BOSNAIHERCEGOVINA

Nacionalniprogramekonomskihreformiza2015.godinu

Sarajevo,januar/sijeanj2015.godine

2

SadrajIDIO............................................................................................................................................31. SVEUKUPNIOKVIRICILJEVIPOLITIKE.............................................................................42. MAKROEKONOMSKIOKVIR............................................................................................5

2.1. Nedavnaekonomskadogaanjaisrednjoronimakroekonomskiscenario..........52.2. Alternativniscenarioirizici...................................................................................16

3. FISKALNIOKVIR.............................................................................................................193.1. Strategijapolitikeisrednjoroniciljevi.................................................................203.2. Implementacijabudetau2014.godini................................................................243.3. Srednjoroniizgledibudeta.................................................................................303.4. Nivo zaduenosti i razvojdogaanja,analizavanrednihoperacija iusklaivanje

tokaistanja..........................................................................................................373.5. Analizaosjetljivostiiuporeivanjesprethodnimprogramom.............................443.6. Odrivostjavnihfinansija......................................................................................473.7. Institucionalnaobiljeja.........................................................................................49

4. REFORMEKOJEPODUPIRUMAKRO/FISKALNUSTRATEGIJU.......................................514.1. Preprekezarastiplanmakroekeonomskestrukuralnereforme........................514.2. Kljuneoblastimakroekonomskihstrukturalnihreformi....................................514.3. Budetskeimplikacijeznaajnihmakroekonomskihstrukturalnihreformi.........75

5. PRILOZI..........................................................................................................................76IIDIO.......................................................................................................................................100REPUBLIKASRPSKA.................................................................................................................101FEDERACIJABOSNEIHERCEGOVINE......................................................................................109

3

NACIONALNIPROGRAMEKONOMSKIHREFORMI

IDIO

(BIVIPRETPRISTUPNIEKONOMSKIPROGRAM/EKONOMSKIIFISKALNIPROGRAM)

.

4

2015NACIONALNIPROGRAMEKONOMSKIHREFORMIIDIO

1. SVEUKUPNIOKVIRICILJEVIPOLITIKESlijedei zahtjev Europske komisije iz 2014. godine, nadlene institucije u BiH pripremile suNacionalniprogramekonomskihreformiza2015.godinu (NERP2015).Ovogodinjiprogram jeprvipo redukoji sedostavljaEuropskojkomisiji.Nacionalniprogramekonomskih reformiBiH za2015.godinu predstavlja proirenu verziju prethodnog Ekonomskog i fiskalnog programa (EFP), koji suizraivalezemljepotencijalnikandidatizalanstvouEU.DoksukljuniciljeviisadrajIdijelaNERPavrlosliniEFPu,uIIdijeludokumentasuobuhvaenemjerestrukturalnihreformiposektorimakojeimajuzaciljpoboljanjekonkurentnostizemlje.NERP 2015 izraen je po posebnojmetodologiji, koju je dostavila Europska komisija, a radi lakeuporedivosti sadrugim zemljama.Aktivnosti izradeNacionalnogprograma ekonomskih reformi za2015.godinu,uskladusasvojimnadlenostima,koordinirala jeDirekcijazaekonomskoplaniranje.Program je izraen na osnovu priloga koje su dostavile nadlene institucije, a razmatran je sapredstavnicima nadlenih institucija i entitetskim koordinatorima. U izradi ovog dokumenta susudjelovali predstavnici ministarstava Vijea ministara BiH, Centralne banke BiH, entitetskihministarstava,DistriktaBrko,Direkcijezaekonomskoplaniranje iDirekcijezaeuropske integracije.Konano,Nacionalniprogramekonomskih reformiBiH za2015.godinuusvojilo jeVijeeministaraBiH,na123.sjedniciodranoj11.02.2015.godine.

5

2. MAKROEKONOMSKIOKVIR

2.1. Nedavnaekonomskadogaanjaisrednjoronimakroekonomskiscenario

Tabela1:Glavnimakroekonomskiindikatori

Indikator Zvaninipodaci Projekcije2013 2014 2015 2016 2017

NominalniBDPumilKM 28.027 28.738 30.008 31.649 33.682Nominalnirastu% 2,6 2,5 4,4 5,5 6,4BDPdeflator(prethodnagodina=100) 101,9 101,4 101,0 101,4 102,0RealniBDPumilKM(prethodnagodina=100) 27.501 28.328 29.725 31.216 33.032Realnirastu% 0,7 1,1 3,4 4,0 4,4Inflacijamjerenaindeksompotroakihcijenau% 0,1 0,7 1 0,9 1,2PotronjaumilKM 28.815 29.477 30.234 31.040 32.138VladinapotronjaumilKM 5.986 6.457 6.560 6.691 6.892PrivatnapotronjaumilKM 22.829 23.020 23.674 24.348 25.246InvesticijeumilKM 4.703 5.256 5.740 6.539 7.356VladineinvesticijeumilKM 1.041 1.302 1.497 1.871 2.189PrivatneinvesticijeumilKM 3.662 3.954 4.243 4.667 5.167Nacionalnabrutotednjau%BDPa 11,9 12,0 13,3 15,0 16,6BilanstekuegraunaumilKM 1.435 1.924 1.911 1.816 1.692Bilanstekuegraunau%BDPa 5,1 6,7 6,4 5,7 5,0Nominalnirastuvozau% 1,8 6,5 4,9 3,1 3,7Nominalnirastizvozau% 5,8 4,1 8,0 6,9 8,1

Ekonomski rast BiH u prvom polugoditu 2014 godine je bio obiljeen sa dva potpuno razliitakvartala.Relativnodobarpoetakgodinesaekonomskimrastomod2,7%(g/g)uprvomkvartalu jezamjenjengodinjimpadomod1,2%udrugomtromjeseju.Rastuprvomtromjesejujeprijesvegabionoenjaanjemizvozne,aliidomaetranjeuglavnomkaoposljedicapostepenogjaanjaprilikaueksternomokruenju. Jaanje izvozne tranje je s jedne stranedovelodo znaajnog rasta izvoza(8,2%) i preraivake industrije (10,6%). S druge strane, poveanje tekuih novanih prilivastanovnitva (1,5%) iz inostranstva jepodstaklo rast finalnepotronje iuvoza (7,6%).Rast izvozauprvom tromjeseju bi bio znatno (priblino dva procentna poena) vei da nije bilo nepovoljnehidrolokesituacijekojajeponajviedoveladopadaproizvodnjeelektrineenergije(13,3%),tepadavrijednosti izvoza od 27,5%.Na alost drugo tromjeseje je obiljeio pad ekonomske aktivnosti uodnosunaprvikvartaluNjemakoj,ItalijiiHrvatskoj,teskromanrastuAustriji.Sdrugestrane,Slovenijajezabiljeilaznaajanrastod1%uodnosunaprvikvartal.OvojedovelodosmanjenjabhizvoznetranjeprijesvegakrozpadpreraivakeindustrijenanivouEU28,aposebnoNjemake,ItalijeiAustrijekojeinenajveidiotritabhrobnogizvozaiuslugadorade(izvoznakonunutranjeobrade).Situacijusudodatnopogoraleelementarnenepogode(poplave)umajuimesunajvie bili pogoeni izvoz (pad K2 od 4,7% g/g), preraivaka industrija (stagnacija K2 g/g) iinvesticije (padgraevinskih radova, teprepolovljen rastuvozakapitalnihdobara).Sdruge strane,ini se da su finalna potronja i uvoz uglavnom zadrali uzlazni trend iz prvog tromjeseja to jeobzirompadizvozadovelodorastavanjskotrgovinskogdeficitaudrugomtromjesejuod29%(g/g).Ovakav skok deficita, te usporen rast domae tranje (prije svega u domenu investicija) su upotpunostizaustaviliekonomskirastizprvogtromjeseja.Dostupnipokazateljivanjske trgodineukazujudanablagopoboljanje situacijeu treemkvartalu.Naime, rast vrijednosti izvoza od priblino 6% (g/g) je bio na nivou prvog tromjeseja uprkos

6

stagnaciji industrijske proizvodnje koja je nakon devetmjeseci zadrala neznatan porast iz prvogpolugoditaod0,4%.Sdrugestrane,svejairastuvozautreemtromjesejubimogaoukazivatinajaanje domae tranje i/ili izvoza usluga (unutranje) dorade. Imajui sve u vidu, oekuje seekonomski rast od 1,1% u 2014 godini noen rastom domae tranje od 2,7%, uprkos poveanjuvanjskotrgovinskogdeficitaod11,4%.Postepeninastavakpozitivnih trendova seoekuje iu2015godinikadaseoekujeslianrastdomaetranje,teblagosmanjenjevanjskotrgovinskogdeficitaod1,1%.

Rast201617

Postepenosmanjivanjevanjskotrgovinskogdeficitaseoekujeitokom201617godinekaoposljedicajaanjaizvoznetranje,aliipostepenogjaanjakonkurentnostibhizvoza.Takobijaanjepostepenogoporavkaekonomijaizokruenjatokom201617bitrebaloosiguratidaljnjipodsticajrastubhizvozaidomaetranjetobitrebalodovestidorastaod4,1%u2016.,te4,4%2017godine.

IndustrijskaproizvodnjauBiH20152017.godine2014.godinapredstavaljaevelikiizazovkadajeupitanjubh.ekonomijaatoseposebnoodnosinaindustrijsku proizvodnju.Naime, posljednje raspoloive projekcijeDG ECFINa za 2014. godinu iznovembra nagovjetavaju samo djeliminopoboljanjeekonomskihaktivnosti i blagiekonomskirastauzemljamaEUod1,3%uodnosunaprethodnugodinu.1OdreenikratkoroniindikatoriveukazujudajeprocesekonomskogoporavkaprilinooslabljenprvenstvenozbogzaotravanjakrizeuUkrajini i sankcija u trgovinskim odnosima sa Rusijom.2Tako je prema raspoloivim podacimaEurostatatokomdrugogkvartala 2014.godinedolodoslabljenja industrijskeproizvodnjeuveinizemalja EU,aposebno treba istai Italiju iNjemakugdje je industrijski rastprepolovljen. 3Akoseimau viduda jemeunarodno ekonomskookruenje glavnadeterminantra kretanja industrijskeproizvodnje u BiH ova deavanja bimogla negativno utjecati i na industrijsku proizvodnju u BiHtokom2014.godine.Drugi moda ivei izazovpretstavljajuteteod poplava kojesusredinommajazahvatileBosnu iHercegovinuiuvelikojmjeriugroziletrendoporavkaindustrijskeproizvodnjeizprolegodine.Iakozvaninipodacioprocjenamateta jonisuupotpunosti kvantificirani evidentno jedaenajteebitipogoenabh.preraivaka industrijakoja ini2/3ukupne industrijskeproizvodnje.Velikibrojprivrednihsubjekatakojiposlujuuokvirupreraivakeindustrijeporedvetradicionalnihproblemaiekonomskekrizetokomovegodinedodatnoebiti izloenposljedicamapoplava.Meutim iporedpretrpljenih teta prema podacima BHASa preraivaka industrija ostvarila je polugodinji rastproizvodnjeod4,8%.4Osim izvoznoorjentiranihgranapreraivake industrijeoekujesepoveanjeproizvodnjeiostalihgranaijekretanjejedeterminisanodomaomtranjom.Ovoseposebnoodnosina one industrijske grane koje su vezane za graevinski sektor u BiH (proizvodnja graevinskogmaterjala igotovihmetalnihproizvoda).Sdrugestraneoekujesedabi energetskisektor(rudnici,proizvodnja elektrine energije, naftnih derivata i koksa) tokom 2014. godine trebao ostvaritiposlovne rezultate koji su ispod prologodinjeg nivoa zbog izraenog baznog efekta. Stope rastaproizvodnje u sektoru za proizvodnju elektrine energije tokom 2014. godine u velikoj mjerideterminisaterelativnovisokaosnovica izprethodnegodinekao ineizvjesnostvremenskihprilika.Novonastale okolnosti u Bosni i Hercegovini uslovile su smanjenje procjene rasta fizikog obimaindustrijskeproizvodnjeza2014.godinunaoko2,3%uodnosunaprethodnugodinu.51EuropeanCommission,DirectoreGeneralforEconomicandFinancialAffairs,EuropeanEconomicForcast,Autumn20142EuropeanCommission,DirectoreGeneralforEnterpriseandIndustry,IndustrialPolicyIndicatorsandAnalysis,n.6/20143Eurostat,Newsreleaseeuroindicators,industrialproductioninEUforJune2014.124/2014,13August2014.4 Agencija za Statistiku BiH, Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini za juni 2014. godine, Sarajevo,29.07.2014.godine

5ProjekcijaDEPa,septembar2014.godine.

7

Pretpostavkeindustrijskeproizvodnjeza2015.godinuTokom2015.godineoekujesepostepenioporavakBiHprivrede.OekujesedabiBiHtokomgodinetrebalauvelikojmjerisaniratitetenastalepoplavamatakodabiiukupniposlovniambijenttrebaobitidostapovoljniji uodnosunaprethodnugodinu.Sdruge strane industrijskaproizvodnjauBiHkoja jeuvelikojmjeri izvoznoorjentisana trebalabibitipotpomognuta pozitivnimdeavanjimaumeunarodnomekonomskomokruenjuposebnosetoodnosinatrgovinskepartnereizEU.6Takoseprema projekacijama DG ECFINa za 2015. godinu u zemljama EU oekuje nastavak trendapozitivnogekonomskograstaodoko2%kojiebitipotpomognutijaanjeminvesticijasagodinjomstopomrastaodoko2,9%.7OporavakgotovosvihsektoraEUekonomijepozitivnoeseodrazitinaproizvodneprocesekakouiremregionutakoiuBosniiHercegovini.Poveaninivoizvoznetranjerezultirat e poboljanjem proizvodnje u svim sektorima industrijske proizvodnje u BiH gdje sepremaprojekcijamaDEPaoekujegodinjirastproizvodnjeodoko5%.Industrijskegranekojeimajuvisokoueeustrukturipreraivake industrijeuBiH iuglavnomsu izvoznoorjentirane (metalnaindustrija,mainska iautoindustrija,drvna industrija iproizvodnjanamjetajatehemijska industrija)trebale bi dodatno iskoristiti svoj izvozni potencijal tokom 2015. godine. S druge strane procesrekonstrukcijepoplavljenihpodruija inastavak investiciongciklusau infrastrukturu tokom2015.godinetrebaobirezultiratiosjetnijimpoveanjemproizvodnjeuonimindustrijskimgranamakojesudeterminisanedomaomtranjom(proizvodnjagraevinskogmaterjalaimetalnihproizvoda).Tokom 2015. godine oekuje se da bi energetski sektor koji ima veoma vanu ulogu u ukupnojindustrijskeproizvodnje iukljuujerudnike,sektorzaproizvodnjuelektrineenergijeteproizvodnjuderivatanafte trebaoostvaritipoveanjeproizvodnjeodpreko5% toedodatno poboljatinivoukupneindustrijskeuBiH.

