SVIBANJ 2010.

25

BROJ

25

ISSN 1332-4594

AtlantbulletinSVIBANJ 2010.

Eto, broj po broj i došli smo do

"srebrnog" broja Atlant bulletina.

U njega je ovo Uredništvo uložilo

jednaki trud i ljubav kao i u svaki

do sada.

Uvijek kad se nešto obilježava, u

sjećanja se vrati prošlost, pa se i

Uredništvo, koje je doduše nešto

izmijenjeno u odnosu na prvi broj,

prisjetilo početaka prije više od 12

godina. Tada je Uprava Atlantske

plovidbe d.d. donijela odluku o iz-

davanju ovog bulletina i o imeno-

vanju uredništva. Da bi se postigla

što bolja veza s našim dioničarima

i pomorcima, bilo je prirodno da u

uredništvo uđu naši radnici koji su

iskazivali sklonost za pisanje kao i

smisao za uređivanje ovakvog in-

formativnog lista. Tada nitko od

nas iz Atlantske nije imao nika-

kva prethodna iskustva u uređiva-

nju tiskovina, a osobito nismo bili

upoznati s grafičkim uređenjem.

Zato je uredništvo odmah u samom

početku bilo ojačano s gosparima

Dubravkom Cotom, kao glavnim

urednikom, i Lukšom Pekom, kao

grafičkim urednikom. Dubravko je

još uvijek s nama, a gospar Lukša

se prije nekoliko brojeva zahvalio

na suradnji zbog drugih obveza. Iz

onog „prvog tima“ svakako nedo-

staje i gospar Mario Duić koji je u

ime tadašnje Uprave bio na svakom

sastanku uredništva. Svejedno, i da-

nas se svih njih na našim sastancima

često s nostalgijom sjetimo. Narav-

no, po dobru.

Inicijalni stav uredništva je bio da

stvori list koji će, prije svega, in-

formirati čitatelje o događanjima

u Atlantskoj plovidbi, o planovima

za budućnost i sličnim temama. No

nismo željeli zanemariti ni preboga-

tu pomorsku prošlost Dubrovnika.

I danas, na svakom koraku po gra-

du možete susresti brojne i bogate

tragove tog stoljetnog opredjeljenja

prema moru i pomorstvu. Zato je

dio bulletina posvećen i takvim sa-

držajima. Vjerujemo, uz odobrava-

nje naših čitatelja.

U međuvremenu, promjenom za-

konskih propisa, ovakva glasila

postala su obvezatna za svako tr-

govačko društvo izlistano na burzi,

a propisano je i koje se informacije

moraju u njima objaviti. Neke mo-

žete dobiti i u ovom broju bulleti-

na, npr. poziv na Glavnu skupštinu

Atlantske plovidbe d.d. s prijedlozi-

ma dnevnog reda i odlukama Glav-

ne skupštine.

Uredništvo se nada da ćete i u ovom

broju, pored zakonom propisanih,

pronaći brojne teme iz života i rada

u Atlantskoj plovidbi, a nisu zane-

marene ni ostale teme koje su veza-

ne za more i pomorstvo.

S poštovanjem,

Uredništvo

Poštovani čitatelji!

NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing.; HRVOJE VOJKOVIĆ, dipl. iur. i GORAN ŽAGAR, ing.

UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK

kap. ANTE JERKOVIĆpredsjednik Uprave

kap. VLAHO LONZAčlan Uprave

za komercijalne poslove

kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ član Uprave

za rukovođenje brodovima

mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJAčlan Uprave

za financijske poslove

IVICA ŠURKOVIĆ, dipl. iur.član Uprave

za pravne poslove

2

Kako je poznato, svaka tvrt-ka izlistana na burzi ima zakonsku obvezu redovi-

tog izvještavanja o svim događajima u Društvu uključivši i tromjesečne izvještaje o poslovanju s detaljnim financijskim pokazateljima, pa iz toga proizlazi da su svi dioničari, a i šira zainteresirana javnost, u većoj ili manjoj mjeri, upoznati sa svim aspektima poslovanja i odgovaraju-ćim rezultatima. No, bez obzira na to, uvijek je zadovoljstvo sumirati i rezimirati rezultate na koncu jedne poslovne godine naročito stoga što je ona započela u uvjetima najdublje svjetske krize koja je koncem 2008. godine zahvatila najprije financijski, a zatim i realni sektor, uzrokujući ne-savladive i nepremostive poteškoće u poslovanju mnogih manjih, velikih i multinacionalnih tvrtki, nerijetko i čitavih država. Svjetsko brodarstvo je krizu najprije osjetilo u segmentu suhih rasutih tereta, zatim tekućih, najposlije i kontejnera. U tom sekto-ru kriza još i danas traje.Zbog rizika potpunog raspada svjet-skog gospodarskog i monetarnog sustava bili smo svjedoci izravnih državnih intervencija prvenstveno u bankarski sektor i to u dosad ne-zamislivim iznosima s tisućama mi-lijardi dolara. Stope nazaposlenosti dostigle su nezabilježene postotke, a kao posljedica toga javio se i pad standarda i opće potrošnje.Ovako bi se u najkraćim crtama mo-gao opisati scenarij po kojem smo

započeli 2009. poslovnu godinu. Znajući da smo samo mali kotačić u ogromnom mehanizmu svjetskog globalnog gospodarstva koji neumo-ljivo melje one nespremne i neopre-zne, već u izvještaju za prošlu 2008. godinu pozvali smo na krajnji oprez i pragmatično ponašanje lišeno panike i beznađa.Sada, godinu dana nakon tih riječi, možemo s nemalim olakšanjem reći da smo u tome i uspjeli. Završe-tak započetog procesa obnove flote uspješno je priveden kraju uz manje korekcije (otkazivanje treće novo-gradnje u Vijetnamu), a već započeti novi investicijski ciklus reduciran je i modificiran do razine za koju smo znali da i u uvjetima krize može-mo uspješno dovršiti. Uza sve to, u 2009. godini zadržali smo apsolutnu likvidnost i sačuvali, u najvećoj mje-ri, gotovinske rezerve kojima smo raspolagali na početku godine.U okviru započetog programa obno-ve flote u veljači 2009. u vijetnam-skom brodogradilištu Ha Long ispo-ručena je novogradnja m/b AP Držić, a u travnju u istom brodogradilištu porinut je m/b AP Sveti Vlaho te is-poručen u listopadu 2009. godine. U okviru istog procesa, pored uklju-čivanja u flotu novoizgrađenih bro-dova, veliki učinak, kako financijski tako i po dobnoj strukturi, postignut je prodajom starih i isluženih bro-dova – m/b Konavle u veljači, m/b Koločep u kolovozu, a m/b Pelješac u rujnu 2009. godine.

Izvještaj predsjednika Uprave kap. Ante Jerkovića za 2009. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d.

33

Društvo je 2009. godinu započe-lo s 20 brodova ukupne nosivosti 890.546 tona i prosječne starosti od 10,8 godina. Nakon svih opi-sanih promjena: uključenih novo-gradnji i prodanih starih brodova, Društvo je 2009. godinu završilo s 19 brodova ukupne nosivosti 812.808 tona i prosječne starosti od 7,45 godina. Ovako niska pro-sječna starost, ne samo što spada u sam svjetski vrh, već je i jedino pravo jamstvo da Atlantska plo-vidba može relativno mirno, ba-rem s tehnološkog aspekta, nasta-viti poslovanje i u uvjetima novih kriza do kojih će neminovno do-laziti.Tzv. drugi ciklus obnove flote za-počet još u uvjetima visokog trži-šta, dakle prije ikakvih pa i najma-njih naznaka o mogućem kolapsu tržišta, uključivao je 4 broda od 80.000 tona nosivosti tipa Pa-namax, blizanaca već postojećih „Zagreba“ i „Miha Pracata“ u istom brodogradilištu u Kini, te 2 tankera od 50.500 tona nosivosti u brodogradilištu STX u Južnoj Koreji koji su bili ispregovarana zamjena za jedan Capesize brod od 190.000 tona nosivosti. U okviru antirecesijskih mjera uspjeli smo bez kaznenih penala otkazati dva od četiri Panamaxa u Kini, a zbog daljnjeg ogromnog pada tan-kerskih vozarina započeli smo i s brodogradilištem u Južnoj Koreji dugotrajne i mukotrpne pregovo-re o zamjeni tankera za brodove za suhe terete, s odgođenom isporu-kom.Kod izrade plana poslovanja za 2009. godinu, a to je bilo u pro-sincu 2008. godine – podsjetimo se – u uvjetima najnižih ikad za-bilježenih vozarina, dobivena pro-jekcija rezultata nije bila nimalo

ohrabrujuća - pokazivala je oče-kivani gubitak samo u brodarskoj djelatnosti od oko tridesetak mi-lijuna dolara, što nas je upućiva-lo na maksimalni mogući oprez, čvršće zbijanje redova i, naravno, strogu štednju u svim segmentima poslovanja. Stanovitu sigurnost i olakšanje u tako crnim očekivanji-ma ulijevala nam je spoznaja o ne-malom iznosu gotovine na računu, o mladosti flote, a ponajviše vjera u vlastite snage i mogućnosti koja nam je i do sada mnogo puta bila glavni oslonac.Naravno, očekivali smo i kakve-takve pozitivne efekte od već spo-menutih mjera vodećih svjetskih država na oživljavanju njihovih ekonomija što se polagano, ali sigurno počelo događati tijekom cijele 2009. godine, opet nagla-šavam, uglavnom na tržištu suhih rasutih tereta. U ovim aktivno-stima ponovo je presudnu ulogu imala ekonomija NR Kine koja je već godinama glavni kreator svjet-skih makroekonomskih kretanja.Zahvaljujući rečenim događanji-ma, crne poslovne prognoze nisu se na sreću ostvarile, već se postu-pno, tijekom čitave godine, pro-jicirani gubitak smanjivao da bi konačno na koncu godine iznosio 3,223 milijuna dolara ili čak deset puta manje od očekivanja. Dio tog gubitka može se pripisati i nešto smanjenoj tonaži tijekom godine, a time i ukupnog prihoda. Ovakav rezultat u brodarstvu u uvjetima globalne recesije može se ocijeniti uspješnim, a ne treba zanemariti ni činjenicu o obračunatih 26 mi-lijuna dolara amortizacije.Očekivano poboljšanje tržišta isko-ristili smo i za neke dugoročnije poslovne poteze – dvije otkazane novogradnje u Kini ponovo smo

ugovorili, ali sada za 13 milijuna dolara manju cijenu po brodu. U Južnoj Koreji smo uz neznat-nu doplatu konačno zamijenili dva tankera za tri bulkcarriera po 57.000 tona nosivosti. Od ovih sedam novogradnji jedna će biti isporučena koncem 2011. godine, a preostalih šest tijekom 2012. go-dine. Tada većina prognostičara i analitičara očekuje konačno smiri-vanje i ujednačavanje tržišta.Već sam naglasio da su se prethod-no spomenuti rezultati odnosili na našu temeljnu djelatnost – brodar-stvo, koje i jest strateška odredni-ca ukupnog poslovanja i predmet naše najveće pažnje. Ostale djelat-nosti u kojima Atlantska plovid-ba ima većinsko vlasništvo i koje ulaze u konsolidiranu bilancu, u 2008. godini u većini su poslovale negativno, bolje reći u potpunom suglasju s poslovanjem ostalih tvrtki iz njihovih djelatnosti.Recesijska i krizna zbivanja u svi-jetu imala su vidljivo negativan učinak na ukupna turistička kre-tanja, a znamo da su naše nebro-darske aktivnosti isključivo vezane uz turizam. Tako je i Dubrovnik Airline, zrakoplovna kompanija u većinskom vlasništvu Atlantske plovidbe, poslovala s gubitkom od 2,9 milijuna dolara što je po-sljedica ne samo smanjenog broja putnika, a time i charter letova, nego i smanjenih cijena koje su se mogle postići za tako reducirane letove. Iz istih razloga i dva naša hotela Hilton Imperial i Hotel La-pad ostvarila su predvidljive gu-bitke, oba po oko 550.000 dolara što i nije toliko loše u usporedbi s ukupnom djelatnosti hotelijer-stva. Atlant Travel putnička agen-cija poslovala je praktički na nuli, a Atlant Agent lučka agencija i

