Ukrao od torrenta i obradio Petisterl

UEKOVITO BlUE

O . k .. . 4 ovoJ nJIZI ... ................................................... o •••••••••••••••••••••

Zeleno blago u Prirodi .......................................................... 6 Kreativna uporaba ljekovitog bilja ............................. ....... 10 Vrste .................................................................................... 14 Ljekovito bilje južnog dijela Europe .................. ................ 208 Kazalo ............. ............................................. ...................... 218 _ ' ...... --,...,,,.-_ .. ,

CRO W @

~ uli CVJeto.,.,

+ tl

• + tl

• + tl ,.

ključ za prepoznavanje Ljekovito blije

najvlAe 41811ce str. 14 - 23

5 latica str. 24 - 57

vile od 5 latJca str. 58 - 70

dvostruko simetrični cvjetovi str. 71- 78

najviše 4 laUce str. 79 - 86

Sletiee str. 87 - 104

vile od 5 'atice str. 105 - 116

d\lOStruko simetrični cvjetovi str. 117 - 122

naJvlAe 4 latice str. 123 - 129

3 latic8 str. 130 - 139

vile od 5 latica str. 140 - 145

dvostruko simetrični cvjetovi str. 146 - 159

najvile 4 latice str. 160

SI.tlca str. 161 - 165

ViH od 5 latica str. 166 · 167

dvostruko simetrični cvjetovi str. 16S - 177

Zelem il l slabo vidlJIVI CVjetovI fl , + tl

• "

četinjače

najvlle 4 latice

Sl8tlc8

vlAe od 5 tatica

biljke 58 spora nglj ima (sporama)

str. 178 - 182

str. 183 - 190

str. 191 - 193

str, 194 - 202

str. 203 - 207

Neki važniji botanički Izrazi

žile

cvijet

'------ čaška

1+----- --- stabljika

njuška

,-_ t":;io .. :----- vrat /--- tučak

,.~\-- latica

'---+ - prašni k

;:'~~- Iap ---=~--- ocvjećJe

/--- prašnica

11-- - - filament

.;",;:r-~s:...____ korijen

Oblici rasta

Trajnica

Patuljasti grm (d o 80 cm)

--

Polugrm (do 80 cm) .,

Grm (do 3 m)

Penjačica (do 15 m)

Jednogodišnja

Puzavica (do 15 cm)

c '. , . . " r ,.

Drvo (do 40 m)

,D , c

~O~~ , ---.. 0°

• • D

D zelen

• odrvenjel i d l()

Od pupoljka do ploda

Njuška Prašnik LaLi c Lap Tu k sa sj m nim la m lkom

Nju I,a

nil,

I fi l le I

I AI

Tu Ak SH . J ml nim

" m -II, m

),,11I nl, njll 1\0

Incl( 1) lj fl l1l lu ll i,

nk

UVl nu ll, lj ACj, jll

PI , nicii i 11,0

-g I"rp

Lap

M l I<a rp (m n t III I,a m nil)

Zrel

U knjizi su od Str. 14 predstav­

ljene dokazane ljekovite i farma­

ceutske biljke. Vrste su

rasporedene prema boji cvjetO­

va. Zbog promjene boje u vrije­

me cvjetanja (kao kod divlje

macuhice) ili pojave razlićitih

varijanti boja (crni gavez), pOt­

rehno je pogledati pod bijelim,

cTvenim ili plavim cvjetovima.

Slijedeće obilježje je oblik cvi­

jeta, ŠtO je objašnjeno u

ključu za određivanje

ljekovitog bilja. Biljke

unutar skupina boja i

oblika navedene su pre­

ma obitelji. Zelena sku­

pina sadrži vrste sa slabo

vidljivim, smeđkastim ili

zeleno-žutim cvjetovima

matSkih biljaka uspijeva samo u

vrtu i jako rijetko postanu divlje.

Druge biljke su s druge strane

već dugo vremena sastavni dio

domaće flore. Neke od navede­

nih vrSta su zaštićene . Zbog toga

se ne smiju prikupljati u prirod­

nom okolišu. a mogu se nabaviti

u ljekarnama .

.Nakon toga slijede upute za

uporabu: os im korisnih dijelova

i neke biljke sa sporangi­ II> Spir.l la biljaka oo ·lčna je za uzgajanje bi ljaka u vrtu. jima (sporama) koje ne

razvijaju cvijet.

U stupcu s informacijama mogu

se pronaći najvažnije osobine

vrste, oblik Qednogodišnja ili

dvogodišnja biljka, trajnica, grm

ili drvo), visina (prosječna visina

izrasle biljke, samo kod biljaka

puzavica navedena je dužina, a

ne visina), vrijeme cvjetanja i

prisutnost u srednjoj Europi. Ve­

lik broj Vrijednih ljekovitih i aro-

4

biljke navedena su i područja

primjene. Neke ljekovite biljke

II isto vrijeme su začinske bi­

ljke, mogu se spravljati kao po­

VIće ili kao salate . .Ako je pri­

sutna uputa "biljka nije priklad­

na za samol ijećenje !", biljka se

može upotrebljavati samo pod

nadzorom liječnika i pravilno

dozirana, ali nikako bez

nadzora liječnika.

_. ~.e POPUt lavande uzgajaju se u velikom stilu.

čajevi ne smiju se

predozirati, piti u

većim količinama

(više od 3 šalice

dnevno) i konzu­

mirati dugotrajno

(ne više od 14 da­

na). Izbor bilja

predstavljen u

knjizi osim tOga

nudi i i raznovr­

snos t, tako da se u

"",,,,,reste koje sc upotreblja­

seno II homeopatij i

"';""':0 rusu prikladne za upor­

nadzora liječnika.

_ :3C:JI< - fo tografija i en ei -

",umu portrct navedene vr-

~~ sc: moze smatrati

.c,."bo.m samo ako se sva

_izr.., .. lJIijeija podudaraju s slikom. Ako niste si­

"""IL ".!tk u se ne bi smjelo """,,,;., /1 .... .<1ti kod liječenja il i u

::C..,p:nIlOffi tckstu navedene

_"""",,,uic sastavne i aktivne '1e i glavna područja

"""",c- Kod bi ljaka priklad-

5JIDolijecenje navedene

Al'" za spravljanje preven-

= IC o .... itog čaja. Biljni

s lučaju potrebe kao

zamjena mogu upotrijebi ti i

druge vrste sa sl i čnim djelova-

njem.

Popratni tekst kod nekih vrsta

navodi i bmaničke i kulturno

povijesne detalje, a timc sc bilj­

ka može još bolje upoznati. Na­

kon dijela o određivanju ljeko­

vitog bilja navedene su i neke

ljekovite biljke koje se mogu

pronaći u dvije velike europske

turističke regije, sjeve ru Europe

i Mediteranu. Te stranice (str.

208 - 217) trebale bi potaknUli

bavljenje raznovrsnim ljekovi­

tim biljem europskog biljnog

svijeta.

Biljke su za ljude hrana, direkt­

no ili indirektno. Put od biljne

produkcije tvari do direktne

5

konzumacije kod svježe salate. maštovito spravljenog povrća i svakodnevnog kruha relalivno je kratak. Drvo namjcŠtaj4, vlakna tekstila ili stranica uve knjige su također p rimjeri ma­terijala koje praizvode biljke ili koji su proizvedeni od biljaka. S biljkama se uvijek može doživj eti tZV. zdeno čudo. Biljke ipak oisu samo vrijedna bio masa koja se može jesti ili tehnički uporrijebiti. Li srovi, cvjerovi. korijenje i plodovi sa­drže i zanimljive sasravne tvari koje na poseban način djeluju na razne procese II tijelu: biljne tvari mogu utjecati na procese i

Opasnost zato štO su neke bilj­ne tvari biološki toliko aktivne d a mogu oštetiti ili čak paralizi­rati neke funkCije tijela -uobičajen naziv jc otrov. Velika sreća su, jer ispravljaju ili izjed­načavaju manjkavost organiz­ma, pokreću ili jaćaju obrambe­ni sustav i jer djelotvorno po­dupiru uobičajene ~eJesne funkCije. Biljne tvari pomažu i lijeće. Biljke su istovremeno i izvor lijekova II prirodnom okolišu. "Sve livade i brežuljci, sva brda i brdske livade su velike ljekar­ne svij eta ", već 1520. godine napisao značajan liječnik i pr­

irodoslovac

ParcceJslls.

... Livade -prema Paracelsusu dio najveee ljekame u sVIJetu.

.... Korisna raznovrsnost Sigurno nije

slučajno to štO ve· lik. broj biljaka u isto vrijeme oba­vlja viSe funkCija.

postupke koji u biljkama uopće Uzmimo začinsko nisu prisutni. Ova područja dje- bilje kao primjer. One su za lovanja istovremeno predstav- zdravlje dvostruko kOrisne - do-ljaju i sreću i opasnost. bar okus i bolje iskorištavanje

6

Xooz.Zlćmsko bilje je prema

,.,."'" sll5 kod neukusne hrane.

Ct:..., su i lj ekovito bilje i mje-

a oe i među začinima i

_6 .l1(~kovima. Granica

","cl," ljekovitog izaćinskog

.... ,,:lC moze se točno odrediti.

e prema tOme ljudima više-

-=-~o pomažu. Daju nam

~e mirise, ojegujuća ulja,

d i~ liekovitt: supstance i velik drugih prirodnih

x~etaćkih snaga. Iako razvija­t:: :mirnno začuđujuće

':::-dovanje, nisu čudotvorna

~dsrva. Zdrava prehranu i ra­

z:m1an način života nikako se

=.c mogu zamjeniti s dovoljno

ue ta nja i odricanjem od nikoti­

::..l i alkohola.

~ Prikupljanje I ubiranje Knjiga II velikoj mjeri uzima

obzir prema za~tićcnim vrstama

I zaštiti prirodnog okoliša. Rosi­

ca, šumarica, vunasti bodalj i

n:lccvjetni kukurjek II knjizi

nisu preporučeni, a neke druge

\TstC samo ako se uzgajaju II

sunčanom kutu II vrru. Samoni­

klo bilje nikada sc oe smije pri­

kupljad u zaštićenim podru ćj i-

ma! Molim vas da u pri rodnom

okolišu ne prikupljate prevelike

koli ćine:: . Većinom su dovoljne

samo male količine. a prikupije

ne biljke: nakon dugotrajnog ču·

li> Kadul}a Je začinsko i IjekcMto bilje, a vrtna rutvica nije pnkladna za samoliječenje.

vanja ionako izgube kvalitetu.

Za tehniku ubiranja postoji ne­

koliko jako jednostavnih pra­

vila. Biljke vlažne zbog rose ili

kiše većinom su neupotrebljive.

Kod ubiranja u svakom slučaju

moraju biti suhe::. Dijelovi biljke

najaromatičniji su nakon dužeg

razdoblja toplog vremena bez

većih oborina. Ljekovitim i

7

začinskim biljkama na prozor- jdjeni podanci ili lukovice skoj dasci ljeto je praktičk i uvi- omogućavaju lagan uzgoj bilja-jek. Cesto sc preporučuje ubi - ka. Biljke sc osim u vrtu mogu ranje zeleni prije cvjetanja. Raz- uzgajati i u lončićima ili posu-lik<:: aktivnih tvari u cvjctajućim dama na prozorskoj dasci ili i necvjetajućim dijelovima bil- balkonu. jke su n <::znatnc. Upotrebljavati Vrtni borovnjak j<:: jedina se ne mogu samo odrvenjeli začinska biljka kod koje sc

II> Ubiru sesamo suhe biljke.

djelovi ljekoVitih i aromatskih biljaka koje rastu kao polugrm. Jednogodišnje bil jke (ili jedno­godišnj i izdanci višegodišnjih biljaka kao ŠtO su divlji pel in . estragon, vrtni pelin) odsjeku se oko 5 - 10 cm iznad tla (ne čupati!). Kod višegodišnjih bi­ljaka s odrvenjelim dijelom pri­kuplja sc najviše treć i na gornjih grančica.

upOtrebljavaju samo mladice. One sc ubiru već nako n tjedan dana. Mlad icama nije pOtrebno previše da uspiju i do ubiranja uspjevaju čak i bez zemlje - za nei skusne uzgajače biljaka sa­vršen materijal za prve uspjehe. Kod uzgajanja drugih ljekovitih biljaka potrebno je malo vEc strpljenja jer se ubiru najranij<:: dva do eri mjeseca nakon sad­nje. Ako sc nekome žuri, vlasti­ti Vrt mogu opremiti iznutra il i izvana s mladim biljkama iz vrt-nog cenera.

... Konzerviranje biljaka Najstariji i u isto vrijeme najjednostavniji postupak kon­zerviranja je sušenje biljaka. CvjetOve. listOve, plodove i sje­

... Biljke u vrtu i lončićima menkc: rasporede se na novins­Sadnice, izdanci. mladice. podi- kom papiru ili gazi. Sušenje jc

8

Smrzavanje podnose i

najosjetljivije aktivne

tvari i arome.

Primjena korisne ljeko­

vite zeleni ne mora za­

poćeti tek kod pojave

promuklog glasa, pokva­

• ~ .~ se dobro mogu uzgajati u lončićima lli poslIdama. renog želuca ili kod bol-

tJ:, d eno kad dijelovi biljke lag­

- ~uskaju. Nakon sušenja ne­

tt:.i:C 90 % količine vode, a time

--::.15cni djelovi biljke postaju

-"=?Om e na plijesan i gljiVice,

\'ehke porcije zeleni objese se II

~..:.kc tima ili snopovima na sje­

::'O\"i tOm prozračnom mjestu.

Dodatno zagrijavanje većinom

~:nJnjuje količinu aktivnih tvari.

ListOvi i cvjetovi sc poslije toga

?Ji:lj ivo odstranjuju od stabljika

I cuvaju u limenkama ili čašama

zbog održavanja arome, Sve

ubrana se nakon prikupljanja

od mah etiketira: na etiketama

~u navedeni vrsta biljke, podri .

ledo i datum,

:'-Jeke zeleni ne mogu se kon-

nih zglobova. Ljekovito

hilje kao začin i zbog svojih lje­

kovitih svojstava jako je vazno II

kuhinji, jednim od najvažnijih

područja primjene ljekovite ze-

.. Veće količi ne biljaka kod sušenja se mora­ju objesiti.

zervirati sušcnjem (npr. hos jl· leni. Ljudi koji umirkovalnoj

jak). Onda pomaže samo zamr- podgrijavaju samo industrijske

zavanje, najbolje odmah podije- smrznute prehrambene nam ir­

liri u porcije prik ladne količine. nicc, nikada neće upoznati bla-

9

gotvorno djelovanje. Osim spe­

cijalnih savjeta oko primjene

kod pojedinačnih vrsta, ovdje su

navedene i neke posebne ideje.

lit- Biljne mješavine Zajedno su ponekad još jače:

začinsko bilje tek u mjcšavini (ot­

prilike isti udio) dolazi do

izražaja. Kod jda od mesa, povrća, juha,

umaka i jela od tjestenine

preporuč1jivi su:

lit- timijan, ružmarin, komorač,

mažuran, bosiljak (Hcrbcs de

Provenee)

.. Salata od samonikle ze leni može se spravl­jati od koprive, maslačka, (lragušca i medvjeđeg luka.

10

lit- luk vlasac, maŽuran i krabulji­

ea

lit- brdski vrisak , estragon i

ružmadn (Fines Herbes)

Uz salate idu kombinacije:

lit- ljekoviti volujak.luk vlasac,

kopar, vodena Inervica (malo)

lit- peršin, estragon, mažuran, 0-

mlJan

lit- ružmarin, brdski vrisak, luk

vlasac, peršin

lit- vrtni borovnjak, peršin,

ljupčac, krabuljica

za roštilj, pečenja i variva trebali

bi isprobati slijedeće mješavine:

lit- mažuran. kopar (origano)

... bosiljak, ružmarin

... brdski vrisak. ljekovita kadulja

Sve gore pred ložene mješavine

mogu sc zamrzn uti u kocke prik­

ladne veličine (porcije).

Simo isječcna zelen pomješa se s malo vooe zbog međusobnog ve­

zanja, zamrzne se i zapakira u

foliju.

~ Biljno ulje Aktivne tvari prisume u biljkama se

ktxl kon;t..crviranja

.umne mogu lagano lI.v\l6 maslinovim ili _l lncokrcrovim uljem.

N,I l:tj način dobivc­

Il.I nromatična ulja

ptlkbdna su za

101 lZ IllCtičkt: pripra­

vke: (ulja za lokalno \u rlj:tvanjc na koži) i

1.1 kulinansvo (prije

II\lCW' za salate).

.. Uekovite biljke nisu samo korisne nego I lijepe.

( ;'1I()vni rca:pt: Puna šačica neusimje·

/II" zelcl li (mka&:r mješavina) dovoljna

~ I~ I 111I1t'! Smije.'>e koristiti samo fl<o/14c·n:1 zelen jer inače bude muma.

" '}d:,viIlU zeleni odstraniti nakon Q[­

Ildhk Iri rjcdn:l. Biljno ulje ima ogrn­nll'ctt rok lI{XJrabe.

" Il/Ij./dje: ulje od timijana, ulje od ko­

,'/11, ///jt. od kadulje, ulje od mc1isc i ulje

I ~ I nv.m:lJina.

• Biljni ocat Veći na začinski h i aromatSkih

hlll,lb svoje aktivne tvari OStaV~

lI,LJu i u OCtu.

t ).,/ I(/Vf U· n:ccpt 3 - 6 svježih ff'.mčicn

d ('rli pri.~w viti u 1] svijetlog vina ili II ~ /I(IH OCl:l i osruviti ch stoji vik tjedtl­n. IIImjc."SLO-

Varijacije: Ocat od b(Jsiljlw, od kadulje,

od estI3b'O!Ja, od kopf"'J..

... Biljni maslac "Sve je II najboljem redu" nije

tako loša deviza za konze[vira~

.. Biljna ulja, ocat ili rakije mogu se sasvim lako pripremiti.

njt: i uporabu biljne arome. BiJj~

ni maslac se nakon ubiranja ze­

leni može spraviti II raznim

okusima i smrznuti u porcijama.

II

Osnovni recept: 4 - 5 ilica. usitnjene

mješavine zeleni temeljito mijesiti u

100 g maslaca..

Varijacije: Maslac s peršinom i lu­

kom vlascom. maslac sestragonom,

maslac s kaduljom i miloduhom,

maslac s lukom vlascom ;

čclnjakom.

~ Biljna sol Sol (natrijev klorid) jc prastaro

sredstvo za konzerviranje koje se može upotrijebiti za očuvanje

začinskih aroma biljaka.

Osnovni rccepr: Svježu neusitnjenu

zelen ili sa.mo listove prekriti s više

slojeva. kuhinjske soli. Dijelovi bi­

ljke nakon ui do pet tjedana pu~'taju

svoju aromu i mog u sc odstraniti.

Varijacije: Sol s čcšnjllko lll i pcrši­

n OIll, sol s timij:mom i m Zll1ilrinom,

soj sa celerom i Ijupčcom.

.... Senf s dodatkom zač ina

Okus senfa može s poboljšati dodatkom začinskog bilja . .Jedna

od slijedećih mješavina može se

dodati senfu u puno prilika.

Osnovni recept: 100 g scnfa (blagi

ili jako ljuci) temeljito pomjcšati s 4

- .5 žlica. svježe usitnjene zeleni.

Varijacije:: ~·enf~' e.m·a.gonom, senf s

12

bosiljkom, SCilE s kaduljom, scnE s

koprom.

.... Biljni žele Biljni zele i sigurno su neobičn i,

ali ih u svakom s l ućaju vrijedi probati . Ovisno o aromi mogu

se konzumirati kao namaz ili uz jela od peradi, ribe, mesa ili d ivljači.

Osnovni recept: žde od jabuke,

dunje ili grožđa., ali i želei od boro­

vnice i hazge spravljaju sc od

svježih plodova prema

standardnom u:ceptu. Aromatične

hiljke u k uhanu m:lsu dod:lju ~'e pri

kraju (4 - 5 žlica/kg), zaprema se VITICe.

Varijacije: Zelec: o d m c:lisc i metvi­

ce. ide od bosiljka, žd ee od konča­

rc i 1:IZ:Jrkinjc:

.... Biljni čaj

Oparak je klasična primjena lje­

kovitog bilja i kod u knjizi nave­

denih vrsta često sc preporuču­

je kao kučni lijek.

Osnovni recept: svjcii ili o.m.'kni i

usitnjeni djelovi biljke,

većinom 1 - J čajne žličice/šalica,

preliju sc vrelom vodom, m·tave da

odstoje par minuta. Nakon toga. ćaj

/fr I' focijedi. Biljni eaj nikada sc ne osušene zdeni, odnosno orprilike

" m iJe pit; svakodnevno jlj II većim 25 g plodova.. za poboljšanje okusa

ktlll,'i,wma od 2 -3 šalice: dnevno. eventualno dodati malo vanilije,

"IIII :':fltl!ien.1 sc osim kamilice ili cimeUJ ili klinčića.

,,,r ,vlce mogu upotrebljavati i slije- VarijaCIje: rakija od bosiljka, timija-

./rlJe mješavine:, eventualno zaslađe- na j kaduljc. anisa i kima, komorača

" medom. i korijandcra, rakija od mdise j

Vll t/Jucije: ć:Jjevi od očajnice, mačje rui marina i druge kombinacije.

If /, I'C', II/listi. lavande, močvarne

~nllf'.l rc. komorača, meli~·e, listova

/full,.c

.. Biljna rakija

Nrld aperitivi i gorci imaju

nkn~ kao da se sasloje od pola 'It I,lllra ljckova i zaista sadržava­

III vl ~c od 20 sastojaka. Manje je

j!llIld:ad ipak bolje.

f J. III / vn; recepr: n.1 jcdnu litru 6 -

."'14 vl llj llb (bijeli r!Jm iJi rakija od

' " .. lituj uzima se:S ilia. !>vjci-e ili

~ Biljni liker Biljni liker je u biti biljna rakija

kojoj je dodan šećcrni sirup. Na

11 b iJjne rilije. spravljene od go­

re navedenih sastojaka, dodaje se

500 - 750 mJ šcćernog sirupa. za spravljanje sirupa šećer se pomi­

ješa s vodom II odnosu 1:1, pola­

ko zagrijava do topljenja i lagano

se ukruti. Rakija :;e pomiješa sa

sirupom i prije kom:umiranja

mora se ostaviti da odstoji još ne­

ko vrijeme.

.. tOlJ ~I !>.UTlO Jedna od mnogobrojnih mogućnosti.

13

w U

.U)

o: e­u)

'" "

tJ> Trajnica ... od svib ~ja do lipnja ... 5-80 cm

• Obi'Jeila st<Jb ljika gola, šuplja, puzava LJ dorrjem dijelu , pušta korijen iz nodija: ';:stev; :;pi ' dh II, I IIC";"<I \ I,

zimzeleni

• Stanište rijetko LJ skupinama bl iZlI potoka i jaraka, LJ biljnim zajednicama oko vrela: već i nom prisutan u močvarnim mjestima

• Uporaba svijeti l i st i ć i prije cvat-nje, eventualno i sušeni l i st i ći. pro ljetne kure , dišni putovi;samoniklo povrće

14

Dragušac,potočarka Nasturtium officinale

Dragusac se tl prirodi rijetko može pronaći i zbQg tog:1 iz prir"ćnog ok(jIi ~: 1 IlC hi Ifch:ilo

uzimali pr<.:vdikl l k,)li,'1I111. l li ljka

lt: osim logn k:lo kulllvir:!Il:l II

J:ITl:lšllje vrijeflie I'ri.~ l ltll;1 \I cije­

I'!lll svijetll,:1 kIllIivirali je i!lo/.t;

SV:ll k(l 11:1 jednost:lvan nači n LJ

plasticnim p()~lJdam:1 11:1 balkonu ili terasi. Nakon ŠIO s:llinice plJ~tt: kur i­jen, kolićina tj. razina vod t; mora bili 1 cm iznad zemlj e za cvijeće. Draguhc sadr7.ava veliku kolićinu mineralnih tvari Cvjetovi i

i vitamina, a p ikantan okus POt j eće od glikozida gorušičina ulja. UpOlrebljava ~e

listovi

kao oparak (2 čajne ž l ičice zeleni/šalica) jji kao cijcdcoi 50k, a kao 5amonikl0 po vIĆe 8vjdu Liljku M::

spravlja na isti način kao špinat.

"Ini borovnjak, sjetvena grbica I "/lh lllllll sativum

I\ !l!~ ,l j(' 1II !II IIIIOna u ;r.aplld ­

" " II ~ I( !IlIpI Azi ji. no još II ~ ll fl lll t ,lIluh: uzga­

IoI H~ JI II p, ~lr ' \ I ~J u Sn:­·1,· ' II'I"'~ II1nT:!. Od 14U '" Ir 1\lllk:1 putem I .1I1 ~ l h ~IH I \Inova

I JJ II MeUlliII

I '11"1111 I I ,1.1Ila.šnjc vrijeme biljku 1\' /11* ' 11 11 II p:lpirnatim kutijama

f I'" 1I 1~l' i .wugd jc na rr';'nicama

lt, II ~, ~ III fl JI11 :1. Lagano ljut okus

C\-jetovi, lisuwi i plodovi

\ 'f' ,'I Il\lgllkozida goruši ćina ulja. Sadnice jako bogate 11 41111,,1111.1 IICI11 :1)U (ako ljut okus kao J u kraja izrasli

1, 11 111' 1\ I I ~" mlt: sc kao omiljeno začin~ko bilje kod 1111'11 nI .mjJ S:11:ua. umaka, jda od kvargla (vrsta sira) i ~"Htl l ' h ~ ,," hiviranje: na vlažnom papiru II phtklln

l Ih ~ 1I l.l uk .. dcf i zajedno s na sh6ln način upoucb­.1 11111 ~h •. lIll.l bijde i crne gorUŠice - jako je jednosta-

()

m

II> Dvogodišnja .. od svibnja do srpnja .. 20-40 cm

.. ObilJežJa stabljika uspravna, raz· gr<JnJ ~na: listovi sa zareza· nim sj edeći n liskama ili usko perasti, nakon mraza plavkasti: cvjetovi jako mali u skupinama na vrhu slabljike

.... Stanište ~ećinom samo kao vrtna biljka I u uzgajalištima, rijetko kao samonikla bil~ ka uz l>Uteve il i na padina­m,

.. Uporaba

15

svježa zelen mlade bilj ke: pro ljetne kure: oboljenja zubnog mesa: samoniklo povrte. Ulćinsktl biljkI!

~ • Jedno ili dvogodišnja

• od ožujka do listopada

• 5-40 cm

• Obilježja

prizemni listovi sa ~a·

rezanim sj edećim liska mil skupljeIlI u rOlctu,

I istovi stablj ike sl reliča-

sti; cvjetovI jako mali u skupinama prema VrllU stablj ike; Ij u s~e vodorav-

no i zbočene

• Stanište nezahtjevna, čest<lIJIIJ k(l

u otvorenim biljnim ltl jednicama na poljima. u vrtov ima, na rubovima puteva

• Uporaba osušen~ cvjet8J uća

zelen; nekad u ženskoj medicini korištena kao sredstvo koje zaustavlja obilna krvarenja; danas većinom uporaba izvana

16

Pastirska torbica, rusomača Capsella bursa-pastoris

·'1" Cvjetov i I '- \ l ~ listovi I' /

l

Svi d ij elovi biljke sadrža vaju

fI~ von s \; c glikozide i amine. Opa rei St koriste prije:: svega II

hO!1l copat ij i kod problema

buhrega i ž uč i, ;1 kod lakših ozlij c:da koze pOpUI laganih ogrehotina ko risti s<: vlažna kompresa. Mladi II proljeće sakupljeni prizem m listovi skupljeni II roZetU mogu se koristili kao sastOjak kod salata

od divljeg bilja. a mogu se pripre­mati i kao povrće. Količina

cvjetova povećava sc konti­nuirano t ij ekom višcmjeseć ­

n og vremena cvjetan ja. Ime biljke dolazi od trokutastih ljuski koje su zatvorene s dva

preklopljena cvatna lista. Sjemenke raznose životinje ili vje tar.

,. Iljača \/II, " '/il petio/ata

I \lll~" ~C' i! (; k:id II narodnoj m~dicin i često koristila . llfll4 lukc :Irome. II II današnje vrijeme rijetko sc 1"III. t l bil li ckuv!lo bilje. Biljka pot iče ape-III l 1" l puf Il Č ljiv;1 JC za kuhanje. Sitno

hil ,.1I 11I1sIOVi daju izrazitO jaku, ali Ih ! I lk" dllgotrajnu i prodornu <111111111 k,11l pr:lVi bijeli lu k.

~IIV I1 (" IV, Ir i ćcšnjaće i n jeni

11I1I1~I ~ ld .~ .I s r o ) c i koj i sc saswJe ·1 KII~lIlId. 1 gorušič i nog ulja kcrni-

"~I *,lnt.llI () nisu II SrodSTVU s bijelim 1.11.,,111 K"l'is ti se pri aromatizaciji bil j-1.111 UII\!lk,1 i jda od krumpira. Cvjetove

1'1 ~.\l11I k II kci. , CVjetovi i listovi

()

en

lJ> Jedno ili dvogodišnja ... Od travnja do svibnja ... 40-100 cm

• Obilježja

stablj ika uspravna i već ~

nom nerazgranjena: listovi srcoliki. pri trljanju ugoo-nog intenzivnog m i ris~:

cvjetovi u gustim izduženim grozdo~ima

• Stanište često i u vel ikoj kol i Č i n i u biljnim zajednicama na ruixJvima šuma. šumskih puteva. na proplancima ili grmovit im mjestima

• Uporaba

svježa ze len; pod ru čj e usta i ždrijela, dišnih putova: samoniklo povrće

17

w U

• • • •

•

•

~ Trajnica od svibnja do srpnja 70·100 cm

ObilJeiJa jak;; trajnica s zadeblja-nim korijenjem; listovi veliki, S dugim peteljka· ma, lagano valoviti, sa-stavljeni. goli Stanište većmom kao S<!monikla bi ljka na neob rađenom

tlu, na smetlištima i rulXlYima puteva, često u vr\tl Uporaba

korijen; probavni orgilm: za č i nska bi ljka

18

Hren Armoracia rusticana

Hren potječe iz j llgoi~točnc Europe i z!lpadnc Azije, I mc vrste ":lrmor" u pr ijevodu 11 :1 moru izv(;dc f1l) jc iz

brc:ton~k(lJ.: jczib.:1 UPUt:lljC n:l~

na izvornu luk :.ci ju bil jke hllzu ub:lk. Njc:n:t ,L:oru š i ćin:1 ulja iza­ZiV:l jll suze i Im: lju j:lko Iju I ()kus.:1 i~, llI Ć lljll ih g likozidi pri rCz;tnjtl dehdog korijena. Nave­,kne Iva r i ohrazlai u ljekovitu i kulinarsku popularnost biljke, no zhog svog nadražu;u ćcg djelo­V:lllj:1 na kozu i sluznice trebalo bi JC kuristiti samo u primjerenoj koliCini. Riban i korijen hrena prikla­dan je - s par kapi vinskog octa ili soka od limuna - za umake i jela s mesom.

7.11 njak e '"I'I IIt'ilr;a officinalis

lilji ,,, ~ \' k l li l ečn ik J. Wic r 1557. ., .. II I! {" o tk l'IO jc da se boleSt skor­

hI ll II, ~ <l1 1I sc javi ja zbog nedoS latne 1, .. I .. ~ n {" I koje su sc hojali posebno IIII" 11~ ' l , 11 1< 1;;,C preveni ral i sa iličnja ­

~ I' III "' 1I~1I . 1 biljka sc unatOč gorkom " .11411 u (II ,Lda tl većoj količ i ni tovarila

II lt d le n l. lk e Danas znamo da biljka hlr. n dohro djeluje zbog vc\i ke količine

1t~1lI 1 11 .1 c. :I Imc dolazi od ruhova 7.rc­

h l l l lll ~ k l o hlika žlice. U homeopatiji sc ll' ~"V il ll bil jka primjenjuje: prot iv upala I ~ lld pll!!.:.qa izmjene Ivari, a 11111 " '1 11 0.'111 "'11 jc i kao vrtna biljka.

Ustovi i cvjetovi

" :o CI> .... J> CI>'

" '"

... Dvogodišnja il i trajnica

... Od sviDnja do lipnja

... 10-30 cm

II>- Obilježja stabljika razgranjena, na krajevima polegla il i pen· jabca; listovi srcoliko ­okruglasti, ~jn i. tamno zeleni. malo mesnati

... Stanište najviše u livadama na slan­om tlu il i u zajednicama uz slane obale, u zagomma kao iz vrta diVlja biljka

... Uporaba

19

svjeia CYjetajuCa ili osušena lelen; proljetne kure; upale zubnog mesa: salata od samonikle zeleni, zaćlnska biljka

> o if> w ~

• • • •

•

•

~ Zimzeleni patuljasti grm od svibnja do ko lovoza 5-15 cm

Obilježja listovi spiralni, kOlnati. donja strana listova s tamnim točkama: cvjeto-vi u vi seć i m, gustim gro zdovima Stanište biljka izbjegava vapnenac u borovim i smrekovim šumama, u močvarama te u livada-ma s patuljast im grmovi-ma ili u grmovitim mjesti-ma u brdima Uporaba listovi, plodovi; upalni procesi u mokraćnim putovima; samoniklo voće

20

Brusnica Vaccinium vitis-idaea

listOvi brll~nlcc isto kao i listovi medvjetke sadrlavaju ljekovitu tvar

arbutin (glikozid) i zbog toga se kod infekcija mokraćnih putova ill reume

smije upoln:bljavati samo pod nadzorom lijclnika. Grimizne bobice su jako bogat!.: vitaminima. Prijesne bobice imaju jako kisc1, no nakon što sc

od nj ih pripremi kompot imaju jako ugo-dan okus. Osim jda od divljači i

Kai8crschmam:n po~tuji cijdi niz drugih pko preporučljivih načina uporabe, npr zajedno s

izribanim hrenom uz filc od sU5t:ne pastrve, zajt:dno s pre pečenim Camembert sirum

il i s pt:čcnim jabukama. Na listOvima se također mogu pronaći i crvene

Listovi i cvjetovi

izrasline izazvane od jt:dne vrste gljiva.

1.llzarkinja (:l llIllIn odora tum

!4Ik ll, 1.lkn llgodna i š irOKO poznata aroma Iazark­hll t tI . I ~ l.lic pri Sll~l:nj u i:t. ~a~taVnog dijela kumarina. ~ UII\ ,1I11l it: \J zelenim djelovima biljke prisutan tije-

') .. kom cijelog proljeća i ljeta.

Llst()\li i CVjetovi

I III pr cu :sw.

, . ,

II ne samo kao ŠIO mnogo ljudi m isli bkJ jućivo

kratko prije cvjetanja. Lazalkinja SC u od liječnik a

propisanim li jekovima uPOt­rebljava kod oDolje n;a vena i p roblema krvotoka. Osukna hi­ljka sc inače koristi za aromatizi­ranje punča i desena ili kao mirisna vrećica. Lazarkinju bi sc zbog brojnih otISpojava trchalo koristiti samo u malim d ozama

.,. Trajnica

II> SVIbanj II> 10-30 cm

II> Obilježja podanak puza~; stabljika golo, polegla il i penj ačiea:

li sto~1 zašiljeni. tamnOl e­~ni, 6 · 7 listova izjednog rukavca

lio- Stanište bjelogorične {;ume s ram· jenim prizemnim rasli­n;Cm. česta do Jako rašire. na na tlima bogatim humu. som i hranjivim tvarima

... Uporaba

21

svježa ili osušena zelen; glavooolja. migrena: zač i nsko bi lje

> w ,U o o: OJ

• • • •

•

•

~ Trajnica Od svibnja do lipnja 30-100 cm

Obilježja stabljike jako razgranje-ne, cetverouktne: listovi izd uženi, uski, šiljasti, do 8 listova LJ jednom rukav-

ce Stanište jako česta na livadama, p;3snjacima, na rubovi-ma (šume, putevi, itd .),

grmovitim mjestima.

preferira gl inasta t la bogata hranjivim tvarima Uporaba osušena zelen: rijetko LJ

homeopatij i kod izras-lina i oboljenja koze

22

Divlja broćika Galium mollugo

Jako rasprostranjena divlja broćika jc isto kao i bhsko srodan prdip dugo vremena smatrana kao dje­lotvorno ljekovitO sredstvo kod uboljenja raka. Tuč­nija istrazivanja nisu mogla pOTvruiti

ovu iz narodne medicin e pr i hvaćlou procjenu. tako da obje biljh: II današ nje vdjeme više llisu ':CSIO plis lUlI C kuJ nabrajanja djelotvornih ljeko­vit ih bi Ipka_ Cvjewvima jako bogata dl\dja broćika med u­nosna jc biljka i priv lab insekte koji prikup ljaju nek­ra r. Sasuvne tvari nekad su se

zbog sličnog djelovanja kao dlY­mosin koristile kod proizvodnje sira.

Ustovi i cvjetovi

n .. f. l kovina, zelenika II.·\( lI<]uifolium

III i1 kll Č ;I ~ j:lko dekorativna stabljika može narasti do

h ll \'l llc m;tlog drvua, jedna je od rijetkih Inlle lenih gr mova II Njemačkoj, rasp rost ranjena je

~fI h lOtll II zapadnom dijelu. M iH hi teI i cvje tovi II ml)lI !ltllU su raspon:đcn i.

1 ~ 11l1 t,.rvc ni plodovi smjd­l ' 1> 1 ~ II II p,rr.;uk im a listo va i

• .ide :d k:Jloid purin i druge ~ 1i! lv ll e tvar i koje izaz ivaju

I IIIV I II ~:H1jC . proljev il l d ruge 1III I pl i lille II podrućju p robav­IlIh 01').::111:) . Bil jka zbog toga !!Iku ku Ilije prikladna za 4 1 1!(II!jcćc n je . Privlačne

I'!lhke pti cam a, pogOto vo ,1! .. , dov i111:1 pre dstavljaju vrlo vahn l ih tH.l lll bc ni i z vor.

cvjetov i

"' O N<

'" O < Z m

II> Zimzeleno drvo ili grm

.. Svibanj II> 3-15 m

Ilo- Obilježja listovi spir(l lni, kožnati, odozgo tam nozeleni i SjHj­ni, odozdo svjetl iji, na rubo­vima trnQ.lit i

~ Stanište Europa , blage kl ime. u prorje đe nim mješovit im bjelogori t nim Sumama kao prizemno ras linje, često kao ukrasno drvo u razl ič ~

t im oblicima ~ Uporaba

23

listovi; u homeopatiji kod tegoba s ,globovima; nije prikladna za samol iječe nje !

.. Jednogodišnja

.. od lipnja do rujna

.. 20-50 cm

• Obilježja stabljika uspravna. raz-granjena; listovi vi5cstru-ko perasti sa uskim lis-kama: cvjetovi bijel i. na vrhovima svjetlo plavi

• Stanište stara kult ivirana biljka. rijetko na smetlištima ili neobrađenom zemlj ištu kao iz vrta divlja biljka

• Uporaba zre le sjemenke: tegobe s i elucem i ž učnim mjehu· mm

24

Crnjika, crni kim NigeJla sativa

\ Listovi I plod

Crnjika je podrijetlom iz zapadne Azije, posebno preporučljiva za bilj ni vrt bila je već u vrijeme un:dbe o seoskim imanjima Karla Vdikog. O d nje žne d ekoralivne hiljke: koriste SI::

salllO crm: s)cmenke papreno ljutOg okusa. U ndim područjima ko ris te

se kao začin za spravljanjc kruha. Oparak od izm rvlje nih sje:menki (1

cajna žličica/šalica) djelotvoran jc kućn i

li jek koji istjcruje vjetrove:. djduje kod proljeva ili kao sre:dstvo koj e opušta grčeve, kod bolova u želucu ih žučnih kolika. Prevelike: količine ili stalna upor­aba su ipak opasni - sastavne: tvari o tro­

vne su u već im količinama . Iznad bij elih latica nalaze se tamni prašnici.

