VJESNIK darivatelja krvi

Broj 8/2014 g.

Hrvatski Crveni križ Gradsko društvo CrvenoG križa rijeka

2

Poštovani darivatelji,Protekla je godina dana od našeg posljednjeg Vjesnika. Godina u ko-joj su društvena zbivanja utjecala i na rad našeg Društva. Socijalni pro-blemi s padom standarda građana, nesigurnosti stalnog zaposlenja i nemogućnosti pronalaženja novog posla postavljaju pred nas nove ob-veze pružanja pomoći svima koji su pogođeni krizom socijalne egzisten-cije, a posebno ako se radi o dariva-teljima. Naše Društvo ne može riješiti problem, ali može pružiti najnužniju pomoć, potražiti pravi savjet, pokre-nuti društvene inicijative koje bi tre-bale omogućiti darivateljima da se osjećaju sigurnije u našoj zajednici. Put do ostvarivanja prava može biti dugačak i trnovit ako si sam, ali ako smo povezani i udruženi onda pro-blemi izgledaju manji. Protekle godi-ne i priroda nam nije bila blagonaklo-na. Poplava u Slavoniji ukazala je na slabosti, ali i na naše snage. Koliko je moćna i jaka bila bujica vode toliko je jačala naša snaga i solidarnost svih nas. Organizirati akcije prikupljanja i dostave pomoći, organizirati ljude koji žele pomoći i usmjeriti svu tu pozitivnu energiju na pravo mjesto velika je obveza i čast Crvenog križa.

Naše Društvo, bez pomoći darivatelja veoma bi teško sve to moglo ostvariti. Darivatelj je osoba koja daruje i kad nije samo krv u pitanju. Zato smo i prestali doslovno upotrebljavati na-ziv „darivatelj krvi“ jer u našoj zajed-nici to je osoba koja osim krvi daruje i više od toga. Svoju snagu, umijeće, znanje, slobodno vrijeme i sve što može darivati. To su potvrdili i naši novi prijatelji iz Slavonije koji su nas počastili svojim dolaskom na našu svečanost u Lovranu i tom prilikom nam se zahvalili na pruženoj pomo-ći. Vjerujemo da smo dovoljno snažni da svakom članu naše zajednice mo-žemo pružiti dio pomoći koja mu je potrebna, ali što je još važnije da mo-žemo pružiti sigurnost da smo uvijek tu za sve one koji imaju problema i da nisu sami.Na zidu piše, a sve se više koristi re-čenica Volim grad koji teče. I ja volim ovaj grad koji teče. Ne znam zbog čega ga drugi vole, ali ja ga najviše volim zbog ljudi u njemu. U njemu se možeš osjećati prihvaćeno i zaštiće-no. Dio toga su i darivatelji. Poznavati takve ljude i biti u njihovoj blizini dio je našeg grada koji teče. Sigurnost koju oni pružaju prepoznata je i šire. Predsjednik Republike odao im je

priznanje, a kako sam bila prisutna mogu svjedočiti da to nije bilo samo predsjedničko službeno priznanje već i priznanje čovjeka koji prepo-znaje vrijednosti. Možda je to u ovoj godini i najvrjednije priznanje da je darivatelj važan i potreban dio za-jednice. Kažu da se samo od prizna-nja ne živi, zato nastojimo pokrenuti inicijative kojima će se darivateljima olakšati svakodnevica. Simpozij Više od krvi otvorio je pitanja i postavio zadatke pred cijelo društvo. Pred nama je novi cilj: bolja društvena pri-hvaćenost darivatelja, uspostavljanje zakonski obvezujućih odnosa kod svih poslodavaca, stjecanje prava na osnovu kojih se olakšava postupak darivanja i uređenje mjesta za dari-vanje krvi u skladu sa suvremenim dostignućima. Svako vrijeme nosi nove perspektive, ali ovo je i vrijeme čestitanja i lijepih želja. Svim dariva-teljima želim puno zdravlja, da blag-dane provedu u ugodnoj obiteljskoj atmosferi i druženju s prijateljima, a svima nama želim da postignemo ci-ljeve koje smo si zadali.

Predsjednica Gradskog društva Crvenog križa Rijeka Kim Anić

Volim grad koji teče zbog ljudi u njemu

CRVENI KRIŽ RIJEKA

3

Kada smo pripremali, osmišljali, organizirali simpozij „Više od krvi”, bilo je pitanje što želimo time postići. Namjera nam je bila napraviti nešto što nije još napravljeno, ponuditi nešto novo, što bi podiglo opću svijest o darivanju krvi, kako kod samih darivatelja, tako i u društvu, jer nisam baš siguran da je svima jasna uloga dobrovoljnih darivatelja krvi. Sam simpozij predstavljao je veliki izazov, želja nam je bila dati doprinos poboljšanju statusa darivatelja krvi u našem društvu, ali i odagnati svu negativnu energiju koja se stvara zbog nezna-nja ili krivih informacija. Pitanja ima na pretek, a mislim da smo na mnoga od tih pitanja dobili odgovore na tom struč-nom skupu, zahvaljujući sjajnim predavačima, eminentnim liječnicima i stručnjacima, bez kojih ne bi sigurno postigli takav uspjeh.

Svi su darivatelji istiNaravno, nismo niti pomislili da ćemo simpozijem riješiti sve moguće probleme, ali je ipak nešto napravljeno. Krenuli smo od definicije dobrovoljnog darivatelja krvi, koju su odredili Međunarodna udruga transfuziologa, Međunarodni Crveni križ, Svjetska zdravstvena organizacija i Europsko vijeće te je prihvaćena u svim zemljama svijeta. Ako je prema toj defini-ciji “dobrovoljni darivatelj krvi osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni novčanu niti na način koji se može smatrati nadomjestkom novca”, s jedne strane smo rekli nešto što svi znamo, a to je da darivatelji ne primaju nikakvu nadoknadu za krv koju daruju, a s druge smo shvatili da osim krvi “osoba daruje plazmu ili stanične dijelove krvi”. Dakle, darivatelji koji svoju humanu misiju provode na način da daruju krvne sastojke na staničnom separatoru i koje čak i darivatelji pune krvi često smatraju nepravedno i neoprav-

dano darivateljima drugog reda, ne vrijede sigurno manje od darivatelja pune krvi.

Prava i pogodnosti, ne privilegijeAko smo riješili ovu dilemu, mogli bi koncentrirati našu ener-giju tamo gdje je najpotrebnija. Naime, želja nam je da svi organizatori akcija na terenu budu u mogućnosti osigurati sve kriterije propisane standardima za transfuzijsko liječe-nje. Glavni bi uvjet trebao biti ista razina kvalitete uzimanja i obrade prikupljene krvi u svim centrima koji to rade, ali ne smijemo nikada zaboraviti da je dobrovoljni darivatelji krvi posredan, aktivan sudionik u liječenju bolesnika, aktivna veza između zdravog dijela društva i bolesnika. Tu se otvara narav-no i niz pitanja oko prava i pogodnosti. Prava i pogodnosti, a ne privilegije, jer je privilegija sama činjenica da mogu dari-vati krv, da pripadaju onom zdravom dijelu stanovništva.Vlada Republike Hrvatske odobrila je određene povlastice za dobrovoljne darivatelje krvi, ali nismo sigurni da se provode, da su dovoljne i pravedne. Naša je želja bila da simpozij bude poticaj donositeljima odluka da učine nešto za ovu katego-riju građana, kako bi na pravedan način vrednovali njihove uloge.

Slobodni dani: koja pravila?Jedno od pitanja je svakako dodjela slobodnih dana za dari-vatelje krvi. Želja nam je postići određenu ravnotežu na tom polju i postaviti određena pravila koja bi vrijedila na cijelom teritoriju RH, koja bi vrijedila za sva poduzeća, bila ona dr-žavna ili privatna. Stari je to problem a tumačenja zakona od strane poslodavaca su različita. Što i kako napraviti da bi svi bili zadovoljni? Jedan dan za svako darivanje, dva dana, ili če-tiri dana godišnje, ili maksimalno deset? A što ako poslodavci

Predsjednik Savjeta darivatelja krvi Crvenog križa Rijeka Ivo Vidotto

Podići opću svijest o darivanju krvi

4

ne poštuju ni osnovne zakonske odredbe? To je razlog zbog kojeg dio darivatelja nije više u mogućnosti davati krv.Mislim da je izuzetno nepravedno onemogućiti nekoga u takvoj humanoj misiji. Je li moguće da svi darivatelji u Hr-vatskoj imaju ista prava, ili je to utopija? Boriti ćemo se da se što više približimo nekoj idealnoj ravnoteži. Tu bi se trebale uključiti i jedinice lokalne i regionalne samouprave i postići dogovor oko ostvarivanja prava darivatelja krvi.

Tretman u zdravstvenom sustavuIstina je da dobrovoljni darivatelji krvi nakon određenog bro-ja davanja ostvaruju pravo na besplatno dopunsko zdrav-stveno osiguranje, ali smatramo nedopustivim da za dobro-voljnog darivatelja krvi, koji je svoju krv dao 50, 80, 100, 120 ili više puta, vrijeme čekanja za specijalističke preglede bude 3, 4, 6 ili više mjeseci. Dobrovoljni darivatelji ne razmišljaju o tome hoće li krv dati danas, sutra ili za tjedan dana ako se pojavi potreba. Oni reagiraju odmah! Ako je darivatelji krvi posredan, aktivan sudionik u liječenju bolesnika, ako pred-stavlja važnu kariku u zdravstvenom sustavu, zašto u tom istom sustavu nema tretman kakvog zaslužuje?Ima puno nesporazuma i nedorečenih stvari, puno nerazu-mijevanja i... podrazumijevanja, ponekad nepovjerenja, pa i nepriznavanja. Iza brojnih nesporazuma stoji nejasna komu-nikacija i možda nedovoljno jasno oblikovane poruke, nakon kojih se svi lako slože, no obično nitko ne krene raditi ništa

konkretno jer su sva pitanja ostala u zraku i svi misle da će netko drugi riješiti problem. Treba izbjeći nejasne poruke. Mi želimo stoga slati jasne poruke kako se ne bi našli u moru nesporazuma.

Dvosmjerna suradnjaNaši su ciljevi plemeniti a od donositelja odluka tražimo samo dvosmjernu suradnju. Ima puno ljudi koji slabije slu-šaju svoje sugovornike te mnogo toga važnoga propuste na vrijeme vidjeti. Ako dijelimo dobre namjere i plemenite ciljeve, učinimo još taj mali korak. Mi ne čekamo da se stva-ri same promijene, ali ne želimo ni pomisliti da se nešto ne može dobiti, da donositelji odluka neće prihvatiti naše sta-vove i da nam ne žele pomoći. Postavljeni ciljevi trenutno su samo naše želje. Da bi ih ostvarili, neophodno je pokrenuti aktivnosti koje tome vode. Želimo samo pozitivne promjene i poboljšanje kvalitete u raznim segmentima naših aktivno-sti. Vjesnik bi mogao biti važno sredstvo za promicanje naših ciljeva, ali kako osigurati da naše poruke budu prenesene

“donositeljima odluke”. Uloga medija u promidžbi darivanja krvi jako je važna. Plasiranje ispravnih informacija, razbijanje predrasuda, motiviranje mladih ljudi, i još puno toga... Sve bi to bilo puno lakše kada bi svi mediji bili naši ravnopravni partneri i dali svoj doprinos promicanju davalaštva krvi kao djelatnosti općeg društvenog interesa. Kao što smo rekli na simpoziju, sve je to skupa... Više od krvi!

Izdavač: Gradsko društvo Crvenog križa

Rijeka

Za izdavača: Marija Vičić

Redakcijski savjet: Kim Anić, Branka Ma-

račić, Marija Vičić, Ivo Vidotto

Redakcija: Gorana Bratuša, Sanja Gašpert,

Josipa Horvat, Dinko Kudrić, Sonja Maksan

Trbović, Branka Maračić, Lorena Marotti, Da-

vor Pejić, Darko Santini, Jelena Sedlak, Dean

Silić, Ivo Vidotto, Lucio Vidotto, Dario Zorić

Fotografije: Tomislav Bušljeta, Slaven Hr-

vatin, Mile Jelača, Silvano Ježina, Vedran

Karuza, Gordana Kvajo, Ivica Nikolac, Ivo

Vidotto, Lucio Vidotto, Zoran Žmirić

Fotografija naslovnice: Petar Trinajstić

Urednik: Dean Silić

Grafički urednik: Denis Barbić

Dizajn: Branko Lenić

Urednik fotografije: Lucio Vidotto

Tisak: Tiskara Igmar Naklada: 1.000 kom

Gradsko društvo Crvenog križa

Rijeka

Odsjek darivatelja krvi

Trg Republike Hrvatske 2/II

Tel. 051 213-873, 333-699, 333-493

Besplatni telefon za darivatelje krvi:

0800 200 221

Fax: 051 335-380

E-mail: gdck-rijeka@hi.t-com.hr

Web stranica: ck-rijeka.hr

CRVENI KRIŽ RIJEKA

5

Hrvatski Crveni križ djeluje na teritori-ju Republike Hrvatske kao neprofitna pravna osoba u rješavanju humanitar-nih pitanja, organiziranju zdravstvenih i socijalnih programa, pripremanju sta-novništva za djelovanje u masovnim nesrećama i katastrofama, kao i u dje-lovanju u smanjenju i uklanjanju po-sljedica masovnih nesreća i katastrofa.Grad Rijeka pruža svesrdnu pomoć i potporu kako financijsku, tako i nema-terijalnu Gradskom društvu Crvenog križa Rijeka i to u svim područjima njegova djelovanja, kaže pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke Ankice Perhat. Tako su samo u protekloj godini za programe Gradskog društva Crvenog križa Rijeka osigurana sredstva u proračunu Grada Rijeke u iznosu od 2,72 milijuna kuna. Dakle, uz ostala davanja gotovo 3 mi-lijuna kuna.

Uloga pučke kuhinjeGradsko društvo Crvenog križa Rijeka ima najvažniju ulogu u pružanju us-luge Pučke kuhinje za građane Rijeke, koju kontinuirano obavlja već više od 15 godina. Prosječno se priprema oko 500 obroka dnevno te ih razvozi na četiri punkta u gradu kako bi bili što bliže korisnicima. Prilikom obilježa-vanja Uskrsa i Božića ili Nove godine

pripremaju se tradicionalna jela koja se pripremaju i u našim kućanstvima. Slično je i za ostale blagdane. Pored toga što pripremaju obroke pučke ku-hinje, za oko 50 korisnika koji su radno nesposobni, teško pokretni ili nepo-kretni dostavljaju te obroke direktno u njihove stanove ili kuće. Isto tako, sva-kodnevno pružaju svu potrebnu skrb osobama kojima je nužan smještaj, a u gradu je više od 400 korisnika.Grad Rijeka sufinancira i službu traže-nja, zatim programe zdravstvenog od-goja po mjesnim odborima i program dobrovoljnog darivanja krvi.

Za bolji i učinkovitiji radKako bi omogućili Gradskom društvu Crvenog križa Rijeka da svoj rad može što bolje i učinkovitije organizirati, a za potrebe onih koji koriste njihove usluge ili pomoć, dodijeljen im je bez naknade skladišni prostor u ulici Pod-pinjol 3 i 5. Radi povećanja mobilnosti prije nekoliko godina donirano im je jedno novo kombi vozilo. Pročelnica Ankica Perhat navodi i kako je grad Rijeka prošle godine pomogao u su-financiranju nabave opreme za novi Centar za darivanje krvi koji je smje-šten u Domu Crvenog križa na Pećina-ma, za koji očekuju da će pridonijeti povećanju broja darivatelja.

Odlukom o socijalnoj skrbi grada Rije-ka svi darivatelji krvi, i to muškarci sa 40 i više darivanja i žene sa 25 i više darivanja, imaju pravo na besplatan gradski prijevoz (ukoliko nisu u rad-nom odnosu).

Hvala na nesebičnom daruRijeka i danas ima više od 5000 dariva-telja krvi, na koje se u svakom trenutku može računati. Iako je prisutan trend smanjivanja broja darivatelja u cijeloj našoj zemlji, na našem području još uvijek se uspijevaju pokriti sve potre-be za krvlju za Klinički bolnički centar Rijeka i druge bolnice. Koristim priliku da još jednom zahvalim svim dariva-teljima krvi na njihovom nesebičnom daru kojim su spašeni mnogi ljudski životi, kaže Ankica Perhat, dodajući da će Grad Rijeka i u budućnosti nastojati pružati potporu Gradskom društvu Cr-venog križa Rijeka kao što je to činio i svih ovih godina s ciljem daljnjeg unaprijeđenja njihova rada i to kako bi pružili potporu svim potrebitim gra-đanima našega grada. Za programe Gradskog društva Crvenog križa Rijeka planirana su i za 2015. godinu sred-stva na razini prethodne godine.