4

Laus CC (koje doduše nismo dužni konsolidirati) poslovale su pozitiv-no, odnosno veoma dobro u posto-jećim uvjetima.Reviziju naših financijskih izvje-štaja već 17. godinu za redom obavlja splitska revizijska tvrtka LIST d.o.o., koja je prije 4 godine osnažena još jednom od vodećih big four revizijskih kuća Deloitte. Revizija je rađena prema među-narodnim računovodstvenim i fi-nancijskim standardima i takva je predočena našim ino-bankama vjerovnicima i, što je najvažnije, našim dioničarima.Promatrajući grupu Atlantska plovidba u cjelini i njezin konso-lidirani financijski izvještaj, vidi-mo da je ostvaren ukupni prihod od 157,5 milijuna dolara ili samo 41% od rekordne 2008. godine. Bez obzira što su i troškovi kao rezultat antirecesijskih mjera sma-njeni i iznose 166,3 milijuna do-lara ili 69% od prošlogodišnjih, sveukupno je ostvaren ukupni gubitak Grupe od 7,263 milijuna dolara ili 42,244 mil. kuna.Iako poslovanje Atlantske plovid-be gotovo nema dodirnih točaka s problemima hrvatskog gospodar-stva, dionica Atlantske plo-vidbe izlistana na Zagre-bačkoj burzi ipak dijeli sudbinu hrvatskog trži-šta vrijednosnih papira i opće trendove na burzi. Prema kretanjima di-onice tijekom godine može se zaključiti da se njena vri-jednost i žila-vost manifesti-ra činjenicom da je manje-više stalno među prvih

10 istrgovanih dionica na Zagre-bačkoj burzi.Premda su gospodarska kriza i re-cesija još veoma daleko od razješe-nja, ipak se u našem osnovnom po-slovanju naziru pozitivni trendovi što će, uvjereni smo, pokazati i re-zultati tekuće 2010. godine kada očekujemo dobit, doduše znatno skromniju od onih iz posljednje 2-3 godine, ali to nas ne smije us-pavati, već naprotiv – mora nas učvrstiti u uvjerenju da zajedno možemo pobijediti krizu i ostva-riti rezultate koji će svakome biti na ponos. Pred nama je također i nemali izazov dovršenja tekućeg ciklusa novogradnji kojih, kako smo čuli, ima ni manje ni više nego sedam. Uspješni završetak tog projekta iziskivat će naš maksimalni angažman i zna-nje. Time će i naše zadovolj-stvo, kada 7 novih ljepotana 2012. godine zaplovi pod bojama Atlantske plovidbe, biti veće jer će tada Atlantska plovidba predstavljati i u svjet-skim razmjerima zaista respektabilnu

staru brodarsku tvrtku s mladom flotom, sve na ponos dubrovačke i hrvatske pomorske tradicije, nje-nih zaposlenika, a ponajprije nje-nih dioničara!

5

Vijesti IZ DRUŠTVA

Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva

PROSlAVA DANA DRUŠTVA

Već po tradiciji 15. prosinca 2009.g. proslavljena je 54. godišnjica posto-janja Atlantske plovidbe d.d. S ob-zirom na tešku gospodarsku godinu u cijelom svijetu, proslava je bila skromna. No, i usprkos tome to je uvijek dan kad se svi današnji zapo-slenici u Atlantskoj plovidbi prisjete prošlih generacija naših pomoraca i radnika u uredima koji su marljivo radili da bi Atlantska plovidba da-nas bila ono što jest i u našoj lokalnoj zajednici i na svjetskom tržištu. Tom prilikom je našim pomorcima i rad-nicima u uredu koji su navršili punih 30 godina rada u Društvu uručene tradicionalne nagrade: statua „Do-bro more“ našeg pok. akademskog kipara Koste Angeli Radovanija, kao i istoimena pjesma našeg akademika Luka Paljetka. (U prošlom broju dali smo podatke o nagrađenima za pro-teklu godinu.)

PISmO NAmJeRe zA gRADnJU DVA noVA BRODA

Atlantska plovidba d.d. i brodogra-dilište Jiangsu Eastern Heavy Indu-stries Co. Ltd početkom siječnja ove godine potpisali su Pismo namjere za gradnju dva broda tipa panamax, svaki nosivosti po 79.800 tona, koji će imati dvostruku oplatu i biti ojača-ni za plovidbu po ledu. Primopredaja ove dvije novogradnje ugovorena je za lipanj, odnosno rujan 2012. godine.

Oba su broda, u stvari, blizanci mo-tornih brodova Zagreb i Miho Pracat koji su izgrađeni u istom brodogradi-lištu i čijom smo kvalitetom u dosa-dašnjoj eksploataciji vrlo zadovoljni. U odnosu na ranije sagrađene bro-dove, ova dva broda bit će dodatno tehnički unaprijeđeni u skladu s po-sljednjim usvojenim standardima kla-sifikacijskih društava.Potrebno je dodati da je Društvo s istim brodogradilištem u prolje-će 2008. godine sklopilo ugovore o gradnji četiri broda istih karakteri-stika (pored već sagrađenih m/b Za-greb i m/b Miho Pracat). No, kako je u drugoj polovici 2008. godine cijeli svijet zahvatila ozbiljna gospodarska kriza, odlučili smo pokušati otkazati dva od naručena četiri broda. U pre-govorima s brodogradilištem u tome smo uspjeli bez plaćanja bilo kakve ugovorne kazne. Tijekom vremena i na temelju praće-

nja našeg tržišta odlučeno je ponovno stupiti u vezu s istim brodogradili-štem i ponovno dogovoriti gradnju dva nova broda što je rezultiralo potpisivanjem navedenog Pisma na-mjere, ali po znatno povoljnijoj cijeni nego u slučaju s ona dva prethodno otkazana broda.

PoTPIsAnI UgoVoRI O gRADNJI DVA NOVA BRODA

Dana 24. ožujka ove godine u pro-storijama Atlantske plovidbe svečano su potpisana dva ugovora o gradnji panamax brodova u brodogradilištu JEHI u Kini prema prethodno potpi-sanom Pismu namjere. Ugovore su potpisali kap. Ante Jer-ković u ime Atlantske plovidbe, a glavni direktor gospodin Xin Jin u ime brodogradilišta Jiangsu Eastern Heavy Industry Co. Ltd.Nakon potpisa ugovora o gradnji očekuje se potrebna razmjena garan-cije od strane brodogradilišta i uplata prvog obroka kupoprodajne cijene od strane Atlantske plovidbe. Taj proces je započeo pa će ugovori uskoro stu-piti na snagu.

Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva:

6

glAVnA skUPŠTInA DRUŠTVA

Uprava i Nadzorni odbor Društva su raspravljali i odlučivali o godišnjim financijskim izvješćima za 2009.g., o revizorskom nalazu za istu poslovnu godinu te o prijedlozima odluka koje će se uputiti Glavnoj skupštini Druš-tva na usvajanje.Uprava Društva je na temelju tih sjednica sazvala Glavnu skupštinu Društva za 24. lipnja 2010.g., s po-četkom u 18,00 sati u prostorijama Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1.Poziv za Glavnu skupštinu, prijed-log dnevnog reda i prijedlozi odlu-ka objavljeni su u ovom bulletinu, oglasnoj tabli Društva, u dva lokalna tjednika (Dubrovački list i Dubro-vački vjesnik), na internet stranica-ma Društva, Zagrebačke burze d.d. i Hanfe te u Narodnim novinama.

Zasigurno će dioničarima biti najza-nimljiviji prijedlog o raspodjeli dobiti iz prethodnih poslovnih godina kojim se predlaže da, zbog visoke zadržane dobiti iz prethodnih poslovnih godi-na, Glavna skupština Društva donese odluku o isplati dividende u izno-su od 20,00 kuna po svakoj dionici Društva.

DODJelA NAgRADe „DOBRO mORe“ POVODOm 55. oBlJETnICE DRUŠTVA

Redovitim čitateljima već je pozna-to da je još 1985.g. tadašnja Uprava Društva donijela odluku o davanju na-grada „Dobro more“ svim pomorcima i radnicima koji su navršili 30 godina neprekidnog rada u Društvu. Donesen je i odgovarajući pravilnik. Na temelju odredbi u njemu Uprava ima pravo da svakih 5 godina dodijeli iste nagrade važnim poslovnim partnerima. Kako Društvo ove godine slavi 55. godišnji-cu osnivanja, to je na sjednici Uprave donesena odluka da se ova simbolična nagrada dodijeli:

Brodogradilištu JEHI u Narodnoj 1. Republici Kini, u kojem je Društvo

već izgradilo dva broda, a ugovorilo gradnju još četiri ista takva broda;

Associated Shipbroking Monaco, 2. gospodinu Jimu McLoughlinu, bro-keru preko kojeg je u posljednjih nekoliko godina ugovoren gotovo cijeli projekt obnove flote Društva

North of England P&I Club koji 3. ove godine slavi 150. godinu od postojanja i u kojem Društvo već više desetljeća ima upisan dio svoje flote za P&I pokriće i s kojima sve te godine postoji izrazito uzorna su-radnja.