IIIJ"'I sljez \/I/IiIm officinalis

I I Ih klIfat ivna biljka u vrtU uspije va na mjestima

.1, hl.I UIJl1 suncem i dub()knm vlažnom tlu. Jedna je II , ul nll \() p n.:poručljiv ih biljaka 7.3 g redice zelen i i

iIIlIlI UVL' huga!c vrstama. Korijenje ili listovi bijt:1og tl' .1 1Il!!).{u sc upotrijebil i kao n aljev ili o parak (1

.1 •• ) 11I~ l cc/ša1ica) kod katara i h ri­j '''VI!I, :.1 1 I kod nad ra:i:cnih sluzn ica '1'1 11\ " III c rijeva. S lično djeluje i II u\I\1I1 hijdog sljeza. koji sc

' 1""vlj.1 od kuhanog korijena ili h. lllv.\ p<ll11 i jcšanih sa

1 1 ~"~ lI l l k l! većom količinom

!Ur da '/.:1 k llćn u uporahu hllll (' lc km iSliti bijeli sljez iz

Ijl k ili ti C, jer prikupljena hIIIki! PH .~ uknju lag­,.11" tl h v.m pli jesan.

Listovi i C'<jetovi

en r ~

en N O <

II> Trajnica .. od srpnja do kolovoza .. 2().50 cm

II> Obll/ežllI stabljika uspravna. slabo razgranjena: listovi trolapi il i petero la pl, baršunasto dlakavi: cvijetovi s kratkom petetjkom. 1 -3 cvijeta u

pazukima listova II>- Stanlite

vlaina tla bopta hranjivim tvarima I slana tla u obal­nom području: biljka jako raši rena kao kultivirana biljka

II>- Uporaba

25

osušen podanak. osušeni listovi I cvjetO'l i; oboljenja prehlade kod djece

II" Trajnica II" Od svibnja do lipnja II" 10-20 cm

II" Obilježja podanak kratak. drven­ast: izdanci puštaju kori­jen iz nodija, listovi priku· pljeni u rozetu, dlakavi

II" Stanište raširena na otvorenim tlima Doga!im hranjivim tvarima uz rUDove šuma, uz šumske puteve i na proplancima

II" Uporaba osušeni mtad i listovi. svježi. zre li plodovi: obo­ljenja proljeva; samon~ klo voće

26

-Sumska jagoda Fragaria vesca

1;: listova koji sadrže trjesiovine priprema sc oparak (2 čajne ž l i čice/šalica, ostaviti da odstoji 5 min uta).

O sušeni listovi mogu sc korisi tti kao nadomjestak za cfIli čaj. Lisrovi uomačt:

jagodt: ne mogu sc: upotrebljavati za 10. Sočne, jako ukusne jagode nisu p rav i plodovi. Cvjetište sc kod sazri­jevanja plodova jako izbo6 i postane mesnato. Pravi plodovi nala7.c se na površini kao sitni oraščiči. Op rez kod konZlImi­ranja svježe ubranih jagoda na licu mjesta - na plodovima se mogu nalaziti jajašca lisiČje ili pre­tinčaste trakavice sitna kao prašina. Uvijek najprije temeljito oprati!

I :' Listovi, cvjeto, ptod

"!'IIVII končara IIUp(,l/dula ulmaria

Biljka u svim dijelovima, pogotovo cvjetovima sadrži

slobodnu salicilnu kiselinu i raz li čite spojeve salicilne kbdine - aktivnt: tvari koje Sl) izmedu ostalog

obrazloženje uspjeha lijeka aspirina. Končara jc ime dobila

po svom jako sladunjavom j jako dugotrajnom mirisu. Opara\; (1 -2 lličice cvjetova / šalica. osta-

viti da odstoji 5 minuta) kao kućni lijck koristi se za spuštanje

IClnpcrature kod oboljenja popraćc ­

l\il1 vrućicom, kao sredslvo koje potiče

1 ', llI či v:rn j c mokraće, kod reume ili gihta. Nd"liklJ mirišljavih cvjetova može se ~ ') II ~ I it i i za aromatiziranje slatkih jda, ) e ka. so kova ili voćnih vina.

:xl e N, m

li> Trajnica li> Od lipnja do srpnjil li> 100-150 cm

• Obilj ežja podanak puzav: stabjl ika odrvenjela, razgranjena samo u gornjem dijelu, listovi nepa rno perast i

• Stanište često prisutna i često u skupinama na ~Iažn i m

livadama, uzjarke ili u grmovitim mjest ima na adama il i naplavinama Ul

tekuć i ce

• Uporaba osušeni c~j etovi , rijetko i gornji listovi; sredst~o za ublažavanje vrućice: reu-matske tegobe; zači n s ka biljka

2 7

W >N

" cl:

II> Penjačica

li" od lipnja do srpnja II> 50-200 cm

II> Obiljeija sta bljike polegle, uzdig­nute ili obj ešene, jako

bodljikave, listovi zimze­leni; vel ik broj obl ika

listova .... Stanište

često uz puteve, u otvor­

enim kamenolomima. na neobrađenom zem lj ištu, Ul rut}(we grmova i živ i­cama

II> Uporaba

osušeni listovi. svježi plodovi kao samoniklo voće; oboljenja pro ljeva i upale

28

Kupina Rubus fru ticosus

Ovo ime predstavlja jedan tako zv~ni ~kupni naziv Z~ mnogobrojne vrste kupina, koje sc medusobno razlikuju samo tl sitnicama. Stručno pm:navanjt: ove kompliciran e vr~It: , H':: njihovo međusobno razl ikovanje nije nužno za prak­tičnu primjenu. Oparak (l - 2 čajne j.l ićkcišalica) koristimo kod pro­ljeva di za grgljanje kod upalnih procesa II ustima izdrijdu. Jako ukusna kupina sastav­ljena je od većeg broja koštu­nica. Od njih pripremljen sok bogat je viramin ima i pomaže kod promuklo­sti i katara grla. Od svjde prikupljenih, nekoliko dana II mokre cvjetovi krpe polozenih i na toplom čuvanih liSTOva (fermentirani) dobivamo vrlo ugodan jutarnji čaj.

MII IIIl II

I f;lms lc/il eus

II !l Ir u ! 1l ~ 1 " VI mal ine sadrže II . IIlY!IIC' i mogu sc kod

hl' I tI lli pll lljc n jiv<lti na tll t ~ ( I II IIOlI" i l istov i

~lIl l hll IJMoVl llla [ inc.

41111 Ll i II lII'dal/ i nama.

I 111 11 ~ II IUtarn ji ili domać i

II ~ lItl ~(' PIIC "l.a utazivan je :i.cđL

t . II IIU I(" 1I plodovi spada ju medu u ljr nu d lvl ,e vote. SvjeZe p riktl .

t II IH p Il/d ov I mogu ~C konzu mirali

I. ~ I ' pl odov i kupine [ck n:l.kon III.I II IO~ pf; lIlja _ na p lodovima ~C listovi i cvjetovi

'1\11 11111.1111 i ja jašca lisičj e trakavice. ~ "l l1 l lpI(, lII c i d ea ili marmclllda o pasnost nije p ri­

tu~ H' I kl i, c ugiba ju zbog vd ike toplim:. Malina '''iiII \ldl~om broju vr~ la p rikladnih za uzgajanje: III!. II hi1,k.i brzo raste zbog brzog iliti' .J ,I 11, 11 11;\.

" e N< m

... ZImzeleni grm

... od svibnja CIO lipnja li" 100-150 cm

... Obilježj a

stabljike razgranjene, vise u lukoVima, guste s kratk­im trnovima; liStovi odozdo svjetlij i, bjelkasti

Ilo- Stanište rasprostranjena ili česta n8 proplancima i šumskim čistinama. na puteVima, grmovitim mjestima ili duie vremena neobra(fe· nom zemljištu

Ilo- Uporaba

29

osuSeni listovi; svježi pio­dO'l'i: oboljenja proljeva i upale

W >N :::> cr:

.. Listopadoo drvo li" od travn ... do svibnja li> do15m

.. Obilježja listov i spiralni. široko ovalni. zašiljeni, odozgo lagMo dlakavi. dodozdo \IElĆiflOm lagano pusten­asti

II> Stanište potječe od domaće dMje jabuke. danas se uzgaja kao kI.Ilitivirana biljka u raznim vrstama

.. Uporaba zrele i nezrele jabuke; pro ljev; vOCe:

30

Jabuka Malus domestica

L Samo nezrele jabuke .~adržc veće

količine pt::ktina ko ji svo je djelo­vanje pokazuje koJ zatvaranja

proljeva i zaštite sl uznice:. Sv jde nari ba ne nczrdc jabuke zato koristimo kod tegoba izazvanih proljevom il l

kao prvo sredstvo kod Jabuka unutarn jih krvare nja. Veljka

kol i čina pektina nczrclih jabuka može se koristiti i.kao p rirodna pomoć kod pripremanja želea od bob ica il i marmelada. U prirodnoj koz metici prepolovljena jabuka koristi sc kod oŠlećene kože, OŠTećeni dijelovi kože sa mo sc nama7.u kružnim pokretima. Sv ježa ili osukna kora jabuke prikladna je za poboljšan je okusa biljnih čajeva.

II\J (' 11 glog , f,/I. I('f(lJS monogyna

l.l l1t lov I l)ljdog glo~a osim os talih aktivnih tvari lt t I II/ li ć ia: količine knucgo[ne kiseline i

lI"v" ull ldc kilji sin: koro narne tile, povećavaju "uliLI Utl1 IH'g Jnlšlca i snižavaju tlllk . Oparak (2 ~ [ u, I lh' ile cvje tova ili listOva/šalica, ostaviti da l ' ''II 10 lIHIllIla) sc upOln.::bljava prema savjetu

!tIk " ,1 .lrku crven i plodovi .~U

,1'11 h ' li4rl.lsll , a nekad su se u .11 HI( I1 CS t.ISICC koris tili kao

l lttll lc-~ Llk z:. hra.~no.

I' .Iu llll I k,1() dodatak dru· I . I !I ~ l kll!lI : 1 oJ divljeg voća.

1'1 ,I 1! 1I1i1ll(.:bdu. G log jako ., pl"d"v lm:l, veliko m

.,., pt ll ll I 1l1 :lojih sisa­

. lu ) 1 b o p n.: h rana

~" ,I lli \'".

Ustovi I cvjetovi

~ Grm ili dM ... od svibnja oo lipnja .... do18m

... Obilježja razmaknuto razgranjene grane, većinom s tmovima: listovi tmlepi ili peterolapi i s dubokim reznjevima, c'<jetovi s Jednim tučkom

li> Stanište čest I jako raši ren u grmo­vitim mjestima, živicama i ul rubove šuma. većinom na suhom tlu

li> Uporaba

31

osušeni listovi i C>'jetovi, svježi plodovi: tegoDe sa srcem; samoniklo voće

W 'N => o:

• • • •

•

•

w Grm ill drvo od svibnja do liPflia do18m

Obilježja listovi jajoliki. samo u prednjem nejasno trola-pI: cvjetovi (skoro] uvijek s dva tućka Stal'liste ćest i jako raširen u pro-riJeđenim šumama i !umareima. ćesto i na v!ažoom tlu Uporaba osušcni listovi j cvjetovi. svježi plodovi: tegobe sa srcem: samon iklo voće

32

Crveni glog Crataegus Jaevigata

Caj ili lijekov i od gloga povećavaju aktivnost srca i poboljšavaju krvolOk i češće sc uPOt­rebljavaju kao sredstvo za dugoroeno sprečavanje

Hčanih tegoba. Ilego kod liječenja akutnih oboljenja. Svaki pm p rije upo rabe prip ravka

Listovi i cvjetovi

nuž na je lije(nička dijagnoza. Obje vrste gloga međusob no ~C mogu križati i nastaju križanci različi

tih oblika. Njihovo iznimno dekorativno cvi jeće i plodovi mogu se koristi ti kao ukrasno drvo II vrto­vima. Cvjctovi, listOvi i plodovi prehrana su velikom broju mali h 7. ivotinja. U gustom granju rado se gni­jezde plice pjevice kao ŠIO lOU lOjv j popić i crnoglava grmlIša.

"ril I trn , trina, trnjina , il flI I1I8 _"pinosa

II l jar II ! ~ V il{' I"vi lI jd uju kao laksati\' i poriču izl uči -

4111' m'lk l .ILt: IC sc upotrebl javaju u čajevima za JI I Hir ~ I VI ' b iCI/ lin a slaksat ivn im II j.'YlI ll lc lI l ()k r ug i<: pla vkaste ko;tu­

' • • ~'I / I II('\'. I IIJ " d ru jna, 110 !li sll

I u •• pl ik 1" v<lg j:lkog mraza zbog I I~ I ~1, l ll III C prisut nih Irijes lov ina.

I I Jnll , I \I,((' u Fl ko pomažu vrećice

Ilulll.k" J lII lIl' ;>" ;lv;lI1je koje I'I, . HI . "h l .• /,:l\ta ju ok us. Ugodna

11 1 11 1''''1.1 11( lkaz u je sc tck , '~ l'I,lti " vl lI ll" g Irn a kori­

•• III 1'''I,r:lvlj:l1ljc k OIll­

, I ~ III ~ I I," ' raduju u sok.

11,1 ~ Io ll ' . " d nos no

IIII 1.lkl ll l I\ d jk:i jc

~l ll \',," !.' J .I ve li k bro j ·tl lh 11'1<>" 11 1.1 II p r irod­

uu "~III )(' 1I 1 11 Listov i. cvjetovi i plodovi

II' Grm ili drvo II> Od ožuj ka do travnja II> do 18m

• Obilježja postrance i razmaknuto razgra njene gra ne. trn ov~ te; listovi obrnuto jajoliki, fino nazubljeni. odozgo mat zeleni, odozdo svjetlij i

• Stanište često i u velikom broju u šumarcima. živicama I grmovit im mjestima uz rubove šuma

• Uporaba osušeni cvjetovi, zre li pil)-dovi (koštunice); probavni orga ni: samoniklo voće

33

'" >N ::> cl:

to listopadno drvo to Od svibnja do lipnja li" 5-15 m

II>- Obilježja krošnja otvorena i nersv· nomjerna; listovi nepar­no pcras!i, liske otprilike iste veličine , nawbl}ene. mat ze lene

li> Stanište česta vrsta u šumama i šumarci ma: često kao ukrasno drvo u vrtovima, parkovima ili Ul ulice

li> Uporaba osušeni cvjetovi. svježi ili osušeni plodovi: POt ~

canje metaboHzma: laksatlv: samoniklo voće

34

Jarebika Sorbus aucuparia

Jare bika bogata raz l i či tim oblicima i zasađena u vrt()vima nije samo dekora­tivna. nego i korisna u pu no pogleda. Od osušcnih cvje tOva ili plodova spravl ja se čaj S blagim taksativn im djelovanjem koji takode r potiče j i7.1ui ivanje mokraće ( 1 čajna 7.1i ć i c a!šalic a, o~taviti

da OdStoji lO minuta). Plodovi se ne mogu konzumirati prije pr vog mrS7.a, no nakun utjecaja h ladnoće od l ičn i su za listovi. c.., eto~i I plQ(\(r;i

spravljan je kompota imamclada. Parasorb inska kist' lina koja je prisutna II plodovima i nadražuje sluz­nice un ištava se pri kuhan ju ili sušenju, Ponekad sc za vnjemc vec 7. rd ih p lO<.lova (od kolovoza) pojav­ljuje i nova generacija cvjCLOva,

/.' JII kiselica, šumski cecelj j ;\fIII -. I/('e foselJa

I til!' Il1v l hiljk e..: sad rže obaln u kiselinu čije imc jc .h IIII I ~, porod iu; biljke. Odgovorna je za kiscl­

• • I! ~ II ~ 1! ~ l ova . 13iljku ne: bi trebalo upotrebljavati

,' IUI k" II" 111 :llna zbog opasnosti pojavljivanja I 1\111 l huhrd l1ih kamenaca. Nekoliko listova kao

,,,!'I4Ih',11l dod :ll ak salari ipak nisu štc:tni. H omeo­

I ~I '~ !l u-d l, 111 :1 pripravke upotrebljava kud smetnji lU/ILI II! h il' , I j!;!r<; te kod mogućih ",u IH k~ " lIll1 (.: naC<I. Inače rašireni

I " lyl _" uA!.qI J .~C o kom ito

I' 1111I 11i.1\1;' k<111 hl;lJnoćc, H~ ri II I kod I:l kog svi jetla.

1." lt Tl l ll llltllajll r:lzlike tlaka II I lt jll u' IILa" 1' ~ I"v:1.

j~ )

Listovi i cvjetovi

" m

" m r ~

.. Trajnica Ilo- Od travnja do svibnja lli> 5-15 cm

• Obilježja listovi trostruko perasti; prizemni, prtS<lvijtf1i ulduz sredisnje ži le: cvjetovi poje-dinačni, s bijelim i tamnim žilama

• Stanište prisutna do jako raspro-stranjena u hladovitim bj e l egoričn im i c rn ogorič-

nim šumama, veći nom na vlažnom, osrednje kiselom tl,

• Uporaba svježe cvjetajuća bi ljka: poticanje metaoohzma, probavne tegobe

35

~ Jednogodišnja ~ od srpnja do kolovoza .. 3050 cm

... Obilježja stabljika uspravna.

okrugla. naborana. listo.

~i podijeljeni u uske

duboko .zarezane liske

... Stanište stara kultMrana biljka:

većinom samo u ~r1u: u

zemljama Sredozemlja

se ugaJa i na polj ima

~ Uporaba

zre li plodovi: oboljenja

dišnlh putova. \lfobavni

organi

36

Aniš Pimpinella anisum

~,,/j': '. AniS je prastara kult ivi rana hil

~ 'It- ~ l "" jka i mpijeva u m:dnjoj Europi

~:;lt ~ 'V na sunčanim t zaštii enim mjeSlul

.v ~\.. .,',1-_" Plodovi sadr~,c eterično ulje s am·1

... lom koji biljci daje karakteri.sti ćan

• okus i miris. Djeluje sekn.: to liti Č no

raujeduje guste sluzi i potičc

iskašljavanjc, a to jc iskorišteno !

~ .,. vdilwm broju kućnih !ijckov~ .

~ rs 4:{.iI'J2l na primjer i bonbonima za

CjJ- 0 iskašljavanjc, često i II komb il\.1

Listovi i cvjetovi

\C ciji s drugim ljckovilim biljem.

f Oparak (pola čajne žličice izm rv

ljenih plodova! šalica, ostavi li da

odstOji 5 minuta) putiče prohavII I

sličan naćin kao komorač i kim. Ulje od aniša UpU I

n:bljava sc za aro matiziranje vel ikog broja

pripravaka. izmedu ostalog i u biljnim li kerim a.

.... rl" ·vac \, #,I/)(Jdium podagraria

I" . . .. duosi 1l!1 liske s prednje stram: ko ji izgledaju :. Ii ćno kao noga od ja rca. Biljka st: već u

sred njem vijeku upotrebl javala za liječenje podagre. Danas jc sastojak velikog broja hom eopatSkih pripta­

lI:J.ka (uparak. do datak kupki, kom-presijski zavoj) za ublažavanje reu­matskih tegoba. Mladi listovi pri. kupljeni p rije cvamje, pctdjkc listova i stablj ika mogu se spravljati kao ukusno samo niklo povrće. Aroma starijih dijelova biljke pods­jeća lagano na peršin . Pripaziti na mogućnost zamjene biljke s dru­gim, djelomično otrovnim pn:d­stavn k ima ove obitelji!

Ilo- Trajnica .. od svi briJa oo srpnja Ilo S().8() cm

.. Obilježja podanak tanak; stabljika uspravna, razgranjena, šuplja, izbrazdana, gola; listovi parno trobrojni

.. Stanište često na t lima bogatim nranji~im tvarima u grmlju, uz rubove wma. pI.lteva, itd.; prisutan u cijeloj Europi

.. Uporaba

37

osušena Iii sVJeie cvjeta­juća zelen; reumatska oboljenja; samoniklo

"""'"

II> Dvogodišnja II> Oo svibnja do srpnja to 60-100 cm

to Obilježja stabljika uspravna. br ~

dasta. razgranjena u donjem dijelu: listovi s li č n i onim od mrkve: dvostruko perast i S na­suprotno prekrizenim uskolisnatim parnim liskam<l: cvjetovi bijel i jli svjetloru!:icast i

II> Stanište raŠirena u svježe gnoje­nim liv<loama

II> Uporaba zrel i plodov i: tegobe s probavnim organima

38

Kim Carum carvi

Listo"; i cvj etovi

Plouovi lagano srpastog oblika sadrže etrično ulje koje se sastoji od karvona koji ulju daje karakl (

stičan miris i drugih djelotvornih s:mupka. Ulje tjera vjetrove.

ublažava grčeve te djeluje sekw !itično. a ove osobine iskorišta -vaju se protiv osjećaja napuhnul sli i drugih Tegoba u pouručj u želuca i crijeva, pogOtoVO nako ll konzumiranja masnih jda. Prek , dana se sažvače par plodova kinl

iji se pije oparak (1 - 2 čajne Žlitl' izmrvJjenih plodova/šalica, ostavi li da udslOji 5 minuta). Pomoću ki lli ' vog ulja mogu se također aromat i/.I rati proizvodi od mesa. salame. sir.

pt:(;lva i pića S visokim postotkom alkohola.

· ."'. I Ii lJIII J.{ri/VeoJens

.u 1~lIl>ld,k hil jk e s malim zdenkasto-bijdim

.m lhul lc IIpll; na vrMa koja usp ijt:va na slano m I"II"' t", 1I liti 11 :1 obalnim područjima i Ll I\Tjcmačkoj

'fl' d ~1 I lI'I l" pr-is lima. eder kao povrće nas uprot -.,. I' " I" '" I"' ;-'11:IIJ biljka. Svi dijelovi biljke . ," I lt 11\" '" IIlj t: \I kojem sc nalaze Ih,. II , "1',. 11 . k:lrvcol i druge:; sasta­

I~I I I I II!( h l:lgo poriče

'''''''''lIir Ill' '~, :1( (; i propisuje sc: , 1~.11i dl" ' ; "" k. Njegovo djd o-

" ,. ~~;. ,d, ,,,li z ijak ni je I • .1, 11" t . ISl<ll'i ll1:1 biljke

II II J,U' III II I lI m aci, juhe IC

HIl k,Il IllPI1.1 I mesa. Gomolj

'Ip"'l r lol,.,v.'1I 1 bo povrće: ili .14 1~1t\111 \'\I. dd,)rfs k a salata).

II'hll.' ~ ' " ' . I ' ('icr:. SlI bije l i i I ,u " II I 1\ , H ' lt: 1l it: vrc rcn-

Listovi i cvjetovi

.. Dvogodišnja

.. Od lipnja do srpnja Ilo 50·90 cm

Ilo Obilježja listovi perasti, s jakim bridastim stabljikama: liske trokutasto klil1aste

II> Stanište kao samonikla biljka jako rijetka u u Europi: često

kao vrtna biljka, po~ reme­

no kao divlja ... Uporaba

39

svjeia ze len il i repa: reu matske tegobe, tegobe mokraćnog mjehura i jetre

.. Jednogodišnja

.. OCI svibnja do lipnja

.. 40-70 cm

.. Obilježja stabljika razgranjena, šuplja. na donjoj strani malo dlakava; listovi ta nki. odozdo lagano dlakavi. dvostruko do četverostruko pefaSti

li> Stanište stara začinska biljka Iz prednje AliiC, cesto kult~ vi rana u vrtu, ponekad i divlja

li> Uporaba svježa ~e l e n prije cva t­nJe: čišćenje krvi kod proljetne kure: zaČinska bi ljka

40

Krabuljica, krasuljica Anthriscus cerefolium

~"yi/t; t ... >l'1~ ~~ !l II ~,p;

., ~.I

Tipična aroma krabuljict: m:~I:11 1

pri sušenju i zato st: upotrebljav samo svjcže pr ikupljena bi ljka.

Etrično ulje prisut no u listovim;1 sadr?i metilbvik(J i d ruge I vari koje pmiču izluč I

vanje mokraće.: i izmjenu Ivan Krabulj icu uJlotrchljavamo kar)

~ ~ iscijeden sok (l t ika dva pU l.

~'''~' ~ ~ dne.:vno) il i kao oparak (1 žl l ~ ' -J, tf """ isil njenih l istuva/i\alica, OSIaV I

~ J da odstOji 10 minuta). Zd en \I

Ustovi i C,",jetovi

kuhin ji ide uz ribu. jela od peradi . sir i gljive. Krabuljica st: mole lag;]

uzgajati u po~udama predvidenim. za biljke na prozorskoj dasci ili u:!1 konu i moze se ubira ti već šest tjc dana nakon sadnje.

IIkn bedrenika , ;/IIp/m' lIi/ major

'I !u. I ",I OV(; hdj kc ili njoj llluk 11« ln;ni k<; (J'impindJ:J

'~/ '.fl kili .• I.I~tt: ,):1 ~u h im livada ma '4' !I\IIl,,1 !lu:d ll;mi sc vec dugo upOt­I h. ,,'Il il"" op.ml k ( l ( :tjn:J žlica

W'M. " "Il lllenog korijena! I ~ WIIII. IUIC kod upala u

11)1111111 Ih g r lu . I lomeo­~. 1111 ,h, 111 ,1 ] .. ],ku propi­~, ,,II(J ~ y, , It,oIIC. zvukova u I 11I,,,,,I II IIS.1. bH:rično ulje

101 1"1'\>1 jr I ", I ~H II:Lk nekih ~or­

II 1II \I.tth ,1 1'llp:I1.1I ; i na zamj<:nu .1"111 ~IV.II"III k,.j:1 sc Ll nekim IHh IIII'" !.I~' ,d ef naziva bed renika.

USlovi i cvjetovi

li" TrajniCa .. od lipnja do rujna .. 40-100 cm

li> ObUJeiJa stablj ika br idasto izbrazda­na, veći nom šuplja, obras­la listovima do vrha stablj i­ke; listeM perasU; cvjetovi bijel i ili s'i}eUoružičasti

.. Stanište na gnoj enim livadama j u biljnim zajednicama trajn~ ea: na ste'lerozapadu rijet­

ko, prema jugu sve čeŠĆe priSutna

.. Uporaba

41

osušen podanak: sredstvo p roti~ kašlja, upale u poo­ručj u usta I i:drijela

w • Jednogodišnja

• od lipnja do ko lovoza

• 30-60 cm

• Obilježja stabljika čvrsta. usprav-

na. komapaktna: dOrlji listovi perasti do dvostru-ko perasti, okruglastog ruba: gornj i listovi više-struko perasti, s uskim liskama

• Stanište vrtna biljka, samo povre-meno proširena kao podivlja la Ul smetlišta

• Uporaba

zrel i plodovi: poOo ljš~ nje

apetita i pot icanje pro-bave: samoniklo povrće

42

Korijandar Coriandrum sativum

Korijandar s bijelim ili svijetlo ružičastim cvjetovima autoh­

lOn jt u Sredozemlju, a

istočno od Alpa uzgaja sc već od ranog srt:dn jcg vijeka. Svjcža bil jka neugodnog je mirisa (navodno miriši kao stjenice) i u plodovima sadrži jako aromaritno ct(.:­rično ulje s brojnim sastojcima. Oparak (l čajna žličica p lodova/šalica) sc koristi kod pro­bavnih smetnji i napuhanosti s jakim vjetrovima. Bilj ka jc pogodna j za malu d jecu. Aroma

kurijandera sastavni jc dio mješavina

Listovi. ev!, i plodovi

cu rry začina, hiljnih likera, biljnih rak ija i božićno !·

peciva (medenjak).

"J"lIava kukuta f ,I"llIllIlllacu/atum

"111~" u,." ).(,,dnog mirisa u sebi sadrži alkaloid konin • II jI.II IIII / ir.1 ';.i vcc On ponajprije žari u području

• , ~.i _ ldlr ;;'.a:t. l\':"i ~metnj c os jetil a i mu čninu , te ,. ~'~III "k'>1.: CI10S1 koja počinje u

,Ul Ili :-' 1111'111<.: kazne II ~rarn

I .h, I /V I t.oV. IHC SH sokom od .. nf lill ure. Ova smr­

""_III1II1I,k.L n i II • ul _1111',1111 tUle prik­'oi ItI~ III ~.HI1"liicčcnjt:!

'I ,,~ V ~ "'lIlwl.l II vrtu ponc­, II~~H' k.IH korov i mogu će::

j, ,.IIIIIj["l ll ti S IH; pretjerano lI ( u l lll 1'1' 1:: 11111111 i krabuijicom.

I" 10 1 11~ (' ~ II već inom puno

,wl' t\l' )\" kuku l:I . Ustavi,

cvjetovi i

plod""

.. Jedno III dVogodišnja liJ. od lipnja oo kolovoza li> do2.5m

lio- Obilježja stabljika Jaka, okrugla, sitno izbrazdana, šuplja. pri tJu crveno-smeđe mr1ja­sto: listovi višestruko pera­Sl i, svijetlozeleni

tJ> Stanište Jako česta i jako raširena na vlažnim smetlištima, u biljnim zajednicama trajn ~ ea na obalama rijeka ili Ul

zidine .. Uporaba

43

osušeni listovi i stablj ike listova: samo u homoopa­tiJI kod oboljenja OČiju ili napadaja vrtoglavice; r.ije

za samolijetenje!

w • Jedno ili d\lOgodišnja

• OCIIIPflja do rujoa

• 20·100 cm

• Obilježja 115!0'0'; vlsestruko perasti. rub listova sliĆ1ln willom perSInu, oolla strana 11510'1<1 Sjajna. pri Irlj<1nju

oslobodil Ilcub>ooan miriS

• StanIšte prooircn i čest uz rubo\tc grmova, II biljnim lilJC<!

nicama. 1''18 rU'Šell inama I

na neobrađenim poljima

• Uporaba

s~ježa cvjetaj uća zeten: osamo II hnmf!opatiji kod

povraćanja S pro/jevom i problema s pfOilVOd· njom mlijeka za dojenčad, nije za samolI-j ečenje!

44

Divlji peršin AetJlUsa cynapium

u svjd o j biljci i korjenu su polin; koji stvaraju trpak oku i izazivaju crvenilo koie, bolove II trbuh u, proljev, a u

posebno tc;škim slučajev;111i1 i grčeve s nesvjesticum ili zaswj diš­nog sUS!Jva. Sjajne donje stra ne:

listova divljeg perš ina nislI jedina stv;,f po kojem ga možemo razl ikovali ~

vrtnim pcršinoill: svaki štitasti cvijet Imil tri prema dolj e okre­

nuta ovojna listića. Ova autohtona o trovna blljka nikako n 'Jc prikladna za

Cvje!ov i p lodo~ i samoliječenje . Izvo rno podri-jetlo hiljke jc Sredozemlje, a \I sred­

njoj Eu ro p i prisutan je od brončanog do ba.

I .hlil 0 .. 11111. ""'dvje<1i dlan "" .'1 " ' 11111 /1 0111 1/11 1 \'lill II 1

... Trajnica

.. OcIlipoja do rujna ... 45·180 cm

I lulu" ,"""1 ,,,, ,, ,11 IIII~ ."I. }. I tr 'h ""

I '/II"' " ~,I~t"h 1' 1, .1, "I. 19 .•

II~ "H ,,11.111'., " ·.I" j,,ULqll

.... "II.'h 1111111 11'. 'WWI1

• ,'Hi ' l! ttllllll ,0( 1 "\ 111 ,I qr

• hlll~' u·, ~"" ,, '. It IIpvdt I 411. I !I , '. II. H r('.I~t '1<':.

III,,, .. l, ",1111 .• 10 11",,,11\ ho r II 'HIl! ' \'''1 ~v l( d""'1 (1(11(1+

II Ih l l ll~I II ,'1 N.II '''' l" 'I.. U '!III ''' '41 11111Ih 11 {"~ I. I I t: •• k" bi

II~II ~ld "'" I I' II ,, 1."11'1 "" Ili . II~, 'v, .. " .. , '"n l v lcdq~

HilH I" "II' "/11 prll t" ~ v t:g;l

"II" I "II ~,.l"" I

tJ> Obilježja stabljika jaka. šuplja, bri­dasta izbrazdana; listO'li dugački do 50 cm, grubi. zarezane sjedeće liske ili s dubokim tapovima. s velik· lm bl ijfrdim koljeniC<lma

... Stanište česta na Iiima bogatim hranj II/Im tvarima. u vrtovi· ma, na rubovima puteva. grmovitim mjestima na adama ili naplavinama Ul

tekućice te gnojenim liva­dama

... Upor.ba

UstOvi i cvjetOVI sllje!1 ili ostšeni listovi i stabljika; samo u homeo­patij i kod probavnih tegoba i oboljenja kože; samoniklo

""'Ć,

45

raJ • Trajnica

• Od lipnja do kolovoza

• 50·150 cm

• Obilježja podan~ k zadebljan. šupa lj. podijeljen iznutra poprijeko: listovi s dvo-struko zar€zanim sje-deć i m liskama , s du-gačkim, nazubljcnim djelovima na kraju

• Stanište ne tako česta močvarna ili vodena biljka oko jezera ijaraka

• Uporaba podanak; samo u hQmeopatij i kod grčeva ili ž i vća ni h smetnji : nije za samolij ečenj e!

46

TrubeJjika Cicuta virosa

J~ko dj d otvorne sastojke II

ovoj b iljci možemo prona":i prije svega II debelom podanku. a oni po la sat.a nakon konzumacije mogu izazvati povraćanj e, bolo".,

II trbuhu. jakt grčeve i Slln

izazvanu obamiranjem dišnog SUS!V8. Biljku zbog toga nikada ne smi-

jemo uzimali sami bez konzultacije sa ii j cć

nikom. Moguća jc %amijena s gomoljom celera (sl i čan miris) iH korjenom p~.5trnab (sličan okus) , ali zato su listovi b iljke vi7,1l alno prepo7.natljivi. Maleni gomolji mogu

p lutati zbog komora napunjenih Ustovi i cvjetovi zrakom i zbog toga ~e kroz vodu

kreću kao plutajuće bove. Na b ijck ~lilastc cvjetove s l ijeću prije svega osolike muhr; .

l Jnkinja " /Im l. I media

~ I' \1( 1111 :11 :1 još od ranog kam enug doba i II

Itl! , vrll l; 11K m uz(: sc: svugdje pro na ci. Cvjnovc: .1\'1 IIldlt l i ti jekom cijde godille i II jednoj

hill tth' )C procvati i do pCI generacija cvjetOva. , .ull~11 ),.IICIPP prot iv bolo v:! II mišićima

' '' 'IIU"II I!" op:n ak od (1 čaj na žiličica isitnjcnc: I III • , Ih •• ) OV\I n C7.aht jc:v n u i ČCSIO p risu tnu

( .uIIJe-mo koris t ili i kao samoni-• !'''V I II' ()\lsvjci.c

' (~ \lp l l! II IC' lull ke odstrani sc , HI' II I. l 11- '''lI i. lagano SC: " III ~ III,, ~ I.II\I i (,kus sc

I' Il! lu lI llIlr ,,, korn ud .1111 1111.1 I r M" oI"l1i j:, jako

,,14 "'1 11"1: "d povrća za • l it Ih, l. 1.1 "d mesa. Ubi­'WI' l' I. II U I~ II ': C I l jd,u m

I. ,,,,,l IBI lisIovi I cvjetovi

A r

Z

'"

... JednogodiAnja lio- od sijećnja do prosinca II> 50 ·150 cm

.. ObllJeiJa stablj ika polegla ili penjači­

ea, cvjetne stapke dlakave: listov i ovalni, zašiljen i, s petelj kama, listovi krošnje duboko razdijeljeni

to Staniite jako česta na propusnim tlima bogatim hranj ivim tvarima; u vrtovima. na poljima i ispod grmova u par\<ovima

to Uporaba

47

svježa cvjetaju':a ze len; samo u homeopatiji kod reumatskih tegoba: kao samoniklo povrće

,U Z

II> Trajnica li" od lipnja oo rujna .. 30-80 cm

... Obilježja stabljika uspravna, ne­razgranjena, podzemni izdanci; listovi duguljasti, nasuptrotni

Ilo Stanište prisutna na srednje su· him propusnim tlima, na branama i obalama rije­ka; jako dekorativna u ,no

II> UpoI'ab<l podanak: samo u hom&Opatiji kod preh­lada i depresija

48

Obična sapunika Saponaria officinalis

U korijenu biljke s bijelim ili lagano ružičas lim C\

ovima mogu ~C pronaCi saponini. po kojima jc i b l

ljka dobila imc, tc koji i~tO kao j ~apull imaju ani i bakferijsko djelovanje. Izmijeveno korijenje

sapunike vcć jc II dalekoj prošlosti sluHo b . ~ HCdstvo za pranje. Saponini

ListQl/ i ii ~.ji"''';

razrjeduju guStu slu z i pOtiću is k ljavanje, il njihova ljekovita djdul

vornost sc koris ti II sredstvima za ublažavanje kašlja i kod kal bronhija.C'.aj od sapunike ( čajna :.l:!ičica uSitnjenog i osušenog korijcna/h1ica, P '

staviti hladno i ostaviti da odstOji nekol iko sati, tek onda pil uhati i isdjediti) sc kod ka$lja srn I piti najl/i~c dva puta dncl/no i m; predugo. Biljka je preporućljiva ~ vrt u kojem sc uzgaja divlje cvij !,; ,

I ... kl trolist, trolistica, gorka trava " IIYllnlhes trifoliata

jo, hlljb dllgo vrem ena kori Stila ".h tvo proliv vr ućice iako

" Il lI lVlHt kOl e.: ju 14 ~ . tl J II C ork i trolis t jc

l'pl\' lI l1 drnA:! s gorkim

ti lli ~ ~lIj " ~C koristi za l •. Ulj, upc!i!a i poboJj~a­

,l ]UIIII.lve lj pr irod i je

,. u I'd~ IIIIl , 1 zbog un iš­, lit "!l Il I ~ t . 1 I Ila crvenoj Il iti '~_ I h c ruh hil j:lka. Iz

. ,tl l"I-I. ' h,ljku SC ne smije:: I 'l~up ll lll l ll pri rodi. Gorki Holi~t , ,,~11 1 1 t111 1(" k .• " lUočvarna biljka u

I ,Ih I k." l Ilfllwl n"g jeze rca u vrtu . 1'iVII IH \( ' 111'\1 ~ pro izvodimll za listovi i c\ljetovi

HI lll' _ " " ~ ",t gorko~ trolista I limi' II I'IF M' ~,,,, i.du ćan ih ili probavnih smetnj i.

