boro kovačević umjetnost makete

Boro Kovaevi umjetnostmakete

Larger than Life

2Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life Izdava

Umjetnika organizacija Kultura umjetnostiBukovaka 4710000 Zagreb

Za nakladnikaSanja Bachrach-Krito

Koncepcija knjigeBachrach & Krito

UredniciSanja Bachrach-Kritoeljka KovaeviMario KritoVinko PeneziKreimir Rogina

TekstoviBachrach & KritoRadovan DelalleBorislav DoklestiHrvoje HrabakDinko Ivievi BakuliMiroslav PaagiVinko Penezi & Kreimir RoginaMladen SaboloviBranko Silain

Lektura i korekturaJadranka Pintari

Prijevod saetkaBing TaylorMaa Taylor

Graki dizajn i pripremaBachrach & Krito

FotograjeArhiva obitelji Kovaevi, Mladena Sabolovia,Radovana Delallea, Branka SilainaAleksandar Karolyi (72)Janja Kovaevi (3, 7, 8, 51-55)Mario Krito (10-12, 17-27, 36-37, 90, 96)Penezi & Rogina (41, 42-43, 46-49)Miroslav Pondelak (6, 15, 58-59, 60, 62-69)Stanko Vrtovec (28, 31, 32-33, 34-37, 38-39, 40, 44-45)

TisakGraki zavod HrvatskeZagreb, prosinac 2013.

Naklada400 komada

Cijena60,00 kn.

ISBN 978-953-57150-0-9

CIP zapis dostupan u raunalnome kataloguNacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu podbrojem 865473

Knjiga je tiskana uz novanu potporu Gradskog uredaza obrazovanje, kulturu i port Grada Zagreba

Hvala svima koji su plovili s Borekom. Po bonaci i po neveri. Uz daskicu iskalpel. Na kraju, hvala ti, Borek, na svemu to si nam bio i svemu to unaim srcima jo uvijek jesi.

Maketa drugonagraenog natjeajnog rada Kulturnog centra (opera,lharmonija, muzika kola, kino) u Skopju, 1968. godina. Rad grupeautora: imek, Dragman, Ivievi-Bakuli, Postrunik i Silain.

7Boro Kovaevi

umjetnost m

aketeLarger than Life

6Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Borek, kako smo ga obiavalizvati, bio je jedan od onih ljudikoji su, kako to Englezi znajulijepo kazati, larger than life(vei od ivota), ne zato to se on trudio da bude takav, negosasvim suprotno, bio je takavzbog svoje neposrednosti,leernosti i upuenosti na svojpoziv. A njegov je poziv bilaizrada maketa.

Vinko Penezi, Kreimir RoginaMaketa prvonagraenog natjeajnog rada naselja uro akovi uSarajevu. Autori projekta: Radovan Delalle i Namik Mufti.

Ideja o izlobi (ULUPUH, galerija Karas, listopad 2013) i knjizi o BoriKovaeviu (1946-2011), oblikovatelju maketa koji je ostavioneizbrisiv trag u hrvatskoj urbanistiko-arhitektonskoj djelatnosti,rodila se spontano u razgovoru meu prijateljima.

Mario i ja smo suraivali s Borom u ULUPUH-u (Hrvatskoudruenje umjetnika primijenjenih umjetnosti) od 1997. do 2011.godine. Poznavali smo ga kao iskrenog borca za prava struke, ali idrugih umjetnika. S jednakim je umijeem radio makete ipomirivao stavove i miljenja meu kolegama. Smirenost i osjeajza mjeru, upuenost na druge: urbaniste, arhitekte, umjetnike vodili su ga u trenucima kada bi mnogi (iz)gubili strpljenje. Dok suto u poslu bili: ljubav prema radu rukama, strast neposrednogstvaranja, interpretiranje tue ideje.

Nakon njegove prerane smrti, razgovarajui s njegovimsuradnicima arhitektima, urbanistima, kao i najbliima lanovima obitelji, postali smo svjesni da se o njemu i njegovu raduzna premalo te da se premalo zna o umijeu izrade maketa;umijeu koje je u naoj sredini poelo nestajati, a da nikada nijebilo primjereno vrednovano.

Kada proitate dijelove razgovora s nekima od arhitekata s kojimaje suraivao, postat ete gorko svjesni da je ouvanje idokumentiranje vrijedne grae (pre)esto preputeno pojedincimakoji za prave arhive nemaju mjesta, vremena, motivacije.Vjerujemo da je tim vie vrijedno ono prikupljeno. Ovdje objavljeniradovi i svjedoanstva Borinih suradnika trajni su dokumentvremena i prva publikacija o radu umjetnika urbanistiko-arhitektonskog maketarstva.

elimo da ova knjiga, ujedno prvo izdanje umjetnike organizacijeKultura umjetnosti, bude vie od podsjetnika na njega i njegov rad,da postane putokaz generacijama koje dolaze i poticaj za trajnoouvanje jednog medija, dijela nae batine.

Sanja Bachrach-KritoMario KritoKultura umjetnosti

9Boro Kovaevi

umjetnost m


8Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

11Boro Kovaevi

umjetnost m


10Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

rukama i tu je jednostavno pronaao sebe. On i sestrasu funkcionirali kao mali kreativni tandem. U to suvrijeme opremali svoju vikendicu na moru. Zajedno suje osmislili, projektirali, a on je izradio sav namjetaj idrugu opremu. Taj virus oblikovanja i izradenamjetaja po mjeri proirio se i na druge lanoveobitelji pri opremanju kua.

Upravo zato je prve makete izraivao u drvetu. Vjetinukoju je stekao prenio je u oblikovanje, a pritom je samizraivao gradivne elemente: malene letvice i drugeforme, dijelove potrebne za rad u vrijeme kada nanaem tritu nije bilo potrebnih materijala.

Ako se dobro sjeam, poetkom sedamdesetih je poeopodloge i reljefe prikazivati u plutu. Uzore nije imao jerse maketarstvom kao zanatom bavilo malo ljudi, akomunikacija sa svijetom je bila loa i sporadina.

Kakva je bila komunikacija i povezanost s kolegama uJugoslaviji, dostupnost tehnologije i informacija sazapada?

Informacije i tehnologija su dolazili na kapaljku ilinikako, a Boro je bio tako znatieljan! Arhitekt SrekoDimini je neko vrijeme radio u SAD-u, pa mu jeprilikom posjeta znao priati o tome kako su se tadaradile makete u Americi. Opisivao je kako su ve tadaimali strojeve koji su sami izrezivali podloge, slojnicekod prikaza reljefa, a i same objekte, makete, izraivalisu od plastike. Boro je volio taktilne materijale pa mu seplastika kao materijal nikada nije svidjela. Stoga nijednu maketu nije napravio u cijelosti od plastike.

Reci nam neto o njegovu nainu rada, odnosu sarhitektima i drugim suradnicima? Svi su ga opisali kaodragog ovjeka, umjetnika prepunog duha i arma.

Boro je bio veliki radnik, a karakter posla je bio takav danije birao, nikoga nije odbio. Makete su se radile po

narudbi, najee kada su arhitekti eljeli investitoruzorno predoiti projekt ili za potrebe natjeaja kodkojih je uvijek kao uvjet bila i maketa. Odnos sa svimnaruiteljima je uvijek ponajprije bio profesionalan to bi rekli: ljudi su, morali su suraivati. esto sedogodilo prijateljstvo i bliskost, jer Boro zaista nijeimao problema u komunikaciji, uvaavao je eljenaruitelja, ali i oni su rekli da ima oko sokolovo, jer jevolio ukazati na detalje koje nisu vidjeli. Bilo je tada iuvjeravanja, a nerijetko se i projektiralo na samojmaketi.

Radio je s dosta poznatih arhitekata. Osimarhitektonskih radio je i pejzane makete, jedna od njihje bila i ona Plitvikih jezera koja je sluila za boljesnalaenje i orijentaciju posjetitelja koji su na maketimogli sagledati razliite staze po kojima e se kretati.Maketa je na sada ve primitivan nain bilainteraktivna. Pritiskom na tipku neka od staza bizasvijetlila, a posjetitelj je mogao odabrati onu kojunajvie eli vidjeti i njome proi.

Sjeam se i makete vodovoda za Vodoprivredu na kojojje na nadzemnom terenu i reljefu prikazan putvodovoda od Zrmanje preko Zadarske upanije doibensko-kninske s otocima.

U vie navrata je izraivao makete za kipare: StipuSikiricu, Stevana Luketia, a maketu tvornice NadaDimi napravio je za jedan projekt medijske umjetniceSanje Ivekovi.

Kako je odabirao materijal ili se odluivao za stil izrademakete? Koliki je bio prostor kreacije, vrijeme potrebnoza izradu?