Brodogradilištu JEHI i Associated Shipbroking Monaco nagrada je dodi-jeljena prilikom svečanog potpisivanja ugovora o gradnji još dva broda o čemu je u ovim vijestima već bilo riječi, a na-grada North of England P&I Clubu prilikom svečanosti proslave njihove impresivne obljetnice osnivanja.Uprava Društva će na temelju spo-menutog Pravilnika o dodjeli nagrade „Dobro more“ eventualno do kraja ove godine, odnosno do 15. prosinca kada se slavi Dan Društva, donijeti odluku o dodjeli iste nagrade ostalim bitnim i dugogodišnjim vjernim poslovnim partnerima.

UMIRoVlJEnJE VAnJskIH sURADnIkA DRUŠTVA

Krajem prošle godine su umirovljena trojica naših dugogodišnjih suradnika koji nikada nisu radili u Društvu ali je veza Društva s njima bila gotovo sva-kodnevna, a suradnja uzorna kakvu je rijetko susresti. Dvojica od njih su kap. Ivan Filippi i kap. Stjepo Kalinić, prvi donedavno lučki kapetan u Dubrovniku, a drugi voditelj Upisnika Lučke kapetanije u Dubrovniku. Često smo se kod broj-nih primopredaja novogradnji, te pri kupnji ili prodaji polovnih brodova, uvjerili koliko su njihov predani rad i profesionalnost doprinijeli ugledu hrvatskih institucija kod inozemnih partnera, inozemnih poslovnih bana-ka kao i predstavnika drugih upisnika brodova u svijetu.Treći je gospodin Alan Cobbold, dugo-godišnji broker Društva koji je radio u nekoliko tvrtki koje su vodile broker-ske poslove za Društvo. Za Alana se može kazati da je za interese Društva radio tako predano i uporno kao da je u njemu zaposlen. Zamolili smo ga da za ovaj broj bulletina dade intervju, što je iznimka u dosadašnjem običaju da se intervju obavi s pomorcima ili radnicima Društva.

Nakon umirovljenja ove trojice naših dugogodišnjih suradnika i prijatelja, u Društvu su upriličeni skromni prijami za njih i tom prilikom su im uručeni prigodni pokloni kao izraz našega po-štovanja, a za sjećanje na dugogodiš-nju plodnu suradnju.

7

SKUPŠT

INA

Na temelju odluke Uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, Od Svetoga Mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 68. sjednici III. saziva održanoj dana 19. lipnja 2009.g., sukladno odredbi iz članka 65. stavak 2. Statuta Društva, objavljuje se

P O Z I Vza redovitu Glavnu skupštinu Društva

I. Redovita Glavna skupština Društva održat će se u četvrtak, 24. lipnja 2010.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana).

II. Za sazvanu redovitu Glavnu skupštinu utvrđuje se sljedeći

D n e v n i r e d :

Otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih 1. glasova na sazvanoj Skupštini;Izbor dva brojača glasova;2. Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2009. godini;3. Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2009. godini;4. Izvješće revizora za 2009. godinu;5. Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2009. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim);6. Donošenje odluke o upotrebi zadržane dobiti Društva iz prethodnih poslovnih godina;7. Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva;8. Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva;9. Donošenje odluke o opozivu člana Nadzornog odbora Društva;10. Donošenje odluke o izboru člana Nadzornog odbora Društva;11. Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2010. godinu;12. Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica;13. Donošenje odluke o davanju suglasnosti Upravi Društva za sklapanje pravnog posla stjecanja vlastitih dionica Društva;14. Informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu.15.

III. Temeljem odredbi iz članka 280. stavka 3. i 4. Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge Od-luka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine:

AD-2 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: ZabrojačeglasovaseizabiruGoranŽagariNikšaKelez.

AD-3 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: UsvajaseIzvješćeUpraveostanjuiposlovanjuDruštvau2009.godini.

AD-4 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: UsvajaseIzvješćeNadzornogodboraoobavljenomnadzorunadposlovanjemDruštvau2009.godini.

AD-5 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: UsvajaseIzvješćerevizoraoposlovanjuDruštvau2009.godini.

AD-6 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: UsvajaseGodišnjiobračunDruštvaza2009.godinusfinancijskimizvješćima(temeljnimikonsolidiranim),kojiseprilažuuzovuodluku

skojomčinesastavnidio.

AD-7 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:

I. UtvrđujesedagubitaknakonoporezivanjaiskazanuRačunudobitiigubitkaAtlantskeplovidbed.d.za2009.godinuiznosi20.921.774,73kuna,kojisepokrivaizzadržanedobitiAtlantskeplovidbed.d.izprethodnihposlovnihgodina.

II. Izzadržanedobitiizprethodnihposlovnihgodinaodređujeseisplatadividendeuiznosuod27.599.940,00kuna,štopredstavljadividenduod20,00knpodionicikojaćeseisplatitidioničarimaDruštvakojićebitiupisaniuKnjigudionicaDruštvakodSredišnjegklirinškogdepozitarnogdruštvad.d.nazavršetkuradnogdana30.lipnja2010.g.

AD-8 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: UtvrđujesedajeUpravaupravljalaDruštvomiobavljalaposloveDruštvau2009.godiniuskladusazakonomiStatutomDruštva,pa

sepredsjednikuičlanovimaUpravedajerazrješnica-odobrenjezarad.

AD-9 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: UtvrđujesedajeNadzorniodborDruštvau2009.godiniobavljaosvesvojedužnostiuskladusazakonomiStatutomDruštva,pase

predsjednikuičlanovimaNadzornogodboradajerazrješnica-odobrenjezarad.

AD-10 Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: OpozivasegospodinHrvojeVojkovićizčlanstvaNadzornogodboraDruštva.

AD-11 Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: ZačlanaNadzornogodboraDruštvaseizabiregospodinZdravkoZrinušić,izZagreba,Malešnica38,10000Zagreb,JMBG1405965330171,

OIB22316016725,čijićemandattrajatidoistekamandataopozvanogčlanaNadzornogodboraDruštva–gospodinaHrvojaVojkovića.

U skladu sa člankom 281. st. (1) Zakona o trgovačkim društvima, ovim se putem dostavljaju podaci o članstvu gospodina Zdravka Zrinušića u drugim nadzornim odborima drugih društava i tijela u zemlji i inozemstvu. Gospodin Zrinušić je:predsjednik Uprave Croatia osiguranja d.d. Zagreb;- član Nadzornog odbora Croatia Lloyd d.d. Zagreb;- član Nadzornog odbora Croatia Leasing d.o.o. Zagreb;- član Nadzornog odbora Croatia zdravstveno osiguranje d.d. Zagreb;- član Nadzornog odbora Croatia – tehnički pregledi d.o.o. Zagreb;- član Nadzornog odbora Croatia osiguranje d.d. Ljubuški, Republika Bosna i Hercegovina; i- član Nadzornog odbora Milenijum osiguranje a.d. Beograd, Republika Srbija.-

SKUPŠT

INA

AD-12 Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: ZarevizoraDruštvau2010.godiniseizabirerevizor„LIST“d.o.o.,Split.

AD-13 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: PrimasenaznanjeiprihvaćaIzvještajUpraveostjecanjuvlastitihdionicakojiglasi: „NaredovnojGlavnojskupštiniAtlantskeplovidbed.d.,održanojdana04.kolovoza2009.g.donesenajeodlukakojomseUpraviDruštva

dajeovlaštenjezastjecanjevlastitihdionicaDruštva.UpravaDruštvanijekoristiladatoovlaštenjeodnosnonijestjecalavlastitedioniceDruštva.“

AD-14 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku:

Natemeljučl.233.st.1.Zakonaotrgovačkimdruštvima(“Narodnenovine”br.111/93.,34/99.,52/00.,118/03.i107/07;dalje:Zakon),GlavnaskupštinaATLANTSKAPLOVIDBAdioničkodruštvoDubrovnik,donosi

ODLUKUODAVANJUOVLAŠTENJAUPRAVIZASTJECANJEVLASTITIHDIONICA

I. DajesesuglasnostUpraveAtlantskeplovidbed.d.zastjecanjevlastitihdionicaDruštvaserijeA,nominalnevrijednosti300,00kn,bezdaljnjihposebnihsuglasnostiGlavneskupštineitoputemjedneilivišekupovinapodsljedećimuvjetima:

a) ukupnobrojdionicastečenihtemeljemoveOdluke,zajednosvlastitimdionicamakojeDruštvovećima,nesmijeprijeći10%(desetposto)temeljnogkapitalaDruštva;

b) Upravatrebastjecativlastitedioniceupravilunaorganiziranomtržištuvrijednosnihpapira;c) UpravamožezastjecanjevlastitihdionicaplatiticijenukojanesmijebitivećaodiznosaprosječnezaključnecijenedioniceDruštvana

Zagrebačkojburzid.d.postignuteudesettrgovinskihdanakojisuprethodilidanukupnje;d) UpravamožedionicestjecatiimimoorganiziranogtržištaukolikosuuvjetikupnjeiplaćanjautomslučajuznatnopovoljnijizaDruš-

tvo;e) prilikomsvakogstjecanjaUpravajedužnarasporeditipotrebnerezervezavlastitedionicesukladnoodredbamačlanka220.st.1.toč.3.

ičlanka233st.4.Zakonaotrgovačkimdruštvima.II. UpravajedužnaostjecanjuvlastitihdionicaisvimčinjenicamavezanimuztoizvijestitiprvusljedećuGlavnuskupštinu.III. Ovaodlukastupanasnaguiprimjenjujesesdanomdonošenja,avrijedi18(osamnaest)mjeseci.

IV. Na Glavnoj skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva do 18. lipnja 2010. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva, i to u razdoblju od prvog idućeg radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do zaključno 18. lipnja 2010. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati.

Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastupanje na Glavnoj skupštini Društva koja se održava dana 24. lipnja 2010. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela (tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu.

Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu.

Obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr). Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu obavlja se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju

od prvog idućeg radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 18. lipnja 2010. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva.

Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostaviti Društvu najkasnije do 18. lipnja 2010. godine do 15,00 sati.

Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, neće moći sudjelovati u radu sazvane Glavne skupštine Društva.

V. Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa Zakonom o trgo-vačkim društvima bit će stavljeni na uvid na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog sljedećeg radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske pa do 24. lipnja 2010.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. Prema odredbi članka 280. Zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva bit će objavljeni u broju 25 Atlant Bulletina – glasila Društva, koji će se dostaviti Dioničarima Društva.

VI. U skladu sa člankom 277. st. (4) Zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da:- dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi

na dnevni red Glavne skupštine i da se taj njihov zahtjev objavi. Takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne uračanava dan primitka zahtjeva u Društvu;

- svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala Uprava Društva uključivo i prijedlog dio-ničara za izbor člana nadzornog odbora ili imenovanja revizora društva. Takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorištenje ovim pravom nema za posljedicu gubitka prava na stavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). Ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, Uprava Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u članku 281. Zakona o trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. Zakona o trgovačkim društvima;

- svaki dioničar ima pravo tražiti da mu Uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu Glavne skupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) Zakona o trgovačkim društvima.