1 1~l l h' I lh' ".1 b ll!llc lli h liSlova, pomijcšan ih s

I'" ,,,.," ,." """,11 11 , .mj(:ru 1: 1/šalica, ostavi ti da I h'll ""111111.1)

-< :o O r cf)

-< (') m

... Trajnica II> od svibnja do lipnja II> 2()'30 cm

II> Obilježja listovi. po tri komada, liSke s cjelim rubom. duguljaste. gole i većinom okrenute prema gore

li> Stanište rijetko prisutan i ne u sku­pinama uz ruoove presušu· jućih jezera. u livaclama na močvarnom Uu, u močvari;

za~tićena biljka li> Uporaba

49

s'Jježi ili osušeni listovi; slao apetit. prooavne smetnje

'" > '" " Z ::J aJ

.. Trajnica penjactea

.. od lipnja oo srpnja

.. 2·4m

... Obilježja listovi peterolapi različ~ t ih dužina, srednj i znat· no veći od nazubljenih, ček i njavih rubnih

.. Stanište u grmovitim mjestima; uzogrodc ili !;umarl<c na

adama i naplavinama uz veće tekućice

.. Uporaba podanak: samo u Mmcopatiji kod reu­matskih tegoba; nije za samo l ij o&ćenj e l

50

Bijeli bljuštac 8ryonia a/ba

nijeli hljuštac za razlik u od crvenog bljuštca n ijI.: prečesta jednod o mna vrs ta. Od srpnja nosi mar II plodov!:: vdičine gra~ka i jako ljulOg okusa koji sad ric rri [crpenske glikozid I:: koji i:t.azivaju jako nadra;t.ivanje probavnih organa, popraćeno s p rul l

vom i povraćanjem. Medicinski se u ho meopatiji korbeli samo podanak. U am ici su se pripravci od od podanka upo trcblja- 1;,~

vali kao jak !aksativ. Biljka istO kao i njoj srodni d \looomni enu l i bljuŠI3C nipošto nije p rikladn a za samo­l iječenje: . Zele:nkastO bijele cvjetove veći ­

nom oprašuju kukci.

•

Listolli i cvjeto\·

.1 .. ld . h NhW'''' .">cp ium

1" j hll lkr (~ ('Ihliika, listOvi) sadrže 10 1. l UI I . k killi z:, razliku od obične hil I lt 1I, lp ke dlciulu nil tanko 1I11~ k" I.lhui~!1o , Bil jka sc ne ~ ",I.lItl /. 1 ~.Hn () l i jcčcnje zbog

uu, l, Ik" I-l I".lvdnog doziranja. l'. '''~!I I.ul .. lda i njoj " .. III"u p"ll, kog

•• j r , 'IH 0 /" 11/11,'

/'1 , tili 1011.1" ~ II. vl\ H IVI hlldu

j . ,lIitl! \ lCll1irne­

~! .. Iu" • • I III /tlll l b ks:niv-, 11 "11.111111 ~. I " I.IVI\I su dio

III ~"'''\lI I. I ' Il"k '' v;L Rastući izdanak biljke oko svo­I"II~' II I ,,,I, k"l i.cćc kretnje i za jedan okret PO!­lj. " I I'IIII ~ 1" d ~ .1 s.H:!.

u> r l>

" O <

" en

II> Tra jnica peojačica II> Od lipnja do rujna II> 1-3m

• Obilježja stabijika tanka. obrasta u smjeru obrnutom od kaza-ljke na satu: listovi srcasti s dugačkim šiljkom; C'V}etv. vi potpuno bijeli

• Stanište resto kod živica, II vrtOVi· ma. grmOVitJm mjesllrna na adama ili nap l av i n Đ m c

uz telwćioe, na branama: danas prisutna u cijelom svijetu

• Uporaba osušena zelen: laksativ: nije za samo liječenjel

51

> o <fl W ~

a: >

IJO Zimzeleni patuljasti grm ... od svibnja do lipnja ... 20-60 cm

... Obilježja stablj ike polegle i hvata­ju korijen: listovi kožnati,

odozdo s mrežastim nit imCl i bez tamnih točk i

li" Stanište rijetko u prorij eđerl im

smrekovim šumama, pasnjacima s patulja­stim grmljem u brdima i u Skand inaviji: zaštiće na

bi ljka

to Uporaba osušen i listov i: in fekc ije mokraćn i h putova

52

Medvjetka, uva Arctostaphylos uva-ursi

Mcdvjclka jc s lična brusnici . no razlikujemo ih j<': 1

na listOvima odozdo nemaju prisutne: mrlje, a gb \' aktivn a tvar biljke jc baktc:riostatički djelujući gli\" ,

zid arbtltin. Pripravci ~C zbog opa~TI ' ' I

od nad ra7.ivanja bub rega i sluzn u ne bi trebali koristi t i d uže vremena. a t ijekom tr udnoće III sc trebalo izbjegavati. Biljh!

takoder ne bi smjeli prikupljat i sami jer jc za;tičcna i spaJa lJ

ugrože ne vrstc. Profc~i o nalno u/.j

jena medvjetka je sastojak lIgotoI li jekovima i čajevima ko ji sc korbi kod upale mjehura. Biljka je dobil

Listovi i plodovi ime po med vjedima koji jcdu pl "

dove i koji su nekad tako rasijavali sjemenke. UJ no sjemcn ke rasijavaju pretcžno ptice.

IlIt,l slr<lll1o l1ium

III ' ~lll i j IlI>pallskc alkalo ide (prije svega hios­lI\1n . k" I",lamin i atropin) koji izazivaju grčeve

" h lll l l l.jll " " žnjak nije prikbdan za samoliječenje

I"~IJ'" oI l('1"\I:lI1i •• o .rova, Kod liH JI ~' "' I ~ II n:l iSli način

I~ NI! "':Il' koj :wlOh tollO

hill' k",l l l lc~enia grčeva.

11111 .vll .. tl n~meJbsti cvjcl'

, uI II I " ~" tck pred I I I"~ I II I\ c tl~()Jan

I tl p " ,. j ~ II ,v,c!I)vi lt ti r 1r l' lllC VI.:C slje­lUli " ~ u u yenu li.

" ,. ~ 1I 1I j ,l llk ,II'lt'l:m'lnsija 1104 /1 11 .1 ' '' 1 11.1(' il1 k;lo i

~ 'IIt\..1

Cvjetovi. listovi i plod

" O <: O

'"" Z

" en

.. Jednogod i~nja

.. od lipnja do rujna

.. 46-100 cm

II> Obilježja stabljika uspravna, raz­granJena; listovi spira lni, plavkasto-zeleni, nejedna· ko ~ijuga\li inazubljeni

.... Stanište donesena Iz srednje Ameri­ke; pojed inaćno. ne u sku­pinama, u živicama na poljima i Ul ruševine

II> Uporaba

53

osušeni listovi: najviše u homeopatiji kod grče'la i astme; n ije za samoliječenje!

w tj

z ,tj

o ::; o "-

... Jednogodišnja

.. 0<1 lipnja do ko lovoza

... 20-80 cm

.. Obilježja stabljika uspravna, raz­granjena: listovi spiralni, nazubljeni ili s ravn im ruhom, Iilgilno dlakavi

.. Stanište jako česta u bi ljnim za­jednicama na poljima, u vrtov ima i na padinama:

porijek lom iz Sredozem­lja, danas prisutna u cijelom svijetu

.. Uporaba svj eža cvj etajuća zelen; napadaji vrtoglavice, glavotxJlja i grčevi

54

Crna pomoćnica Solanum nigrum

Zeleni djelovi biljke i mat crni plodovi sadrže sall l

manjc količine alkaloida. Vjerojatnu postoje razl i, geografske vrste s različitom ko l ičinom aktivnih tvari. Biljka je II sjevernoj Americi dugo vremelJ" uzgajana kao bobičasto vuće , a na Kre ti sc i Ll

današnje vrijeme koristi kao povrće. tl il l' "

Cvjetov i. listovi i

plodovi

zbog zabilježenih slučajeva trova l I!

ipak ne bi trebalo jest i II neograničenoj ko l ičini. Ptice na početku zelene, kasnije žute i ll. kraj u crne plodove jedu bez ib ~

vih negativnih posljedica. H omeopatsk a medi U! pripravke kor i~ti kod tegoba sličnih migreli napadaja vtoglavice.

'1011 kovina \ Itllll'tll/m opu/US

I~" \ 1 Y(' III pll)dovi (koštu­l IIt/vl pljll sc iz malih

11111 "11111 11 l vic \Uva. Iako " dulli pllv l : l ć no. plo-I _ .. ~ lill" , otrovni i

• Iv~j !l 1.lk., povraćanje

• 111+ .. lr 1',,,klvnih organa. "ftitlll ll1 !1 preostale

fl, 1!llIr tllck lll1l zime čak i t .. , jr l l u in linn onda kada nema lu Ih I/Vor.1 hrano::. Homeopatska .• 11. 11 101 !-I" rk o:: Ivari iz kort: upOt-

• ,.I j~ ... ~ I.' IIhlazavanjo:: grčeva.

Ut tl~ri 11 11 (" prikladna za samoli-i 1111" 1\III>Id cvje LOvi upadl jivo su

I nl, .1111 I .,1 li ZO:: za mamljenje insekata

• lit tl l'I "~ Il i ll ,

" ,

listovi i cvjetovi

A o N o A ;u < z ()

m

w ~ listopadni grm ~ od svibnja do lipnja ~ 1-3 m

~ Obilježja listovi nasuprotni, trolapi ili peterolapi, nejednako nazubljeni il i vijugavi. odozdo samo slabo dlaka-vi; peteljke listova sa ze. lenim žl ijezdama

~ Stanište biUka uspjeva u polusjeni na svježim tl ima bogatim hranjivim tvarima II grmovi-t im mjestima na adama il i naplavinama uz teku ćice i u živicama

~ Uporaba svježa kora; samo u homeopatiji, propisano od l iječnika kod ženskih tegoba; nije za samolij ečenj e!

55

w tj

z > cr

" o N O

"

,. Grm ili drvo

li" Lipanj .. 7-10 m

II> Obilježja li stovi nasuprotni, nepar­no per3st i. 5 liski nejeo.

nake vel i či n e; peteljke plodova crvene u vrijeme uelosti plodova

li> Stanište <Isirana i česta na t lima Xlgatim hranjivim tvar i­Tla uz rubove šuma. Ul Juleve il i u grmovit im

njestima ... Uporaba

·:>sušen i cvjetovi bazge; Jlodovi kaos.amonik lo ,oće: poti če znojenje kod prehlade

56

Cr na bazga, zova Sambucus nigra

Cvjetovi sad rže f1avOlloicie, eterično ulje: i trijc:slll vinc. Oparak (2 čajne: ž l ičice: cvjetova I šalica) za~

laden medom pije: sc: vruć i pouzdan jc kućni lij ek kod prehlada s vrućilOm. Homeopatski pripravcI biljku koriste n~ sličan način , a koru kao laksativ. Sjajne crne bobice vrijedno su divlje: voće: hogatu vhamir.ima. Koriste: sc: za spravljanje: voćnog sob , vina od zove, žeka. marmdada ili kompota. Cvjerm'i se mogu pn.:pcr.:i II tijestu za paJačin j kc. Grm je jako preporučl j iv za kućni vrt .

Li[;tov i i cvjetov i

... Iuvina, apta HII /Jl I( ' I18 ebuJus

hHII" I Vl' hobo.; slične

I .. vlm ll h.l/.gl: kao pri­i!' I~k ll ~ II Olfl ". nc . a

h lliu 111'.lk n ~ us II thUIi , j.,k 1'!I>IIt:v. i:lku gb ­i .Iju ("V('IIIU:l lno ćak i

f' " h II ~ .I ' I.L\'nc tvari

li li "" '" ~'OI'icna upot­I ~~ I~ III ~f' k .• " bks:u iv i

II . II 1, 1.111 11 ,11110.:

'~I.t I Mt' tl lunski sc I IIII hl l'I ~.1 11I II l':lZnim

't~ lm l'I I I'I.lv<l1n:l .

Listovi i cvjetovi

11 ,,", " 1', lIliu / ,1 St;1 pod ručja p rimjene u potn::bljava Il tlll~ \ k l ,,,I ~VW7C llhra n ih košttl n ičavih boba. Bi­

Hil ,~" 111 11' l'nkl :ltin:1 za samoliječenje. Ptice I. 1,'o.l"\T Inili 11<:" posl jcdil.::l, no Otrovne su za

I "I' N, ~ ,.1.1 ~ II k"n slCllc za bojanje tkanina.

'" O N O

'" " < Z

(")

m

.. Trajnica II> od lipnja do srpnja ... HOm

.. Obilježja

stabilna biljka: listovi nasu­protni s 7 do 9 liski iste ve l ići n e; plodovi uspravni

l!> Stanište Yećinom na kamenitom tlu uz rubove šuma ili rubove puteva, na ćistinam<l , u neobrađenim poIjlm<l, prlje svega u brdima

... Uporaba

57

osut;en korijen; laksativ; nije za samoIijetenje!

w U

Z > '" '" o N O

'"

• • • •

•

•

@ Trajn ica od ozujka do travnja 7-10 m

Obilježja podanak puzav: listovi prizemn, dlanasto pera-sti; šest do sedam latica Stanište jako česta i raširena na humusnim tl ima Doga-tim hranjivim tvarima u bjelogoričn im šumama i grmovit im mjestima Uporab~

svježa ze len prije cvat· nje. samo u homeopatiji i prije svega kod ženskih tegoba: nije za samoli-ječenje!

58

Šumarica, sasa Anemone nemorosa

Biljka se česTO pojavljuje II vc:likim količinama i jedan je od najpoznatijih vjesnika proljeća. N jeni iznutra čisto bijeli, a izvana često plavkasto -l jubičasti cvjetovi imaju dugačku pctcljku i jzhijaju iz iz trodjelnog pazuška vtš­nih pršijenastih listova. Svjdi zeleni dijelovi biljke: sadr:l.c otrovni alkaloid anemonin, otrovan i za Ustovii cvl

životinje, no ipak se uništava kod sušenja. Sum an, se nekad upotrcbljavala kod bronhitisa i lcgoba s 7.globovima. no biljka ipak nijc prikladna za sam(l i ječenje. Homeopatski pripravci nadražujuće djelo vanje na sluznice bkorištavaju kod lij e čenje legol ,.

maternice.

""'a kamilica f Ij,jl/uuI/i lla recutita

I ~ 1 .. _I;',Il .1 meJu domaćim ljekovitim biljt:m hill (h ~ v til i'. pn: po fučJ ji vih primjena: oparak (2

lu, . III' ll c n .~ II ~t: n ih cv jero va/šalica, ostaviti da I h'll '1 111 11 1111 :1 ) iznu tra u potft:: bljavamo za

1 .' u ~I*· ""~t:V :1. kao 1I1(l l jl " I III ' ,redstvo kod Icgo ba II

hu,' )1I ' ("I II ~, 1 I cr ijeva. IC za grg-~ 1,, 1 1I 1'. l l c I IIImog mc~a, a

. , t f' IIp,," chl p va kod liječenja

·',Ih " , l lji'd.1 l .. ze il i o pe klina. .. " I \, " / 11 .111 1I.II' il1 Ilporabe su bilj ni

'11'" . 11~ ~ I / .. l v,,)i i dodaci kupdji. 1 1" 11 11 "III P " ISlItT10 \I cvje to vima

l. I ' 1 ~l l v lllO I VM kal1l :li'.td c n i 'I~~ )1 \' III\..o g hl ll j:1 gotOvih

~ I! ~II

Listovi, cvJetovi. uzdužni presjek cvijeta

cl r l> < O o<

" m

.. Jednogodi!nja ... od svibnja do kOlOVOZa .. 20-50 cm

Ilo- Obilježja stabljika uspravna, raz· granjena, gola; glavice cvjetova iznutra ~ uplje, Izvana s bijelim prema van okrenutim srC<llikim, a iznutra s žutim sjedećim laticama na pločastoj osi

... Stanište većinom u veli'lOm broju prisutna na sv, et im ruše­vinama i rubo\i ma polja, prefefira otvorena tla boga­ta hranjivim M rima

... Uporaba

59

osušene glavi ce cvjetova: kod grćeva ili upala

Ilo Trajn ica Ilo od srpnja do kol(M)Z8 Ilo 1(}40 cm

Ilo Obilježja glavice cvjetova ispunje­ne srčikom. s bijelim i žutim sjedećim laticama na pIočastoj osi. često kao kultivirana biljka u priktlvcnim Oblicima samo s bijelim srcolikim laticama

Ilo Stanište porijeklom IZ jugozapad­ne Europe; većinom je srećemo u uzgajalištima, rijetko kao podivljala biljka u biljnim zajedni-

"'~ Ilo Uporaba

osušene glavice cvjet­ova: kod grčeva ili upala

60

Rimska kamilica Chamaemelum nobile

Samo slabo izbočene glavice cvjetova u uspo red \> pravom kamilicom izgledaju jako ravne i osim ()~ lih aktivnih tvari sadrže u medicini jako cijenjen kamazuJcn. Biljka jc: za razliku od prave kamil kl vi,Šl:godišnja biljka i zato i je puno bolja za uzgal,1 IC jc zbog toga u tradicional nom seoskom vrtu r. l<

Ustovi i glavica

sadena. Od cvjetova prip ravl,.1 oparak (l - 2 čajne i li čict:lšalica) koji se UpOII .

ljava za preventivno ispir;1I1 protiv infekcija u ustima i

ždrijelu ili kao poticaj ap' l.i ta, a iZvana za liječenjc

manjih rana.

tIl IIn čica

Ifl /IIoJ lJ, 'rCfwis

P"/ tlUl. l , II područj i ma s blagom zimom tije:­lt t ll! lt' ~"d ine cvjc:tajuća tratinčica ima razna 11.' ,1 Ilrk"vi l:1 ~ \l o j slv a. Oparak (1 čajn a žličica

lt IIIII II ~" IV.I I I I cv jetOva! šalica. o~[avjri da 1, ,,11 'I 10 IIIItHlla) sc: upotrebljava kao sn:dstvo

II, 11, .1, 'V.I. }.:n.~cva i za iskašljavanje kod oholjcnja • hl';ll, IIII IlIC Il l Iegoba II području žt:luca i (ri-

le v:l. Caj sc up01rchljava izvana kao

kll ćni lijek prOtiv osipa ili lošt: zaci­Icllt1lućih rana na koži. M ladi listovi 1 1': 1I;nč i cc mogu sc spravljati kao .' ,lII lOniklo povrće ili kao dodatak ~ .d.lI:lm :1 od divljeg bilja.

lrSl()\:1 j glavic<l

... Trajnica

... od sijetnja do prosinca

... 5-15 cm

... ObiljeiJa podanak kratak: listovi lopatasti. svi prikupljeni u prizemnu rozetu: glavice cvjetova supije, pojedinač·

no razdjeljene. izvana če­sto crvenkaste ili jako gr~ mizne

... Stanište ~ko raširena I često prisut· roa u ukrasnim lli kućnim travnjacima i na gnoj enim l ivadama

... Uporaba

61

svjeti ili osušeni listovi i glavice cvjetova; samon~

klo povrće; liječenje rana. katara dišnih plllO'la. pro­ljeva

UJ :<: >0 O > <[ ...J

c!l

... Trajnica

... od lipnja do listopada

... 5-15 cm

... ObilježJa stabljika uspravna, ČVr·

sta, nerazgranjena il i razgranjena; listovi spi­raln i, rub izdužen, dvo­struko ili trostruko ureza­ni uski lapovi

... Stanište jako rasprostranjena i često prisutna na paš­njacima bogatim hranjl· vim tvarima, na neot>. rađenom zemlj ištu. uz rubove puteva. uz obale i na kosinama

II> Uporaba osušena cvjetajuća zelen i cvatovi; listovi kao samoniklo povrće; tegobe u podrućju želuca i crijeva

62

Obični stolisnik, hajdučka h IVU

Achillea millefolium

Listovi i cvjetovi

Ravne glavice cvjetova :-. hil' jezičast im i žućkastim sjt:tl«

cama na ploćastOj osi pri Id ,.11 I I

lagano neugodnog miri S:1 I I tog mirisa je eterično ulj e :-. I III

terpenima (pinen, saiJin t' ll. I for, borni lacetat) koji dj eli li ' tl

cajno na apetit, stimuli r:q" nastanak i otjecanje iu (-i. II

izlučivanje mokraće. Kod problema s probavom u p, ,I, ljava se oparak (2 čajne 'l.l l ' t

vica cvjetOva ili iSilnje nl i1

listOva/šalica, ostaviti da " d" minuta) . Mladi listov i pri kL, . I, u z jela od kvargla (vrsta SII .I ) "

dodatak soli. Slolisn ik kod lp,

osjc:tljivih na alergije izai' l v.t

Ovcc: jc:du samo listOve. d •• 1 ove ne.

I,

"

, ' 111111 parthenium

,Ilid /'ekni ili glavica cvjetova ove sure ~tl ~ 1I hdJke iz seoskog vrta dugo vremena su .1 ,11.1\1 11 11 1 11:1 s li čan način kao pripravci od

I I .. k" majčinsk i vratić osim gorkih tvari 1111I l~ lln lilje S kamforom i borneolom, a ne

fIktIv Ile lv:\ri kao kamil ica. Narodna medi­

III pHlllllv:II :1 je ~ lIi ll ll(: n s lrLJal ­

I 111,.- . porc lIl cćaja

"" "" ., IrV,lIl :1 i za

I ~ IUIc- Lina . Sasta­l i UlI vodno izaz j·

111111111"4 UiJjka kod I I IIN"ha može

111111 I ~ Il :-: k c reakcije

I 1''''1 1111'' i \l n ni tl" Ir l h' .ls l ih cvijetOva.

Ustovi i cvjetovi

G) r­l> < O no ::<

'"

... Trajnica liJ> Od lipnja do kolovoza II- 25-60 cm

.... Obilježja

stabljika uspravna, grmovi­to razgranjena: listovi spi­ralni, dvostruko ili trostru­ko urezani lapovi 5 uskim eliptični m krajem listova; glavice cvjetova širine do 2,5 cm; aromatičnog mir~ sa

... Stanište porijeklom iz istočnog Sre­dozemlja; u srednjoj Europi u vrtu i povremeno kao divlja biljka

... Uporaba

63

cvjetajuća zelen ili glavice cvjetova; ženske tegobe. smetnje u području želuca i crijeva

... Trajnica

... Od travnja do svibnja

... 1540 cm

... Obilježja listovi prizemni. samo dva lista u paru (rijetko i tri). ravni. duguljasto eliptičn i . žile izražene u crtama

... Stanište pojedi načno, ali većinom u skupinama u hladnovi­tim bje l ogoričnim šuma­ma u bogatim humusom i na adama ili naplavina­ma uz tekućice

... Uporaba listovi cvjetajućih biljaka: probavne smetnje. slab apetit: samoniklo povrće

64

Medvjeđi luk, divlji luk, Srijl'l Allium ursinum

Intenzivn i miris čcšnjaka potječe od lilr .t ,I

vica (goru šičino ulje s ali lom), a OVll d l 11

aromatsku biljku upotrebl javamo n .1 I

nači n kao češnjak. SVi jcži sitno iSJC I ~

listovi upotrebljavaju se za arom;1 11 'I"

listovi i CVjetovi

jele pripremljenih od sira ili kail II

Takoder su cijenjeni kao zač i II 1.1

ljne umake, juhe i razna jd;! I HI Kuhanje aromu ublažava j :l (~ I II

kod češnjaka. M!".! II

luk se također illi I II

uzgajati II v[(u i li ispIId

drveća i grmova. Uzgajal I[ ' bolje uspijeva iz sjemenki. N

odna medicina med vjedi lu k I. djelotvo rn im kao pre vent iv u .11

sklcrozi.

\'/l llllria majalis

II!.!tllfl 11.11 (lice.; sadrže srčane glikozide (karde-. I ~IJII ~ U upo lft:bl javaju - samo na preporuku

14 I II ft i ,lovim pripravcima gdje je količina

~ ",,'ill tV!ll llilandardizi rana - kod slabosti srca, kro­lI_tr(c llj:1 srca i drugih raznih tegoba krvo-

1I 1I1l1f'I'P:l lski pripravci đurđicu također upo t­

.;111 1.. . ld 'i, l vč:1Ilih smetnj i srca. IHf .tl l lt' konzumacije

[lIlIvl( lOV: I , po javl-

1-II lIluhll ( 1

.11111111 ).e I ll e i i cri-li 11\11,' 11111 0111 i

, III III ( g l c~c nja

'~,I pt l HlI l l c.: Il isu oče­

lIIIIkI! IIIIC prik ladna

Listovi i plodovi

r ~

» Z

.... Trajnica iii- Od svibnja do lipnja ... 10-30 cm

.... Obilježja listovi prizemni, većinom samo dva lista u paru, široko ova lni, s rubom, izbrazdan; po dužini; cvjet­ovi aromatičnog mirisa

... Stanište većinom u skupinama u hladnovitim bjelogoričnim šumama bogatim humu­som; jako rasprostranjena u Europi i sjevernoj Ameri­ci: također kao ukrasna vrtna biljka

... Uporaba

65

listovi i cvatovi ; slabost srčanog m iš i ća; nije za samoliječenje!

z « ~

...J

iii' Trajnica II- od svibnja do lipnja iii' 10-20cm

... Obilježja

listovi prizemni, pojavlju­ju se tek u jesen: usko linearni sa svijetlom središnjom zilom, latice sa zelenom središnjom žilom

.... Stanište preferira propusna i duboka Ua bogata hranji­

vim tvarima; vinogorje, grmovi, obrađena polja

... Uporaba

listovi i lukovice: nekad u narodnoj medicini kod srčan ih tegoba

66

Ptičje mlijeko Ornithogalum umbellatum

U Sredozemlju autohtOna, a II Nje­mačkoj udomaćena ili iz vrta podi­vljala vrsta od koje je najčešći pred­stavnik ptičje mlijeko, II svim dije­lovima biljke sadrži iste srčane gli­kozi de (kardenolidc) kao đurđica.

Danas se fitomedicinski više ne upOtrebljavaju zhog postojanja dje­lotvornijih sastavnih tvari II drugim biljkama. Neobične su zelene uz­duž ne pruge na vanjskoj strani cvjetova. Slične tvorevine mrlj a s običnom klorofilom na čisto bijeloj boji mogu se pronaći kod visibabe i proljetnog d rijemovca.

listovi. cvjcl(ll;' lukovic,l

luk, češnjak 1/1/ slI /ivum

IlO li l je S a lii nom djelotvorni jc

..... 1,\ hllcl ' )g luka iz kojeg sc proiz­

III kll\.rIti ali t.: in s tipičn im mirisom

If' II d .. . L ()n sc II ti jel u

itl!11 II druge spojeve s djelo-

t III !Lgodni ll1 mirisom. Anti­

I II ~ I!. ' I !lVII ,SI ... :1 i poticanje pro-

I klld ~ ' ,l v:tj tl sc već od davnina.

!II lVii I I hqclog luka mogu sc

II 1Il / 1urn gotovim pri prav­

~ltll lir p rc v<': lllivno koriste pro-

•

I U~"I! k. vnog daka j arteroskleroze.

I III' d i ll 1'1. rd. nja češnjaka začin je

l ih. unll' ~ c l jda pripravljena od

1 14 ~ mids hijelog luka uspješno se

ut UII .d i /.Hali limunom i li

hiIIIII

listovi, cvjetovi i lukovica

II> Trajnica ... Od lipnja do kolovoza

II> 2(}.60 cm

.. Obilježja

lukovica podjeljena LJ više

češnjeva, iz srednjeg raste

stablj ika, ostali češnjevi

čine režnjeve češnjaka; listovi plosnati. dugačk i 2 -

3 cm i široki do 30 cm

II- Stanište stara kultivirana biljka iz

centralne Azije: u srednjoj

Europi samo kao jednogo­

dišnja bi ljka u vrtu

II- Uporaba

67

režnjevi češnjaka: slab

apetit, smetnje u crijevima,

arteroskleroza; začinska

biljka

II- Trajnica II- Od lipnja do kolovoza II- 6().120 cm

tJ> Obilježja listovi cjevasti, u donjem dijelu trbušasto napuha· ni; cvat okruglast; latice zelenkasto-bijele

II- Stanište stara kultivirana biljka iz zapadne Azije; uzgaja se u cijelom svijetu u vrtovi­ma, puno vrsta, većinom kaO jednogodišnja biljka

II- Uporaba lukovica; oboljenja preh­lade; začinska biljka

68

Crveniluk, kapula Allium cepa

Cvat

Cr ven i luk u svim d ijelovim ,1 drži eteri čno ulje s met il a II! '

(uspored i s bijelim lukom ) pantial-oksidom koji izaz l\ .1

u očima. eaj od luka (50g " : nog ili iZribanog luka/saliLI

viti da odstoji 10 minuta) dok .1 kućni lijek protiv kašlja i obol i!..: 11 1 prehlade. I-Iomeopatija gc UpOl J( I

kod alergija. upala očne spojniu junktivitis) i hunjavice. Luk kao I injski začin podupi re čišćenje kr djeluje poticajno na apetit, i i";I"

kao i velik broj jda od luka di ci , poticajno na probavu Guha otl I kolač od luka).

,.

čemerika .,tr,,", album

""IttlU! vrst:1 jedna je od najrasprostra­

'''',ili; IIk lll :' čkih autohtonih otrovnih -I kllll l ".i.i vo!injc na ispaši uvijek izb­

~Iu ~" drz i alkaloide protoveratrin i .tH lin kol i dra s ti čno snižavaju tlak i

II lu lt ll ; Uj ll .~ !lI z n i ce . Biljka sc danas III IIpnu c hliava zbog nemogućeg

~tltl og d ,)z jranja. IzmIjeveni poda­lllltlll vl1 lc ln c sc:; upotrebljavao

IIIIku pl ll h :1 1.:1 kihanje i praha 'I IIII"-lv)llI l<: kod hunjavice. U

hll le IIpl'lrc h lj avaj u spcci-1I,lpI IIII( 1 protiv parazita II crijc­

I tnv IIII I. 1 hijdom čemerikom,

,"(Illin I bog zamjene sa 7:utOm

'~HHl I , d!lv lld <: do paralize centra ,1I .,ollr I 1 .. ISlo j:1 srca.

Listovi i cvjetovi

r ~

» Z

... Trajnica

.. Od lipnja do kolovoza

.. 80-150 cm

~ Obilježja stabljika nerazgranjena, jaka, uspravna; listovi spi­ral ni, široko el i ptičn i, djelo­mično obuhvaćaju cijelu stabljiku ; cvjetovi zelenka­stO-bijeli

,.. Stanište tipičan pokazatelj istroše­nih pašnjaka na alpskim livadama i pašnjacima, prisutna i u Aziji

,.. Uporaba

69

podanak; samo uhomeo­patiji kod oboljenja crijeva; nije za samoliječenje!

>-­« tr > o z => (f)

liJ> Trajnica liJ> Od sij ečnja do ožujka ... 10-20 cm

lli- Obilježja

listovi plavkasto-zeleni, linearni. široki do 4 mm, iz svake lukovice 2 lista; cvjetovi pojedinačni , vise na lagano obješenim stablj ikama

... Stanište na vlažnim propusnim tlima u rijetkim bjelog0-ričnim i šumama na adama ili naplavinama uz tekućice; često kao ukrasna vrtIla biljka ili kao podivljala iz vrta: zaštićena biljka!

lli" Uporaba svježe cvjetajuća biljka; samo u homeopatiji kod srčanih tegoba; nije za samol iječenjel

70

Visibaba Galanthus nivalis

Svi d ijelovi v isibabe sad rže nekoliko alkalo id.l I II

probavnim organima izazivaju jake reakcije. ( h Otrovna biljka n ije p rikJadna za samoliječen je ( ovi se sastoje od tri vanjske stršeće latice i t ri II I"

kraće unutrašnje latice s jako zelenom mrIjollI ' " običnog klorofila. Prvi sakupl l.l l' nektara i peludi biljku u svjtIl I I"

pozadin i pronalaze bez prohlcl l latice biljke puno jače rdlekt il .1 1 kratk.ova1no svjetlo nego snijq~

menke imaju prisutan mesnati PI sak i raznose ih mravi.

Listovi i cvjetovi

1111,,11/ pseudoacacia

I . IIH dk:lslO~crn c

,. II ~(, biljke sadrže Otrov·

IILol'! P1c nlc (kklini) i kao "Inu tva r Ja ko ri jetku ami­

Ilnll k!lllaVanin. Na­~lIn l ult\ir ;lI1ja ovih dije­li lljk( dpla",i do mucni-

1+lIV ' 1I1 11111.1 , grct:va, pro­I IlI j ll / l l0:. ti . 13iljka zbog

11 11* IH Ikl.ldna za samoIi­I , I IlIk(' su pn:ko noći

!If , II P' eko d :m 3 p ri ja­II Oh II "k 1(; 11 II IC su na koso

~H iii r' '!',Lkmit:r reag iraju na

I'l!lI rNUlllt' i \I roku jedne

Listovi i cvjetovi

·tlU' " 1' II NI l't 11 SlI prema dolje. Cvjetovi bogati ntk-II! I II vII" Ill cd onosni za pčele (med od bagre-

s: » I e z » ;;u A rn

II- listopadno drvo ... Od svibnja do lipnja .... do25m

... Obilježja listovi spiralni. neparne perasti. s duguljastim jajo­likim liskama s rubovima i trnovima, pupaju tek jako kasno u ranom ljetu

... Stanište porijeklom iz atlantske sjeverne Amerike; danas udomaćena u cijelom svi­jetu; uspijeva i na suMm tlu bez puno hranjivih tvari

... Uporaba

71

kora mladih grana; samo u homeopatiji kod želučanih tegoba ili migrene; nije za samoliječenjel

UJ ·U <lC Z (JJ

::>

... Jednogodišnja

... Od srpnja do rujna

... 20-30 cm

... Obilježja stabljika uspravna, raz­granjena. šuplja, gola: listovi nasuprotni, sasta­vljeni, svijetlozeleni; cvjetovi usnati, žuto­bijeli ili svjet lo ružičasti; jako aromatičnog mirisa

Ilo Stanište stara kultivirana biljka iz jugozapadne Azije; jako osjetljiva na hladnoću, zbog toga ne postaje divlja; uzgaja se i kao vrsta s crvenim listovima

II- Uporaba svježa zelen, listovi ili mladice; probavni organi; zač inska biljka

72

Bosiljak Ocimum basilicum

Eterično ulje bosiljka osim ostalih komponenata sadrži i najvažn iji sastojak mctilkavikol koji jc karakterističnog mirisa, potiče vjetrove i izlučivanj e sekreta, te time potiče probavu. Kao li jek biljku koristimo kod smetnji II želucu i crijevima. U homeopati ji su slična područja uporabe. U kulinarst- I I"

vu svježu zelen koristimo uz rajčicu, teste ninu. ribu i juhu. Aroma pri sušenju nestaje skoro u potpunosti , no mo;;.!.: ~I

dobro konzervirati u začinskoj biljnoj soli ih h l

likerima. Bosiljak možemo lako uzgajat i II Ion. na prozorskoj dasci. no ipak treba pripaziti 11.1 I

osjetljivost biljke na hladnoću.

pčelinja ljubica, melisa M"I/."811 o(ficinalis

!I.' IIO ulle jakog mi risa II listovima matićnjaka

! li t 111-\ 111 ko mpo nenata sadr ži i citronelal i ciuol,

ll' IlIlr .Hll lfUjU ĆC , potiče vjetrove i opušta grčeve.

'1 lllt k Pil/l i v nesan ice , g lavobolje uhil p rllhav n ih organa koristi

'1 1.lI rlk (2 ,l čajne žličice isitnje­lli 1 1 ' 1 1lY 11 / ~,d ica ostaviti da odstoji tl HI IIIIII .I ) . LJ kulinarstvu se s ne­

lI~ u HNII' V:t 1110:l.C poboljšati okus tt· ~ I , 1I 11 1.It :l . s ira, jogurta, različitih

" ,Iklli Ir l.l , ze lea i voćnih deserta. 111 ,1 tllll tI~ nj!lka je sastojak veli­

hltl lu bdJll ih like ra pripravljenih " ln. l lll dlll ~1. Pčele i leptiri biljku

I" ulti up.tdl jivo često.

Listovi i cvjetovi

e cf)

z ,. (")< m

'" Trajnica ... Od lipnja do kolovoza ... 40-70 cm

... ObilJežja stabljika uspravna. brida­sta, većinom nerazgranje­na; listovi ova lni, nazublje­ni, s peteljkama; cvjetovi bijeli, u skupinama u pa­zušcima listova; jakojak miris limuna

... Stanište porijeklom iz istočnog Sre­dozemlja; samo kao vrtna biljka, jako rijetko kao podi­vljala

... Uporaba

73

svježi ili osušeni listovi; smetnje u želucu i crije­vima; aromaterapija: začinska biljka

III> Trajnica III> Od travnja do listopada ... 2(HOcm

... ObilježJa stabljika uspravna ili penjačica. bridasta; listovi duguljasto ovalni, s obje strane obrasli rijetkim dlakama; cvjeto.­vi žućkasto.-bijeli; pri trljanju oslobađaju laga· no neugodan miris

... Stanište jakočesto na tlima bog& tim hranjMm tvarima; biljka dobro uspjeva u blizini ljudi od najranijeg brončanog doba

... Uporaba ooušeni cvjetovi, također i svježa cvjetajuća zelen; tegobe probavnih organa, ženske tegobe; salata od

samonikle zeleni ili kao samoniklo povrće

74

Bijela mrtva kopriva Lamium album

Biljku zbog prisutne sluzi i triieslovina upotn:hll

vamo kao oparak (2 čajn(; žličice cvjetOva/ 1 s.tI ostaviti da odstOji 10 minuta) kod želučan i h l I l

nih tegoba, kod katara gornjih dišnih PUtov;, " ''' .

listovi i cvjetovi

kod manjih ozljeda na ko;l.i " " adna medicina biJjku

preporučuje kod menStfll :l l ll

tegoba. Homeopatija bijelu nil I

koprivu koriSti kod nesan II l '

.-- Mladi listovi i mladicI.: skupljeni do sred inl.: :-'\ l

mogu se priprcrn:lt I salata od samon I ~ I

bilja ili kao samonjkl0 povrće.: . ~

hano korijenje se u nekim p ... ručjima jede s mrkvom i l l

crnim korijenom.

"'''ran /,..11""" majorana

.. . ~u I 11 1 c t<;ri č no ulje s origanolom,

.... " ""' ., •. lh inc nom i drugim tvarima.

, I tll po tica jno djelovanje na

lt wir p,oh:lvnih sokova

\1_114 \1 ,1 Ne za potica nje apetita i

Itl kll. I('}tllh:. u podru čj u želuca i

If pl,n t: k:td i za raz rijcđi­

, Ili JI kod priSUtnog kašlja i

• olll' l n .1 upotrebljavane

~" hl ll t: h :da biti prevel ika

~1I111' ltl(' 1>ahincna U biljci.

jll r / 'I\' m:l koje sc sastoje od

11I ,t/I ,I . 1111111:111;1, ru i marina,

I I d j v q t:~ pelina zualno

.. ·".Ii'l pro hav u jakih jela kao

II ""liv .•. pc(cna guska ili

l' ~lIh ,l .dl(;.

listovi i cvjetovi

e (f)

Z l> n · m

~ Trajnica ~ Od lipnja do rujna ~ 15-40 cm

~ ObilJežja stabljika uspravna, tanka,

razgranjena, crvenkasto­

smeđa; listovi sjedeći ili s

kratkim peteljkama, sivo­

zeleni s obje strane, s ci­

jelim rubom; cvjetovi bjel­

kasti, blijedo ljubičasti lli

ružičasti

~ Stanište stara kultivirana biljka iz

arapskog područja; u vrtu

se uzgaja većinom kao

jednogodišnja biljka

~ Uporaba

75

svježa ili osušena cvjeta­

juća zelen; probavni organi; zač inska biljka

UJ ·U

"" z cf)

::::>

.. Jednogodišnja .... od lipnja do rujna ... 3Q.90cm

... Obilježja stablj ika uspravna, bri­dasta, grmovito razgran­jena; listovi duguljasto ovalni, s grubim udub­ljenjima, odozdo gusto sivo pustenasti; cvjetovi žućkasto-bije l i do plavka­sti, sa savijen im vrškom vjenčića

... Stanište porijeklom iz jugois točne

Europe. u srednjem vije­ku često uzgajana u vrtovima, kao podivljala biljka: relativno nestalna u biljnim zajednicama

... Uporaba svježa ili osušena zelen; oboljenja prehlade. proljev

76

Mačja metvica Nepeta ca taria

Bil jka ugodnog mi ri sa, koj i pods­jeća na miris li muna (ovisi O vrsti) nekada se II narod noj medicini uPOt­rebljavala na s ličan način kao matičnjak. Kod kašlja, bronhitisa, tegoba crijeva i nesan i će uzroko­vane živčanošću upotrebljava se oparak ( 1- 2 čajne žličice isitn­jene zelni/saliea, ostaviti da odstoji 10 minuta) . Lagani miris limuna dje­lu je privlačno i na mačke, pa tO

objasnjava i ime biljke. Mačja met­vica je preporučJjiva za bi ljn i Vrt

zbog dugog vremena cvatnje i

jer jc medonosna biljka za pčele, bumbare i leptire . Možemo je uspored iti sa svjedoplavim cvjetovima vrtnih hibrida.

listovi I eVI' ,t.,

il ica , vidac rostkoviana

, nj(' h l lJ ke II narodnoj m edicini s vjerojatno Il j '/Il lild ll izgledom cvjetova: jako žuta mrlj a na Il.ll nll fi n<..: :i.u le pruge koje i zgledaju kao trc-

,I 1I1I\l llrc l1 i su kao direktan n apu-

.t I'fl flllclIll kod oboljenja očiju. Ilpnlu OČ i t e spojnice i ruba 1', IIUlc 11 Iui l: st.: oparak (1- 2 t lh' lu: Isi tnjt:ne

h lhll. o s taviti da odstOji

",,""'" ) . 1/ , \1: 111 :1 i izn utra. vl lled l i "'. :1 ho meopatiju .