U svaki projekt ulazio je punom snagom, odgovornopotujui ideju arhitekta. Najee su blisko suraivali ipronalazili najbolje rjeenje tu posebno mislim naodabir tehnike, vrstu materijala, boje, okoli,

Ova knjiga ne bi bila mogua bez tijesne suradnje s Borinomsuprugom, eljkom Kovaevi, s kojom smo se zbliili i estoviali za vrijeme rada na izlobi i monografiji. Svi koji smopoznavali Boru, znali smo koliko voli svoju obitelj, enu idvoje djece. Kada je postao djed s ponosom je spominjaounuka Finna i veselio se unuici Lily, koju nije doivio.eljka je, skupa s dvije keri: Maom i Janjom, postalauvarica tajni, izvor velikog dijela informacija. Osim onihvanih, saznali smo od nje da je Boro volio more, lov nahobotnice; da je imao nemirne ruke, pa kada nije radiomakete zabavljao se izradom lula, stalaka za noeve, draapribora za jelo, podloaka. A to se tie mora sam jeizgradio i vlastiti amac kojem je nadjenuo ime Stric tef.Bio je i sakuplja otpada, kao to nam je eljka rekla: U kui Kovaevia konzerve se nisu bacale jer su sluile zamijeanje, a najlon arape za cijeenje boje. Unatosakupljakim strastima, nije razvio strast arhiviranja patako nije uvao dokumentaciju o svojim radovima to jeznatno otealo rekonstrukciju njegova rada. Na sreu, eljka je bila i Borina suradnica, pa emo u razgovoru snjom saznati detalje i zanimljivosti.

eljka, moe li nam rei neto o poecima Borinog rada, ouzorima?

Boro se poeo baviti maketarstvom jo ezdesetih godinaprolog stoljea. Njegova sestra, arhitektica Rajka Rogina(1944-1997), bila je studentica arhitekture kad joj je radiomakete za njene projekte. Imao je uroeni talent da stvara

13Boro Kovaevi

umjetnost m


12Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life eljka Kovaevi

Razgovor o Bori, nemirnim rukama, pakoj ipki i maketama

cjelini. Sama to nisam mogla, pa se znalo dogoditi da gakrivo razumijem i napravim greku. To ga je znalo silnoiznervirati, nije razumio kako ne vidim to to je onvidio.

Ta njegova nevjerojatna sposobnost bila je kljuna zaizradu ogromne makete Plivinog pogona za izraduazitromicina. Svrha makete je bila da se na njoj tonovidi svaki dio proizvodnje, sve cijevi, dijelovi pogona,mjesta s oznakama za spaavanje, ventili zbogkompleksnosti samog pogona. Maketa stoga i danasstoji u Plivi u Zagrebu, ouvana, u odlinom stanju. Jouvijek se koristi u istu svrhu. ... Napraviti kemijskipogon kao maketu to je bio velik projekt kakav prije

nije radio. Nita se nije smjelo fulati. A u pitanju subile stotine cijevi, tankova, dijelova! Sve je radio sam, zaneke sitnice je imao kune pomagae, osim mene,pomagao je na prijatelj Ivo Poje koji se bavioaviomodelarstvom on je izraivao dijelovepostrojenja. Ja sam izraivala ventile, rezala cijevi nazadane dimenzije i obiljeavala cjevovode. Naime, namaketi su oznakama obiljeeni svi cjevovodi za raznetvari. Bila sam uz njega i kada me trebao za rad nou.esto je radio nou jer je onda imao koncentraciju imir, nije bilo zvonjave telefona, buke, urbe. Sluao jeRadio 101, nou su tada putali techno koji ga jeodravao budnim i to mu je bilo super.

14Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life hortikulturu, te mjerila osim kada je bilo zadano.

esto je za sebe, ali i za njih, radio probe prije izradeprave makete da vidi kako e neto izgledati. Kada je bionezadovoljan, krenuo bi raditi sam neki novi element,stoga je neprestano radio na pronalaenju iprimjenjivanju raznih novih materijala.

A izrada makete je trajala ovisno o veliini ikompleksnosti, to je pak ovisilo o veliini projekta.Naravno, za natjeaje je bio strogo zadan terminpredaje rada, pa je znalo biti neprospavanih noi.

Arhitekti Vinko Penezi i Kreimir Rogina esto suspominjali Boru kao inovatora u uvoenju tehnika imaterijala. Moe li nam rei neto o tome?

Kao to sam ve spomenula, na poetku karijere Boroje uglavnom radio u drvetu, furniru. Koristio je furnirraznih debljina ovisno o mjerilu, a sam je izraivaodaice razliitih promjera i dimenzija koje su mu bilepotrebne da bi se maketa finije doimala. Pored ateljeaimao je vlastitu stolarsku radionicu s profesionalnimstrojevima za obradu drveta, jer je sumnjao da munetko drugi tako dobro i brzo moe napraviti ono toje zamislio da mu treba. Za svaku je maketu samizraivao podlogu, okvir ali i poklopac (na poetkutakoer od drveta, poslije od pleksiglasa), ako je biopotreban, tj. odreen natjeajem ili eljom naruitelja.Moram spomenuti da je tako sam doao do posebnogpostupka obrade zaobljavanja pleksiglasa porubovima.

Sedamdesetih godina prolog stoljea u arhitekturi suse koristile MERO reetke (prostorne reetke), pa jetrebalo smisliti nain kako tu finu strukturu prikazatiu maketi. Kod nas nije bilo polugotovih sklopova nielemenata, pa je sam izmislio tehniku izrade reetke.Kada je savladao i razvio tehniku, izraivao ju je uraznim mjerilima, od najmanjih koje sam ja prozvalapaka ipka, do veih dimenzija. Bio je to minuciozan

rad koji, koliko znam, nitko nije pokuao imitirati iliisto to sam napraviti.

Mislim i da je jedini izraivao objekte-zgrade u metalu,za koje je koristio ploe ofsetnog tiska. Jedan njegovpoznanik imao je tiskaru i tako ih je nabavljao. Kada jeprvi puta vidio te ploe, oi su mu zasvijetlile! Poeo jeeksperimentirati s njima, savijati ih, oblikovati. Taj limje bio mekan, podatan, nije pucao mogao se lijeporezati, zarezivati pod raznim kutovima i oblikovati ueljenu formu.

Kad su u Japanu vidjeli maketu izraenu od tog lima,bili su zadivljeni i pitali ga koji je to materijal, zanimaloih je gdje se moe kupiti. Naravno, Boro im je rekao dase radi o tiskarskim ploama!

Za prikazivanje hortikulture, odnosno drvea, bunja,bilja, koristio je materijale iz neposredne okoline iizraivao ih od pravih granica (empresa), ali i odstiropor-kuglica, perlica, staklenih kuglica puhanih ustaklanama. Nije volio spuvu pa je nikada nismokoristili kao materijal na maketama.

Vi ste bili brani drugovi, ali i partneri u zloinu.Koliko znamo radila si s njim, pomagala mu u poslu.Opii nam vau suradnju.

Upoznali smo se 1974, a prohodali smo 4. 2. 1975. godine.Od prvog dana zajednikog ivota ja sam mu pomagala,sve je bilo povezano: ivot i posao. On je, naravno, bioef zaduen za maketu kao cjelinu. Moj zadatak bio jenpr. priprema i obrada drvea/hortikulture, mijeanjeboja za objekte, teren i zelenjavu, kako smo zvalihortikulturu.

I nakon mnogo godina nisam mogla shvatiti njegovusposobnost jer ju ja nisam imala da pojmi i sagledau treoj dimenziji, crte, plohu kao volumen, i to u

15Boro Kovaevi

umjetnost m


Maketa natjeajnog rada (otkup) Autobusnog kolodvora u Zagrebu, 1974. godina.Autori projekta: Radovan Delalle i Nevenka Postrunik.

16Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life Neki prijatelji su znali pripomoi kod velikih projekata,

kao to je bio Spomen dom u Kumrovcu ili maketaPlitvikih jezera kada je na redu bilo poumljavanjeterena.

Osim svega to si nabrojala, to ti je najvie ostalo usjeanju?

Najdojmljivija mi je upravo maketa Plivinog pogona jermi do danas nije jasno kako je to uspio napraviti, kakoje sve to vidio. U Plivi su bili oduevljeni, ali vjerojatnone koliko ja, jer znala sam sve to je do tada napravio ibila sigurna da je ta maketa neto novo, do tadanevieno na naim prostorima. Dok smo postavljalimaketu u Plivi, k nama su dovodili razne delegacijestranaca iz cijelog svijeta, vjerujte nije bilo onih koji senisu divili, bili zaueni time to su vidjeli.