Pretpostavkeindustrijskeproizvodnjezaperiod20162017.godine.Obzirom da se potpuni oporavak veine industrija u EU oekuje u periodu 20162017. godina,izvjesnojeoekivatidaeovadeavanjaomoguitiipotpunioporavakindustrijskeproizvodnjeuBiH.U ovom periodu oekuje se potpuna konsolidacija EU trita, oporavak privatne potronje,prevazilaenje problema oko finasiranja preduzea i intenziviranje vanjskotrgovinske razmjeneizmeuzemaljaEU.PozitivandoprinosindustrijskojproizvodnjiuEUtrebaoekivatiiodmjerakojesu sadrane u dokumentu ECa Communication for a European Industrial Renaisance a tiu sejaanjaindustrijskebazeikonkurentnostiuzemljamaEU.8OvapozitivnadeavanjauneposrednomokruenjutrebalabirezultiratipoveanjemiskoritenostiindustrijskihkapacitetauBiH.Oekujesedaeovopoveanjekapaciteta rezultirati poveanjem brojazaposlenih iukonanicipoveanjem proizvodnje u preraivakoj industriji BiH na nivo predkriznog perioda kada je BiHostvarivalarekordnestoperastauregionu.Planiranainvesticionaulaganjauinfrastrukturuienergetikutakoerbitrebalaznaajnodoprinijetijaanju kako graevinskog sektora u BiH tako i onih grana preraivake industrije koje su uskovezaneuzgraevinarstvo.TakoerseoekujedaenergetskisektorkojijeuprethodnomperiodubiojedanodnosilacaindustrijskeproizvodnjenastavipozitivantrendrastaproizvodnjeidodatnoosnaiindustrijskuproizvodnjuuBiHnavedenomperiodu.9Znaajandoprinospoboljanju industrijskeproizvodnjeuBiH i jaanjunjenekonkurentskepozicijetrebale bi dati i konkretne mjere entiteskih vlada koje su sadrane u sektorskim stratekim6IMF,WorldEconomicOutlook,AnupdateofkeyWEOprojections,14.January2014.7EuropeanCommission,DirectoreGeneralforEconomicandFinancialAffairs,EuropeanEconomicForcast,Autumn20148EuropeanCommission,CommunicationfromtheECtotheEuropeanParliament,theCouncilandtheEuropeanandSocialCommitteeoftheRegions,ForaEuropeanIndustrialRenaissance,Brussels,February2014.9Uperiodu20162017.godinaplaniranojeputanjeupogonnovihproizvodnihkapacitetausektoruzaproizvodnjuelektrineenergije.

8

dokumentima.10Prema projekcijama DEPa ovo bi trebalo rezultirati godinjim poveanjem bhindustrijskeproizvodnjeodpreko6%uodnosunaprethodnugodinu.

Grafikon1:RastIndustrijskeproizvodnje2007.2017.godine

Rizici

Potencijalni rizik za navedenu situaciju pretstavlja neizvjesnost i jo uvijek nesiguran ekonomskioporavakuuemiiremmeunarodnomekonomskomokruenju.VisoknivointegracijesazemljamaEUiregionakroztrgovinskeifinasijsketokovepraktikiodreujekretanjeindustrijskeproizvodnjeu BiH. Eventualno pogoranje situacije na EU tritu posebno u sluaju zemalja koje su glavnitrgovinskipartneriBiHpretstavljanajveirizikpooporavakindustrijskeproizvodnjeuBiH.

Triteradaprojekcije2014.2017.Iakosenemoguoekivativeipozitivnipomacinabh.triturada,smanjenjebrojanezaposlenihlicauperioduIIX2014.godine(0,4%g/g)ukazujenapoetakpostepenogpoveanjabrojazaposlenihu2014.godini.UperioduIVIIIbrojzaposlenihjeuveanza1,2%11g/g,anajveirastbrojazaposlenihje u podrujima preraivake industrije, djelatnosti pruanja smjetaja, te pripreme i usluivanjahrane.12UdomenunetoplatauBiHseoekujeumjerenrastuodnosuna2013.godinu,jerseplateujavnojadministracijinebi trebalebitnijemijenjati (budetskaogranienja).Timebiobimposlovneaktivnostiuostalim13podrujimadjelatnostideterminisaonivoplatauBiH,ali iobimzapoljavanja.ProsjenaplataibrojzaposlenihuBiHbiu2014.godinimoglibitiveiza0,7%i1%g/grespektivno.PozitivnepromjenenatrituradauBiHsemoguoekivati2015.godinekadabibrojzaposlenihuBiHmogao biti vei u odnosu na 2014. godinu, a stopa nezaposlenosti neto nia. EK predviasmanjenjestopenazaposlenostiipoveanjebrojazaposlenihuEU,uzbriekonomskirastuodnosuna prethodnu godinu.14U BiH se takoe oekuje neto bri ekonomski rast15 u odnosu na 2014.godinu,tobidoprinijelopoveanjubrojazaposlenihlica(1,3%).Boljaposlovnaklimabisepozitivnoodrazilananetoplate,kojebiuposmatranojgodinimoglerastioko1,8%g/g.16U2016. i2017.godini sepremaDEPprojekcijamaoekujuboljadeavanjauBiH.Uveanjeobimainvesticija,industrijskeproizvodnjeitrgovinebitrebaloimatipozitivanuticajnatriterada,odnosnona kreiranjenovih radnihmjesta iuveanjeprosjenihnetoplata.Broj zaposlenih licaupodrujuindustrijskeproizvodnje (preraivaka industrija),graevinarstvaali iuslunihdjelatnosti (trgovina,10Zapregledplaniranihmjerapogledati:FederacijaBosneiHercegovine,Federalnoministarstvoenergije,rudarstvaiindustrije,Preienitekstakcionogplanazarealizacijuprojekata,RazvojindustrijskepolitikeuFBIH20112015,Mostar,decembar2013.god.Ministarstvoindustrije,energetikeirudarstvaRS,SektorskastrategijarazvojaindustrijeRS,BanjaLuka2009.god.

11Privremenipodatak.Izvor:BHAS12Izvor:BHAS.Svipodaciza2014.godinusuadministrativni,nisuizAnketeoradnojsnazi.13Ostaledjelatnostiuanaliziobuhvatajusvapodrujadjelatnostiizuzevjavneuprave,zdravstvaiobrazovanja.14Izvor:EK,EuropeanEconomicForecast,Jesen2014.15DEPprojekcije.16Uzveiobimposlovneaktivnostibh.preduzeaprosjenanetoplataibrojzaposlenihbimoglirastibromstopomodpretpostavljeneiobratno.

9

ugostiteljstvo isl.)bise trebaouveavati,to jeodznaaja jernavedeneoblastizapoljavajuvelikibrojzaposlenihuBiH.NaosnovuspomenutogoekujesedaukupanbrojzaposlenihuBiHu2016.godinibudeuvean1,6%,odnosno2,1%u2017.godini.Rastobimaposlovabisepozitivnoodrazionaplatezaposlenih.PretpostavljasedabiprosjenanetoplatauBiHmoglabitiveaza2,5%u2016.godini,odnosno3,2%u2017.godini.

Rizici

Osnovni rizici za ostvarenje projekcija na tritu rada su prvenstveno nivo potranje, investicija itrgovinenesamouBiHnegoiuEU.Nezadovoljavajuiposlovniambijentbimogaouticatinaukupanekonomskirast iodgoditipozitivnadeavanjanatriturada,odnosnopoveanjebrojazaposlenih inetoplata.

Cijeneprojekcije2014.2017.Kao iprethodnihgodinapromjenacijenauBiH jedeterminisanakretanjemsvjetskihcijenahrane ienergenata (prvenstveno nafte i gasa), ali i promjenama cijena komunalija, akcizama i sl. Izradaprojekcijabh.cijenazaperiod2014.2017.jeprvenstvenobazirananaanalizispomenutihkategorija.Premaposljednjimprojekcijama17 EK cijenenaftena svjetskom tritubi trebalebitineto nieu2014.godiniuodnosuna2013.godinu.Slinojesacijenamahraneigasakojebitakoetrebalebitinieuposmatranojgodini.18Uskladusanavedenim,EKza2014.godinupredviadabiinflacijauEUtrebala biti neto nia u odnosu na 2013. godinu. U BiH se ne oekuje rast opteg nivoa cijenauzimajui u obzir promjene cijena energenata i hrane na svjetskom tritu. U periodu IIX 2014.godineuBiH jezabiljeenadeflacijaod1,2%g/g,acijenesunajviesmanjeneuodjeljcimahrane ibezalkoholnih pia, transporta, te odjee i obue.Od domaih komponenti koje doprinose rastucijenauzetojeuobzirnovouveanjeakciza19naduvanskeproizvodeuBiH,tojenastavakprocesausklaivanja akciza sa evropskom regulativom. U periodu izrade projekcija nije bilo najaveposkupljenjaelektrineenergije idr.komunalijapapoveanjacijenauovojkategorijinisuuzetauobzir.Naosnovuanalizecijenausvijetu,kaoidomaihkomponenti,uBiHu2014.godiniseoekujedeflacijaod0,7%g/g.U2015.godinipremaprojekcijamaEKiMMFacijeneenergenatanasvjetskomtritubitrebalebitinieuodnosuna2014.godinu.Slinojeisacijenamahrane.UBiHseoekujeumjerenrastcijenau2015.godiniuodnosuna2014.godinu.Prilikomizradeprojekcijauzetjeuobzirinastavakuveanjaakcizanacigarete(usklaivanjesaEUakcizama),paseuBiHu2015.godinioekujeinflacijaod1%.Slinakretanjacijenasepredviajuuperiodu2016.2017.,odnosno inflacijauBiHbimogla iznositiizmeu0,9%i1,2%.

Rizici

Osnovi rizicizaostvarenjeprojekcijacijenasupodijeljeniudvijegrupe:eksterni idomai.Eksternirizici se odnose na smanjenja cijena energenata i hrane na svjetskom tritu koja bi doprinijelasporijem rastu opteg nivoa cijena, a u ekstremnom sluaju i nastavku deflacije.Domai rizici suprvenstvenovezanizaneplaniranepromjenecijenakomunalija.

17Izvor:EK,EuropeanEconomicForecast,jesen2014.godine.18Izvorzaprojekcijecijenagasa,MMF,Priceforecast,novembar2014.ZacijenehraneizvorprojekcijeEK.19Odlukomoutvrivanjuposebneiminimalneakcizenacigareteza2014.godinupredvienojedaseposebnaakcizapoveana0,90KMpokutijicigareta,aminimalnaakcizanacigareteiznosi2,09KMpokutijicigareta.Izvor:Upravazainidrektnooporezivanje.Odavgusta2014.godine,premaZakonuoizmjenamaidopunamaZakonaoakcizamauBiH,akcizanaduvanzapuenjeseutvrujeuvisininajmanje80%minimalneakcizenacigarete.

10

Monetarnisektor2014.2017.godineCentralnabankaBiHfunkcionirakaovalutniodbor(eng.currencyboard),pasunjeneaktivnosivrloogranieneupogleduvoenjamonetarnepolitike.JediniinstrumentmonetarnepolitikekojiCBBiHkoristi jesteodreivanjeobveznihpriuva komercijalnihbanaka.Politikaobveznihpriuvanije semijenjala od 2011. godine. Od 2011. godine stopa obvezne priuve na depozite i pozajmljenasredstva sugovorenim rokomdospijeado jednegodine je smanjena s14%na10%,dok je stopaobvezne priuve na depozite i pozajmljena sredstva s ugovorenim rokom dospijea preko jednegodine ostala nepromijenjena od 2009. godine i iznosi 7%20. Izmjene stopa obveznih priuva nisupretjerano utjecale na ponaanje komercijalnih banaka. Jedna od karakteristika poslovanjakomercijalnihbanakauBiHjestedadrepretjeranovisokepriuvekodCBBiH.ViakiznadobveznihpriuvazarazdobljeI.IX.2014.godine iznosio je2,4mlrd.KM,doksuprosjeneobveznepriuveiznosile1,4mlrd.KM.Pravila valutnog odbora nalau da priuvni novac (monetarna baza) uvijek bude 100% pokrivendeviznimpriuvama.Tajodnoszadevetmjeseci2014.godine iznosioje109,3%,tj.pravilavalutnogodborasubilaispotovana.Ukupnanovanamasa(M2)zadevetmjeseci2014.godine iznosila je17,0mlrd. ivea jeza7,9%uodnosunaistorazdoblje2013.godine.Svidepozitikojiulazeusastavnovanemase,kaoigotovinaizvan banaka zabiljeili su pozitivan rast g/g. U tabeli ispod dan je detaljan pregled kretanjamonetarnihagregata.

Tabela2:KretanjemonetarnihagregatauBiH(umil.KMnakrajurazdoblja)

GodinaGotovinaizvanbanaka

Prenosividepoziti

udomaojvaluti

M1Ostalidepoziti

udomaojvaluti

Prenosividepozitiuinozemnojvaluti

Ostalidepozitiuinozemnojvaluti

QM M2

1 2 3=1+2 4 5 6 7=4+5+6 8=3+7IIX2013. 2.507 4.124 6.631 2.888 1.133 5.081 9.103 15.734IIX2014. 2.753 4.525 7.278 3.166 1.259 5.275 9.700 16.978

stoparastag/gIIX2013. 3,5% 8,9% 6,8% 14,8% 9,2% 2,1% 6,7% 6,7%IIX2014. 9,8% 9,7% 9,8% 9,6% 11,1% 3,8% 6,6% 7,9%

Izvor:CentralnabankaBiHUz prepostavku daljnjeg postepenog oporavka bh. ekonomije, do kraja 2014. godine moe seoekivatistoparastaukupnenovanemaseoko4%g/g.Razlogmoguegusporavanjarastajestedaseoekujeusporavanjerastaukupnihdepozita21.U2013.godiniukupnidepozitizabiljeilisurastod6,9%, to jenajbri rast unazad 5 godina,odnosnood ekonomske krizeu 2008. godini.Ovaj rastprvenstveno jegeneriranodstranesektorastanovnitvakojivegodinamapokazujeveusklonosttednji,negopotronji.Meutim,iakobh.ekonomijaidekaskromnomoporavku,situacijanatriturada jouvijek jedalekoodznaajnogoporavka.Akose jouzmuuobzir ipoplavekojesuunitilemnoga imanjau2014.godini,rasttednjegraanaenajvjerojatnijebitinii, jeresediodohotkamoratiusmjeritinaobnovukuaiimanja.Ovobiseuvelikotrebaloodrazitinarastukupnihdepozita.U razdoblju 2015. 2017. godine oekuje se nastavak ekonomskog rasta u BiH, pa samim tim ipozitivan uinak na razvojmonetarnog sektora, odnosno oekuje se nastavak rasta depozita (kojiulazeusastavM2),kaoigotovineizvanbanaka.StoparastaM2moglabisekretatiod5,5%7%g/g.20Izvor:www.cbbh.ba21UIIX.2014.godini83,8%ukupnenovanemaseinilisudepoziti,a16,2%gotovinaizvanbanaka.