I 1 ;( /(' r' .I u n;lmetnik i s 0111 vrsto m ko rijena pri-nu kl ll llc..: n jc drugih biljaka

d l I 1 ~ l s ~l v a po trebne mine­

IviH I

listovi i cvjetovi

N ~

en < l> r (")

en

.... Jednogodišnja

.... Od lipnja do rujna .... 5-30cm

.... Obilježja stablj ika uspravna, jako razgranjena, paperjasto dlakava ; listovi nasuprotni , nazubljeni, zašiljeni; cvjeto­vi pojed inačn i u pazušcima listova

)lo- Stanište negnojene livade i pašnja­ci, posebno u brdima, rijet­ko sjeverno od regije s gorjem ispod 1000 m visine

)lo- Uporaba

77

svježa cvjetajuća zelen: upa le očiju i kašalj

z UJ f­en UJ

'" ~ ...J > o

,. Listopadno drvo lli> Od svibnja do lipnja ,. do30m

.. Obilježja krošnja visoka i u obliku luka; kora crno-smeđa , s gustim ljuskama; listovi nasuprotni, dlanasto podjeljeni: cvjetovi brojni u uspravnim grozdovima sa žutom ili crvenom pjegom

,. Stanište

porijeklom iz balkanskih brdskih šuma: udomaćio se sjeverno od Alpa i često se uzgaja

III- Uporaba zrno sjemena (divlji kesten); oboljenja krvnih žila

78

Divlji kesten AescuJus hippocastanum

Svježe sjemenke:: (plodovi) sadržavaju saponil H

vonske glikozide. Ekstrakti sc:: upotrebl javaju 1..4 " raznih oboljenja krvnih žila kao ŠtO su proširclI '

vene, upale vena i hemeroidi. te preventivno Ill, tromboze i smetnji prokrvljenosti. Za to pOSto li

veliki broj gotovih preparata na tržištu. Sličn e primjene mogu se naći i u homeopatij i. Za pov. ,

menu uporabu kod kuće prepun I! I II

se čaša suhog bijelog vina pomi jc~.1 11

vrškom noža sjemenki u prah u I parate od divljeg kestena ne ~II I

jemu koristiti du ži vremens~ I period bez nadzora i konzIlI u . liječnikom . Lijepo sjajeć i d ivi"

kesten najveće je z rno sjemc..:II .1 Njemačkoj.

Plod sa sjemenkom

Clilopas r "!'flr/ollium majus

• j I I \l julO ....

Žuti sok sadrži različite alka-loide djelotvorne za

ublažavanje grčeva i pro­tiv bolova, a koriste se II raznim gotovim pripravcima i II

homeopatiji kod grčeva II području proba­vn ih organa. U narodnoj

medicini poznata je (navodno) djelotvornost kod uklanjanja bradavica.

I'I .I VIl Il .1 uporaba izaziva nadraživanje sluznice, a " 'li vr lI ~ tJ hc ragiraju i na van jski kontakt. Biljka

I , Io'K,1 ,",1.: prikladna za samoliječenje. Mravi

ll! 'I tl n pnl jcpkc crnih sjajećih sjemenki bogatih ~ Ih l ll l , I.l kn pridonose razmnožavanju biljke.

... Trajnica

... Od svibnja do rujna Ilo 30-80cm

iii- Obilježja stabljika uspravna, vunen­asto dlakava; listovi spiral­ni, s izraženim lapovima do perasti, odozdo plavkasto­zeleni; u svim djelovima prisutan zlatnoi uti mliječn i

sok ... Stanište

često na tlima bogatim dušikom na strminama, uz zidine, ograde i grmovitim mjestima

... Uporaba

79

cvjetajuća zelen, korijen; samo u obliku gotovih lje­kovitih pripravaka kod

grčeva; nije za samolij ečenje!

UJ U

.U)

« f­u)

a:

'"

III> Jednogodišnja ... Od travnja do lipnja III> 20-80 cm

.... Obilježja stabljika uspravna, skoro gola; listovi Spiralni, s grubim dlakama, u do­njem dijelu lirasti s velik­im lapovima na kraju, dalje prema vrhu skoro razdijeljeni, ocvjećje više razmaknuto

... Stanište često na otvorenim tlima bogatim hranjivim tvari­ma; polja, neobrađena

zemlja, vrtovi; biljka dobro uspijeva u blizin i ljud i

liJO> Uporaba listovi. sjemenke; proba­vni organi; začinska biljka

80

Divlja gorušica Sinapis arvensis

U nadze mnim dijelovima bil jke prisutni su glikozid i gocuš i činog ulja lju tog okusa i karakterističnog

mirisa. U današnje vrijeme druge vrste gorušice imaju puno jaču ljekovitu vrijed nost. a od divlje gorušice se povremeno kori­ste mladi listovi pikantne arome. Koriste se prijesni i sitno isjeckani kao dodatak 7.a salate, jela od si ra, omle te ili sir začinjc::n biljkama. Od izm ljevenih ili izmrvljen ih svježih sjemenki zajedno sa malo soli , maslinovog ulja, meda i vinskog octa može se spraviti jako blagi začinski senf. Cvjetove bogate nektarom posjećuje ve liki broj inse kara, prije: svega mali leptiri i kornjaši.

Listovi i cvjetovi

Bijela gorušica Sinapis aJba

Eteri čno ulje biljke sadži jako blagi glikozid goruš ičinog ulja sinalbin. Sinalbin potiče apetit i dje­luje protiv upala, a tt: osobine se II lijekovima p retcžno koriste za unu tarnju primjenu. U homeopatiji se upotreb ljavaju i kod glavo bolje i katara gornjih đišnih putova. Od žućkastih sjemenki gorušice zajedno s d rugim sas tOjcima može se pripre-miti senf blagog okusa. Za to se često koristi mošt. Ljute v rste senfa osim kaje nskog papra i hrena sadrže i veću ko li činu crne gorUŠice.

llistovi, cvjetovi i plodovi

... Jednogodišnja li- od lipnja do kolovoza ... 30-60 cm

)lo. Obilježja stabljika uspravna, raz­granjena, čekinjasto dlaka­va: listovi spiralni, s izraženimn lapovima. odozgo tamnozeleni, 01> rasla čvrstim dlakama; cvjetovi zlatnožut;; komuš­ka čekinjava , izbočena

... Stanište stara kultivirana biljka iz istočnog Sredozemlja; većinom samo u u vrtu jli uzgajana na poljima

... Uporaba

81

sjemenke; probavni organi: začinska biljka

... Jednogodišnja

... od lipnja do rujna

... 30-100 cm

... ObilJežJa stabljika uspravna,jako razgranjena, izbrazdana po dužini; listovi spi ralni, zeleni, donji lirasti s veli· kim gornjim lapovima. gornji listovi sastavljeni; cvjetovi svjetiožuti; ko­muška priljubljena

... Stanište stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; ponekad iz uzgajališta postane div· Ija na obalama rijeka

... Uporaba sjemenke; probavni organi, smetnje prokrv· ljenosti: začinska biljka

82

Crna gorušica Brassica n igra

Glavni sastojak je glikozid goruši čina

ulja sinigrin jako ljutog okusa. Medi­cinski se koristi izvana i prema uputi

liječnika kao flaster za pOticanje

prokrvijenosti, kao kašasti oblog ili gotova krema za opekline. H o"

meopatija aktivne rvari gorušice

preporučuje za unutarnju

p rim jenu protiv napadaja vr" toglavice i kolika probavnih

organa. Za spravljanje senia potrebno je 50 gra ma sjemenki Ustovi i cvjetovi

gorušice, izmrvi ih sc u malo vinskog octa, pomiješa s pola čajn e žličice meda. m a­

lo soli i maslinovog u lja i miješa se dok ne postane

gusta kaša. Okus se u blažava dodatko m bijel e il i di­

vl je gorušice. Biljka je vrlo prikladna za uzgajanje II

vrru.

Petoprsta, srčenjak Potentilla erecta

Podanak biljke saddi katchinske trijes!ovine koje kod skladištenja po­Slcpeno prelaze II crvenu boju. Protiv oboljenja sluznice, usta i grla, nadcažene sluznice želuca i crijevnih tegoba s proljevom koriste se gotovi pri pravci ili pripravak II prahu n::uopljen II suhom crnom vinu (1 tajna žlič ica lčaša). Pripravak ne bi trebao bid predugo skladišten. Podanak se nekada koristio i kao boja za tkanine.

Listovi i cvjetovi

;;o e N­m

II- Trajnica iii- Od svibnja do kolovoza ... 10-40 cm

... Obilježja podanak pri rezanju posta­je crven: stabljika potegla ili penjačiea: listovi, tri prizemna. pet dlanasto perastih na stabljici; cvjet­ovi većinom četi ri komada

... Stanište proširena na kiselom tlu s malom količinom hranjivih tvari. u suhoj travi, močvar­

nIm livadama i prorijede­nim šumama

iii' Uporaba

83

podanak; proljev i otKr ljenja sluznica

W >N ::> cl:

.. Trajnica

.... Od svibnja do rujna

... 1(}.30 cm

.... Obilježja

podanak jak, drvenast; stabljika uspravna ili uzd ignuta; listovi s du­gim peteljkama, trolapi do devetolapi, rub okruglast, goli ili dlakavi; cvjetovi žućkasti, samo s čaškom, bez ocvjećja; bogati oblicima

lli> Stanište proširena na vlažnim livadama i biljnim zajed­nicama oko izvora, grmo­vitim mjestima i uz rubo­ve šuma, prije svega u brdima

... Uporaba cvjetajuća zelen; proba­vni organi, ženske tegobe

84

Gospin plašt, viral<, obična vrkuta Alchemilla xanthochlora

Gospin plašt sadrži trijeslovi­ne, malo ete ričnog ulja, tra­gove salicilne: kiseline i druge tvari. U narod­noj med icini i kod spravljanja lijekova količina trijeslovina prije svega se koristi kod želučanih i crijev­nih bolesti, kod tegoba s menstruaci jom j tegoba tije­

listovi i cvjetovi

kom kl imakterija. Kao kućni lijek preporučuje sc oparak (2 čaj ne žličice/šalica, ostavili da odstoj i 15 minuta). Mali cvjetovi otvoren i su cijelo vrijeme (i danju i noću) i nadlij<::će ih veliki broj insekata. Sjc:­menke kod gospinog plašta nastaju bez oprašivanja.

Vrtna rutvica Ruta graveolens

EtcriCno ulje biljke sadrži pineo, limanen, cineol i brojne druge sastojke . Medicinski se koristi II gotovim preparatima j na pre­

poruku l iječnika kod oboljenja ~ vena, arteroskleroze. krvarenja nosa i mrc:::žnicc, te kod men­str ualnih tegoba. Biljka je otrO­

vna II većim dozama i zbog toga nije priklad na za samoliječenje. Ne-kad sc koristila II mirisnim vrećicama za tjeranje moljaca iz ormara. Lijepa bilj-ka obogaćuje prirodni Vrt ili vrt za ~

uzgajanje zele ni , jer cvjetove bogate \ nektarom posjećuj e veliki broj in-sekata. Listovi i cvjetovi

'" e --i < o en

liJ> Trajnica ... Od lipnja do listopada liJ> 3()'70 cm

.. Obilježja stablj ika uspravna, raz­granjena, pri tlu lagano drvenasta; listovi spiralni, višestruko perasti. plavka­st<rzeleni, goli; cvjetovi; postraničnih pet, gornjih cvjetova šest

... Stanište stara sredozemna kultivira­na biljka; samo u biljnom vrtu, jako rijetko kao divlja biljka

... Uporaba

85

zelen ili listovi; krvožilni sistem; nije za samoliječenje!

w :<: ·U w ~

...J

~

III- Trajnica ... od travnja do lipnja

liJI> 20-40 cm

lli> Obilježja stabljika uspravna, slabo

razgranjena; listovi spi­ralni, uski, linearni, plav­

kasto-zeleni; cvatovi s

žlijezdama oblika po­

lumJeseca: nakon cvjet­anja karmin crveni

liJI> Stanište raširena do česta na kamenitim tlima na

brana ma. rubovima puteva i biljnim zajedni­

cama izmedu stijena

... Uporaba svježa cvjetajuĆB zelen;

samo u homeopatiji kod

oboljenja kože; nije za

samoliječenje!

86

Mlječika

Euphorbia cyparissias

Bijeli mliječni sok biljke sadrži

fo rbol - ester koji želučano cri·

jevnom traktu može iza7.vad

jake reakcije upaljenosti sl uznice

i tdke grčeve ili paraliziranosc.

Z&1USnuti bi jeli suk nekada se kori­

stio kao sreds tvo za povraćanje.

Aktivne tvari posebno su opasne za

oči . Mijeko mlječike nije prikladno

za navodno moguće odstcanjivane

bradavica niti za samo liječenje . li

homeopatiji se ipak upotrebljava za

liječenje raznih oštećenja na koži.

Infekcija gljivom "hrđa graška" (Ur.

omyces piSl) promijeni izgled listovi i cvjetOVi

biljke.

Ljuti žednjak Sedum acre

cvjetovi

Svi dijelovi biljke sadržavaj u alkaloide sedi nin i sedamin jako ljutog okusa, kao i druge tvari. Izvana se sok od listova upotreb ljavao za hlađ e nje kod uboda inseka ta. U homeopatiji sc pripravci kori ste protiv hemeroida. Biljka ni je

pri kladna za samoliječenje. Iako ima pikantan okus s l i čan papru, biljku

ne bi tre halo koristiti kao začin II salatama ili umacima, Već malo prevel ika doza izaziva povračanje. glavobolju pojavlji­vanje utrnulosti, tc paralizira­nosti. Žednjak sc ipak može preporučiti kao zelenilo na krovovima ili zidovi ma.

... Trajnica

... Od lipnja do kolovoza

... 2-10 cm

... Obilježja stabljike puzave, polegle ili uzdignute; listovi spi ralni, zadebljani, trokutasti, bez peteljke, zimzeleni

... Stanište prOŠirena do česta u suho toplim biljnim zajednicama između stijena, u suhoj pjeskovitoj travi i dinama

~ Uporaba

87

svježa zelen; oboljenja kože; nije za samoliječenje!

UJ ' N ::::J o::

liJ> Trajnica ... od svibnja do kolovoza ... 50-100 cm

II> Obilježja stabljika uspravna, slabo razgranjena; prizemni listovi skupljeni u rozetu, listovi na stabljici spiral­ni, neparna perasti s velikim donj im liska ma, tučak nakon cvatnje produljen s oštrim bodljama

... Stanište česta dojako raširena u biljnim zajednica ma u grmovitim mjestima, padinama i na neob­rađenom zemljištu

II> Uporaba svježa zelen; oboljenja kože; nije za samoliječenje!

88

Pravi blaženak, zečja stopa Geum urbanum

Eterično ulje prisutno II biljki sadrži tTijeslovine, gorke tvari i eu­

genol, sastavnu tvar klinčića (ulje od klinč ića). Oparak (1 čajna žličica/šalica

ostaviti da odstoji 15 minuta ili naljev više

sati) se upotrebl java za ispiranje USta kod upala

zubnog mesa ili ogrebotina. tC

kod proljeva. Homeopatija pri­

Listovi i cvjetovi pravke propisuje kod sličnih pro­

blema. Mladi listOvi prikupljeni u proljeće mogu se koristiti kao dodatak sol i kod kuh­anja s divljim biljem. Plodovi sa žlijebovima na gor­njem [ubu imaju vijenac od oštrih bodlja i raznose se u krznu životinja.

Steža Potentilla anserina

Slcža se koristi II gotovim preparatima koji opušta;u grčeve kod menstruainih Icgoba. Sadrži trijeslovine, f1avonoide I vc.;lik broj drugh aktivnih tvari, a k:lo preparat s trijeslovinama djeluje Iln s li čan način kao i pravi bJaženak I pctOprsta. Oparak (2 čajne žliči ­

lc/šalica, ostaviti da odstoji 10 minu-1:1) sc upotrebljava kao kućni lijek kod terapije protiv pro ljeva. Tamne n a rančaste mrlje na ocvjećju apsorbira­lu kratkovalnu svjetlost j zbog toga II listovi i cvjetOYt

očima insekata izgledaju naglašeno kontrastna . Mladi listovi mogu se upotrebljavati kao IHl Illonikl0 povrće . Izdanci budu dugački do jednog 111Cl ra i puštaju korijen iz nodija

;u e N< m

.... Trajnica

.... Od svibnja do kolovoza

.... 10-110 cm

lill' Obilježja podanak razgranjen, s nadzemnim izdancima; listovi svi prizemni i sku­pljeni u rozetu, često obo­strano svilenkasto dlakavi, neparno perasti, liske ne­jednake veličine

... Stanište česta na svježim tlima bogatim hranjivim tvarima; u dvorištu, gnojenim liva­dama i nj ivama

... Uporaba

89

osušeni listovi i cvjetovi; ženske tegobe, probavni organi: samoniklo povrće

• Trajnica • od svibnja do lipnja • 40-100 cm

• Obilježja stablj ika uspravna, veći­

nom nerazgranjena, s grubim dlakama; listovi spiralni. nejednako neparno perasU; liske grubo nazubljene: cvjeto­vi u dugačKim grozdovi· ma

.. Stanište raširena do jako česta na propusnim suhim tlima, uz rubove puteva i strminama

~ Uporaba osušena zelen; upale

90

Obična turica Agrimonia eupatoria

Ob i ćna turica II svim dijelovima sadrži tri­jesJovine, flavonoide. tri terpene i druge mine rl ane tvari. Njeno djelovanje steže krvne žile i kapi1are, a iskorištava se u go­tovi m pripravcima i kao kućni lijek kod oboljenja proljeva i ž u čnih tegoba. O parak (1- 2 čaj ne žličice zelen i! šalica, ostaviti da odstoji 15 minuta) je prikladan kod pro­muklosti ili premorenih glasnica. Svijet­leće žute cvijetove nekad sc koristilo kao sredstvo za bojanje. Zclenkasto­bijeli plodovi sa žljebovima na gornjem rubu imaju vijenac od oštrih bodl ji i raznose se II krznu životinja.

Ustovi i cvjetovi

Kopar Anethum graveolens

Aromatična i već inom jcdno- \ \ godišnja hiljka sad rži eterično ulje s karvonom, feland re­nom, limonenom i ostalim 5ilStojcima. D jeluje kod sla­hog apetita, v jetrova, proba­vnih poremećaja, te potiče Izlučivanje majčinog mli­jeka kod prem ale količine.

Kopar sc: up Otrebljava II raz­nim gotovim preparatima ili kilO oparak ( 1 - 2 čajne žličice list Il l ođova/šalica, ostav iti da odstoji 'i minuta). li ku li narstvu sc svježa zelen upotreb­' lava kao začin za krastavce (zato se i naziva zelen za krastavce) i kao ukusan dodatak salatama i jelima o d lihe. Ulje od kop ra osim toga je i sastojak II biljnim like rima i apcritivima.

en· -i

-i » ;u A en

Ilo- Jednogodišnja .. Od kolovoza do rujna ... 40-120 cm

lit- Obilježja stabljika uspravna, cjeva­sta (po tome se razlikuje od komorača). većinom

nerazgranjena. fino izbrazdana po dužin i; IIsto-­vi s višestruko zarezanim sjedeći n uskim liskama

... Stanište stara kultivirana biljka iz prednje Azije; većinom samo u vrtovima. rijetko kao podivljala biljka

... Uporaba

91

svježa zelen. zreli plodovi; probavni organi; zač inska

biljka

.... Dvogodišnja

... od lipnja do srpnja

... 30-90 cm

.... Obilježja stabljika uspravna, raz­granjena; listovi više­struko perasti, sjajni zelenkasto-smeđi , cvjet­ovi zelenkasto-žuti; pri trljanju oslobađaju ka­rakteri stičan miris

... Stanište samonikla na grebenima obala Atlantskog oceana i Sredozemnog mora; vrtna biljka uzgajana u puno vrsta

... Uporaba svježa ili osušena zelen; plodovi; probavni i mokraćn i organi; začinska biijka

92

Peršin Petroselinum crispum

Korijen i listovi biljke sadrže samo malo eteričnog ulja, a plodovi relativno puno. Peršin ovisno o vrsti prije svega sadrži apiol, miristicin ili alilte­tramc::toksibenzen j uz luk vla­sac je najčešće korišteno začinsko bilje. Njegovo jako poticajno djelovanje za iz­l UČivanje mokraće koristi sc u gotOvim preparatima kod infekcija mokraćnog mjehu­ra i bubrega. Pripravci od plodova osim toga izazivaju kolltrakcije. Svježa zelen u kuli-narstvu se koristi kao dodatak ju- listovi i cvjetovi

hama, povrću i jelima od krumpira i jaja. Ne smije se upotreb ljavati II prevelikim koli činama.

Pastrnak Pastinaca sativa

Pas[rnak S jako debelim korijenom se do 18. sto ljeća uzgajao II svakom vrtu. Ete­r i čno ulje II plodovima djeluje na s l ičan način kao kim. Kod li ječen-

ja se koristi njegovo p oticanje izlučivanja mokraće i

pospješivanje probave. Mladi listOvi i mladice prikupljeni li proljeće dobar su sastojak miješanih salata. J uhe i vari­va mogu se također začiniti s nekoliko plodova. Kiseli ku- Listovi i pus i drugo kupusno povrće s cvjetovi pastroakom postaju lakše probavlji-V L. Sok biljke kod osjetljiv ih osoba -posebno ako odmah potOm borave na sunčevoj li vjctlosti - izaziva crvenilo i osip.

II> Dvogodišnja Ilo Od srpnja do rujna

II- 3()'100 cm

lit- Obilježja korijen bijel, zadebljao kao repa; stabljika uspravna. razgranjena; listovi perasti; liske ovalne, nazubljene ili jedva razdjeljene; pri trlja­nju oslobađa se miris s l ičan mirisu mrkve

... Stanište nekad često uzgajan: u biijnim zajednicama na tlima bogatim hranj ivim tvarima uz rubove puteva i na livadama

... Uporaba

93

korijen. mladi izdanci. plo­dovi; wobavni i mokraćn i

organi;

.. Ovogodi::;nj;). lli trajnica

.... Od srpnja do rujna

.... 1-2m

.... Obilježja stabljika uspravna, raz­granjena, blago izbrazdana, samo pri tlu šuplja, gola; listovi troku­tasti, višestruko perasti s 1iskama tankim kao nit; cvato'li širine do 15 cm

.... Stanište stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; čest u vrto­vima, na nekim mjesti­ma i kao samonikla biljka

.... Uporaba mlade stabljike, listovi, plodovi; probavni organi; zač inska biljka

94

Komorač, koromač Foeniculum vulgare

Eterično ulje s anetolom i fcnhonom rastjeruje vjetrove. potiče iz lučivanj e mokraće i

pospjcšuje iskašlja vanje. Ko-morač st: zbog toga kori sti kod

tegoba probavnih organa, ali i kod kašlja i bronhitisa, posebno

kod male djcct:. Op:uak ( 1- 2 čajne žli čice iSitnjen ih plodova/ša­

lica. ostaviti da odstoji 10 minuta) je pou7.dan kućni lijek. Plodovi ko­morača koriste se i kao začin za kise

l i kupus. krastavce. kr uh i druga peci­va. Aroma svježih listova odlično ide

uz salate. juhe i umake, te malo listovi i cvjetovi slabije uz jda od mesa i ribe.

Ljupčac Levisticum officinale

Začinska biljka aromatičnog

mirisa naziva sc i maggi zelen (zbog sličnosti s maggi zači ­

nom), a sadrži eterično ulje s butilfraIidom i velikim bro­jem drugih sastavnih tvari. Ljupčac se za liječenje koristi II gOtovi m preparauma zbog svog poticajnog dj elovanja na i z luči-

vanje mokraće. Kod uporabe kao zači nsko bilje i stiče se djelovanje po­boljšan ja probave i jačanje apetita. Ud jka je II kulinarstvu zbog toga pravi tradicionalni začin. Listovi idu listovi i cvjetovi UZ juhe, umake. ugue i jela od ribe. Nekoliko liski zdenoj salati daju poseban specifičan okus. Biljka pri sušenju skoro n imalo ne slabi kao zač i n.

.. Trajnica

.. Od srpnja do kolovoza liJi> 1-2m

.. Obilježja stabljika uspravna, brida­sta, cjevasta, gOia; listovi dužine do 70 cm, dvostru­ko ili trostruko perasti, liske romb, grubo nazublje­ne

.. Stanište stara kultivirana biljku iz prednje Azije; većinom

samo u vrtovima (seoskim vrtovima), rijetko kao sa­monikla biljka

.. Uporaba

95

podanak, zelen; probavni i mokraćn i organi: zač inska

biijka

... Dvogodišnja ili trajnica

... Od srpnja do rujna

... 1·2 m

... Obilježja stablj ika uspravna, raz­granjena, blago izbrazdana, samo pri tlu šuplja, gola; listovi troku­tasti, višestruko perasti s Ilskama tankim kao nit; cvatovi širine do 15 cm

... Stanište stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; čest u vrto­vima, na nekim mjesti­ma i kao samonikla biljka

... Uporaba mlade stablj ike. listovi, plodovi; probavni organ i; zači nska biljka

94

Komorač, koromač Foeniculum vulgare

l

listovi i cvjetovi

Eterično ulje s anelOlol l fenhonom rastjeruje VII I poti če izlučivanje mok I pospješuje iskašl jav:! " I' morač se zbog toga k( lt l ' I

tegoba probavnih org:m ,1 kod kašlj a i bronhitisa . pw , .,

kod male djece. Oparak ( I čajne žličice isitnjcnih pil Id i ,.

lica, ostaviti da odstoji 10 il n i,

je pouzdan kućni lijek. Plod ll\ marača koriste se i kao zači n 1.1

li kupus, krastavce, kruh i drl ll ',.1 va. Aroma svjd ih listOva odilI II'

uz salate, juhe i umake. I t.: 11 1.11 slabije uz jela od m esa i I il "

lip 'ac , , vl lIculIl officinale

~ ,hlll~ ~' hili ka aro matIcnog j,I _., 1I11 /. iva sc i IlJf/Mi z elen

I"'K /l lli' 1l1 1 ~; 1 i !'i 11I:1ggi zači ­

il i!) , 1\ ].:IIdr;>'! t: t c r i č no ulje

1!llll1l ul lll hll ll i vc likim bra-.H dlllHl h :':lsl:1v ni h tvari.

IlIlh"lh /iC 1 .. 1 li jden je koristi II 111\'1 111 prc p:lrat ima :zbog svog

I , l l l1(l~ d,elovanj a na izluči-IIII Irlllk l .u:c. Kod uporabe kao I/lljku 1lll lC i s ti Če sc djelovanje po­

li oIll\ !1 1Il tl h:lvc i jačanje apetita. III~ II Ir II k lll 1l1arstvu zbog toga

,W I tlll ti il lllll :lln i zači n. Listovi i du Listovi i cvjetovi

juhr , 1I l ll.I k c . rague i jda od r ihe. LHIi~ o liski 'I.deno) salati daju poseban specifičan

lll ~ 1I 11jkll p ri sušcnju skoro nimalo ne slabi kao

'h

II- Trajnica II> Od srpnja do kolovoza II> 1-2 m

lli> Obilježja stabljika uspravna, brida­sta, cjevasta, gola; listovi dužine do 70 cm, dvostru­ko ili trostruko perasti. liske romb, grubo nazublje­OB

... Stanište stara kultivirana biljka iz prednje Azije; većinom samo u vrtovima (seoskim vrtovima), rijetko kao sa­monikla biljka

... Uporaba

95

podanak, zelen; probavni i mokraćni organi; začinska biljka

lli- Listopadno drvo lli- od lipnja do srpnja lli- 25-30m

lli- Obilježja listovi spiralni, iskrivljeno srcasti, na donjoj stran i s smeđim čupercima

dlačica u kutovima žila; cvat, pet do šest cvjeto­va; plod s tankom korom, s izduženim bri­dastim rebrima; peteljka ploda skoro skroz priras­la sa zaštitnim listom

lli- Stanište često u raznim tipovima bjelogoričnih šuma, ali rijetko u čistim lipovim šumama; često kao drvo uz ulice ili u pa rkovi­ma

.. Uporaba cvjetovi; oboljenja preh­lade

98

Kasna lipa, malolisna lipa Tilia cordata

Cvjetovi biljke ugodnog su mirisa i za liječenje se upotrebljavajU na isti način kao cvjetovi rane lipe. U zajedn ičkom pod-

ručju rasprostranjeno- ___ """ sti ima i križanaca ." koji su po svim

osobinama isti kao roditelji. Kasna lipa

Listovi i CVj(' 11

cvate oko dva tjedna pri je rane lipe. Peteljka ph prirasta samo do polovice sa zaštitnim listom. 1'1 1

pJjcne cvjetOve trebalo bi sušiti brzo. ali bt:z d4 lt I topl ine. Caj protiv prehlade može se pripremio , mješavine s istim kol i činom cvjetova bazge ili .~ d datkom kamilice i sljeza.

1H/'II)lna trava, kantarion, pljuskavica

I " ' II(, lI fIl perioratum

I~ 1 .",It i l c l t: rčnQ ulje. ."uh k . Irilc~ lovinc i oboje­

I II h l pCl I~i n . Opa rak (1- 2 I'''h (' / ~ a li C:l , os taviti da

Iqj l 1111 11\11 :1) se upotreb-I VI4 II:! kao rrotu upa!no

II ~ II 1 /.1 J ij t: čt: njc rana, a .411 fil pnll c:tnjc ot jecanja i ~ II lu n isIvo za sm ire n­

IVl.II1I1SIi. i kao biljni ant-1'1 ' .1\1 I 11111lt.:opatija bil jku upot- Listovi i cvjetovi

ll! t,j ~ "d ~ ll č nih tcgoba. Koža zbog hipericina 1 III Lih 1II Il H može postati prcosjetljiva na svjct-

1 1 111 1 1~ 1 · 11 /. lhili zacija). Tijekom uporabe gospine II! hlllt! hl izbjegavati solarij ili duži boravak na

'IU _lIIh I I

" r ~

c: cf)

'" » < (") en

.. Trajnica

... Od lipnja do kolovoza iii' 30-50 cm

... Obilježja stabljika uspravna. s dva uzdužna brlda, razgranje­na, listovi nasuprotni, ova~ ni, sa svjetlucajućim žutim točkica ma; listovi krošnje pri trljanju oslobađaju kr­vavo crvenu obojenu tvar

... Stanište česta na suhim tlima uz rubove puteva, na strmina­ma, uz rubove šuma, na negnojenim livadama I pašnjacima

.. Uporaba

99

osušena zelen; probavni organi, živčani sustav

OJ U

Z > o:

'" o N O

'"

~

~

~

~

~

~

LiStOpadni grm od travnja do svibnja 1·3 m

Obilježja stabljike s brojnim bra-davicama pluta i smeđom srčikom; listovi nasuprotni, neparne perasti: liske zašiljene, odozdo plavkaste i dla-kave: cvjetovi ujajolik im cvatovima: plod je kar-min crvena jednosjeme--na koštun ica Stanište česta na tlima bogatim hranjivim tvarima; pro-planci. rubovi šuma, grmovita mjesta, prije svega u brdima Uporaba plodovi: probavni organi; samoniklo voće

100

Crvena bazga Sambucus racemosa

Sje menke plodova privlačnog izgleda osim masnog ulja sadrže i smolu koja jako na­dražuje sluznicu. U nar­odnoj medicini nekad su se ko ristili kao dra­stično sredstvo za povraćanj e ilaksativ. Iz sjemenki se nakon od-stranjivanja ovog spoja h', I<'

može isdjcditi svijetlo u lje. Bobice bogate vitaminima i ugodnog ki sel I Stog okusa ne smiju se jesti sirove. nego S~II1 H' /.. ''

ne. islO kao plodovi crne bazge. Mogu sc p r l" l. ld

u sok. marinade, pekmez il i zajedno s dr ugim .I ,

ljim voćem u kompOt ili mameladu. Crven;1 h ,l ll'

preporučljiva je i za vrt.

IIl1 l lJ (' /a /ia r

I.H~II !j H l lll I 1:l k(l s l i čni proljetn i jaglac (/IIII/d l ' f ' IIS) '1. 11:11' 110 jačeg mirisa sa-

. IIt III .I I I I IS1:Lil)g saponine kOji tili dilili ·dll /. i Ilpotrenl javaju se

' I! .I II I V " )" " Ie olakšava tlw lllIW )." ld bšlja i d rugih o bo­

.IH d IIII II II jl II IOV:l. Većinom se IlIt t,l lllv.1 " p.lcl k cl čajna žličica

tll"' II"H 1" "Ll llk :1 ili 2 čajne , IH 1' ~ I .. l f· l,dl cvjelOva/šali­

" ' I,lyili d.1 nd ~l ()ji 5 minu­)\ 11 .1 11' I .t .1 SII uhje vrste

liti 11 , • II I ' ~ l l li j ll se prik uplja­t,ltHII, I; l \ dlk :1 sc može lag-

l! ~ ,Ij ' l tI I I vrtu ako sc n e f. LIi I II, ! I!! d l l lge biljke sa sa-

11111 11" ',. Idll ice sc mogu na-Cvjetovi i listovi

Il! \I I.d" ,, " l entru koji se bavi uzgojem i proda-

lit> Trajnica lit> Od ožujka do svibnja lit> 15-30 cm

lit> Obilježja listovi priklupljeni u rozetu, uzdužno ovalni, naborani. s rebrima; cvjetovi sumpo­rasta žuti s ravno okrenu­tim čat icama, u pukotina­ma tamn ij i, ipak bez crve­nih mrlja: čaška t jesno priljubljena

lit> Stanište Jako proširena na glinovi­tim tlima bogatim hranji­vim tvarima u bjelogorič­nim šumama i brdskim livadama: zaštićena biljka

lit> Uporaba podanak: cvjetovi sa i bez čaŠke, oboljenja dišnih putova

101

w u -' « > w ~

N

liJ> Dvogodišnja liJ> od lipnja do rujna liJO. 50-200 cm

Ill> Obilježja stabljika uspravna, gusto obrasla dlakama, raz­granjena tek kod cvato­va; listovi spiralni, sasta­vljeni, izbrazdani. vuna­sti: cvjetovi širine 3·5 cm

liJ> Stanište raširena na suhim tlima u otvorenim šljunčara­ma, uz rubove puteva ili na branama

... Uporaba osušeni cvjetovi bez čaške; oboljenja dišnih putova

102

Velecvjetna divizma Verbascum densiflorum

Cvjetovi osim eteričnog ulja i flavonoida sad rže i veli ke količine sluzi i sapon ine. Nj ihovo d jelovanje ublažavanja nadražen;a i poticanja iskašljavanja kori ­sti se II pripravcima kod katara dišnih putova, kašlja i bronhitisa. Većinom sc upotrebljava kao oparak (1 - 2 čajn e ž lič ice čajne mješavine/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta) 7.ajedno s dru-gim biljkama. na p ri mjer pomješano s bijelim sljc7.0m. mirisnom ljubicom Hi p lodovima aniša i komorača. Lijepa ve1ecvjetna divizma II nekim podru čjima se zbog jake dlakavosti naz iva i svjećnjak . Ne.kada se sadila II seoskom vrtu i smatrala čarobnim sredstvom protiv udarca groma.

Cvjetovi i listovi

Žuta sirištara Gentiana lutea

I.adebljan korijen sadržu gorke Ivari genciopikrin i amarogc::n­

tin. najgorč ije do sada pozna­H.: p rirodne spojeve. Pouzdano pell i ču izluč ivanje pljuvačke i

I.ducanog soka. Korijen si ­liŠlare upom:bljava se kod slabog apetita, loše probave i kod nedovoljnog ot jecanja i. ući. Homeopat ija ovu biljku upotrebljava kod s ličnih tegoba. lI rirnjerak se uzima iz uzgajajišta jer

Cvjetovi i listovi

\1.: biljka ne smije iskopavati II prirodi. Gorke tvari \ Irištare sastojak su velikog broja gotovih pripravaka, .Ipcritiva, b iljnih rakija j amara.

... Trajnica

... Od lipnja do kolovoza

... 50-120 cm

... Obilježja

(f)

OU (f)<

-i l> OU rn

stabljika uspravna,jaka, nerazgranjena; listovi na­suprotni, s cjelim rubom, goli, plavkasto-zeleni, s jako izraženim glavnim žilama; cvjetovi, tri do de­set u pazušcima listova

... Stanište pojedinačno na i zmjenično

vlažnim tlima; negnojenim livadama u brdima: po­negdje kao kultivi rana biljka ; zaštićena biljka

... Uporaba podanak; probavni organi

103

w U

Z ,U o ::;: o D.-

"" Jednogodišnja lli" od lipnja do rujna II> 50-80 cm

"" Obiljeija stabljika uspravna, slabo razgranjena; listovi spi­ralni, vijugavo nazublje­ni. čupavo dlakavi; cvjet­ovi svijetlo zuti s upadlji­vim ljubičastim žilama na laticama

II> Stanište porijeklom iz Sredozem­lja, pOjedinačno na sunčan im padinama bogatim hranjivirn tvari­ma

lIJO Uporaba listovi; samo u obliku gotovih ljekovitih pripra­vaka kod g'Čeva ; nije za samoliječenje!

104

Crnabunika Hyoscyamus niger

Svi d ijelovi bil jke sadrže tro­panske alkaloide, među nji ­

ma hiosciamin i skopola­min koji su odgovorni za

otrovno djelovanje crne bunike. Kod nekon­

trolirane uporabe na­kon početnog uzbuden-

Cvjetovi i listovi ja izazivaju jake nesvjesti-

ce s paralizom i smrt 7.bog obamrlosti dušnog sustava. Crna bunika jedno vrije­me:: se upotrebljavala kao halUCinogena d roga, u srednjem vijeku i kod vračanja biljkama. Gotovi pri­pravci upotrebljavaju se kod astme i ko li ka. ali samo prema uputama lij ečnika kojih se mora strogo pri­d ržavati. Homeopatija pripravke upotrebljava kao sredstvo za ublažavanje grčeva. Biljka ni je prikladna ~a samoliječenje.