Pliva je zapravo prvo naruila obinu maketu objektatvornice za proizvodnju azitromicina, koju je i napravio,a sada se nalazi u istoj prostoriji s tom velikommaketom pogona. Netko iz Uprave je u meuvremenusaznao da vani rade makete cijelih postrojenja izsigurnosnih razloga, pa su ga pitali bi li on to mogaonapraviti. Njemu je to bio straan izazov, posao koji nijemogao odbiti. U farmaceutskoj industriji u svijetu je touobiajeni postupak, ak i obveza maketa pomae kodinstaliranja postrojenja, a kasnije kod odravanja,otkrivanja eventualnih kvarova.

Izgradnja pravog postrojenja odvijala se paralelno sizradom makete, ali mi smo bili uvijek korak isprednjih, pa su nam svakodnevno dolazili instalateri nakonzultacije da vide kamo koja cijev ide i gdje jutrebaju postaviti.

Pripremne radnje su se obavljale u ateljeu, potom smodijelove nosili u Savski Marof u sam pogon, a sve ostalosmo morali sklapati na mjestu gdje e maketa stajati,to je bio jedinstven izazov. Kontakt osoba na terenu

bio je inenjer strojarstva koji je radio na projektupogona i koji nam je donosio nacrte. Materijal za izradumakete nabavljao je u Njemakoj. Budui da nitko nijevidio tu iru sliku, Boro je osobno odlazio tamo iodabirao to mu treba. Veliki dio elemenata sam jeprilagoavao i osmiljavao. Na samom poetku jekonstrukciju makete postrojenja, koje se protee krozest etaa, morao potpuno osmisliti u glavi i na skicikako bi sve funkcioniralo. Nije bilo raunala,renderiranja, niega osim njegove vizije i domiljatosti.Konana maketa se sastoji od tri dijela koji sumeusobno povezani, a u svakom trenutku se mogurastaviti. Svaki element, kao i svaka cijev, obiljeena jeoznakom i bojom po kojoj se zna to prikazuje i emuslui, odnosno to prolazi kroz koju cijev.

Kao to sam rekla, za vrijeme izrade makete gradila se itvornica u kojoj je poslije dolo do poveanjaproizvodnog kapaciteta. Tako su se paralelno poveavalii radovi na izradi makete to je trajalo skoro dvijegodine.

Sada mi je jako, jako ao to nije nita arhivirao idokumentirao. On je jednostavno bio takav: neprestanoje radio posao koji je neizmjerno volio pa za drugo nijebilo vremena.

Razgovor sa eljkom Kovaevi vodili Sanja Bachrach-Kritofi i Mario Kritofi

17Boro Kovaevi

umjetnost m


Maketa pogona tvornice Pliva za izradu azitromicinau Savskome Marofu u mjerilu 1:20, 1997/98. godina (str. 17-27).

19Boro Kovaevi

umjetnost m


18Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

21Boro Kovaevi

umjetnost m


20Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

23Boro Kovaevi

umjetnost m


22Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Maketa Plivina pogona zaproizvodnju azitromicina uSavskom Marofu, remek-djeloumjetnosti maketarstva urazmjerima irim od granicaHrvatske, predstavlja vrhunacstvaralatva Bore Kovaevia.

Izraena u hiperrealistinojmaniri, u nevjerojatnom mjerilu1:20, maketa prikazuje postrojenjai razvode cjevovoda, kao pomoizvoau kod montae iodravanju opreme te otkrivanjueventualnih kvarova.

Koliko je uvjerljiv i impresivan biokrajnji rezultat toga zadivljujuegpothvata, govori reakcija jednogvisokog Plivinog zaposlenika, kojije ugledavi maketu uzviknuo:

Gospodine Kovaeviu, molimvas pustite pogon u rad!

24Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

26Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Na prvi susret dogodio se u proljee 1985. godine, kadaje Boro dobio narudbu da za promociju Univezijade uKobeu izradi prezentacijsku maketu plivalita Mladostna Savi, naeg prvog velikog projekta za kojeg smo seizborili pobjedom na javnom natjeaju prethodnegodine. Iako smo iza sebe ve imali nekoliko uspjenihnatjeaja, ukljuujui i prvu nagradu u Japanu, bili smopraktiki utokljunci u struci, a Boro je ve tada imaoreputaciju vodeeg hrvatskog maketara s dvadesetakgodina profesionalnog iskustva i bezbroj nagraenihmaketa. Ve prilikom prvog susreta meu nama jezaiskrilo, odmah smo se kliknuli tako da on od tadapostaje na stalni suradnik. Profesionalna je suradnjaubrzo prerasla u veliko prijateljstvo koje je ostaloneokrnjeno sve do njegove prerane smrti to je sasobom odnijela veliki dio i naeg ivota.

Borek, kako smo ga obiavali zvati, bio je jedan od onihljudi koji su, kako to Englezi znaju lijepo kazati, largerthan life (vei od ivota), ne zato to se on trudio da budetakav, nego sasvim suprotno, bio je takav zbog svojeneposrednosti, leernosti i upuenosti na svoj poziv. A njegov je poziv bila izrada maketa. Kada je to bilo upitanju, u njemu bi neto istog trena ustreptalo,uzjogunilo se, uzavrelo. Usredotoio bi se na temu i svedrugo bi bilo manje vano, pa ak i dobra papica u kojojje neizmjerno uivao, ba kao i mi, sa strau, s kojomje, uostalom, inio sve u ivotu. Sa strau umjetnika.

Tijekom dugogodinje suradnje Borek je za nas izradiomnotvo maketa za razne faze projekta i raznorodnearhitektonske tipologije: od skicoznih radnih modela upoetnoj fazi ispitivanja koncepta, preko pregnantnihoprostorenja ideje za urbanistiko-arhitektonskenatjeaje (mahom nagraene) i hiperrealistikihreprezentativnih maketa za potrebe prezentacijegotovog projekta korisniku i iroj javnosti, doizlobenih instalacija i konceptualnih modela za naueksperimentalnu arhitekturu. Njegov rad nikada nijebio puka interpretacija projekta nego kreativna

nadogradnja to stvara dodanu vrijednost. Iako sunjegove makete imale karakter samosvojnog artefakta,nikada nisu promaile svoju izvornu zadauprezentacije arhitekture iznosei na vidjelo bitarhitektove zamisli ali i skrivene kvalitete projekta.Stoga ne udi da su makete koje je izraivao zanatjeaje u pravilu osvajale nagrade i to najee prvamjesta. A njegove prezentacijske makete bile su tolikouvjerljive i precizne da su esto sluile kao pomo priizgradnji. upnik Sv. Mihajla na dubrovakom Lapaduvie puta nas je uvjeravao kako su tijekom gradnjecrkve, to se odvijala neposredno nakon rata kada seteko dolazilo do Dubrovnika, konzultirali maketu kojuje prema naem projektu izradio, ili bolje rei izgradio,Borek, kako bi si razjasnili neki detalj iz projekta.

U oblikovanju maketa Boro Kovaevi je objediniovjetinu i talent, znanje i kreativnost, poznavanjematerijala i likovnu kulturu, tehniku racionalnost iosjeaj za lijepo, u jedinstveni spoj umijea iumjetnosti. Njegove vjete ruke i otro oko umijeem italentom sagradile su cijeli jedan grad od vie od tisuumaketa za projekte iji su autori gotovo svi vodeihrvatski arhitekti. Djetinja znatielja i sklonosteksperimentu, poduprte vjetinom i profesionalnimkompetencijama, vodile su ga stalno u nove kreativneavanture. U svom radu bio je inventivan i inovativan.Odlino poznavanje materijala i tehnologija izradeomoguilo mu je slobodno istraivanje u materijalu.Radio je u raznim materijalima drvu, staklu, plastici, a najvie u metalu, tonije aluminijskim ploama, kojeje prvi otkrio i primijenio u maketarstvu. Tanak idelikatan materijal traio je preciznost i senzibilnostmajstora kakav je bio jedino Boro Kovaevi. U svom radu Boro je bio temeljit i studiozan a svaka jefaza u postupku izrade makete njemu bila vana inezaobilazna. Ipak posebnu je panju pridavaopripremi. Pozorno je prouavao nacrte i razgovarao sarhitektom dok ne bi spoznao sve aspekte ideje. Znalismo satima razglabati o projektu, esto i dugo u no.

29Boro Kovaevi

umjetnost m


28Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Maketa je najstariji i jo uvijek nezamjenjiv oblikprostornog prikazivanja arhitektonskih i urbanistikihideja koji je odavno prerastao razinu zanatskog umijeai postao autonomnom disciplinom primijenjenihumjetnosti. Zlatne godine arhitektonskog maketarstvau Hrvatskoj bile su sedamdesete i osamdesete prologstoljea kada je sinonim za ovu umjetniku disciplinubio Boro Kovaevi, doajen struke i utemeljitelj Sekcijemaketara u ULUPUH-u.

