biznis ideja 1 - proizvodnja gljive sitake (shiitake)

3
PROIZVODNJA GLJIVE ŠITAKE (Shiitake) ada bi vam neko preporučio da uložite novac u proizvodnju pečuraka ve " Ma daj, danas svi uzgajaju šampinjone. Čak ih i M! proizvodi". li investirate u proizvodnju gljive šitake sigurno bi ste se zbunili. #e nju, kao ni ve$ina ljudi u %rbiji. &ni malobrojni koji se kod nas bave uzg ' njem ove japanske gljive na sto kubika drvenih oblica može ostvariti ve$ najskuplje sorte maline na jednom hektaru. (ena sveže šitake na doma$em tržištu kod proi + evra, a u maloprodaji se kre$e od + do - evra po kilogramu . / 0vropi je sveža gljiva *'-* maloprodaji. / prodaji se mogu na$i i osušene gljive šitake, odnos je : gljiva dobija se kg suvih. / niškim prodavnicama zdrave hrane sušene ši dinara 3pakovanje od * grama45. 6 Opis proizo!a : 7ljiva Lentinula edodes (sin. Lentinus edodes) ili shii'take ime je dobila od naziva za hrast'shii i take'gljiva. 8ruga je po značaju u ukupnoj svetskoj 9užna 6oreja drže * odsto svetskog tržišta. #eoma je tražena jer ima ogro vrednost. %adrži oko 2' ;< belančevina, ,*'-,*< masti, te značajne koli lina.&d vitamina sadrži = , =>, = -, -, (, 8, 0 i 6, kao i minerale 3sele kalcijum, ?os?or...5. @itake smanjuju holesterol u krvi 3 * odsto za sedam viruse, a njen ekstrakt ima anitikancerogeno dejstvo. Aekovitost ove gljiv kojih je najlekovitiji lentinin. 8eluje na tumore, oboljenja debelog creva stimuliše stvaranje interleukina, koji složenijim hemijskim procesima pods "ubica" tumora. Opis proizo!"o# pro$esa% Croizvodnja gljive šitake može se vršiti tradicionalni oblicama ili na odgovaraju$em supstratu. 6ada je reč o gajenju na oblicama se koriste različite vrste drveta kao što su hrast, bukva, grab, breza, ja vrste, kao i topola i vrba, ali su prinosi na ovom drve$u slabiji. 7ajenje supstratu novijeg je datuma, a osnovni elementi supstrata su: piljevina 3s ukupnog sastava5, slama žitarica 3pšenica, ječam, ovas, raž, pirinač5, kuk prosa, soje, mekinje tih gajenih vrsta, uz dodatak manjih količina mineral supstrata je - evra za jednu vre$icu od -,+ kg 3što je oko .+* evra1kg5, za ; meseca plodonošenja u >'D talasa.3 zvor: %aša (vetkovi$5 Prostor za proizo!"&' itake% / našim klimatskim uslovima najbolje je proizvodnju nekoriš$enim objektima od čvrstog materijala 3štale, magacini, svinjci5 il svaki gljivarnik ima dva odeljenja: jedno za inkubaciju, a drugo za plodon Eko o ki 's oi% &ptimalna temperatura za vreme inkubacije, odnosno prorastanja hranljivi supstrat, iznosi oko -* (. %veže gljive sadrže visok procenat vode 3D*' ;<5 k gradnju, ali i razne biohemijske procese i termoregulaciju. %vetlost nije ali je izuzetno važna u vreme plodonošenja. / drugom delu inkubacije, a na nja, dolazi do uve$avanja koncentracije ugljen dioksida, te su potrebna kr inkubacione prostorije. Teh"o o#i&a proizo!"&e% 6ompletan tehnološki proces proizvodnje šitake ima četir I faza: Priprema prostorija, dezinfekcija, dezinfekcija . Crostorija za uzgoj mora biti savrš II faza : Priprema supstrata-sitnjenje, sterilizacija, inokulacija. !akon temeljnog mešanja i umer vlaženja sledi tehnička obrada, pa inokulacija. Cri pravljenju supstrata potrebna količina prosečno iznosi *'> l na kg. 6oriš$enje ve$e količine micelije doprin III faza : Inkubacija supstrata. 6od nas se koriste sojevi šitake sa periodom inkubaci IV faza : Fruktifikacija – plodonošenje . Ceriod plodonošenja iznosi oko dana, a jed ukupno traje oko - ' 2 dana. Crinos gljiva iznosi 2 '; < od početne m

Upload: nestor-castillo

Post on 05-Oct-2015

26 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Biznis Ideja 1 - Proizvodnja Gljive Sitake (Shiitake)