Obična žutika l3erberis vulgaris

Korijen i kora sadrže:: o trovne alkaloide (berberin) koji se upotrabij avaju skoro samo II homeopati ji kod reumatskih tego· ha, oboljenja bubrega, sm-e tnji funkcije:: jetre i žuči ili kod određenoh oboljenja koie. Plodovi ne sadrže alkalo ide i zbog Visokog udjela jab u čne kisel ine imaju jako kise! okus. Mogu se prerađivati II marinade za različita jela od mesa ili zajedno s drugim divlj im voćem II pića, kompote: ili voćne ždce. Niti prašn ika II cvjeTOvima su r ;tzđražljivi i pri dodiru se II istom trenutku preklo­pt: prema unutra.

... Listopadni grm

... Od svibnja do lipnja li> 1-3m

... Obilježja

N ' e --i

'" m

stablj ika bridasta, s jed­nodjelnim ili višedjelnim

trnovima; listovi u čuperci·

ma na kratkim izbojcima, obrnuto jajoliki, nazubljeni; cvjetovi svjetložuti, u vi­sećim grozdovima

II- Stanište proŠirena u rijetkim šuma­ma i grmlju područJa s vapnenastim tlima; preno­si crnu hrđe pšenice i zbog toga iskorijenjena u nekim mjestima

II- Uporaba kora korijena, plodovi; reumatska oboljenja: kao samoniklo voće

105

w

'" >()

o > « --' cl

II- Jednogodišnja Ilo Od lipnja do kolovoza II- 20-50 cm

li- Obilježja stabljika uspravna, veći ­

nom nerazgranjena, kruta; listovi spiralni. grubo trnovita nazubljeni do s izraženimn lapov~

ma, ljepljivi, dlakavi; glavice cvjetova samo s cjevastim cvjetovima

II- Stanište raširen u prorije~enim šumama i grmlju, prije svega u područjima s vapnenastim tlima; do­maćin crne hrđe pšenice i zbog toga iskorijenjen u nekim mjestima

... Uporaba listovi i glavice cvjetova; probavni organi

106

Čakalj Cnicus benedictus

Listovi I plod

Nadzemni dijelovi bilke osim drugih sastO­jaka sadrže i jaku gorku tvar

kniein. Djeluje kod slabog apetita, probavnih porc­mećaja i žučnih tegoba. Sastojci čaklja kod nave-

den ih tegoba se upOtreblja­vaju prij e svega II područj u

želuca II specijalnim gotovim pripravcima propisanim od l iječ-

nika ili kao oparak (2 čajne žličice iSimjenm listova ili cvjetova/šalica, ostaviti da odstoj i 5 minu ta). Veće doze čaja od čaklje mogu izazvati po­vračanje. N~kad:l u seoskim vrtovima čestO :t:asmpJj ena vrsta danas je samo slabo poznata.

Brđanka, moravka, arnika Amica montana

Glavice cvjetova jzmedu OStalog

sadrže fLavonoidc i gorke tvari scskviterpcnskih laktOoa hdcnaloidnog dpa (hdcnalin). Kod Il:lgnjcčcnja, masnica, istegnuća i ra­na izvana tradicionalno se upotreblja­va ju dokture j drugi gotovi p ri pravci. ,);Jko popularnu brđanku sc:: prema najnovijoj procjeni ne bi trebalo više upotrebljavati ili samo pod liječni­

ćkim nadzorom jer se sve češće p ri mjećuju alergije. trovanja ili čak ~ ' ~ tećcnja organa krvotOka. Puno~ vrijedan nado mjestak za vanjsku uporabu je ljekoVi ti neven. Srđan­

ka se ne smije prikupljati II priro­d i.

listovi i cvjetna glavica

II- Trajnica ... od lipnja do kolovoza .. 20-40 cm

... Obilježja

G> r ~ < O o<

stabljika uspravna, veći­nom nerazgranjena; listovi ova lno lancetasti. s cijelim rubom, prikupljeni u rozetu te Jedan do tri para nasu­protno na stablJici; glavice cvjetova zlatnožute, široke 5 -Scm

liJ> Stanište pojedinačna na tlima s malom količ inom hranjivih tvari i koja ne sadrže vap­no; negnojene livade i pašnjaci. livade s prisut­nim patuljastim grmovima; zaštićena biljka

liJ> Uporaba glavice cvjetova; oboljenja kože

107

~ Trajnica ~ Od srpnja do listopada ~ 60-90 cm

~ Obilježja stabljika uspravra, raz-

granjena samo u cvatov~ ma, često crvenkasto-smeđa; listovi sp:ratni, eliptični , skrilastDm peteljkom: glavice cvjeto-va široke do 1.5 cm. u uspravnom groze u ili metlici

~ Stanište prisutna uprorJeđenim

šumama i negnojenim livadama, na padinama, uz rubove puteva i na proplancima

~ Uporaba

cvjetajuća zelen il i samo glavice cvjetova; mokraćni putovi

108

Obična zlatnica Solidago virgaurea

Listovi i cvjetovi

Biljka sadrži saponine, flavonoide i trijeslovine. Oparak (1- 2 čajne žličice:

listova ili glavica cvjetova/šalica) po­tiče i zlučivanje mokraće i ispire mo­kraćne putove. Gotovi pripravci sa standardiziranom količinom aktivnih tvari upotrebljavaju se prema uputa­ma liječnika l od reumatskih i bubrcžnih tegoba, upala mokraćnih kanala i preventivno protiv bubrd:nih kamenaca. Na sličan način djeluje i blisko srodna kanadska ;datnica (Soli­dago canadiemis) i velika zlatnica (Solidago gigantc:a) koje su se udomaći l e. a potječu iz Sjeverne Amerike. One se i uhomcopatiji primjenjuju na odgovarajući način.

Pravi oman Inula helenium

I'odanak bil jke sadrži eterično ulje s mješavinom supstanci i gorki h tvari. Ublažava nadrazenja, razri­jeduje sluz i potiče iskašljavanje. a la djelovanja kori ste sc kod kašlja, hripavca i astme i tO U

gotovim pripravcima ili čaj ­

nim mješavinama, na primjer s anišom ili jaglacom. Kao pro­.... jeren kućni lijek preporučlj iv

jc oparak (1- 2 čajne žličice

mješavine ze len i/šaLica. ostaviti da odstoji 5-10 minuta). Kod svih pripravaka mora st: pridržavati pre­poručene količine, ne predOZirati! Pravi oman sastojak je bonbona pro­

Listovi i skupni plod

ti v kašl ja ili aromatskih biljnih likera i rak ija. Ova biljka visoka rasta II vrtU izgleda vrlo dekorativno.

~

~ ~

~

~

~

Trajnica Od srpnja do rujna 4(}-150 cm

Obitježja

c"l r­l> < o (").

stabljika uspravna, jako razgranjena. hrapava; prizemni listovi s dugim pete ljkama: listovi na sta-bljici spiralni, odozgo prori-jeđena dlakavi, odozdo vunenasto dlakavi; glavice cvjetova široke do 7 cm, s uskim srcolikim listovima Stan ište stara biljka seoskih vrtova iz prednje Azije; većinom uzgajan kao ukrasna bilj-ka, tek rijetko kao samoni-kla biljka Uporaba podanak; dišni putovi

109

>U o > « ...J (!)

II> Jednogodišnja ... Od lipnja do studenog ... 3()'50 cm

... Obilježja stablji ka uspravna, slabo razgranjena, dlakava: listovi spiralni, s cijelim rubom, s obje strane lagano dlakavi, lopatasti: cvjetne glavice široke do 5 cm; plodovi upadljivo uvijeni prema unutra

... Stanlite porijeklom iz Sredozem­lja; često u vrtovima kao ukrasna biljka; mjesti­mično samonikla biljka

lIJO. Uporaba cvijetne glavice; liječenje

rana

:uo

Ljekoviti neven Calendula officinalis

Cvjetovi nevena os im svijetlećih obojanih tva ri sa­drže i čitav niz supstanci, među njima saponine, fla­voncide i jednu go rku tvar. Biljka se nekada koristila za unutar nju uporabu, a danas se njeno korištenje ograničava na vanjsku uporab u kod ozljeda kože. čireva , n agnječenja. masnica. Možemo je koristiti umjesto brđanke, je r je punovrijedni nadomjestak.

Listovi, cvjetovi i skupni plod

Ljekoviti neven sastojak je gotOvih pripravaka i na­nosi se kao krema. Njih možemo pripremi ti sami na sljedeći naći n: zagrijati 150 grama osušenih cvjet­ova i 500 grama masti, ostaviti da se ohladi, opel zagri jati nakon tri dana i fil tri rati preko krpe. Kre­mu čuvati na hladnom mjestu.

Obični maslačak Taraxacum officinale

M : lslačak sadrj,i gorke tvari (taraksacin) t 1;1 vonoide i trijeslov inu. Upotrebljava se bo pripravak s gorkim tvarima kod sla­hllg apetita, žcJu čanih tegoba i za poticaj !)!jecanja žuči. Osim lOga potiče ' i z l uči­

v:mjc mokraće i iskašljavanje. Kao kuč­

lli li je k upotreb ljava sc:: kod tegoba s prehranom, a za povećan j e iz l učivanja

mokraće upotreb lj ava se oparak (1- 2 bj ne žličice isitnjcnog korjena ili zc­k nU t šalica, ostavi ti da odstoji 10 mi­nuta). Mlad i listov i cijenjen su dodatak rn iješanim sa latama od d ivljeg bilja. Go­I:tk okus može sc donekJe ublažiti ki­:-d jenjem II vodi. Cvjetov i su II prošlosti korište ni za hojanje maslaca - od tuda 1111 i ime maslačak.

Listovi, cvjetovi i skupni plod

III- Trajnica ... od travnja do svibnja lli> 5-40 cm

lli> Obilježja

Gl r ,. < O ()<

'" rn

korijen zadebljan. svjetlo.­smeđ; listovi svi u prizem­noj rozeti. duboko urezani il i s izraženimn lapovima: glavice cvjetova na šupljoj, lagano crvenkastoj stablji­ci bez listova; puno oblika

lli> Stanište jako čest na svježim tlima bogatim. hranjivim tvari­ma; Skupine nastaju na gnojenim livadama i paš­njacima

lli> Uporaba zelen prije cvatnje. osušen korijen; probavni organi; salata od samonikle zeleni

111

.. Trajnica

.. od ožujka do travnja

.. 10-30 cm

.. Obilježja podanak s bijelim, pod· zemnim mladicama: listovi prizemni, okrugla­sti, uglasto nazubljeni: glavice cvjetova plosna­te, pojedinačno na cr­venkastim stabljikama; srcasti cvjetovi ženski, cjevasti cvjetovi muški

.. Stanište često kao pionirska bilj­ka na otvorenim, svježim glinovitim tlima bogatim lužinama; na rubovima puteva i nasipima

.. Uporaba listovi, cvjetne glavice: dišni organi

112

Podbjel TussiJago {arfara

Podbjt:1 sadrži gorke tvari, sluzi, tri­jesIovine i f1avonoidc, a njih se uPOt­reb l java kod oboljenja dišnih PUtO­va, prije svega kašlja i bronhitisa. ListOvi sadcžt: i malu količ inu piro­lizidinskih alkaloida koji su zbog štt:tnog djelovanja na jetru na lošem glasu. N uspojave nisu uo­bičajen e ako se podhjcl upotreb­ljava II čajn im mješavinama pro­tiv kašlja i ako se ćaj pije u dopuš­tenim količinama i ne godina-ma kao kućni napitak. Kućnim lijekom smatra sc oparak pripremJjcn kao mješavina s istom količinom podbjela, timijana, aniša, jag- Cvjetovi i podanak

laca j velecvjetne divizme (1- 2 čajne žličice zeleni/1šalica, ostaviti da odstoji 5 minuta).

Običan vratić Tanacetum vulgare

Biljka sad r7:i gorku tvar tanacc{in i ete ri čno ulje, ko­je jc po kemijskom tipu sa­stavljeno na različite načine. Biljka sc II homeopatiji upotrebljava kod probavnih i menstruaInih tegoba. N eka­da su bili uobičajeni pripravd za istjerivanje glista. Biljka ni je priklad na za samoliječe­

nje zboh tujona, o trovnog sa­stojka eteričnog ulja koji jc pri­sutan II većim količinama. Bu­keti od običnog vratića navod-

l istovi i cvjetovi no drže štetOčine dalje od posuda II spremištima. U

prirodnom VrtU se protiv lisnih uši i grinja upotreb­ljava oparak od zeleni i cvijetOva.

iii' Trajnica

Gl r­l> < O n · A rn

... Od kolovoza do listopada

... 80-120 cm

... Obilježja stabljika uspravna,jako kruta, bridasta, razgranje­na samo u gornjem dijelu; listovi spiralni, s dvostruko zarezanim sjedećim liska· ma; glavice cvjetova plos­nate, bez j ezičastih cvjeto­va

II> Stanište jako čest na suhim suča·

nim tlima na brana ma, uz rubove puteva, padinama i na neobrađenom zemljištu

liJO Uporaba zelen, glavice cvjetova; samo još u homeopatij i: nije za samol iječenj e!

113

·U o > « --' (!l

.. Trajnica

.... Od kolovoza do listopada

... 90-150 cm

IJO- Obilježja

stabljika uspravna, tan­

ka, vitka. grmasto raz­granjena; listovi spiralni, goli, sastavljen i ili nejas­no trolisni, uski, linearni;

glavice cvjetova okrugla­ste. sitne. ponekad cr­venkaste

.... Stanište porijeklom iz istočne

Europe i sjeverne Azije; samo kao vrtna biljka, rijetko kao samonikla

lill- Uporaba

svježa ili osušena zelen; probavni organi: začinska biljk,a

114

Estragon, troskotnjača Artemisia dracuncu)us

Biljka pri tr1janju osJobada aro­mati čan miris, a njeno cu:ričnn ulje sadrži felandrcn, CStfagol,

admen i druge komponente (ovisno o vrsti). Njegovo ljeko­vito svojStvO se poticajno djelova­nje na probavu i povećanje izluči ­

vanja mokraće. Estragon se danas ipak upotrebljava samo kao začinska bil jka. Zanimljiva aro­ma prikJadna je uz odreske, jela od ribe, jela od gljiva, omlete, tart­ar umak ili poznati bemtlisc umak. Posebna preporuka za fi no kulinan svto su bi lj­no ulje i biljni ocat na bazi estrogena.

Listovi i cvjetovi

Pravi pelin, vrtni pelin, pelin Artemisia absinthium

Biljka aromatičnog mirisa proizvodi ete rično

lilje II kojem sc nalaze fclandron, tu jol i mj­on tc gorka tvar absintin. Pelin sc kao kla­s ična droga s gorkim tvarima upotrebljava kod slabog apetita i probavnih tegoba s vjetrovima, a manjc sc upotrebljava kod rncnstrualnih tcgoba i prOtiv crijevnih parazita. Otrovni rujun ipak ogran i ča­

va uporabu pe lina. Zbog toga se više ne proi:t.vodi nekada popularni ab-sint, biljni liker od pelinovog ulja. Vino od pe lina (jako p reporučlj iv aperitiv) sadrži samo gorke tvaci prisutne II pe­l inu. Cvjetove oprašuje vjetar.

listovi i cvjetovi

• . " • o'

.... Trajnica

... Od lipnja do rujna

... 80-120 cm

.... Obilježja

G)

r

'"" < O n · A rn

stabljika uspravna, pri tlu odrvenjela; listovi spiralni, višestruko s uskim ureza­nim lapovima, dlakavi, srebrno sivi; cvjetne glavi­ce male, sjedeće, svjetIo­žute

... Stanište porijeklom iz južne Europe i srednje Azije; višestruko uzgajan, u regijama s vino­gradima kao samonikla biljka

... Uporaba cvjetajuća zelen; probavni organi; začinska biljka

115

LU

'" >U O > « -' (!)

II> Trajnica III- od lipnja do rujna Ilo 80-120 cm

liJ> Obilježja stabljika uspravna, čvr­

sta, jako razgranjena, bijelo pustenasta kao i osta li dijelovi biljke: listo­vi spiralni, lancetasti ; cvjetne glavice sa žutim ovojnim listovima

II> Stanište suha tla s malom ko l iči·

nom hranjivih tvari; rijet­ko u pmrjeđenim smre­kovim šumama. suhoj pjeskOvitoj travi i dina­ma; zaštićena biljka!

... Uporaba osušene glavice cvJet­ova; probavni organi

116

Pješčano smilje HeJichrysum arenarium

Biljka osim male kolićine eteričnog ulja sad rži trijeslovinu i gorke tvari. N jena ljekovita svojstva koriste sc kod slabog apetita i za poticanje izluč i vanja probav­nih sokova, prije svega kod žučnih tego­ba. Biljka se u homeopatiji upotreblja­va protiv ncuraJgija (išijas) . .POŠtO je u Njemačkoj jako rijetka vrsta, pjcšča· no smilje je zašti ćena biljka i zbog toga se ne smije prikupljati u svo m prirodnom staništu. Kao pripravak s gorkim tvarima za kućnu uporabu umjestO pješčanog smilja isto tako se mogu korisiti i druge biljke pOput čak1ja, radiča, aničoke ili maslačka.

listovi i cvjetovi

Ranjeniea, ranjenik Anthyllis vulneraria

I ~ il j ka jc nekad bila na dobrom glasu. no danas sc upou c bJjava većinom samo II narodnoj medicin i. Sadrži saponine, trijes lovine i flavo noidc i prik­ladna je za jačanje žc:luca, kao blagi laksa­liv, zbog blagog p Oticajnog djelovanja na i z l učivanje mokraće i za čišćenj e krvi, a kod vanjske uporabe za liječe nj e rana: O pa.rak (1- 2 čajne: ž ličice/šali ca, ostaviti da OdSlOji 10 minuta) se upotrebljava II komprcsijskim zavojima za zacijeljivanje rana ili II topl im obloz ima kod ozljeda i ozeblina. Ranjenica se zajedno strputcom čes tO preporučuje i za ispiranje kod upal ­nih procesa II podrućj u usta i ždrij ela.

listovi i cvjetovi

lli- Trajnica Ilo Od svibnja do rujna .. 15-30 cm

.. Obilježja stabljika polegla ili uzdig­nuta, slabo razgranjena. paperjasto dlakava; listovi pr iz.emni, brzo uvenu, listo­vi stablj ike neparno pera­sti, s ve likim rubnim liska­ma; cvjetovi sa svjetlo­žutim vjenči ćem i čaškom prekrivenom stIŠeć im dla­kama

,.. Stanište raširena na pjeskovitim tlima u suhoj travi, negno­jenim livadama. dinama i u prorijeđenim smrekovim šumama

... Uporaba cvjetaju Ć(l zelen; lij ečenje

rana; probavni organi

117

.... Listopadni grm

.... od svibnja do lipnja

.... 50-100 cm

.... Obiljeija grančice bridaste, ze­lene, šibaste; listovi. po tri, opadaju već ra no u ljeto; cvjetovi dugački do 2,5 cm, zlatnoiuti (u vrtu i crvenkasti), vrat zavoj it

.... Stanište čest u područj i ma s bla­gim zimama na kiselim neobrađenim tlima; proplancima, padinama, neobrađenom zemljištu

.... Uporaba grančice s listovima i cvjetovima: samo u goto­vim pripravcima kod tegoba s srcem; nije za samoliječenJel

118

Zečjak Cytisus scoparius

Listovi i cvjetovi

Djelotvo rene saStavne tvari zečjaka razni su alkalo id i koji kod nepravilne uporabe izazivaju mučn inu j tegobe u području žt luca i crijeva, u tcžim slučajevima čak i parali ziranust, Kud paJpitacije i obolj enja krvnih žila upotreblj avaju sc samo gotovi ljekovi­ti pripravci. Zr;čjak st II homeopatiji upolrehljava kod sličnih tegoba. Bilj ­ka nije prikladna za samoliječenje. U ruralnim područjima tehnički se ne­kad višestruko koristio kao kulturna biljka za vezanje me tii, za proizvod­nju vlakana ili za bojanje. Danas se sadi na nasutim smetlištima zbog učvršćivanja i pročišćavanja tla.

Velika žutilovka Genista tinctoria

Biljka os im f1 avonoida sadrži razne djelo­m i čno visoko djelotvorne alkaloide zbog kojih biljka nije prikladna za samoliječenje. Velika žutilovka sc kao sredstvo za poticanje iskašljavanja uPOt­rebljava II gotOvim preparatima na pre­poruku lij ečnika kod reumatskih tegoba, upalnih procesa mokraćnih putova, II nekim čajevima za čišćenje krvi, također i preventivno protiv pjeska II mokraći. Biljka je dobila ime po svje t­lucavim žu tim cvijetovima koji su sc teh­Ilički koristili kao sredstvo za bojanje sve dok nisu izumljeni sintetički pigmenti. 13Hjka je zbog jako velikog broja cvjetova jako preporučlj iva kao medonosna biljka za prirodni Vrt.

Listovi i cvjetovi

.... Polugrm

.... Od lipnja do kolovoza

.... 3(}80 cm

.... Obilježja

s: l> I e z l> ::c

" ln

granč ice šiba ste, zelene, bez trnova, izbrazdane: listovi sastavljeni, lanceta­st!, rubovi cjeloviti, goli; cvjetovi zlatnožuti, brojn i u grozdovima pri vrhu

liJO. Stanište preferira svježa lužnata tla; pojedinačno na proplanci­ma. močvarn im livadama, negnojenim travnjacima

liJO. Uporaba cvjetajuća zelen; samo na preporuku l iječn ika , prije svega u homeopatiji; nije za samOliječenje !

119

UJ

'" cc « z => I « :2

.... Grm ili malo drvo

.... Od svibnja do lipnja III- 3-7 m

.... Obilježja grane i grančice s ze­lenom korom; listovi po tr i. perasti, odozgo svi­lenkasto dlakavi; cvjetovi u visećim grozdovima

II- Stanište suha tla uprorjeđenim šumama. biljne zajedni­ce u stjenovitom područ­Ju; često sađena kao ukrasna biljka, samOni­kla u toplijim područj ima

... Uporaba listovi i cvjetovi; samo na preporuku liječnika u homeopatiji; nije za samo l iječenje!

120

Zlatna kiša Laburnum anagyroides

Svi dijelovi b il jke sad rže jako d jelotvorne alkaloide koji iza­zivaju jako povraćanje,

grčeve. eventualno i smrt izazvanu obamiranjem di š-nog sustava. Zlatna kiša zbog 1-toga nije n imalo prikladna za samoliječe nje, a pripravci sc upotrebljavaju samo još II ho­mc::opatiji, između OStalog kod oboljenja probavn ih o rgana i astme. U parkovima i vrtovima najčešće se sadi k rižanac zlatne kiše j plan inske Listovi i cvjetovi

zlatne kiše (Laburnum alpinum) koji ima posebno obilne cvjetove. Ne predstavlja nikak­vu opasnost ni u javnim zdcnim nasadima ako se djecu (i odrasle) uputi na Qtrovnost biljke.

Žuti kokotac Mejilotus officinalis

Biljka osim saponina, trijeslov ina i flavonoi da sadrži j gJikozid mcl i!oti n iz kojeg nastaje kumarin, a lime kod osušene zeleni nastaje aroma miris­nc lazarkinje. Ljekovita svojstva uporrc::bljavaju sc u gotovim pripra­vcima kao štO su npr. kreme kod oboljenja vena, za poticanje cirku­lacije krvi. proširenih vena i pre­ventivno protiv tromboze. Na sličan način upotrebljava se i srodni visoki kokotac (Mdilo-rus a1rissimus). Kao kućn i lijek preporučljiv je oparak (1- 2 čajne žlićice/šalica , ostaviti da odstoji 10 minuta) kojeg se zbog kuma rina ipak ne smije pid duže vremena II velikim količi nama. listovi i cvjetovi

,. Dvogodišnja )Ii> Od svibnja do rujna ... 50-100 cm

li- Obilježja stabljika uspravna ili pe­njačica , razgranjena; listovi spiralni, trostruko perasti; liske eliptične, nejednako nazubljene; cvjetovi svjetlo žuti, u grozdovima dužine prsta

.... Stanište jako raširen i često pri. sutan na suhim. sunčanim padinama, na branama i na neobrađenom zemljištu

.... Uporaba cvjetajuća zelen; krvožiIni sistem

121

UJ U

-' « > UJ ~

N

~ Trajnica ... Od lipnja do rujna .... 20-60 cm

... Obilježja stablj ika uspravna, čvr­sta , većinom nerazgran· jena: listovi spiralni, uski, lancetasti. bez peteljke. sivo-zeleni; cvjetovi svjet· ložut;, s narančasto­

žutom mrljom na donjoj usni i dugačkom ostru­gom

ll> Sta ništ f'!

raširen do čest na tlima siromašnim hranjivim tvarima; rubovi puteva. padine, kosi ne, biljne zajednice stijena, brane

... Uporaba

cvjetajuća zelen; obo­ljenja krvnih žila

122

Obični lanilist Linaria vulgaris

CvjetOVi sadrže razne flavonske glikozidc koji Se u narodnoj medicini upotrebljavaju kod hemoroida i upaJa vena. Homeopali­ja biljku između ostalog koristi kod sla­bog mjehura i određenih oblika upaJa crijeva. U nekim područjima nekad se upo trebljavao kao plava boja za bojenje kose. Djelotvornost biljke ne čini st: do ­voljno ispitana ili sigurna i zbog tOga ipak Di je priklad na 7.a samoliječenje. Bilj­ku bi u vrtu trebalo sadi ti zbog lijepih cvjetova bogatih nektarom koje nadlijeću mnogo insekata.

Listovi i cvjetovi

Livadna režuha Cardamine pratensis

Nad 7.c mni dijelovi biljke sadrže puno vit ami na e i glikoz ide goru š ičina

ut ja koji određuju okus. l ako se više IH: spominje II mode rn im farmakope ­jama, biljka se kao kućn i li jek može upotrebljavati na isti naćin kao vrtni borovnjak, npr. lluparku (2 čajne žličice

isimjene zeleni/šalica, ostaviti da odstoji .5 mi nuta) ili kao iscijeđen i ::iok (1 žlica, d va puta dnevno) kod proljetne kure čišćenja krv i.

Listovi i cvjetovi

+ ... Trajnica )Il> Od travnja do svibnja .. 30-60 cm

li> Obilježja

stablj ika uspravna, šu~'J.l okruglastai prizemnI prikupljeni II rozetu, no perasti; listovi sta 'b ljj~>i s uskim. zarezanim sJe­dećim liskama

Illo Stanište jako česta na '1.;'n l n11i"~ dama i vlažnijim miješa-

j

na adama ili uz tekućice

tl- Uporaba svježa zelen; proljetne kure, dišni pWievl; samoni klo povrće

123

> o

" ct ::;;

+ .. Jednogodišnja lli" Od svibnja do rujna ... 3Q.8O cm

• ObiljeŽja

stabljika uspravna, jed­na ili razgranjena, obras­la stršeć im čekinjastim

dlakama; !istovi spiralni, s više zarezanih sjedećih UskI; tobolac spušten. uzdiže se tek tijekom otvaranja

.. Stanište porijekom sa Sredozem­lJa; dobro uspjeva u blizi­ni ljudi od ranog kame­nog doba; često uz ruro. ve puteva i na neobrađe­nim poljima

... Uporaba osušeni cvjetov~ sredstvo za smirehje kod male djece

124

Poljski mak Papa ver rhoeas

Od bezmirisnih cvjetova poljskog maka kao trad icionalni kućni lijek protiv preh­lade i za smirivanje male djece upotreb­ljava se oparak (1- 2 čaj n e žli čice/šali ·

ca, ostavid da odstoji 5- 10 minuta). Cvjetovi maka takoder sc upotrebljava­ju u velikom broju ljekovitih čajn ih mješa­vina zbog dobivanja ljc:p~e bujc. Poljsk i mak ne sadrži otrovne alkaloide opijuma (usporedi s vrtnim makom). Male količi ­

ne drugih alkaloida ne smatraju se opas­nim. Mak je lipičan peludni cvije l: nje­govih više od 150 prašnika zajedno produciraj u otprilike 2.5 milijuna pe­ludnih zrnaca. Oni pčelama i bumbari­ma služe kao hrana.

listO'o'i i cvijet

Vrtni mak, opijumski mak Papa ver somniferum

Jaki poznati op iju m osušen je mli­ječni so k zelenih makovih glavica. Sadrži brojne visoko djelotvo rne alkaloide. med u n jima mo rfin i kod­

ein. Morfin se ilegalno pre tvara II halucinoge n u d rogu heroin, no ipak

jc prijeko potrebno sredstvo protiv bolova kod najtežih oboljenja. Kode in

je i sastavni dio ne kih sirupa p rotiv kašlja. Biljka n ije p ri kladna za samoliječenje. Sje­menke bogate mašću ne sad rže alkaloide. O d nj ih se može p ro izvesti vrijedno ulje bogaLO esenci jaln im mas n im kiselinama ko je se ko riste za spremanje razn ih peciva (makovica).

Listovi, cvjetovi i tobolac

+ lJ> Jednogodišnja .. Od lipnja do kolovoza Ilo 30-150 cm

Ilo Obilježja stabljika uspravna.jaka; listovi spiralni, nejednako vijugavi, nazubljeni, pl;) ... ko

sto-zeleni; cvjetoVi pojedi­načni, ljubičastI. ljubičasto purpurni, ružičasti-!li skoro bijeli

.... Stanište stara kultivirana biljka iz Sredozemlja; rijetko uvrto­vima, ponegdje se uzgaja na poljima

.... Uporaba osušeni mliječni sok; sje­menke: opojno sredstvo: bilina ulje; nije za samoli­ječenje!

125

+ .. Trajnica lill- od svibnja do kolovoza ... 50-80 cm

~ ObilJeŽja stabljika uspravna ili penjačiea, razgranjena. brIdasta; listovi neparne perssti, UsIc,e s peteljka­ma, okruglaste, nazub­ljene: cvjetovi zelenka­sto- crveni

.. Stanlite pojedinačno na polusu­him travnjacima i u bilj­nim zajednicama stije­na, na branama. kosina­ma I uz rubove puteva

~ Upof ... SvjeŽI lli osušeni listovi; oboljenja proljeva; začinska biljka

126

Mala krvara Sanguisorba minor

Biljka sc II nekim -područjima naziva be­drenika (pripaziti na mogućno~t zamje­ne s velikom bedrenikom), a zhog ko­ličine prisutnih trijeslovina II narodnoj medicini sc upotrebljava kod smetnji II cri jevima, le II homeopatiji kod zgrušavanja krvi II venama. Mladi li­stovi pri tr1janju oslobađaju aromatič­

no-začinski miris i malo podsjećaju na krastavce. Koriste se za salate. jd a od gljiva. mahunarke i biljni ocat. Bi­ljka se po ljekovitim !Svojstv ima može usporediti s velikom krvarom (Sangui­sorba officinalis) koja naraste do vis ine od l m. uspijeva na vla7.nim livadama i ima tamnosmeđe cvjetOve.

listovi i cvjetovi

Vrbolika kiprovina Epilobium angustifolium

Listovi sadrže trijes!ovine i tl narodnoj med icini smatraju se sredstvom d jelot­vornim kod tegoba prostate. Upotreb­!iava sc kao oparak (1-2 čajne žličice is itnjene zeleni /šalica, ostaviti da ođ­

stOji 10-15 minuta) ko ji se tradicional­no pije kao nadomjestak za crni čaj. Mladi izdanci mogu se pripremiti na isti način kao šparoga. Listovi ili izdanci nadopu njavaju okus i salate od divlj ih biljaka. Cvjetovi sadrže OtrO­

vne knole i zbog toga se ne bi trebali upotrebljavati. Vrbo lika kiprovina važna jc medonosna biljka za pčde.

listovi i cvjetovi

+ ,. Trajnica ,. od lipnja do rujna ,. B0-1S0 cm

,. Obilježja

stabijika uspravna, neraz­granjena, okrugla ; listovi spiralni, lancetasti, donja strana plavkasto-zelena; cvjetovi u izduženim grozdovima, purpurno crveni

... Stanište često Ul rubove puteva, u šikarama, na proplancima i neobrađenom zemijištu

... Uporaba mlade mladice, listovi; tegobe prostate: samont-. klo povrće

127

+ .. Patuljasti grm .. od srpnja do rujna ... 20-80 cm

~ Oblll.ijo grane polegle lU uzdignu­te; pušta korijen iz nodi­ja; listovi nasuprotni. sitno ljuskasti. preklapa· ju se kao crijepovi

.. Stanlite raširena do česta na kiselim tlima ti crnogorič­nim šumama. močvar­nim livadama i livadama s prisutnim patuljastim grmovima

~ Uporaba osuseni kora vrhova grana i cvjetovi; tegobe bubrega i mokraćnog

mjehura

128

Vriština Calluna vulgaris

Sebastian Kneipp nanovo je otkrio već dugo pozna­to djelovanje čišćenja krvi j preporučivao jc vrištinu kao sredstvo za poticanje izlučivanja mokraće. Upot-

Listovi j

cvjetovi

rebljava se opacak (1-2 čajne žliči­ce osušene zeleni/šalica, ostaviti da odstoji 10-15 minuta). Caj od cvjetova vfiš tine zaslađen me­dom djelu je blago smirujuće i zbog toga se rado koristi kao napitak za spavanje. Smije se p iti samo u dozvoljenim ko­lič inama i ne previše dugo vremena! Upadljivost cvjet­ova II krajoliku objašnjava sc svjedogrimiznim cvjeto­vima. Caške su kraće i tam­

nogrim izne bojc. Vrišti na je za pćele važna medo nosna

biljka.

Obični likovac Daphne mezereum

Svi d ijelovi bi ljke iznimno su o trovni. Nakon kon7.u miranja od~

mah izazivaju jaku nad raže nosT sluznica, jake zagušujuće bolove II g rlu , uz tO još i povraćanje le koli­ke probavnih organa. Jaka nadraženja kože moguća su i pri dodiru odsječenih grana. Ob ićn i li ­kovac zbog toga nikako nije prik la-dan za samoliječenje. J arko crveni plodovi biljke s druge strane mogu sc jesti bez ikakvih posljedica. U raznim hom c::opatski m pripravcima, kremama protiv oboljenja kože, npr hcrpes zoster, upotrebljavaju sc sastavne tvari iz kore: grana. Obični likovac II Njemačkoj

jc jedini primjer za sjedeće p lodove. Listovi i plodovi

+ .... Listopadni grm .... Od veljače do travnja .... 20-80 cm

.... ObilježJa grane sivo-smeđe s broj­nim izbočinama pluta; cvjetovi brojni, bez vjenČi6a, ali s jakim r užiča­sto-<:rvenim čaškama; plodovi jarko crveni

... Stanište pojedinačno u miješanim bjelogoričnirn š,umama I biljnim zajednicama trajni­ca u brdima: neprisutan u ravnicama; ponekad kao ukrasna vrtna biljka; zaStićena biljkal

... Uporaba kora grana; samo lj homeopatiji kod oboljenja kože; nije za samoliječenje!

129

• ~ Trajnica .. od svibnja do kolovoza .. 60-180 cm

• Oblljeij. stabljika uspravna, iz­brazdana, šuplja, raz­granjena samo gore; listovi nasuprotni, nepar­no perasti; !iske uske, nazubljene; cvjetovi ružičasti ill bjel kasti

... Stanište preferira vlažna staništa u pol usj~n i uz obale, jarke, rubove šuma i grmovita mjesta

• Upot ... podanak; sredstvo za smirenje

130

Ljekoviti odoljen, valerijana Valeriana officinalis

Biljka sadrži eterično ulje s u mirujućim valcpotriatima i valerensku kiselinu koja opušta grčeve. Tipičan miris osušenih dijelova biljke potječe od i7.ovaJc:renske kiseline - djeluje specijalno na mačke jer odgovara mirisu mačaka koje se tj eraju. Odaljen se kod živčanosti , uznemireno­sti, nesanice i iivčanih tegoba srca, ždu­ea i crijeva upotrebljava kao naljev (2 čaj­ne žličice isitnjenog podanka os raviri da odstoji u hladnoj vodi) il i kao tinkru ra (Hoffmannove kapi - iz umio

Friedrich Hoffmann). Odoljen st:

ipak ne: bi uebao koristiti više od propisane količi ne i ne pre­dugo vremena. Biljka je priklad­na za vrt. Ustovi i cvjetovi

Crni sljez, šumski sljez, divlji sljez Malva syl vestris

ListOvi crnog sljeza, prikupljeni samo II tOplim dani­ma i osušeni ŠtO jc moguće brže, sadrže sluzi i trijes­lovine. Iznutra se upotrebl java kao oparak (2 čajne:: žličice listova i li cvjetOva/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta) kod karara i upala II usnoj šuplj ini i ždrijelu, koJ opeklina ili nadraženih sluznica pro bavnog trakta, a izvana kod čire­

va i ckcema. Cvjetovi se mogu koristiti i kao dekoratvini sa­stOjak II čajnim mješavinama. Mladi listovi crnog sljeza mo­gu sc jesti li salatama od div Ijeg bilja. Prašn ici za rastaju II cenualni šuplji StUP koji tije­sno obuhvaća vrat.

listovi ; cvijet

II> Trajnica III> Od lipnja do listopada Ilo 80-150 cm

.. Obilježja stabljika polegla'm uzdig­nuta, slabo ol:!ras1a dlaka­ma. razgranjenai Ifstovi tro/api do peterolapi $ prib­ližno okruglastim rubom

liJ> Staniite porijeklom Iz Ažije; jako raširen na strminama bo-. gatim dušlkom i uz rubove puteva

liJ> Uporaba osušeni cvjetovi i Iist9Vi: oboljenja dišnih puteva j

kože; salata od samonikle zeleni

131

.. Jednogodišnja • od svibnja do listopada .. l()'SO cm

• Oblijel)_ stabljika polegla ili uzdig­nuta, razgranjena,jako čvrsta ; listovi spiralni. uzdužna eli ptični; cvjeto­vi mall, u marobrojnim skupinama u pazušcima lista

.. Stanli te raširena svugdje između

kamenja na pločniku i ploča "a tr}ltoaru. u vrto­vima, uz rubove puteva i na nogometnim igrališti­ma

• U_ba cvje.tč!jYča zefen: obo-ijenja kože iJ.lišnih pulcm

132

Ptičja trava, troskot, oputina Polygonum aviculare

Biljka sadrži sluzi, trjeslovinc i kremenu kiselinu. U narodnoj medicini se kod lakših katara gornjih diš­nih pucova i sluznice usta upOtrebljava kao oparak (1-2 čajne žli čice osušene, isitnjene zeleni/šalica, ostaviti da odsto;i 10 minuta) . a izvana II oblozima za liječenje rana. Ptičja trava potiče izlu čivanj e mo­kraće i zbog toga je sastojak čajeva za čišćenje krvi. Smatra se i da steže krvne žile i kapilare. Ptičja trava je jako otporna biljka i česti pionir u području nase­ljavanja i u današnje vrijeme rasprostranjena je u ci­jelom svijetu.

Listovi i cvjetovi

Livadni dvornik Polygonum bistorta

listovi i cvjetovi

U srednjovjekovnim farmakopcjama navedeno jc da ču dno spleten poda­nak navod no po rnaze kod ugriza zmije. Zbog vel ikih količina trijeslo ­vi na ipak je preporuč l jiviji za upotre­bu kod proljeva. Kod upala II usnoj šupljini i ždrijelu za grgljanje:: je pre­poručljiv naljev (2 čajne žličice isit­njenog podankaJšal ica, pristavili II

mlakoj vod i i oSlaviti da odstoji više sad ). Valjkasti, jako gusti cvatovi izg­lc:daju kao četkice za zube i izvrsni su za medonosne pčck . Mladi listOvi jako su ukusno samoniklo povrće.

II- Trajnica .... Od svibnja do KOJo\loza .... 30-100 cm .