VII. Ovaj poziv za redovitu Glavnu skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HINA-e, u Narodnim novinama – služ-benom glasilu Republike Hrvatske, na internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr), na internet stranicama Društva (www.atlant.hr), u glasilu Društva (Atlant Bulletin, broj 25) i u dva lokalna tjednika.

VIII. Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva.

ATLANTSKA PLOVIDBA d.d.

9

noVogRADnJE U KOReJI

Pored ove 4 novogradnje u Kini, kao zamjena za dva već ugovorena tankera, s brodogradilištem STX Offshore & Shipbuilding Co. Ltd. u Koreji, u tijeku su pre-govori o gradnji 3 broda tipa bulk-carrier supramax s jednostrukom oplatom i nosivosti 57.239 MT na gazu od 13,00 metara. Osnovne karakteristike brodova su kako slijedi:

Dužina preko svega - Loa: 190,00 metaraDužina izmedju okomica - Lpp (perpendikulara): 183,30 metaraŠirina: 32,26 metaraVisina do glavne palube: 18,50 metaraNosivost na projektiranom gazu od 11,10 m: 46.339,00 MTNosivost na max. gazu (DWT): 57.239,00 MTZapremina skladišta tereta: 71.850,00 m3

Brodove će pogoniti porivni stroj STX MAN B&W 6S50MC-C7 (Tier II) mak-simalne snage 9.480 kW pri 127 okr./min.

U normalnoj eksploataciji, pri snazi porivnog stroja od 8.532 kW i na projekti-ranom gazu od 11,10 metara razvijat će brzinu od 14,50 čvorova.

novogradnje Atlantske plovidbeMarin Matana, dipl. ing., voditelj projekta gradnje brodova

IX. nastavak

noVogRADnJE U KINI

Koncem 2010. godine nastavit će se gradnja brodova iz programa obnove flote Atlantske plovidbe d.d.

U brodogradilištu JEHI (Jiangsu Ea-stern Heavy Industry – ex JES) zapo-čet će gradnja 4 broda blizanca iden-tična s već isporučenim brodovima m/b Miho Pracat i m/b Zagreb. Dva broda su ugovorena još 2008. godine, dok je ugovor za još dva ista broda potpisan u veljači 2010. godine.

Brodovi su potpuno istih karakteristi-ka kao i prethodna dva, tako da su de-talji uglavnom poznati i nema ih po-trebe ponavljati. Isporuka se očekuje u drugoj polovici 2011. i prvoj polovici 2012. godine.

Slika 1: Opći plan supramax broda koji će se graditi u Koreji

nAsTAVAk oBnoVE FloTE ATlAnTskE PloVIDBE D.D.

10

Imat će 5 skladišta tereta ukupne za-premine 71.850 kubičnih metara, a za manipulaciju teretom predviđene su 4 elektro-hidrauličke dizalice nosi-vosti (SWL) 36 tona kao i 4 grabilice pojedinačnog kapaciteta 14,0 m3.

Brodovi će biti građeni pod nadzo-rom i prema pravilima klasifikacij-skog zavoda Bureau Veritas, u skladu s najnovijom IMO zahtjevima za si-gurnost i očuvanje okoliša, a isporuka se očekuje tijekom 2011. godine.

BRODSKA TERMInologIJA

U svim dosadašnjim nastavcima uglavnom je pisano o novogradnjama koje su bile u tijeku gradnje ili već izgrađene. Budući se u opisu brodo-va često koristila i terminologija koja moguće i nije u potpunosti bliska svim čitateljima Bulletina, u ovom sam nastavku odlučio navesti pojaš-njenja nekih pojmova koji se učestalo koriste, izbjegavajući stručne termine nerazumljive čitateljima koji nisu iz pomorske struke.

nosIVosT I TonAŽA BRODA

Kada se govori o osnovnim karak-teristikama brodova, neizbježno se spominje bruto tonaža, neto tonaža, nosivost, deplasman i težina praznog broda. U nastavku ću nastojati poja-sniti navedene pojmove sa što manje stručnih i tehničkih detalja.

BRUTo I nETo TonAŽA

Tonaža (Tonnage) je mjera koja određu-je veličinu broda, a može biti izražena kao funkcija volumena ili težine.

Riječ “ton” potječe od francuske riječi “tonneau”, ili engleske riječi “tun” koja je u XIII. stoljeću korištena za velike posude za vino volumena od oko 252 galona (oko 40 kubičnih stopa) i težine oko 2.240 librica.

Izraz “tonnage” proizlazi iz razrezivanja dadžbina koje je brod morao plaćati, bez obzira je li bio namijenjen za prijevoz vina ili ne. Ove pristojbe su se bazirale na broju posuda (“tuns”) koje je brod mogao ukrcati. Sve do XV. stoljeća baždarenje (“tonnage measurement”) se definiralo na ovaj način, da bi se nakon toga prešlo na procjenu težine tereta koju brod može ukrcati, a standardna jedinica mjere po-stao je “ton” od 2.240 librica.

Od 1678. godine brodograditelji na Temzi izražavali su nosivost broda kao funk-ciju brodskih dimenzija nastalu kao rezultat sljedećih izračuna:

Količina tereta koju brod može ukrcati odgovarala je 3/5 deplasmana (istisnine).

Deplasman = dužina x širina x gaz x koeficijent punoće/35(Displacement = Length x Breadth x Draught x Block Coeficient/35)

Gdje je:Gaz (Draught) se procjenjivao na 1/2 širine, –koeficijent punoće (block coeficient) bio je cca 0,62, –35 je broj koji je označavao koliko ima kubičnih stopa u toni morske vode. –

Iz čega proizlazi:

Nosivost = dužina x širina2/188 (t)

1835. godine prešlo se na mjerenje unutarnjeg kapaciteta (volumena) skladišnog prostora, a 1854. godine u prvom British Merchant Shipping Act-u objavljenom u Londonu pojavljuje se Moorsom System baždarenja, koji je dobio ime po gene-ralnom inspektoru za baždarenje brodova, admiralu Georgeu Moorsomu. Prema tom sistemu pristojbe, koje je brod morao plaćati u lukama za pružene usluge, trebale su biti u skladu s njegovim kapacitetom. U biti ovo znači da je unutarnji volumen raspoloživ za ukrcaj tereta ili putnika trebao biti mjerilo za potencijalni kapacitet na kojemu je mogla biti ostvarena dobit, bez obzira da li je na brod ukrcan teret i /ili putnici ili ne, a pristojbe koje se plaćaju proporcionalne tom kapacitetu.

Moorsom System je uključivao pravila za mjerenje unutarnjeg volumena raspo-loživog za ukrcaj tereta i putnika. Sistemom su zahtijevana dva baždarenja: prvo, koje će uključiti sve prostore na brodu – Gross tonnage; i drugo, koje će se odno-siti samo na prostore raspoložive za ukrcaj tereta i/ili putnika – Net Tonnage.U cilju održavanja veličina baždarenja na približno istim vrijednostima kao i do tada, pokazalo se praktičnim i prihvatljivim da se volumen u kubičnim stopama podijeli sa 100, po čemu je 1 ton = 100 kubičnih stopa.

U ranim 1900-im Moorsom System predstavljao je bazu za baždarenje u većini ze-malja, iako je radi različitih interpretacija i modifikacija primijenjenih od pojedinih zemalja došlo do značajnijih odstupanja za iste veličine brodova. Unatoč nastoja-njima da se ustanovi jedan zajednički međunarodni sistem za baždarenje, što je započelo još 1925., to nije postignuto sve do 1969. godine kada je ovakav dogovor u principu postignut na konferenciji IMO-a na kojoj je usvojena Međunarodna konvencija o baždarenju – International Convention on Measurement of Ships.

11

Stupanjem na snagu ITC69 iz uporabe se povlače termini:

Gross Register Tonnage (GRT) –– mjera za ukupni unutarnji ka-pacitet broda koji se sastoji od volumena potpalublja isključuju-ći prostore u dvodnu, volumena međupalublja, volumena nadgra-đa, volumena palubnih kućica i sl. Izuzeća uključuju prostorije za navigaciju, kuhinju, stubišta i sl. Ukupni volumen u kubičnim stopama dijeljen je sa 100 čime se dobivala brojčana vrijednost za GRT koja se upisivala u upisni list (Ship’s Register)Net Register Tonnage (NRT) – –bila je mjera za kapacitet raspolo-živ za ukrcaj tereta i/ili putnika, a dobivena je kada se GRT umanjio za prostorije za smiještaj zapovjed-nika i posade, prostorija za sigur-nosnu opremu i materijal, tanko-va balasta i prostora za pogonska postrojenja. Preostali volumen, izražen u kubičnim stopama, dije-lio se sa 100 da bi se dobila neto registarska tonaža broda koja se upisivala u upisnik broda (Ship’s Register).

Uvode se novi termini - bruto tonaža (Gross Tonnage, GT), kao i neto tona-ža (Net Tonnage, NT). GT i NT, za razliku od nosivosti ili deplasmana (isti-snine) koji su izraženi u jedinicama za masu (tonama), bezdimenzionalne su veličine proizašle iz izračunate zapre-mine brodskih prostora pomnožene sa koeficijentom koji ovisi o izračunatom volumenu.

Iako bruto (BT), odnosno neto (NT) tonaža, u prvom trenutku asocira na masu, ali to su u biti volumenske ka-tegorije.

U čemu je razlika između Bruto Regi-starske Tone (BRT) i Neto Registarske Tone (NRT) u odnosu na Bruto Tonu (BT) i Neto Tonu (NT)?

Za određivanje veličine broda do stupa-nja na snagu Međunarodne konvencije o baždarenju 1969. (18.07.1982.) ko-rištena je Registarska tona. Kao što je

ranije napomenuto, jedna registarska tona bila je jednaka volumenu od 100 cft (kubičnih stopa) što odgovara volumenu od 2,83 kubična metra.

Usvajanjem Međunarodne konvencije o baždarenju 1969., koja se odnosi na sve brodove izgrađene na 18. srpnja 1982. ili nakon tog datuma, a kao zamjena za BRT i NRT, za određivanje veličine broda usvaja se BT i NT. Brodovi građeni prije ovog datuma morali su se prilagoditi do 18. srpnja 1994., dakle u vremenu od 12 godina. Tada je konvencija u potpunosti stupila na snagu za sve brodove osim za ratne brodove, brodove manje od 24 metra dužine i brodove koji plove isključivo u području rijeke Sv. Lovrijenca, Kaspijskog mora, rijeka Plate, Parana i Urugvaja.

Bruto tonaža (Gross Tonnage – GT) odnosi se na ukupnu veličinu broda, a u skladu sa ITC69 izračunava se na način da se volumen svih zatvorenih prostora na brodu, bez obzira nalaze li se ispod ili iznad glavne palube, izražen u kubičnim metrima, pomnoži s koeficijentom K

1. Prema tome:

GT = V

B x K

1

gdje je “VB” volumen u kubičnim metrima, dok je “K

1” koeficijent koji se izraču-

na na sljedeći način:K

1 = 0,2 + 0,02 x log

10V

B

Tako npr. za VB = 10 kubičnih metara K

1 = 0,22, a GT = 2,2, a za V

B =

1.000.000 kubičnih metara K1 = 0,32, a GT = 320.000.