11

Deviznepriuveurazdoblju2014.2017.godine

DeviznepriuveurazdobljuI.IX.2014.godineostvarilesurastod12,1%g/gidoseglerazinuod7,7mlrd. KM. Do kraja godine oekuje se rast izvoza, ali i uvoza to bimoglo usporiti rast deviznihpriuvauodnosunagodinu ranijekada jeBiHzabiljeilapozitivangodinji izvoz,anegativanuvozTakoer,projicira se imanji rastdoznaka iz inozemstva,kao ipriljevapoosnovudirektnih stranihulaganjatoesepozitivnoodrazitinastanjedeviznihpriuva.U razdoblju2015.2017.godineoekuje sedaljnji,ali sporekonomskioporavakEU kaoglavnogtrgovinskogpartnera22.Samimtim,oekujeseirastvanjskotrgovinskerazmjeneBiH.Rastizvoza,aliiuvoza, praeno manjim rastom doznaka iz inozemstva, priljevima po osnovu direktnih stranihulaganjaidr.priljevaizinozemstva,imatepozitivanuinaknadeviznepriuveijiprosjeangodinjirastbisemogaokretatioko5%.

Rizici

Prethodnonavedenakretanjamoguseoekivatisamoakonedoedoznaajnihporemeajaizvanausmisluekonomskihporemeaja glavnih vanjskotrgovinskihpartneraBiH, a kojebiutjecalena loeperformace u vanjskotrgovinskom sektoru, slabljenje industrijske proizvodnje, investicija i krajnjepotronje.

Prognozakretanjarastabankarskihkreditaidepozitazarazdobljeod2014.2017.godineBuduidajefinancijskotriteuBiHnerazvijeno,najznaajnijifinancijskiposrednikjesukomercijalnebanke,pasuuovomdijeludanaoekivanjazabankarskisektor.Aktivabankarskogsektorainilaje86,9%ukupneaktivefinancijskogsektorauprvompolugoditu2014.godine.Do kraja 2014. godine oekuje se nastavak ekonomskog oporavka bh. ekonomije (rastvanjskotrgovinskerazmjene,krajnjepotronje i investicija)23.Meutim,zbogtekihpoplavakojesupogodile BiH u svibnju 2014. godine, rast BDP e najvjerojatnije biti neto nii od projiciranog uprvom kvartalu zbog izmijenjenih ekonomskih oekivanja, prvenstveno na podrujuvanjskotrgovinskerazmjene24.Na tritu rada i dalje se oekujemanji rast broja zaposlenih osoba i neto plaa (u nominalnomsmislu),dokbizbogprocesaobnovezemljemoglodoidoneznatnogpadabr.nezaposlenihosoba.Meutim,pritisaknadohodakgraanamogaobibiti jovei iu2014.godiniupravozbogprocesaobnove,ato e imatiodraz inatednjuovogsektora. Iz toga razlogadokrajagodineoekujesemanjeusporavanjestoperastadepozitasektorastanovnitvakojiinenajveidioukupnihdepozitaikojisuprethodnihgodinabiligeneratornjihovograsta.U2014.godinimoeseoekivatistoparastukupnihdepozitado5%.Sdrugestrane,oekujeseislabrastkrajnjepotronjeu2014.godinekojaedijelombitifinanciranabankarskim kreditima. Ponuda kredita uveliko e ovisiti o kretanju domaih depozita, budui dapostojitrendsmanjenjainozemnepasivebanakaunazadnekolikogodina,odnosnoprisutanjetrendsmanjenja izloenosti inozemnihbankarskihgrupacijauBiH25.Takoer,ponudaeovisi iokvalitetikreditnogportfolijakojitakoerunazadnekolikogodinapokazujepogoranje.Sdrugestrane,zbog22 Izvor:EuropeanCommission, EuropeanEconomic ForecastAutumn2014, July2014, str.144,167; InternationalMonetary Fund,WorldEconomicOutlook,October2014.

23ProcjenaDEPa.24ProcjenaDEPa.PogledatidiopodnaslovomRealnisektoriVanjskisektor.25 Izvor:Izvjeeofinancijskojstabilnostiza2012.godinu,CentralnabankaBiH,str.49 ipodacio inozemojaktivi ipasivikomercijalnihbanakauBiH.

12

procesa obnove, potranja za kreditima e najvjerojatnije biti neto vea u odnosu na prethodnegodine.Dokraja2014.godinerastukupnihkreditamogaobisekretatioko4,5%g/g.Iako eprocesoporavkaBiH trajatiduginiz godina,u razdobljuod2015.2017. godine, ipak seoekujepozitivanekonomskirastBiH.Rastpotranjezabh.proizvodimaodstranevanjskotrgovinskihpartnera, kao i jaanje domae potranje u narednom razdoblju imat e pozitivan uinak navanjskotrgovinskurazmjenuBiH.Uovomrazdobljutakoerseoekujeirastindustrijskeproizvodnjeiinvesticija,kaoidaljnjastabilizacijatritarada.Ovakvakretanjatrebalabisepozitivnoodrazitiinaaktivnostibankarskogsektora.Urazdobljuod2015.2017.godinerastkreditamogaobisekretatioko izmeu5%6%.Slinegodinjestoperastamoguseoekivati inastranidepozita(6%8%),anaroitopozitivanuinaknarastdepozitamoeimatiprivatizacijastratekihpoduzeauBiH.

RiziciPrethodnonavedenakretanjamoguseoekivatisamoakonedoedoznaajnihporemeajaizvanausmisluekonomskihporemeajaglavnihvanjskotrgovinskihpartneraBiH ,akojebiutjecalena loeperformace u vanjskotrgovinskom sektoru, slabljenje industrijske proizvodnje, investicija i krajnjepotronje.Ovakvanegativnakretanjaodrazilabisenabh.bankarskisektoruvidudaljnjegpoveanjanenaplativeaktive,odnosnokredita,padapotranjezanovimkreditima,poveanjakamatnihstopanakredite,auekstremnomsluajuiodljevadomaihdepozita.

ProjekcijevanjskogsektoraBiH20142017.godinePrema podacima BHASa izvoz roba je u 2013. godini zabiljeio nominalni rast od 6,6%, a uvozsmanjenjeod0,5%(vidjetiobjanjenjeutekstboksu).Naosnovuraspoloivihpodatakaza2014.godinu,pretpostavljasedaeizvozrobaiusluganakrajugodinezabiljeitinetoniirast,negoprethodnegodine(5,0%realno),dokbirealnirastizvozarobaiznosiooko7,9%.Naovakav rast izvozanajveiuticaj ima smanjenje izvozaelektrineenergije, zakoju sepretpostavljadabidokrajagodine trebaladauspori svoje smanjenje.Sadruge strane,nasmanjenje izvozautie ismanjenje izvozaalumijuma idrugihbaznihmetala,koje jeprisutnotokomtekuegodine,aliielementarnanepogodakojajezadesilaBiH.Pretpostavljasedaedokrajagodinedoi do jaanja domae tranje, to e se direktno odraziti na poveanje tranje za uvoznimproizvodima.Uzpoveanjedomaetranje, ismanjenjesvjetskihcijenavodeihuvoznihproizvoda,oekujese rastuvoza roba iuslugaod ak7,5%u realnomsmislu,dok euvoz roba iznositi7,8%.Ovakvokretanje izvoza iuvozadovelobidopoveanjavanjskotrgovinskogdeficita, ijibiseudiouBDPutimepoveao.

Zapotrebe izrademakroekonomskihprojekcija ipripremeovogdokumentakoritenisupodaciCentralne banke (Platni bilans) i BHASa (nacionalni rauni). Brojevi koji se navode u ovimizvorima su drugaiji u odnosu na podatke koje objavljuje BHAS u okviru Statistike vanjsketrgovine.Statistikavanjsketrgovineobjavljujeukupanizvoz,kojiseralanjujenaredovanizvoz,izvoz nakon unutranje obradei izvoz za vanjsku obradu. Isto tako i uvoz. U platnom bilansuredovan izvoz (po BHASu), uz odreenja prilagoenja, odgovara izvozu roba, a izvoz nakonunutranje obrade, odgovara izvozu usluga. Odstupanja po ova dva razliita pristupa subeznaajna, a stope rasta, istorijski posmatrano, imaju isti trend, samo minimalno razliituvrijednost.Naprimjer:BHAS: PB:ukupanizvozroba:8,3mldKM izvozrobaiusluga:8,4mldKMredovanizvozroba:5,3mldKM izvozroba:5,4mldKMizvoznakonunutranjeobrade:3,1mldKM izvozusluga:3,0mldKMizvoznavanjskuobradu:0,01mldKM

13

Zaperiod2015.2017.godinepredvia senetobriekonomski rast,praen rastomkakodomaetakoiinostranetranjezarobama.Navedenirastbitrebaoubrzatirastizvozaroba,aliistopuuvozaodratiunekomstabilnomnivou(nakonznaajnogpoveanjauvozau2014.godini).Za2015.godinuglavniBiHtrgovinskipartner(EU)predviapoveanjestopeuvoza,torezultirapoveanjemtranjeza naim proizvodima. U istom periodu, oekuje se da se povea izvoz struje, glavnog izvoznogproizvoda.Aoekujesedaegapratitiidrugiznaajniproizvodikaotosuizvozalumijuma,eljezaielika,zatimmaineiaparati,dijelovizamotornavozila,namjetaj.Svenavedenobidovelodorastaizvozarobaodoko8,4%realno.Sadrugestrane,rastdomaetranjepraenporastomzaposlenih injihovihprimanja,doveobido rastauvoza roba.Stopa rastauvoza robabi sekretalaoko3,5%urealnom smislu. Neto nia stopa rasta uvoza, u odnosu na prethodnu godinu, se oekuje zbogpretpostavke o rastu uvoznih cijena. Za ovu godinu se oekuje i neznatno poveanjevanjskotrgovinskog deficita, koji bi nakon toga, u narednim godinama, trebao da se smanjuje. Uperiodu2015.2017.setakoeoekujepoveanjeudjelaizvozauBDPu,anaraunsmanjenjaudjelauvoza i vanjskotrgovinskog deficita. Za 2016. i 2017. godinu se oekuje stabilan ekonomski rast,praenbrim rastom izvozauodnosunauvoz,tobi rezultiralopoboljanjemdeavanjausektoruvanjsketrgovine.

Rizici

Prethodno navedena kretanja mogu se oekivati ukoliko se ne desi neki od sledeih dogaaja:ponovnosmanjenjeizvozastruje,naglopoveanjeizvoznihiuvoznihcijenaglavnihrobnihkategorijaizvoza i uvoza, nekih problema u funkcionisanju ekonomije glavnih trgovinskih partnera BiH,smanjenje industrijskeproizvodnje, investicija,potronje,ali inovihelementarnihnepogoda, ilibiloegadrugogtobiuticalonapogoranjevanjskotrgovinskerazmjene.

Projekcijestranihdirektnihulaganjazaperiod20142017.godinaZa 2014. godinu se oekuje ukupna strana ulaganja u iznosu od 540600miliona KM. Od togaiznosaoko200do260milionaKMbi iznosilauobiajenaulaganjanaosnovuprosjeka izzadnje trigodine i predvianja blagog privrednog rasta u zemljama Evropske Unije i slabog uzemljama izokruenja. Od stranih ulaganja u elektroenergetski sektor se oekuje oko 340 miliona KM (EFTgrupacija,uloilabioko290milionaKM,ComsarEnergyGroupLtd.oko50milionaKM).KTGZenicajeujulu2013.godinepotpisalaugovorsakineskomkompanijomSEPCOIII za izgradnjuTermoelektraneToplaneZenica.SEPCO IIIbi trebaopo sitemukljuu ruke zavritiTOTEZenicaurokuod29mjeseciuzukupnoplaniranoulaganjeuprojekatoko500milionaKM(250milionaEUR).PremanajnovijimdostupnimpodacimaizgradnjaTETOZenicaneepoetiuovojgodini.EFT grupa (Energy Finacing Team ) je potpisala koncesione ugovore za izgradnju TE Stanari iproirenjepostojeegrudnikatezaizgradnjuhidroelektraneHEUlog(izgradnjajepovjerenakineskojfirmiSinohido).Ukupnaulaganjauoveprojektee iznositi1,2milijardeKMdokraja2017.godine .PostojeomdinamikomulaganjaEFTgrupacija,obezbjedilabiu2014.godinioko290milionaKM.URSjeplaniranpoetakizgradnjeTEUgljevik3uukupnomiznosuodoko1,4milijardeKMuperioduod34godineiposlovibisetrebaliizvoditiprekoformiranogzajednikogpreduzeaKomsarenerdiRSukome jevlasnik90%ComsarEnergyLtd.a10% Rudnik iTermoelektranaUgljevik.Potpisan jeugovorzagradnjusakineskomChinaPowerEngineeringConsultingGroupCorporation(CPECC),doke prema planu kompletnim procesom izgradnje u tehnolokom i tehnikom smislu rukovoditiamerikafirmaBlackandVeatch.Planiranjepoetakgradnjeudrugompolugoditu2014.godineuzpretpostavkudabiulaganjeuovojgodiniiznosilooko50milionaKM.