... Obilježja podanak zmijoliko iskriv­ljen; listovi spiralni. goli, s kri la stom petelj!s.om: gor­nja strana tamnozelena, donja plavkasta

Ilo Stanište u brdima na vlažnim, hlaa. nim tlima bogatim hranjl­vim tvarima. na vlažnim livadama i šumarqaJla adama ili naplaVinama ut tekućlee

.... Uporaba podanak; proUev; upale sluznica; samoniklo povrće

"

,

133

" .. lIstopadni patuljasti grm .. od upnja do kolovoza .. 2040 cm

~ ObIlJ.~. grančice uZđignute, bri­daste, svjetlozelene; listovi spiralni , svJetlo­zelenI. skno nazubljeni; cvjetovi z\lonoliki, s previ­jenih1laticama

.. Stanište jakO rašll"ena u prorijede­oim crnogoričn im šuma­ma, bjelogoričnim šuma­ma s kiselim tlom i liva­dama s prisutnim patu­ljastim grmoVima

... Uporaba bObice. rijetko i listovi; oboljenja proljeva: samer ni li.lOvoće

134

Borovnica, crna borovnica Vaccinium myrtillus

Veća količina svježih plodova djeluje laksativno, a osušene bobice sadrže t[ijcsiovine i djeluju na suprotan naćin. Oparak (2-3 čajne žličice osušenih plodova ili 1-2 čajne žličice listOva/šalica . ostaviti da odstoji 10 minu-ta) se koristi kod smetnji II crijevima ili za grgljanje kod upala II usnoj šupljin i i ždrijelu. O sušeni plodovi pristavljeni u crnom vinu pomažu kod o bo­ljenja proljeva. Borovnica ili crna borovnica iznimno su omiljeno di -

Listovi i plodovi

vlje voće - i za ljude i za velik broj malih životin ja.

Divlja ruža, pasja ruža Rosa canina

Duguljasti, hrašnasto-mekani šipci su nepravi, sočan, ;agodast plod. Nastaju povećavanjem cvjetišta, a dla­kave sjemenke zapravo presravljaju prave oraščičc. Sipkov čaj (2-3 čajne žli č i ce/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta) potiče izlučivanje mokraće i djeluje bla­go laksativno, te kod prehlada zbog bogatstva vita­mina (posebno vitamin C). Pri spravljanju ukusne voćne kaše ili ~ marmelade po trebno je pažljivo ....... . odstraniti sjemenke jer nj ihove bjelkaste kukaste dlačice koje ih okružuju izazivaju nadražcnja II crijevima. Također se mogu koristiti i drugi zrdi šipci o stalih prisutnih domaćih divljih ruža.

listovi. cvjetovi i ŠipaK

o ... Listopadni grm III- Lipanj .. 1-3m

... Obilježja grane sjakim trnovima, obješene u luku; listovi neparno perasti; Jiske oval­ne, nazubljene; cvjetovi pojedinačno i!i u malobroj­nom skupinama 'u metlici

III> Stanište česta i jako raširena na rubovima šuma, u rijetkim šumama, biljnim iajednl­cama šumarakci j grmovi­tim mjestima

III> Uporaba šipak: prehlađe1 tegobe bubrega; samoniklo voće

r ;

135

o Trajnica Od'1ipnja do kolovoza 80-150 cm

ObIlJežla stab~ika uspravna. jaka. raz~"m)ena; listovi s Cijelim -rubom, kod latica UVijekje<lan veli ki i je­dan manji list. skoro nasuprQtni Stanište raširena do česta na proplandma, šumskim putevima, te u brdima na vapnenastim tlima Uporaba listov~ kod grčeva I

.astme samo u gotovim pripravcima sa standar­diziranom količinom aktivnih tvari; nije za samoliječenje!

136

Velebilje Atropa bella-donna

Listovi uglavnom sad rže alka loid h iosciamin. a crni ~jajni plodovi atropin. O ve tvari paraliziraju vegetativ­n i živčani sustav i smiju sc upotrebljavati samo pre­ma uputama liječnika kao sredstvo za ubla7:avaoje grčeva II probavnim o rgan i­ma i kod težeg oblika astme. N akon konzumiranja bobica po javljuju sc tipični znakov i trovanja kao ŠtO su crven ilo II

listovi. cvj etovi i pio

licu, otvorene z jenice koje ne reagiraju, ubrzano hi­lo. fantaziranje j mah nitOSt, nako n kojih dolazi do nesvjestice i obamrlosti dišnog surava. Biljka je jako važan sastojak II farmace utskoj industrij i - no ipak je potpuno neprikladna za samoliječenje.

Pasji jezik Cynoglossum officinale

Biljka pri trlja nju oslohađa neugodan mi­ris, a prije cvatnje sadrž i velike koli čin e pi ro]jzidinskih alkaloida otrovnih i za životinje na ispaš i. Cvatu ća biljka dugo vremena se upotre bljavala kao i CIn i gavez, izn utra j izvana, no da­nas se upotrebljava samo rijetko II ho meopati ji. Nije p riklad na za samo­lij ečenj e. Cudnovati smeđe-crveni cvjetOvi imaju jako dugačku cijev vjenčića iz koji h zalihe nektara mo­gu p ri kupljati samo insekti s dugim sisaljkama. Apokarp n i p lodovi (cje­pavac) jako neugodnog mi risa II nekim područj ima kori- _Ft ..

stili su se kao OtrOv za miševe.

Listovi i cvjetovi

... Dvogodišnja III- od svibnja do srpnja ... 3()'70 cm

II- Obilježja stabljika uspravna, raz­granjena; listovi spiralni, lancetasti, sivo-zelenI, mekano dlakavi; cvjetovi najprije crveno-:ljub ičastr,

poslije crven6-smeđi

... Stanište porijeklom sa Sredo.zem!ja; dobro uspijeva u bl izini ' ljudi, preferira {oplija pod­ručja i dušik u vapneJ'"t astim tl ima na suhim tra­tinama i padipama

... Uporaba osušena zelen: prObavni organ~ reuma~ nije za samoliječenje!

137

" .. Trajnica .. 0<1 svibnja do srpnja .. ~150cm

~ Obliježja stabljika uspravna, raz­granjena. grubo dlakava; listovi spiralni, spetelj· kom iU sjedeći, 5 donje strane s jako istaknutim žijama; c'o'jetovi u puno nijansi. od kremasl.c>­bijele do ta rnnolJubl ča­

ste .-... Stantite

proširen nasvježim tlima bogatim hranj ivim tvari­ma UZjarke, potoke i na livadama

... Uporaba podanak. listovi: nekad za liječenje rana j 000. ljenja kostiJu: nije za samoliječenjel

138

Crni gavez, veliki gavez Symphy tum officinale

Listovi i cvjetovi

Brojne sastavne tvari II korijenj u b iljke iskorištavale su se od starog vijeka kod lomova kostiju. upala pokosnice (periost) , nagnječe nja, masnica i istegnu ća. Kod naveden ih tegoba upotreb ljavaj u sc naljevi kao paste ili stavljeni kao oblog. Biljka ipak nije prikladna za samoliječenje jer su u gave~u takođe r pronađeni pi4

roli:ddinski alkaloidi opasni za jet­ru. Gotovi pripravci (krema) uPOt4

rebljavaju se samo izvana kod neošteće­

ne kože, a ne v iše iznutra. Bumba ri s kratkim sisaljkama cvjewve zagriZU sa strane i tako kradu nektar bez obavlje­nog oprašivanja.

Mala kičica, grozničava trava Centaurium erythraea

U svim djelovima biljke pri:mtnt su gorke tvari koje podupiru probavu po ticanjem izluči­

va nja sluzi, probavnih sokova i poticanjem utjecanja žu č i.

Biljka jc II današnje vri jeme jaku rijetka zaštićena vrSla i zbog tOga se ne sm ij e pr ik uplja­ti II prirodi. Od hHjke nabavljene II ljekarn i može se pri premiti aperitiv djelotvoran kod slabog apetita: otprilike 25 g kič i ce , 10 grama paprene me tvice i nekoli­ko oguljenih kriški jabuke prista­viti II [itri suhog bijelog vina, procjediti nakon tjedan dana i ponovno napuniti bocu.

Listovi i cvjetovi

liJO> Jednogodišnja ... Od srpnja do listopada .. 8-50 cm

... Obilježja stabljika uspravna, četver­

obridasta, razgranjena II gornjem dijelu; prizemni listovi prikupljeni II rozetu; listovi stabljike nasuprotni. goli

... Stanište rijetko na pjeskovltlm tlima na proplancima, negnoje­nim Iivadama; 23štićena

biljka! ... Uporaba

osušena, cjetajUĆ8 zeleni poboll~anje apetita, proba­vni organi

139

• ... Trajnica '", III> od svibnja do srpnja II> 6Q..l00cm

~ ObIlJeija stabYLka uspravna, pru­gasta, lagano crvenka­sta, goJa; liStovi s petelj- • kama, s Cijelim rubom, plitke nabrekline, mes­nati; cvjetoyr brojni, ali jako malenI

~ Stanište raširena na~glinov itjm

tlima u goojenim livada-0'Ia. Ul rubove puteva, na kosinama, u šikara­ma ili u vrtu

~ Uporaba svježi ili osUSeni listovi; čiŠĆenje krvi, oboljenja kože; samoNiklo povrće

140

Obična kiselica Rumex acetosa

Biljka jc dobila ime po ugodnom kisel kastom okusu koji dolazi od oksaine kiseline prisutne II listovima (uspore­di sa zečjom kiselicom). Oparak (1~2 čajn e žličice isirnj c::nih listova/šalica, osta­viti da odstoj.i 10 minuta) se upotrebljava izvana kod oboljenja kože i iznutra kod upalni h procesa sl uznice usta. Homcopatija biljku ;., upOtrehljava na sličan

Listovi i cvjetovi

način. Svježi listovi mogu sc spravljati kao samoniklo povrće ili dodatak juhama i umacima. Prevelike ko­ličine ili trajna uporaba probkmatični su zbog vel ike koJičjne oksalne kiseline. Običnu kise1icu bolje je ne: upotrebljavati kod reume, gi hta ili tegoba jetre.

Crni lopuh, lepuh Petasites hybridus

U sred njem vijeku vjerovalo se da jak miris CV3tQva,

koji se do sazri jevanja ploda izduže više nego d vo­struko, može spriječiti kugu. Medicinski se zbog re­

l ist i cvat

gulirajućeg j um i rujućeg djelovanja UpOt ­

reblj ava kod smetnji probavnih organa. Ovu staru ljekovitu biljku, ipak bi zbog prisutnosti za jetru štetnih piro!izidins­kih alkaloida II podanku, trebalo uPOt­rebljavati suzd ržano kao oparak ili samo­niklo pov rće. Također nije preporučlji vo

ni l i ječenje rana svježim listov ima. H o­meopatska uporaba biljke je izuzetak. Listovi su najveći II njemačkoj flori.

II" Trajnica ... Od ožujka do travnja II- 3Q...80 cm

liJ> Obilježja listovi prizemni, srcastI, široki do 60 cm, s donje strane sivo pustenasti; glavice cvjetova, samo sa ženskim ili muškim cvjeto­vima, brojne na crvenk.a­stoj peteljci, jakog mirisa

.... Stanište raširen do čest na tlima bogatim hranjivim tvanma, na adama ili naplavinama uz potoke, vlažnim livada­ma i područjima bogatim izvorima

.... Uporaba listovi; podanak; ublažavanje:grčeva, proba­vni organi

:1.4:1.

ji» Trajnica ji» Od srpnja do rujna ji» 50.160 cm

.. Obilježja stabljika uspravna, čet·

vefobrldasta, crvenka­sta; liStovi nasuprotni, ob~ strane sivo-zelene, duboko d!anasto razdje !jeni s uskim, I"jazublje­nJm liskama; cvijetne g]avice s gustim Stitcima

ji» Stantite česta , vecinom usku­pil)8ma u grmovitim mjestima na adama ill naplavinama uz tekući­ce. na vlažnim šumskim putevima 'j uzjal1<e

.. UpOraba listovi, cvjetne gl<:lvicc; probavni organi; nije za samotjječen~e!

142

Konopljuša Eupatorium cannabinum

Biljka između ostaJog sadrž i gor ­

ke tvari , trijeslovine i saponine. U narodnoj m edicin i sc zbog toga kor istila b o sredstvo za poricanje fun kcije žuči i iz l učivanja mokraće .

Spada li porodk u glavočika II kojoj su p risutn i piro!iziđinski alkaloidi štetni za jetru i zbog tOga b i jc trt­

balo izbjegavati kod samol iječenja.

Homeoparija konopljušu upotreb­ljava ja jačanje obrambenog meha­ni zma tijela. CvjetOvi u gustim nakupninama cvatu rciativno kasno, oblijeću ih razne vrste pčela, bum-bara i leptira. Bilj ka je zbog roga Listovi i cvjetovi p rikladllOi ,a prirodni Vrt bogat raz-nim vrstama.

Obični čičak Arctium lappa

Djelotvorne sastavne tvari pr isutne II biljci, te II srodnom pustenastom čičku (Arctium tomenws<l) j

malom čičku (Arctium minor) su eterično ulje, mas­no ulje, sluz i, trijcs!ovina i poliini. Uljni naljev p ri ­premljen II apoteci ot! korijena biljke upotrebljava st: kod kroničnih čireva na koži. Homeopa­tija pripravke preporučuje kod ak­ni i ekcema. Naljev (1-2 ćajne

ž lič ice kor ijena/šalica, ostaviti da odstoji više sati II hladnoj yodi i tek onda zagrijati) jc prikladan kućni li jek za č išćen­

je krvi. Mladi izdanci mogu se sp ravl jad na isti način kao ~paroga, dok se od plodova može pruizv/;;sci sv ijetlo jesti vo

ulje. listovi i cvjetovi

~ ~ ~ Ovogod~nja

.... od srpnja do kOlovoza

.... 60-120 cm

... Obilježja stabljika uspravna, raz­granjena, uzdužno izbrazdana, često crvenka­sta; listovi spiralni,široko srcasti, odozgo matzelenl odozdo slvo.pustenasti: glavice cvjetova samo s cjevastim cvjetovima

.... Stanište svježa ~Ia bogata hranjivim tvarima uz puteve lli padi­ne; dobro uspijeva u blizini ljudi od mladog kamenog doba

.... Uporaba korijenje: oboljenja koŽe; somonlklo poVrće

143

.. Trajnica

.. od svibnja do lipnja ~ 20·125 cm

~ OblUei;a listovi ci li ndr ični, šuplji, zaš iljen i ~ brojni cvjetovi u okruglastom cvatu s dva prozirna ovoj na lista

.. Stanište kao samonikla biljka na kamenitim, šljunkovitim tlima na adama lli napla­vinama uz te~uĆice; testo uzgaja n u vrtu

.. Uporaba svježi !Istovi; probavni organi

144

Luk vlasac Allium schoenoprasum

I

Eterično ulje biljke:: sadrži gli ­kozide češnjakova ul ja ljutog i aromatičnog okusa. Nje::go­

va aroma slična je češnjak u i potiče izlučivanje probavnih

w kova i osim loga potiče iz luči·

vanje mokraće. Popularna hiljka II kulinarstvu se upotre::bl;ava za po­

boljšanje okusa juha i umaka, te jela od krumpi.ra, sira iH jaja. Listovi pri

sušenju gube aroma ličnost i zbog to·

ga se upotrebl javaju svjdi ili zamrz­nuti. Uzgajan je na prozorsko; dasci

jedn ostav no je tijekom cijele godin e. Posude ili lončići moraju uvijek biti lag­

ano vlažni.

listovi i okruglasti cvat

Mrazovac CoJchicum autumnaje

Mrazo vac možemo smatrati ekstremno Olrovnom, rano cvatućom biljkom. jer su njegovi cvjetovi otvor­eni već dugo prije zime i pupanja. Svi dijelovi biljke sadrže vrlo otrovan alkaloid kolhicin koji ometa diobu stan ica i nakon jakih ko­lika paral izom centra za disanje izaziva smrt. Biljka zbog roga. n ikako nije prik­ladna 7.a samoliječenje. U homeopatiji se preporučuj e kod gihta, reume, te katara pro bavnih organa. Druge sastavne tvari upotreb ljavaju sc II gotovim pripravcima za li­ječenje leukemije. Crvenkasti ljevkasti cvjetovi s dužino m od 20 cm najveć i su II njemačkom

biljnom sv ijetu . Ustavi. plod I cvijet

III- Trajnica ... od kolovoza do rujna liJO> 2().SO cm

... Obilježja listovi prizemni, sjal)O ,ze. leni, uzdužno prugasti, lineami; cvjetovi u kasno ljeto bez nadzemnih listoVa

... Stanlite pojed inačno u dubokim tlima na vlažnim livadama; biljnim zajednicama na adama ili naplavinama uz tekuć ice j na pašnjacima. rijetko i u vrtu

... Uporaba gomoij, sjemenka: samo U homeopatijI kod gihta; nije za samofgečenje !

145

,. Trajnica .. od srpl')ja do kotovoza .. 3Q.60 cm

• ObIlJt!J~ stabljika polegla ili uzdig­nuta, bogata granama; listovi spiralni, parno perasti, liske eliptične s bodljikavim vrho.m; cvjet­oVI leptirasti scrvenka· stom zastavicom, bijel im

: kdtim~ i lj ubičastom lađjcom

• Stanište prije svega u vapnen­astim područJima na suhim tlima! na negnoJe­nhn.travnjacima, uz ru­bove puteva i na kosina­ma

.. Uporaba cvjetajuĆ8 zelen; samo u gotovim pripraVCima kod slabosti srca; nije za samoliječenjel

148

Šareni grašar Coronilla varia

Saren i g rašar u svim dijelovima između ostalog sa­d rži i jedan glikozid koj i djeluje slično kao sastavne tvari naprstka. Kod uporabe koja nije II skladu s pre­porukama pojavljuju se mučnina, povraćanj e, grčevi,

smetnje u kretanju i ohamiranje dišnog su-stava. Biljka zbog toga nikako n ije pri­kladna za samolij ečenje. Otrovna jc i za životinje biljojede. Danas sc rijet­ko upotrebljava za izradu lijekova zbog povoljnijeg pođupiručeg djelo­vanja na srce drugih ljekovitih biljaka s prisutnim supstanca-ma aktivnim u krvotoku. Li-jtpi cvje tovi nektar izlu č uj u na van jskoj strani debele čaške.

listovi i cvjetovi

Obični sporiš, železarka Verbena officinalis

Sporiš je stOljećima bio jako cijenjen kao ćarobna bil jka za napitke od zeleni. Nekad je bio jako cijenjen kao univerzalno ljekovito sredstvo, a danas sc jedva primjenjuje. Oparak (1 -2 čajne :l li ćice/ša!i ca, ostaviti da od­stoji 5 minuta) je kućni lijek protiv umora, malaksalosti i ueprc::sijc. Homeopatija spariš između osta­log upotreb ljava kod epilepsije. Bilj­ku p rivlać i d uš ik i često je prisu ma na ruševinama zamaka i devastiranim zem~ Ijištima. Običan sporjš jedini je europs­ki predstavnik II tropima.

Listovi i cvjetovi

,. Trajnica ... od srpnja do kolovoza II- 2Q.80 cm

,. ObiljeiJa stabijika uspra\lna.slabo razgranjena. pri dnu laga­no odrvenjela; listovi Iz­brazdan!, s izraženlmn lapovima ili trodjeln~ ovi II vit~im klasovima, vjenčić skoro u obliku ko­tača

... Stanlite raširen na suhim tlima na padinama i i va; dobro uspijeva u ljud] od mladog J<,amenog doba

... Uporaba osušena zelen; stanja iscrpljenosti

149

~ o.ogod~nja

III- Od liPllja dokorovoza ... 50-150 cm

~ OblljeiJ."' stablj ka jaka, uspraoma. YeĆjnom nerazgranjena; prizemni listoviskupijeni u rozetu, !istovistabljike spiralni, naborani, obrasli sivimdlakama;cvjetovi u ~om, prema jednoj strani okrenutom grozdu

.. Stanište na lagano kiselim. svjeŽim Urma u šumama, na šumskim putevima i na proplanclma, najviše u zapadnom dijelu, ta­kOđer ! kao:ukrasna vrtna b:iljka

... Uporaba osušeni ustovJ.l!amo u gotovim pripravcima kod slabosti srca; nije za samoliječenje !

150

Crveni naprstak Digitalis purpurea

Atraktivna; općepoznata b iljka sadrži velik broj srća nih glikozida kOji sc kao

ć isti upotrebljavaju II gotovim pripravcima gdje je količina aktivnih tvari standardizi·

rana. Biljka s druge: strane: nikako nije pri­kladna za samoliječenje . Ako sc mladi li stovi nakon konzumiranja ne

ispovraćaju , sastavne tvari izazivaju porc:­mećaje osjetiJ a, nepravilno d isanje i pore-mećaj e funkci je srca. CvjetOvi u dugač­

kom grozdu Otvaraju se od dolje prema prema gore i uVijek su okrenuti prema

svjetlosti. Najvažniji op rašivači su bum-bari. Upadljive mrlje na vrhu cvijeta izgle­daju kao prašnici, .no zapravo su varka jer se pravi prašnici nalaze dalje gore, u cije-

vi vjenčiĆ3.

Ustovi i cvjetovi

Obični mravinac, origan Origanum vulgare

Biljka ugodnog aromatičnog mirisa sadrži eterično

ulje koje sc sastoji od bisabole na. timola i karvakrola. te gorke rvari i trijeslovina. l ako se obični mravinac ili njegovo etrično ulj e često upotrebljavaju II gOtO­

vim p ripravcima, njegovo kl as ično područje primje­ne ipak je kulinarstvo jer sc i tu

razvija pozitivno djelovanje na probavne organe. Origan (mediteranska Vf S[a) je pri­sutan na svakoj pizzi i II većini jela od mesa i t jesteni­ne. Mravinac je također sastOjak mješavine zeleni "H c rbes de Provenee", U biljnom vrtu pred­stav lja izvrsnu medonosnu biljku za pčele i leptire.

ustovi i cvjetovi

... Trajnica III- Od lipnja do rujna ... 30-80 cm

... Obilježja stablji[(a uspravna, kao

grana, tarika, čvrstaa."d~~ crvenkasta; listovi s rubom, nasuprotni, si~

zeleni, g~~~,:~~~, ~~~ la kratkim dlakama; vi crvenkasti, rijetko

.. Stanište jako raširen na suhim tU­ma u grmovitim Jestima. šikarama ili putevima: često kao ukrasna vrtna biijka

iii' Uporaba svježa Uiosušena zelen; probavnI organi; zaćinsl"' l biljka

151

... Trajnica

... od I fpn~ do kolovoza " 30-60cm

• Obliježja stabljika .uspravna, bri­dasta; listovi prikupljeni u rozetu s dugiOl petelj­kama, izbrazdani: listovi stabljike sjedeći. samo ~lJajli tri u oasuprotnim parovIma; cvjetovi svjetlo ružičasti, rijetko bijeli .s_ pojedinacno na umjere­no kiselim Uima siromaš-mm h~anfivrm tvarima u prorijeđenim šumama, nafjlOČVarnim livadama i paSnJacima

~ Uporaba osllŠena:zelen: liječenje

Ljekoviti čistac Stachys officinalis

Nekad kan univerzalno ljekovito sredstvo hvaljena biljka ne pojavljuje ~e u moder­

nim farmakopejama unatoč svom vrlo obećavajućem imenu. Trijeslov ine i gor­

ke tvari prisutne u b iljci II kojigama O

ljekovitom bilju 16. i 17. stoljeća bili su izrićiro prepo ručivani knd prolje­

va, katara dišnih putova ili za liječenj e rana, no danas se upotrebljava jako

rijetko. Cistac jc primjenjivan i kod kr­varenja nosa i rana na glav i nastalih ud­

arcem. Riljk u se danas u prirodi ne bi trehalo prikupl jati jer je jako rijetka, ali zato je znatno obogaćenje u bilj­

nom Vrtu. CvjetOve bogate nektarom

rana,,; probavni orga ni, listov; i Obli jeću različi li mali leptiri i osolike

muhe. disni PUtEM cvjetovi

152

Obična srčenica Leonurus cardiaea

Svježa biljka pomalo je neugodnog mirisa i sadrži gorke tvari, glikozide. alkalo ide i f1avonoidc. UpOt­rebl java se na s ličan način kao ljekoviti odoljen, kod sLCaha, živčanosti, nesa n ice i klimak­lcrijskih tegoba, istO tako i II ho­meopatiji. Oparak (2 čajne žličice isitnjene zeleni/šalica, u~taviti da ods toji 10 minuta ili kao naljev, po mogućnosti nezasladen) jc posebno preporu člj iv kučni lijek za starije osobe kao sredstvo za smirenje. Ova dekorativna i po­malo zaboravljena biljka zaslUŽUje više pažnje, jer jc vrlo prikladna za svaki vrt.

Listovi i cvjetovi

IJO> Trajnica liJI> Od lipnja do rujna liJI> 50-150 cm

IJO> Obilježja stabijika uspravna, čvrsta ,

slabo razgranjena, fetvero­bridna,--česJo crven~asta;

listovi dlanolikr ul v\~e llsnt,

sivo-zeleni, dlakaVI; cvjeto­vi u gonijlrri paz.ušcima listova, svjet!oružičast~iU

boje mesa ( ruž ičasti )

III- Stanište dobro uspijev,a u blizini ljudi u Aziji; pojedinačno tl ima bogatim dušikom na pad inama i uz ruševine

III- Uporaba osušena zelen.: s(edstyo smirenje ,~ '

153

to Patuljasttgfm ... od svibnja do rujna ~ ~30 cm

~ ObIlježja .stablj ike polegle, jako

razgranjene, samo malo odrvenjele; Ustovi sasta­vljeni, s cQel im rubom, sivo-zeleni; cvjetovi pri vrnu u okruglastim grozdovfma

~ stanlile jako raširena u pjeskovi­tim negnojenim livada­ma, na dinama i u prori­jeđen im smrekovim šumama

~ Uporaba cvjetajuća zelen; proba­vni or~nl, diš flj organi; ~čmska biljka

154

Obična majčina dušica Thymus pu!egioides

Biljka aromatičnog mirisa sad rži izmećlu ostalog ci­mol. dmol, k.arvakrol, citral , pint n i druge sastavne tvari . Ljekovita svojstva poticanja i zl učivanja sluzi i opuštanje grčeva iskorištavaj u sc kod kašlja ili kod oholjenja 7.cluca i crijeva, pri čemu djeluju i prisu tne tr ij eslovine i gorke tvari. Oparak (2 čajne žličice: isit­njene zeleni/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta i pi ti nezaslađeno) je kućni lijek za poticanje probave ili kod ka-tara gornjih diš­nih putOva_ O biena majčina

dušica može se ko­ristiti kao začinska bil jka te II namazi­ma, uz jela od divljači, jela od mesa perad i, krumpira i rajčice.

Listovi i cvjetovi

Prava majčina dušica, timijan Thymus vulgaris

Eterično ulje biljke (sadrži timol, karvakrol, cimol, borneoI, ci ncol) opušta grčeve i razrijeđuje sluz. Kod liječenj a sc:: upotrebljava kod hripavca, zagušu ­jućeg kašlja i kroničnog bronhitisa, te probavnih tegoba. Kod kašlja se .• upotrebljava naljev (1 čajna ž ličica ~ zcJen i/šalica, ostaviti da odstoji ~ ~~'. , 10 minuta, eventualno pomi- ;~~_ jdano s iSlOm količinom aniša, -o ""'J(t,..T visokog jaglaca i velecvjetne di- ' f vizmc), a za jačanje želuca na- • ~ ;jr, ljev od iste koli ćine timijana, ki- ~l'\.

ma i paprene metvice. Timijan je fi' začinska biljka prisutna II vel ikom broju mješavina zeleni za jda od me­sa, ribe ili tjestenine.

Ustovi i cvjetovi

... Zimzeleni patuljasti grm

... Od lipnja do srpnja

... 15-30 cm

lt- Obilježja

grane jako razgranjene, uspravne ili penjač/ce, bridaste, dlakave; listovi s kratkim peteUkama, kratko pustenasti, sivo-zeleni; cvjetovi ružičasti, ljubičasti ili sVjetloljLJbičast1

.... Stanište stara kultivirana biijka sa Sredozemlja , u srednjoj Europi već inom ne podnosi zimu

iii' Uporaba svježa ili osušena cvje:ra. juća zelen; probavoi organi, dišnl organi; začinska biljka

155

... Trajnica

... od lipnja do kolovoza

.. 30-70 cm

II- 0bIlfeija stabijlka uspravna. kao grana. bridasta; listovi dekuslranJ, s pete IJka­ma, nazubijenf, šlijastl; CVjetovi u Izduzen im klasovima na vrhovima granaca Stanlite stara kultivirana biljka; poznata samo u uzgaja­liMima, rijetko samoni­kla b'iila

11--svježa ili osušena zelen; probavni organi

156

Paprena metvica, menta Mentha x piperita

Paprena metvica križanac je dviju vrsta, vodene met­vice (Mentha aquatica) i čupave metvice (Mc:nrha spicata). Eterično ulje intenzivnog mi risa sadrži mentol, menton, dncol i nekoliko drugih tvari. Li­

stovi metvice najčc;ščc s; ' korištena ćaj ­

na droga. Oparak (2 čajne žliči ce/šali­

ca, ostaviti da odstOji najviše 5 minuta) je sredstvo za poti­canje metabolizma, opuštanje

listovi i cvjetovi

grčeva i istje ri vanje vjetrova kod slabog apetita i problema s

probavom. Biljka sa steri lnim sjemenkama II biljnom Vrtu

razmnožava se samo smloni­ma.

Vodena metvica Mentha aquatica

Eterično ulje jako aromati cne biljke sadrži manjc memola, ali više men to ­fu rana nego paprena metvica. Kao li­jek sc može:: upotrebljavati na isti način kao paprena metvica koja se ll~gaja i potječe od vodene metvice . Oparak (1 -2 čajne žličice/šalica,

ostaviti da odstOji najviše 5 minu­ta) potiče apetit. Za dobivanje japanskog ulja od metvice bogatog mcntolom uzgaja se i poseban oblik blisko srodne poljske mervice (Mentha arvensis) . Eterično ulje cu- Listovi i cvjetovi pave metvice (Mentha sp icata) skoro ne sadrž i mentol i prisutno je pasta-ma za zu be, žvakaćim gumama i vodicama za ispi­ranje usta. Vodena metvica prikladna je kao močvarna bil jka II g redici kod umjetnog jezerca II v rtu.

II- Trajnica ... Od lipnja do kolovoza "' 2().60an

Ilo- ObnJ~žJa stabljika uspravna 11j pe­njač ica, bridasta, često crvenkasta; listovi s petelj­kama, ovalni ilj lancetasti, tupi, često zelenkasto­grimizn i, dlakavi

... Stanlite raširena na preplavijenim tl ima u trstici, vlažnim livadama,jarcima i močvarnim šumama

... Uporaba svježa ili osušena zelen; probavni organi; začinska

biljka

157

... Trajnica

.. od srpnja do rujna • 30-50 CfI)

• OI>IIJ<oija stabljika uspravna ili penjačica . paperjasto dlakava; Ustovi s kratkim peretikama ili sjedeći ,

okruglasto ovalni, iz­bfaz<lanh naborant, gu­stO' dlakaVi

.Stonlšte rijetko na vlažnim padi­nama i obalama: u više oblika keo vrtna biljka, ,~9etko kao samonikla

... Uporaba SJ.1eZa ill osušena zelen; probavni organi; začinska biUka

158

Okruglolisna metvica Mentha suaveolens

ETerično ulje sadrži velik broj komponenata j ima više voćnu aromu nego druge metvice. Zelen se

upotrebljava iSlO kao od papn::nc metvice za poticanje apeti ta i kao potpora probavi (1-

2 čajne žli č ice/šalica, ostav iti da odstaji

listovi i cvjetovi

najviše 5 minuta). Svježi U­stovi služe za aromatiziranje osvježavajućih napitaka, voć­nih sokova, voćnih salata, ",cica i marmelada. N ijedna vrsta metvice nije prikladna kao svakodnevni napitak tj. za trajnu uporabu. Kao privre­

me ni nadomjestak može sc pid čaj od matičnjaka , kamilice, ko­morača, kopra ili origana.

Brdski vrisak Satureja montana

Biljka trpkog ali ugodnog mirisa sa­d rži ete rično uljt scimolom, kar-

vakrolom i velikim broje m .Y.> ~~~~',/~ drugih sasta vn ih tvari. "tiw--- Upotrebljava se II kućnim

~~'j;~"_;". lij ekovima za jačanje ;,el uca ~ (1 ·2 čajne žličice/ša li ca ,

rtl,;=. .... ostaviti da odslOji 5-10 mi ­nuta), ali i slično kao limi­

jan kod obol jenja gornjih d iš-nih putova. U kulinarstvu je

posebno cijenjen kao začin za variva od mahunarki ili je la od

Listovi j cvjetovi mesa . Biljke uzgajane II lončići ma

ili gredi cama moraju se redovno ob­rezi vati da bi sc malene stabl jike gusto razgranalc:: i r;lZ viJe dovoljan broj svježih mladica.

... Polugrm ili patuljastI grm

... od kolovoza do ljstopada

... 20-30 cm

... Obilježja grančice šibaste. polegle il! uzdignute, često samo pri tlu odrvenjele; listuvi nasu­protni, usko linearni; cvjet­ovi svjet ioružičasti ili svjet­l oljubičasti

Illo Stanište porijeklom sa Sredozemlja; većinom samo kao vrtna biljka, tek rijetko "kao sa· monikla

Illo Uporaba svježa lli osušena zelen; probavni organi: začinska biljka

159

iii" Trajnica ... od Svibnja do kolovoza iii" 10-20 cm

iii" ObH!ežja stabljika polegla, po­višen sano cvat; listovi nasuprotni, dlakavi, pilasti; c~Jetovi u izduženin grozdovima

.. ' .. Stanište

•

raširena na suhim tlima u rijetkim bje l ogoričnim i crnogori čnim šumama i na negncjenim livadama

.. Uporaba osušena cvjetajuĆB zelen: unutarnji organi

160

Čestoslavica Veronica officinalis

Biljka sadrži trijeslovine, go rke tvari i iridoidn i gli­kozid aukubi n koji uzrokuje crnilo osušenih djelova biljke::. CestO!Slavica se rijetko upotrebl java sama, već većinom kao sastOjak čajnih mješavina i raznih gOtO­vih pripravaka protiv pokavarenog želuca, kašlja,

listovi i cvjetovi

bronhitisa, bolesti jetre i svraba. Narod­na medicina čestOslavi cu upotrcbljava više kao univcrzalno ljekovito sredst­vo i to većinom kao oparak (1 čajna žličica isitnje::ne zeleni/šalica, ostav iti

da ođstOji 10 minu ta). Od če t i r i svjet­loplava lista Ocyjcćja. do nji jc uži i kraći nego ostala tri. Svjc t1a mrlja II sredini služi kao pomoć za slijet­

anje opraš i vaća.

Gorkoslad, paskvica Solanum duIcamara

Po:coate su razne vrs te: gorkos lada koje se međusob­no razlikuju po sastavnim i aktivn im tvarima. Ljeko­vita svojsrva biljke koriste se II pripravcima, tj soko­vima za ublažavanje kašlj a j preparatima za čišće nje

krvi. Homeopatski pripravci djeuju kod tegoba reu ­me i oboljenja prehlade. Biljka nikako nije priklad na za samoliječenje. Malo izdužene, na početku ze lene, kasnije: narančasto-žute i na kraju jarko crvene bohi­ce isprva slatkastOg, a kasnije gor­kog okusa ubr­ZO nakon kon­zumiranja izazivaju

grebanje II ustima i ždrije:­lu. kasnije povraćanje j oba-miranje dišnog sustava. Ptice plo­oove podnose bez ikakvih posljedica.

listovi, cvjetovi j

plodovi

II- Polugrm ... Od lipnja do kolovoza ... 30-200 cm

li" Obilježja stabijika odrvenjela samo pri dnu: listovi spiralni, s cijelim rubom, pri tlu S dva odvojena lapa

li" Stanište često na propusnim tlima bogatim hranjivim tvarima, u sumama na adama ili naplavinama uz tekučice i vlažnim grmovitim mjesti­ma na obalama

li" Uporaba osusene mladice i komadi stabljike: prije svega u IlOmeopaliji; Ilijt:.tCl SClHlo­liječenje!

161

I­(f)

...J o ll: I­

'<JJ o

.., Jednogodišnja Illo od svibnja do rujna IJO 30-60 cm

.. Obilježja stabljika uspravna, kao grana, obrasla čekinja­

vim grubim dlakama; listovi sjedeći jli obuh­vaćaju stabljiku, obrasli krutim dlakama, s ci· jelim rubom; cvjetovi nebesko plavi, rijetko j

potpuno bijeli ,. Stanište

porijeklom sa Sredozem­lja; često kao vrtna biljka j na nekim mjestima kao

, samonikla IJO Uporaba

svježa cvjetajuća zelen: tegobe s zglobovima, upale grla: začinska biljka

162

Borago, borač Borago officinalis

Ustovi i cvjetovi

Sastavne tvari prisutne: tl

biljki (sluzi. tri jeslov i­ne, sapononi i

flavonoidi) blago pociču izlučivanje mokraće i znojenje te sprečavaju

upale. Oparak (2 čajne žličice .

zeleni/šalica, ostaviti da odstoji 10 mi­nuta) se upotreb ljava kod reumatskih

tegoba, za čišćenje krvi i kod oboljenja grla. Borač se u homeopatiji upotreb ljava kod navedenih tegoba i kod depresije. Fi­na aroma sl ična aromi krastavaca jako je cijenjena u kulinarstvu, a svježa ili zamrz­nuta odlično ide uz salate, om1ete, jela od kupusa, graška i leće. Kvalitetna aroma nestaje pri sušenju b iljke.

Ljekoviti volujak Anchusa officinalis

Biljka sadrži alkaloide. trijeslovi ne i sluzi. U narod­noj medicini se kod smetnji II cri­jevima i kao sredstvo za potican­je iskašljavanja upOtrebljava opa­rak ( 1-2 čajne žličice isitnjenc ze­leni ili cvjetova/šalica, ostaviti da odstoji 5 minuta) . Ljekoviti volujak II starom vijeku smauan jc pouzdanim univerzalnim sredst­vom protiv depresije. Biljka jc imc dobila po dlakavim s[colikim listov ima. N jen znanstveni naziv porodice i vrste ukazuje na pri­sutnOSt obojenih tvari II korijen ­ju koje su se do izuma sinteti čkih pigmenata upotreb­ljavale kao crvena boja za slikanje.

Listovi i cvjetovi

.. Dvogodišnja ili trajnica ji!> od svibnja do rujna IJO- 30-90 cm

.. Obilježja stabljika uspravna, raz­granjena; listovi s grubim dlakama. uski, lancetasti; cvjetovi prije otvaranja grimizni. nakon otvaranja ljubičasto-plavi. rijetko i potpuno bijeli

Illo Stanište jako raširen u suhim liva­dama. otvorenim grmovi­tim mjestima, uz rubove puteva i na kosinama

Illo Uporaba svježa cvjetajuča zelen; proljev. kašalj

163

... Trajnica

... Od ožujka do travnja

... 15-30 cm

... Obilježja stablj ika uspravna, već i­

nom nera zgra njena; prizemni listovi s dugim peteljkama. listovi stab­lJike sjedeći . obrasli kru· tim dlakama, većinom prisutne svjetle mrlj e; cvjetovi najprije crvenka· sti. onda plavo-ljubičasti

... StanJi te pojed inačno ili raširen na propusnom humus­nom tlu lj bjelogoričn im

šumama bogatim rasli­njem

... Uporaba svježa ili osušena zelen; dišni organi; samon iklo povrće

164

Ljekoviti plućnjak Pulmonaria officinalis

Svi nadzemni dijelovi biljke sadrže sluzi. tr ijeslovine i saponinc koji ublažavaju nadraženja i potiću iskaš· ljavanje kod oboljenja dišnih organa. Kod oboljen ja prehlade upotrebljava se oparak (2- 3 čajn e žličice

isitnjene zeleni ili listova/~ali ca , osta­viti da odstoji 10 minuta, zasladiti s medom). Listovi s bijelim mrljama prema srednjovjekovnim farmako­mejama pomažu j kod liječenja tu­

berkulo ze pluća. Mlade listove može se spravljati kao samoniklo povrće.