Grad Rijeka će i nadalje podupirati rad Crvenog križa

Pročelnica Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat

6

Primorsko goranska županija kontinu-irano osigurava organizacijsku, finan-cijsku i zdravstveno političku potporu akcijama Crvenog križa, pogotovo darivanja krvi kao jedne od najznačaj-nijih djelatnosti Crvenog križa, rekla nam je pročelnica za zdravstvo i so-cijalnu skrb Primorsko goranske žu-panije Đulija Malatestinić. Ona pod-sjeća i da je Crveni križ ključni nositelj dobrovoljnog darivanja krvi zajedno sa službama transfuzijske medicine: promiče dobrovoljno davanje krvi te organizira i provodi akcije darivanja krvi; okuplja darivatelje i vodi evi-denciju darivatelja, te izdaje potvrde i dodjeljuje priznanja darivateljima. U većini zemalja u svijetu ova djelatnost je povjerena Crvenom križu zbog nje-govog humanitarnog rada, razvijene mreže organizacija Crvenog križa na terenu te velikog broja volontera što omogućuje neprofitno prikupljanje krvi.

Svijest o važnosti darivanjaNa pitanje ocjenjuje li postojeću pot-poru PGŽ dovoljnom, pročelnica Ma-latestinić je odgovorila potvrdno.Postojeću potporu PGŽ ocjenjujem dobrom, značajno većom nego kod većine ostalih županija, obzirom na uvažavanje i poštivanje zakonskih odredbi vezanih uz osiguranje finan-

cijske potpore djelatnostima Crvenog križa. Također, osim zadovoljenja za-konskih propisa, putem Društva Crve-nog križa Primorsko-goranske župani-je, dodatno se podupiru aktivnosti na unapređenju davalaštva krvi s ciljem podizanja svijesti o važnosti dariva-nja krvi i važnosti podrške zajednice. Primjerice, Društvo Crvenog križa Primorsko-goranske županije u su-radnji s gradskim društvima Crvenog križa posljednjih devetnaest godina organizira susrete darivatelja krvi. Na susretima se organiziraju sportsko-re-kreativna natjecanja, posjeti lokalnim znamenitostima, sve uz dobar zabav-ni program. U prosjeku sudjeluje 600 darivatelja krvi što ukupno čini oko 11.000 sudionika. Uz navedene su-srete, organizirana je i sportska olim-pijada.

Posebna pažnja mladim osobamaPosebna se pažnja, kaže Malatestinić, usmjerava prema mladim osobama, njihovoj edukaciji i animiranju u iz-građivanju pozitivnog stava prema darivanju krvi. Tijekom svake godine u županiji se u prosjeku prikupi oko 14.000 doza krvi, što je oko 280.000 doza krvi u 20 godina postojanja DCK PGŽ-a.Treba istaknuti da se na području koje pokriva DCK PGŽ-a prikuplja 4,57

doza krvi na 100 stanovnika što je znatno više u odnosu na hrvatski pro-sjek prikupljenih doza u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa (3,32 doze na 100 stanovnika).

Uključivanje u nove inicijativeDakako, uvijek postoji mogućnost unapređivanja suradnje s Crvenim križem, istaknula je Malatestinić.U Primorsko-goranskoj županiji po-stoji duga tradicija dobre suradnje s organizacijama Crvenog križa koje su uglavnom suverene u provođenju svojih aktivnosti. No, sigurno da pro-stora za daljnje unapređenje suradnje ima, primjerice poticanjem ili uključi-vanjem u nove inicijative. Jedna od njih je bila tijekom 2013. godine kad se u Hrvatskoj obilježavala 60. godina organiziranog davanja krvi. Posebnu pažnju tada smo posvetili donaci-jama za potrebe darivanja krvi. Na zamolbu Kliničkog zavoda za trans-fuzijsku medicinu KBC-a Rijeka, DCK PGŽ-a doniralo je šest prijenosnih le-žajeva za akcije davanja krvi na terenu, a sredstva prikupljena organiziranjem Donatorskog bala uručena su Grad-skom društvu Crvenog križa Rijeka za uređenje Centra za darivanje krvi u Domu Crvenog križa na Pećinama, govori pročelnica Malatestinić. Narav-no, i po pitanju motiviranja stanovni-

Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Primorsko-goranske županije Đulija Malatestinić

Potpora PGŽ Crvenom križu značajno veća nego u većini drugih županija

CRVENI KRIŽ RIJEKA

7

Pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Primorsko-goranske županije Đulija Malatestinić

ka PGŽ na veći odaziv na akcije dari-vanja krvi, ima jasne stavove.Podići razinu motivacije stanovniš-tva za veće sudjelovanje u akcijama darivanja krvi doista je stručni i javno zdravstveni izazov, ali i odgovornost zajednice obzirom na poznatu činje-nicu da 50 posto odraslog stanovniš-tva može dati krv, dok je kod nas da-rivatelja 3 do 5 posto, što je u odnosu na druge sredine ipak značajno više.Promidžba darivanja krvi može se kvalitetno provoditi jedino uključi-vanjem medija kao nezaobilaznog partnera. Mediji prenose poruke koje kreira Crveni križ, sa svrhom razbija-nja predrasuda o darivanju krvi i uka-zivanja na krive informacije koje ga prate. Županija može podržati inicija-tive o izmjenama zakona koje bi omo-gućavale darivatelju izostanak s po-sla i slobodan dan, jednako kod svih poslodavaca – privatnih i društvenih. U lokalnoj sredini PGŽ može utjecati na donošenje odluke u zdravstvenim ustanovama da darivatelji imaju pred-nost kod korištenja usluga (pogotovo onih kod kojih je lista čekanja duga).

Prijemi kod županaU suradnji s Hrvatskim Crvenim kri-žem i Zavodom za transfuzijsku medi-cinu KBC-a Rijeka, u nekoliko navrata, organizirane su tematske konferenci-je, rasprave, radijske i televizijske emi-sije o poteškoćama u zadovoljavanju potreba zdravstvene zaštite u osigu-ranju krvi i krvnih pripravaka. U 2009. godini javnosti je prezentirano istra-živanje koje je Gradsko društvo Crve-nog križa Opatija provelo u suradnji s Ekonomskim fakultetom, a na temu trenutnog stanja u davalaštvu krvi na području Liburnije te o načinima mo-tivacije novih darivatelja krvi. Također u cilju dodatnog vrednova-nja davalaštva krvi, iskaza zahvalnosti i javnog priznanja tog najhumanijeg čina, već se tradicionalno svake go-dine, za višestruke darivatelje krvi, organizira prijem kod župana Primor-sko-goranske županije, iako to nije propisano kao obveza, Pravilnikom o

priznanjima Hrvatskog Crvenog križa. Tom prigodom su pozivani dobrovolj-ni darivatelji krvi: muškarci sa 125 i 150 davanja te žene sa 75 i 100 dava-nja krvi. Svim slavljenicima uručuju se plakete i prigodni darovi.Treba istaknuti i da Gradska društva Crvenog križa naše županije svake godine organiziraju svečanu podjelu priznanja dobrovoljnim darivateljima krvi u skladu s Pravilnikom o priznanji-ma Hrvatskog Crvenog križa.

Priznanja za iskazanu humanostČlanovima Crvenog križa i aktivima dobrovoljnih davatelja krvi koji kon-tinuirano animiraju i okupljaju dobro-voljne davatelje krvi i aktivno sudje-luju u organizaciji akcija dodjeljuje se zahvalnica za doprinos razvoju DDK.Priznanja iz ovog članka dodjeljuju se na zahtjev općinskih, gradskih i župa-nijskih društava Hrvatskog Crvenog križa temeljem provjerene evidencije od strane društava Crvenog križa o broju davanja u knjižici DDK, za sva-kog dobrovoljnog davatelja krvi.Za dobrovoljne davatelje krvi sa 100 darivanja za osobe muškog spola, od-nosno 75 darivanja za osobe ženskog spola, društva Crvenog križa mogu pokrenuti inicijativu za dodjelu držav-nog priznanja Red Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinske, po postupku i na način određen zakonom.

Temeljem uvida u postojeću arhivu DCK PGŽ-a i gradskih društava Crve-nog križa vidljivo je da je do danas županijsku nagradu za 125 darivanja krvi dobio 51 darivatelj i jedna dariva-teljica krvi. Županijsku nagradu za 150 darivanja krvi dobilo je 10 darivatelja. Broj osoba koje su darivale krv izme-đu 101 do 124 puta na području naše županije je 210 ne računajući umrle darivatelje. Povodom Dana darivatelja krvi (25. listopada), predsjednik Republike, od 2003. godine priređuje svečane prije-me za darivatelje krvi iz svih krajeva Hrvatske. Predstavnici darivatelja krvi PGŽ-a također su redovni gosti pred-sjednika Republike, podsjeća Malate-stinić.Što se tiče planova za narednu go-dinu, ona kaže da će Primorsko-go-ranska županija i u sljedećoj godini podupirati aktivnosti u organizaciji Društva Crvenog križa Primorsko-go-ranske županije sukladno planiranom godišnjem Programu i planu rada Društva, također i financijski, osigu-rati preduvjete za provedbu, te su u skladu s navedenim u Proračunu Pri-morsko-goranske županije osigurana sredstva u jednakom iznosu kao i pro-teklih godina, u iznosu od 1.115.000 kuna.

8

Stručni simpozij s međunarodnim su-djelovanjem “Više od krvi” s ciljem po-pularizacije dobrovoljnog davalaštva krvi, jačanja podrške zajednice pri tom te unapređenja organizacije darivanja krvi održan je na Filozofskom fakultetu u Rijeci 12. prosinca 2014. godine.Skup su organizirali Gradsko društvo Cr-venog križa Rijeka u suradnji s Kliničkim zavodom za transfuzijsku medicinu KBC Rijeka i Medicinski fakultet u Rijeci a vi-soki pokrovitelj je bio predsjednik RH Ivo Josipović.

Pitanja koja traže odgovorePredsjednik Savjeta darivatelja krvi Cr-venog križa Rijeka Ivo Vidotto na otva-ranju skupa je kazao da bi simpozij tre-bao odgovoriti na dio pitanja vezanih uz transfuzijsku medicinu i dobrovoljno darivanje krvi poput kriterija za mo-gućnost darivanja krvi, šteti li darivanje zdravlju, kakva je kvaliteta krvnih pripra-vaka, kako organizirati akcije darivanja i slično. Vidotto je naglasio da darivatelji ne očekuju posebne privilegije ali da bi

trebali ostvarivati neke povlastice s ob-zirom na vrijednost njihova čina. Neke od mogućnosti su, naveo je, omogu-ćavanje besplatnog parkiranja dariva-teljima za vrijeme dolaska na Trans-fuziologiju, potom omogućavanje da darivatelji dobijaju slobodne dane kad odlaze na darivanje, bez obzira rade li u privatnim ili drugim tvrtkama, nadalje, skraćenja razdoblja čekanja na listama za specijalističke preglede pa i usklađe-nja razina beneficija darivatelja među pojedinim jedinicama lokalne samou-prave.

Od vene darivatelja do vene primateljaPredsjednik Hrvatskog Crvenog križa Josip Jelić je ocijenio da je hrvatski mo-del darivanja krvi među najboljima na svijetu jer zadovoljava kriterije anoni-mnosti, darivanja bez naknade i uvjeta na najbolji način.Sudionike skupa su pozdravili grado-načelnik Vojko Obersnel, dekan Medi-cinskog fakulteta Tomislav Rukavina, predsjednica riječkog Crvenog križa Kim Anić, predsjednica županijskog Cr-venog križa Iva Josipović, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Josip Jelić i drugi, a skup je otvorio akademik Da-niel Rukavina. Pročelnica Kliničkog zavoda za transfu-zijsku medicinu KBC Rijeka Sanja Balen je govorila o lancu transfuzije od vene darivatelja do vene primatelja kazavši da je to transplantacija tkiva “u malom” te da podliježe strogim zakonskim propisima zbog zaštite zdravlja dariva-telja i primatelja. Voditeljica jedinice za prikupljanje krvi KBC Rijeka Snježana

Buneta Skorup kazala je da je oko 50 posto osoba sposobno davati krv a da-ruje ih tek dva do šest posto dok liječe-nje transfuzijom treba 10 do 15 posto hospitaliziranih pacijenata. Za redovito funkcioniranje zdravstva nužno je osi-gurati najmanje 55 doza krvi na 1000 stanovnika, rekla je.

Etičko i društveno značenje darivanjaRavnateljica Hrvatskog zavoda za tran-sfuzijsku medicinu Irena Jukić pred-stavila je postupak darivanja krvi na staničnom separatoru. Naglasila je da broj novih darivanja na staničnom se-paratoru znatno raste, tako da je od njih 144 u Hrvatskoj 2013. godine broj novih darivatelja porastao na 229 do studeno-ga 2014. Na skupu se još govorilo o kliničkoj praksi, etičkom i društvenom značenju darivanja te sustavu darivanja u Hrvat-skoj i inozemstvu.U uspješnoj tehničkoj organizaciji sim-pozija, Crvenom križu pomogla je riječ-ka agencija Klik marketing, a značaj sim-pozija prepoznali su i sponzori: Medical Intertrade, Jasika d.o.o., Barocco caffe i WDF.

Sve je to... „Više od krvi“Na Filozofskom fakultetu održan prvi stručni simpozij

CRVENI KRIŽ RIJEKA

9

Na inicijativu gospodina Ive Vidotta, predsjednika Savjeta darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rije-ka, u suradnji s Kliničkim zavodom za transfuzijsku medicinu Kliničkog bol-ničkog centra Rijeka i Medicinskim fa-kultetom Sveučilišta u Rijeci, Gradsko društvo Crvenog križa Rijeka organi-ziralo je 12. prosinca 2014. godine u Rijeci Stručni simpozij s međunarod-nim sudjelovanjem pod nazivom „Više od krvi“.Simpozij je održan pod visokim po-kroviteljstvom predsjednika Republi-ke Hrvatske Ive Josipovića, Primor-sko-goranske županije, Grada Rijeke, Hrvatskog Crvenog križa i Društva Crvenog križa Primorsko-goranske županije.Izuzetno mi je drago što su na ovom simpoziju obuhvaćeni i obrađeni svi aspekti davalaštva krvi – od načina or-ganizacije akcija, uzimanja i primjene krvi i krvnih pripravaka do povijesti i etike davalaštva krvi u Republici Hr-vatskoj i svijetu.

Sinergija i međusobno poštovanjeKao predsjedniku Hrvatskog Crvenog križa drago mi je da postoji sinergija Hrvatskog Crvenog križa, društava da-rivatelja krvi i transfuzijske djelatnosti koji se međusobno poštuju i podrža-vaju u radu jer samo takav zajednički način rada može pridonijeti ostvariva-nju visokog društvenog ugleda koji su svi ovi akteri zaslužili.Treba posebno istaknuti da su razina kvalitete struke i organizacije na za-vidnoj razini te je po tome davalaštvo krvi prepoznato ne samo u Republici Hrvatskoj nego i šire. Način rada na organizaciji i promociji davalaštva krvi u Republici Hrvatskoj je, prema mome mišljenju, na izrazito visokoj razini i na njega trebamo biti osobito ponosni. Najveći broj akcija darivanja krvi odvija se na terenu, a neka naša društva Crvenog križa (Rijeka, Zagreb) imaju i svoje uređene prostore s opre-mom gdje se provode akcije davanja krvi. Ovakav način darivanja krvi ima svoju posebnu vrijednost jer pokazu-je da svrha darivanja krvi nije samo spašavanje ljudskih života i očuvanje zdravlja, nego i širenje poruke huma-nosti i solidarnosti svugdje gdje se ta aktivnost provodi.