14

Dokraja2013.godinesenisustvorilipreduslovizapoetakprivatizacijetakodasenastavakprocesaoekujeu2014.godinipremaveusvojenomplanu.Za2015.godinuseoekujudirektnastranaulaganjauiznosuod880940milionaKM.Odulaganjauelektroenergetskisektoruukupnomiznosuodoko690milionaKM(kompanijeEFTdo340milionaKM,ComsarEnergy Ltd.do200milionaKM iTETOZenica150milionaKM), teulaganjauostalesektoreurasponu190250milionaKM.UlaganjaEFTgrupeuTEStanariiznoseoko300milionaKMaoekujeseipoetakgradnjeHEUlogodstrane iste grupe sa prosjekom godinjeg ulaganja do 40miliona KM. Comsar Energy Ltd. planirapoetakgradnjeHEMrovo(37,3MW)ukupnevrijednostioko200milionaKM.Gradnjabitrajalatridoetirigodinetobigodinjeuprosjekudonosilooko50milionaKM.TujenastavakulaganjauTEUgljevik 3 u iznosu od 150 miliona KM. U 2015. godini TETO Zenica nastavlja izgradnju sapretpostavljenimulaganjemdo150milionaKM.NijeuzetuobzirmoguipoetakgradnjeTETuzlaBlok7ukupnesnage450MWuukupnomiznosuodoko1,647milijardiKMjersetrenutnorazmatraopcijafinansiranjaputemkreditnogzaduenja(anestranogdirektnogulaganja).Nijeuzetauobzirnajavljenoulaganjeu iznosuod20milionaKMzaplinofikacijupostrojenjauRafinerijinafteBosanskiBrodd.o.o.BosanskiBrod kojebi trebaloda sezavridokraja2015.godine.Upitan je poetak realizacije projekta izgradnje elektroenergetskog sistema HES Gornja Drina(raskinut je ugovor o stratekom partnerstvu u istraivanju, razvoju, izgradnji i korienjuhidroenergetskog potencijala gornjeg sliva rijeke Drine izmeu Elektroprivrede RS i njemakekompanije RWEInnogy, trenutno se trai novi partner). Plan je bio da u prvoj godini izgradnjeulaganjeuHESGornjaDrinabudeoko50milionaKM,dokbiunarednomperioduprosjenagodinjaulaganjamoglaiznositioko150milionaKM.U planu je izgradnja dijela autoputa na relaciji Doboj Jugepe gdje bi se na bazi koncesije (posistemuDB,Desingandbuild)moglaobezbijeditipotrebnasredstvauukupnom iznosuodoko380miliona EUR koja bi se sukcesivno u skladu sa izgradnjom dionica puta uplaivala u narednomperiodu.Planirana je izgradnjadijelaautoputaDobojVukosavljegdjebipotrebnasredstvau iznosuodoko350milionaEURbilaobezbjeenanaprincipujavnogprivatnogpartnerstva.Direktna strana ulaganja u 2016. godini bi bila od 9801.080 miliona KM. Ulaganje uelektroenergetskisektorBiHbiiznosilaoko680milionaKM(ulaganjeEFTgrupaoko230milionaKMteulaganjeodstraneComsarEnergyLtd.uiznosudo200milionaKMTETOZenica250milionaKM).UlaganjeuizgradnjudvijedioniceautoputanaKoridoru5cbidonio100milionaKMdokbiprosjenoulaganjeuostalesektorebilourasponuod200300milionaKM.PoredulaganjaEFTgrupe(TEStanarido200milionaKMiHEUlogdo30milionaKM)iComsarEnergy(Ugljevik3do150milionaKMinastavakizgradnjeHEMrovosaulaganjemoko50milionaKM),tujeizavretakglavnihradovanaTETOZenicasa250milionaKM.Izvjestan je poetak izgradnje dionice autoputa DobojVukosavlje koji bi donio 50miliona KM tedioniceDobojJugepesa50milionaKM.UprojekcijunisuuzetamoguaulaganjauHESGornjaDrina kojabiunarednomperiodumogladonositioko100milionaKM.Postojedobri izgledi i zapoetakulaganjanaprojektuHES SrednjaDrinagdjebiuprvojgodiniulaganjabilooko50milionaKMteunarednomperioduuprosjekuoko100milionaKMgodinje.JouvijekjeupitanprojekatukojembiseizvrilagasifikacijaRSkrozspajanjenagasnumreuJunitokijibijedankrakgasovodatrebaodoipoetkom2016.godinedoZvornika.Projekatuukupnom

15

iznosuod500milionaEURbiradilezajednikifirmeGasResiGasprom.Uokviruprojektaseplaniraizgradnjadvijeelektranenagasukupnesnage600MWuzgasifikacijuoptinaagradBanjaLukabidobilatoplanujaine150MW.Direktna strana ulaganja u 2017. godini bi bila od 940miliona 1.040miliona KM.Ulaganja uelektroenergetskisektorsu440milionaKM(TEUgljevik3sa250milionaKMiHEMrovo50milionaKMtefinalniradovinaTETOZenica90milionaKMuzulaganjeuHESGornjaDrina50milionaKM).Ulaganjeuautoputeveodstranestranihuulagaa200milionaKM teostalaulaganjaurasponuod300do400milionaKM.NijeuzetouprojekcijuulaganjeudiogasovodakrozRSJunitokkojibiuprvojgodinimogaoiznositioko50milionaKM.Takoesu izostavljenadaljnjaulaganjauprojekatHESSrednjaDrina imoguaulaganjauTEKakanjBlok8.Nastavak izgradnje dionice autoputa Doboj Jugepebi donio 100 miliona te dionica na relacijiDobojVukosavljetakoe100milionaKM.TakoeunijeuzetouobzirulaganjeuprojekatHESDonjaDrina.DosadajepotpisansporazumVladeRS iamerikekomanijeNGPza istraivanje i izradustudije izvodljivostihidropotencijaladonjegslivarijeke Drine (HES Donja Drina sa hidroelektranama Kozluk, Drina 1, Drina 2 i Drina 3 ukupneinstalisanesnage365MWijabiukupnavrijednostiinvesticijeiznosila1,3milijardeEUR).

Rizici

Prema postojeim procjenama rizik bi se najvie odrazio na smanjena ulaganja u naftni sektor idjelominouelektroenergetski sektor, tenezainteresovanost stranihulagaapriprovedbiprocesaprivatizacijepreostalogdranogkapitala.JouvijekjeupitanpronalazakstratekogpartnerainainifinansiranjauneodlonomprocesurekonstrukcijeelektroenergetskogsistemaFBiHzaTOTEZenica,TETuzla iTEKakanjtestratekihpartnerazaprojekteHESGornjaDrina iHESSrednjaDrinagdje jepotrebnasaglasnostivladazemaljaizokruenja.Jonisupronaenipartneriodnosnokoncesionarzaizgradnju dionica autoputa na Koridoru 5c, dok izgradnja dionice dijela gasovoda Juni tok, kojiprolazi kroz RS trenutno je u zastoju . Pored smanjenog interesovanja stranih partnera zbognedostatka finansijskih sredstava (najee kreditnih) kao prepreka bi semogla pojaviti imoguasmanjena potreba za elektrinom energijom u regionu uzrokovana smanjenom ekonomskomaktivnosu, odnosno niska cijena elektrine energije. Kao realna opcija se pojavljuje sve easaradnjasakineskimkompanijamakojeradeposistemukljuuruke ikojepored izvoenjaradovanude i mogunost kreditiranja od strane kineskih razvojnih banaka (koje su najveim dijelom udravnomvlasnitvu).DaljnjaulaganjauproirenjeproizvodnihkapacitetaRafinerijaBrodsutakoeupitna usljed pojave na naem tritu konkurentske firme Gasprom (Rafinerija Panevo), koja jetakoeznaajnimdijelomudravnomvlasnitvu(RuskaFederacija).ProcesprivatizacijeuBiHmoetakoedoipodznakpitanja,tesemoeoekivatidafirmekoja jepremaplanuprivatizacijepoputEnergopetrol d.d. Sarajevo, Hidrogradnja d.d. ipad exportimport d.d. Sarajevo, ne pronauzainteresovane kupce. Smanjenje direktnog ulaganje bi se takoemanifestovalo i kroz smanjenjeulaganjaiuostalesektoreuodnosunadosadanjiprosjek.

16

2.2. Alternativniscenarioirizici

Tabela3:Glavnimakroekonomskiindikatori

Indikator

Zvaninipodaci Projekcije

2013 2014 2015 2016 2017NominalniBDPumilKM 28.027 28.738 29.447 30.632 32.190Nominalnirastu% 2,6 2,5 2,5 4,0 5,1BDPdeflator(prethodnagodina=100) 101,9 101,4 101,2 101,3 101,8RealniBDPumilKM(prethodnagodina=100) 27.501 28.328 29.107 30.250 31.612Realnirastu% 0,7 1,1 1,3 2,7 3,2Inflacijamjerenaindeksompotroakihcijenau% 0,1 0,7 0,8 0,6 1PotronjaumilKM 28.815 29.477 29.982 30.544 31.432VladinapotronjaumilKM 5.986 6.457 6.534 6.665 6.865PrivatnapotronjaumilKM 22.829 23.020 23.448 23.879 24.567Investicije(bruto)ustalnasredstvaumilKM 4.703 5.256 5.610 6.390 7.188VladineinvesticijeumilKM 1.041 1.302 1.458 1.822 2.132PrivatneinvesticijeumilKM 3.662 3.954 4.152 4.567 5.056Nacionalnabrutotednjau%BDPa 11,9 12,0 12,4 13,7 14,9BilanstekuegraunaumilKM 1.435 1.924 2.115 2.214 2.337Bilanstekuegraunau%BDPa 5,1 6,7 7,2 7,2 7,3NominalniRastuvozau% 1,8 6,5 4,4 3,3 4,0NominalniRastizvozau% 5,8 4,1 5,0 5,4 6,4ObziromdauprojekcijamaDGECFINakoritenimkaoglavnimvanjskimpretpostavkamaosnovnogmakroekonomskog scenarija za BiH uglavnom dominiraju rizici usmjereni nadole, to je u najveojmjeri odredilo i bh alternativni scenario.Neizvjesnost kretanja u okruenju je jasno ilustrovana uznaajnomsmanjenju jesenjihekonomskihprojekcijaEurozoneuodnosunaprojekcije izproljea.Ostvarenjenekihodpotencijalnihrizikarastauokruenjubimoglougrozitiprojiciranibhekonomskirast itoprijesvegakrozoslabljenrast izvoznetranje,teslabije(odoekivanih)tekue ifinansijskeprilivenovca iz inostranstva.Utomsluajubipremaalternativnomscenarijurastdomaetranjeu2015.bioskoroupolanii,aizvozaivienegoprepolovljenuodnosunaosnovniscenario.Zaslabijirastdomae tranje jeprijesvegazaslunaprivatnapotronja ijirast jesmanjensa1,8%na1%ualternativnom scenariu.Ovo jeposljedica (uodnosunaosnovni scenarij) sporijeg rasta zaposlenihuslijed sporijeg rasta izvoza, te slabog rasta inostranih priliva kojima se finansira znaajan diopotronje.Rezultatovihkretanjajenizakekonomskirastu2015.premaalternativnomscenarijuod1,3%tojetekjednatreinaprojekcijaizosnovnogscenarija.Negativniriziciuglavnomdominirajuiunarednomperiodu uz nepromjenjen modalitet djelovanja, ali uz postepeno slabljenje intenziteta. Tako jeekonomskirastalternativnogscenarijatokom2016.17.zapriblinotreinuniiuodnosunaosnovnepretpostavke.Uprethodnihnekolikogodinakretanje industrijskeproizvodnjeuBosni iHercegoviniodreeno jeuzajamnimdjelovanjemniza unutranjih ivanjskihfaktora.Promjenedomaetranjebilesumanjeznaajneiodraavalesuseponajviekrozenergetskisektor,rudarstvoiveomamalidiopreraivakeindustrije, dok su deavanja na izvoznim tritima imala primarnu ulogu i praktiki u potpunostiodreivale kretanje industrijske proizvodnje u BiH. Ovo se posebno odnosi na preraivakuindustrijukoja jeuvelikojmjeri izvoznoorjentisana iijekretanje jedeterminisanotranjomzabh.proizvodima na tritu glavih trgovinskih partnera. Upravo slabljenje izvozne tranje i visoka

17

koncentracijabh. izvozana tritimazemaljaEU i regionapretstavljanajvei rizikkada jeupitanjukretanje industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini tokom 2015. godine. Naime odreenipreliminarnipodaciEurostata26iistraivanjakojejeobavioDGEnterpriseandIndustry27veukazujudabi trend relativnogoporavkau industrijamamogaobiti zaustavljen.Ovadeavanjana izvoznimtritimamoglabisenegativnoodrazitinazemljeregiona iukonanicinapreraivaku industrijuuBiH.S druge strane, zastarjelost termoenergetskih postrojenja i visoka ovisnost o hidrometerolokimprilikamauenergetskom sektoru takoerpretstavljaju rizikkada jeupitanjukretanje industrijskeproizvodne u BiH. Tako se moe konstatovati da bi eksterni rizici u preraivakoj industriji ukombinaciji sa internim rizicima izenergetskog sektoramogli rezultirati slabanim rastom fizikogobima industrijske proizvodnje na kraju 2015. godine.28U periodu 2016.2017. godina oekuje sedjelimino poboanje poslovnih aktivnosti u meunarodnom ekonomskom okruenju to e serezultiratipoboljanjemproizvodnjeupreraivakoj industrijiuBiH.Uovomperioduu sektoru zaproizvodnjuelektrineenegijeoekujeseputanjeupogonnovihtermoenergetskihpostrojenjatoedodatnoojaatiukupnu industrijskuproizvodnjauBiH,meutimoekivane stope rastanisunanivoupretkriznogperiodakadajeBiHostvarivalanajviestoperastauregionu.Osnovnirizicizaostvarenjeprojekcijatritaradasuprvenstvenovezanizanivopotranje,investicijaitrgovineuEUizemljamauokruenju.Nezadovoljavajuiobimvanjsketrgovineiinvesticijau2015.2017.godinibiusporioekonomskirast,aveapozitivnadeavanjanatriuradabi izostala.Nizak iliaknegativanekonomskirastuEU(uekstremnomsluaju)biseloeodrazionaobimposlovabh.kompanija.Mogunostkreiranjaradnihmjesta i zapoljavanja, kako u BiH tako i u inostranstvu, bi bila neizvjesna. Alternativnimakroekonomskiscenariobiograniiorastbrojazaposlenih,jerbiposlodavcinastojalidaposlujusaniim trokovima rada (zbog loihposlovnihprilika).Uzskromanobimposlova rastprosjenenetoplatabibioizrazitonizak,aupojedinimdjelatnostimabimogaobitinegativan.Generalno,navedeniscenariobiodgodiooporavakbh.tritarada.Osnovni rizici za ostvarenje projekcija cijena u osnovnom scenariju su podijeljeni u dvije grupe:eksterni i domai. Eksterni rizici se odnose na promjene cijena energenata i hrane na svjetskomtritusuprotnopretpostavljenim.Domairizicisuprvenstvenovezanizaneplaniraneinenajavljenepromjenecijenekomunalija.Alternativniscenariopretpostavljanetoniuinflaciju(uodnosunaosnovniscenario)ukolikocijeneuodjeljcimahraneitransportauBiHu2015.godininebuduznaajnijemijenjaneuodnosuna2014.godinu (uz stagnaciju cijena komunalija). U ekstremnom sluaju novi pad cijena nafte i hrane bimogaoponovorezultiratideflacijomuBiH.BuduidajeBiHmala iotvorenazemlja,utjecaji iziregokruenja imajuvelikutjecajnaekonomskakretanjauzemlji.UsluajudauzemljamaEurozoneskojima BiH najvie trguje, kao i u zemljama iz blieg okruenja u razdobju 2015. 2017. godine,ponovno doe do znaajnih ekonomskih poremeaja kao to je nova recesija, BiH bi to osjetilaprvenstveno u vanjskotrgovinskom sektoru, a to bi za posljedicu imalo usporavanje industrijskeproizvodnje i investicija koje su svakako na nezavidnoj razini. Daljnja stagnacija na tritu rada ismanjenjeraspoloivogdohotkadovelibidoponovnogusporavanjakrajnjepotronje.Buduidajekreditnaaktivnostsvakakoslabaunazadnekolikogodina,gorenavedeniscenarijdoveobidodaljnjeg slabljenja,amogue idonegativnog rasta kreditneaktivnosti. Sdruge strane,gorenavedeni scenarij u kombinaciji s prirodnom katastrofom iz 2014. godine od koje e se zemljaoporavljati godinama, zasigurno bi doveo do znatnog usporavanja rasta domaih depozita zbog26Eurostat,Newsreleaseeuroindicators,152/201414October2014.27DGEnterpriseandIndustry,Industrialpolicyindicatorsandanalysis,n.9/2014.28ProjekcijaDEPa,novembar2014.godine.