S Borom Kovaeviem zapoeli smo suraivati nasamom poetku nae profesionalne karijere, sredinomosamdesetih godina prolog stoljea. No s njegovimsmo se radom susreli i prije premda toga nismo bilisvjesni. Negdje na drugoj-treoj godini studija za okonam je zapela maketa u to vrijeme vrlo zapaenogpobjednikog rada za kompleks bazena na Bundeku,napose filigranski izraena ipka reetkaste krovnekonstrukcije. Pitali smo se ija je ruka satkala takopreciznu i minucioznu strukturu, pa nam je jedan odupuenijih kolega razjasnio kako se radi o nekomspecijalnom stroju iz Italije. A taj famozni stroj nije bionitko drugi nego Boro Kovaevi, to smo spoznaliprigodom prvog posjeta njegovu ateljeu na zagrebakojPerjavici, gdje su na polici u kreativnom neredu meuuzorcima raznih materijala, dijelova maketa i zarolanihnacrta stajali i probni modeli slinih ipkastihstruktura u vie mjerila.

Vinko Penezi, Kreimir Rogina

Boro Kovaevi stroj iz Italije

Maketa stambene interpolacije u Mandrovievoj ulici uZagrebu iz 1993. godine. Autori: Penezi & Rogina.

31Boro Kovaevi

umjetnost m


30Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life Obino bi zapoeli razgovor u njegovom ateljeu, u

suterenu obiteljske kue na lebcu. Pred nama su bilirazmotani nacrti, oko nas uzorci materijala, u zrakumiris dima najfinijeg duhana iz njegove lule, a ispredfantastina vizura na zapadni dio grada i idilinuprirodu oko kue. Ti razgovori bili su obostranokorisni. Njemu, jer je promiljao i slagao mozaikbudue makete u glavi, a nama, jer smo kroz terazgovore dalje promiljali i bistrili svoju ideju. Nakonnekog vremena, obino u predveerje, selili smo se nagornju etau, gdje smo nastavljali razgovor uzobavezne delicije iz njegove mesne produkcije ieljkine kuhinje. Razgovor bi tada postajao manjeobvezan i irio se izvan uskostrunih tema nakomentiranje kulturne i drutvene scene, koju je Borekdobro poznavao iz vlastitog iskustva. armantan iduhovit, prepriavao je brojne anegdote koje je doiviotijekom svoje bogate karijere.

Kada je posloio sve ciglice, odredio mjerilo i u glavisagradio maketu, Borek nas je ponovno pozvao u ateljegdje bi sveano objavio: Podlogu sam napravil! Nakontoga posvetio se samoj izradi makete. Ne znamo kako jebilo s drugim arhitektima, ali nas je rado priputao dasvjedoimo njegovoj aroliji stvaranja. Otkrivao nam jesvoje male tajne i raspravljao s nama o detaljima. Svremenom smo postali tako uigrana ekipa da bi esto ucajtnotu, osobito u finiu natjeaja, dogovarali detaljemakete preko telefona. Dan pred predaju uvijek je bilafrka s vremenom. Ponekad smo znali biti oajni, aliBorek je sve drao pod kontrolom. Potjerao bi naskui a onda bi cijelu no zavravao maketu. Kada bismosutradan doli po maketu, ponekad i sa strepnjom, vebi i letimian pogled na finalni produkt poluiotrenutni ushit i ponos zbog oblija kojeg je naoj idejipodarila vjetina majstora.

Svoje veliko iskustvo i znanje rado je prenosio na mlaekolege. Nesebino davanje, tako rijetka osobina udananjem svijetu voenom interesima, iskazivao je u

poslu kao i u privatnom ivotu. Zato su ga ljudi jakovoljeli. A on ih je uvijek doekivao rairenih ruku iotvorena srca. Gostoprimstvo Boreka i obiteljiKovaevi je legendarno. U krugu njegovih prijateljaponavljala se anegdota kako Borek, im vidi da se diepraina na poetku lebca, tri iz ateljea na kat kako binarezao prut za gosta koji stie sigurno k njemu, jer jeu to vrijeme lebec bio neizgraen a cestaneasfaltirana. Zato smo iznimo sretni i ponosni to smobili dio tog posveenog kruga njegovih prijatelja.

U posljednjih desetak godina narudbe zaprezentacijske makete su se prorijedile. to zbog krize ipomanjkanja novca za makete, a to zbog IT revolucije irazvoja softvera za 3D prezentacije i raunalneanimacije. No ni jedna od tih novih metoda ne moezamijeniti vrhunsko umijee maketarstva u kojemu jeBoro Kovaevi bio nenadmani eksperimentator iinovator te vrhunski majstor.

Maketa nagraenog rada na natjeaju Surround DataHome uTokiju, 2001. godina. Autori: Penezi & Rogina.

32Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju Simplicity/Complexity u Tokiju, 1995. godina.Autori: Penezi & Rogina.

35Boro Kovaevi

umjetnost m


34Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

U oblikovanju maketaBoro Kovaevi jeobjedinio vjetinu italent, znanje ikreativnost, poznavanjematerijala i likovnukulturu, tehnikuracionalnost i osjeaj zalijepo, u jedinstveni spojumijea i umjetnosti.


Maketa nagraenog rada na natjeaju za Trg Jakomini uGrazu, 1993. godina. Autori: Penezi & Rogina.

37Boro Kovaevi

umjetnost m


36Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju za Trg Jakomini u Grazu, 1993. godina.Autori: Penezi & Rogina.

39Boro Kovaevi

umjetnost m


38Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju za upni centar isamostan u Trnju u Zagrebu, 1994. godina. Autori: Penezi & Rogina.

40Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

41Boro Kovaevi

umjetnost m

aketeLarger than LifeMaketa nagraenog rada na natjeaju za upni centar naVolovici u Zagrebu, 1994. godina. Autori: Penezi & Rogina.

Zadnji rad Bore Kovaevia je maketa Lanterne/svjetionika prijateljstva ujapanskom Tokamachiju koju je 2010. izveo u suradnji s uredom Penezi & Rogina.

43Boro Kovaevi

umjetnost m


42Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life ... njegove prezentacijske

makete bile su toliko uvjerljivei precizne da su esto sluilekao pomo pri izgradnji.upnik Sv. Mihajla nadubrovakom Lapadu vie putanas je uvjeravao kako sutijekom gradnje crkve, to seodvijala neposredno nakonrata kada se teko dolazilo doDubrovnika, konzultiralimaketu koju je prema naemprojektu izradio, ili bolje reiizgradio, Borek, kako bi sirazjasnili neki detalj izprojekta.


Maketa upnog centra Sv. Mihajla na Lapadu u Dubrovniku, 1987. godina.Autori: Penezi & Rogina.

45Boro Kovaevi

umjetnost m


Maketa projekta rekonstrukcije hotela Mali Maj u Poreu, 1992. godina.Autori: Penezi & Rogina.

47Boro Kovaevi

umjetnost m


46Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Maketa nagraenog rada na natjeaju za plivaki i vaterplolo centar u Gospinu polju u Dubrovniku, 1986. godina.Autori: Penezi & Rogina (str. 46-49).

49Boro Kovaevi

umjetnost m


50Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Boru Kovaevia pamtim po njegovu osmijehu ioptimizmu koji mu nije silazio s lica. Za sve je imaorjeenje bio je u stanju sebi nametnuti noinespavanja da bi odradio detalje na maketi koji enaglasiti ideju projekta. Jo pamtim njegovu ipkukoja je trebala doarati MERO konstrukciju na naemprojektu Plivakog centra u Novom Zagrebu jo davnih70-ih. Njegov rad na maketi je bio autorski, neovisno otome to je to bio model prema projektu. U svojoj praksisam esto i nesvjesno pokuavao zamisliti kako bi toBoro odradio teta to je njegov rad dolazio ipak upravilu na kraju projekta, uvijek sam elio s njimodraivati, istraivati projekt od poetka. Njegovu idejuda odradimo maketu Zagreba i da na njoj kontroliramorast i transformaciju grada nismo naalost nikadarealizirali. U meuvremenu je 3D prikaz postaoatraktivan. Ponekad i bljetaviji, doslovniji pogotovo zaneukog investitora. Tri D slikovnice grada su uvjerljivije,premda su vrlo esto ostale samo slikovnice zauveseljavanje graanstva. Ipak, novije prakse i ozbiljnekole sve vie njeguju model i rad na klasinoj maketiparalelno sa softverima za 3D. Ozbiljan projekt zahtjevai rad na modelu maketi, bilo da je rije o kui ilitransformaciji grada.