Neto tonaža (Net Tonnage – NT) predstavlja mjeru za zatvorene prostore na brodu upotrebljive za prijevoz tereta ili putnika.

BT i NT uglavnom ne predstavljaju stavke prilikom ugovaranja gradnje broda i služe isključivo za određivanje i plaćanje lučkih pristojbi, tegljenja, pilotaže, nakna-de za svjetionike, zatim izračunu za plaćanje usluga klasifikacionih zavoda, pristojba za registraciju broda, dokovanja, osiguranja i sl. kao i za definiranje veličine brodova na koje se odnose pojedina pravila SOLAS-a, MARPOL-a, STCW i sl.

Pored navedenog, postoji i baždarenje prema pravilima Panama kanala i Suez kanala, na osnovu čega se plaćaju pristojbe za prolaz tim kanalima. Dok Panama kanal od 01.10.1994. ima pravila za baždarenje usklađena s ITC69, Suez Canal Tonnage se razlikuje od svih ostalih i još uvijek se bazira na starom Moorsom si-stemu baždarenja. Iz toga proizlazi da će na svjedodžbama International Tonnage Certificate i Panama Canal Certificate za GT i NT biti navedene iste vrijednosti, dok će se vrijednosti za GT i NT navedene na Suez Canal Certificate razlikovati od onih na International Tonnage Certificate. U sva tri slučaja brodu se izdaju odgovarajuće svjedodžbe:

INTERNATIONAL TONNAGE CERTIFICATE (1969) –SUEZ CANAL TONNAGE CERTIFICATE –PANAMA CANAL TONNAGE CERTIFICATE –

Za izračun NT formula je nešto složenija, budući da uzima u obzir broj putnika (N) koji brod smije prevoziti, a koji je upisan u svjedodžbu putničkog broda.Net Tonnage (NT) = K

2V

c(4d/3D)2 + K

3(N

1+N

2/10)

pa ne smatram potrebnim da je treba obrazlagati do u detalje. Neto tonaža niti u jednom slučaju ne može biti manja od 0,30*GT.

12

Možda je vrijedno još jednom napomenuti da se stupanjem na snagu ITC69 riječ “tons” više ne primjenjuje jer su GT i NT bezdimenzionalne veličine. Ne postoje fizikalne jedinice za “tonnage” što znači da će GT i NT biti izražene bez jedinica mjere, npr. GT = 12.345. Također se iz prijašnjeg izraza GRT i NRT izostavlja R = Register, tako da je danas ispravna terminologija jedino i isključivo:

Gross Tonnage (GT) – Bruto tonaža i –Net Tonnage (NT) – Neto tonaža –

U svakodnevnoj uporabi su također i neki drugi termini za tonažu, kao:English ili Long Ton = 2240 lb ( 1016,05 kg)American ili Short Ton = 2000 lb ( 907,18 kg)Tona ili Metric Ton = 1000 kg ( 2204,62 lb )Measurement ili Shipping Ton = 1 m3Bill of Lading ili Freight Ton = 1000 kg (ili 1 m3 materijala, što je veće)

Slika 2: Prikaz brodskih prostora za izračun Bruto tonaže (GT)

i Neto tonaže (NT)

DePlASmAN BRODA (IsTIsnInA)

Deplasman predstavlja volumen pod-vodnog dijela broda ispod vodene linije (uključujući kormilo i propeler), a masa istisnute tekućine u tonama predstav-lja ukupnu masu broda na trenutnom gazu. To znači da će volumen istisnute tekućine, a prema tome i gaz broda, ovisiti o gustoći tekućine u kojoj brod pliva. Prema tome, brod iste ukupne mase imat će u morskoj vodi, koja ima gustoću 1,025 t/m3, manji gaz nego u slatkoj vodi gustoće 1,0 t/m3. Deplasman broda (t) = volumen isti-snine (m3) * gustoća (t/m3)

TEŽInA PRAZnog BRoDA (lIgHT sHIP WEIgHT)

Težina praznog broda definirana je te-žinom samog broda uključujući stan-dardni inventar i opremu, ali isključu-jući posadu, gorivo ili teret. Standardni inventar i opremu predstavljaju sidra i sidreni lanci, sigurnosna oprema kao i ulje za podmazivanje i voda u brodskim sustavima i kotlovima.

nosIVosT BRoDA (DEADWEIgHT)

Nosivost broda definirana je količinom tereta u metričkim tonama koju brod može ukrcati na ljetnoj vodenoj liniji. Prema tome, nosivost broda dobije se kada se od ukupne težine broda (de-plasmana u tonama) oduzme njegova stvarna težina bez tereta.

U ovom slučaju, stvarna težina pra-znog broda jest težina broda potpuno opremljenog za plovidbu. Stvarna te-žina broda razlikovat će se od težine praznog broda (Light Ship Weight) za težinu goriva potrebnog za planirano putovanje, mazivog ulja i vode. Ovdje treba uzeti u obzir i tzv. brodsku kon-stantu (ship-constant) u koju ulaze sve nedifinirane težine, primjerice posa-da i njihove osobne stvari, materijal u brodskim spremama, boja, kemikalije, zaostali balast koji je nemoguće ispum-pati, blato u tankovima i sl. Možemo zaključiti da će tijekom godina dolaziti do povećanja konstante, a nosivost će se smanjivati upravo za toliko.

13

Posebni projekti Društva

U Atlant bulletinu prije godinu dana najavili smo dobivanje do-

zvola za neki od planiranih projekata. Između ostalih spomenut je i poslov-no-stambeni objekt Atlantske plovid-be na lokaciji Gruškog polja za kojeg je izdana lokacijska dozvola 21. prosinca, 2009.. Izdavanje dozvole uslijedilo je nakon što je tijekom travnja kompleti-ran idejni projekt te usklađeni stavova Grada Dubrovnika i Atlantske plovid-be oko zadržavanja jedinstvene parcele za gradnju zgrade i spojne ceste koja najvećim dijelom svoje površine prela-zi preko parcele Atlantske plovidbe.Idejni projekt poslovne zgrade izrađen od tvrtke Alfaplan d.o.o. predvidio je gradnju objekta od tri podzemne eta-že, pet nadzemnih i spojne ceste Vu-kovarska ulica – Dr. Ante Starčevića u obuhvatu ukupne površine građe-vinske parcele od 5734 m2. Sastoji se od glavnog objekta i aneksa, a arhi-tekt ga je opisao sljedećim riječima: U rješenju se jasno prepoznaju glavni obli-kovni dijelovi: arhitektura i skulptura.

kap. Antun Asićšef Službe za posebne projekte

Prikaz zgrade u prostoru

3D prikaz objekta

Poslovno stambeni objekt Atlantske plovidbe d.d.

Lijevi dio - strogo funkcionalan, podređen je obliku parcele i namjeni prostora. Prve tri etaže maksimalno su ostakljene, čime otkrivaju svoju poslovnu namjenu. Zadnje tri etaže u pravilnom rasteru otvorene su prozorima i lođama, stoje prikladno za stambenu namjenu. Postignuta je pravil-na izmjena fasadnih stupaca i stakla koji uokviruju zgradu, a formiraju i buduće frekventne pješačke tokove. Desni volumen donosi identitet nove zgrade i kompanije. Oblikovan je kao brod, zakrivljenih linija, u kamenu i staklu. Uz njega savijena je metalna opna koja se kod glavnog ulaza odvaja od volumena broda i postaje simbol u prostoru. Vezni element negiran je mate-rijalom u odnosu na glavne volumene. Kon-cipiran je kao stakleni kubus koji povezuje sve etaže u jedinstveni prostor i unosi svje-tlost duboko u zgradu.

Građevinska (bruto) površina zgrade koja je zakonom definirana kao zbroj površina mjerenih u razini podova svih di-jelova zgrade (Po, S, Pr,K, Pk) uključivši i površine lođe, balkona i terase, a određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parape-ti i ograde, iznosi 23.245 m2. Površina nadzemnog dijela zgrade projicirana na tlo (tlocrt) je 2.499 m2. Ove dvije po-vršine, osim svoje komercijalne uloge, važne su i za izračun koeficijenta izgra-đenosti (kig) i koeficijenta iskorištenosti građevinske parcele (kis). Koeficijent izgrađenosti (kig), obično izražen u po-stotku, definira maksimalno dozvolje-no tlocrtnu površinu zgrade u odnosu na površinu postojeće čestice (u našem slučaju to je 65%), dok koeficijent iskorištenosti (kis)izražava maksimalnu bruto površinu objekta koji se na gra-đevinskoj parceli može sagraditi (u na-šem slučaju kis je 4,5). Ukupni obujam zgrade, veličina koja služi za obračun komunalnog doprinosa, je 81.768 m3

i približna je zapremnini skladišta na mb Libertas (84.330 m3). Brodarskim rječnikom rečeno, po volumenu objekt je tipa panamax.

14

Visina objekta nad zemljom je 22 me-tra i obuhvaća prizemlje i pet katova, dok se pod zemljom planiraju gradi-ti tri podzemne etaže ukupne dubine 11 metara. Ukupni je visinski raspon zgrade 33 metra, što je opet negdje u dimenzijama panamaxa. U tri podrum-ske etaže predviđeno je ukupno 236 parkirališnih mjesta za automobile i pomoćni sadržaji za glavnu zgradu na prvoj podzemnoj etaži. Najveće dimen-zije podruma su 80,73 x 62,99 m. Iz podrumskih etaža odvojeni liftovi vodit će u poslovne prostore i stanove. U prizemlju i prvom katu nadzemnog dijela zgrade smješteni su komercijalni sadržaji trgovinskog tipa ukupne za-tvorene površine 4.287 m2, od čega je 3.068 m2 poslovni prostori, a ostatak su komunikacije i zajednički prostor.Drugi kat predviđen je za prostore Atlantske plovidbe i proteže se na po-vršini od 1.629 m2. Uredski prostori postavljeni su obodno, dok se u središ-njem dijelu nalaze zajednički prosto-ri kao dvorane. Jedna od specifičnosti objekta je uvođenje svjetlosti u središ-nje prostore prvog i drugog kata kroz bočni vrt na istočnoj strani na nivou 1. kata.Na trećem, četvrtom i petom katu smještena su 33 stana i 600 m2 po-slovnog prostora na trećem i četvrtom katu. Treći kat u svom središnjem dije-lu sadrži otvoreni atrij s vrtom. Među stanovima prevladavaju stanovi veliči-ne od 90-113 m2.