Darivanje je herojski činSvjetska zdravstvena organizacija je 1999. godine objavila Deklaraciju o stanju davalaštva u svijetu u kojoj je darivanje krvi opisala kao heroj-ski čin izražavajući zabrinutost zbog nedostatnog prihvatljivog načina prikupljanja krvi. Jedna četvrtina čo-

vječanstva može doći do sigurnih doza krvi i krvnih pripravaka koji su prikupljeni prema načelima dobro-voljnosti, anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti, dok se za tri četvrtine sta-novništva krv osigurava rodbinskim i prijateljskim davanjem ili plaćanjem davateljima krvi. Takav način osigura-nja krvi i krvnih pripravaka je izuzetno nesiguran, stresan i vrlo često upitne zdravstvene sigurnosti krvi i krvnih pripravaka.

Uvijek i na vrijeme dovoljno krviOdlukom Vlade Hrvatski Crveni križ je 1953. godine dobio javnu ovlast za promidžbu davalaštva krvi te organi-zaciju i provođenje akcija darivanja krvi. Treba se podsjetiti da su te 1953. godine u organizaciji Hrvatskog Crve-nog križa na akcijama darivanja krvi prikupljene 4.972 doze krvi da bi 2013. godine bilo prikupljeno 184.183 doza sigurne krvi. Zahvaljujući iznimnoj humanosti darivatelja krvi i iznimnoj stručnosti djelatnika Crvenog križa i transfuzijske službe, u Republici Hr-vatskoj već dugi niz godina gotovo da ne poznajemo situaciju da bi bilo gdje u zemlji bilo koji pacijent izgubio život zbog nedostatka krvi ili krvnih pripra-vaka. Posebno moram istaknuti da i za vrijeme Domovinskog rata, kad je za operativno zbrinjavanje preko 35.000 ranjenika bilo potrebno osigurati više od milijun doza krvi, nije bilo upitno niti u jednom trenutku hoće li krvi biti ili ne. Uvijek je i na vrijeme bilo dovolj-no krvi. Na tome moramo zahvaliti da-rivateljima krvi, Hrvatskom Crvenom križu i transfuzijskim službama.

Imunološki zavod mora opstati Osvrt predsjednika Hrvatskog Crvenog križa Josipa Jelića

10

Skupovi poput ovoga potrebni su kako bi se nastavila sinergija „dariva-telj krvi – Crveni križ – transfuzijska služba“ jer samo takvo međusobno poštivanje i podrška mogu dodatno poboljšati postojeću razinu kvalitete medicinske skrbi.Iskoristio bih priliku pa komentirao nama svima znane probleme oko op-stojanja Imunološkog zavoda. Sma-tram da su u Republici Hrvatskoj insti-tucije i društvo općenito nedovoljno svjesni koliko značajno nacionalno blago predstavlja plazma darivatelja krvi, a koja se obrađuje u Imunološ-kom zavodu u krvne pripravke. To se, između ostalog, može potvrditi statističkim podacima koji pokazuju da je u europskim okvirima plazma hrvatskih darivatelja krvi neupitno

među najzdravijima i najsigurnijima, a to dokazuje, između ostalog, i poda-tak da je incidencija novooboljelih od HIV-a 1,7 dok je prosjek u zemljama Europske unije 5,7 na milijun stanov-nika što je četverostruko veća razina zaraze nego u Republici Hrvatskoj. Stoga bi trebao biti prioritetni zada-tak svima koji o tome trebaju odlu-čivati da Imunološki zavod opstane i da obrada plazme ostane u Republici Hrvatskoj.

Saslušati mišljenje darivateljaSmatram da bi se očekivani minimum poštovanja i uvažavanja darivatelja krvi mogao iskazati i kad se radi o sudbini Imunološkog zavoda. Treba saslušati mišljenje darivatelja krvi, a oni su, uvjeren sam, svi za to da se

plazma prerađuje u Republici Hrvat-skoj za liječenje hrvatskih građana.S obzirom na interes i kvalitetu sim-pozija potrebno je s takvom praksom nastaviti s odabirom ciljanih tema. Primjerice, obraditi etički aspekt pri-kupljanja i distribucije krvi i krvnih pripravaka.Svakako bih podržao primjedbe gos-podina Ive Vidotta da se odnos prema darivateljima krvi podigne na višu ra-zinu društvenog vrednovanja, kako u lokalnoj tako i u široj zajednici, dajući tako do znanja da je njihov čin neza-mjenjiv.Svaka pohvala vrhunskim predavači-ma, organizaciji i načinu rada.

Jasika d.o.o, TRGOVINA I ZASTUPANJE

CRVENI KRIŽ RIJEKA

11

Poruka novog simbola - darivanje krvi se nastavlja, ide dalje...

Autor novoga vizualnog simbola Sa-vjeta darivatelja krvi Gradskog druš-tva Crvenoga križa Rijeka je poznati riječki umjetnik Branko Lenić, znan po svojem slikarskom i grafičkom opusu i kako kaže – rado se odazvao zamolbi da dizajnira novi simbol po kojemu će građani ubuduće prepo-znati riječke darivatelje krvi.

„U razradi ideje za novi simbol krenuo sam od kapi krvi koja je uobičajen i opće prihvaćen simbol ne samo za darivatelje krvi Gradskog društva Cr-venog križa Rijeka već i darivatelje krvi općenito. Kapljicu krvi sam mul-tiplicirao što simbolizira više krvnih grupa, a pritom nisam htio da znak izgleda poput cvijeta. Kapljice krvi za-pravo formiraju krug što opet simbo-lizira zajedništvo ljudi koji daruju krv. Nisam htio sasvim izostaviti stari sim-bol - kapljicu s crvenim križem koja se tako našla i u novom simbolu Savjeta darivatelja krvi i na svojevrstan način predstavlja kontinuitet rada. Mislim da sam ga uspješno uklopio u donji dio novoga simbola“, kaže Branko Lenić. Novi simbol nosi u sebi na prvi pogled jasnu poruku – darivanje krvi je stalna potreba.

„Tako je, kapljice krvi koje tvore krug prelaze u sve manje krugove i nastav-ljaju se točkicama koje opet imaju svi-ma poznato značenje – „i tako dalje“. Dakle, poruka je da se darivanje krvi ne prekida, nastavlja se, ide dalje. Font kojim je napisano „Više od krvi“ iza-brao sam jer je rukopisni font, izgleda

poput poruke napisane kredom i na taj se način također šalje poziv dobro-voljnim darivateljima“.

„Darujete li i vi krv?”„Ne, jer zbog zdravstvenih razloga ni-sam pogodan za darivatelja. No ba-vim se inače humanitarnim radom pa

mi je bila čast osmisliti novi simbol darivatelja krvi. Sam čin darivanja krvi je plemenit, potreban i siguran sam da ima dovoljno savjesnih građana koji će redovito ili na poziv Crvenog križa Rijeka dati krv“ zaključio je autor novog simbola Savjeta darivatelja krvi, Branko Lenić.

Autor novog vizualnog simbola riječkih darivatelja Branko Lenić

12

Unatoč velikom znanstvenom i medi-cinskom napretku i naporu da se u far-maceutskoj industriji proizvedu lijekovi koji bi zamijenili krv davatelja još uvijek smo na početku. Zbog toga transfuzij-sko liječenje i dalje ovisi o dobroj volji građana, dobrovoljnih davatelja krvi.Potrebe za dozama krvi - krvnim pri-pravcima u određenoj regiji ovise o nizu faktora kao što su: broj stanovnika, dob, spol i pobol bolesnika, učestalost bolesti i klinička stanja u kojima se primjenjuje transfuzijsko liječenje, ali i značajkama zdravstvene ustanove. Procjenjuje se da godišnje na svakih 1000 stanovnika tre-ba uzeti više od 55 doza krvi i proizvesti oko 50 koncentrata eritrocita, više od 20 koncentrata trombocita i više od 5 pri-pravaka plazme.

Načelo samodostatnostiCilj svake transfuzijske ustanove je osi-gurati dovoljnu količinu krvnih priprava-ka za liječenje bolesnika, uz poštivanje načela samodostatnosti, što bi značilo imati na raspolaganju dovoljno krvnih pripravaka proizvedenih od krvi priku-pljene od davatelja u regiji u kojoj dotič-na transfuzijska služba prikuplja krv.Promidžba davalaštva krvi, planiranje, organiziranje i realizacija prikupljanja krvi te selekcija i kvalifikacija davatelja

krvi važni su čimbenici koji utječu na osiguranje dovoljne količine krvnih pri-pravaka za transfuzijsko liječenje.Poštivajući načelo samodostatnosti Kli-nički zavod za transfuzijsku medicinu (KZTM) Rijeka sa Crvenim križem kao organizatorom akcija darivanja prikuplja krv na području Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Potreban broj doza krvi, na godišnjoj razini, planira se s obzirom na potrošnju koncentrata eri-trocita u prethodnoj i tekućoj godini, jer su oni najčešće korišteni krvni pripravak, a proizvode se iz svih prikupljenih doza krvi.

Za 2015. planirano 15.200 dozaAnalizirajući potrošeni broj doza krvi, tj. koncentrata eritrocita za potrebe zdravstva u Primorsko-goranskoj i Lič-ko-senjskoj županiji tijekom desetogo-dišnjeg razdoblja od 2004. godine do 2013. godine, možemo zaključiti da je u 2004. godini potrošnja bila najmanja. Potrošene su 10.442 doze krvi. Od 2005. do 2009. godine potrošnja raste te je dosegla maksimum 2009. godine, kada je potrošeno 15.545 doza krvi. Od 2010. godine, potrošnja se u narednim godi-nama postepeno smanjuje, tako da je u 2013. godini broj potrošenih doza krvi bio 12.797.

Na osnovu podataka za 2014. godinu ra-zvidno je da potrošnja raste, posebno u posljednjih 5 mjeseci. Stoga se za 2015. godinu planira prikupiti 15.200 doza kako bi se zadovoljile potrebe zdravstva s dozama krvi darovanim na području Primorsko-goranske i Ličko-senjske žu-panije.

Dinamika potrošnje krviS obzirom na prethodno navedeno, ja-sno je da potrebe za dozama krvi koje se koriste u transfuzijskom liječenju bole-snika nisu konstantne nego se mijenjaju u skladu s nizom čimbenika koji utječu na njihovo smanjenje ili povećanje. Iako se transfuziolozi i liječnici kliničari trude racionalnim transfuzijskim liječenjem i primjenom sofisticirane aparature, tije-kom operativnih zahvata, svesti potroš-nju krvnih pripravaka na najmanju mo-guću mjeru, oni ne mogu u potpunosti utjecati na dinamiku potrošnje, jer je ona diktirana nepredvidivim čimbenicima. Dinamika potrošnje, iznad svega, ovisi o broju bolesnika koji se u tom trenutku intenzivno liječe transfuzijama krvi, kao što su kronični bolesnici na hematološ-kim i onkološkim odjelima, zatim o broju operacija tijekom kojih se troši veći broj doza krvi te o broju politraumatiziranih bolesnika.

Pročelnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu KBC Rijeka Sanja Balen i Voditeljica Jedinice za prikupljanje krvi Snježana Buneta Skorup

Cilj naše ustanove je uvijek osigurati dovoljnu količinu krvnih pripravaka

Snježana Buneta SkorupSanja Balen

CRVENI KRIŽ RIJEKA

13

14

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu Irena Jukić

Povećati broj darivatelja na staničnom separatoru

Krv je nezamjenjiv lijek, a jedini izvor tog lijeka je zdrav čovjek, darivatelj krvi. Transfuzijska služba je posrednik između zdravog i bolesnog pojedin-ca, most između dobrote i iščekivanja, dio medicine koji dar plemenitog čo-vjeka prerađuje u lijek za nemoćnog bolesnika. Najvažnija je činjenica da nema jasne granice pripadnosti izme-đu darivatelja i primatelja krvi u jed-nom narodu osim što je svatko od nas u svakom trenutku svog života poten-cijalni primatelj krvi, a broj potencijal-nih darivatelja je ipak ograničen.

Osobna odlukaDarivanje krvi je bezopasno za zdrav organizam, a populacija potencijalnih darivatelja je točno definirana. Krv mogu darivati punoljetni zdravi ljudi u životnoj dobi od 18 do 65 godina. Učestalost darivanja je također odre-đena. Muškarci mogu darivati punu krv četiri puta godišnje, svaka tri mjeseca, a žene tri puta godišnje, od-nosno svaka četiri mjeseca. Tjelesna težina osobe koja želi darovati krv tre-ba biti iznad 55 kilograma. Svi ostali parametri provjeravaju se na samom mjestu darivanja. Ne smijemo zabora-viti najvažniji moment, a to je osobna odluka kojom čovjek pristupa ovom plemenitom činu, osviještena nakana da učini nešto dobro, a spasonosno za nepoznatog bolesnog čovjeka.

Proizvodnja krvnih pripravakaOvim činom zdrava osoba uglavnom daruje jednu dozu pune krvi iz koje se u postupku prerade na točno propi-san način proizvode krvni pripravci i to najčešće tri osnovna: koncentrati eritrocita, koncentrati trombocita i svježe zamrznuta plazma. Svaki mora biti čuvan u određenim i strogo kon-troliranim uvjetima i ima ograničeno vrijeme kliničke uporabe. Tako kon-centrati eritrocita moraju biti čuvani u hladnjacima na temperaturi od 4⁰ C i mogu biti transfundirani unutar 35 dana. Plazma mora biti naglo zamr-znuta na vrlo niskoj temperaturi i može se čuvati u ledenicama do go-dine dana. Najkraći vijek trajanja unu-tar kojeg možemo postići očekivani terapijski učinak imaju koncentrati trombocita. Njih u agitatorima (ure-đaji koji imaju stalno horizontalno miješanje pripravka kako ne bi došlo do lijepljenja trombocita) na sobnoj temperaturi možemo čuvati samo 5 dana. To je svakako jedan od razloga zašto svakodnevno trebamo dovoljan broj darovanih doza krvi. Svaki od pri-pravaka transfundira se bolesnicima u bolnicama za indikacije određene od strane i pod nadzorom liječnika.Početkom dvadesetog stoljeća, otkri-ćem ABO sustava krvnih grupa zapo-čelo je i transfuzijsko liječenje. Napre-dak tehnologije uzimanja i prerade

uzete krvi od davatelja, te pohranjiva-nja krvnih pripravaka omogućili su ci-ljanu terapiju bolesnika kojima treba nadoknaditi točno one krvne sastojke koje zbog bolesti gube ili ne mogu stvarati. Indikacije za pojedine krvne pripravke jasno su definirane, kao i očekivana učinkovitost istih.

Tehnološki iskorakPraćenje učinkovitosti transfuzijskog liječenja značajno je poticalo tehno-loške iskorake na uzimanju krvi, pa je sedamdesetih godina prošlog stolje-će započeto s uzimanjem samo po-jedinih krvnih sastojaka za pojedine bolesnike pomoću aparata (stanič-nog separatora) s kojim u zatvorenom sustavu uzimamo određenu količinu krvi od davatelja, centrifugiranjem odvajamo željene sastojke, a preostali dio uzete krvi vraćamo u cirkulaciju davatelja krvi. To je najjednostavniji prikaz rada staničnog separatora.Afereza je postupak uzimanja krvi pri kojem se uz pomoć aparata za izvan-tjelesnu cirkulaciju uzima krv dava-telja, izdvaja željeni krvni sastojak za liječenje bolesnika, a preostali dio krvi vraća u cirkulaciju. Trombafereza je postupak izdvajanja trombocita, plazmafereza plazme, eritrofereza je izdvajanje eritrocita, leukafereza leu-kocita. Planiranje izdvajanja pojedinih krvnih sastojaka planira se prema po-

CRVENI KRIŽ RIJEKA

15

Povećati broj darivatelja na staničnom separatoru

trebama bolesnika i suvremena me-dicina je nezamisliva bez ovih krvnih pripravaka.

Kako je to bilo nekada...Hrvatska transfuzijska služba je već početkom osamdesetih godina proš-log stoljeća započela uzimanje krvi na staničnom separatoru. U početku su davatelji bili priključeni na aparat na obadvije ruke, odnosno separator je bio uključen u cirkulacijski krug da-vatelja. Krv je iz jedne ruke odlazila u aparat, centrifugiranjem su se izdva-jale željene komponente, a ostatak je vraćan davatelju u drugu ruku. Cijela

procedura je trajala oko 2.5 sati i bila vrlo zahtjevna i za davatelja i za prate-ći tim. Danas je princip rada sličan, ali je davatelj sa separatorom povezan samo jednom rukom, određena koli-čina pune krvi se izvadi u aparat, cen-trifugiranjem odvoje željeni sastojci, a ostatak vrati u cirkulaciju davatelja na isto ubodno mjesto kroz priključe-ni sistem. Procedura se ponavlja do ostvarenja željenog broja stanica u krvnom pripravku.