Borislav DoklestiKako bi to Boro radio ...

Maketa nagraenog rada na natjeaju za Plivaki centar uNovom Zagrebu, 1977. godina. Autori: Vinja i Kreimir Ivani,Sreko Dimini, Boro Doklesti i Ante Gluni (str. 51-53).

51Boro Kovaevi

umjetnost m


53Boro Kovaevi

umjetnost m


52Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

55Boro Kovaevi

umjetnost m


Maketa natjeajnog rada poslovnog objekta u Zagrebu, 2008. godina. Autor: Velimir Neidhardt.

57Boro Kovaevi

umjetnost m

aketeLarger than LifeMaketa drugonagraenog natjeajnog rada urbanistiko-arhitektonskog rjeenja za Trg Francuske Republike u Zagrebu, 1977. godina. Autori projekta: Ivan Frani i Velimir Neidhardt.

58Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life Maketa prvonagraenog natjeajnog rada za Novo naselje u Novom Sadu, 1974. godina.

Autori projekta: Radovan Delalle i grupa koautora.

od Donjeg grada do Novog Zagreba 1981; novi grad nalijevoj obali Drave u Osijeku 1983.

Suraivali smo i u pripremama i realizacijama razliitihizlobi, od kojih posebno izdvajam sljedee: izlobaTrnje prostorni planovi i stvarnost u Radnikomuilitu i izrada makete sredinjeg prostora Zagreba,koja je obuhvaala prostore Trnja, priobalja Save isredinjeg prostora Novog Zagreba, 1989; izloba podnaslovom Urbarhitektura u Galeriji suvremeneumjetnosti i izrada makete urbarhitektonske jezgre uTrnju 1976; izloba Urbarhitektura 1964-1979, uHrvatskom muzeju arhitekture 2008. i obnovljenamaketa urbarhitektonske jezgre u Trnju. Maketa je 2011.bila izloena u novom Muzeju suvremene umjetnostina izlobi Socijalizam i modernost.

U izboru pojedinih varijanti mogueg oblikovanjanastojao je istraivati nove mogunosti, posebno uizradi razliitih detalja, usklaivanja boja ili novihkreativnih ideja. U dananjem vremenu, u kojem se svevie koristi trodimenzionalna digitalna prezentacija,sve je manje kreativnih osobnosti koje bi moglevrhunskom zanatskom vjetinom predstavitiarhitektonske projekte.

61Boro Kovaevi

umjetnost m


Tako je npr. zaeksperimentalni projekturbarhitekturne jezgre zaizlobu u Galerijisuvremene umjetnosti1976. godine radio vie odtri tjedna samo naminijaturnoj prostornojreetki u drvetu, iako sambio zadovoljan i sjednostavnijim rjeenjem.

S Borom Kovaeviem kontinuirano sam suraivao narazliitim arhitektonsko-urbanistikim natjeajima iizlobenim projektima u razdoblju 1973-1989. godine. BoroKovaevi nije bio samo majstor za izradu maketa premanaruenim arhitektonskim projektima, nego je istodobnokreativno sudjelovao s autorima u oblikovanju razliitihprostornih ideja i naina njihove prezentacije utrodimenzionalnom mjerilu makete. Uvijek je teio da zasvaki odreeni arhitektonski ili dizajnerski projekt pronaeodgovarajui materijal u mjerilu makete, koji bi najboljeizrazio osnovnu ideju autora. Tako je npr. zaeksperimentalni projekt urbarhitekturne jezgre za izlobuu Galeriji suvremene umjetnosti 1976. godine radio vie odtri tjedna samo na minijaturnoj prostornoj reetki u drvetu,iako sam bio zadovoljan i s jednostavnijim rjeenjem. U kreativnom je radu teio novim, jo neispitanimrjeenjima, pa je tako, na primjer, za izlobu u Radnikomuilitu 1989. godine na temu Trnje prostorni planovi istvarnost, predloio i realizirao specijalne svjetlosne efekte,koji su pridonijeli posebnoj atraktivnosti izlobe.

Nabrojat u vanije javne arhitektonsko urbanistikinatjeaje u kojima sam suraivao s Borom Kovaeviem:trgovako-poslovni centar, Banja Luka 1973; Autobusnikolodvor u Zagrebu 1974; novo naselje u Novom Sadu 1974;Naselje uro akovi u Sarajevu 1975; stambeno naselje uDugoj Resi 1976; centar Duge Rese 1977; poslovno-trgovakicentar na Trgu Francuske Republike u Zagrebu 1978; novigrad Mieluk u Novom Sadu 1979; sredinji prostor Zagreba,

60Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life Radovan Delalle

Vrhunska zanatska vjetina

Maketa urbarhitekturne jezgre u Trnju, eksperimentalniprojekt, 1975. godina. Autor projekta: Radovan Delalle.

Maketa novog naselja u Dugoj Resi (AGI-46). Autori projekta: Radovan Delalle i Stjepan Kraja.

63Boro Kovaevi

umjetnost m


Maketa drugonagraenog (ex aequo) natjeajnog rada za Novi grad Mieluk u Novom Sadu, 1979. godina.Autori projekta: Radovan Delalle i grupa koautora.

65Boro Kovaevi

umjetnost m


64Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Maketa prvonagraenog natjeajnog rada naselja uro akovi u Sarajevu.Autori projekta: Radovan Delalle i Namik Mufti.

67Boro Kovaevi

umjetnost m


66Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Pitali smo se ija je ruka satkalatako preciznu i minucioznustrukturu, pa nam je jedan odupuenijih kolega razjasniokako se radi o nekomspecijalnom stroju iz Italije. A taj famozni stroj nije bio nitkodrugi nego Boro Kovaevi, tosmo spoznali prigodom prvogposjeta njegovu ateljeu nazagrebakoj Perjavici...


Maketa otkupljenog natjeajnog rada za Autobusni kolodvor u Zagrebu, 1974. godina.Autori projekta: Radovan Delalle i Nevenka Postrunik (str. 66-69).

71Boro Kovaevi

umjetnost m


70Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Moja suradnja s Borom Kovaeviem bila je intenzivnau periodu od 1982. do 1991. godine, kada je Boro za meneizradio 5 maketa (sve od metala), razliitih projekata nakojima sam tada radio. Tog perioda se sjeam snostalgijom, kao vremena lijepe i plodne obostranesuradnje, dugih interesantnih razgovora, stalnihprovjeravanja i nadograivanja zamisli i ideja, i sve to jena kraju uvijek rezultiralo izvanrednim maketama, naobostrano zadovoljstvo.

Mislim da je medij makete specian i vaan u procesuprojektiranja, jer u umanjenom mjerilu vjerno i bezmogunosti iskrivljavanja, predstavlja kompletanprostorni prikaz odreene zamisli, odnosno projektnogrjeenja. Mislim da je za svakog arhitekta jako koristan,premda je danas neopravdano zapostavljen. Mojeiskustvo 3D susreta s vlastitom idejom u mediju maketeje u pravilu bilo pozitivno.

To su bile makete sljedeih projekata: Ugostiteljsko-turistiko uilite Zagreb, natjeaj, 1. nagrada, 1982,djelom realizirano; vienamjenska sportska dvoranaZadar, natjeaj, 2. nagrada, 1983; Hotel Biograd n.m.,projekt, 1987; Hotel Hoon Libya, projekt, 1989;stambeno-poslovna zgrada Badalieva, Zagreb, projekt,1991. (realizirano).

Klasina maketa je danas skoro potpuno zapostavljena izamijenjena CAD-om 3D prikazima. Mislim da bi je

svakako trebalo vratiti u arhitektonsku praksu,pogotovo za prikaze urbanistiko-arhitektonskihprojekata, jer ipak daje neke vrijednosti prikaza,pogotovo u irem okruenju, koje 3D vizualizacijenemaju.

Mladen Sabolovi

Specian medij makete

Maketa natjeajnog rada za vienamjensku sportsku dvoranu u Zadru,1983. godina. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

73Boro Kovaevi

umjetnost m


72Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Maketa hotela Biograd na moru, 1987. godina. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

Maketa hotela Hoon Libya, 1989. godina. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

75Boro Kovaevi

umjetnost m


74Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life Maketa prvonagraenog natjeajnog rada ugostiteljsko-turistikog uilita Zagreb, 1982. godina.

Projekt djelomino realiziran. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

77Boro Kovaevi

umjetnost m


76Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life Boro je tono znao kada treba

nastupiti: oboruan svojimalatom od pilica, glodalica,builica, turpijica do mirglpapira svih gradacija ili prskalicaza boje. A koliko je samo imaovrsta drvea: od obojenih pekula,preko papirnatih kuglica, dodrvenih valjia i pravih granica.