U tijeku je daljnja razrada idejnog pro-jekta i izrada glavnog projekta u sklo-pu pripreme dokumentacije za dobiva-nje potvrde na glavni projekt o čemu ćemo vjerujemo pisati idući put.

Sjeverozapadna fasada i presjek podrumskih etaža

Tlocrt 2. kata - prostori Atlantske plovidbe

Tlocrt tipičnog trosobni stana površine 106 m2

Stan Broj soba Površina m21 trosobni 1062 trosobni 1063 trosobni 1064 trosobni 1065 trosobni 1066 dvosobni 597 trosobni 908 trosobni 829 trosobni 113

10 trosobni 9511 trosobni 94

vrt 155

Pojedinačne površine stanova po katovima

15

AlAn CoBBolD"nAJoMIlJEnIJE sU MI sTonskE kAMEnICE"

Razgovor

Gotovo trideset godina uspješ-• no ste surađivali s našom tvrtkom. Sada ste u mirovini i ovo je najpri-je prilika da se sjetimo prvih dana naše suradnje.

Bilo je to davne 1983. god. sam prvi put postao svjestan važnosti ‘Atlant-ske plovidbe’. U to doba sam baš počeo raditi za tvrtku ‘Fairwind Ship-ping’ koja je preuzela upravljanje nad velikim brojem brodova za kombi-nirani prijevoz u ime ‘Royal Bank of Canada’, nakon gašenja ‘Eurocanadi-an Holdings’ u čijem je sastavu bio i ‘CAST’ (Conteiner/Bulk Service). Tada sam imao prilike i upoznati bro-dove ‘Cast Beaver’, ‘Cast Polar Bear’, ‘Cast Caribou’, ‘Husky’ itd., kasnije dobro poznate po imenima ‘Pelješac’, ‘Konavle’, ‘Miho Pracat’ i ‘Jadran’, premda i njih već nema.

Suradnja nije prekinuta ni • devedesetih godina, u vrijeme naj-tragičnijih dana u povijesti Du-brovnika, kada ste i doputovali u Dubrovnik trajektom iz Korčule, (jedinom mogućom vezom s na-šim Gradom u to vrijeme).

Točno 10 godina poslije počeo sam raditi za ‘Anglo Adriatic Shipping’, kao šef odjela za Chartering i od tada blisko surađujem s ‘Atlantskom plovidbom’. ‘Anglo Adriatic’ (pri-je poznat po imenu Anglo Yugoslav Shipping) osnovan je 1947. godine od strane nekoliko brodovlasnika, s ciljem upošljavanja bivše jugosla-venske flote. Odmah nakon dolaska u ‘Anglo Adriatic Shipping’, otpu-tovao sam na svoje prvo putovanje u Hrvatsku i to prvo autom iz Kopera preko Rijeke do Splita, a nakon toga

trajektom iz Korčule do Dubrovnika. Bio je to moj prvi posjet Dubrovniku i susret s mojim dobrim prijateljima kap. Antunom Šeparović i kap. Pa-vom Šišević koji su mi priredili toplu dobrodošlicu čak i u to doba rata kad sam oko sebe vidio posvuda porušene i izgorene hotele i zgrade.

"Atlantska plovidba" je sve do • 2000.godine u Londonu imala svoj ured.

‘Anglo Yugoslav’ je nekad davno bila velika brodarska tvrtka u Londonu, ali nažalost, zbog tužnih okolnosti iz ranih devedesetih godina, flota je znatno smanjena i nekad dobro po-znate i afirmirane kompanije kao npr. ‘Croatia Line’ su propale, a mnoge druge su se borile za opstanak. U to vrijeme veliki broj predstavnika bro-dovlasnika je radio u uredu u Londo-nu, uključujući naravno i kap. Antu Jerkovića i od tada je počela moja bliska suradnja s hrvatskim brodovla-snicima i njihovim brodovima. Kako je vrijeme prolazilo, a neki brodovla-snici u međuvremenu nisu uspjeli op-stati, izgubili smo podršku mnogih, s izuzetkom Atlantske koja nas je po-držala i zadržala ured u Londonu, na čemu smo joj ja i nekoliko mojih ta-dašnjih suradnika bili jako zahvalni. Međutim, bilo je očigledno da ovo ne može dugo potrajati i ured u Londo-nu se ugasio krajem prosinca 2000. god.

Poslije zatvaranja ureda u • Londonu, je li to bio razlog i na-stavka suradnje s "Atlantskom plo-vidbom?

Zatvaranje ureda u Londonu je na-

ravno bilo planirano i ja sam odmah počeo raditi za jednu od vodećih Shi-pbroking kompanija u Londonu po imenu ‘Howe Robinson’, gdje sam se u potpunosti posvetio radu s ‘Atlant-skom plovidbom’. Rad u jednoj ta-kvoj velikoj tvrtki ima brojne pred-nosti, jer si bolje upoznat sa stanjem na tržištu, narudžbama tereta itd. i zahvaljujući takvim informacijama koje sam redovito proslijeđivao mo-jim kolegama u Atlantskoj, kap.Ton-ći/kap. Pavo, često se posao ugovarao direktno s unajmiteljima, uz znatnu uštedu zbog manjih brokerskih pro-vizija.

Onda su stigle i uspješne po-• slovne godine, iako se u početku nije mogao predvidjeti toliki po-rast vozarina.

U samom početku, a naravno i ka-snije, radeći za ‘Howe Robinson’ ja sam ugovarao većinu brodova u floti Atlantske, uglavnom na time charter bazi, po cijeni od otprilike 6-10,000 USD dnevno. Ne mislim da je u to vrijeme itko zamišljao kakve će se vo-zarine postizati nekoliko godina ka-snije. Ustvari, krajem 2004. vozarine su se vrtile oko 15,000 USD, da bi krajem 2006. god. postizale redovito više od 30,000 USD pa sve do skoro 50,000 USD s m/v ‘Libertas’. 2007. god. m/v ‘Konavle’ je bio ugovoren čak na 60,000 USD, iako u kratkom periodu do prodaje broda. U brodar-stvu smo svi svjesni uspona i padova te analizirajući grafikone vidimo česte promjene stanja na tržištu, lošu situa-ciju u periodu od 2/3 godine, a zatim nagli uspon u narednih 4/6 mjeseci, pa ponovno nagli pad u sljedeće 3 go-dine. U razdoblju od 2005. do 2008.

16

god. tržište je bilo iznimno dobro i bilo mi je zadovoljstvo raditi s Atlantskom u takvim okolnostima.

Osim poslovnih obveza, kažu, • uvijek rado dolazite u Dubrovnik.

Pored mojih redovnih službenih pu-tovanja u Dubrovnik, imao sam sreću odsjesti u najboljim hotelima i uživati u specijalitetima prvoklasnih restorana. Ustvari, nakon svakog posjeta Dubrov-niku trebao sam ili biti neko vrijeme na dijeti ili obnoviti cjelokupnu garderobu. Dubrovnik je zapravo glavni razlog za-što sam se u proteklih nekoliko godina udebljao. Najomiljenije jelo su mi ston-ske kamenice i uvijek, kad mi se pruži prilika putovati autom iz Splita do Du-brovnika, nastojim proći pokraj Stona u vrijeme ručka. Moji veliki prijatelji iz Atlantske (posebno Vlaho Lonza) zna-ju za moju strast prema kamenicama i uvijek me iznenade ručkom ili u Stonu ili u nekom od ribljih restorana u Du-brovniku.

A dubrovačka Festa svetoga • Vlaha? Dubrovčani su osobito po-nosni na zaštitnika našega Grada – svetoga Vlaha.

Proteklih nekoliko godina, moja su-pruga Carol me često prati na puto-vanjima u Dubrovnik i sad shvaća za-što se ja tako radujem svakoj posjeti Dubrovniku, mom drugom domu, i mojimpredivnim prijateljima koji su zai-sta pravi domaćini. Oboje smo bili pozvani na svečano otvorenje hote-la ‘Hilton Imperial’ uz mnoge druge ugledne goste. Velika čast nam je bila i prisustvovati proslavi 50-godišnjice postojanja ‘Atlantske plovidbe’ kao i proslavi Sv. Vlaha 2008. s kap. Pavom Šišević kao festanjulom, koja će nam zauvijek ostati u prelijepom sjećanju. Spominjući svetog Vlaha, sjetio sam se da kroz sve ove godine rada s Atlant-skom, moj najdraži brod je uvijek bio ‘Sveti Vlaho’ i osobno mi je bilo jako žao kad je prodan, iako je zapravo po-stigao vrlo dobru cijenu.

Dubrovnik i "Atlantska plovid-• ba" - nakon Vašeg odlaska u miro-vinu?

Nažalost, zbog zdravstvenih problema moje supruge Carol, odlučio sam kra-jem 2009. god. otići u mirovinu i pre-pustiti posao dvojici kolega iz ureda, za koje čvrsto vjerujem da će nastaviti surađivati s Atlantskom na isti način kao i do sada. Kao priznanje za do-prinos radu s Atlantskom dobio sam ove godine na poklon od kap. Ante Jerkovića prekrasnu umjetničku sliku Dubrovnika, koja ima počasno mjesto u salonu mog doma kao znak sjećanja na Dubrovnik i moje drage kolege/pri-jatelje iz Atlantske.

17

Poštovani čitatelji, pripala mi je čast da Vam predstavim naš brod MIHO PRACAT, časni-

ke i posadu, te zimsku priču o plo-vidbama između Baltičkih luka i luka zapadne Europe.Na samom kraju 2009. brod je pod zapovjedništvom kap. A. Mihovića započeo izvršavati dugotrajni ugovor o prijevozu ugljena na spomenutom smjeru Baltik - z. Europa. Brod i ljudi su se trebali pripremiti za posebna i zahtjevna putovanja. Posebna, jer se plovidba djelomično odvija u područ-ju vrlo niskih atmosferskih tempera-tura (i niže od -30 C) i to u Finskom

zaljevu gdje se more ledi i stvara kompaktnu ploču debljine do 60 cm, ponekad i više, a zahtjevna zato što su te linije vrlo frekventne, pa se u oba pravca mora prolaziti mimo danskih otoka koristeći usluge lokalnih pelja-ra (Sund i Greatbealt).Ukrcajna luka je uglavnom luka UST LUGA u Rusiji. Ona slovi kao nova luka Sankt Petersburga, s brzim ra-zvojem i planom da uskoro dosegne i do 250 milijuna tona prometa raznih tereta (ugljena, razne rudače, kon-tejnera, ro-ro i drugih) na godinu. Po tome bi uskoro mogla biti vodeća luka na Baltiku, a i šire.