Terapijska učinkovitostNa staničnom separatoru se mogu se-lektivno prikupljati svi krvni pripravci: i koncentrati eritrocita i koncentrati trombocita i koncentrati granulocita i

plazma. Najčešće se prikupljaju kon-centrati trombocita zbog poznatih razloga, sve većih potreba i indikacija, a i njihovog kratkog vijeka trajanja i terapijske učinkovitosti. Dobro po-znate indikacije su transfuzijsko lije-čenje novorođenčadi, transfuzijsko li-ječenje bolesnika s transplantiranom koštanom srži, onkoloških bolesnika koji su kandidati za višestruko liječe-nje koncentratima trombocita... Lije-čenjem standardnim koncentratima trombocita priređenim iz poola više davatelja može se postići terapijska učinkovitost kod brojnih dijagnoza i ako bolesnik nema razvijena protu-

tijela koja bi blokirala transfundirane stanice. Istovremeno ga izlažemo ve-ćem broju antigena koje na svojim stanicama „nose“ različiti davatelji krvi čije trombocite spajamo u taj stan-dardni trombocitni pripravak. Kako bi izbjegli imunološku reakciju senzibili-zacije kod određenih kliničkih stanja primatelja, nužno je transfundirati ih koncentratima trombocita od jednog darivatelja. Politransfundirani bolesni-ci ranije su često razvijali protutijela na trombocite i leukocite pripravaka priređenih od većeg broja davatelja, pa je transfuzijsko liječenje poolovi-ma koncentrata trombocita bilo ne-učinkovito. Priređivanje koncentrata trombocita od jednog davatelja sma-

njilo je ove probleme jer su bolesnici ovom terapijom izloženi antigenima samo jednog darivatelja. Svjedoci smo sve većeg broja bolesnika koji-ma su ovi krvni pripravci omogućili preživljavanje i izlječenje. Vrhunski dosezi mnogih područja u medicin-skoj znanosti danas su nezamislivi bez potpore ovim specifičnim krvnim pri-pravcima.

Bez neželjenih reakcijaDavatelji pojedinih sastojaka krvi pro-laze svu proceduru pregleda odno-sno kriterije odabira kao i kada daruju punu krv. Preporuka je da to budu

osobe koje su već od ranije davatelji pune krvi jer su pri ranijim darivanji-ma testirani na biljege krvlju preno-sivih zaraznih bolesti (manja vjero-jatnost reaktivnosti!), a provjereno se kroz to iskustvo može procijeniti

„podnošenje“ bez neželjenih reakcija tijekom i nakon venepunkcije. Uče-stalost darivanja pojedinih krvnih sa-stojaka je također propisana, pa tako darivanje trombocita može biti najvi-še 12 puta godišnje, a darivanje plaz-me i do 25 puta u godini dana. Ovo su maksimalne učestalosti koje su bazirane na neškodljivosti zdravom organizmu. Međutim, organizatorima okupljanja davatelja nije cilj prečesto uzimati krvne sastojke istim davatelji-

U Izvješću o radu Banke krvi HZTM vidljivo je povećanje broja procedura od 2000. do 2013. godine

Vlad

imir

Cipe

k: Iz

vješ

će o

radu

Ban

ke k

rvi

16

ma nego stalno širiti krug ljudi koji su voljni podvrgnuti se aferezi. Uz klasi-čan pregled hemoglobina i razgovor s liječnikom, davateljima se određuju i drugi parametri u uzorku krvi pre-ma kojima se odlučuje hoći li uopće moći darovati i kojem broju proce-dura će biti podvrgnuti s obzirom na početno stanje određenih stanica u izdvojenom uzorku krvi. Za samog darivatelja ovaj postupak je puno zahtjevniji jer mora izdvojiti više vre-mena (sama procedura traje skoro sat i pol, uz dolazak i odlazak u transfu-zijsku jedinicu), igla je u veni duže od jednog sata, mirovanje u jednom po-ložaju isto toliko traje. Svi ovi detalji su važni pri odluci o darivanju krvnih sastojaka na staničnom separatoru.

Zdravi dobri ljudiJednako tako je i važno moći biti na raspolaganju kada transfuzijska jedi-nica zove jer ima potrebu za priprav-cima određene krvne grupe.Kako bi izbjegli stanja učestalog po-ziva istih davatelja, nastojimo pove-ćati broj potencijalnih davatelja svih krvnih grupa na staničnom separato-ru. U posljednje dvije godine uspjeli smo animirati 175 novih davatelja od kojih je 42% pristupilo samo jednom postupku afereze. Ostalih 58% su se

odazivali i na kasnije pozive ovog na-čina darivanja krvnih sastojaka.

1 puta 125 41,66%2 puta 56 18,66%3-5 puta 82 27,33%> 5 puta 37 12,33%

Svi navedeni podaci nisu samo šture brojke. Oni predstavljaju zdrave do-bre ljude i darovane krvne pripravke za točno određene bolesnike. Takvih potreba je sve više u svim bolnicama u Hrvatskoj i trebati će sve više pro-cedura na staničnom separatoru, a populacija redovitih darivatelja pune krvi su upravo oni među ko-

jima se selekcioniraju darivatelji po-jedinih staničnih sastojaka. Ponovno se vraćamo dobrom, plemenitom čovjeku koji dio svoga zdravlja kroz ispruženu ruku daruje nepoznatom bolesniku. I tako iz dana u dan, preko 600 ispruženih ruku u Hrvatskoj dnevno, skoro 180.000 godišnje. Kroz darovanu krv darujemo ljubav, daru-jemo nadu u ozdravljenje, vjeru u do-brotu čovjeka. Ako je zdravlje najveće bogatstvo, onda je darivanje krvi najveća privilegija. Iskoristimo je dok možemo – darujmo drugom jer ni-kad ne znamo kada će nečija dobrota vratiti nama vjeru u život.

Vladimir Cipek: Izvješće o radu Banke krvi

CRVENI KRIŽ RIJEKA

17

U Domu Crvenog križa Rijeka održa-na je 26. studenog Izborna skupština

„Kluba 100 kapi“. Na skupštini je usvo-jeno izvješće o dvogodišnjem radu i program rada za sljedeću godinu. Za predsjednika je u novom dvogodiš-njem mandatu ponovno izabran Din-ko Kudrić a članovi Odbora su Gorana Bratuša, Željko Kukec, Sonja Maksan Tr-bović, Milan Pajdak, Milivoj Pavlaković i Marijan Štucl.Skupštini su prisustvovali i predsjed-

nica Gradskog društva Crvenog križa Rijeka Kim Anić te predsjednik Savje-ta darivatelja krvi Rijeka Ivo Vidotto, i sam darivatelj s preko 100 darivanja, koji su zahvalili svim članovima Kluba na njihovoj dugogodišnjoj humanosti iskazanoj kroz tolika darivanja, istaknu-li doprinos „Kluba 100 kapi“ u provođe-nju aktivnosti Crvenog križa te poželje-li još puno uspjeha u daljnjem radu.Priznanje Hrvatskog Crvenog križa i državna odličja „Red Danice hrvatske s

likom Katarine Zrinske“ primili su dari-vatelji koji nisu prisustvovali svečanim podjelama održanim povodom Dana darivatelja krvi, Siniša Saftić te Ratko Aleksić i Janoš Novak.I u ovoj je prilici bila izložena Sveča-na knjiga Kluba u kojoj su prikupljeni podaci o svim darivateljima Gradskog društva Crvenog križa Rijeka koji su postali članovi Kluba zahvaljujući svom zavidnom broju darivanja.

Dinko Kudrić ponovno izabranOdžana Izborna skupština „Kluba 100 kapi“

18

7. lipanj 2014. je dan koji će svima nama ostati u najljepšem sjećanju, to je jedan od onih dana koje doživi samo mali dio naših sugrađana. Razlog tom zadovoljstvu je što smo darivatelji krvi te da nas je zbog toga ugostio naš poštovani predsjednik Ivo Josipović.Susret je upriličio naš predsjednik „Klu-ba 100 kapi” Dinko Kudrić. Kad nam je to nabacio kao ideju nismo vjerova-li, a sad evo nas u autobusu koji vozi prema Zagrebu. S nama su predsjed-nik Savjeta darivatelja krvi Ivo Vidotto, predsjednica Crvenog križa Rijeka Kim Anić, ravnateljica riječkoga Gradskog

društva Crvenog križa Marija Vičić te naše vrijedne djelatnice (koje se bri-nu o nama i bez kojih sigurno naša organizacija ne bi bila jedna od naju-spješnijih u Hrvatskoj) Branka Maračić i Nada Dose.

Subotnji, sunčani sjaj ZagrebaZagreb nas je dočekao u svom subot-njem, sunčanom sjaju. Dodatni nesva-kidašnji prizor je bila straža koja je u svojim odorama, valjda iz doba Zrin-skih, projahala uz dobošare po prepu-nom Trgu bana Jelačića. Kaptol, Gornji grad, Zeleni trg, Bogovićeva ulica sa

svojim kafićima, Ilica sa tramvajima koji stalno najavljaju svoj dolazak - sve je bilo interesantno, ali mi smo nestr-pljivo čekali da idemo na susret radi koga smo došli.

Kao na televiziji...Idemo na Pantovčak gdje nas je doče-kao Josip Jelić, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa. Porta, ljubazni čuvari našeg presidenta pomno pregleda-vaju dokumente. Ogroman park i evo nas pred zdanjem koje smo samo na televiziji gledali. Još jedan pre-gled, deponiranje mobitela i torbica

Pola sata s Ivom JosipovićemPrijem delegacije „Kluba 100 kapi“ kod Predsjednika Republike

CRVENI KRIŽ RIJEKA

19

a uzbuđenje pomalo raste. U velikom holu dominiraju blago zavojite široke stepenice. Prepoznajemo ih i pogle-davamo kad će se Predsjednik spustiti onako kako smo to stotina puta gleda-li na televiziji. Umjesto njega okuplja nas jedan izuzetan, ljubazan, nasmje-šeni „rošo”- čovjek zadužen za proto-kol. Pravila ponašanja su jednostavna ali on ih objašnjava detaljno i s osmje-hom odgovara na svako naše pitanje. Upućuje nas u sobu za čekanje, sobu u kojoj dominira veliki stol s puno sto-lica i zidovi prekriveni vrijednim slika-ma naših umjetnika. Želudac nam je poprilično zgrčen. Otvaraju se velika, majstorski obrađena dupla vrata – evo ga dolazi. Malo sam se ukočila, ruke su na vršcima prstiju sve hladnije (a ljeto je). Ali ne, još ne.

Par stolica i klavirUlazimo u prostoriju za prijem, pozna-ta nam je kao da smo tu već bili. Par stolica i klavir. Stajemo oko velikog, prelijepog tepiha (malo sam se gura-

la da budem bliže), premještamo se s noge na nogu i popravljamo gardero-bu, muški o nogavice sjaje cipele, na brzinu popravljamo neki neozbiljan pramen koji izviruje iz pomno poče-šljane kose. Neki krišom pregledavaju nokte a uzbuđenje dosiže gornju gra-nicu. Kroz vrata nestrpljivo pogledava-mo na ono poznato široko stepenište, kad konačno, dostojanstveno njime silazi domaćin čiji dolazak nam ubrza-va puls.Osmijeh. Pogled kojim je prešao preko svakoga od nas, razbio je sve barijere a mi smo osjetili mir i opuštanje, nestalo je svih napetosti a ostala je samo želja da se što dostojanstvenije rukujemo. Za svakog jedan, gotovo prisan osmi-jeh.

„Mlikarica” na poklonUsljedila je službena procedura. Poz-dravni govor, lijepo i dobro napisan pročitao je naš Dinko – vrlo nas dosto-janstveno predstavljajući. Govor gos-podina Josipovića i poziv da sa njim

osobno popričamo. Tom prilikom smo mu uručili poklon – „Mlikaricu”, svidjela mu se pa se pomno raspitao o znače-nju tog lika.

„Pul suseda na kafe”Opuštajuća i ugodna atmosfera učini-la je da se osjećamo kao da smo došli

„pul suseda na kafe”. Ispijajući svaki svoj sok stali smo do tog dragog i velikog čovjeka – slikali se sa njim (slika mi je u najljepšem okviru i na najfrekventni-jem mjestu), nastojali smo svaki reći nešto, nešto što bi bilo dovoljno lijepo i zanimljivo ali mozak je stajao, radile su samo emocije. Da, svirao nam je i pjevali smo skupa s njim, a vrijeme je letjelo.Autobus već vozi nazad a u autobusu muk, samo tu i tamo neka rječ – „a si vidio … si čuo… da, baš je ugodan…”. Mnogi od nas nećemo doživjeti ljepši i značajniji susret od ovoga.

20

Kišno proljeće 2014. godine, svakod-nevna kiša koja ne prestaje padati, hrvatske rijeke podivljale a pritoke iz Bosne im pomažu u divljanju. Nasipi svakim danom trpe pritisak, raskvaše-ni su i pitanje je hoće li izdržati toliku vodu a da ne dođe do prodora i po-plava. Oči su uperene u nebo i nasipe, samo da se Sava ne izlije. Užurbano se rade novi i učvršćuju postojeći nasipi, postoji nada da će se izbjeći najgore.

Kada je Sava pokazala svoju moćDana 17. svibnja 2014. godine Sava je pokazala svu svoju moć i poplavila Rajevo selo i Račinovce probivši nasip. Vodeni val je nosio sve pred sobom: kuće, stoku, poljoprivredne alatke, a nažalost su zabilježene i prve ljudske žrtve. Za par dana potopljena su nase-lja Bošnjaci, Posavski Podgajci, Gunja, Đurići, Račinovci, Drenovci, Vrbanja, So-ljani i Strošinci. Evakuirano je oko 1800 stanovnika koji su potražili spas kod rodbine, prijatelja i u objektima koje je pripremila država za prihvat stradalog stanovništva. Razmjeri poplave bili su takvi da je vlada proglasila katastrofu za područje Vukovarsko srijemske župani-je koja je pogođena poplavom. Cijela Hrvatska bila je na nogama, svi su željeli pomoći, prikupljala se pomoć, Hrvatski Crveni križ proglasio je najviši stupanj mobilizacije za svoje članove i volon-tere koji su nesebično pomagali u pri-kupljanju pomoći i aktivno se uključili u saniranje štete na terenu. Kroz donacije u robi, odjeći i obući, hrani, materijal-nim sredstvima, novcu... prikupljena je velika pomoć koja je usmjerena prema Crvenom križu u Županji.

Na licu mjestaGradsko društvo Crvenog križa Rijeka je isto tako aktivno pomagalo, priku-pljalo pomoć u skladu s naputcima Hrvatskog Crvenog križa, ustrojilo pu-nktove za prikupljanje pomoći, dežur-stva volontera i članova Crvenog križa a sve sa ciljem da svaka pomoć koja pristigne što brže bude dostavljena onima kojima je to najpotrebnije – po-plavljenom području istočne Slavonije. Dobrovoljni darivatelji krvi Rijeke kao i članovi „Kluba 100 kapi“ aktivno su su-djelovali kao donatori ali i kao volonteri koji su pomagali u sortiranju i distribu-ciji prikupljene hrane, vode, higijenskih potrepština i druge pomoći, te svojim fizičkim radom pri ukrcavanju robe u kamione kojima je prevožena do Župa-

nje. Prigodom jednog takvog prijevoza humanitarne pomoći bili su u pratnji i članovi Odbora „Kluba 100 kapi“ koji su direktno na terenu vidjeli razmjere ka-tastrofe i po povratku u Rijeku odlučili pokrenuti akciju članova Kluba za po-moć.Posebno je sve članove Kluba pogo-dila teška sudbina djevojke iz Gunje, studentice fakulteta u Osijeku, čiji je otac bio hrvatski branitelj i darivatelj s više od 100 darivanja. On je nakon rata skrbio o obitelji i započeo život „sve is-početka“, a kad mu je poplava odnijela sve što je ponovno stvorio, više se nije znao nositi sa svim tim, te je nedugo nakon poplave počinio suicid. Namjera Kluba bila je prikupljati pomoć ali i svo-jim radom pomoći u obnovi njegove

Jači od katastrofe„Klub 100 kapi” pomogao žrtvama poplave

CRVENI KRIŽ RIJEKA

21

Jači od katastrofekuće, te su ostvareni kontakti sa Crve-nim križem Županja, darivateljima krvi iz Gunje i samom kćeri. Članovi Kluba su si dali truda i priku-pljali pomoć od riječkih tvrtki i poje-dinaca kojima su upućena pisma sa zamolbom i objašnjenjem u što bi se prikupljena sredstva utrošila. Dobar dio tvrtki i pojedinaca kojima smo se obra-tili odmah su pristali i uplatili namjen-ska sredstva na žiro račun Gradskog društva Crvenog križa Rijeka.