Dinko Ivievi Bakuli

Maketa prvonagraenog natjeajnog rada ugostiteljsko-turistikog uilita Zagreb, 1982. godina. Projekt djelomino realiziran. Autor projekta: Mladen Sabolovi.

To su sve bile urbanistike makete u mjerilu 1:500 iliveem u kojima smo traili i prikazivali cjelinu uskladu s naim uvjerenjem da su uz zgrade jednakovani prostori koje zgrade stvaraju. Zgrada proizlazi izokoline i mora biti dio cjeline, dio grada kad je u gradu,dio okolia kad je u pejzau, dio svemira kad je naMjesecu.

Doprinos Borinih maketa u tim priama bio jenemjerljiv. Bez njegovih maketa puno toga ne bi uopebilo jasno nakon njih vie nita nije ostajalo nejasno.Poslije njega su dolazili fotogra pa i lmai.

Sjeam se kako smo jednom oboruani lijenikimlaparoskopima ponirali u prostore njegovih maketaizmeu zgrada i vrlo esto iznenaeni vienim nabrzinu smanjivali broj etaa, sadili drvee, ubacivalitrjemove! Ptitom nam je Borino iskustvo i njegovsmireni, prijateljski ali iskreni kritiki odnos, pomogaoda se pribliimo uravnoteenoj cjelini.

Boro je tono znao kada treba nastupiti: oboruansvojim alatom od pilica, glodalica, builica, turpijica domirgl papira svih gradacija ili prskalica za boje. A koliko je samo imao vrsta drvea: od obojenih pekula, preko papirnatih kuglica, do drvenih valjia i pravih granica.

Boro nikad nije dolazio prerano kad je sve jo bioprazan papir pun stavova, rijei, pria, diskusija; doaobi upravo onda kada se neto pojavljivalo u mjerilu,kada je embrij bio zaet. On bi to stvorenje paljivoprihvatio i kao brian aneo uvar pomogao da se rodi.Zato smo od njega doznavali mnoge pozadinske detalje. Nije bio sklon hvali radije bi izrekao uzreicu koja jezapravo ukazala na bedastoe i neloginosti.

U njegovom ateljeu na Perjavici-lebecu bilo je zaistasvega, laboratorij udesa. No, ja se posebno radosjeam jedne stolne lampe koju je dao mom sinu

Ivanu koji ju je nacrtao no prije prijemnog za studijdizajna (posebno ti tome hvala Boro, majstore!).

Danas vie nema Bore, makete izumiru, sve je vie 2D,3D, 4D i slinih privida. Jo uvijek mislim da jedinomaketa kvalitetno prikazuje zamiljenu realnost bezprevelikog uminkavanja. Maketu moemo opipati,izmjeriti (ona moe biti i dokaz na sudu). Za mene je tobio i ostao najpoteniji prikaz projekta. Boro je upravoto znao, znao je svoju dobrotu i potenje ugraditi uprojekte i tako ih uiniti boljima.

79Boro Kovaevi

umjetnost m


78Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Prisjeanje na suradnju s Borom je podsjeanje namnoge zajednike trenutke, odnosno dane i noi naihnapora da ovaj djeli svijeta uinimo, ako ne boljim,onda bar malo ljepim. Sjeam se naeg prvog susreta isuradnje ostvarene posredovanjem nezaboravne Rajkekao suradnice na natjeaju za Univerzitetski kompleksu Skopju u ljeto 1967. Mislim da je to bila prva maketaza natjeaj koju je Boro napravio. Sjeam se da je dobrozailjenu esterostranu olovku upotrijebio kao minaretdamije, to je Sreku Diminiu i meni pomogloosvojiti 3. nagradu. Poslije toga je s grupom X(imek, Dragman, Postrunik, Silain, Bakuli),suraivao na nizu natjeaja: Kulturni centar smuzikom kolom u Skopju, 1968. 2. nagrada;Velesajam u Skopju, 1968. otkup; teatar u Bitoli 1969;Rekreacijski centar midhtnovo 1969; Hotel Palace uDubrovniku 1969; centar grada Bitole s kojim jegrupa X predstavljala mlade arhitekte bive drave(Jugoslavije) na Bijenalu mladih u Parizu. Tijekomsedamdesetih godina prolog stoljea slijedile sumnoge suradnje: centar Banja Luke u suradnji sarhitektom Delalleom 1973; autobusni terminal uZagrebu u suradnji s arhitektom Srekom Diminiem 1973; Hotel Topla u Herceg Novom 1974; centarBilee 1975; podcentar na Trgu Francuske revolucijeu Zagrebu s arhitektom Srekom Diminiem 1977;Hotel Gabricija, Vela Luka 1978; Hotel Belvedere uDubrovniku u suradnji s arhitektom S. Vukoviem 1982; DOC u Lapadu, Dubrovnik 1985.

Dinko Ivievi Bakuli

Boro nikad nije dolazio prerano...

Maketa drugonagraenog natjeajnog rada Kulturnog centra (opera,lharmonija, muzika kola, kino) u Skopju, 1968. godina. Rad grupe autora: imek, Dragman, Ivievi-Bakuli, Postrunik iSilain (str. 78, 80-81).

80Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

83Boro Kovaevi

umjetnost m


82Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Govoriti i prisjeati se suradnje s Borom svakako budisjeanja i neminovno stvara gotovo idiline slike spoznatim i dokazanim injenicama:

Sve je nekad bilo bolje ..., ali istovremeno moe sekonstatirati da je sve Isto i da je uvijek trajni trag pravihvrijednosti ostavilo puno srce u angamanu, radu i uprvom redu vjerovanja.

Boro je bio vjernik, vjerovao je u ono to radi, vjerovaoje u onog s kim radi i u tom je sudjelovao i uivao ak ikad je jamrao na tehnike nemogunosti izvedbezamiljenih vizualizacija prostornih snova muterija.

Maketarstvo je bio obvezan predmet na prvoj godinistudija arhitekture. Profesor je bio Boltar, ademonstrator Milievi, stalni suradnik Iblera,poinjalo se radom u glini, modelima spojeva drvenihkonstrukcija, a zavravalo urbanistikim iarhitektonskim modelima u drvu i papiru. Predmet nijebio vaan, nosio je jedan ili dva boda, iao na ivceveini studenata, ali i ostavio trag na svakome tko jeuistinu elio i uao u svijet arhitekture. Tako je i gotovosvaki rad na nekom zadatku, pogotovo natjeaju,zapoinjao nekom prostornom predodbom u papiru ilibazi (nije bilo stiropora).

Na veini natjeaja maketa je bila obvezna i tada jedolazio Boro koji je esto prenosei svjesno i nesvjesno

znanje i iskustvo drugih muterija, te svojimstrastvenim pristupom unosio ar ili sumnju u rad.Sjedio nam je na vratu ekajui podatke, a njegovuradak je uvijek bio zadnji prilog i rezultat se oekivao iocjenjivao s uzbuenjem. Boro je uvijek bio punimsrcem i angamanom nedjeljivi dio ekipe. Sva mojasjeanja, te suradnje, govore samo o potvrdi uloge iznaenja pojma Suradnja.

Dananja tehnologija omoguava savrenu raunalnuvizualizaciju svega, no materijalizirani model masa,ipak za mene ostaje kljuni trenutak stvaranja i odlukearhitektonskog djela. Na to ukazuje ponovno sve eaobveza izrade modela masa na europskimnatjeajima, to bi trebala i kod nas biti osnovnapotreba, jer nadmetanje u renderiranju postalo je ciljnatjecanja i kriterij ocjenjivanja rada.Ovo je moda mala digresija, ali je i ukazivanje navrijednost doprinosa Borina rada u arhitektonskomdjelovanju.

Branko Silain

Znaenje pojma suradnja

Maketa drugonagraenog natjeajnog rada Kulturnog centra (opera,lharmonija, muzika kola, kino) u Skopju, 1968. godina. Rad grupe autora: imek, Dragman, Ivievi-Bakuli, Postrunik i Silain.