Ponekad se ukrcaj tereta obavlja i u lukama Muuga (Estonija) i Riga (La-tvija). Razne su države, ali brod i teret isti - ugljen iz ruskih rudnika.Teret se uglavnom iskrcava u Njemač-koj (Hansaport, Wedel), Belgiji (An-twerpen i Ghent), Nizozemskoj (Am-sterdam, Flushing), te Ujedinjenom Kraljevstvu (Tyne, Tilbury,Portbury). Putovanja su naizgled jednolična, ali svako nosi i nešto novo: vremenske prilike sve su manje neprilike, led se topi, sunce jače grije i osmjeh na licima posade ublažava tvrdi izraz umora, napora i promrzlosti, stečen tijekom zimskih uvjeta kada se ljudi

Kap. Davor Mojsicm.b. ‘MIHO PRACAT’

m/b Miho Pracat

Ledolomac ‘Kapitan Soronkin’

18

počinju osjećati „pingvinima“. Osmjeh se vraća i zato što smo svakog dana bliži završetku ugovora o radu pa se željno očekuje skori povratak onamo gdje je najljepše – doma.Već na ukrcaju na brod u luci Amster-dam zapela mi je za oko njegova ljepo-ta istaknuta u crnilu terminala uglje-na. Brod je izgrađen u Kini u nedavnoj 2008. za plovidbu u ledu. Prema svo-joj konstrukciji, odnosno namjeni do-bio je i takva putovanja.Ulaskom u Finski zaljev uplovljavamo u led, ali onaj najtanji, najsmješnijega imena „suga“ i „pancake/palačinke“. Odmah zatim, prolaskom kod plutače 1, južno od otoka Goglanda, eto be-skraja bijelog problema. Brod i službe na brodu spremne su za „rat“ broda i leda. Nakon 30 Nm led je prejak i trenutno pobjeđuje, no brod je na kra-ju ipak mudriji. Zaustavljamo se. Ne treba dovoditi brod u situaciju da se ošteti trup, propeler ili kormilo. Štete treba izbjegavati po svaku cijenu. Brod također ne treba nepotrebno optereći-vati. Bit će nam potreban još mnogo godina. Ako Bog da.Službe ruske obalne patrole izvrsno su organizirane, održavaju plovne putove i u najekstremnijim uvjetima. Luke Primorsk (tankerska luka), Sankt Pe-tersburg i Ust Luga otvorene su tije-kom cijele godine. Osim ledolomaca koji održavaju glavni plovidbeni pra-vac od otoka Goglanda do luke Sankt

Posada stroja:Vlaho Čagalj - vježbenik strojadipl. ing. Pavle Čerjan - upravitelj strojaPero Gverović - mehaničarMiho Salatić - 4. čas. str.Ivica Ćurčija - čistačStjepan Silić - elektroničarNikša Karaman - 2. čas. str.Krešimir Marinović - 3. čas. str.Robert Žuvela - mehaničarLe

d u

um

iran

ju, 2

7.0

4.2

010

Petersburg manji ledolomci zaduženi su za pojedine luke. Nama je pripao le-dolomac KARU, ali je i sam imao vrlo velike probleme da priđe našem bro-du, izlomi led, oslobodi more od lede-nog okova i otvori put prema luci UST LUGA. Malo pomalo eto nas u samoj luci, uz predviđeni terminal za utovar ugljena. Po utovaru tereta u luci Ust Luga kratko boravimo na sidrištu jer je ledolomac KARU ostao „zarobljen“ u ledu. U dogovoru s Obalnom stra-žom isplovili smo bez njegove pomoći. Naš MIHO PRACAT probija se kroz ledeno more snagom diva i sigurno dolazi do glavnog kanala. Uz malu pomoć ledolomca Kapitan Soronkin (imate ga na slikama, velik je, žutog nadgrađa) plovimo dalje prema zapa-

du i luci iskrcaja TYNE, UK. Ledolo-mac KARU ostaje zaustavljen u ledu s tri manja broda. Led je prejak i za njega, te i on koristi snagu jačeg ledo-lomca Kapitan Soronkin. Da smo ga čekali, izgubili bismo još 12-18 sati, a ponekad se treba držati i one poslov-ne devize „vrijeme je novac“ da bismo unajmitelje učinili zadovoljnim. Rusi su naš DOBRI BROD pohvalili: jed-ni ga zovu „UST LUGA EXPRESS“, a VTS Obalne straže „MIHO PRAKAT MOCNI“.Budući da tri naša broda prometuju istim putovima (PETKA pod zapo-vjedništvom kap. Leona Bjelokosića i brod blizanac ZAGREB sa zapovjed-nikom kap. Baldom Jerkovićem), često se susrećemo i međusobno raz-mjenjujemo informacije te dobra i loša baltička iskustva. Ponekad, ako je ne-što važnije, to dojavljujemo porukama na e-mailu.U luci Tyne smjenjuje se posada, do-lazi nova snaga, a odlaze stari članovi posade. Među njima su kapo Marlais i ćif Petrić. Promrzli odlaze na zaslužan odmor i „grijanje“ iako se čuje da ni u Dubrovniku nije baš ugodno vrijeme, kraj je ožujka.

Časnici palube:Aleksandar Kušić - 2. čas. pal.Nikita Dragojević - 1. čas. pal.Attilio Udović - 3. čas. pal.

19

Prolazeći između danskih otoka i po-kraj Kopenhagena, uočili smo kako se vjetrenjače postavljaju u more u takozvane WINDFARM-e (50-60 u grupi). Vidimo idilu sinteze termo-elektrane na ugljen, starog središta Kopenhagena i ekologije. Sve je čisto i uredno. Uz kristalno plavo nebo lijepa slika.U Tilbury, predgrađu Londona, pred-viđen je boravak od 5 do 6 dana pa će pojedini članovi posade možda iskori-stiti svoje slobodno vrijeme da bodre Modrića, Ćorluku i Kranjčara ili pak Dudua, te tako iskoristiti blizinu me-tropole i jednu od rijetkih lijepih prili-ka na ovim putovanjima.

Završavam ovaj putopis, a Vi pogle-dajte slike jer one govore kao tisuća mojih riječi. I još nešto: zakoračili smo u mjesec ruža, pa neka Vama, poštova-ni čitatelji, samo ruže u životu cvatu, bez ledenih noći Baltika.

Još jednom Vas pozdravljam želeći sva-ko dobro svima, uz poseban pozdrav našim obiteljima i časnim sestrama sa Danača jer znamo da one uvijek misle i mole za nas gledajući more.Okrećemo se novoj plovidbi i svakod-nevici. Idemo dalje.

Veliki pozdrav,Vaš kap. Davor Mojsićm.b. MIHO PRACATsidrište luke Tilbury2. svibnja 2010.

20

Bijelo osoblje:Drago Kalinić - gl. konobarMateo Mimica - pom. konobarZlatko Matijević - gl. kuhar

Posada palube:Pero Setenčić

Giulio Šoletić - vježbenik Hrvoje Svetac - vježbenik

Milan Bokšić - vođa palubeElvis Glaviškić - mornar

Slaven Straka - kormilarNikola Bebić - kormilar - nedostaje

21

Željko Miletić, direktor Hotela Lapad d.d.

U prošlom broju smo pisali o planovima Hotela Lapad za sezonu 2010., ovom prili-

kom donosimo sljedeće vijesti:kratak prikaz glavnih aktivnosti 1. kojima smo se bavili od prošlog broja do danas,ocjenu početka ovogodišnje sezo-2. ne u hotelu Lapad, ocjenu početka ovogodišnje sezone u destinaciji općenito.

1. AkTIVnosTI HoTElA lAPAD D.D. U ZIMskoM PERIoDUU proteklom periodu Hotel Lapad je napravio svoju novu web stranicu. Ona je dosta kvalitetnija, informativnija i dizajnerski privlačnija i bolje podasti-re gostima sve potrebne informacije o hotelu i koje se usluge nude. Također u ovoj sezoni hotel je podigao kvalite-tu usluge smještaja na nivo 5*: u su-perior sobama nudimo bade mantile, papuče, luksuznu prirodnu kozmetiku na bazi lavande i grijač vode za čaj i

kavu, a to nude isključivo samo neki hoteli s 5*. Nije bitan broj zvjezdica na vratima, već isključivo kvaliteta pru-ženih usluga. Osim edukacije osoblja i hortikulturnog uređenja, na čemu se intenzivno radilo proteklih mjeseci, glavna je novost završetak kompletne rekonstrukcije renesansnog ljetnikov-ca Mala Venecija. Taj objekt dobio je potpuno novi sadržaj u ponudi Hotela Lapad d.d.: na katu kongresnu dvora-nu kapaciteta 140 osoba, u prizemlju bar s dvoranama za sastanke. Bar će od ove sezone djelovati kao samostalna

Hotel Lapad

22

jedinica za pića, napitke i slastice, ali će biti i dopuna, potpora kongresnoj dvorani pri organizaciji raznih doga-đanja. Bar će biti otvorenog tipa. Uz hotelske goste na taracu Male Veneci-je trebao bi privući i naše sugrađane nudeći im odličnu illy kavu i vrhunske hotelske slastice. Novouređena dvora-na na katu je polivalentnog karakte-ra i zaista je jedinstvena s obzirom na drevno povijesno zdanje i suvremeno bogato unutarnje uređenje. Prednost objekta je u tome što je fizički odvojen od hotela pa funkcionira neovisno, to-liko da može samostalno organizirati kongrese i seminare, svečane objede i večere, vjenčanja i razna događanja cijele godine što znači i u vrijeme kada je hotel zatvoren.

2. oCJEnA PočETkA oVogoDIŠnJE sEZonE U HoTElU lAPAD D.D.Prošlogodišnja sezona bila je prva u kojoj se Hotel Lapad pozicionirao kao hotel s 4*. Sadašnji rezultati i komen-tari gostiju potvrđuju da smo prepo-znati kao jedan od najboljih hotela u Dubrovniku. Isti trend zadržali smo i početkom ove sezone. Što se tiče po-četka ovogodišnje sezone, Hotel La-pad d.d. bilježi značajno bolje rezul-tate u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Trenutno je na 86% budgeta po broju prodanih soba na nivou go-

dine, što je odličan razultat s obzirom da je tek sredina svibnja. Ako ne bude novih iznenadnih nepogoda tipa „vul-kanska prašina“, vjerujemo da ćemo premašiti zadani plan. Primjera radi, u travnju smo imali velike gubitke od cca 300.000 kuna i storniranih rezer-vacija zbog obustave letenja. Nadamo se da više nećemo imati sličnih nepri-lika. Prošle godine na razini mjeseca trav-nja iskorištenost kapaciteta iznosila je 16%. U travnju ove godine bila je veća, točnije dosegla je 43%. Lani smo u svibnju ostvarili 68% zauzeto-sti kapaciteta, u svibnju ove godine očekujemo 85% do 90% iskorišteno-sti. Hotel Lapad je u travnju bio jedan od popunjenijih hotela u Dubrovniku.