Spremnost na buduću suradnjuMeđu prvima se akciji odazvao Da-niel Kalmar, riječki stomatolog koji je uplatio novčana sredstva bez puno razmišljanja. Jedino pitanje koje je postavio je bilo hoće li iznos koji je on spreman uplatiti biti dovoljan za ono što „Klub 100 kapi“ planira kupiti. Iskazao je spremnost da se i ubuduće uključuje u akcije koje vodi Crveni križ, posebice one koje imaju humanitarni karakter. Udruženje obrtnika Rijeka i njihov predsjednik Zvonko Jurković su se pozivu odazvali uplatom novčanih sredstava iako su već donirali znatnu pomoć svojih članova, koju su osob-no i prevezli na poplavljeno područje. Nije trebalo puno objašnjavati da će nam njihova pomoć bez obzira na iznos značiti puno, jer ona je i poruka obrtnicima Rijeke da pomognu svojim prilozima koliko mogu. Gospodin Jur-ković je izrazio spremnost da Udruže-nje obrtnika Rijeka i nadalje pomaže aktivnost Gradskog društva Crvenog križa Rijeka. Poznavajući osobno gospođu Ines Tar-le i njezinu obitelj obratili smo se i njoj za pomoć jer se radi o osobi velikog srca i kršćanske dobrote i spremnosti da pomogne onome tko je u nevolji i kome je pomoć potrebna. Gospođa Ines i njezina obitelj su pomagali po-plavljenom stanovništvu Slavonije na razne načine, a između ostalog su pri-mili na smještaj tijekom ljeta djevojčicu iz Gunje koja je boravila na moru tje-dan dana, da zaboravi na strahote koje joj je priredila Sava svojim izlijevanjem

i uništenjem njezina djetinjstva. Obitelj Tarle je financirala kupovinu jedne peći za njima nepoznatu obitelj i spremni su u okviru svojih mogućnosti pomagati i dalje.

Suradnja sa SaipemomTvrtka Saipem koja djeluje u Rijeci duži niz godina i do sada se pojavljivala kao donator socijalnih, obrazovnih i drugih institucija kao i suradnik Crvenog križa Rijeka, posebno dobrovoljnih darivate-lja krvi tako da su se njihovi djelatnici zajedničkim darivanjem uključili u obi-lježavanje Svjetskog dana darivatelja krvi. Kada smo im se obratili za pomoć u akciji Kluba nije bilo dvojbe hoće li se odazvati, gospođa Tamara Stipa-nović je preuzela na sebe kompletnu aktivnost oko realizacije donacije i vrlo brzo stigao je poziv da preuzmemo 10 kompleta prijenosnih računala namije-njenih učenicima iz škola na području Crvenog križa Županja. Ta vrlo vrijedna donacija obradovala je one kojima je namijenjena a to su daroviti učenici.Član Kluba Josip Bedenik koji je krv dao 113 puta, kada je čuo što Klub sprema nije dvojio hoće li se uključiti u akciju, sam je financirao kupovinu jedne peći i organizirao prijevoz humanitarne po-moći do Županje kombijem. Kako ne može zbog zdravstvenih razloga više darivati krv Josip je spreman na druge načine pomagati aktivnosti „Kluba 100 kapi”. Vlasnik poduzeća „RUS” iz Rijeke također je na naš poziv bez zadrške izdvojio novac za stradalo područje, priključivši se na taj način svim onim

ljudima koji su nas podržali baš onda kad je to bilo najpotrebnije.

Put u ŽupanjuDana 20. prosinca 2014. godine de-legacija Kluba se kombijem uputila u Županju da preda donaciju koja se sastojala od 30 četvornih metara pod-nog laminata, šest novih peći na drva, jednog štednjaka na plin i struju, 10 kompleta prijenosnih računala i tonu humanitarne pomoći prikupljene u Crvenom križu Rijeka. Primljeni smo u Gradskom društvu Crvenog križa Županja i u razgovoru s ravnateljicom Marijom Dugalić dogovorena je budu-ća suradnja, ne samo doprema huma-nitarne pomoći, koja će na žalost još dugo biti potrebna, nego i aktivnosti u davalaštvu krvi, susretima darivatelja i slično.U Crvenom križu Rijeka organizirano je 23. prosinca druženje na koje su pozva-ni svi koji su pomogli u ovoj akciji, gdje je još jednom iskazana želja za budu-ćom suradnjom u humanitarnim aktiv-nostima Crvenog križa.Na kraju, zahvaljujemo se svima koji su pomagali da ova naša skromna akcija

„Kluba 100 kapi” uspije, koji su dali svoj novčani prilog na godišnjoj skupštini Kluba i skupštini darivatelja krvi Auto-troleja, kao i svim našim članovima koji su pomagali pri ukrcaju pomoći i pri-kupljanju iste na našim punktovima i skladištima. Svima jedno veliko HVALA.

22

Apsolutni rekorder po broju dariva-nih doza krvi u Rijeci je Cvetko Špra-lja, koji je krv darivao čak 196 puta, a bio je jedan od onih koji je nerijetko krv darivao i na staničnom separatoru, koji pruža mogućnost darivatelju da krv umjesto tri, daruje šest do sedam puta godišnje.

Prvo darivanje u trajnom sjećanjuPrvo darivanje krvi vjerojatno svim darivateljima ostaje u trajnom sjeća-nju. Tako ni meni ne blijedi događaj iz 1967. godine, kada je nas desetak srednjoškolaca, na prijedlog pred-sjednice razreda odlučilo darivati krv u starom lokalitetu bolnice na Sušaku. Iskoristili smo informaciju o potreba-ma za krvlju i »markirali« iz škole, jer je taj dan bio najavljen kontrolni rad iz matematike. Profesor nam kasnije nije zamjerio, nego čak i podržao nas, pa su nam i on i matematika nakon toga postali simpatičniji. Ustvari, tek nakon desetak darivanja postali smo svjesni stvarnih motiva i društvene vrijednosti tog našeg postupka, kaže Špralja, koji je posljednje darivanje krvi ostvario u proljeće prošle godine te nastavio širiti svoju humanost u sklopu drugih humanitarnih akcija Crvenog križa.

Riječka rekorderkaRiječka rekorderka među ženama je Sonja Rovčić, koja je do 2010. godine, kada je zbog zdravstvenih proble-ma morala prestati s darivanjem, krv

darivala 111 puta. Prvi puta krv sam darivala s osamnaest godina, kao sred-njoškolka i tako sam nastavila sve dok se, prije četiri godine, nisam razboljela. Imala sam želju darivati krv 130 puta, ali, nažalost, nisam uspjela. U vrijeme dok sam radila u Tvornici konopa bio je dobro organiziran aktiv dobrovolj-nih darivatelja krvi, koji je okupljao veliki broj darivatelja krvi. Često me pi-taju zašto sam darivala krv toliko puta, a ja odgovaram kako ljudima treba pomoći, kaže ova samozatajna dariva-teljica krvi.

Samo čovjek čovjeku može pomoćiDinko Kudrić predsjednik je „Kluba 100 kapi“, a on sam krv je darivao 109 puta, prvi puta također kao srednjoškolac.

Umjetne krvi još uvijek nema, i svje-sni smo da je darivana krv jedina koja može zamijeniti krv i pomoći u ozdrav-ljenju, pa i spašavanju ljudskog života. Dakle, u ovom slučaju samo čovjek čovjeku može pomoći. Ako svatko od nas „navuče” barem jednu osobu na darivanje, ispunio je svoju humanu misiju. Osobno sam tijekom godina sa sobom doveo barem tridesetak novih darivatelja krvi i to me čini sretnim. Mi-slim da nisu toliko važne brojke, ono u stilu „100 ili 110 darivanja”, bolje bi bilo da nas je 100 tisuća pa da smo svatko od nas darivali krv jedanput. Mi darivatelji krvi ništa ne tražimo, mislim, nagrade i priznanja su nam dragi, ali, nama je najveća nagrada da naša krv daje priliku drugom čovjeku da nasta-

Najveća je nagrada spasiti nekome životDarivatelji - rekorderi govore o svojim iskustvima

CRVENI KRIŽ RIJEKA

23

vi svoj život. Ako sam ja osobno spasio barem jedan život, onda sam jako sre-tan čovjek. Onaj tko prvi puta daruje krv postane „inficiran” i kao takav osta-ne „zaražen” darivanjem do kraja svog života, ističe Kudrić.

Od srca i s ljubavljuRiječanka Gorana Bratuša članica je

„Kluba 100 kapi“ od 2006. godine, do sada je krv darivala 97 puta, a i ona je kao njezini prethodnici prvi put to uči-nila kao srednjoškolka.Kad me pitaju zašto darujem krv, ka-žem kako sam osoba koja se više vese-li darivanju, nego dobivanju. Darujem krv od srca i s ljubavlju i razmišljam tko god da dobije tu krv, dobio ju je čo-vjek. Velika je sreća dovesti sa sobom

na darivanje mlade ljude, pa se i ja tako veselim jer su i moja djeca dari-vatelji krvi, kao i njihovi prijatelji. Nema razloga, osim, naravno, zdravstvenih problema, da netko ne daruje krv i mi-slim da bi u tom smislu trebalo pojača-ti edukaciju u školama, na fakultetima, ali i u obiteljima, kaže Bratuša.

Suze na posljednjem darivanjuJosip Jardas sa svojih 157 darivanja krvi također spada u red rekordera, koji pu-nih 47 godina daruje krv. Prvi je puta krv darivao kao srednjoškolac, a kao tadašnji razlog ističe „da se izvučem iz škole”.Ubrzo sam shvatio da je to najveći hu-mani čin, najveći dar koji čovjek može dati čovjeku, to je čin u kojem darujete

sebe za drugoga i pri tome osjećate zadovoljstvo da ste nekome nepo-znatom pomogli, možda čak i spasili život. Kada sam napunio 65 godina života posljednji sam puta darivao krv, na Zavodu za transfuzijsku medicinu KBC-a Rijeka, i to je za mene bio naj-tužniji dan u životu. Toga sam se dana rasplakao. Mi darivatelji krvi ne trčimo za brojkama, ja osobno cijenim onoga tko je darivao krv jedanput isto kao i onoga tko je to učinio 50 ili 100 puta. Smatram da je rekorder onaj tko je krv dao već deset puta, ističe Jardas, poru-čujući posebice mladima da daruju krv i uključe se u veliku obitelj humanista.

24

Vučete li ženu za kosu?? Gađate li muža kamenom jer ništa ne radi?? Ako to ne radite a imali ste želju saznati kako se nekad živjelo na ovim našim prostorima, onda je vaš najbolji mo-guć izbor bio da se pridružite „Klubu 100 kapi“, i posjetite Krapinu, prelijepi zagorski grad udaljen svega 50-tak ki-lometara od Zagreba.Po dolasku u Krapinu, domaćini su nas odveli u nedavno otvoreni Muzej kra-pinskih neandertalaca. Uz profesional-nog vodiča, čovjek na jednom mjestu može saznati puno o sebi, ali isto tako i svojim precima koji su na prostoru današnjeg muzeja živjeli prije 125.000 godina. Zamisliš se malo u sebi kad sve to čuješ, ali i vidiš prikaze nekadaš-njeg načina života.Gradska galerija sa svojim eksponati-ma oduševila je mnoge naše članove Kluba, a pisanice koje su bile izlože-ne su nam pokazale marljivost izrade, strpljenje i vrhunsko znanje njihovih autora.Ručak je organiziran u restoranu Krapi-na, a to je ujedno bila i prilika da se do-maćinima odužimo prigodnim poklo-nima koje smo za njih ponijeli iz Rijeke.

Nakon ručka i malo ugodnog čavrlja-nja, popodne je iskorišteno za upozna-vanje s Gradskim društvom Crvenog križa Krapina te njihovim resursima. S naše strane iskorištena je prilika da iskreno i od srca pohvalimo rad njiho-vih volontera, koji je vidljiv i prisutan u svakom dijelu onoga čega su se do-takli, a to je itekako primjetno kad je ostvarenje programa primaran cilj, a zadatak pomoć potrebitima.Naš domaćin predvidio je da obiđemo i sam grad Krapinu, pa smo tako iz prve ruke saznali da je ovdje rođen Ljudevit Gaj, otac hrvatskog narodnog prepo-

roda, a krapinskim su ulicama koračali i August Šenoa, Marija Jurić Zagorka, Janko Leskovar te Ivo Andrić. Zagrljaj prošlosti je jak i sveprisutan, a Krapina danas nudi ponešto za svakoga.Tu su kulturne manifestacije kroz cije-lu godinu – Fašnik, Glumački festival, Dani Dubravka Ivančana, Dani festi-valske dvorane, Ljeto u Krapini, Dan grada uz tradicionalne manifestacije Zagorski glazbeni festival „Krijesnica“ (od 1996. godine) i nezaobilazni Tje-dan kajkavske kulture s Festivalom kajkavskih popevki koji se održava već punih 46 godina. Ako se odlučite doći u Krapinu, Krapinčani će vas dočekati s poznatom popevkom: „Dobro mi do-šel prijatel“.Svatko u svojim mislima, puni dojmo-va, u večernjim satima krenuli smo put Rijeke. Našim domaćinima iskrena hvala za sve što su učinili da nam ovaj dan bude poseban, a nama ostaje ob-veza da pokušamo uzvratiti domaćin-stvo kad se za to prvi put stvore uvjeti. Do tada, svima jedan veliki pozdrav iz riječkog „Kluba 100 kapi“.

„Dobro mi došel prijatel”„Klub 100 kapi” organizirao izlet u Krapinu

CRVENI KRIŽ RIJEKA

25

„Klub 25“ - od 2007. u Rijeci pro-miče davalaštvo krvi i zdrav život među mladimaRiječki „Klub 25“ nastao je među prvi-ma u regiji iz smjernica Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Koncept je to mladih ljudi koji promiču vrijednosti spaša-vanja života putem dobrovoljnog darivanja krvi te dijele svoje znanje sa zajednicom u kojoj žive. Nekoliko go-dina nakon osnutka „Kluba 25” u Rijeci od strane Gradskog društva Crvenog križa Rijeka i prvog predsjednika Dari-ja Zorića, Zorić je pomogao pri osni-vanju istog u Ljubljani, prvog takvog kluba u Sloveniji.

I TI možeš puno učiniti - Individu-alna društvena odgovornostDario Zorić je poručio mladima: „Svat-ko tko želi može biti taj koji može uni-jeti pozitivne promjene u okolini u ko-joj živi, bila to škola, igralište, fakultet ili kava sa prijateljima, važnost socijal-no društvene odgovornosti je velika, a njezino provođenje je na vama. Iako smo među prvima u regiji osnovali

ovaj klub, želja nam je da se i drugi gradovi ugledaju na nas... Drago mi je da je za petog predsjednika „Kluba 25“ izabran Davor Pejić koji će zasigur-no svojim entuzijazmom i karizmom učiniti da ovaj Klub nastavi smjerom koji smo zacrtali a zna da uvijek može računati i na moju pomoć.“

„Klub 25“ danasTrenutni predsjednik Kluba je Davor Pejić koji je objasnio svoju motivaci-ju za poziciju predsjednika: “Znam da svojim radom pomažem spasiti ljud-ske živote i to je ono što me motivira da ulažem svoju energiju i napor u rad

„Kluba 25“ i Crvenog križa”. Dobrovolj-ni davatelji krvi su izuzetno potrebni jer još uvijek ne proizvodimo umjet-nu krv. Trenutni predsjednik progovo-rio je i o ciljevima Kluba: „Želim postići dvije stvari. Cilj mi je da potaknemo čim veći broj mladih da daruju krv ili se uključe u rad Kluba, dok u isto vrijeme želim da članovi maksimalno razviju svoje vještine koje će im služit i u privatnom i u poslovnom životu” te dodao „Klub 25 nije samo rad. Naši

tjedni sastanci su puni smijeha i za-bavnih sadržaja, a nakon poslovnog dijela ostajemo na druženju. Više nas ne povezuje samo članstvo u Klubu već i osobno prijateljstvo”.