18

usporavanjarastadepozitastanovnitvainegativnograstadepozitanefinancijskihpoduzea,akojibidaljeimaozaposljedicuusporavanjerastanovanemase.Osnovnapretpostavkaza izradualternativnogscenarijazavanjskutrgovinujenegativanekonomskirastuEU,praensmanjenjemprozvodnihprocesauevropskojekonomiji,smanjenjeminvesticija,kaoi smanjenjem tranje za uvozom proizvoda. Poto je preko 70% bh izvoza usmjereno na tritaEvropskeUnije,deavanjauekonomijiEUbisedirektnoodrazilainabhekonomijuitokroz:sporijipriliv ili ak smanjen priliv investicija, smanjenje novanih doznaka iz inostranstva, poveanjetrgovinskogdeficita.AkobisedesilosmanjenjeproizvodnjeuEU,aposebnouoblastipreraivakeindustrije, to bi dovelo do manje potrebe za uvozom bh proizvoda, posebno u kategorijamaintermedijarnihproizvoda(razlilitesirovine,aluminijum,eljezo),kapitalnihdobara(maine,aparatii oprema), gdje dominiraju rezervni dijelovi za auto industriju. Sve navedeno bi dovelo doznaajnijegusporavanjarastaizvoza(dvostrukosporijeuodnosunaosnovniscenario).Sadrugestrane,navedenaeksternadeavanja,bise,takoe,odrazilaznaajnonadomautranju.Uzniskeinvesticije,novaneprilive,potrebezapotronjomodreenihproizvodasesmanjuju,tobidovelodonetonieguvozaodonogkoji jepretpostavljenuosnovnim scenariju.Uvozkapitalnihdobara,odnosnomaina,aparata iopreme,uslednedovoljnih investicija islabeposlovneaktivnostidomaih privrednika, uticalo bi na znaajno niu stopu rasta u odnosu na onu predvienu uosnovnom scenariju. Isto se deava i sa uvozom intermedijarnih proizvoda (razliitih industrijskihsirovina) kao i proizvoda za iroku potronju (aparati za domainstvo, namjetaj, elektronskiureaji...).Ukoliko seu2016. i2017.godinidesipretpostavljenioporavakEUekonomije,praennetobrimekonomskimrastom,ondajezaoekivatidaseiuBiHdesiekonomskirastbriodonogizprethodnegodine. Navedeni rast bi trebao biti praen rastom investicija, dohodaka, a u skladu sa tim ipotronjom. U navedenom periodu, glavni bh trgovinski partner (EU) predvia poveanje stopeuvoza,torezultirapoveanjemtranjezanaimproizvodima.Glavni izvozniproizvodibitrebalidabudu: elektrina energija, aluminijum, eljezo i elik,maine i aparati, dijelovi zamotorna vozila,namjetaj.I na strani domae tranje oekuje se porast, prvenstveno izazavan poveanjem potronje. Dopoveanjapotronjedolobiusledpoveanjabrojazaposlenihinjihovihprimanja,prilivainvesticija,kao i do ulaganja u proizvodne procese.Ovo bi trebalo da dovede do rasta uvoza (neto niomstopom)prehrambenihproizvoda,proizvodazapotrebepreraivakeindustrije,graevinarstvakaoidrugihproizvoda.Unavedenomperioduoekujesedaeizvozrastibreoduvoza,tobitrebalodadovededosmanjenjavanjskotrgovinskogdeficita.Mogue usporavanje privrednog rasta praenomanjim direktnim ulaganjem iz zemalja Europskeunije i zemalja iz okruenja neodlono bi se odrazila i u BiH. Rizik od prolongiranja postizanjapolitikogkonsenzusazaformiranjavlastinasvimnivoimabitakoedjelovalanegativnonapolitikuiekonomskustabilnostzemlje,kao iposlovnookruenje,tobimoglonakrajudarezultira i loijimkreditnimrejtingomzemlje.Ovobiseodrazilonasmanjenointeresovanjastranihulagaanaulaganjau elektroenergetski sektor, infrastrukturne projekte te procesa privatizacije preostalog dranogkapitala.Kaopreprekabisemoglapojavitiismanjenapotrebazaelektrinomenergijomuregionuuzrokovanamanjomekonomskomaktivnou ipadom cijenaelektrineenergijena tritu.Ovimbi se takoedoveli u pitanje proces pronalaenja odgovarajueg stratekog partnera i naini finansiranja uneodlonomprocesurekonstrukcijeiizgradnjenovihkapaciteta.

19

3. FISKALNIOKVIRGlobalniokvirfiskalnogbilansaipolitikauBosniiHercegovinizaperiod20152017.godinaizraenjenaosnovuZakonaoFiskalnomvijeuuBosniiHercegovini(SlubeniglasnikBiH,broj:63/08),kojimje definiran sadraj dokumenta. S tim u vezi, dokument sadri sve potrebne elemente koji sunosiocimafiskalnepolitikeuBosniiHercegovinineophodnizaizradunjihovihdokumenataokvirnogbudeta za period 20152017. godina, kao i godinjeg budeta za 2015. godinu. Ti elementi su:fiskalni ciljevidefinirani kaoprimarni fiskalnibilans (primarni suficit iliprimarnideficit),projekcijeukupnih indirektnih poreza zasnovane namakroekonomskim projekcijama i njihova raspodjela zanarednu fiskalnu godinu, kao i gornje granice zaduenja budeta institucija BiH, Federacije BiH,RepublikeSrpskeiBrkoDistrikta.Osnovu za utvrivanje fiskalnog cilja ine projekcije osnovnih makroekonomskih indikatora, sposebnim fokusomnaonemakroekonomskeveliinekojeneposrednoutjeunaelemente fiskalnepolitike,prijesveganavisinu javnihprihodakao iprojekcijeprihodaod indirektnihporezakojiineoko80%poreskihprihoda.Raspodjelaprihodavriteseuskladuspostojeimzakonskimpropisima,azafinansiranjainstitucijaBiHu2015.godinisJedinstvenograunaUpravezaindirektnooporezivanjeizdvojitese750milionaKM.PreostaliiznosprihodaodindirektnihporezaeseraspodijelitiizmeuentitetaiDistriktaBrkou skladu sa zakonskim rjeenjima i podzakonskim aktima koje donosi Upravni odbor Uprave zaindirektnooporezivanje.Utvreniiznosod750milionaKMzafinansiranjeinstitucijaBiHu2016.i2017.godinikorigiratesesrazmjernopromjenamaukupnihprihodaod inderiktnihporezaupostupku revidiranjadokumentaGlobalniokvirfiskalnogbilansaipolitikauBiH20152017.godine,uskladusalanom5.stav(3)takad)ilanom6.ZakonaoFiskalnomvijeuBosneIHercegovine.Primarni fiskalnibilans,definiranuskladusa lanom1.stav2.ZakonaoFiskalnomvijeuuBosni iHercegoviniplaniraseu2015.godiniuvidudeficitauiznosuod324,8mil.KMili1,1%projektiranogBDPa za 2015. godinu. Nove projekcije makroekonomskih indikatora i na osnovu njih izraeneprojekcije prihoda od indirektnih poreza kao i konsolidovano projekcije prihoda i rashoda (nacrtibudetaza201529)odstranesvihnivoavlastiuBosniiHercegoviniukazujudaeseovajciljpostii.Nivojavnihrashoda,kaoudiouBDPu,uperiodu20152017.godinatrebasmanjivatisciljemdanivojavnihrashodaveod2015.godinekonsolidiranonanivouBosneiHercegovinebudeispod40%BDPa.Uperiodu20152017.godinapotrebnojeuinitidodatnenaporekakobisepromijenilastrukturajavnepotronjeupravcu jaanjakapitalnih investicija,ana teret smanjenja tekuih rashoda. svakinivovlastiu skladu susvojenimpolitikamautvrujekonanu strukturu rashoda iprihodau svojimDOBovimaigodinjimbudetima.Konsolidovanipodacibudetaoptevlade,kojisupriloguovogdokumenta (Tabela2),sainjeninabaziinputadostavljenihodentiteta,BrkodistriktaiInstitucijaBiHukazujedanivojavnepotronjeu2015godinidostie40,6%BDPa,idaesmanjitidonivoaod35,6%BDPadadokrajaposmatranogperioda.Fiskalnoprilagoavanjesenajveimdijelomodnosinarashodovnustranugdjesenamjeravaputemnizamjera ipolitikavezanihzastrogukontrolutekuepotronje.Uskladusatimpredvieninivosmanjenjapotronjeuperiodu20152017je5,0indeksnihpoena.Glavnepolitikekojimaesetopostii,nasvimnivoimavlasti,idaljesetiuogranienjanovogzapoljavanja,ogranienja/smanjenjaistrogekontroleizvrenjatekuihrahoda(plateimaterijalnitrokovi)teogranienjarastasocijalnihtransfera.Na prihodovnoj strani u samom vrhu prioriteta je poboljanje naplate poreza i jaanjekapacitetaUpravezaindirektnooporezivanjeiporeskihupravaentiteta.29JedinojeRepublikaSrpskaurokuusvojilabudetza2015.godinu.

20

Finansiranjenepokrivenogvika rashodanadprihodimaplanirano je izsredstvimaSBA,prenesenihvikovaizprethodnihperiodaubudetuinstitucijaBiH,prilivapoosnovudividendijavnihpreduzea,teizdavanjemkratkoronihidugoronihhartijaodvrijednosti.Udaljemdijeluteksta,uvaavajuiUstavnoureenjeuBiH,detaljnijesuopisanefiskalnepozicijeinstitucijaBiHientitetakojeslijedepolitikedefinisaneGlobalnimokviromfiskalnogbilansaipolitikau Bosni iHercegovin, usvojenimDokumentima okvirnog budeta institucija BiH, entiteta iDB i uskladusausvojenimpolitikamasvihnivoavlasti.

3.1. Strategijapolitikeisrednjoroniciljevi

IndirektniporeziTokom2014.godinestupilesuizmjeneZakonaoakcizamaupodrujuoporezivanjaduhana(nasnaziod1.8.2014.)ioporezivanjapiva(nasnaziod1.9.2014.).Izmjeneupoliticioporezivanjaduhanaimajudvojakcilj:daljeusklaivanjepolitikeakcizasaEUstandardimaistabilizacijutritaduhanaiprihodaodakcizanaduhan.UsegmentucigaretanovapolitikapodrazumijevapreuzimanjeminimalneakcizeodEUR90za1.000cigareta i uvoenje koncepta prosjene ponderirane cijene cigareta (WAP) umjesto konceptanajpopularnijecjenovnekategorije(MPPC).ZadranjeistigodinjitemporastaspecifineakcizenacigareteodKM7,50 za1.000cigareta,dokukupnaakciza (advalorem i specifina) za svakibrendcigareta ne dostigne minimalni standard EU od 90 EUR za 1.000 cigareta.Minimalna akciza nacigarete iznosi najmanje 60% prosjene ponderirane maloprodajne cijene cigareta. U segmentuoporezivanja fino rezanog duhana ukinuta je ad valorem akciza, a uvedena je specifina akciza,inicijalnouvisiniodKM78,00za1kgza2014.godinu.Zasvakunarednugodinuspecifinaakcizanafino rezani duhan (fine cut tobacco)moe iznositi najmanje 80%minimalne akcize na cigarete.Vezivanjemrastaakciznogoptereenjarezanogduhanazarastakciznogoptereenjacigaretaelisedestimulirati rastua supstitucija cigareta rezanim duhanom i zaustaviti erozija prihoda. Osimporeskihmjerazastabilizacijutritaduhanaiprihodaodakcizanunesuikoordiniraneoperativnemjere nadlenih institucija na nivouBiH u cilju suzbijanja verca i krijumarenja, kao i entitetskihinstitucijanaotkrivanjunelegalnedomaeproizvodnjeiprometaduhanaicigareta.Izmjene Zakonao akcizamaupodrujuoporezivanjapivapodrazumijevajuuvoenjediferenciranestope akcize, i to stope od 0,25 KM za 1 litar za obveznike ija godinja proizvodnja premauje400,000hliniestopeod0,20KM/lzaobveznikeispodpropisanogpraga.FederacijaBosneiHercegovineFiskalnapolitikaVladeFederacijeBiHeiunarednomperiodubitiusmjerenana:

Osiguranjemakroekonomskeifiskalnestabilnosti; Poboljanje fiskalne transparentnosti sa naglaskom na poveanje fiskalne odgovornosti svih

budetskihkorisnika; Osiguranjestabilnostifinansijskogsektora; Restrukturiranjejavnepotronjeiouvanjesocijalnestabilnostiisocijalnepravde; Ouvanjetritaradaipoveanjezaposlenostikrozpokretanjejavnihradova; Reformujavneuprave.