85Boro Kovaevi

umjetnost m


84Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Suradnja, ali i divno druenje s Borom, poelo je doksam radio u arhitektonskom birou AGI-46. Negdje u tovrijeme sam ga zamolio da izradi maketu naselja Breza uBiH. Bilo je to oko 1964. godine. Maketa je predstavljalastambeno rudarsko naselje u mjestu Breza i investitor juje jako dobro primio. Poslije toga Boro je za na biroradio mnogo maketa, izmeu ostalih i urbanistikumaketu za Dugu Resu. Prolo je mnogo godina, arhiva jenestala ili ostala nepotpuna, ostala su tek krhka sjeanja.Mogue je da Boro radio i maketu naeg natjeajnograda za 7 sekretara SKOJ-a oko 1968. godine, a i neke odmaketa za na biro Zagrepanka 70-ih, poputnebodera na uglu Savske i Vukovarske ulice ilistambeno-poslovne zgrade od 16 katova na ugluHarambaieve i Maksimirske ulice. Nije mi jasno zatoljudi postavljaju pitanje o budunosti makete? Vjerujemda se makete ne rade za arhitekte, nego za korisnike dakle neupitno je maksimalno materijalizirati projekt ipribliiti ga ljudima kojima je namijenjen, kako bipravovremeno vidjeli i shvatili to e dobiti. ao mi jeto sam toliko detalja iz suradnje s Borom zametnuonegdje u periferiji memorije, ali ostaje injenica da nazajedniki rad i druenje uz rad s Borom ostaje trajno,duboko urezano budei smijeak uz sjeanje.

Miroslav Paagi

Smijeak uz sjeanje

Maketa raena na temu zbrinjavanja otpada u gradu Zagrebu u sklopuizlobe Neka bude Zagreb. Prireiva izlobe: Izvrno vijee SkuptineGrada Zagreba, 1991. godina.

87Boro Kovaevi

umjetnost m


86Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Maketu moemoopipati, izmjeriti...Za mene je to bio iostao najpotenijiprikaz projekta.

Dinko Ivievi Bakuli

Maketa za rad Sanje Ivekovi Nada Dimi le za izlobu kustoskog kolektiva to, kako iza koga u povodu 152. godinjice Komunistikog manifesta, Hrvatsko drutvo likovnihumjetnika, Zagreb, 2000. godina.

Arhitektonska disciplina preesto jekontaminirano tlo. Neizbjene iskrivljenerefleksije arhitektonske ambicije i potencije tatina i surovost pokrivaju na mentalnihorizont, esto ak i u vremenima manjetmurnim od dananjeg. Za povratak arhitekturi,esto nam je nuan antidot izvorneplemenitosti, a za vie generacija hrvatskiharhitekata, upravo je to bilo znaenje BoreKovaevia.

Naalost, osobno me put nikad nije naveo donjegove radionice i legendarnih produenihboravaka u njoj, upoznali smo se tek krozredovita inspirativna druenja u organizacijiPenezia i Rogine.

Elementarna ljudska dobrota rijetko se kadavee uz iznimne intelektualne sposobnostipojedinca, moda jo rjee uz umjetnikomajstorstvo. Dodamo li tome i sposobnostpotpunog razumijevanja, interpretacije pa ak idoricanja tueg arhitektonskog ili urbanistikogprojekta, stvaramo, koliko-toliko ukupnu slikuovjeka koji je opredmeivanjem konceptimadodavao vrijednost (nasuprot oduzimanju, kakoto ine suvremene tehnologije).

Izlobom Umjetnost makete (2. 10. 13. 10. 2013)zapoinje slijed zbivanja koja e podratiUHA/DAZ i koja e kroz vie formatapromovirati sjajnu ivotnost Kovaevievapristupa maketi kao presudnom arhitektonskommediju.

Hrvoje Hrabak

predsjednik Udruenja hrvatskih arhitekata

9. 12. 2013.

89Boro Kovaevi

umjetnost m


88Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Borislav Boro Kovaevi u funkciji predsjednikaULUPUH-a (1997-1999).

91Boro Kovaevi

umjetnost m


90Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

Izloba o radu Bore Kovaevia odrana je 2. 10. 13. 10.2013, u galeriji Karas, Praka 4, Zagreb, u organizacijiULUPUH-a. Izlobena koncepcija osvojila je Nagradu zanajbolji izlobeni projekt u 2013. godini. Kao to pie upiropenj ULUPUH-a: Izloba je bila posvetadugogodinjem radu Bore Kovaevia. Prema intencijiautora likovnog postava Penezi& Rogina, izloba nijetrebala imati karakter taksativne retrospektive ilipatetinoga hommagea, ve se njome posjetitelju kanilodoarati vrhunsko umijee maketarstva.

Drei se naela manje je vie, a u sprezi s dojmljivimuincima multimedijalne prezentacije, posjetitelji sumogli, i bez originalnih artefakata, doivjeti ljepotu oveprofesije kao i umijee koje ona trai od autora.

Koncepcija izlobe i selekcija radova: Bachrach &Krito, eljka Kovaevi te Penezi & Rogina kojipotpisuju likovni postav izlobe.

Izloba Boro Kovaevi Umjetnost makete

93Boro Kovaevi

umjetnost m


Boro Kovaevi potjee iz obitelji eljezniarskih nomada, pase tijekom djetinjstva esto selio. Poetkom ezdesetih obiteljdolazi u Zagreb i to u Stenjevac koji otad postaje njegov dom.Nakon osnovne kole, upisuje srednju elektrotehniku kolu uKlaievoj ulici, danas popularnu Teslu. Kao maturantzaposlio se na tadanjoj eljeznici gdje ostaje godinu dana.Nemirna duha, odlazi na specijalizaciju u Njemaku na godinudana i po povratku upisuje umarski fakultet u Zagrebu, smjerdrvne industrije.

Uz sestru Rajku Roginu, studenticu arhitekture, otkrivamaketarstvo. Poinje raditi makete za studentske projekte.Drvo postaje materijal koji e najvie koristiti u svom radu.Tijekom 70-ih godina prolog stoljea savladava tehnikemodeliranja u metalu, te spajanje drva, metala i drugihmaterijala u jedinstvene objekte maketa koje e raditi tijekomcijelog ivota.

Pun energije, kreativnosti i entuzijazma, otkriva ari togpoziva i od tada mu se potpuno posveuje. Tijekom godina Boro Kovaevi je izradio niz antologijskihmaketa raznorodnih tehnika, mjerila i tipologija, odenterijera do urbanizma, za poznate hrvatske arhitektepoput Ivana imeka, Radovana Delallea, Bore Doklestia,Ivana Frania, Kree Ivania, Dinka Ivievi-Bakulia, SlavkaJelineka, Stjepana Krajaa, Velimira Neidhardta, MiroslavaPaagia, Nevenke Postrunik, Mladena Sabolovia, BrankaSilaina i druge. Osamdesetih godina 20. st. upoznajearhitekte Penezia & Roginu kada zapoinje njihova plodna,dugogodinja suradnja. Borine makete njihovih projekataizlagane su diljem svijeta od Austrije do Japana. Osimarhitekata i urbanista suraivao je s umjetnicima kiparimaStipom Sikiricom i Stevanom Luketiem te medijskomumjetnicom Sanjom Ivekovi.

92Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life

U njegovu bogatom opusu osim arhitektonskih maketa, nalazese i pejzane makete (maketa Plitvikih jezera) te industrijskemakete poput Plivina pogona za izradu azitromicina uSavskome Marofu (u mjerilu 1:20 iz 1997/98), remek djelaumjetnosti maketarstva.

Godine 1979. postaje lan ULUPUH-a (Hrvatskog udruenjaprimijenjenih umjetnosti), najprije u Sekciji za arhitekturu, apotom u novoosnovanoj Sekciji za oblikovanje arhitektonsko-urbanistikih maketa gdje aktivno sudjeluje u svojoj sekciji te uostalim tijelima udruenja. Godine 1993. postaje lanom HZSU(Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika) u kojem takoeraktivno djeluje u raznim tijelima i komisijama.

Od 1997. do 1999. godine obnaa dunost predsjednikaULUPUH-a.

Kao vritelj tih dunosti, ali i kao umjetnik i ovjek zalagao seza unapreenje struke i prava lanova udruenja.

ivotopis

BORISLAV BORO KOVAEVI(Beka, 1946. Zagreb, 2011.)

Branko Silain

Branko Silain roen je 1936. godine.Diplomirao je na Arhitektonskomfakultetu u Zagrebu 1962. godine. Od 1961.do 1969. ivi i radi u Njemakoj, a od 1969.djeluje kao slobodni arhitekt u Zagrebu.Godine 1992. s arhitektom TomislavomOdakom otvara arhitektonski ured Odaki Silain u okviru kojeg djeluje i danas. Od1982. do 1987. urednik je asopisa ovjek iprostor te asopisa Arhitektura iji jeaktualni urednik od 1999. godine. lan jeorganizacijskog odbora meunarodnogseminara u Piranu, te lan urednitvaasopisa Piranesi. Sudjelovao je na vieod sto natjeaja u zemlji i inozemstvu(dobio je 18 prvih nagrada). Realizirao jeniz objekata raznorodnih tipologija.