Naredni mjeseci u „Klubu 25“ - plan projekataU nadolazećim mjesecima u planu je nekoliko projekata kroz koje će se članovi Kluba naučiti organizacijskim vještinama, vođenju projekta (proje-ct management), radu u timu, boljoj organizaciji vremena (time manage-ment), komunikacijskim i pregova-račkim vještinama te kreativnom raz-mišljanju.Pripremaju se i humanitarni doga-đaji poput posjeta dječjoj bolnici, te obilježavanje važnih datuma. Člano-vi „Kluba 25“ kontinuirano provode educiranje mladih o dobrovoljnom darivanju krvi i pomažu u organizaciji darivanja na fakultetima i u srednjim školama. U dugoročnom planu su su-radnje i zajednički projekti s drugim

„Klubovima 25“ iz Hrvatske i regije. Davor Pejić poručio je: „Imamo velike želje i ambicije, ali nas nema dovolj-no. Ako se želiš priključiti u rad Kluba i pomoći nam, javi se na na Facebook grupu - Klub mladih darivatelja krvi „KLUB 25” Rijeka”.

Prvi i sadašnji predsjednik „Kluba 25” Dario Zorić i Davor Pejić

Potrebne su nam pozitivne promjene

26

U Tjednu Crvenog križa prvi su put, putem zajedničke akcije, na darivanje krvi pozvani učenici završnih razreda svih riječkih srednjih škola generacije 2013./2014. školske godine.Akciji održanoj 5. svibnja u Centru za darivanje krvi u Domu Crvenog križa Rijeka pristupili su učenici Prve su-šačke hrvatske gimnazije, Medicinske škole, Srednje talijanske škole, Salezi-janske klasične gimnazije, Gimnazije Andrije Mohorovičića, Srednje škole za elektrotehniku i računalstvo, Priro-doslovne i grafičke škole te Prve riječ-ke hrvatske gimnazija. Od 31 učenika koliko ih se odazvalo pozivu krv je dalo njih 20, najvećim dijelom prvi put.Posebno veseli to što su ovom prili-kom krv darivali i učenici nekih škola koje do sada nisu organizirano dari-vale krv, kao i želja da darivanje krvi maturanata postane tradicionalni dio programa Tjedna Crvenog križa.

I maturanti odlučili darivati krv Posebna akcija u Tjednu Crvenog križa

CRVENI KRIŽ RIJEKA

27

Udruga ELSA (European Law Student Association) Rijeka s Josipom Horvat kao predstavnicom organizirala je u suradnji s Odsjekom darivatelja krvi

Gradskog društva Crvenog križa Rije-ka 21. studenoga 2014. godine akciju darivanja krvi na Pravnom fakultetu. Ovu tradiciju zajedno njeguju već niz godina.ELSA je udruga koja kroz razne pro-grame, sastanke i druženja pokušava olakšati novim studentima dodir s pot-puno novom okolinom. Ne samo da se organiziraju razna druženja, nego i mnogo drugih korisnih programa, kao što je konferencija o zaštiti žena žrtava nasilja, razmjena studenata, pravna kli-nika, study visit i mnoge druge.Ove godine je bilo 29 darivanja i 18 ne-uspješnih pokušaja darivanja krvi. Kao i do sad, bilo je novih darivatelja, što se smatra velikim uspjehom.Novi darivatelji su na upite što ih najvi-še motivira na darivanje, najčešće od-govarali da je to humanost i osjećaj

dobročiniteljstva, ali i besplatne karte za brucošijadu, oslobođenje od nasta-ve i slično. Na upit čega ih je najviše strah, odgovor je uvijek isti – igle. No, uz koju riječ podrške i stisak ruke su-sretljivog osoblja i to se lako prebrodi.Većina darivatelja došla je na inicijati-vu roditelja ili prijatelja koji su darivate-lji, što pokazuje pozitivan utjecaj nese-bičnosti i dobar put svim dosadašnjim darivateljima, bez kojih odaziv sigurno ne bi bio u porastu. No, svi tvrde jedno

– prvi put je najgore.Jedni su otišli kući zadovoljni time što su prebrodili svoj prvi put, a oni što nisu uspjeli darivati, i to najčešće zbog manjka željeza, tješili su se nečim slat-kim i počeli razmišljati kako će popra-viti svoju prehranu da se mogu što pri-je ponovno odazvati na humanitarni poziv Crvenog križa.

Akcije na našim fakultetima

Pozitivan utjecaj nesebičnosti

U 2015. godini pored navedenih fakulteta predviđene su i akcije na Ekonomskom i Građevinskom fakultetu, te povećanje broja akcija pojedinih fakulteta – tri akcije Tehničkog fakulteta odnosno dvije Pravnog fakulteta i Veleučilišta.

Datum održavanja: Pristupilo darivanju: Dalo krv:

Novi darivatelji:

Medicinski fakultet 22.04. 31 24 4

18.11. 43 36 7

12.12. 41 29 2

Filozofski fakultet 12.05. 42 31 17

Veleučilište 15.05. 71 51 31

Tehnički fakultet 19.05. 60 50 14

16.10. 64 46 11

Pravni fakultet 21.11. 47 29 6

Pomorski fakultet 04.12. 47 41 7

Dugogodišnja tradicija darivanja na Pravnom fakultetu

28

Centar pravi izbor za prvo darivanje

Krajem 2013. godine, povodom Dana darivatelja krvi, s velikim smo pono-som u Domu Crvenog križa na Peći-nama otvorili Centar za darivanje krvi. Nakon prve dvije akcije održane do prosinca 2013., u 2014. godini Centar je bio mjesto održavanja 12 akcija, u kojima je darivanju pristupilo 447 darivatelja a uspješno dalo krv njih 335. Kako je većim dijelom riječ o ak-cijama srednjoškolaca, ne čudi da je broj onih koji unatoč dobroj volji nisu uspjeli dati krv ipak veći od uobičaje-nog, no jednako tako veseli podatak

da čak 40% darivatelja čine oni koji su krv dali prvi put.Centar se pokazao pravim izborom upravo za takve akcije – okupljanje i čekanje na prvo darivanje puno je ljepše u društvu prijatelja iz razreda, u ugodnom ambijentu Kluba darivate-lja, no u hodniku Zavoda za transfuzij-sku medicinu. Da uvijek sve protekne u najboljem redu uz djelatnice Odsje-ka darivatelja krvi brinu se i volonteri Kluba darivatelja koji su domaćini na ovim akcijama.Pored skupina mladih, Centar bi u

budućnosti trebao biti mjesto održa-vanja akcija i pojedinih aktiva, kao što je npr. Vodovod i kanalizacija, te akcija namijenjenih darivateljima s područ-ja Sušaka. Kako bi omogućili čim bolji odaziv darivatelja, kalendarom akcija za 2015. godinu predviđeno je da se takve akcije održavaju u poslijepod-nevnim satima.Sve akcije u Centru za darivanje krvi najavljene su u medijima i na ogla-snoj ploči Doma Crvenog križa, a in-formacije o terminima mogu se dobi-ti i u Odsjeku darivatelja krvi.

Okupljanje i čekanje puno je ljepše u ugodnom ambijentu Kluba darivatelja

CRVENI KRIŽ RIJEKA

29

Medicinski fakultet

Pomorski fakultet

Tehnički fakultet

Prva riječka hrvatska gimnazija

Građevinska tehnička škola

Ekonomska škola Mije Mirkovića

Medicinska škola i Prva sušačka hrvatska gimnazija

Mladi: „I mi smo tu!“

30

Bakar

Zamet

Čavle

Škurinje

Kastav

Škurinjska Draga

Drenova

Policijska uprava

Srdoči

RIJEKA HUMANOSTI

CRVENI KRIŽ RIJEKA

31

Klana

Viškovo

TurnićJelenje

Kraljevica Podmurvice

PehlinCentar za darivanje krvi - akcija Sušak

NA NAŠIM TERENIMA

32

Poboljšati efikasnost i organiziranost

2015. će godina biti u znaku aktiva, odnosno preustroja mreže aktiva dobrovoljnih darivatelja krvi koji dje-luju pod kapom Gradskog društva Crvenog križa Rijeka. Aktivi bi trebali biti po definiciji temeljne organiza-cijske jedinice, što znači da bi svaki darivatelj krvi trebao pripadati jednoj od tih jedinica, jednoj od tih „obitelji” humanih ljudi, kako bi imao kome se obratiti u slučaju potrebe, od koga tražiti informacije, na koga se osloniti u ostvarivanju svojih prava. Naravno, postoji tu i Odsjek darivatelja krvi u Gradskom društvu Crvenom križa, koji je stalno na raspolaganju dari-vateljima, ali bilo bi lijepo da postoji i netko „bliži” kome se obratiti, koga upitati za svoja prava ili za akcije na terenu.

Nestali nekadašnji nositeljiU nama već dalekoj prošlosti, nositelji takvog vida organiziranosti bile su ve-like „radne organizacije”, velike tvorni-ce i sustavi, kojih danas na žalost više nema te pripadaju nekom drugom vremenu koje se nikada neće vratiti. Stoga smo osjetili potrebu krenuti u jedan vid pretvorbe mreže aktiva, ob-zirom i na to da samo manji dio dari-vatelja pripada nekom od preostalih aktiva iz starog sustava. Cilj nam je bio stvoriti jedan „puzzle” aktiva koji će pokriti cijeli teritoriji pod našom ingerencijom, a na tom području živi oko 190 tisuća stanovnika.Stvaranje aktiva po teritorijalnom ključu nikako ne znači gašenje posto-jećih aktiva u trvtkama i ustanovama,

već bi potonji bili nadgradnja, dok bi statistički gledano mjerodavni bili teritorijalni aktivi. To znači da bi nam

„mjesni” aktivi trebali biti organizacij-ski oslonac, ali i statistički releventni kada se budu radile analize.

Osnovati šest novih aktivaPrijedlog preustroja mreže aktiva dobio je zeleno svijetlo Savjeta DDK na posljednjoj sjednici u 2014. godi-ni. Predviđeno je 20 aktiva, od kojih mnogi već djeluju, tako da će u ta-kvim slučajevima trebati samo poja-čati aktivnost i uskladiti način djelo-vanja s drugim aktivima. Novi (i stari) aktivi reflektiraju u biti geografski po-ložaj, povijesnu povezanost teritorija i broj stanovnika. Od tih 20 jedinica, 14 već postoji, tako da bi u narednom razdoblju trebalo osnovati preostalih 6 kako bi cijeli sustav proradio.Želja nam je stoga utemeljiti aktiv na području Kantride (nešto više od 6 tisuća stanovnika), aktiv koji bi pokri-vao područje mjesnih odbora Kozala, Belveder te Brašćine-Pulac (11 tisuća stanovnika), aktiv koji bi pokrio cen-tar grada, odnosno mjesne odbore Brajda-Dolac, Luka i Školjić (nešto više od 7 tisuća stanovnika), te tri aktiva za cijelo područje Sušaka. Prvi od tih aktiva objedinjavao bi mjesne odbore Gornja Vežica, Draga, Sveti Kuzam, Pašac, Svilno i Orehovica (sko-ro 11 tisuća stanovnika), drugom bi pripadali mjesni odbori Podvežica i Pećine (oko 9 tisuća), dok bi trećem pripadali stanovnici mjesnih odbora Grad Trsat, Vojak, Krimeja, Bulevard i

Centar Sušak, na čijem području živi preko 12 tisuća stanovnika.

Uštimati novi “orkestar“ Naravno, trebati će uštimati ovaj novoosnovani „orkestar” tako da svi instrumenti odrade svoju partituru na harmoničan način. Na taj način počelo je na primjer „uštimavanje” ak-tiva Čavle i Jelenje, kako bi se termini održavanja akcija uskladili na način da i darivateljice mogu svaka četiri mjeseca dati krv, jednom u Čavlima, drugi put u Dražicama. Bilo bi korisno tako nešto učiniti i na južnom djelu našeg teritorija, uskladivši aktivnost Kostrene, Bakra i Kraljevice, koji zajed-no imaju preko 17 tisuća stanovnika, dok općine Čavle i Jelenje imaju sku-pa negdje oko 13 tisuća žitelja.Želja nam je novim ustrojem aktiva poboljšati razinu naše organiziranosti a i našu efikasnost. Moramo znati da teoretski krv može dati oko 60% svih muškaraca i oko 50% žena. Jasno je da takve brojke nećemo nikada dosti-ći, ali željeli bi biti bolji nego što je-smo. Naime, u Hrvatskoj se godišnje prikupi tek 38 doza krvi na tisuću sta-novnika, iako postoje uvjeti da dobro-voljno davalaštvo krvi bude razvijeno kao i u Zapadnoj Europi, gdje je pro-sjek 50 darivanja na 1000 stanovnika. U Hrvatskom registru darivatelja krvi evidentirano je oko 100 000 dariva-telja koji godišnje daju oko 160 000 doza krvi. Od ukupnog broja dariva-telja, 70% su muškarci, a 30% žene.Možemo li bolje? Naravno da možemo!

Usvojen novi ustroj aktiva na teritorijalnom načelu

CRVENI KRIŽ RIJEKA

33

„Imamo i mi poetsku dušu”

Već drugu godinu za redom, doček proljeća, osim u Lukovdolu, zabilježili su i pjesnici – darivatelji krvi u Domu Crvenog križa na Pećinama. Pod nazi-vom „Pozdrav proljeću 2014.“ Komisija za kulturu Savjeta dobrovoljnih dari-vatelja krvi Crvenog križa Rijeka upri-ličila je za sve darivatelje krvi i njihove prijatelje svečanost na kojoj su svoje umjetničke duše javnosti prezentirali pjesnici i pisci – darivatelji krvi.Darivatelje krvi je u ime Gradskog društva Crvenog križa Rijeka pozdra-vila Sonja Maksan Trbović, članica Odbora Gradskog društva, a u ime Savjeta darivatelja krvi predsjednik Ivo Vidotto.Tom prilikom svoje stihove govorili su Đurđa Gruičić, Davor Bakač, Stipo Kolak i Goran Krapić, a izborom svojih haiku pjesama predstavio se Borivoj Bukva. Da se čuje i domaća riječ pobri-nuli su se Roberto Žigulić i Ivan Ruda-

nović, a kratkom pričom predstavljen je Dražen Dukić.Pjesnikinja i prozaistica Đurđa Gruičić dovela je i svoje prijatelje, djecu predš-kolske i mlađe školske dobi. Svojom spontanošću i veseljem, mali čakavci su prepričali nekoliko šaljivih zgoda iz života, te osvojili srca svih prisutnih.Vrhunskom izvedbom višeglasnog pjevanja potrudili su se upotpuniti ugođaj vokalna skupina „Lira“, koja je osim izbora iz svog programa, ove večeri praizvela pjesmu „Kapi života“ darivatelja Davora Bakača, a koju je uglazbio Robert Funčić.Svojim glasovnim mogućnostima i prpošnom izvedbom osvojile su pri-sutne mlade članice ženske klape „Vi-

dulice“, kao i članovi muške klape „Flu-men“ koji svojim pjevanjem i ljubavlju prema klapskom izričaju mogu stati uz bok mnogim starijim klapama.Program su vodile članice Terenske jedinice „Dr. Ante Švalba“ Iva Ćavar i Matea Hrvatin.Humani i plemeniti ljudi, koji svojom krvlju spašavaju nepoznate živote, ove su večeri podijelili s nama još nešto što nose u sebi, svoju dušu, kroz riječi i stihove. A njihovi gosti „Lira“, „Vidulice“ i „Flumen“ su, za uzvrat, svim darivate-ljima poklonili svoje vrhunske izvedbe.S nadom da će uspomena na ovo dru-ženje ostati u srcu kao što će ostati u uhu i duši njihove pjesme i stihovi, po-željeli smo vidjeti se i do godine.

PJEVAJTE S NAMA

Komisija za kulturu Savjeta darivatelja krvi osniva klapu

– zbor darivatelja krvi i volontera Crvenog križa.