TRANSCRIPT

UZGOJ JAPANSKE CARSKE GLJIVE ITAKE

PROIZVODNJA GLJIVE ITAKE (Shiitake)K

ada bi vam neko preporuio da uloite novac u proizvodnju peuraka verovatno bi ste odgovorili: " Ma daj, danas svi uzgajaju ampinjone. ak ih i MIN proizvodi". Ali ako bi vam predloili da investirate u proizvodnju gljive itake sigurno bi ste se zbunili. Verovatno nikad niste ni uli za nju, kao ni veina ljudi u Srbiji. Oni malobrojni koji se kod nas bave uzgojem itake, tvrde da se posejava - njem ove japanske gljive na sto kubika drvenih oblica moe ostvariti vea zarada nego zasejavanjem najskuplje sorte maline na jednom hektaru. Cena svee itake na domaem tritukod proizvoaa je 5-7 evra, a u maloprodaji se kree od 17 do 20 evra po kilogramu. U Evropi je svea gljiva 15-25 evra/kg u maloprodaji. U prodaji se mogu nai i osuene gljive itake, odnos je 1:10, kada se osui 10 kg sveih gljiva dobija se 1 kg suvih. U nikim prodavnicama zdrave hrane suene itake se prodaju za 270-300 dinara (pakovanje od 50 grama!).

Opis proizvoda: Gljiva Lentinula edodes (sin. Lentinus edodes) ili shii-take ime je dobila od japanskog naziva za hrast-shii i take-gljiva. Druga je po znaaju u ukupnoj svetskoj proizvodnji, a Japan, Kina i Juna Koreja dre 95 odsto svetskog trita. Veoma je traena jer ima ogromnu nutritivnu i medicinsku vrednost. Sadri oko 13-14% belanevina, 1,5-2,5% masti, te znaajne koliine esencijalnih aminokise - lina.Od vitamina sadri B1, B6, B12, A2, C, D, E i K, kao i minerale (selen, magnezijum, gvoe, kalijum, kalcijum, fosfor...). itake smanjuju holesterol u krvi (15 odsto za sedam dana), uveavaju otpornost na viruse, a njen ekstrakt ima anitikancerogeno dejstvo. Lekovitost ove gljive potie od polisaharida, od kojih je najlekovitiji lentinin. Deluje na tumore, oboljenja debelog creva, jetre, dojke i plua. U organizmu stimulie stvaranje interleukina, koji sloenijim hemijskim procesima podstiu stvaranje prirodnih elija "ubica" tumora.

Opis proizvodnog procesa: Proizvodnja gljive itake moe se vriti tradicionalnim nainom na drvenim oblicama ili na odgovarajuem supstratu. Kada je re o gajenju na oblicama drveta kao podloga oblice se koriste razliite vrste drveta kao to su hrast, bukva, grab, breza, javor. Mogu se koristiti i etinarske vrste, kao i topola i vrba, ali su prinosi na ovom drveu slabiji. Gajenje carske gljive na oplemenjenom supstratu novijeg je datuma, a osnovni elementi supstrata su: piljevina (strugotina) drveta (60 do 90% od ukupnog sastava), slama itarica (penica, jeam, ovas, ra, pirina), kukurozovina, zatim zrna penice, prosa, soje, mekinje tih gajenih vrsta, uz dodatak manjih koliina mineralnih materija. Cena inkubiranog supstrata je 2 evra za jednu vreicu od 2,7 kg (to je oko 0.75 evra/kg), asa nje se dobija oko 1 kg gljiva za 4 meseca plodonoenja u 6-8 talasa.( Izvor: Saa Cvetkovi)Prostor za proizvodnju itake: U naim klimatskim uslovima najbolje je proizvodnju organizovati u nekorienim objektima od vrstog materijala (tale, magacini, svinjci) ili plastenicima. Osnovno je da svaki gljivarnik ima dva odeljenja: jedno za inkubaciju, a drugo za plodonoenje.

Ekoloki uslovi: Optimalna temperatura za vreme inkubacije, odnosno prorastanja micelija kroz hranljivi supstrat, iznosi oko 250C. Svee gljive sadre visok procenat vode (85-94%) koja je nuna i za gradnju, ali i razne biohemijske procese i termoregulaciju. Svetlost nije toliko bitna u periodu inkubacije, ali je izuzetno vana u vreme plodonoenja. U drugom delu inkubacije, a naroito u periodu plodonoe - nja, dolazi do uveavanja koncentracije ugljen dioksida, te su potrebna kraa ili dua provetravanja inkubacione prostorije.

Tehnologija proizvodnje: Kompletan tehnoloki proces proizvodnje itake ima etiri faze:I faza: Priprema prostorija, dezinfekcija, dezinfekcija. Prostorija za uzgoj mora biti savreno ista.II faza: Priprema supstrata-sitnjenje, sterilizacija, inokulacija. Nakon temeljnog meanja i umerenog vlaenja sledi tehnika obrada, pa inokulacija. Pri pravljenju supstrata potrebna koliina micelije proseno iznosi 5-6 l na 100 kg. Korienje vee koliine micelije doprinosi brem prorastanju supstrata.

III faza: Inkubacija supstrata. Kod nas se koriste sojevi itake sa periodom inkubacije 30-40 dana.

IV faza : Fruktifikacija plodonoenje. Period plodonoenja iznosi oko 90 dana, a jedan turnus ukupno traje oko 120-130 dana. Prinos gljiva iznosi 30-40% od poetne mase supstrata.