VladaFederacijeBiH,sobziromnadecentralizovanisistemFederacijeBiH,udomenufiskalnepolitikeima ogranienu nadlenost nad niim nivoima vlasti (bezmogunosti nalaganja direktnihmjera ipolitikaizuzevkrozdonoenjezakonaupojedinimoblastima).UparlamentarnuproceduruupuenjenoviZakonoporezunadobit,raenuztehnikupomoMMFa, ija rjeenja su bazirana na zatiti porezne osnovice. Izmeu ostalog, propisan je i nain

21

priznavanja,odnosnonepriznavanja,uporeznesvrhe,rezervikojesubankedune formiratipremaOdluciAgencijezabankarstvoBiH.Predloene izmjeneovogZakonasutakoerpreciznijedefinisalepitanjetransfernihcijenauskladusaOECDmodelom,pojednostavileoporezivanjadobitipravnihlicaprimjenomMeunarodnihraunovodstvenihstandarda,tekazneneodredbeovogZakonausaglasilesaZakonomoprekrajima.Zbogukazanepotrebe za sveobuhvatnim zakonskimureenjemoblasti igarana sreu, kao i zbogstvaranja uslova za postizanja efekata viestrukog poveanja prihoda koji bi se ubirali po osnovunaknada od prireivanja igara na sreu, izraen je novi Zakon o igrama na sreu i upuen je uparlamentarnuproceduruu2014.godini.DonoenjemnovogZakonao igramana sreu kao sistemskog zakonauovojoblasti,postiglibi seslijedeiciljevi:

uredilo trite u oblasti igara na sreu i stvorili svi preduslovi za poboljanje finansijskedisciplinesubjekatakojiposlujuuovojoblasti,

stvorilepretpostavkezaviestrukopoveanjeprihodakojibiseubiralipoosnovunaknadaodprireivanjaigaranasreu

na jedan sveobuhvatan nain detaljnije uredila cjelokupna procedura i uslovi za izdavanjeodobrenjananainda sepropisuju stroiji finansijski,prostorni, tehniki idrugiuslovikojimorajubitiispunjenidabisedobiloodobrenje

uspostavioefikasan ipouzdansistemnadzora ikontrolecjelokupnogposlovanja iostvarenogprometaprireivaaigaranasreu

ispunile obaveze na usklaivanju dijela odredbi ovog zakona sa legislativom EU iz oblastispreavanjapranjanovcaifinansiranjaterorizma

stvorilepretpostavke za znatnouveanjeukupnog iznosa sredstavakojabi se raspodjelila zafinansiranje projekata i programa iz oblasti rada i socijalne politike, kulture i sporta,zdravstva,naukeiobrazovanja,kaoirazvojatehnikekultureiinovatorstva.

Pratei inicijative iprijedloge za izmjenama idopunama zakonakojima se reguliudirektniporezi,administrativnetakseiostalijavniprihodiusklaivateseodredbeZakonaoPoreznojupraviuciljuefikasnijeprovedbetihzakona.Takoer,sagledavajuseimogunostidonoenjaZakonaoporeznompostupkupoprincipunovogZakonakoji jeuprimjeniuRepubliciSrpskoj.Stimuvezi,unarednomperiodu radit e se intenzivno na jaanju kadrovskih, tehnikih i finansijskih uslova kako bi sepoboljao rad iefikasnostPorezneupraveFBiH, tobi trebalo rezultiratipoveanjemprihodakojekontroliePoreznaupravaza2%odnosno64milionaKM.UvezisanavedenimdatajesaglasnostnaProtokolorazmjenipodatakaizmeuUpravezaindirektnooporezivanje(UIO)iVladeFederacijeBiH.Rijejeoregulisanjunainaiobimameusobnerazmjenepodataka iz baze podataka Uprave za indirektno oporezivanje i Vlade Federacije BiH, upotrebe izatitepovjerljivostipodataka.Protokolom jepredvienodapodacimogubitikoriteni iskljuivozapotrebeobavljanjaposlovaiznadlenostiUIO,odnosnoVladeFBiHinemogubitijavnoobjavljivani.Fiskalna politikaVlade FBiH e se u narednom periodu bazirati na jaanje Porezne uprave FBiH sciljem poboljanja naplate prihoda i smanjenja porezne evazije, odnosno poveanju disciplineporeznihobveznika.U skladu snavedenim,VladaFederacijeBiH jeusvojilaStratekiplanPorezneuprave FBiH zaperiod2014.2018.godina, ija eprovedba iiu fazamau skladu sa raspoloivimbudetskim sredstvima. Implementacija Stratekog plana podrazumijeva znaajne kadrovske iinfrastrukturne kapacitete, tobiunarednomperiodu rezultuiralopoveanjembroja inspektorauPoreznojupraviiFederalnojupravizainspekcijskeposlove.OsnovniciljStratekogplanajepoveanjeipoboljanjenaplateporezaodstraneporeznihobveznika.ModernizacijaPorezneupraveFederacijeBiH zahtijeva detaljno planiranje, jasnu identifikaciju odgovornosti, koordiniranje aktivnostiupoljavanja iobuke, izmjenunainarada,unapreenjeuslugaporeznimobveznicima igraanima i

22

poboljanje informatike tehnologije. Vlada Federacije BiH e nastojati osigurati neophodnebudetske resurse kako bi dala podrku ovoj reformi, koja ima veliki znaaj za Federaciju BiH.IstiemodasenajveidioprihodakojiprikupljaPoreznaupravaFBiHtroiodstraneniihnivoavlasti(kantoni i opine) i vanbudetskih fondova, izuzev poreza na dobit javnih preduzea u vlasnitvuFederacijeBiH.Kadajeupitanjuoporezivanjedohotkafizikih licauFederacijiBiHnaosnovuprijedloga i inicijativaporeznihobveznika inadlenih institucijavrit e se izmjene idopuneZakonakojima e senastojiosiguratipotrebna ravnoteau smislu zadovoljenja socijalnogaspektaovogZakonakrozpravednuraspodjelu poreznog optereenja izmeu razliitih kategorija poreznih obveznika, ekonomskogaspektausmislukreiranjapovoljnijihuslovazaobavljanjeprivrednihaktivnosti,tefiskalnogaspektakojiseodraavakrozstabilnuporeznuosnovicuzafiskalnuodrivost.Usvrhuracionalizacijeoptereenjaprivrede,unarednomperiodupoduzetiesezapoeteaktivnostina provoenju projekta pojednostavljenja plaanja javnih prihoda, ija implementacija bi imalaviestrukekoristiizaobveznikaizaPoreznuupravuFBiH,kaotosuutedeuvremenuitrokovimauodnosu na sadanje stanje,smanjenje prosjenih trokova prikupljanja prihoda, kao i poveanjestepena dobrovoljnog izmirenja obaveza, olakavajui privrednim subjektima da redovno izmirujuobaveze.Ostaleaktivnostiuoblastiporeznepolitiketrebalebiafirmisati:

transparentnost naplate svih javnih prihoda, a posebno poboljanjenaplateporeznihugovanja

modernizacijuPorezneupraveFederacijeBiH razmjenuinformacijaoporeznimobveznicimaiporeznimdunicimaizmeuUpraveza indirektnooporezivanje,entitetskihporeznihupravaiPorezneupraveBrkoDistrikta fiskalnoizvjetavanje efikasnijeupravljanjejavnimprihodima iznalaenjerjeenjasmanjenjaoptereenjaposlodavacauzpostojanjefiskalneodrivosti vanbudetskihfondova stvaranjeuslovaubrzanogprivrednograsta,dogradnjuiunapreenjeporeznogsistema

uoblastidirektnihporeza.

Unarednomperiodu,oekuje seod straneParlamentaFederacijeBiH,usvajanje zakona,koji suu2014.godiniupueniuparlamentarnuproceduru:

NoviZakonoporezunadobit,saneutralnimutjecajemnaprihode NoviZakonoigramanasreu,kojimbiseosiguraladodatnasredstvazaBudetFBiH,to

bipremaprocjeni,u2015.godiniiznosilooko30mil.KMdodatnihsredstavai20mil.KMu2016.godini.

Takoer, u periodu, koji predstoji, oekuje se i upuivanje u parlamentarnu proceduru Zakona oizmjenamaidopunamaZakonaofiskalnimsistemima.Potrebnojetakoer,naosnovuizvrenihanalizaprimjenepostojeihpropisauoblastijavnihprihodaioblastidirektnihporeza,oekujesepriprema:

NovogZakonaopripadnostijavnihprihodanateritorijiFederacijeBosneiHercegovine ZakonaoizmjenamaidopunamaZakonaoporezunadohodakfizikihlica Zakonao izmjenama idopunaZakonaoporeznojupraviFBiH ilinoviZakonoporeznojupravi

FBiH

23

Realizacijasrednjoronihciljevauoblastiporeznepolitikeipolitikejavnihprihodaprvenstvenozavisiodusaglaavanjaprioritetaekonomskepolitikenovih zakonodavnih i izvrnihvlastiuFederaciji sapostojeimpolitikama,sobziromdaje2014.godinauBosniiHercegovinibilaizbornagodina.Porednavedenog,nepredvienidogaaji,poputprirodnekatastrofe,kojasedesilau2014.godini,mogu prolongirati realizaciju nekih politika, preusmjeravanjem kako aktivnosti, tako i finansijskihsredstavanarealizacijudrugih,nepredvienihmjerapolitika.Ralizacijaplaniranihaktivnostitakodjerezavisitiodpolitikestabilnostiiinstitucionalnespremnostinosiocaaktivnosti.Naplataprihodaod indirektnihporezaovisit e iodkvalitetnekoordinacijesvihkorisnika, InstitucijaBosne iHercegovine, entiteta iBrkoDistrikta s jedne strane i svih korisnikaprihoda od indirektnih poreza unutar Federacije BiH s druge strane, sa naglaskom na nastavakprilagoavanjakoeficijenatazaraspodjeluovihprihodakorisnicima.UFederacijiBosneiHercegovine,javniprihodipoosnovuporeza,taksi,naknada,doprinosaidrugihprihodaostvaruju se,prikupljaju i rasporeujuprema vaeimpropisimana teritoriji Federacije,aslue za finansiranje funkcija Federacije, kantona, jedinica lokalne samouprave i direkcija cesta iostalih korisnika javnih prihoda. Prema projekcijama za 2015. godinu ukupni javni prihodi iznose6.866,7milionaKM,za2016.godinu6.899,7milionaKMiza2017.godinu6.997,0milionaKM.Imajuiuvidudasuprojekcijeprihodabaziraneinamakroekonomskimpredpostavkamaidasuuskovezane za privredni rast, jedan od rizika odnosi se namakroekonomske pretpostavke, koje e umnogomeovisitioduticajavanjskih fakora i izmjenaporeznihpolitikakojeseoekujuunarednomperiodu.Ukoliko su rast i drugimakroekonomski pokazatelji ispod procjenjenog nivoa imat e zaposljedicudrugaijakretanjaprojekcijaprihoda.RepublikaSrpskaNakondeavanjauvezipoplava,u julu2014. godineVladaRepublike Srpske jeusvojilaDokumentokvirnog budeta Republike Srpske za period 20152017. godina (DOB), u kojem su definisaniplanirani okviri budeta za taj period, i u kojem su veoma konzervativno projektovani prihodi,procjenjeni su dodatni rashodi, a takoe je procjenjeno i finansiranje i dug za sve nivoe vlasti uRepubliciSrpskoj.Krajem2014.godine,naosnovuuraeneanalizestanjaposvimoblastima,VladaRepublikeSrpskejeodredilakljuneciljeveza2015.godinuudokumentuEkonomskapolitikaRepublikeSrpskeza2015.godinu, i to: oporavak privrede i privredni rast, reforma javnog sektora, fiskalna konsolidacija,ouvanjesocijalnesigurnosti ievropskiputRepublikeSrpske,o emu ebiti rijeiudrugomdijeludokumenta.tosetiepodatakanaosnovukojihjeuraenakonsolidacijazaRepublikuSrpskuzaovajdokument,podaciza2013.godinupredstavljaju izvrenjebudetanasvimposmatranimnivoimavlade,podaciza2014. godinu su korigovaniu skladu sausvojenim rebalansima,dok supodaci za2015. godinunavedeniuskladusausvojenimbudetimanasvimnivoimavlasti.Podaciza2016.i2017.godinusupodaci izDOBa, koji su korigovani samoupojedinimpozicijamanaosnovupoznatihpokazatelja.Treba istaidaplaniraneanalize i izmjene fiskalnepolitike tek trebajubitiuraeneu2015.godini,nakonegaeibitiukljueneubudetza2015.godinu,krozrebalans.KadagovorimoociljevimafiskalnepolitikeRepublikeSrpske,vaznoje istaidakonsolidovanitekuideficit na nivou opte vlade (ukljuuje deficit centralne vlade sa ukljuenim escrow raunom iinvesticionim projektima finansiranim iz inostranstva, jedinica lokalne samouprave i fondovasocijalne sigurnosti) ne smije biti vei od 3,0%BDPa.U skladu sa tim, konsolidovani deficit optevlade Republike Srpske u odnosu na BDP Republike Srpske u 2013. godini iznosio je0,1%, dok sepremaprojekcijamakrozgodinepredviakretanjedeficitaod3%u2014.godinidosuficitaod0,6%

24

BDPau2017.godini.Osnovni razlog to jeu2013.godiniostvarenovakomalideficit jeste to jebudetRepublikeSrpske,kojinajvieuestvujeukonsolidovanombilansu,ostvario suficitod0,3%BDPa,doksunarastdeficitau2014.godininajvieuticalekatastrofalnepoplave.

Fiskalniokvirzaperiod2015 2017.godina poosnovnomscenariju

Fiskalnipokazatelji 2012 2013 2014 2015 2016 2017(%BDPa) Izvrenje Izvrenje Rebalans Plan Plan PlanUkupanprihod 41,8 40,6 41,4 42,3 39,5 39,1Ukupnapotronja 43,9 40,7 44,4 43,5 41,1 38,5Netozaduivanje/kreditiranje 2,1 0,1 3,0 1,2 1,6 0,6Izdacipokamatama 1,0 0,9 1,1 1,4 1,4 1,4Primarnibilans 1,2 0,7 1,9 0,2 0,2 2,1

Izvor:MinistarstvofinansijaRepublikeSrpskeRepublika Srpska idaljeostajeopredjeljenada jaa fiskalnu stabilnost tako to iporedpoveanjaizdataka za kamate kroz godinene doe do poveanja tekue i ukupne potronje. Tako se uzprojektovani rast BDPa Republike Srpske oekuje kontinuirano smanjenje uea potronjeposmatranihnivoavlastiRepublikeSrpskeuBDPod44,4%u2014.godinido38,5%u2017.godini.Kada je rijeopoliticiduga,osnovni ciljRepublike Srpske je svakako vezan zaprocespridruenjaEvropskojuniji,toznaidajedugoronaopredijeljenostRepublikeSrpskezadravanjejavnogdugananivouispod60%BDPaRepublikeSrpske.