Pozivamo darivatelje koji se žele pridružiti da se jave u Odsjek darivatelja krvi ili

predsjednici Komisije, Loreni Marotti

(tel. 091/320-8780 ili e-mail marottilorena@gmail.com)

Drugu godinu za redom „Pozdrav proljeću” u Domu Crvenog križa

34

Darivatelji krvi s beskućnicima

Ekološka svijest iznad svega

U utorak 15. travnja na Korzu je održana promotivno-pro-dajna akcija drugog ovogodišnjeg broja časopisa o be-skućništvu „Ulične svjetiljke”. Na prijedlog Komisije za kul-turu Savjeta darivatelja krvi Rijeka, promotivno-prodajnoj akciji pridružili su se darivatelji krvi koji su s riječkim be-skućnicima, stalnim prodavačima, prolaznicima prodavali prve primjerke novoga broja.Nakon okupljanja ispred zgrade Radio Rijeke gdje su se upoznali s prodavačima, darivatelji krvi među kojima su bili predsjednik Savjeta Ivo Vidotto, predsjednik i članovi

„Kluba 100 kapi” Dinko Kudrić, Viktor Biljčević i Sonja Mak-san Trbović te Gordana Kvajo, Gordana Crnković i braća Dejan i Andrej Radonjić sljedećih su sat vremena na osun-čanom Korzu pomagali u prodaji časopisa i senzibilizira-nju građana za probleme beskućnika.

Riječki su se darivatelji krvi i ove godine uključili u akciju Zelena čistka kojom je obilježen Dan planete Zemlje. U suradnji s organizatorom, udrugom Žmergo, akcija je pro-vedena na četiri lokacije uz sudjelovanje 70-ak darivatelja krvi.Aktiv dobrovoljnih darivatelja krvi Srdoči jedini je koji u akciji sudjeluje od samog početka, dakle već treću go-dinu, te je i ovoga puta bio nositelj akcije na području svog mjesnog odbora. Darivateljima krvi pridružili su se i članovi kulturne udruge Mavrica i dio građana tako da je ukupno u čistki sudjelovalo 35 volontera, a nastavljena je suradnja i s Osnovnom školom Srdoči čiji se ravnatelj i ovoga puta odazvao pozivu Aktiva i sudjelovao u čišćenju. Uz ekološku akciju, darivatelji su podignuli i šator u kojem su volonteri građanima mjerili tlak te pripremili okrjepu.U Zelenoj čistki na svom terenu sudjelovali su i darivatelji aktiva Viškovo i Jelenje, koji su se pridružili mještanima u akcijama čišćenja organiziranim od stane svojih općina.Jedna je grupa darivatelja bila i među onima koji su čistili divlji deponij na lokaciji Orehovice, gdje je uz puno dobre volje izvučena i odvezena velika količina otpada.Sudjelovanje darivatelja i ove je godine bilo primijećeno i popraćeno u svim izvješćima o provedenoj akciji „Zelena čistka“ na našem području.

Prodaja časopisa „Ulične svjetiljke” Sudjelovanje u akciji „Zelena čistka“

CRVENI KRIŽ RIJEKA

35

Sudjelovanje u akciji „Zelena čistka“

Više od 500 darivatelja u Malom Lošinju

19. susret darivatelja krvi Primorsko-goranske županije odr-žan je 31. svibnja 2014. u Malom Lošinju, a među više od 500 sudionika bilo je i 286 darivatelja krvi iz Rijeke.Gradsko društvo Crvenog križa Mali Lošinj kao domaćin su-sreta potrudilo se pripremiti za svakog po nešto. Svečano otvaranje održano je na Trgu Republike Hrvatske, s nastu-pima učenika Srednje škole Ambroza Haračića koji su pred-stavljali Lošinj na Državnom natjecanju mladih Crvenog križa, te tamburaškog sastava „Štefanjska zvona“. Darivatelje su pozdravili predsjednik Gradskog društva Crvenog križa Mali Lošinj Šime Mužić, predsjednica Društva Crvenog križa PGŽ Iva Josipović, lošinjska dogradonačelnica Ana Kučić, te zamjenica primorsko-goranskog župana Marina Medarić.Dan je bio ispunjen sportskim natjecanjima u kojima su sudjelovali i brojni naši predstavnici, ostvarivši zapažene reuzultate. Svi kojima je bilo draže šetati Lošinjem imali su priliku, uz turističkog vodiča, upoznati sam grad te prošetati do Velog Lošinja ili se uputiti na vožnju brodom.Susret je završen uz glazbu, a povratak u Rijeku uslijedio je u kasnim večernjim satima.

19. Susret darivatelja krvi Primorsko-goranske županije

36

Ekipa Srdoča pokorila konkurenciju

U subotu 6. rujna 2014. godine na terenima Sportskog centra Ronjgi (NK Morčić) održan je drugi malonogo-metni turnir dobrovoljnih darivatelja krvi Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, u organizaciji Komisije za sport Savjeta DDK.Premda je bilo najavljeno sudjelovanje više ekipa, okupilo se pet momčadi riječkih aktiva i to „Autotrolej“, „Čavle“,

„Policijska uprava“, „Srdoči“ i „Vodovod i kanalizacija“. Pozivi za sudjelovanje upućeni su gostima iz međunarodne suradnje još u lipnju, no njihovo su-djelovanje nažalost nije ostvareno od-nosno nisu sudjelovale ekipe darivate-lja iz Ilirske Bistrice (Slovenija) kao niti iz Pradamana i Martignacca (Italija).Turnir su otvorili predsjednica Grad-skog društva Crvenog križa Rijeka Kim Anić i predsjednik Savjeta dobrovolj-

nih darivatelja krvi Ivo Vidotto.Natjecateljski dio odvijao se od 17 do 19,30 sati po sistemu „svatko sa sva-kim“. Darivatelji krvi su pokazali da im uz humanost i plemenitost u darivanju krvi ne nedostaje sportskog duha. Pre-ma konačnim rezultatima prvo mjesto zauzeo je Aktiv Srdoči, čiji su članovi Ernad Bradarić i Duško Gagić proglaše-

ni najboljim igračem odnosno najbo-ljim golmanom turnira. Drugo mjesto pripalo je Aktivu Vodovod i kanaliza-cija, a treće Aktivu Čavle čiji je igrač Sandi Maršanić ponio titulu najboljeg strijelca.Utakmice su sudili Damir Volf i Robi Kezele, suci Hrvatskog nogometnog saveza.Nakon sportskih aktivnosti nastavlje-no je zajedničko druženje uz večeru (fažol s kobasicom) pripremljenu u ku-hinji Doma Crvenog križa i piće. Dru-ženje su pomogli brojni sponzori: pe-kare „Sokol“, „Bakarski baškot“ i „Božur“, Zagrebačka pivovara, „Flumen pub“, ugostiteljski obrti „Romano“, „Acapu-lco“, „Grand“, „Pul Majde“, „Major“ i Re-storan „Zona“. Održavanje turnira po-mogao je i MNK „Morčić“ omogućivši besplatno korištenje terena Sportskog centra. Sudionici turnira dobrovoljnim prilogom za konzumaciju večere i pića prikupili su ukupno gotovo tisuću kuna namijenjenih aktivnostima Komi-sije za sport.

Malonogometni turnir na terenu Sportskog centra Ronjgi

CRVENI KRIŽ RIJEKA

37

Rijeka, to smo mi

U subotu, 23. kolovoza održana je dru-gu godinu za redom, u suradnji s HNK Rijeka i Klubom navijača Rijeka, akcija darivanja krvi u klupskim prostorijama. Na poziv upućen članovima Armade, navijačima Rijeke i ljubiteljima sporta općenito, ponovno je bio više nego dobar odaziv. Tako je akciji pristupilo čak 76 darivatelja, od kojih je krv dalo

njih 64. Prvi je put krv darivalo jeda-naest osoba, a organizatore posebno veseli činjenica da su se i ove godine pozivu odazvale cijele obitelji, kako bi zajednički, u prostorijama omiljenog kluba, dali krv te kako bi djeca uz ro-ditelje darivatelje doživjela Kantridu i HNK Rijeku i kroz ovu humanu aktiv-nost.

Akciju su podržali i Uprava te igrači Kluba, pa su darivateljima krvi svojim posjetom podršku pružili igrači Damir Zlomislić, Andrej Prskalo, Dario Čanad-žija i Obi Ajayi. Svi sudionike akcije HNK Rijeka nagradio je ulaznicama za prvu sljedeću domaću utakmicu, održanu u nedjelju 31. kolovoza protiv NK Zadar.

Druga akcija darivanja na stadionu Kantrida

38

Darivanje krvi i alkohol ne idu zajedno

Dobrovoljni davatelji krvi su nezamje-njive, društvu posebno važne oso-be kroz čiju se humanost i altruizam mogu pratiti društveni odnosi, briga pojedinca o zajednici u kojoj živi kao i odnos zajednice prema pojedincu.Davatelji krvi nisu samo osobe od kojih se uzima krv. Oni su direktno uključeni u liječenje bolesnika, stoga od njih očekujemo suradnju, iskrenost i odgovornost. S obzirom da sigurno transfuzijsko liječenje kao i životi bo-lesnika, ovise samo o jednom, a to je savjesno i odgovorno ponašanje ovih plemenitih ljudi, dužnost svih onih koji su uključeni u organiziranje davalaštva krvi i prikupljanje doza krvi je pristu-pati svakom davatelju krvi s velikom pažnjom i brigom.Specifičan trenutak brige o davatelji-ma uključuje i onaj nakon darivanja

krvi. Naime, nakon darivanja krvi, kao znak pažnje i zahvala davatelju na da-rovanoj krvi, služi se zahvalni obrok. Osim toga, za to vrijeme, davatelj je pod nadzorom osoblja još narednih pola sata što pridonosi sigurnosti da-vatelja jer se nuspojave na darivanje krvi, kod nekih davatelja, najčešće jav-ljaju u tom vremenu.

Spriječiti neželjene nuspojaveZahvalni obrok se sastoji od napitka i glavnog jela. Napitak poput soka, vode ili čaja važno je popiti radi nado-knade izgubljenog volumena. Osim toga, preporuča se suzdržavanje od alkohola i pušenja barem 2 sata nakon davanja krvi kako bi se spriječile neže-ljene nuspojave koje mogu nastupiti njihovim konzumiranjem.U bliskoj prošlosti postojala je kod or-ganizatora akcija darivanja krvi usta-ljena navika da se kao prilog obroku zahvalnosti za davatelje krvi nudi crno vino. Struka je oduvijek imala jasan stav da to nije medicinski opravdano i jasno je upozoravala na štetan utjecaj alkohola općenito, a posebno u ovom slučaju. Naime, konzumiranje alkohola nakon davanja krvi, kada postoji gubi-tak volumena krvi od 450 ml, zbog da-rovane doze krvi, dodatno pridonosi smanjenju krvnog tlaka zbog prošire-nja (vazodilatacije) krvnih žila izazva-nih alkoholom što može rezultirati teš-kim reakcijama poput gubitka svijesti praćenog grčevima (konvulzijama). Naravno da pri tome može doći i do

drugih ozljeda koje mogu nastati kao posljedica pada zbog gubitka svijesti ili npr. prometne nesreće pri čemu može stradati više osoba.Kako bi spriječili brojne štetne poslje-dice i rizike konzumacije alkohola na-kon darivanja krvi, s organizatorima akcija darivanja krvi, društavima Crve-nog križa, dogovoreno je da se uz za-hvalni obrok ne služi vino.

Razumna odluka protiv ustaljene navikeUnatoč činjenici da se ustaljene navike teško mijenjaju te negodovanju pa i najavama da će to dovesti do opada-nja broja davatelja koji pristupaju da-rivanju krvi, ova razumna odluka je u potpunosti sprovedena na svim teren-skim akcijama darivanja krvi na kojima krv prikuplja Klinički zavod za transfu-zijsku medicinu Rijeka. Naravno da se broj davatelja krvi nije smanjio što je i potvrdilo našu tvrdnju da to neće utje-cati na odluku o darivanju krvi.Vjerojatno je služenje alkohola uz za-hvalni obrok, nakon darivanja krvi, samo ostatak jedne loše navike koja podilazi sveprisutnoj kulturi konzumi-ranja alkohola što je medicinski potpu-no neprihvatljivo. Odluka o darivanju krvi sigurno se ne donosi iz tog razlo-ga, već je rezultat altruističnog odnosa prema bližnjima, odgovornog ponaša-nja prema članovima zajednice i sebi, a nadasve visokog stupnja humanosti ovih dobrih i posebnih ljudi.

Predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinuProf. prim.dr.sc. Sanja Balen, specijalist transfuziolog

Voditeljica Jedinice za prikupljanje krviSnježana Buneta Skorup, specijalist transfuziolog

Odluka o darivanju traži i odgovorno ponašanje

CRVENI KRIŽ RIJEKA

39

Ime koje znači poštovanje i zahvalnost

Prolazeći ulicama svog ili drugih gra-dova ne dižemo često pogled prema pločama s nazivima ulica i trgova, osim ako tražimo točno određenu lo-kaciju, i ne razmišljamo o tome zašto koračamo prostorom kojem je netko odlučio dati upravo ono ime koje nosi. Imenovanje ulica nije samo su-stav za lakše snalaženje u sve većim naseljima već i način na koji društvo prepoznaje doprinos pojedinca ili skupine i iskazuje poštovanje i zahval-nost prema njima.Vodeći se takvim razmišljanjem Grad-sko društvo Crvenog križa Rijeka već je predlagalo Gradu Rijeci imenovanje neke od gradskih ulica ili trgova ime-nom Crvenog križa, želeći tako pod-sjetiti na svoj dugogodišnji humani rad te „dobiti“ prostor koji bi mogao postati mjesto okupljanja i provođe-nja različitih aktivnosti Crvenog križa. Dosadašnji neupješni prijedlozi nisu nas obeshrabrili te je namjera Grad-skog društva Crvenog križa Rijeka novu službenu inicijativu pokrenuti povodom nadolazeće obljetnice, 135 godina djelovanja Crvenog križa u na-šem gradu, koju ćemo obilježiti 2016. godine. Na istoj je lokaciji predviđeno i postavljanje spomen obilježja dari-vateljima krvi.

Iskustva drugih gradova

Geneva, u kojoj se nalazi sjedište Me-đunarodnog odbora Crvenog križa te Međunarodne federacije Crvenog

križa i Crvenog polumjeseca, može se pohvaliti i Ulicom Crvenog križa.

- Na ulazu u Solferino istaknuto je kako je riječ o mjestu rođenja ideje o Crve-nom križu.

- Sjedište našeg nacionalnog društva nalazi se, kako je i primjereno, u za-grebačkoj Ulici Crvenog križa.

- Ulice sličnog naziva nalaze se i u su-sjednim zemljama, pa tako Ulicama Crvenog krsta možete prošetati u Po-žarevcu ili Kragujevcu.

- Makarska je jednu od ulica u blizini centra grada i sjedišta Gradskog druš-tva Crvenog križa nazvala Ulicom da-rivatelja krvi

- Ispred Opće bolnice Karlovac po-stavljen je povodom Dana darivatelja 2012. godine spomenik darivateljima krvi

- Kolodvorsku ulicu u Velikoj Gorici od svibnja 2014. krasi Drvored darivatelja krvi

- Ulice darivatelja krvi postoje i u dru-gim zemljama, primjer je i San Can-zian d’Isonzo u Italiji

Crveni križ želi ulicu ili trg u Rijeci

Karlovac

40

Jedna obitelj, sto dobrih razloga za humanost

„Hvala što ste nas ovdje okupili“ – rekao nam je Nenad Mance, dugogodišnji darivatelj nakon nekoliko neuspjelih pokušaja da obitelj Mance na okupu uslikamo za ovaj broj Vjesnika dariva-telja. Ne samo da smo uspjeli skupiti cijelu ekipu, već smo, na njihov pri-jedlog, „milenijsku fotografiju“ uboli u Kliničkom zavodu za transfuzijsku me-dicinu u riječkom KBC-u.Snježana, Nenad, Monica i Dario, od-nosno mama, tata, kći i sin, obiteljska fotografija nakon puno godina iako živimo u vremenima u kojima nekakav fotoaparat svi uvijek imamo kod sebe, ali i u vremenima kad vremena nema. Ne stignemo sebi priuštiti neku malo vredniju uspomenu a da to nije selfie.

