daju prakti~nimmetodama rada kojim polaznici u~e kako upotreblja-vati svoja znanja i vje{tine. Nastava je interaktivna,

sadrì puno primjera iz prakse, a polaznici kroz brojnevje`be i case studye usvajaju alate i vje{tine uspje{nihmanagera. Osmi{ljavanje programa, pa tako i podu-ka, prepu{tena je ljudima iz prakse. To su ljudi koji susvoja znanja i iskustva godinama stjecali na podru~jimarazli~itih poslovnih tematika, kako u doma}im, tako i uinozemnim renomiranim tvrtkama, a u Centru Poslov-ne Izvrsnosti okupili su se sa zajedni~kim ciljem kako bisvoja znanja i vje{tine prenijeli na polaznike.

Svoje specijalisti~ke programe usavr{avanja provodi uZagrebu, Rijeci i Osijeku, a od ove godine pokre}e pro-grame i na samom jugu hrvatske, u gradu Dubrovniku.

Centar Poslovne Izvrsnosti na trì{tu nudi ekskluzivanprogram u cijeloj regiji - program za trenera poslovnihedukacija Train the Trainer.

Program je pokrenut radi sve ve}e potrebe za internim

trenerima koja se javlja na hrvatskom trì{tu. Ubrzanritam odvijanja poslovnih odnosa u dana{njem glo-baliziranom svijetu ne ostavlja dovoljno prostora nivremena za samostalno usvajanje potrebnih alata i me-toda rada, {to rezultira sve ve}om potra`njom za kom-petentnim osobama koje su spremne prenijeti svojaznanja i vje{tine drugima na zadovoljavaju}oj razinikvalitete. Uloga trenera poslovnih edukacija omogu}ujeadekvatan prijenos prakti~nih znanja, vje{tina i metodarada na svoje polaznike. Kompetentnost na podru~jutrenerstva u Hrvatskoj je jo{ uvijek rijetka i visokocijenjena te ulaganje u sebe i usavr{avanje trenerskihtehnika i vje{tina donosi brz povrat uloènih sredstavai isplativost na dugi rok!

PROMO

Nastava je interaktivsadrì puno primjeraprakse, a polaznici krbrojne vje`be i case studye usvajaju alate

i vje{tine uspje{nihmanagera.

Ne zaboravite:ve vje{tine mijenjajui {to ljudi jesu, kroz

mijenjanje onoga {toljudi ~ine.

Glavna briga poslovnih ljudi koji strate{ki misle jestkako razviti okruènje u kojem ljudi kontinuiranou~e i razvijaju se. Prevede li se pojam u~enja u po-slovni kontekst, to zna~i stalnost mijenjanja poslov-nog pona{anja, bilo u smislu prilagodbe ili stvaranjanovog. Poduze}e koje kontinuirano radi na tome daosigura strategije razvoja i u~enja kako bi talentiranii vje{ti zaposlenici postizali ciljeve, stvarali nove vri-

jednosti, razvijali dalje sebe i poduze}e te osiguravaliorganizacijsku kompetitivnost, osigurava svoju sta-bilnost i sigurnost. Takvo poduze}e nema problema

s motivacijom zaposlenika, njemu najbolji ljudi neodlaze, a kod privla~enja novih zaposlenika ide u rednajpoèljnijih poslodavaca. To poduze}e ne samo da

jasno zna gdje èli sti}i, ve} ima i jasnu sliku kakav }eprol radne snage nositi njihov budu}i organizacijskirazvoj.

Jo{ samo prije petnaestak godina (McClleland, 1994.)ve}ina poduze}a u SAD-u nije precizno utvr|ivalaaktivnosti razvoja zaposlenika niti navodila te razvoj-ne aktivnosti kao dio svoje kompetitivne strategije.Dana{nje stanje u gospodarski razvijenom svije-tu pokazuje zna~ajno druk~iju sliku. Ne samo da sebave identiciranjem potreba strate{kog razvoja, ve}i potrebama koje }e se pojaviti u budu}nosti. Kada bina{a poduze}a danas imala razvijene ekasne modelepona{anja u novim i nepredvidivim situacijama, razvi-

jenu kulturu u~enja i oblikovanja organizacijske i indi-vidualne strategije u~enja, njihovi poslovni rezultati iutjecaj u gospodarstvu bili bi zna~ajno druga~iji. Cjelo-kupno organizacijsko okruènje bilo bi postavljeno nana~in da zaposlenik, rade}i svoj posao (bilo kao mana-ger ili izvr{itelj), ostvaruje postavljene ciljeve i konti-nuirano potvr|uje vlastitu kompetentnost. Obavljaju}isvoj posao, takav je zaposlenik uvijek na granici onoga

{to zna i moè te onoga {to jo{ ne zna i upravo sadatreba nau~iti.

Razvoj je priprema za budu}nost, a budu}nost }e nasvrlo brzo iznenaditi traènjem zna~ajno druga~ijihvje{tina i kompetencija zaposlenika od sada{njih.Promjene u podru~ju zahtijevanih vje{tina i kom-petencija iznimno se brzo odvijaju; dovoljno je da seprisjetite vje{tina koje su se od vas traìle prije pet go-dina, pa da uo~ite veliku razliku. Ako ju ne uo~avate,pazite, pregazit }e vas oni koji ju uo~avaju. Danassu strate{ko mi{ljenje, sposobnost u~enja, inovativnosti poduzetnost, prilagodba na novo i nepredvidivo te

razvoj vo|enja kroz cijelu organizaciju uvjeti opstanka,a ne samo utopija o kojoj naklapaju teoreti~ari kojine znaju {to je praksa.

[to je ispred nas? Promjena organizacijske kulture i sustava vrijednostiRazvoj ljudi ide kroz kreiranje kulture u~enja u podu-ze}u i oblikovanje organizacijskih i individualnih stra-tegija u~enja. U takvoj kulturi svatko je potican te imapriliku za u~enje i razvoj vje{tina i znanja do krajnjegranice svojih mogu}nosti. To je kultura koja ne traì

krivca, ve} rje{enje. Takvo poduze}e ìvi razvojne vri-jednosti i mjeri vrijednost ~ovjeka po odmaku koji st-vara orijentacijom na u~inak i svakodnevnim razvojemi u~enjem.

Podizanje svijesti i odgovornosti za razvojPoduze}e treba ulagati u u~enje i razvoj osiguravaju}iodgovaraju}e mogu}nosti, no glavna odgovornost zau~enje i razvoj leì u pojedincu. Vrijeme je da pojedi-nac razvije svijest o svojoj odgovornosti za budu}nosti stalno traì nove prilike za promjenu, kako bi odràosvjeìnu svojih znanja.

Razvoj kao svakodnevna praksaOsobni planovi razvoja trebaju biti fokusirani na pro-aktivno prepoznavanje vlastitih potreba i samostalnoupravljanje vlastitim u~enjem. U praksi to zna~i punocoachinga, povratne informacije, mentoriranja i for-malnih treninga.

Suradnja HR-a i donositelja odlukaVrijeme je da HR funkcija postane partner uprave upostizanju strate{kih ciljeva i konkurentske prednosti.Strategija razvoja zaposlenika povezana je sa strategi-

jom i ciljevima organizacije te uklju~uje identiciranje

vje{tina i kompetencija potrebnih da bi se strategija iciljevi ostvarili sada i u budu}nosti.

Razvoj manageraKoncept razvoja managera nagla{ava daleko ve}u odgovornost managera za vlastiti razvoj no {to jeodgovornos

bizdirekt zagreb 12 rujan 2008

Documents