Konzerviranje proizvoda: Konzerviraju se salamurenjem, pasterizacijom, sterilizacijom, suenjem i zamrzavanjem. Preraevine od peurki su najboljeg kvaliteta ukoliko se prerade odmah posle berbe. Prerada sveih gljiva obuhvata sledee operacije: klasiranje, pranje i blaniranje gljiva.Projekcija fizikog obima proizvodnje: U zavisnosti od postavljenog cilja, proizvodnja moe da bude razliitog obima, u prostoru od 2-3 m2, pa sve do industrijskih pogona veliine nekoliko stotina kvadra - tnih metara to podrazumeva produkciju od 50-50.000 kg. Podrumi, rudnici, peine, tuneli u planinama gde ni preko zime temperatura ne padne ispod 10C, a leti se ne popne iznad 20C, pogodni su tokom cele godine za proizvodnju itake. Samo treba obezbediti osvetljenje i odgovarajuu ventilaciju. Prazne prostorije, garae, ostave, tale, svinjci itd. su pogodne za gajenje itake samo tokom prolea i jeseni poto je u njima temperatura vrlo promenljiva. Staklenici, plastenici su pogodni u prolee i tokom jeseni, ak i tokom zime ako su grejani.

Opis trita i distribucija: Kod nas jo uvek nema organizovane (ugovorene) proizvodnje, kao ni organizovanog otkupa gljiva. Proizvoai se moraju sami snalaziti za skladitenje, transport i trite. Stoga je od posebnog znaaja pravilna manipulacija s obzirom da su ubrane gljive veoma osetljive na fizika oteenja i hemijske promene. Proizvoa svakodnevno bere i razvrstava gljive u tri klase iji odnos uporeen sa ukupno obranom koliinom se obino kree: 10%:80%:10%, posmatrajui I: II: III klasu. On usmerava obrane koliine gljiva ili na konzerviranje (I i II klasa) ili na skladitenje do pakovanja i plasiranja u sveem stanju (II klasa). Ako proizvoa nije obezbedio plasman sveih gljiva na trite niti je obezbedio prihvat na bliem, otkupnom mestu, gljive moe uspeno sauvati u hladnoj prostoriji na +10C i do 48 asova. Domainstva i proizvoai za svoje potrebe, mogu ouvati svee gljive u friideri- ma do 5 dana, a da se zadri boja, sa relativno malim kalom. Gljive se skladite u plastinim gajbama od 3 kg, ili u kutijama (plastinim ili kartonskim) od 400 grama.

Ekonomska opravdanost ulaganja:

Ulaganja i trokovi izraunati su za period od godinu dana

Ukupna ulaganja podrazumevaju ulaganja u opremu, sirovine i ostali materijal

Oekivana dobit (zarada) obuhvata i cenu linog rada naknadu za va rad

1.Investicije u osnovna i obrtna sredstva za gajenje ITAKE u plasteniku (200 m2): plastenik (200 m2) -1.714 evra, 40 kom. konstr. za vree (cevi 0. 20) - 572 evra, 30 spojnica za cevi (za vree) - 86 evra, sistem za oroavanje (100 m) - 114 evra, kalorifer- 3.000 evra, ulaganja u osnovna sredstva - 5486 evra, ulaganja u obrtna sredstva - 6.310 evra, ukupna ulaganja - 11.796 evra.2.Investicije u osnovna i obrtna sredstva za gajenje ITAKE u postojeim objektima (200 m2): 40 kom. konstr. za vree (cevi 0. 20) - 572 evra, 30 spojnica za cevi (za vree) - 86 evra, sistem za oroavanje (100 m) - 114 evra, kalorifer- 3.000 evra, ulaganja u osnovna sredstva - 3.772 evra, ulaganja u obrtna sredstva - 6.310 evra, ukupna ulaganja -10.082 evra.

VREDNOST PROIZVODNJE I OEKIVANA DOBIT

korisni linkovi

HYPERLINK "http://www.biznisideje.info" www.biznisideje.info, HYPERLINK "http://www.ebiznis.ws" www.ebiznis.ws HYPERLINK "http://www.forum.ebiznis.ws" www.forum.ebiznis.ws

uzgoj itake i prodaja komposta

1.Cvetkovi Saa, 014 225-745, 063 251-370, [email protected], Valjevo.

2. Momilo Pani, 034 744-026, 064 35-03-894, [email protected], [email protected], Oraac-Arandelovac.

3. Aleksandar Puka, 063 7157-304, [email protected], Vrbas.

4. Miroslav Vasilijevi, 011 191 852,ul. Brae Abafi 2, 11080 Zemun.

Plastenik. Vrednost itake (7.200 kg) - 30.857 evra, trokovi sirovina i materijala - 13.062 evra, obraun amortizacije - 686 evra, trokovi proizvodnje - 13.748 evra, oekivana dobit - 17.108 evra.

vrst objekat. Vrednost itake (10.800 kg) - 46.285 evra, trokovi sirovina i materijala - 19.594 evra, obraun amortizacije - 472 evra, trokovi proizvodnje - 20.066 evra, oekivana dobit - 26.220 evra.