3.2. Implementacijabudetau2014.godini

NaplataindirektnihporezaPremapreliminarnomizvjetajuUIOjeuperiodujanuarseptembar2014.naplatila4,575mlrdKMbrutoprihoda,topredstavljapoveanjeod4,8%uodnosuna istiperiod2013.Zbogsnanograstapovrataod116,7milKMnetoefektinaplate su iznosili92,1milKM.Poreenjenaplateu2014. i2013. pomjesecima i kvartalima ukazuje na otre oscilacije u naplati indirektnih poreza u 2014.Nakonsnanog rastaprihodauprvomkvartaluod8,4%,drugikvartal jedoniopadod6%,dabiutreemkvartalubiozabiljeenrastprihodaod6,6%.Narastnetoprihodauprvomitreemkvartaluuticao jerast investicijauenergetskomsektoru (TEStanari) ipromjenacarinskog iPDVreimakodnekihkompanijakoje sebaveunutranjomobradom,koje suprelena standardniobraunPDVaprilikomuvoza.Obafaktoradovelasuidosnanogporastapovrata,alizbogvremenskogzaostajanjaisplatepovratazbogzakonskihrokova(max60danaodpodnoenjaprijavePDVa)uodnosunabrutonaplatu efekti povrata na neto naplatu ispoljili su se tek odmjesecamarta. Pored toga, na rastnaplatejeuticalajeipoveananaplatastarihdugovapoosnovuPDVaiakcize.Efekatnaplatestarihdugovana rastnaplate samouprvom kvartalu iznosio je2,3p.p.Padprihodaudrugom kvartaluposljedica je visoke statistike osnovice za poreenje u 2013., kada je dolo do enormnog rastaprihodaodakciza ipripadajuegdijelaPDVapredulazakHrvatskeuEU.NarastprihodautreemkvartaluuticalesuiizmjeneZakonaoakcizamaupodrujuoporezivanjaduhana,usmislugomilanjafinorezanogduhanapredpoveanjeakciza,apotompoveanjauvoza iproizvodnjecigaretanakonstupanja na snagu izmjena Zakona. U cjelini, pozitivni trendovi u periodu januar septembar surezultiralirastomprihodaodindirektnihporezaod2,5%.Nanivoudevetmjeseciprihodiodcarinasuveiza10,3%.Porastprihodaodcarine jepovezansasnanim rastom uvoza iz Kine , u najveem dijelu za investicije u energetski sektor. Analiza

25

komponentibrutoPDVaukazujenakontinuitettrendovaunaplatiPDVanauvoz iPDVauzemlji.RastPDVanauvozjesvakimjesecnekolikopostotnihpoenaiznadrastauvozaroba,toukazujenapoveanje osnovice za PDV. Pretpostavlja se da je glavni razlog za takvo neuobiajeno kretanjepromjenacarinskog iPDVreimakoduvozazaunutranjuobradu. Iako je naplataPDVauzemljikontinuirano pozitivna iskljuivanjem jednokratnog efekta naplate starih dugova dolazi se dosuprotnogzakljukadasedomaiPDVenalazivepolagodineunegativnojzonirasta.PovratiPDVaobveznicimauperiodu januarseptembar2014 su11,1%veiuodnosuna istiperiod2013,doksupovratimeunarodnimorganizacijamaiprojektimaak49,4%veinegouistomperiodu2013.UdiokumulativapovrataukumulativubrutonaplatePDVa jepremaio26%,topredstavljamaksimumodpoetkauvoenjaPDVa.Ipak,iporednegativnogtrendapovratakumulativnanetonaplataPDVase zadrala na 2% rasta. Prihodi od akciza su zabiljeili rast od 1,5% za devetmjeseci 2014 i tozahvaljujuirastakcizanaduhanutreemkvartalu.InstitucijeBosneiHercegovineZakonobudetu institucijaBiH imeunarodnihobavezaBiHza2014.godinu jeusvojenodstraneParlamentarneskuptineBiH30.12.2013.godine.PolazniosnovovogZakonasadranjeusljedeem:

odredbe Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, koje se odnose nasainjavanje,sadrajidonoenjebudeta;

mjere tednje institucija BiH koje je Fiskalno vijee BiH dogovorilo u okviru Stand byaranmanasaMeunarodnimmonetarnimfondom;

operativna uputstva za pripreme zahtjeva za dodjelu sredstava iz budeta, data uinstrukcijamazapripremubudetskihzahtjevaza2014.godinu,kojejeMinistarstvofinansijaitrezorauputilosviminstitucijamaBiHkrajemjula2013.godine;

rashodi budetskih korisnika u okviru usvojenog Zakona o budetu institucija BiH imeunaradnihobavezaBiHza2013.godinu;

dostavljeni prijedlozi zahtjeva za odobrenje rashoda institucijama BiH iz budeta za 2014.godinu,

zakljuaksasjedniceFiskalnogvijeaodrane17.09.2013.godine,kojim jeutvrenGlobalniokvirfiskalnogbilansaipolitikauBosniiHercegovinizaperiod2014.2016.godina,kojimseinstitucijamaBosne iHercegovineutvrujeokviruukupnom iznosuod950milKM, kao idodjelasredstavazafinansiranjesajedinstvenograunaUpravezaindirektnooporezivanjeuiznosuod750milKM,

obraun plate po osnovici 475,69 KM osim zaposlenim u diplomatskokonzularnimpredstavnitvima ijeseplateobraunavajuuskladusaPravilnikomoplatama,dodacima inaknadamaosobljauDKPovima,obraunnaknadezatopliobrokuiznosuod6KMdnevno,obraunom regresa u iznosu od 300 KM za zaposlene sa koeficijentom za obraun platemanjem do 4, te 1 KM za zaposlene iji je koeficijent za obraun plate preko 4, obraunnaknadezasmjetajiodvojeniivotuskladusavaeimodlukamaVijeaministaraidr.

Dokument okvirnog budeta usvojen 28.10.2013. godine na 62. sjednici VijeaministaraBosneiHercegovine

smjerniceusvojenena71.sjedniciVijeaministaraBosneiHercegovineodrane19.11.2013.godinenakojoj jeutvrennacrtZakonaobudetu institucijaBiH imeunaradnihobavezaBiHza2014.godine.

Prihodi,primiciifinansiranjeza2014.godinuobuhvatajusljedee:

750milKModneizravnihporezainarazinisu2012.godine, 165,6milKModneporeznihprihoda,topredstavljarastod25,6milKMili18%uodnosuna

2013.godinu. 3,2milKModtekuihpomoiunovanomobliku,topredstavljapadod3,9milKMili55%u

26

odnosuna2013.godinu. 0,5milKMsredstavazafinansiranjeinstitucijaBiHodstraneniihnivoavlasti(entitetiiDB)

Ubudetuza2014.godinunastavcifinansiranjeiprimiciplaniranasusredstvauiznosuod30,6milKM,astrukturaseodnosina:

14,6milKMprenesenihsredstavaizranijegperiodatouodnosuna2013.godinupredstavljapoveanjeod144%,aodnosisenapreneseniviakprihodanad rashodimapo izvjetajuofinansijskom poslovanju institucija Bosne i Hercegovine imeunarodnih obaveza Bosne iHercegovineza2012.godinu;

0,6milKMprimitakaodprodajestalnihsredstavatopredstavljarastod0,06milKMili10%uodnosuna2013.godinu,

15,2milKMkreditnihsredstavazanepokrivenideficit 0,17milKMprimitakaodsukcesije

StrukturarashodainstitucijaBiHodnosisena:

tekueizdatkeuiznosuod845,2milKMkojisuuodnosuna2013.godinuveiza16,2milKMili2%;

tekuegrantoveu iznosuod26,1milKMkojiporedostalogukljuuju izdvojenasredstvazapovlaenjeIPAfondova;

kapitalnegrantoveuiznosuod2,7milKMkojisuuodnosuna2013.godinumanjiza0,7milKMili19%,aodnosesenagrantoveuokviruviegodinjihulaganjazajaanjeinformatizacijepravosudnihinstitucijaBiHkodVisokosudskogituilakogvijea,zaekshumacijuigrantovetuilatvimananiimnivoimavlastikodInstitutazanestalalicaizaimplementacijuprogramaPerspektivakodMinistarstvaodbrane;

sredstvatekuerezerveuiznosu3,8milKMtojeuodnosuna2013.godinumanjeza5,2milKMili58%;

izdatkezainostranekamateuiznosuod0,7milKM,kojisumanjiza0,18milKMuodnosuna2013.godinu,aistiseodnosenakamatunakreditRazvojnebankeVijeaEvropezaizgradnjuDravnogzatvoraikamatuzakreditmakrofinansijskepomoiEvropskekomisije.

kapitalneizdatkeuiznosuod71,5milKM.Najvea stavkauokviru tekuih izdataka inebrutoplate inaknadekoji suplaniraneu iznosuod528,3mil KM i u odnosu na 2013. godinu vee su za 6,1mil KM ili 1% kao rezultat neznatnogpoveanjabrojazaposlenihtokom2013.godineuskladusausvojenimodlukamaVijeaministara,tepo osnovu minulog rada (posebno Ministarstva odbrane zbog velikog broja zaposlenih), kao iodobravanjazapoljavanjau2014.godiniCentralnojizbornojkomisiji.Naknade trokovazaposlenihu2014.godiniplanirane suu iznosuod115,5milKM iuodnosunabudetza2013.godinuveesuza1,5milKM.Ukupnimaterijalnitrokoviubudetuza2014.godinuiznose201,4milKMiuodnosunabudetza2013.godinuveisuza8,6milKMili5%.ZnaajnijepoveanjematerijalnihtrokovaprisutnojekodAgencijeza identifikacionadokumenta,evidenciju irazmjenupodataka u iznosu15,8milKMzbogplaniranjapersonalizacijeveegbrojadokumenatauodnosuna2013.godinu(izdavanjaveekoliinelinihdokumenatauskladusadinamikomzamjene istih),teCentralne izbornekomisijeu iznosuod8,4milKMzbogodravanjaoptihizbora.Kapitalnigrantovisuubudetuza2014.godinuplaniraniu iznosuod2,7milKM,touodnosuna2013.godinupredstavlja smanjenjeod0,7KM ili19%uglavnomzbog smanjenja iznosakapitalnoggrantakodVisokogsudskogituilakogvijeaBiH.

27

Izdaci za inostrane kamateplanirane suu iznosuod 0,7mil KM, koji sumanji za 0,18mil KMuodnosu na 2013. godinu, a isti se odnose na kamatu na kredit Razvojne banke Vijea Evrope zaizgradnjuDravnogzatvoraikamatuzakreditmakrofinansijskepomoiEvropskekomisije.Tekua rezerva jeplaniranau iznosu 3,8miliona KM, to jeuodnosunabudet za 2013. godinumanjeza5,2milKMili48%.U ciljuobezbjeenja sredstava zapomopodrujimaugroenim poplavamaumaju 2014. godine,25.07.2014.godine,ParlamentarnaskuptinaBiHusvojilajeZakonoizmjenamaidopunamaZakonaobudetu institucijaBiH imeunarodnihobavezaBiHza2014.godinu. Izmjenom idopunomovogZakonastrukturarashodainstitucijaBiHjesljedea:

Brutoplateinaknade525,4milKM(smanjenjeza2,9milKM) Naknadetrokovazaposlenih114,9milKM(smanjenjeza0,6mil.KM Materijalnitrokovi197,6mil.KM(smanjenjeza3,8milKM) Tekuigrantovi33milKM(poveanje6,9milKM) Kapitalnigrantovi2,7milKM Izdacizainostranekamate0,7milKM Kapitalniizdaci71,9milKM(poveanje0,4milKM) Tekuarezerva3,8milKM

IzmjenomidopunomZakonaobudetuinstitucijaBiHimeunarodnihobavezaBiHza2014.godinuosiguranasusredstvazapomopodrujimaugroenimpoplavamaumaju2014.godineuiznosuod7,1mil KM. ShodnoOdluci Vijeaministara o raspodjeli izvrena je doznaka sredstva u omeru :Fedraciji BiH (49%), Republici Srpskoj (49%) iDistriktu Brko (2%). Ovo predstavlja jednokratnumjeruinstitucijaBiHu2014.godini.PremaprocjenamaMinistarstva finansija i trezoraBiH,dokraja2014.godine e institucijeBosne iHercegovineostvaritiutedenabrutoplatama inaknadamau skladu samjeramadogovorenimuPismunamjere za realizacijuStandbyaranmana saMMFom, te eostvariti idodatneutedenamaterijalnim trokovima institucija BiH. Na taj nain e kompenzirati nedostatak sredstavafinansiranjaplaniranihuZakonuobudetu institucijaBiH imeunarodnimobavezamaBiHza2014.godinu (finansiranje rashoda iz kreditnih sredstava u iznosuod15,2milKM).Preostalaplaniranasredstvazafinansiranje institucijaBiHu iznosuod14,6milKMpredstavljajupreneseniakumuliraniviakprihoda izprethodnihgodina,koji jenaraspolaganju institucijamaBiHdokraja2014.godine.Takoe,naprihodovnojstraniinstitucijeBiHsuostvariledodatnasredstvananeporeznimprihodimaitooddobitiCentralnebankeBosneiHercegovineuiznosuod8milKM.Poredtoga institucijeBiHeostvariti idodatnasredstvaoddonacija,kojesunamjenskogkaraktera(npr. donacije na ime pomoi poplavljenim podrujim a u BiH i sl.), kao i namjenska sredstva odUMTSdozvola,ali ista esemorati namjenskiprenijetiu2015.godinu,akoseneutroedokraja2014.godine.FederacijaBosneiHercegovine30Budet Federacije Bosne i Hercegovine za 2014. godinu usvojen je poetkommjeseca Decembra2013. godine. Imajuiu viduda jeBosna iHercegovinau Standby aranmanu saMeunarodnimmonetarnim fondom, to podrazumijeva i potivanje usaglaenih strukturalnih odrednica izsporazuma. Meutim, poetkom drugog kvartala 2014. godine dolazi do zastoja u ispunjavanjaobavezapreuzetihizdopunskogPismanamjereupuenogMeunarodnommonetarnomfondu,ime30Izvrenjebudetaza2014.odnosisesamonanivoFederacijeBiHbezkantona,optina/gradovaivanbudetskihfondova.