Summary

Boro Kovaevi The Art of ModelingLagrer than Life

The model is the oldest and stillirreplaceable form of presentation ofarchitectural and space planning ideas. Itlong ago moved from a craft to become aunique form of the applied arts. The1970s and 1980s were the golden age forthis art form and the personification ofthat art was Boro Kovaevi pioneer ofthe craft and founder of the Departmentfor Modeling within ULUPUH.

We started our cooperation with BoroKovaevi at the beginning of ourprofessional careers in the 1980s but wecame across his work even earlier. Atsome point during our studies atuniversity, we saw his acclaimed modelfor a proposed pool complex in Bundek

(a park in Zagreb), which had a gridconstruction as the roof of an almostfiligreed precison. When we asked whosehand had crafted such a delicate butprecise structure, the answer was Somespecial machine from Italy. Later, whenwe visited Boros studio for the first time,we found out that the famous Italianmachine was none other than BoroKovaevi! A piece of that grid was sittingon a shelf in a classical creative mess,among different pieces of material, rolleddrawings and different models.

Borek, as we used to call him, was one ofthose larger than life characters. Notbecause he wanted to be like that but onthe contrary, because of his directness,casualness and general relaxed, primaryfocus on his work. And his work was models. When models were in question,something would immediately start tosimmer in him and he would just focus;everything else was less important, eventhe good food that he enjoyed with suchpassion, which was his guide in life. Thepassion of an artist.

This book shows the importance of aprofession that was never valued as itshould have been. From the first modelBoro did for a group of architects(imek, Dragman, Ivevi-Bakuli,Postrunik and Silain) in 1968 to themasterpiece of the Pliva Azitromicynplant in Savski Marof in 1:20 proportionfrom 1997/98, this book is not a classicalmonograph or hagiography but anillustration of the exceptional art ofmodeling of which Boro Kovaevi wasboth Innovator and Master.

Biography

Borislav Boro Kovaevi (Beka 1946 Zagreb 2011) mastered techinques ofmodeling using different metals andcombining metal with wood and othermaterials. Following his studies at theWood Engineering University in Zagreband a year-long apprenticeship inGermany, this became his life longvocation and his career.

From the start of his career in 1965, heactively participated in many major localand international architectural and spaceplanning competitions. In many of themhe won awards. He worked with hiscontemporaries from architercturalcircles such as Ivan imek, RadovanDelalle, Boro Doklesti, Kreo Ivani,Dinko Ivievi-Bakuli, Slavko Jelinek,Stjepan Kraja, Velimir Neidhardt,Miroslav Paagi, Penezi & Rogina,Nevenka Postrunik, Branko Silain,Mladen Sabolovi, but also withcontemporary artists like Sanja Ivekovi.

Boro Kovaevi was a long-servingmember of ULUPUH (CroatianAssociation of Applied Arts). Firstlywithin the Architercture Departmentand then within the newly establishedDepartment of Architectural Modeling.At one point he became Chairman of theassociation during which he was apassionate advocate for the rights of hisfellow artists and the promotion of theirwork.

95Boro Kovaevi

umjetnost m


94Bo

ro K

ova

evi

um

jetn

ost m

aket

eLa

rger th

an Life ivotopisi suradnika na knjizi

Sanja Bachrach & Mario Kritofi

Od poetka 1980-ih Sanja Bachrach iMario Kritofi djeluju u zajednikomstudiju Bachrach & Kritofi bavei seumjetnikom i komercijalnomprodukcijom s podruja grafikog dizajnai fotografije. Do danas sudjeluju nasedamdesetak skupnih te etrdesetsamostalnih izlobi. Godine 2008.izdavaka kue Fortuna objavljujefotomonografiju: Bachrach & Kritofi:Dvostruka igra. Sudjelovali u organizacijivie izlobi i projekata: Sound & Vision(2007/8), enska soba - enski pogled /Suvremena enska fotografija (Zagreb,2002), Koncept (1996), Hrvatskafotografija '95 (Zagreb, 1995). Vodili sufotoradionice Hrvatskog fotosavezaWorkshop '95 i Photoworkshop 96.

Radovan Delalle

Radovan Delalle roen je 1935. uSlavonskom Brodu gdje je zavrio igimnaziju. Od 1956. do 1960. godinestudirao je na Arhitektonskom fakultetuu Zagrebu. Godine 1972. diplomira naUrbanistikom institutu Sveuilita uParizu. Do 1966. radi u Zavodu zaurbanizam Sarajeva, pa u Parizu gdje je od 1967. do 1972. Do umirovljenja radi uUrbanistikom zavodu Zagreba. Autor jebrojnih projekata i natjeaja, dobitnik vienagrada. Izlobe: Urbarhitektonska jezgra(1969); Traganje za identitetom grada,Urbana obnova ili obmana (s AntoanetomPasinovi i Nikom Gamulinom), 1985;Trnje prostorni planovi i stvarnost (sNikom Gamulinom), 1989. Sudjeluje i nanizu skupnih izlobi. Od 1970. godineobjavljuje znanstvene i strune prikaze iz

arhitekture i urbanizma u asopisima:Arhitektura, ovjek i prostor, Komunikacije,Arhitektura i urbanizam i dr. Autor jeknjige Traganje za identitetom grada.

Borislav Doklesti

Borislav Doklesti roen je 1943, hrvatskije arhitekt i urbanist s viegodinjimiskustvom u urbanistikom i prostornomplaniranju. Autor knjiga: Zagrebakeurbanistike promenade, Amo tamo:Mediteranska crtanka, Marseilles kaoeuropska mediteranska metropola, tebrojnih urbanistikih studija, planova iprojekata i dobitnik vie nagrada naarhitektonskim natjeajima. Dug nizgodina objavljuje strune tekstove uperiodici i dnevnom tisku. Istaknuo sekao osebujni crta na brojnim strunimizlobama.

Dinko Ivievi Bakuli

Dinko Ivievi Bakuli, roen je 14. 1. 1938,diplomirao je 1963. na Arhitektonskomfakultetu u Zagrebu, poslijediplomskizavrio na Institud durbanisme uSorbonni. Tijekom 1960-ih suraivao je sa Srekom Diminiem. Radio kao langrupe X (imek, Dragman, Postrunik,Silain, Bakuli). Od ezdesetih dosredine osamdesetih godina prologstoljea sudjelovao je na brojnimnatjeajima u bivoj Jugoslaviji. Do umirovljenja radio kao inenjer uhotelskom kompleksu Babin Kuk.

Miroslav Paagi

Miroslav Paagi, roen je u Beogradu1938. godine. Studij arhitekture zavriojeu Zagrebu 1976. godine. Radio je uprojektnom birou Agi-46, zatim u

arhitektonskom birou TEI- oour. Godine1987. osniva privatni arhitektonski biroARH-projekt s Helenom Knifi-Schaps.Od 1992. do 2010. godine radi u privatnomarhitektonskom birou Pro-arh 92.

Vinko Penezi & Kreimir Rogina

Godine 1959. roeni u Hrvatskoj; 1979.poeli suraivati na natjeajima iprojektima; 1981. pohaali ILAUD uUrbinu, Italija; 1982/83. diplomirali naArhitektonskom fakultetu Sveuilita uZagrebu; 1983-1989. poslijediplomskistudij na Arhitektonskom fakultetuUniverziteta u Beogradu; 1984-2001;nagraeni est puta na natjeajimaShinkenchiku i Central Glass u Tokiju;1989. osnovali Ljetnu kolu arhitekture uGronjanu; 1991. osnovali PENEZI &ROGINA arhitekti; 2000-2008. tri putaizlagali na Venecijanskom bijenalu; 2007.profesori na Akademiji primijenjenihumjetnosti Sveuilita u Rijeci; 2009.gostujui profesori na Ecole specialed'Architecture u Parizu; 2009-2012.gostujui predavai na vie tokijskihsveuilita. Realizirali niz projekataraznorodnih tipologija.

Mladen Sabolovi

Mladen Sabolovi, roen je 1949. uZagrebu gdje se kolovao i diplomirao naArhitektonskom fakultetu 1976. godine uklasi prof. Begovia. Radio je naArhitektonskom fakultetu kod profesoraDragomanovia i Nikia. Tijekom 1980-ih u radi u projektnim biroima erjavi (s arhitektom Duplaniem) i VladimirGortan, poslije ega odlazi u Be gdje radikod Peretti i Peretti. Posljednjih 20godina radi u vlastitom ureduArhitektura Sabolovi.

ISBN 978-953-57150-0-9 / C

ijena 60,00 kn.

Boro Kovaevi umjetnostmakete

Larger than Life

12

boro kovačević umjetnost makete

Documents