Prvi put svi zajednoNaravno, nije fotografija u ovom slučaj najbitnija stvar. Prvi put su se Manceo-vi skupili da bi svi zajedno darovali krv. Možda je to nešto za našu malu Gui-nnessovu knjigu rekorda, ali ni rekordi nisu bitni. Svi se ponosimo našim ju-bilarcima, rekorderima, ali je puno važ-

nije da bude dovoljno mladih da pre-uzme njihovu ulogu te da budu uvijek spremni u trenucima kad je njihova krv potrebna. Nenad i Snježana su do ovog cilja lako stigli. „Nitko ih nije mo-rao nagovarati” – rekla nam je mama Snježana – jer su to Monica i Dario vrlo brzo sami odlučili. Ako roditelji sebi i ne pripisuju zasluge nepobitna činje-nica je da su bili pravi primjer.

Tema nije nikome nepoznataTata Nenad je počeo kao srednjoško-lac a danas je član aktiva darivatelja Elektroprimorje kao i supruga Snje-žana koja je upravo u tom okruženju i sama prihvatila da bude dio velike humane obitelji. „Puno je dobrih razlo-ga – dodaje Snježana – od humanosti do druženja, ali je prvi taj da se nakon darivanja dobro osjećam. Mislim da je to i meni korisno. Monica i Dario su sami odlučili nakon što su se raspitivali o tome kada mogu počati“.Monicu smo pitali postoji li među mla-dima osjetljivost za ovu tematiku pa smo dobili dobre vijesti: „Na fakultetu pričamo o tome i mislim da tema ni-kome nije nepoznata“. Mlađi brat Da-rio kaže u šali: „Nekako se nas nekoliko spontano dogovori kad prođu ta tri mjeseca, kad ogladnimo. Lijepo je uči-niti dobro dijelo i nakon dobre maren-de nastaviti druženje“.

„Milenijska fotografija” u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu

CRVENI KRIŽ RIJEKA

41

Bogata aktivnost povodom Danadarivatelja krvi

Uoči Dana darivatelja krvi delegacija u kojoj su bili potpredsjednik Mile Jelača i članice Savjeta darivatelja krvi Marika Ahel i Marica Bobanović položila je cvi-jeće i zapalila svijeće na zajedničkom spomen obilježju na groblju Kozala, u znak sjećanja na sve preminule dariva-telje krvi.

Prijem u ŽupanijiU Primorsko-goranskoj županiji odr-žan je 24. listopada tradicionalni pri-jem povodom Dana darivatelja krvi u organizaciji Društva Crvenog križa Primorsko-goranske županije. Na pri-jem su pozvani i darivatelji Gradskog društva Crvenog križa Rijeka: dariva-teljice za 55 darivanja (Karmela Tomić, Lidija Iskra i Damira Žeželić), darivate-lji za 125 darivanja (Damir Božić, Ivan

Klarić, Milivoj Kukuljan, Predrag Pađen, Milivoj Pavlaković i Slobodan Žabaljac) te darivatelj za 150 darivanja (Mirsad Selimović). Prijemu su prisustvovali svi osim darivateljice Lidije Iskra, a u pratnji su bile predsjednica Gradskog društva Crvenog križa Rijeka Kim Anić i potpredsjednica Savjeta darivatelja krvi Lorena Marotti.Darivatelje je primila zamjenica župa-na Marina Medarić sa suradnicima, te im uz čestitke povodom Dana dariva-telja uručila zahvalnice i ručne satove s posvetom, zahvalivši pritom za vi-šegodišnji humani čin kojim daju dio sebe za pomoć drugima. Ističući veli-činu i značaj tog čina, izrazila je nadu da će se i mladi sve više uključivati u akcije darivanja krvi.

Ivo Josipović: „Posebna kategori-ja dobrotvora“Istoga dana, 24. listopada, u Nacional-noj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je svečana dodjela odličja

„Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske“. Odličja za 171 darivatelja iz cijele Hrvatske uručio je predsjednik Republike Hrvatske prof.dr.sc. Ivo Josi-pović. „Posebna ste kategorija dobro-tvora jer, ne znajući kome, dio sebe dajete drugima”, poručio im je pred-sjednik Josipović. Čast mu je, kazao je, odlikovati ih zbog njihove kulture ljubavi, požrtvovanja i plemenitosti.

„U svijetu 5,8 milijardi ljudi mole druge da im daju krv ili pak za nju plaćaju”, naglasio je predsjednik Hrvatskog Cr-venog križa Josip Jelić podsjećajući kako u Hrvatskoj nije tako jer anoni-mni darivatelji svoju krv daju besplat-no i solidarno onima koji je trebaju.

„Danas niste anonimni već zvijezde kojima se divimo”, poručio im je Je-lić. Podsjećajući kako Hrvatski Crveni križ već 61 godinu organiziranjem dobrovoljnog davanja krvi doprinosi

Od sjećanja na sve preminule darivatelje do raznih prijema...

42

očuvanju zdravlja, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Mar-kt je zahvalio onima koji, kako je rekao, njeguju hrvatsko nacionalno blago.Na svečanosti su odličja primili jedna darivateljica (Draginja Begović) i 11 darivatelja Gradskog društva Crvenog križa Rijeka (Zvonko Atlija, Bruno Cal-derara, Zvonimir Iskra, Gani Kinoli, Dra-gan Klarica, Žarko Komadina, Damir Nasić, Željko Perinić, Ivan Pleše, Davor Velnić i Milenko Vukušić) dok su još tri odličja preuzeta kako bi bila naknad-no uručena odsutnim darivateljima (Ratko Aleksić, Aleksandar Hajrić i Ja-noš Novak). U pratnji darivatelja bili su

predsjednik Savjeta darivatelja krvi Ivo Vidotto, predsjednik „Kluba 100 kapi“ Dinko Kudrić, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Rijeka Marija Vi-čić i v.d. voditeljica Odsjeka darivatelja krvi Branka Maračić.

Izložba fotografija u Narodnoj čitaoniciU Narodnoj čitaonici na Korzu od 24. listopada do 3. studenog bila je, u or-ganizaciji Komisije za kulturu Savjeta darivatelja krvi, postavljena izložba fotografija darivatelja krvi na kojoj su izloženi radovi devet darivatelja (De-jan Ban, Siniša Brnad, Anita Hromin, To-

lja Hromin, Dionis Jurić, Gordana Kvajo, Dean Silić, Ivo Vidotto i Lucio Vidotto).U pozdravnoj riječi na otvaranju izlož-be prisutnima su se obratili potpred-sjednik Gradskog društva Crvenog križa Rijeka Mladen Hlača, predsjed-nik Savjeta darivatelja krvi Ivo Vidotto, predsjednica Komisije za kulturu Sa-vjeta darivatelja krvi Lorena Marotti i predstavnica Gradske knjižnice Rijeka Andrea Silić Švonja.Uz autore i darivatelje krvi otvorenju su prisustvovali gosti iz Crvenog križa Županja i Sombor.Na sam Dan darivatelja krvi Novi list i La voce del popolo objavili su prigod-

CRVENI KRIŽ RIJEKA

43

nu čestitku. Istoga dana čestitka je u više navrata objavljena i u programu Radio Rijeke.

Tradicionalni prijem kod gradona-čelnikaU utorak 28. listopada održan je u Gradu Rijeci tradicionalni prijem po-vodom Dana darivatelja krvi na koji su pozvane darivateljice s područja

grada koje su krv dale 35 puta (Marina Džido, Slobodanka Maćešić – Cek, Šte-fica Malnar, Stela Pezić – Mišović) i 55 puta (Karmela Tomić, Damira Žeželić) te darivatelji koji su krv dali 100 puta (Ivan Božić, Stanislav Dolenec, Predrag Horner, Neven Mlinarić, Miroslav Priz-mić, Goran Pavlek, Davor Škedel, Milan Trbović, Boris Zednik), 125 puta (Ivan Klarić, Milivoj Pavlaković, Slobodan

Žabaljac) i 150 puta (Mirsad Selimović).Prijemu je prisustvovalo 12 darivatelji-ca i darivatelja kojima je gradonačelnik Vojko Obersnel uz čestitku i zahvalu na darovanoj krvi uručio prigodne darove

- knjige „Kako čitati grad“ za 35 i 100 da-rivanja, srebrnjake sv. Vida za 55 i 125 darivanja te medalju Grada Rijeke za 150 darivanja.

44

U povodu Dana dobrovoljnih dari-vatelja krvi, 25. listopada, u Hotelu Excelsior u Lovranu Gradsko druš-tvo Crvenog križa Rijeka je organizi-ralo svečanu podjelu zahvalnica vi-šestrukim darivateljima krvi, kojoj su, uz brojne darivatelje, kao i članove i volontere riječkog Crvenog križa, nazočili i članovi društava Crvenog križa Županje, Sombora, Opatije i Ljubljane te darivatelji krvi iz neko-liko talijanskih gradova. Prigodnim riječima darivateljima se obratila predsjednica riječkog Crvenog križa Kim Anić, koja im je čestitala njihov dan i poželjela da u ovim teškim vremenima ostanu humani i pleme-niti, prevladavajući sve nedaće.

- Crveni križ će se truditi rješavati vaše probleme kroz mjerodavne

institucije, čime ćemo, nadamo se, činiti vaš život ugodnijim, kao što vi već godinama darujući krv čini-te naše živote sigurnijima, kazala je Anić.

Dužno priznanje onima koji sva-kodnevno spašavaju životeČestitke i zahvale darivateljima je uputio i predsjednik Savjeta do-brovoljnih darivatelja krvi Crvenog križa i predsjednik Nacionalnog odbora za dobrovoljno davanje krvi Hrvatske Ivo Vidotto, koji je kazao kako je Dan darivatelja krvi dan kada „se želimo zahvaliti na huma-nosti i plemenitosti, ali i podsjetiti javnost koliko je darivanje krvi važ-no u spašavanju ljudskih života i koliko je bitno trajno organiziranje darivanja krvi te poticanje aktualnih i potencijalnih darivatelja na redo-vito, dobrovoljno i neplaćeno dari-vanje krvi”.

- Današnji je dan i prilika da se za-hvalimo svim višestrukim darivate-ljima krvi koji su u proteklom jedno-godišnjem razdoblju dostigli neku jubilarnu brojku darivanja. Nije darivateljima cilj lov na rekorde, a niti lov na priznanja, ali je dužnost društva odati dužno priznanje oni-ma koji svojom humanošću i ple-menitošću svakodnevno spašavaju ljudske živote. Naš je cilj zaštititi tu ulogu darivatelja, zaštititi njihovo dostojanstvo. Naravno da u takvom

kontekstu darivateljima nije nimalo drago slušati i čitati vijesti koje nam stižu iz Imunološkog zavoda i koje nam prenose da je upitno koliko će od 40 tona plazme, koliko je pohra-njeno u komorama Zavoda, ostati upotrebljivo nakon što se konačno riješi stanje sa Zavodom. Riječki da-rivatelji žele i s ove svečanosti posla-ti poruku svim odgovornim ljudima u državi da im je itekako stalo do toga da krv, koju oni tako nesebič-no daruju, bude iskorištena za lije-čenje bolesnika, a ne da se postavlja pitanje na koji način uništititi tone plazme kojoj je istekao rok, kazao je Vidotto.

Darivateljima nije cilj lov na rekorde

Svečana podjela zahvalnica višestrukim darivateljima krvi u Hotelu Excelsior

CRVENI KRIŽ RIJEKA

45

Riječanka Marina Džido dobila je priznanje za 35 darivanja, a krv je prvi puta darivala prije devetnaest godina. Kako kaže, nastavit će to činiti sve dok zakonski bude mogla.

- Mislim da je to jedan jako human čin koji pomaže ozdravljenu ljudi, pa čak i spašava ljudske živote. To je nešto što me čini sretnom, što is-punjava moj život, jer znam da sam

nekome pomogla.Milivoj Kukuljan, dopredsjednik je-lenjskog Aktiva DDK, krv je darivao čak 125 puta.

- Kada me pitaju zašto darujem krv, odgovaram kako time drugima ra-dim dobro, a ujedno obnavljam svo-ju krv i moje je zdravlje bolje, kako fizičko, tako i psihičko. U mojoj obi-telji i sinovi su darivatelji krvi, što je

dobro, jer nama starijim darivatelji-ma cilj je privući mlade. Na području Jelenja imamo puno darivatelja krvi, akcije darivanja krvi su uvijek dobro posjećene, a posebno veseli činjeni-ca da imamo jako puno mladih dari-vatelja krvi, i ženskih i muških.

46

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA RIJEKA

PRIZNANJA DOBROVOLJNIM DARIVATELJIMA KRVI ZA 2014. GODINU

Darivatelj krvi za priznanja za 150 puta darovanu krv – (1)• Mirsad Selimović

Darivatelji krvi za priznanja za 125 puta darovanu krv – (6)• Damir Božić• Ivan Klarić• Milivoj Kukuljan• Predrag Pađen• Milivoj Pavlaković• Slobodan Žabaljac

Darivatelji krvi za priznanja za 100 puta darovanu krv – (17)• Milan Bačić• Velibor Batinić• Ivan Božić• Stanislav Dolenec• Predrag Horner• Boris Hrvatin• Drago Marušić• Mijo Mataić• Neven Mlinarić• Mladen Pavić• Goran Pavlek• Miroslav Prizmić• Boris Rožić• Siniša Saftić• Davor Škedel• Milan Trbović• Boris Zednik

Darivateljice krvi za priznanja za 55 puta darovanu krv – (3)• Karmela Tomić• Lidija Iskra• Damira Žeželić

Darivatelji krvi za priznanja za 75 puta darovanu krv – (29)• Ivica Babić• Josip Bistričić• Edo Bradičić• Josip Brozović• Davor Budiselić• Nediljko Burazin• Senahid Čakišić• Milan Dakić• Ranko Debeljak• Marinko Dujić• Osvin Godec• Dane Ivanišević

• Željko Jelinić• Damir Jurčić• Ivan Keser• Robert Klarić• Dražen Kovač• Srđan Krasojević• Arsen Kukuljan• Josip Ladišić• Željko Mikić• Alen Orešković• Siniša Palada• Željko Popović• Vladimir Predrag• Josip Savarin• Igor Stipić• Petar Sviličić• Željko Vidović

Darivateljice krvi za priznanja za 35 puta darovanu krv – (5)• Marina Džido• Zdravka Grgurić• Slobodanka Maćešić – Cek• Štefica Malnar• Stela Pezić – Mišović

Darivatelji krvi za priznanja za 50 puta darovanu krv – (78)• Dubravko Abel• Ladislav Balog• Luciano Barbis• Dinko Beaković• Džemal Bećirević• Paul Josef Boni• Đorđe Čulić• Vlatko Ćorluka• Saša Dragičević• Vlado Džido• Šime Erstić• Josip Faflja• Milovan Frlan• Juraj Grabar• Igor Grotić• Nikola Gršković• Branko Haramija• Ilija Ikić• Božo Iljkić• Davor Jerbić• Igor Juraga• Stjepan Juričević• Šime Jurić• Zoran Jurić• Željko Kalanj

• Norman Kavašćan• Željko Keretić• Tonček Kezele• Tihomir Klarić• Željko Konjević• Josip Kraljić• Miladin Krnjatić• Zdravko Kučan• Igor Kvajo• Dragan Lončar• Vatroslav Maganja• Borivoj Malčić Šenoa• Boris Malnar• Branko Malnar• Nenad Mance• Andrija Marčelja• Mato Marijanović• Čedomir Marjančević• Žarko Marković• Mijo Martić• Marijan Matković• Milan Matovina• Goran Milosavljević• Siniša Nastasić• Klaudio Oštarić• Zvonko Pavličević• Ivo Pejković• Josip Pertinač• Robert Petrović• Aladar Pfeifer• Milan Poropat• Željko Pribanić• Nikola Puškarić• Ivan Rački• Zoran Radojčin• Radovan Simčić• Borivoj Stanisavljević• Ratko Stipić• Dane Šimunić• Zoran Šokac• Miroslav Špoljarić• Stjepan Tadić• Robert Tomić• Mate Tomljanović• Radoš Tripunović• Ivan Tutek• Dušan Valčić• Franjo Vidaković• Goran Vučenov• Milan Vukušić• Siniša Zagorac• Mladen Zuzić• Goran Žagar

CRVENI KRIŽ RIJEKA

47

GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA RIJEKA

Besplatni telefon za darivatelje krvi

0800 200 221Od 1. siječnja 2015. godine darivatelji krvi mogu zvati s upitima o mogućnostima

darivanja krvi, terminima akcija, ostvarivanju prava za darivatelje te osobito kako bi provjerili potrebe za pojedinim krvnim grupama prije odlaska na darivanje.