28

biseugrozilodoznaavanjedvijeplaniranetranesredstavaodMMFauiznosuod124mil.KMitobudetFederacijeBiHdovelouteakpoloaj.Umeuvremenu jedolodopojavevelikihpoplava iklizitazaijusanacijujebiloneophodnopoduzetiodreenemjereiaktivnosti.U cilju iznalaenja nedostajuih sredstava na prihodovnoj strani Budeta Federacije Bosne iHercegovine za 2014. godinu, Federalno ministarstvo finansija je pripremilo Izmjene i dopunebudetaFederacijeBosne iHercegovineza2014.godinu.OvaaktivnostVladeFederacijeBiHbila jeusmjerenanapronalaskualternativnih izvorafinansiranja,prijesvegaemisijomvrijednosnihpapira,kakobisenadomjestionedostajuiiznosplaniranihsredstavaodMeunarodnogmonetarnogfonda,kaoiobezbijedilasredstvazainterventnusanacijutetaprouzrokovanihpoplavamaiklizitima.Nakontosudonesene Izmjene idopuneBudetaFederacijeBosne iHercegovineza2014.godinunastavljenjepregledMeunarodnogmonetarnogfondakojijeodobrioplaniranetranesredstavazaBosnuiHercegovinusadodatnimpoveanjemkaopomobudetimauBosniiHercegovinizapokrieznaajnoggubitkaprihodakojijenastaozbogelementarnenepogode.UvezistimFederacijiBosneiHercegovinesudoznaenasredstvauiznosuod215,9mil.KM.VladaFederacijeBosneiHercegovineu namjeri da izvri zamjenu dijela primitaka od domaeg zaduivanja sredstvimaMeunarodnogmonetarnogfonda,odluilajedaponovopristupiizradiIzmjenaidopunaBudetaFederacijeBosneiHercegovine za 2014. godinu.Dodatni iznos sredstava od 92,0mil. KM od straneMeunarodnogmonetarnog fonda rasporeen je na nain da je 27,0mil. KM iskoriteno kao pokrie smanjenogiznosaprihodaod indirektnihporezauFederalnibudet,25,0mil.KMplaniranona imeverifikacijedugapremaFederalnomzavoduPIO/MIOi40,0mil.KMkaokreditnasredstvakantonimakojaeserealizovati na kreditnoj osnovi i pod istim uslovima po kojima se Federacija Bosne iHercegovinezaduilakodMeunarodnogmonetarnogfonda.Nastavak izvrenjaBudeta FederacijeBosne iHercegovine za 2014. godinu seodvijau skladu saplaniranom dinamikom bez primijetnih odstupanja po pojedinim kategorijama koje sainjavajuukupnustrukturubudeta.Natemeljuizvrenjazaprvih11mjeseciiprojekcijaza12timjesec,procjeneFederalnogministarstvafinansijasudaeostvarenjeprihoda iprimitakauBudetuFederacijeBosne iHercegovineza2014.godinuiznositi2,3mrd.KM,odnosno95%usvojenogplana.Ostvarenjeprihodauukupnojstrukturibudetapremadostupnimpodacimaeiznositi1,7mrd.KModnosno95%planiranihprihoda.PremapodacimakojimaraspolaeFederalnoministarstvofinansijaostvarenjeprihodaodporezaseoekujeod 1,3mrd. KM to je 96%planiranog za 2014. godinu.Uodnosu naprethodnu godinu,poreskiprihodibitrebalizabiljeitrastzanetovieod4%.Uukupnojstrukturiprihoda,primat idaljezauzimajuprihodiod indirektnihporezaijee izvrenjenadmaitprojekcijeOdjeljenjazamakroekonomskuanalizuUpravezaindirektnooporezivanjeBosneiHercegovine, koje nakon revidiranja nisu bile optimistine, zbog posljedica poplava i klizita.Naosnovu izvrenja za prvih 11 mjeseci i projekcija za 12ti mjesec, po procjenama Federalnogministarstva finansija udio prihoda od indirektnih poreza se oekuje u iznosu od 1,27mrd. KM.PrihodiodindirektnihporezakojipripadajuFederacijiBiHseoekujuuiznosuod0,8mrd.KM,dokseostatak u iznosu od 0,47mrd. KM odnosi na prihode od indirektnih poreza na ime finansiranjarelevantnogduga.Neporezniprihoditrebalibiimatiostvarenjeuiznosuod0,38mrd.KMjerpopodacimaonjihovomostvarenju za 11mjeseci isti biljee rast u iznosu od 111,4mil. KM odnosno 40.5% u odnosu naostvarenje iz prethodne godine. U ove prihode ubrajamo prihode od poduzetnikih aktivnosti iimovineiprihodeodpozitivnihkursnihrazlika,naknadeitakseiprihodeodpruanjajavnihusluga,te

29

novanekazne.Uskladusatokomimplementacijeprimitaka,njihovoostvarenjeuokviru2014.godineseoekujeuiznosuod678,3mil.KM,anajznaajnijesusljedeestavke:

SredstvaIVStandbyaranmanaodobrenogodMMFauiznosuod278,2mil.KM; InozaduivanjeDirektneobavezeFederacijeBiHuiznosuod0,05mil.KM; Emitovanjedugoronihobveznicauiznosuod140,0mil.KM; Emitovanjetrezorskihzapisauiznosuod260,0mil.KM.

Sveukupnoposmatrano,ukupnoprikupljeniprihodi iprimiciebitidovoljnidaVladaFederacijeBiHizvriplaniranerashodeiizdatkeu2014.godini.Napominjemodasenaprijednavedenipodaciodnosenaprojekcijejerseizvrenjebudeta,odnosnorashoda, zaprethodnu godinu realizira svedo31. januara tekue godine.Vlada FederacijeBiH enastavitisapreduzimanjemsvihmjerauciljudaljihutedanasvimpozicijama.RepublikaSrpskaNajvei dio fiskalnog okvira Opte vlade Republike Srpske ini budet Republike Srpske. BudetRepublikeSrpskeza2014.godinu,usvojilajeNarodnaskuptinaRepublikeSrpske7.decembra2013.godine,uiznosubudetskogokviraod2.025,0milionaKM.Zbogkatastrofalnihpoplavakojesusedesilekrajemmaja2014.godine,u julu jeusvojen RebalansbudetaRepublikeSrpskeza2014.godinuu iznosuod2.156,0mil.KM, to jepoveanjeod6,5%.Kakobisebardijelomrijeilinastaliproblemi,VladaRepublikeSrpske jeusvojilasetzakonakojisupodrazumjevali preduzimanje niza mjera na pruanju pomoi, iz budeta i drugih novih izvorafinansiranja (Fond solidarnostizaobnovuRepublikeSrpske) za saniranjenastalih teta.Takoe, izbudeta su obezbijeena i dodatna sredstva za fondove socijalne sigurnosti, zbog nepovoljnihkretanjaunaplatiprihodaoddoprinosa.Planirana je i realizacija znaajnihprojekata za kapitalnaulaganjaizprimitakaodzajmovauzetihoddomaihbanaka.NajznaajnijeizmnenebudetskihpozicijaizvreneRebalansombudetaza2014.godinu:Ukupniporeskiineporeskiprihodiu2014.godiniRebalansomsuumanjeniza24,9mil.KM(1,6%)uodnosunaisteplaniraneBudetomRepublikeSrpskeza2014.godinu,doksuprimicizanefinansijskuimovinu u izosu od 40,0 mil. KM umanjeni za isti iznos. Primici u dijelu finansiranja planiraniRebalansombudetasuveiza195,9milionaKMuodnosunaplanbudetaza2014.godinu.

Rashodi za lina primanja zaposlenih poveani su za 37,5mil. KM (5,7%) kao rezultatpromjenauzakonimaiz2014.godinekojireguliuplatezaposlenihuinstitucijamaRepublikeSrpskeiOdlukeoutvrivanjucijenerada.

Rashodipoosnovukorienjarobaiuslugaumanjenisuza8,4mil.KM(8,2%)kaorezultatpreraspodjelesredstavaizmeubudetskihkorisnika,odnosnouteda.

Rashodifinansiranjaidrugifinansijskitrokoviumanjenisuza7,0mil.KM(13,3%)uskladusaplanomotplateinoiunutranjegduga.

Doznakena ime socijalne zatitekoje se isplauju izbudetaRepublike suostalena istomnivoualijeunutarovegruperashodadolodopreraspodjele.PoveanajepozicijakapitalnihdoznakazastambenozbrinjavanjePPBiRVIodIdoIVkategorije,uiznosuod8,1mil.KMtoe obezbjediti potpuno stambeno zbrinjavanje ovih kategorija. Istovremeno su izvrenaumanjenjaodreenihpozicijadoznaka,kao to su sredstvadoznaka zaProgram socijalnogzbrinjavanjaradnikaza7,0mil.KM.

30

Transferiizmeubudetskihjedinicarazliitihnivoavlasiuveanisuza18,1mil.KM(60,5%)uveanjetransferaFonduPIOza15,0milionaKMitransferaFonduzazdravstvenoosiguranjeza15,0milionaKM.

Izdaci za nefinansijsku imovinu uveani su za 50,9 mil. KM za finansiranje konanerealizacijeProgramapotpounog stambenog zbrinjavanjaPPB iRVIodod Ido IVkategorije(25,0mil.KM);finansiranjekapitalnihinvesticijauMinistarstvuunutranjihposlova(14,0mil.KM+5,5mil.KM);realizacijuProjektaDositejuMinistarstvuprosvjete ikulture (9,0mil.KM)iizgranja4.PaviljonaukampusuUniverzitetaBanjaLuka(6,2mil.KM).

Izdacizaotplatudugovauveanisuza9,4mil.KM(1,9%).Primici po osnovu zaduivanja uveana su za 195,9mil. KM kao rezultat poveanja primitaka odzaduivanja za205,0mil.KM (47,3mil.KM kratkorono i157,7mil.KMdugorono zaduivanje) iumanjenjaprimitakaodrefundacijaotplaenihzajmovaod9,1mil.KM.Prema izvjetajima o izvrenju budeta Centralne vlade Republike Srpske za desetmjeseci 2014.godine, ukupni prihodi su ostvareni u visini 96,8% u odnosu na plan, porezi 92,9%, a neporeskiprihodi96,3%.Narashodovnojstrani,ostvarenjeukupnihrashodaiznosi88,8%,tekuirashodi90,9%a rashodaunefinansijsku imovinu70,1%.Uokivru tekuih rashoda, trokovizaposlenih izvrenisu91,5%,materijalnitrokovi85,5%,kamate82,8%,socijalnedoznake108,3%itransferi90,2%.

3.3. SrednjoroniizgledibudetaProjekcijeindirektnihporezaRevidiraneprojekcijeprihodaod indirektnihporezazaperiodod2015.do2017.godinebaziranesuna sljedeim postavkama: (i) prognozamamakroekonomskih pokazatelja Direkcije za ekonomskoplaniranje(DEP)zapomenutiperiod,revidiranihuseptembru2014;(ii)izmjenamaupoliticiakcizanaduhan,uprimjeniod01.08.2014.;(iii)izmjenamaupoliticiakcizanapivo,uprimjeniod01.09.2014.;(iv)efektimaprimjeneSporazuma31oslobodnojtrgoviniizmeuBiHiEFTAi(v)tekuimtrendovimaunaplatiprihodaodindirektnihporeza.Projektovanestoperastaprihodaodindirektnihporezaiznose2,1%,2,0%i2,4%u2015,2016i2017.godinirespektivno.

Osnovniscenarioprojekcijaprihodaodindirektnihporeza,oktobar2014. umil.KM Vrsta izvrenje projekcija Projektovanestoperasta(neto) 2013 2014 2015 2016 2017 2014 2015 2016 2017PDV 3.102,9 3.173,3 3.238,4 3.303,2 3.385,0 2,3% 2,1% 2,0% 2,5%Akcize 1.267,1 1.293,1 1.317,3 1.336,9 1.360,2 2,1% 1,9% 1,5% 1,7%Carine 211,0 229,1 236,6 243,1 251,2 8,6% 3,3% 2,7% 3,3%Putarina 285,3 293,2 303,1 315,3 329,1 2,8% 3,4% 4,0% 4,4%Ostalo 19,9 20,5 20,7 20,9 21,1 3,4% 0,9% 0,9% 0,9%UKUPNO 4.886,2 5.009,2 5.116,2 5.219,3 5.346,6 2,5% 2,1% 2,0% 2,4%Putarina(0,10KM/l)

114,0 117,3 121,3 126,1 131,7 2,8% 3,4% 4,0% 4,4%Zaraspodjelu

4.772,2 4.891,9 4.994,9 5.093,2 5.214,9 2,5% 2,1% 2,0% 2,4%

31SlubeniglasnikBiHmeunarodniugovoribr.18/14.

31

Projekcije akciza na duhan u periodu 20152017 podrazumijevaju godinje poveanje specifineakcizena cigareteod0,15KM/paklici, tepostepenopoveanjeakcizana rezaniduhan.Poveanjeakciznog optereenja trebalo bi donijeti porast maloprodajnih cijena i poveanje prosjeneponderirane cijene cigareta, koja predstavlja referentnu varijablu za izraunminimalne akcize nacigarete i specifine akcizena rezaniduhan.Oekuje seda edrastian inicijalniporast akcizanarezaniduhan ikontinuiranousklaivanjesarastomminimalneakcizenacigaretezaustaviti legalnu inelegalnu supstituciju cigareta rezanim duhanom. Isto tako, oekuje se da e, uz adekvatneoperativnemjere,unarednimgodinamadoido stabilizacije tritacigareta i smanjenjapotronjerezanogduhana,tobitrebalorezultiratirastomprihodaodakciza.Najveirastseoekujeu2015.g.2,2%,iporedinjenicedaseefektiispoljavajusamozasedammjeseci32,au2016.i2017.1,4%i1,3%respektivno.Efektinovepolitikeoporezivanjaduhanau2015.procjenjujuseuvisiniod0,05%BDP,au2016.i2017.0,03%BDP.RazlogzausporavanjerastajenastavakharmonizacijeakcizanacigareteuBiH saminimalnom akcizom u EU koja dovodi do rastamaloprodajnih cijena i, posljedino, padapotronje cigareta. Drugi razlog je niskaminimalna akciza na cigarete za 2015., koja predstavljaosnovicu za izraun akcizena rezaniduhan33.Trei razlog jemetodolokeprirode, aodnosi senareferentniperiodza izraunprosjenepon