Listovi i cvjetovi

Pravi lan Linum usitatissimum

Uzgaja se više vrsta lana i to prema svrsi upora­be: lan koje se najviše uzgaja zbog proiz­vod nje vlakana j za izradu platna i lan koji se za proizvodnju ulja uzgaja zbog

listovi i cvjetovi

velike količine nezasićenih masnih kisd ina II sjmcnkama. Cijele i neisitnjcnc ili svježe izrmvljene sjemenke lana zbog enormnog povećanja volumena blago su, odtetno i djelotvorno laksativ­no sredtsvo. Upotrebljavaju se

osim mga i za ublažavanje nadraženja kod upaJa II području želuca i crijeva. Kao kućni lijek

ujutro se uz ima 2 čaj ne žliči·

ce lagano iSitnjcnih sjemenki s malo vode.

... Trajn ica

... Od lipnja do srpnja

... 30-300 cm

... Obilježja

r­l> Z O <

stabljika uspravna, čvrsta. razgranjena samo u gor­njem dijelu; listovi spiralni, s cijelim rubom, uski, lan­cetasti, sjedeć i

... Stanište stara kultivirana bi ljka porijeklom sa Sredozemlja; većinom uzgajan na polji­ma, rijetko samonikla biljka

iii> Uporaba sjemenke; laksativ

165

.. Tr::ljnir:::I

.. Od ožujka do travnja

.. 5-15 cm

.. Obilježja listovi prizemni, s dugim peteljkama, trola pi, peja­vijuju se nakon cvjeto .... a i prezimljuju

.. Stanište na humusnom tlu u bje­logoričnim šumama bogatim raslinjem, veći­nom na vapnencu: nema je na zapadu: zaštićena biljkal

.. Uporaba svježi listovi; samo jOš u homeopatiji; nije za samoliječenje!

166

Jetrenka Hepatica nobilis

ListOvi oblika jetre prema srednjovje­kovnim farmakopejama pomažu kod bolesti jctre. Budući da jc rijetka u mnogim područjima, ne bi se ue­bala prikupljati u prirodi_ J etrcn­ka je zbog količine prisutnih al­kaloida otrovna i ionako nikako nije prikladna za samoliječenje.

Homeopatija pripravke preporučuje kod tegoba probavnih o rgana i pn:hlada. Nebesko plavi cvjetOvi s dugom stabljikom raz-vijaju šest do sedam latica iznad List i cvjetovi

tri pricjvema lista.

Radič, obična vodopija, cikorija Cichorium intybus

Cikorija jc: poznata bil jka koja sadržava gorke tvari i smatra sc: sredstvom koje pOtiče izlučivanje žuči i podupire probavu. Za povećavanje apetita ili kod osjećaja sitosti upotrebljava sc oparak (2- 3 čajne žličice zeleni ili korijena/šalica, ostaviti da odstoji 10

Listovi i cvjetovi

minuta) . Od mlad ih listova priku­pljenim do srpnja mogu sc sprav­

ljati salate od divlje zdcni. Lije­pa biljka divlji jc oblik važnih kultiviranih biljaka radiča, endi­

vije i malog radiča od čijeg se prženog korijena proizvodi na­domjestak za kavu. Cvjetovi ne­

besko plave boje sastoje se samo od jezičastih cvjetova, otvaraju sc

prijepodne i uvenu već II rano poslijepodne. Slijedećeg dana otvaraju se novi cvjetovi.

~ Trajnica ~ Od srpnja do rujna .... 80-100 cm

.... Obilježja stabljike kao grane. vitke, krute, bridaste; listovi goli ili čekinjavi, spiralni, lance­tasti, grubo nazubljeni; bijeli mliječni sok u svim djelovima biljke

.... Stanlite jako raširen do čest u su­him staništima, na neob­rađenom zemljištu, na kosinama i uz rubove puteva

.... Uporaba osušena cvjetajuća zelen, korijen: probavni organi: salata od samonikle zeleni

167

w ()

co ::J ~ ...J

... Trajnica III- od ožujka do travnja III> 5-10 cm

... ObilježJa podanak s dugačkim izdancima: listovi pri· zemni, s dugim peteljka­ma, okruglasto-srcasti, malo izbrazdani; cvjetovi tamnoplavi s uspravlJe­nom ostrugom, ugodnog mirisa

.... Stanlite porijeklom sa Sredozem­lja, većinom kao iz vrta podivljala biljka na liva­dama s voćem i grmovi­Um mjestima

... Uporaba podanak: CIljetovi; obo­ljenja dišnih puteva

168

Mirisna ljubica Viola odorata

Podanak mirisne ljubice sadrži saponine j glikoz ide . Narodna medicina njihovo svojStvO pOlicanja i z l uč i ­

vanja sluzi i olakšavanja iskašlj avanja upotrebljavala je kod prehlada i bronhijalnog katara. Oparak (1 čaj ­

na žličica isitnjenog podanka/šalica, ostaviti da od-stoji 10 sc upotrebl java za grgl janje kod pro-

listovi i cvjetovi

muklosti i kod kašlja. Miriš­ljavi cvjetOvi ljubice nekad

su se koris[ili za aromatizira­nje i dekoriranje slasti ca. po­danak njemačke perunike ([ris germanica) danas se ne upoucbljava kao lijek, a zbog mirisa ulja sličnog ljubici, njen podanak se također naziva i podanak ljubice.

Divlja maćuhica Viola tricolor

Listovi i cvjetovi

Saponini, flavonoidi i glikozidi biljke upotrebljavaju se II raznim gotOvim pripravcima iznutra i izvana kod kroničnih oboljenja kože (scboroični dermatitis kod dojc::nčadi), također i II homco~

patij i kod oboljenja kože i reu­matskih tego ba. Oparak (1- 2 čajne žl ičice/šačica, ostaviti da

odstOji 10 minuta), pripremljen od iste količine zeleni divlje maćuhice, korijena maslačka, cvjet­

ova lipe i plodova komorača, pre­poručljiv je kućni lijek kod prehlada

i za čišćenje krvi. Biljka se zbog rijet­kosti ne prikuplja II prirodi. Upotreb­

ljava sc uzgojena.

... JednogooiSnja ili trajnica ,. Od svibnja do listopada Illo 1().35 cm

liJO> Obilježja puno oblika; stabljika uspravna, razgranjena; listovi s pete ljkama, ovalno • lancetasti, Izbrazdani; pa l isitći sjedeć i , veliki, s izraženimn lapovima: cvjet­ovi plavo-lju bičasti ili plavi u više tonova, kremasto bijeli I žuti

... Stanište često na suhim, otvorenim staništima kao što su neg­nojene livade, pjeskovita polja, bijele ili sive dine

... Uporaba osušena cvjetajuća zelen: oboljenja kože

169

II' Trajnica II' Od lipnja do kolovoza II' 80-150 cm

II' Obilježja stabljika uspravna, veći­nom nerazgranjena; listovi spiralni, duboko dlanoliko razdijeljen i, s uskim višehsnim dijelovi· ma; cvjetovi u grozdovi· ma pri vrhu

II' Stanište većinom samo u brdima i vapnenastim područji·

ma uzduz obala potoka; također i kao ukrasna vrtna biljka; zaštićena biljka

II' Uporaba gomolj; samo uhomeo­patiji kod neuralgija, pod nadzorim liječnika; nije za samoliJečenjel

170

Plavijedić Aconitum napel1us

listovi i cvjetovi

Plavi jed ić je najotwvnija biljka u Njemačkoj . Alkaloid akonitin, pri sutan u svim djelovima biljke najprije nadražuje, poslije tOga izaziva osjećaj hladnoće i utr­

nulosti, a naposljetku smrt izazvanu paralizom centra za disanje iJi zasto­jem :srca. Aktivna tvar unosi se već kroz neozlijeđenu kožu. Biljka i njoj

srodne zbog tOga nikako nisu prikladne za samolijećenje. Homeopadja biljku upotrebljava protiv bolova. kod bolesti popraćeni h vrućicom i palpitacija. CvjetOvi su se specijalizirali za jake bumbare jer gornju usnu u obliku šIje­ma samo oni mogu pritisnuti prema gorc.

Dobričica GJechoma hederacea

Biljka pri trljanju lagano neugodnog mirisa zbog prisutnih trijeslovina j gorkih tvari tradicionalno sc upot­rebljava kod proljeva, slabog apeti­ta i pokvarenog želuca. Oparak (2- 3 čaj ne žličice isimjcnc ze­leni/šalica. ostaviti da odstoj i 5 minuta) sc može upotrijebiti za grgljanje kod upaJa ždrijela ili izva­na kod slabijih ozljeda kože. Listovi sakupljeni II proljeće jako su aroma­tičnog okusa i njima se mogu začiniti salate od divlje zeleni. jela od krum- Listovi i cvjetovi pira, povrće ili jela od sira. Cvjetovi su dostupni samo insektima s dugim sisaljkama.

III- Trajnica II> od travnja do lipnja .. 10-30 cm

II- Obilježja stabljika puzava, s izdanci­ma dugim više metara, pušta korijen iz nodija; listovi speteljkom, okrugla­sti, naborani; cvjetovi, 5-6 u pazušclma cvjetova

... Stanište jako često na tlima boga­tim hranjivim tvarima u šumama, grmovima, liva­dama i vrtovima

... Uporaba svježa ili osušena cvjeta­juća zelen; tegobe s crije­vima; salata od samonikle zeleni

171

... Trajnica

... od svibnja do kolovoza

... 10-30 cm

... Obilježja cvjetajuće mladice uspravne, nerazgranje· ne, Iz prizemne rozete; nadzemni izdanci kratki; cvjetovi brojni u cvatovi· ma sličn im klasu

... Stanište jako često na tlima boga· tlm hranjivim tvarima u biljnim zajednicama na livadama

.. Uporaba svježa ill osušena cvjeta­juća zelen; probavne smetnje, liječenje rana

172

Puzajuća ivica, puzava ivica Ajuga reptans

Puzava ivica bogata jc trijeslovinama i zbog svog djelovanja stezanja krvnih žila j kapilara upotrebljava.se kod

probavnih tegoba te kod kod upala II

ždrijelu, a i7.vana za zacijeljivanje rana. Biljka se osim kao kućn i lijek (1- 2 čajne žličice isitnjene

zeleni/šalica, ostaviti da odstOji 5 minuta) za navedene tegobe

upotrebljava i u homeopatiji kao

ljekovito sredstvo kod

.s ličnih problematičnih

podru čja. Nebesko

plavi vjenčići imaju jako skraćenu gornju usnu, a listovi I cvjetovi

na donjoj usni imaju fine cn e koje slu že kao o rijentacija za nado lazeće opraši vače. Puzaju ća ivica

jako je preporučlj iva za prirodni Vrt.

Obična celinščica Prunella vulgaris

Količina trijeslovina II običnoj celinšcici iskorištava sc isto kao kod velikocvjetne cclinščice čiji <""jetovi budu dugački do 3 cm j koja uspijeva na suhim liva­dama, i to kod tegoba žduca i smetnji II crijevima. Izvana sc za zacijtljivanje rana upotreb ljava oparak (1- 2 čaj ne žličice isitnjene zeleni/šalica, ostaviti ds odstoji 5 minuta), iznutra za grgljanje ili ispiranje kod upalnih procesa II očima. Caška se kod sazrijevanja otva­ra samo kod vlažnog vremena. Apokarpni plodovi (cjepavac) tada su ljepljivi, prikače se životin jama na ispaš i i tako sc rasprosrranjuj u. Vrsta jc od bi­jelih doselje ni ka prenesena na sve kontinente.

listovi i cvjetovi

... Trajnica

... Od lipnja do rujna

... 5-25 cm

lt- Obilježja stabljika uspravna ili pen­jačica, nerazgranjena, s izdancima; listovi ovalni i slabo užiljebljeni; cvjetovi dugački 1- 1,5 cm

lli> Stanište često na glinovitim tlima bogatim hranjivim tvarima na livadama, tratini u par­ku ili na šumskim proplan­cima

lli> Uporaba osušena zelen; organi probave

173

w '0

"" Z cf)

:::J

.... Zimzeleni grm

.... od lipnja do kolovoza

... 20-60 cm

... Obilježja stabljika uspravna, bri­dasta, čvrsta, odrvenjela samo pri tlu; listovi s cijelim rubom, sivo-ze­leni, obrasli gustim dla­kama; pri trljanju oslo­bađa jako aromatičan miris

lli" Stanište stara kultivirana biljka sa Sredozemlja: puno vrsta odlično podnosi zimu, jako raširena u vrtovima u srednjoj Europi

... Uporaba osušeni cvjetovi; sredstvo za smirenje; proizvodnja parfema

174

Lavanda, despik Lavandula angustifolia

Eterično ulje karakterističnog mirisa p ri je svega sadrži hodalo] i linolacctat. Ljeko­vita svojsta iskorištavaju se II oparku (1-Z čajne: žličice cvjetova/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta), kao sredstvo za smi renje kod živčanosti i uznemire-nosti, te nesanice, migrene i tegoba žuči. Velike količine lavandinog ulja upOtrebljavaju se u kozmetič­

koj industriji za proizvodnju parfema i za aromatiziranje sapuna. Biljka se u kulinarstvu UpOt­rebljava jako rijetko. Grmove lavan­de u vrtu obrezuje sc odmah nakon cvatnje i to skroz prema dolje. a ti­me se postiže grmolik rast biljke.

Ustavi i cvjetovi

Ljekovita kadulja Salvia officinalis

Eterično ulje sadrži eineal, kamfor, borneol i rujon, a njihova koUć ina drukčija je kod svake vrste. Sadrži j manje količine trijeslovioa i gorkih tvari. Kadulja smanjuje znojenje, o pušta grčeve i sprečava nastanak upala. Kod upala II us-noj šupljini ili području želuca j

cri jeva kao kućni lijek upotreblja­va sc a parak (1- 2 čajne žličice iSitnjenrn listova/šali ca, OStavi li da ods toji 10 minuta). Biljka sc zbog prisutne količine tujona mora upot­rebljavati samo štedljivo i ne nepre­stano. Isto vrijedi i za kulinarstvo. SvjeŽi ili osušeni li stOvi kadulje idu uz ribu, jda od peradi, kobasicu ili si r.

listovi i cvjetovi

... Polugrm

e u> z » 0< rn

.... Od svibnja do kolovoza

... 30-S0 cm

.. Obilježja stabljike bridaste, uzdižu se, odrvenjele samo pri tlu; listovi naborani, sivo pu­tenasti, sitno udubljeni, duguljasto-ovalni; čaške smeđe-crvene, vjenčlći

svjetloljubičasti

liJ> Stanište kultivirana biljka sa Sredo­zemlja: u srednjoj Europi kao vrtna biljka; tijekom hladnijih zima pomalo se smrzne i povuče

liJ> Uporaba osušeni listovi; upale; začinska biljka

175

.. Zimzeleni grm

.. od lipnja do rujna

.. 30-150 cm

r Obilježja grane bridaste, čvrste, uspravne; listovi kožnati, linearni, s gornje strane tamnozeleni, odozdo bjelkasti; cvjetovi svjetio­plavi, ponekad I ružičasti ill bijeli

.. Stanište porijeklom sa Sredozem­lja; u srednjoj Europi kao vrtna biljka; osjetljiva na mm,

.. Uporaba svježi ili osušeni listovi; krvotok, živci; zač inska

biljka

176

Ružmarin Rosmarinus officinalis

Sastavni dijelovi eteričnog ulja (eineal. borneo!,

Ustovi i cvjetovi

kamfor) i njihova ljekovita svojstva koristc sc kod smetnji u prokrvlje­

nosti, migrene, reume, manje kod slabog apetita, a II homeo­

patiji ih se koristi kod sličnih

tegoba. Oparak (1 čajna ž ličica

listova/šal ica, ostaviti da odstOji 10 - 15 minuta) se upotrebljava

kao kućni lijek kod iscrpljenosti i slabe cirkulacije. Ružmarin je sastavni dio poznate mješavine začinskog bi lja "llerbes dc Pro­veoee". Mješavina ide odlično

uz janjctinu, jela od peradi. odres­ke. gljivc. omletc i jela od ribe. Bilj­ka sc može uzgajati i u lončićima

na prozorskoj dasci.

Miloduh Hyssopus officinalis

Biljka sadrži eter ično ulje s pinenom j

pinokapfenom tC manje količine f1avonoida, trijcslovina i gorkih vtari. Lje-

kovita svojstva biljke slična su kao kod ka­dulje i upotrebljavaju se na sličan način.

Oparak (1-2 čajne žlWce isitnjcnc zeleni/šačica, ostaviti da odstoji 5 minuta) je prikladan kućni lijek za grgljanje kod tegoba II grlu ili kod bnronltitisa. Ugodna začinska

aroma II kulinarstvU sc upotrebljava 7.a po­boljšanje okusa jela od mesa i krumpira, i

ne tako čestO uz salate. variva i jela od sira.

listovi i cvjetovi

Miloduh je preporučljiv i za mirisne bu­kete ili mirisne mješavine 5 mirišljavi m

listovima i cvijećem. Dekorativ­na biljka II vrtu mOfa b iti na sunčanom, relativno suhom mjestu i mora sc red ovno

obrezivati.

... Zimzeleni grm

... Od lipnja do rujna

... 3(H50 cm

iii> Obilježja stabljika bridasta, čvrsta ,

uspravna, odrvenjela samo pri tlu; listovi sastavljeni, obrasli kratkim dlakama, većinom s kratkim mladi· cama u pazušcima

iii> Stanište porijeklom sa Sredozemlja i podrUČja Crnog mora; samo kao vrtna biljka, rijetko samonikla

iii> Uporaba svježa ili osušena cvjeta· juća zelen; upale: začinska biljka

177

(/) w cl:: a. :;;:

.i'i r-----.

... Zimzelen! grm

.. od travnja do svibnja

... 2-4m

... Obilježja stubolik zbog strmo uspravljenih grana, rijet­ko sa širokom krošnjom; po tri iglice u pršijenu, bodljikavo zašiljene, gornja strana izbrazdana i sa sitnom bjelkastom iiiam; ženski cvatovi su češeri s izgledom boba; bobice dozrijevaju nakon 2 godine

... Stanište raširena na rubovima šuma, na negnojenim livadama i pašnjacima; pokazatelj istrošenih pašnjaka

... Uporaba bobice (češeri);

mokraćni organi; začinska biljka

178

Obična borovica Juniperus communis

Mesnati češeri s tTOkutasti m urezima naZivaju se sm­rekinje (plodovi , bobice), a sadrže trijeslov ine, na­vonoide, i eter ično ulje s terpincolom. pinenon, ka­

Iglice i češeri

dinenom i kamferom. Plodovi se pre­ma preporuci liječnika iznutra upot­rebljavaju u raznim pripravcima kod

upalnih p rocesa mokraćnih puteva. izvana za utr1javanje kod

reume i bolova u zglobovima. Plodovi se zbog jakog

nadraženja bubrega ne smiju konzumirati duže vreme na i

u ve:ćim količinama. Koriste: se: i za aromatiz iranje raznih rakija (džin, ge:ne:ve:r) iH kao

začin za kisc:1i kupus re: jd a od divljači.

Zapadna tuja Thuja occidentalis

Uljuskastim 1i!> tQv ima prisutno eterično ulje s glav­nim sastojkom {Ujonom jako nadražujc kožu i nakon konzumiranja dolazi do teških trovanja sluznice usta, bubrega i jetre. Riljka zbog toga nikako nije prikladna za samoliječenje. Ljekovita svojstva biJ jke koriste se samo II gotovim preparatima i pod nad­zorom liječnika, izvana za utrljavanje kod reumats­kih oboljenja, iznutra skoro samo II homeopatiji kod

Ljuskasti listovi i cvjetovi

sličnih tegoba s organima za kretanje. Druge vrsta

drveća porijeklom iz Sjeverne Amerike i istočne Azije da­

nas se sade kao ukrasno drveće, a također su otrovne

na sličan način kao zapadna tuja.

.. l imzeleno drvo ,.. od travnja do svibnja iii' do15m

,.. ObiljeŽja

n , m s: -o :o m (fl

krošnja vitka, gusta: listovi ljuskasti u četiri reda, odozgo mat zeleni, odozdo svjetliji, pri trljanju oSloMaju aromatičan miris voćne kaše odja bu· ka s uljem od klinčića

... StanIšte autohtona biljka atlantske Sjeverne Amerike; često kao ukrasno drvo u parko­vima i na grobljima

.. Uporaba grane: samo na preporuku liječn ika kod reume; nije za samol ij ečenje!

179

> o cr o oo

.. Zimzelene drvo

... Od travnja do lipnja

... više od 50 m

.. Obilježja krošnja vitka. grane vodoravno otklonjene;

iglice červerobridne,

šiljaste, neznatno raščešljane ili u pršijenu; češeri su svjetiosmeđi ,

otpadaju u komadu II' Stanište

u prirodi inače u brdovi­tom podrućju od 800 m; jako raširena zbog za­sađivanja

.. Uporaba svježi vrhovi grančica; koža, reumatske tegobe

... n

Obična smreka, smreka Picea abies

Iglice osim smole izmedu ostalog sadrže i eterično ulje s pinenom, limonenom, karvonom i borneo lom. Ljekovita svojstva koriste se izvana II pripravcima za

u lrljavanje koji potiču prokrvljen ost kod bolova II mišićima, gihta i reume. Francuski konjak od igli­ca smreke djeluje na sličan način. Aroma jc također pri­sutna i II mirisnim osvježivači­

ma prostora i bonbonima pro­tiv kašlja. Ulje od iglica ariša i jele primjenjuje se na s ličan način. Za skupljanje veće količine svjež ih mladih izbojaka potrebno je pravovremeno ishoditi dopuštenje kod nadležne šumar ije.

Iglice, cvje'tov; i češeri

Planinski bor, klekovina Pinus mugo

U igli cama se osim smole nalazi i eterično ulje ugod nog mirisa koje sadrž i pinen, ka­dinen, silvestren j fdandrcn. Ulje od kle­kovine izvana sc upOtrebljava kao pripra­vak za utr1javanjc kod rc::umatskih tego-ba i is crp ljc::nosti, za ihaladju kod oboljenja dišnih putova ili II ka­pima za ub lažavanje hunjavice. Sastojak jc i mnogih kozme­ti čki h preparata na tržištu. Aromati čn i i pomalo neobičan sirup od mladih izbojaka bora može se koristiti kao namaz: 150 g izbojaka kuhati 15 minuta II 11 vode i naposlje tku parili s l kg šećera dok ne postane gUSto

kao sirup. Iglice i češeri

,

... Zimzeleni grm ili drvo

... Od lipnja do srpnja

... 1-5m

... Obilježja

tll O :lJ O <

stabljika s polegli m ili Ul­

dignutim granama, pone­kad i kao malo drvo; po dvije iglice u kratkoj mladi~

ci, malo uvrnute. dugačke do 7 cm. tamnoze lene

... Stanište u skupinama u visokom gorj u: često kao ukrasno drvo; puno oblika

... Uporaba iglice i mlade mladice: oboljenja dišnih puteva. reuma

181

.. Zimzeleni grm ili drvo

.. od ožujka do travnja

.. do15m

.. Obilježja dvodomna; iglice plosna­te, kožnate, savitlj ive, odozgo crno-zelene, odozdo svjetlozelene, dvoredne; zrele sjemen· ke plavo crne s karmin crvenim sjemenim ovo­jem

II- Stanište kao podras!inje u šuma­ma: čeŠĆe kao ukrasno drvo; zaštićena biljka

.... Uporaba svježi listovi: samo u hnmf!op;tliji na preporuku liječn ika: nije za samoliječenje!

182

Tisa Taxus baccata

Iglice i sjemenke sadr7.c glikozidc j nekoliko alkaloi­da. Jako su otrovni za ljude, posebno za životinje, oštećuju bubrege i izazivaju paraliziranost srčanog mišića. Homeopatija pripravke od iglica upotrebljava kod osipa na koži i oboljenja reume. Germani su od tise spravljati jako djelotvoran otrov za strijele. Akti­vna tvar taksal iz kore tise obećavajuće djeluje kod terapije raka. Karmin crveni sjemeni ovoj (arilus) ne sadrži otrove i slatkastog jc okusa s jakim trpkim okusom II ustima i zbog toga tisa i nije baš

Iglice i cvjetovi

preporučljiva

kao divlje voće .

-

Obična krkavina, pasji dren, pasjakovina Rhamnus ca thartica

Plodovi sadrže flavonskc: glikozide i antrakinone koji utječu na debe­lo crij evo i djeluju laksativno isLO

kao i kora trušljikc. Plodovi kr­kavine ipak su znatno blaži i upotrebljavaju se za liječen­

je djcce. Primjena: 8-12 osušenih babica pojesti za­jedno s jednom jabukom zbog ublažavanja neugodnog okusa. Postoje i gotovi pripravci za d jecu , npr sir up. Nezrel i p lo- Ustovi i cvjetovi dovi ili veće količine su opas-ne i mogu izazvati trovanja s povraćanjem ili kolika­ma. Kod kron i čnih tegoba nužno jc posjetiti l iječn ik a.

\

~,

II'> Zimzeleni grm II- Od svibnja do lipnja ... do5m

... Obilježja

A ;O

A » < Z en

grančice često približeno nasuprotne, otklonjene (Oblik križa!) j trnovite: kora pepeljasto siva, lagano sjajeća; listovi nasuprotni, široko ovalni; cvjetovi bjel· kasto-žuti, neprimjetni

IJO- Stanište raširena u živicama i grmo­vima na suhim š1junkovi· tim ili glinovitim tlima

Ilo Uporaba osušeni plodOVi: laksativ

183

II> Listopadni grm II> Od svibnja do lipnja II> 2-6m

II> Obilježja lagano razgranjena; grančice otklonjene, bridaste, zelene, veći·

nom s plutom; listovi nasuprotni, duguljasti; odozgo mat zeleni; cvjet· ovi neprimjetni; karmin crveni plodovi s naranča­

sto-žutim sjemenkama II> Stanište

često uz rubove puteva il i u biljnim zajednicama šumaraka; sadi se i uz ulice

III> Uporaba

listovi ili plodovi; samo u homeopatiji na preporuku l iječnika; nije za samol iječenje!

184

Obična kurika Euonymus europaea

Svi dijelovi biljke sadrže srčane glikozidc i alka­

loide. Nakon konz um i­ranja p lodova jarko cr­

vene boje pojavljuju sc teške kolike u područ­

ju želuca i cr ijeva, te ~met­

nje II krvotoku koje mogu izazvati smrt. Medicinski se u

današnje vrijeme gotovi pri­p ravci upotrebljavaju još samo

Cvjetovi, rijetko kao laksativ i za l iječenje rana. listovi i Nekad je bila proši rena uporaba protiv plodovi gamadi i mol jaca. Od tvrdog drveta izrađivane su igle 7.a štri kanje ili vreteno. Izvrsna je i za ugljen za crtanje visoke kvalitete.

Visoka kopriva, obična kopriva Urtica dioica

Zelen koprive sad rži vel ik broj tvari koje poti ču i z~

luć ivanje mokraće i ispiranje upalnih procesa, a uporrch ljava se kao oparak (1-2 čajne žličice iSitnje­

ne zeleni/šalica, ostaviti da odstoji 10 minuta) kod reumatskih tegoba ili prema preporuci liječnika kod tegoba prostate. Kopriva je sastOjak II veliko m broju gotoVih preparata za o lakšavanje tegoba peostate. I-iomcopatija više primjenjuje srodnu malo lop rivu (Urtica urens). Svidi listOvi mogu se spra­vlja ti kao samoniklo povrće. Od stabljike su sc nekad proi7.Vodila vla kna. Listovi su prehrana za gusjenice velikog broja danjih k pt ira, npr. za danje paunče i malog koprivara.

listovi i cvjetovi

... Trajnica

... od lipnja do srpnja

... 9O-150cm

li'" Obilježja stabljika uspravna, neraz­granjena, bridasta, često smeđkasto-crvena; listovi nasuprotni, speteljkom, grubo nazubljeni, mat ze­leni: cvjetovi jako neprimj­etni, jednospolni; svi dijelo­vi s čekinjastim stršeći m dlakama žarnicama

.. Stanište jako često na padinama, obalama rijeka, neobrađe­nom zemljištu i u vrtovima; pokazatelj prisutnog dušika

.. Uporaba svježa ili osušena zelen; mokraćni organi: samoni­klo povrće

185

.. Trajnica

.. Od lipnja do kolovoza

.. do5m

liJO ObilježJa stabljike naborane, pe­nju se u smjeru kazaljke na satu; listovi dekusira­ni, speteljkom, srcasto ili dlanoliko lapasti, na­borani; cvjetovi jednos­poilli; muški umetlici, ženski u cvatovima sli č­

nim češeru .. Stanište

raširen u grmovitim mje­stima na adama ili na­plavinama uz tekućice i na neobrađenom zem­ljištu; kultivirana biljka

.. Uporaba ženski cvatovi, mlade mladice; sredstvo za smirenje; samoniklo povrće

186

Obični hmelj Humulus lupulus

Ženski cvjetovi sadrže eterično uljt: i gorke lvar i (hl pulon, humulum) koje su kemijski srodne sa saSI;IV nim tvarima kanabisa. Potiču izlučivanje mokra će.

djeluju antibakte rijski i opuštajuće. Kod živčanOS t l l

nesanice oparak (2 čajne žličice osušenih čcšera/š: .11

ea, ostaviti da OdStoji 15 min uta) djeluje isto

listovi i cvjetovi

pouzdano kao pivo od hmelja koje na odredeli način predstavlja čaj od

cvjetOva hmelja. ES'(( )I~(

no djelovanje tvari pn sutn i_h u hmelju upi vII

nije prisutno. Mlad i izdanci hmelja mogli S(

spravljati kao šparoga ili s mrkvastom :lvončikom , kao salata.

Obični trputac, veliki trputac Plantago major

Obični trpulac sadrži sluzi, trijeslovi-ne, i glikozid aukubin s antibakterijsk­im svostvima. Droga se upotrebljava kao sredstvo za razrijeđivanje sluzj i ub lažava nje nadraženja kod kalara go­rnjih dišnih putc;va, ponekad i kod upa­la sluzn ica probavnih organa. Kao kućni lijek preporučljiv je oparak (2 čajne zlić i ce isirnjenc zeleni/šalica, mtav iti d a odstoji 10 minuta, eventualno zasladiti s medom. Homeopatija abićni trputac upotrebljava kod bolova II srednjem llllU i bolova nakon liječenja zuba.

Na rodna medicina svježe izmrv ljene List i cvjetovi ]islUvc upotrebljava za liječenje rana.

+ ... Trajnica ... Od lipnja do listopada II- 15-30 cm

... Obilježja

listovi svi u prizemnoj roze­tim s peteljkom, goli, po dužini otprilike jednom i pol duži nego što su široki, s paralelnim glavnim žila­ma; cvjetovi neprimjetni u uskim klasovima

liJ> Stanište čest uz puteve, na padina­ma i na neobrađenom zemljištu

liJ> Uporaba

osušena cvjetajuča zeten; dišni putevi

187

to Trajnica to od svibnja do rujna

20-40 cm

to Obilježja listovi prizemni, nisu rašireni prema van već uspravljeni, goli ili slabo dlakavi, uski, lancetasti, s cijelim rubom; cvjetovi u kratkim valjkastim klasovima

.. Stanište čest na tlima bogatim hranj ivim tvarima u gno· jenim livadama i gnoje­nim pašnjacima. uz ru­bove puteva i na kosina­ma

.. Uporaba zelen osušena prije cvjetanja: olxlljenja diš­nih puteva, infekcije

188

SuliČ3Sti trputac, uskolisni trputac Plantago lanceolata

Sul i časti trputac sadrži skoro iSle sastav­ne tvari kao veliki trputac i upotrebljava se kod sličnih tegoba, uglavno m kod oboljenja bronhija popraćc:n i h

vrućicom . Dakazan kućni lijek je opa­rak (2 ča j ne žličice: zeleni/šali ca, osta­viti 15 minuta da odstaji, tc potom zasladiti s medom). Suličasti trputac sastojak je gotovih preparata djeloto­vornih kod navedenih tegoba , ali isto tako i II sokovima za iskašlja­vanje i vodici za ispiranje usta koja se grgJja kod upala ždrije-la i zubnog mesa. Svježi sok od listova sprečava svrbež kod uboda insekata, a mladi listovi mogu sc spravljati kao samoni­klo povrće.

Listovi i cvjetovi

Imela Viscum aJbum

imela sadrzi kompleksnu mješavinu tvari s veli kim brojem sastavnih dijelova. jzmedu ostalih i lektine. Iako jc jako popularna fa rmaceutska i simbolična

biljka (Asterix), njenu dokazan u ljekovitOst ne može sc iskoristiti jednostavno II čajnim pripravcima i kuć­

nim lijekovima, vd samo II

specifičnim pripravcima i primjenama. H omepatska medicina biljku također II potrebaljava kod raznih tegoba, na primjer kod e pilepsije. U svakom slu čaju biljka nije prikladna za samoliječenje. Jako sluzave bobice imek komplicirane su strukture: i otrovne.

listovi i cvjetovi

+ lill> Zimzeleni grm ... Od ožujka do svibnja liJO. dol m

... Obilježja

;;:: ln r­C <

'" ln

uvijek dekusirano razgra­njena: listovi dekusirani, žućkasto-zeleni. kožnati, lancetasto lopatasti; cvjet­ovi neprimjetni; bobičasti

plodovi krem bijele boje liJ> Stanište

poluparazit u ravnicama i nižem gorju, prije svega na stablima koštunjavog voća, na jablanu, javoru i bagre­mu; negdje jako rijetka

liJ> Uporaba zelen imele; terapija raka; nije za samo liječenje l

189

UJ Z u. « o

III- listopadni grm ... Od ožujka do svibnja ~ 2-6m

ji.. Obilježja razmaknuto razgranjene grane, trnovite; listovi spiralni, bez peteljke, usko linearni, zašiljeni, odozgo sivo-zeleni, odozdo s velikim srebr­nim dlakama; cvjetovi neprimjetni

II- Stanište raširen na šljunkastim adama ili naplavinama uz brdske tekućice i u obalnom području na dinama; često zasađen

... Uporaba plodovi; manjak vita­mina; samoniklo voće

190

Pasji trn, vučji trn Hippophae rhamnoides

Mesnati dio ploda nalik na bobice i ugodnog kisel ­kastOg okusa kod pasjeg trna razvija se iznimno iz čaške , a ne iz tučka. Bobice pasjeg (rna II sebi sadrže veću količinu vitamina e i brojnih drugih vitamina, nego bi Jo koje samoniklo ili kultivi · (anD voće . Upotrebljavaju se kao sok ili II voćnim kompoti ­ma kod nedostatka vi lam­nia , slabog apetita i kao preventiva oboljeojima prehlade. Pasji trn često je sastojak multivitaminskih napitaka. Plodovi se kod

ubiranja pojedinačno odsije-ku škarama, jer se inače jako Ja­ko zgnječe .

Listovi i plodovi

Crni ribiz Ribes nigrum

Na donjoj stran i listova nalaze sc žlijezde Listova s eterični m uljem karakteri stičnog mirisa j

rrijeslovinama. Oparak (1 -2 čajne žličice isitnjcnih listova/šalica. ostaviti da odstoji 3-5 minuta) djeluje tako što povećava izlučivanje mokraće i potiče 7.nojc::nje. Ko­risti se kod reumatskih tegoba i kod lakših proljeva. Lis(Ovi ribiza često su sastojak gotOvih čajeva . Jedan svježi list preporučljiv je uz obični crni čaj Ustovi i cvjetovi

koji time dobija zanimljivu poseb-nu aromu. Plodovi vdo bogati vitaminima upotreb­ljavaju se na početku prehlade kao sok ili li drugim pripravcima.

Ill> listopadn i grm liJO> Od travnja do svibnja II- 80-150cm

II- Obilježja grane i grančice bez trno­va, uspravljene: listovi spiralni, trolapi do petero­lapi, rub okruglast, odozdo sa žućkastim uljnim žli­jezdama: cvjetovi u visećim grozdovima

... Stanište rijetko kao samonikla bilj­ka u šumarcima na adama ili naplavinama uz tekući­

ce; često zasađen kao grm bobičastog voća

... Uporaba

osušeni listovi, plodovi: reumatske tegobe

191

UJ Z

> « '" a:

'"

III- Listopadni grm .. od svibnja do lipnja ... 2·7 m

... ObllJeija slabo razgranjena: kora isprugana, sa svijetlim izboč inama pluta; listovi spiralni, s cijelim rubom, glavne žile u luku prema naprijed: cvjetovi neprimjetni; plodovi na grmu u svim varijantama boja od zelene do crne u isto vrijeme

... Stanlite često na vlažnom nepro. pusnom Uu na šumskim putevima t grmovitim mjestima

... Uporaba osušena i čuvana kora; laksativ

192

Krkavina, lrušljika Rhamnus frangula

Svježi dijelovi krkavinc sadrže spojeve: antro na koji izaz ivaju povraćanje. Prikladno skla­dištena kora krkavinc medi ­cinski sc uporrcbaljava kao laksativ nakon što sc an­troni razgrade II antraki­nonc ko ji svoje djelovan­je raz vijaju II debelom crijevu. Pripravak bi se trebalo upotrebljavati Listovi i cvjetovi

prema uputama lij ečnika

kao gOtoV preparat ili čajnu mješavinu koja često sa­drži kim i malu kićicu . Krkavina se naziva i barumo drvo jer se od njega proizveden drven i ugl jen kori­stio za produkciju baruta ili eksploziva. Listov i su h rana za gusjenice leptira 7.ućk a .

Crveni bljuštac Bryonia eretica

Svi d ijelovi biljke sadržavaju tritcrpensh alka­loide koj i nakon jela izazivaju povraćanje, kolike, oštećenje bubrega. a II teškim slučajevima i paraliziranost. Biljka isto kao i crni bljuštac ni je priklad­na za samoliječenje. Homeopatija upotrebljava posebne pripravke kod reumatskih oboljenja i katara. Zadebljalo korijenje II narodnoj medicini koristilo se kao drastični i opasan laksativ. U srednjem vijeku je zbog neobičnog i razgranjenog obl i-ka bio nadomjestak za tajanstvenu List I plodovi

mandragoru. Pr:ašnici međusob-

no nepravilno zarastaju.

II- Trajnica ... Od lipnja do srpnja III- 2-4 m

II- Obilježja

(lJ

e Z o m < m

stabljika penjačiea , penje se uz pomoć lozica na listovima; listovi spiralni, dlanasti lapovi, slabo i nejednako naiubljeni ili s glatkim rubom; cvjetovi zelenkasto-bijeli; bobice jarko crvene

... Stanište raširen do čest u šumarci­ma na adama ili naplavina­ma uz tekućice, grmovima, uz živice i ograde

... Uporaba podanak; samo uhomeo­patiji kod reume; nije za samoliječenje!

193

W N W a: en

iii' listopadno drvo ... Od travnja do svibnja ... Do25m

... ObiljeŽja krošnja okruglasta, ot­vorena; kora na početku glatka. sjajno-bijela; grane vise; listovi s pete­ljkama, rombični, pirast;, goli; cvjetovi u resama

... Stanište jako česta u biljnim za­jednicama na pošumlje­nim područjima, Ul rubo­ve puteva i na neobrađe­nom zemijištu; također kao drvo uz ulice j u parkovima

II-- Uporaba mladi listovi; mokraćni putovi

194

Obična breza Betula p endula

Listov i breze sadrže flavonskc gliko:dde. trijeslovinu i sape­nin. Smatraju se pouzdanim sredstvom koje poti če znoje­nje i izlučivanje mokraće, a da pri tOme ne oštećuje bubrege. Oparak (2 čajne žličice /šalica, ostaviti da odstoji 5 minuta) je prikladan kućni lijek za pro­ljetnu kuru čišćenja krv i. Pri­pravak sc II kuri ne bi trebao koristiti duže od par dana. ListO­vi breze sastOjak su velikog broja gotov ih preparata protiv tegoba Ustovi i cvjetovi

mjehura i bubrega. a upotrebl javaju se i II homcop.l tiji. D jelovanje soka od kore stabla na raSl kose jt: upitno. Pelud breze izaziva alergije.

II rast lužnjak Ollercus robur

I\ n"!! hrasta jc jedna od najdjelotvornijih d inI::! s tri jcs!ovinom zbog velikih ko­IIt'j tl a prisutnih katehinskih trijes­l .. vlna . Količina aktivn ih tvari 1I 11 1.mi"je se kod dužeg vremena t' \l v:lllja. Za kućnu primjenu se I hn~ jakog djelovanja p r l' poručuj e samo upotreba 1/ '0' .111:1 . Oparak (2-3 čajne žl i čice

i l II II vlj«.:nc kore/šalica. kuhati I S 1111 11111:1) LJ obliku obloga i komprc-li l ju p reporučljiv je kod ozeblina, I II ~c z:ldjcl jcnih rana, ekcema, kožnih "l'.d.1. a kod upala zubnog mesa nanosi fIr k.stom. Kora hrasta sastOjak je ffino­

Listovi, cvjetovi j žir

~ I h 1(1 Hov ih pripravaka. Zi[cvi se danas više ne kori­~ " k ,ltl nadomjestak za kavu.

iii' Listopadno drvo liJ. Svibanj .... Do40m

iii' Obilježja

OJ e

" < en

stablo se na početku krošnje razdvaja u više debelih grana; listovi sp~ ralni, s kratkim peteljka­ma, nejednako vijugavi, cjevasti na početku pete­ljke ušasti; plodovi (žirevi) na dugačkim pete ljkama

... Stanište često drvo u šumi; kultivi­rano, z.asađeno i u parkovima

... Uporaba osušena kora grana starih 5 do 12 godina; oboljenja kože

195

... listopadno drvo

.... Od ožujka do travnja

... Oo15m

... Obilježja grančice žute do smeđ­

kaste, gole. glatke, lako se lome pri dnu s laga­

nim pucketanjem (ime!): listovi duguljasto eliptič­ni, zašiljen!. nejednako

izbrazdani, odozgo sjajni

tamnozeleni. odozdo goli

.... Stanište često u grmovitim mjesti­

ma na adama ili napla­vinama uz Obale rijeka i

potoka ... Uporaba

kora jednogodišnjih do trogodišnjih grana;

sredstvo za snižavanje temperature

196

Lomljiva vrba Salix fragiJis

Kora vrbe osim trjeslovina sadrii

i razne fenolne glikozide, među

njima salicin koji jc: kemijsk i vrlo

sličan glavnoj aktivnoj tvari

aspirina (acetilsal icilna kisdi­

na) i koji sc u probavnom

traktu razgrađuje u njegov

predstadij. Salicilna kiselina

snižava tjelesnu temperaturu,

sprečava upale i ublažava bo­

love. Oparak (1-2 čaj ne žličice

ko re, osraviti da odsfOji 15 mi- l istovi i cvjetovi

nuta) koristi se kod neuralgije i

bolesti popraćcnih vrućicom. Vrbina kora više nc

igra neku posebnu ulogu kao ljekovito sredstvo jcr

sc acelilsalicilna kiselina sintetički može lako proiz­

vesti . Kora sJ i ćinih vrsta upotrebljavala se na sličan

način.

Obični bršljan Hedera helix

Običaj bršljan osim manjih količina alkaloid::!

prije svega sadrži triterpenskc saponine. U

lijekovima se ove sastavne tvari upotrebljava­

ju kao sredstvo ko je cazrjeđuje sluz i ublažava

grčeve kod oboljenja dišnih puteva, prije sve­

ga bronhitisa, hripavca, astme i suhog kašlja.

Homeopatija takoder upotrebljava b iljku.

primjerice kod upala sluznica II pod­

ručju sinusa. Biljka nije prikladna

za samoliječenj e. Okrugle, malo

spljoštene bobice su otrovne. Oš­

tećuju probavne organe i izazivaju

grčeve opasne po život. Ptice ih

jedu bez posljedica. Bršljan jc listovi i cvjetovi

zbog svoje relativno korisne cvatnje zadnja važna

sezonska medonosna biljka.

• II> Listopadni penjajući grm

... Od rujna do listopada

II- Do20m

... Obilježja

penje se uz pomoć kratkog

adventivnog korijena: listo­

vi na granČicama koje ne

cvjetaju trolapi ili peteroIa­

pi, na cvjetajućim grančica­

ma zašiljeno ovalni; cvjeto­

vi u žućkasto-zelenim štiti­

cima, jako bogati nekta­

rom; bobice mat crne

... Stanište jako čest uz zidine, ruševi­ne, na stijenama i u bjelo­

goričnim šumama ... Uporaba

listovi; samo u homeopatiji

pod nadzorom l ij ečnika ;

nije za samol ij ečenje!

197

w :.:: ·U o > « ...J

C.!J

.. Trajnica

.. Od srpnja do rujna

... 100-150 cm

Ilo Obilježja stabljika uspravna. čvr­sta, jako razgranjena, često crvenaksto­smeđa, gola; listovi spi­ralni, s urezanim lapovi· ma, odozgo skoro goli, odozdO: bjelkasto pusten­asti; glavice cvjetova blijedo-žućkaste,

okrug!aste, malene ... Stanište

jako čest na otvorenim, suhim strminama, na branama i kosinama i na neobrađenom zemljištu

.... Uporaba svježa jlj osušena zelen; probavni organi; začinska biljka

198

Divlji pelin Artemisia vulgaris

Bil jka sadr ži gorke tvari , trjeslovinc i eterično ulje II kojem se nalaze eineat tujon i druge sastavne tvari. Divlji pe­lin time potiče funkciju želuca i dru­ge aktivnosti probave, ali isto tako istjeruje vjetrove i djeluje:: kod prolje­va. Djeluje blaže nego srodni pravi pelin, nije tako gorkog okusa i sa­držo znamo manju količinu tujona. Oparak (1-2 čajne žličice zeleni/ša­lica, ostaviti da ods[Qji 10 minuta, ne sladiti) djeluje kod probavnih tegoba. Pelin sc upotrebljava kao začin za prevenciju i poboljšanje okusa kod jako masnih jela (jegu-lja, patka, guska, ovčetina).

listovi i cvjetovi

Mirisni pelin Artemisia abrotanum

Biljka između ostalog sadrži gorke tvari i eterično ulje II kojem se nalazi tu jan i artcmisiaketon koji su odgovorni za blagu začinsku aromu koja podsjeća na limun. li lijekovima se upotreblja­va slično kao divlji pelin ili pravi pelin za poticanje iz lučivanja pro­bavni h sokova i za lakšu probavu masnih jda. Kućni lij ek za ovu primjenu je oparu (1-2 čajne žličice zeleni/šalica, ostaviti da odstOji 10 minuta, pi ti nezas­lađeno. eventua lno pomiješa-no s istom kol i činom divljeg pelina, kima il i komorača) .

Homeopatija b iljku koristi kod nateknuća žlijezda i anoreksi je.

Ustovi i cvjetovi

.. Polugrm

... od srpnja do rujna

... 60-100 cm

III- Obilježja stabljika uspravna, raz­granjena, pri tlu odrvenje­la; listovi spiralni , s više­struko urezanim lapovima, uskim 'iskama, obrasli polegllm srebrnastim dla­kama: glavica cvijeta male­na, neprimjetna; aroma.­tičan miris

"" Stanište autohton u Sredozemlju, raširio se u Europi mana­stirskim vrtovima; danas većinom rijetka biljka

"" Uporaba svježa ili osušena zelen; probavni organi; začinska biljka

199

z « ~ ...J

li'- Trajnica .. od svibnja do lipnja .. 2Q..30cm

iii" ObUJežja stabljika uspravna, ne­razgranjena, gola; listovi s mrežastim žilama, pri vrhu stabljike 4 lista u rukavcu (rijetko 5 ili više listova); cvjetovi s 4lat1-ce (ovisno o količin i listo­va, j više od 4 latice); bobe plavo-cme

... Stanište pojedinačno na humus­nim tl ima bogatim hranjI­vim tvarima u bjelogorič­

nim šumama i šumama na adama iti naplavina­ma uz tekućice

.... Uporaba svježa zelen; uhomeo­patlji kao sredstvo protiv bolova; nije za samoli­ječenje!

200

Četverolisni petrov križ, križarica Paris quadrifoJia

Za ljekovito djelovanje ove biljke između ostalog odgovorni su sapo­nini . Pripravci od zeleni ili babica su prije bili prisutni i u nar­odnoj medicini, no II današnje vrijeme križarica se upotIcbljava samo još II homeopatiji kod zubo- Ustovi i cvijet

bolje i drugih neuralgija u područ-ju glave i lica. Biljka nije prikladna za samoliječenje. Crno-smeđe bo-bice: su otrovne i nakon jela izazivaju napadaje vrtO­glavice:, te: teške kolike i tO posebno kod djece koja p lodove mije:njaju s plodovima borovnice. Ptice: ih mogu pojesti bez posljedica i navodna orrovnost za ptice pjevice nije dokazana.

Kozlac Arum macuJatum

Listovi sadrže aroin, tva r jako ljutog okusa koja peče u ustima i ždrij elu. Narodna medicina ne uporrebaljava biljku. Horneopatija kozlac preporučuje kod upala II usnoj šu­pljini, infekcija kao Što su zauš­njaci, ospice i šar1ah. te kod promuklosu . Biljka zbog mfovnosti nikako nije prik­ladna za samoliječenje. Kon­zumiranje privl ačnih crvenih plodova lagano slatkastog ok usa ovisno o količ ini može izazvati tegobe II želucu j ceije- Usti cvat vima, odnosno jake grčeve.

Pricvjerni list je zamka koja opkoli i zadržava prispjele opraš ivače.

~

~

~

~

~

~

Trajnica od travnja do svibnja 25-30 cm

Obilježja

'" O N r :p­n

listovi svi prizemni, s du-gačim peteljkama, široko strel ičasti, odozgo sjajno tamnozeleni s tamnocrve-nim mrljama; cvat okružen bl ijedim pricvjetnim listom; bobe koraljna crvene; Stanište raširen na tlima bogatim humusom u bj elogoričn im

šumama I šumarcima na adama ili naplavinama uz tekućice

Uporaba podanak; samo uhomeo-patiji kao sredstvo protiv bolova; nije za samoliječenje!

201

u « ...J N O

"

III> Trajnica III> Od lipnja do srpnja .. 80-100 cm

III> Obilježja podanak debeo, puže u mulju; stablj ika usprav­na, trobridasta: listovi l!spravni, ravni, dvored­ni, često s valovitim ru­bom; cvat u obliku kli pa

... Stanište porijeklom iz prednje Azije; u srednjoj Europi uz tekuć ice kao iz vrta podivljala biljka

lill- Uporaba podanak; probavni organi; začinska biljka

202

Iđirot Acorus calamus

Iđirot sadrži eterično ulje II kojem sc nalaze razne hJap ljive sastavne tvari aromatičnog m irisa i gorke tvari . Iđirot je aromatičan tonik koji poboljšava ape tit i potiče probaw

vu. Kod tegoba želuca i probavnih tegoba živčane prirode dobar je opa­rak (2 čajne žli č ice isitnjenog pripra­vaka/šalica, ostavi ti 15 minuta da odstoji) koji se ne smije kor isliti neograničeno, t j. kao svakodnevni napitak. Iđirot jc:: osim toga j sa­stOjak II gotOvim pripravcima za navedena područja primjene te razn ih biljnih rakija. Homeopacija biljku također primjenjuje kod List i cvat sličnih tegoba.

Mjehurasti bračić Fucus vesiculosus

Ova morska alga osim neobičnih

ugljikohidrata (a1gimka kiselina,

šećerni alkohol manit) sadrži i

spojeve joda koji su II strukturi

slični hormonima gušterače:: .

Zato potiču aktivnost

guš terače:: i tO može dovesti do

gubitka težine::. Ova terapija

nije ncprob l ematićna i trebala

bi sc provoditi pod nadzorom liječ­

nika. Biljka zbog toga ipak nije prik­

ladna za samo l iječenje. Homeopati­

ja mjehurasti bračić primjenjuje na

sličan način . Sluzi koje ne sadrže

jod višestruko se upotrebaljavaju

II kozmetici tc II tehnologiji Grančica

živcžnih namirnica kao sredstvo

za učvršćivanje.

Ilo- Višegodišnja morska alga

~ od siječnja do svibnja

(spore) .. 20-7Qcm

... Obilježja viličasto razgranjena, kožnata, jako gruba, plos­

nata, na rubovima glatka.

sa središnjom filom. na

obje strane od žile plikovi s

plinom; na vrhovima grana

posebno velike nakupnlne

pune sluzi S organima za

razmnožavanje .. Stanište

na kamenju i stijenama

gornje zone morske mije­

ne; Atlantik, Sjeverno mo­

re. istočno Sredozemlje

.. Uporaba osušena biljka; poticanje

izmjene tvari; nije za samo­

liječenje!

203

> ul ~

« .<fl

...J

lli" Višegodišnj i listasti lišaj .... Od siječnja do prosinca

(spore) .... 5-10cm

~ ObIlJe~. neravnomjerno vi l ičasto

razgranjena sle1jka s uvijenim, udubljenim i izokrenutim grančicama, suho lomljiv I odozgo sjajno smeđ, odozdo siv, vlažno elastičan i zelen­kaste boje

... Stanište otvoreni pašnjaci i pror­jeđene crnogorične šu­me; najviše u brdima i sjevernoj Europi

... Uporaba osušena steljka; obo­ljenja dišnih puteva

204

Islandski lišaj Cetraria islandica

Ovaj lijepi j II Njemačkoj jako rijedak listasti lišaj sa· drži sluzi i razne lišajne kiseline koje određuju okus. Kao biljka kod koje djeluju sluzi upotrebal;ava se za ublažavanje nad raženosti kod katara i s ličnih obo­ljenja dišnih puteva i kod upalnih procesa II želuča­no-crijevnom traktu. Prisutne gorke tvari pojačavaju

apetit. Islandski lišaj može sc nabaviti u ljekarni. Pri­sutan jc u raznim gotovim pripravcima. Oparak (2 čajne žličice lišaja/šalica, ostaviti da odstoji samo kra tko. eventualno začiniti s m e­

dom) se može pre­poručiti kod hripav­ea i suhog kašlja.

Grančice steljke

Poljska presilea Equisetum arvense

Poljska presilca sadrži razne flavonoide, saponin, tragove alkaloida i veliku ko­lič inu kremene kiseline. Kod lij ečenja se prije svega ko risti djelotvornost poticanja izlučNanja mokraće kod tegoba s bubrezima i mokraćnim

mjehurom tc kod reumatskih tegoba zglobova. Većinom se ne upom:bljava sam, nego za­jedno s timijanom, crnim slje­

zorn, cvjetovima lipe, suliča­

stim trputcom, komoračom i bazgom. kao Sa5wjak II čajevi­ma za čišćenje krvi i poticanje izlučivanja mokraće. Osušena zelen ponekad se zbog velike Grančice steljke količine kremene kiseline koristi-la i za poliran je posuđa od kositra.

~

~

~

~

~

~

Trajnica

" :o en (j) r ()

rn

od svibnja do lipnja (spore) 20-50 cm

Obilježja stabljika sa sporangijima blijedo svjetlosmeđa. ne-razgranjena, samo u pro-ljeće; sterilna stabljika listopadna, bogato raz-granjena; pOjedinačn i dije-lovi stabljike izbrazdani, pri tlu sa 6 - 16 tamnosmeđih zuba 5tanlšte jako česta na izmjenično

vlažnom glinovitom tlu; rubovi puteva, neobrađena

polja, vrtovi Uporaba osušena zelen; mokraćni putevi

205

ul

'-' « ~

z >­« Ir a. « a.

... Trajnica li" od kolovoza do listopada

(spore) .. 20-50cm

~ Oblll.~a podanak puzav, u presje­kuu obliku orla (ime biljke): listovi uspra\'ni, višestruko perasti, rub trokutast; liske na rubo­vima svinute

.. Stanište često na svježim tlima uz rubove šuma, na čistina­ma i pašnjacima

.. Uporaba listoVi; samo u gotovim pripravcima; nije za samOliječenje!

206

Orlovska bujad Pteridium aquilinum

Listovi orlovs­ke bujadi sa­drže flavoDoi­de, saponinc. gli­kozide i velik broj drugih tvari jake biološke djelotovorno­sti. Djelotvornost poti-canja izlučivanja mokraće Grana prije se iskorištavala II nar-odnoj medicini. Pripravci se danas upotrebljavaju samo II gOtovim ljekovima kod reume i prohavnih smetnji. Biljka zbog otrovnosti nije prikladna za sa­moliječenje. Mladi listovi ne smiju se spravljati kao samoniklo povrće kao što je uobičajeno u nekim po­dručjima. Orlovska bujad Otrovna je i za životinje biljojede i divljač ga većinom izbjegava.

Samonikla paprat, muška paprat, narola Dryopteris fjJjx-mas Biljka osim trijes­lovine i gorkih tvari sadrži i spojeve floro­gludna koji su prisutni samo kod ove v rSte. Oni su za toplokrvne životinje jako, a za beskraljcšnjakc iznimno otrovni i već od Starog vi-

Grana

jeka se koriste kao sredstvo protiv crijevnih parazita (trakavica, askaridi). Točno doziranje jc jako teško. Kura protiv crijevnih parazita smije se provodi ti sa­mo prcma uputama liječnika s gotovim preparatima. Krivo doziranje dovod i od oštećenja vida do sljepila i do teškog nadraženja probavnih organa s kolikama. Bi ljka se nekad smatrala muškim dijelom (filix­mas) srodne ženske paparati (filix fcmina).

.. Trajnica

.. Od lipnja do listopada (spore)

.. 30-120cm

lli> ObilJežja podanak izvana smeđ, iznutra zelenkast; listovi uspravni, čvrsti, rubovi široko !ancetasti, dvostru­ko perasti; liske nazubljene

.. Stanište vr10 često i jako raširena u bjelogoričnim i crnogorič­nim šumama

.. Uporaba podanak: crijevni paraziti; nije za samoliječenje!

207

208

1 Srcopue Antennaria dioica Negnojeni t ravnjaci, zaštićena biljka! Trijeslovine, rijet ko kod oboljenja dišnih puteva i protiv proljeva

2 Mirišljavi štrbac Meum athamant/cum Brdske livade i brdski

pašnjaci. Eterično ulje potiče apetit i probavu

3 Rubus chamaemorus Tresetne močvare, grmovite vrištine; zaštićena biljka! Plodovi bogat i vitaminima i kiselinama, kod prehlada.

4 Ledum pa/ustre Močvarne šume. Eterično ulje u homeopa tiji kod reume i osipa na koži; zaštićena bi ljka1

5 Okruglolisna kruščica Pyrola rotundifolia Crnogorične šume; zaštićena biljka! Samo još vrlo rijetko u homeopat iji kod upala mokraćnih organa.

6 Gorka ognjica 'beris amara Grmovi. Glikozidi gorušičina ulja za poticanje probave, u homeopatij i kod tegoba srca.

7 Zelenčić Chimaphila umbellata Crnogorične šume; zaštićena bi ljka! Rijetko u homeopatiji kod tegoba s bubrezima, mokraćnim mjehurom i prostatom.

8 Mertensla maritima Rubovi obala tekućica. Glikozidi gorušičina ulja za poticanje probave; samoniklo povrće , salata.

209

210

1 Morski luk Urg/nea marit ima Obalne dine i stijene. Otrovni glikozidi , kod sla bosti srčanog mišića; također i kao otrov za štakore.

2 Otrovna kositrenica Ephedra distachya Brda uz obalu. Samo j Oš", homeopatiji kod astme, alergija j

smetnji kr\'otoka.

3 Orlovac Galega officinalis Vrtovi, neobrađena polja. Alkaloidi snizuju kol ič i nu

šećera u krvi, većinom samo u homeopatiji.

4 Proljetni gorocvijet Adonis vsmalls Suhi travnjaci; zaštićena biljka! Otrovni srčani glikozidi , u homeopatiji kod proble ma sa štitnjačom.

5 Žuti šeboj CheJranthus cheiri ZitJ ine, sLijem:~.

Glikozidi sjemenki u homeopatij i kod tegoba srca i bolesti jetre.

6 Bodlj ikava veprina Ruseus s eu/eatus Šume i grmovi. Saponini kod smetnji u prokrvljenosti i oboljenja krvnih žlla .

7 Vučja stopa Arlstolochla clematItis Obale rijeka, vrtovi. U prošlosti kod upaljene kože i infekcija, moguće da izaziva rak.

S Šafran Crocus sativus Biljne zajednice na stijen ama i travnjacima. Većinom u homeopatij i kao sredstvo za poticanje mensl ruacije.

211

212

1 Pitomi kesten Castanea sativa Mješovite bjelogorične šume. Listovi u narodnoj medici ni kod katata dišnih putova i kašlja hripavca.

2 Crni Jasen Frax.lnus ornus Mješovite bjelogorične šume. U dječjoj medicini kao blag laksativ i za potporu jetri.

3 Kisela (gorka) naranča CItrus aurant/um Kultivirana biljka. Eter ično ulje za jačanje apetita, jačanje želuca.

4 Obični orah Juglans regla Kultivirana biljka. Trij eslovine listova kod tegoba želuca i crijeva, te oboljenja kože.

5 Puzajuća borovica Juniperus sabina Biljne zajednice na st ijenama. Eterično ulje s otrovnim komponentama. samo u homeopatij i kod žens kih tegoba.

6 Oleandar Nerlum oleander Biljne zajednice na obala ma, ukrasna biljka. Otrovni glikozid i, samo u gotovim pripravcima sa standardizi ranom ko lič i-

nom aktivnih tvari kod slabog srca.

7 Lovor Laurus nobilis Šume i grmovi . Eterično ulje p lodova kod

obolj enja kože i u veterini.

8 Obična smokva Ficus carica Kultivira na bilj ka. Zrele smokve (nezrele su otrovne!). S d rugim bilj ka-ma kao blagi laksativ.

213

~ r--- ::;:-~-'

~ LU N O O LU cl: ul

214

1 Ricinus, skočac Ricinus communIs Ukrasna biljka. Sjemenke jako otrovne: hladno prešana neotra\' no ulje kao laksativ ( u kozmetici.

2 Mirta, mrča Myrtus communis Grmovi i šume. Eterično ulje, prije svega u homeopatij i kod obo-ljenja dišnih puteva.

3 Jesenski procvat, sotonina jabuka Mandragora autumnalis Rubovi puteva, neobrađe na polja. Otrovni alka lOidi, u goto vim lijekovima protiv reume; stara 'čarobna" biljka .

4 Bojarska broćika Rubia tinetorum Neobradena polja. Gl ikozidi sprečavaju nastanak mokraćni h kamenaca i sprečavaju upale.

5 Hibiskus Hibiscus rosa - sinensis Ukrasna biljka. Cvjetovi (također i drugih vrsta) za bojanje i aroma-tiziranje biljnih čajeva.

6 Bljušt Tamus communis Šume, grmovi, šikare. Tva ri jako nadražuju kožu, samo u homeopatiji kod oboljenja kože.

7 Veliki zimzelen Vinca major Grmovi, ukrasna bi ljka. Alkaloidi u homeopatiji protiv krvarenja i obolje-nja kože.

8 Kostriš Seneela blcolor Stijene na obali. U homeopatij i kod obo-ljenja OČiju (katarakt, upala očne spoj nice).

215

w ~

...J

::;: W N O cl W ll: ul

216

1 Artičoka Cynara scolymus Kultivi rana biljka. Gorke tvari za poticanje nastanka žuč i i prevetivno protiv arteroskleroze.

2 Žuti naprstak DIgitalis lutea Rubovi šuma; zaštićena biljka! Srčani glikozidi, istovre-meno i pot i ču i zl učivanje

mokraće; samo u gotovim pripravcima.

3 Puteni dubačac Teuc,Ium marum Grmovi. Eterično ulje itrijeslovina u homeopatij i kod obo-ljenja dišnih puteva .

4 Crvena pupavica Echinacea purpurea Ukrasna biljka iz Sjeverne Amerike. Jačanje vlast itog obram-benog sustava i poveća-vanje otpora na infekcije.

5 Ćehulja M yrrhls odorata Brdske livade. Eterično ulje za pobOljAA-vanje apetita i probave, ta kođer i u veterini.

6 Centranthus rubea Zidine. st ijene na obali. vrtovi. U gotovim pripravcima kao sredstvo za smirenje, s l i ča n kao baldrijan.

7 Sikavica Silybum marianum Padine. livade, šikare. Kompleksna mješavina aktivnih tvari protiv kro-ničn i h oštećenja jetre.

8 Vunasta pusti kara DIgitalis Janata Prorijeđene šume, također i uzgajana. Srčani glikozid i u gotovim lijekovima protiv slabosti srca.

217

KAZALO

AtxlO\lina 57 Bijela gorWica 81 - fI1Q(Iogyn8 3J

Achillea millefolium 62 Bijela mrtva kopri~a 74 Crna OOlga 56

Aron/fum napellus 170 Bijeli glog 31 Crna borovnica 13<1

Acorus calamus 202 BUeli luk 67 Crna bumlla 104

AdoniS vemalis 211 Bijel i sljez 25 Crna gorusica 82

Aegopodium podagra ria 37 Blj~1215 Crna pomoćnica 54

Aesculus hippocastanum 78 Bod ljikava veprina 211 Crni blJuŠ!ac 50

Acthusa cynapium 44 8(lJarska broćika 215 Crni gavez 138

Agrimonia eupatoria 90 Barač 162 Crnijasen 213

Ajuga repwns 172 Borago 162 Crni k im 24

Alchemilla vulgaris 84 Borogo officina lis 162 Crni Iopuh 141

AJ/mri<! perio/ata 17 Borovnica 134 Crni rib iz 191

Atrium cepa 68 Bosiljak 72 Crni sljez 131

- sativum 67 Božikovina 23 Crn i t rn 33

-schoenopraslIffl 144 BroSSica nigra 82 Cmjika 24

-ursinum 64 Brdski vrisak 159 Crocus sativus 211

Althaea officinalis 25 Srđanka 107 Crvena bazga 100

Anchusa officinalis 163 Brusnica 20 Crvena pupavica 217

Anemone nemor05a 58 Bryonia alba 50 Crveni bljuštac 193

Anethum graveolens 91 - creIica 193 Crveni glog 32

Angelica archangelica 96 Crveni luk 68

Ani~ 36 Calendula officinalis 110 Crveni r'l8prstak 150

Antl1rlscus cerefolium 40 Calluna vulgariS 128 Cynara scolymus 21 7

Anthyllis vulneraria 117 Ca/ystegia sepium 51 Cynoglossum officina l,'

Apium graveolens 39 Capsella bursa-PilSlOriS 16 Cylisus SCOPilr;us 11 H

Apta 57 Card(lmine pratensis 123

Arctium /appa 143 Carum carvi 38 Cakalj 106

. minor 143 Castanea sativa 213 Čehu lja 217

- tomentosa 143 Ccler39 čestoslavica 160

Arctosraphy!os uva·ursi 52 Cenlaurium erythraea 139 ćešnjača 17

Aristolochia e/ematitis 211 Gentrant/IUS ruoor 217 češnjak 67

Armorocia rusticana 18 DJlraria islandica 204 ćetvcrolisoi petrov ku,

AmiCa monlana 107 Chamaemelum nobile 60

Amika 107 Chamomilla recu!ila 59 Daphne ~um l ... "

Ar/emlsia abroranum 199 Cheiranthus cheir/211 Datura stramonium 5:t

- abs/mhium 1 15 Ctlclidonium majus 79 [)espik 174

·dracunculus 114 Chimalm!!a umbell<lra 209 Digiralis I.mala 217

vulgaris 198 Cichorium intybus 167 -lutea 217

Artičoka 217 Cicuta virosa 46 - purpurea 150

Arom maculalum 201 Cikorija 167 Divlja broći ka 22

Atennaria dioica 209 Cirrus auranlium 213 - DMja gorušica 80

Atropa belladonna 136 Cnicus Oeneoic/u5 106 Divlja maćuhica 169

COChlearia officinalis 19 Divlja ruža 135

Bagrem 71 Colchleum aulumnale 145 Divlji kesten 18

Bellis perennls 61 Conium macu/alUm 43 Divlji luk 64

Berbcris vulgaris 105 COllva/laria majalis 65 Divlji pelin 198

BctoniCa officinalis 152 Coriandrum sativum 4 2 Divlji perSin 44

BeIUIa pendula 194 Coronilla vana 148 Divlji sljez 131

Bijela ćemerika 6 9 Crataegus laevlgatll 32 Dobrićica 171

218

Orllllu~c 14

O~eris filix-mas 207

OurđiCa65

fchlnacea purpurea 217

CphC(1ra disfachya 211

Cpllob/um angustifolium 127

LQuisetum arvense 205

lstragoo 114

Luonymus eurOpa(!a184

CupatOtium cannabinum 142

, uphorb/a cyparlssias 86

euphrasia rostkoviana 77

ncus cariCa 213

nIIpendula ulmaria 27

Foeniculum vulgare 94

fragaria vesca 26

FraJlinus ornus 213

rucus vesiculosus 203

Fumaria offiCinalis 146

Ga!an/hus nivalis 70

Galega officinalis 211

Ga/ium aparine 22

mol/ugo 22

odora/um 21

Gen/sta tinctoria 119

Gentiana lutea 103

Geum urbanum 88

G/eChoma hederacea 171

Gorka trava 49

Gorki trolist 49

Gorkostad 161

Gorska ognjica 209

Gospin plašt 84

Gospina trava 99

Grozničava trava 139

Hajdučka trava 62

Hedera helix 197

Helichrysum arenarium 116 Hepatica nobilis 166

Heracleum SplJondylium 45

Hibiscus rosa-sinensis 215

Hibiskvs 215

HippoplJae mamnoidf1S 190

Hrast lužnJak 195

Hren 18

Humulus lupulus 186

Hyoscyamus niger 104

Hypericum perforatum 99

Hyssopus officinalis 177

Jberis a mara 209 lđlrol202

Ilex squ/foIium 23

Imela 1-89

InuJalJe/enium 109

Islands-klllšaj 204

Jabuka 30

Jarčcvac 37 Jarebika 34 Jesenski procvat 215

Jctrenka 166 Juglans regia 213

Juniperus communis 178

- sabina 213

Kantarion 99

Kapula 68 Kasna hP<l98

Krm38

Kise la (gorka) naranča 213

Klekovina 181

Komorač 94

Konoptj~ 142

Kopar 91

Korijaooar 42

Koromač 94

Kostriš 215

Kozlac 201

Krabuljica 40

Krasu ljica 40

Krila rica 200

Krkavina 192

Kupina 28

Kuriea 62

KužnJak 53

labumum sipinum 120

- anagyroides 120

ladolct 51

lamium a lbum 74

laurus nobilis 213

Lavanda 174

LavafK1ula anguslifolia 174

Lal.arkmja 21

lC(1um palusIro 209 Loonurus card/aca 153

lepidium s.1llVum 15

l epuh 141

levisticum o!licifliJ/e 95

LinMia vu lgilrls 122

Unum usitatissimum 165

Uvildna rezuha 123

livadna ŠlIpika 45

livadn; dvornik 133

lomljiva vrba 196

lovor 213

luk vlasac 144

lJekollita anđetika 96

ljekovita kadulja 175

l}ekoviti Čistac 152

Uekovitll1C'11eI) 110

L}ekovlfi odoIjen 130

Ljekoviti pluenjak 164

l jekOViti volujak 163

LJupčac 95

llUII žednjak 87

Mačja metvica 76

Majćinsl<i vrat ić 63

Mata kičica 139

Mala krvara 126

Mahna 29

Maloliso8 lipa 98

Mal,Js domestica 30

Malva sytvestriS 131

Mandragora (Jutumnalis 215

Matičrllak 73

Mažuran 75

Medvjeđi dlan 45

Medvjeđi luk 64

Medvjelka 52

Melilorus alrissimus 121

-Officinalis 1 21

Mclisa 73

Melissa omclrw/Js 73

Menta 156

Mentha aquatica 156. 157

-1l(vensls t57 spicara 156. 157

SUOVCO/eIlS 158

219

KAZALO

- II piperita 156

Menyanthes trifoliata 49

Mertensia marilima 209 Meum athamanticum 209 Miloouh 177

Mirisna ljubica 168

Mirisni pelin 199 Mirišljavi štrbac 209

Mirta 215 Miš;akinja 47

Mjehurasti bračić 203 Mlječika 86 MoraY1\a 107 Morski luk 211

Mrazova<: 145

Mrta 215 Muška P<lprat 207

Myrrhls odorata 217

Myrtus communis 215

Narola 207 Nasturtium officinale 14

Nepeta cataria 76

Nerium o/eander 213 Neven 110

Nigella sativa 24

Obićan vratić 113

Obična oorovica 178 Obična breza 194

Običrla celinščiea 173 Obična kiselica 140

Obična koPfiva 185 Obična krkavina 183

Obična kurika 184 Obična majtina dušica 154

Obična pljuskavica 99

Obična sapunika 48

Obična smokva 213 Obična smreka 180

Obična srčen i ca 153 Obična turica 90

Obična vodopija 167 Obična vrkuta B4

Obična zlatnica 108 Obična žutika 105

Obični bfšljan 197

Obični Čitak 143 Obićni hmelj 186

220

Oblčnllaollist122

Obični likoVac 129 Obični mesiatak 111

Obični mravinac 151

Oblćnl orah 213 Obićni spori~ 149

Obični stolisnik 62

Obični trputac 187

Oelmvm baSilicum 72

Očanica 77 OkruglGliSna krušćica 209

Okruglolisna metvica 158

Oleandar 213 Ononis spinosa 147 Opijumski mak 125

Opvtina 132

Origan 151 Origanum majorana 75

-vulgore 151

Orlovac 211

Orlovska bu}lid 206 Omlthogalvm vmbellatum 66

Otrovna kositrenica 211

Oxalis acetosella 35

Papave( (Meas 124

- semnlferum 125 Paprena met~ica 156

Paris quadrifolia 200

Pasja ruža 135

PasJa kovina 183 Pasji dren 183

Pasji )ezik 137

Pasji Ifn 190

Paskvica 161 Pastinaca sativa 93

Pastirska torbica 16

Pastrnak 93

PćcllnJa ljubica 73 Pelin 115

Peri in 92

Peras/tes Ilybridus 141

Petoprsta 83 Petroselinum crispum 92

Picea abies 160

Pimpinella anisum 36

-major41 -Pinus mugo 181 Pitomi kCSten 213

Pjegava kukuta 43

Pješčano smilje 116

Planinski bor 181 Plantago lanceolata 188

- major 187 Pla~ i jedić 170 Podbjel112 Polygonum aviculare 132

- bistorta 133 Polj5ka preslica 205

Poljski mak 124

Polen!lIIa anserina 89

- erecta 83 Potočarka 14

Povratić63

Prava kamilica 59 Pra~a končara 27

Pra~a maj čina du~ica 155

Pra~i blarenak 88

Pravi lan 165 Pravi oman 109

Pravi pelin US Primula elalior 101

- veris 101 Proljetni gorocviJct 211

PnJnella g,andiflora 173 vvlgorff; 173

Prunvs spinosa 33

Prer/d/um aQvlllnvm 206 Ptič ije mlijeko 66

Ptičja trava 132

PvImonaria officinalis 164

Puteni dubačac 217 Puzajuća borovica 213

Puzajuća ivica 172

PUZ8V!1lvica 172

Pyrola rotundifolia 209

Quercus rObur 195

Radič 167 Rana lipa 97

Ranjanlea 117

Ranjenik 117

Rllamnus cafllartica 183 - (rangu/a 192

Ribes nigrum 191

Ricinus 215

RicinlIS commvniS 215

Rimska kamilica 60

Roblnla psem10acacla 71

Rosa canina 135 Rosmarinus officinalis 176

Rosnica 146

Rosopas 79

Rubia tlnctorum 215

Rubus chamaemoros 209

fruticosus 28

Idaeus 29

Rumex acetosa 140

Ruscus aculea/us 211

Rusomača 16

Ruta graveolens 85

Ružmarin 116

Salix tragIlis 196

Salvia officinalis 175

Sambucus ebulus 57

nigra 56

racemosa 100

Samonikla paprat 207

Sanguisorba minor 126

Saponaria offICinalis 48

Sasa 58

Satureja mofllana 159

Sedum Rf:n> A7

Senecio biooior 215

Sikavica 217

Silybum marianum 217

Sinapis alba 81

arvensis 80

Sjetvena grbica 15

Skoćac 215

Smreka 180

Solanum dulcamara 161

- nigrum 54

Solidago canaclensis 108

-gigantca 108

- virgaurea 108 Sorbus aucuparia 34

Sotonina jabuka 215

Srcopuc209

Srčenj ak 83

Srijemu! 64

Stellaria media 47

Steza 89

Su'ičasti trputac 188

Symphytum officinale 138

Safran 211

Šareni grošar 148

Šumarica 58 Šumska jagoda 26

Šumsl<i cecelj 35

Šumski sljaz 131

ramus communis 215

Tanacerum parthenlum 63

- vulgare 113 Taraxacum officinale 111

Taxus baccata 182

Teucrium marom 217

Thuja OCCidentalis 179

Thymus pu/egioides 154

- vulgaris 155

nj/a comara 98

. platyphyllos 97

Timijan 155

Tisa 182

Tratinčica 61

Trnjina 33

Trolistica 49

Troskot 132

Troskotnjača 114

Trubeljika 46

Tru!ljlka 192 Tussl/ago farfara 112

Udikavina 55

Urg;nea mar/tima 211

Urtica diOica 185

-urens 185

Uskolisni trputac 188

Uva 52

Vaccinium myrtillus 134

- vitis-Idaea 20

va/ariana officinalis 130

Valerijana 130

Velebilje 136

Ve lecvjetna d i y i~ma 102

VelatIsna lipa 97

Velika bedrenika 41

Velika žutilavka 119

Veliki gavez 138

Veliki trputac 187

Veliki zimzelen 215

Verafrum album 69

Verbascum densiflorum 102

Ver/.Jena officinalis 149

Veronica offICinalis 160

Vibumurn opulus 55

Vldac 77

Vinca majOr 215

Viola odora!a 168 • lricoIor 169

Virak84

Viscum album 189

ViSibaba 70

Visoka kopriva 185

Visoki Jaglac 101

Vlasac 144

Vodena metvica 157

Vrbolika kiprovina 127

Vriština 128

Vrtna rutviCa 85

vrlni borovnjak 15

Vrtni mak 125

Vrtni petir) 115

VlIČja stopa 2U

VUĆli trn 190

Vunasta pustikara 217

ZapaOIla luja 179

Zct)8 klscltca 35

Zečja stopa 88

Zet jak 118

ZetJi trn 147

Zelencić 209

lelenIka 23

Zlatna kiša 120

Z~56

Železarka 149

Žličnjak 19

žuta sirištara 103

Žuti kokota<: l 21

Žuli naprstak 217

Žuti 5eboj 211

221

;

°o 'C .

"

.-

G .... ; ._ .. - : . . . t.._ .. ":r . , .

:! UkntO oct ton'enta I obntdio 'dis.l