Vrlo je vjerojatno da će ista situacija biti i u svibnju. Bolja popunjenost nije rezultat smanjivanja cijena, nego je is-ključivo posljedica aktivne prodaje u svim segmentima. Bitno je istaknuti da smo zadovoljni i s prosječnim cije-nama koje ostvarujemo u usporedbi s našom konkurencijom.

3. oCJEnA PočETkA oVogoDIŠnJE sEZonE U DEsTInACIJI oPćEnITo.Gledajući generalno s pozicije naše de-stinacije, ovogodišnja turistička sezona bit će neizvjesna i vrlo slična prošlo-godišnjoj. Naznake za tu tvrdnju mo-žemo vidjeti i u podatcima Turističke zajednice grada Dubrovnika. U pre-gledu noćenja po objektima u travnju na području Dubrovnika ostvareno je 85.884 noćenja što je 2% manje nego lani, a uz vrlo slične ili niže prosječne cijene. Koliko je zaista turizam bitan za Dubrovnik mogli smo se uvjeriti prošlih dana kada avioni za Dubrov-nik nisu letjeli i kada smo bili potpuno izolirani od ostatka svijeta. Rješenje vidim u hitnom angažmanu gradske uprave da zajedno s privatnim sekto-rom stvori okolnosti za unapređenje ponude Dubrovnika e da bi se sezona proširila. Dubrovnik je grad kultur-nih i povijesnih znamenitosti, a to su preduvjeti za cjelogodišnji turizam, ne samo sezonski.

23

Kako uopće započeti pisati o nečemu što je utisnuto duboko, poput svetog znamena, u ove dančarske hridi, u ovu malenu i drevnu Gospinu crkvu, u srce tolikih sestara Dančarica koje su bar jedanput povukle konop zvona na po-zdrav brodu, moleći za njegovu sretnu plovidbu? Kako opisati riječima onu tajnu nit koja veže Danče s morem i pomorcima, sestre s Danača i brodara Atlantsku plovidbu? A da i ne govorim koliko je teško izraziti nebesku vezu Gospe od Danača i mornara i svih onih koji od mora žive, onih koji zvuk zvona s njezine crkve nose u sebi kao sigur-nost i ufanje da ih Majka nikada neće prepustiti na milost i nemilost oluja, ne samo onih na moru?

Sjećam se vrlo dobro sirene prvog broda kojeg sam vidjela kada sam kao mlada srednjoškolka došla na Danče da započ-nem život posvećen Bogu. Dok su zvo-na crkve otpozdravljala, nisam mogla sakriti ganuće i suze. Ostavilo je to na mene dubok i snažan dojam, bila sam dirnuta tom jednostavnom i dubokom vjerom pomoraca koji na taj način iska-zuju svoje ufanje i ljubav Majci Božjoj, Zvijezdi mora. Tada ni slutila nisam da će more i brodovi toliko obilježiti moj život ovdje na ovom posvećenom mje-stu što se Danče zove, da ću biti neke vrsti posrednica između crkve i samo-stana Gospe od Danača i pomoraca, po-štarica kako ja to običavam reći.

Živo pamtim iz tih prvih dana samo-stanskog života kazivanja starijih se-stara koje su s velikim poštovanjem govorile o dubrovačkim kapetanima koji su od davnine povezani s našom Gospom od Danača. Ti isti kapetani darovali su 1969. Gospi od Danača treće zvono koje je nedostajalo na cr-kvi punih pedeset godina, od vremena kada ga je odnijela Austrija u ratne svrhe. U samostanskom arhivu saču-vana je mala, draga sličica. Na prvoj je strani glavni oltar Gospe od Danača, a na drugoj sljedeći natpis:

50 godina je praznina na zvonikuGospe od Danačasjećala na strahote rata.

POMORSKI KAPETANIdarivajući zvono mole Gospu da i dalje čuva naše pomorce.

Briga i ljubav prema crkvi Gospe od Danača od strane dubrovačkih kape-tana, odnosno Atlantske plovidbe, nije prestala ni danas. Još je uvijek živa i dosjetljiva. Kad god su sestre poduzi-male važne pothvate vezane uz crkvu: temeljitu obnovu krova i fasade pri-je nekoliko godina pa proslavu 550. obljetnice izgradnje crkve (2007.) i sada izdavanje spomen monografije o crkvi i samostanu koja je 11. svibnja ove godine predstavljena na Danča-ma, dobrota i naklonost Uprave AP

s. Katica Dabo

Gospa od Danača i pomorci, sestre Dančarice i Atlantska plovidba - prijateljstvo koje traje nisu izostale, uvijek su nas velikoduš-

no poduprli svojim prilogom. Neka ovi skromni redci budu ujedno i znak naše zahvalnosti svim dobrim ljudima koji upravljaju AP ili su njezini zapo-slenici na moru ili na kopnu.

Međusobnoj povezanosti sestara s Da-nača i AP najviše pridonose pomorci, oni koji vrlo dobro znaju što znači ćud-ljivo i veliko more. Kada se vraćaju s mora ili se spremaju na novu plovidbu dođu na Danče, pomole se Gospi za dobro more ili joj zahvale na sretnom povratku. Tom prilikom nam znaju pričati o okolnostima čiji se sretan is-hod može pripisati jedino čudesnom zagovoru i pomoći Gospe od Danača. Dogodi se da cijela posada po svom kapetanu ili članu posade, u znak za-hvalnosti, pošalje milodar za crkvu. Ta dobrohotnost i poštovanje prema na-šoj Gospi nas uvijek iznova zadivljuje jer tolike pomorce mi i ne poznajemo (ali ih vrlo dobro poznaje Ona, Zvijez-da mora!) i pitamo se odakle tolika lju-bav i poštovanje prema ovom Gospi-nom mjestu, ovom prelijepom kutku Dubrovnika? Mnogi se zapovjednici brodova u ime svoje posade jave putem elektronske pošte u različitim svečanim prigo-dama, a to su Gospa od Danača, Sv. Nikola, Božić, Uskrs… Dirljivo je to dopisivanje, pisma s dalekih mora su posebna dragocjenost samostanske pismohrane, čuvamo ih pomno jer su puna iskrene i tople čežnje, molitve,

24

ufanja i ljubavi prema Gospi od Dana-ča, prema rodnom kraju.

Iako mi sestre ne smatramo nečim po-sebnim i zaslužnim što molitvama iz dana u dan pratimo naše pomorce te u znak Gospinog blagoslova zvonimo na pozdrav brodovima (jer to je naša sveta, draga dužnost i ljubav!), naši pomorci na moru i oni na kopnu u AP prepoznali su to kao vrijednost i nešto veliko. Stoga nas je ugodno iznenadilo priznanje Dobro more koje je samostanu sv. Marije na Dančama uručio pred-sjednik Uprave Atlantske plovidbe, kapetan Ante Jerković, 16. prosin-ca 2005. u prigodi obilježavanja 50. obljetnice njezina osnutka. Navest ću djelić pisma kapetana Jerkovića od 5. prosinca 2005. kojim nas obavještava o dodjeli priznanja:„Ovo priznanje dodjeljujemo Vam kao ve-oma sitni djelić i simbol beskrajne zahval-nosti svih pomoraca, kako domaćih tako i stranih, za svaki zvuk dragog i širom svi-jeta prepoznatljivog zvona, koje dugi niz desetljeća, pri prolazu svakog broda odzva-nja dančarskom valom, i za svaku izmo-ljenu molitvu Blaženoj Djevici Mariji i

svetom Nikoli za mirnu i sretnu plovidbu.Ove riječi su ne samo na radost i ponos nego i obveza. Obvezuju nas, sestre Dančarice, da svim svojim bićem još radikalnije odgovorimo najdubljem smislu našega poziva, da budemo još više nego do sada, stražarice i čuvarice, lukijernice koje se ne gase na Gospinom oltaru, moleći blagoslov i sreću za sav svijet, a na poseban način za naše po-morce.

Pravo prijateljstvo ne stari, napro-tiv, što je dugotrajnije, postaje poput dobrog starog vina koje „razveseljuje srce čovječje“ kako će reći Biblija. Pri-jateljstvo AP i sestara franjevki s Da-nača s vremenom postaje sve prisnije, tako da slikovito možemo reći: mi smo jedna neobična obitelj koju je povezalo široko more i naša Gospa od Dana-ča. Danče ne bi bile u potpunosti to što jesu bez ove ljubavi i povezanosti Gospe i pomoraca, svih onih koji od mora žive. Ona s ovog svetog mjesta već pet i pol stoljeća brižno, majčin-ski bdije nad beskrajnom pučinom te s ljubavlju čuva u srcu imena svih onih koji rado pohode ovo mjesto, a nada-

sve imena svojih pomoraca koji joj se utječu i zazivaju pomoć s mora i dale-kih oceana, nalazeći u njezinom skutu utjehu i spas.

Što više promatram staru Dobričeviće-vu sliku na našem oltaru, otkrivajući neprolaznu ljepotu Gospinog lica, pre-poručujući joj sve drage, znane i ne-znane, blize i daleke koji joj se utječu, naslućujem i otkrivam tajnu o kojoj sam govorila na početku, tajnu ovog svetog mjesta. Ovdje progovara svaki kutak, svaki kamen i svaki val. Ovo je mjesto posvećeno ljudskom patnjom gdje su davnih stoljeća od kužnih bo-lesti umirali mnogi, ali, vjerujem, ne u očaju i napuštenosti nego pod okriljem Majke. Ovdje je sve natopljeno mirom i blaženstvom kojeg ništa ne može uništiti jer na sve teče blagoslov iz krila Majke, Bezgrješne Djevice kojoj ovdje stari Dubrovčani nadjenuše ime sv. Marija od milosti. A Majka jer je Majka neće prestati mi-lostima obasipati svoju djecu, a ponaj-manje pomorce koji pronose njezinu slavu diljem svijeta.

Gospa od Danača i pomorci, sestre Dančarice i Atlantska plovidba - prijateljstvo koje traje

25

Ploviti se mora, živjeti ne. Koliko samo u toj staroj izreci ima istine. Pomorci

zarađuju kruh sa sedam kora. I ta stara izreka je velika istina. A što to u životu pomoraca nije čista i iskre-na, neiskvarena stvarnost i istina!Kada si danima i mjesecima sam na pučini golemih oceana, a niti mo-žeš niti imaš mogućnosti nekoga slagati, sve je oko tebe jedna velika stvarnost i istina. Sam si u milosti i nemilosti tog velikog i golemog vodenog prostranstva. Nigdje mu ne vidiš kraja, samo ravna crta ho-

rizonta, spoja mora i neba oko tebe. Zna taj ocean, na svoj poseban način biti hirovit, nemiran i opasan. Pro-blem je što mu ništa ne možeš, jači je, puno jači od broda i tebe. Grade se sve veći i veći brodovi. Ali što je svaki taj super moderni i suvremeni brod nasuprot beskonačnoj snazi i si-lini mora. Nema tog brodograditelja ili brodogradilišta koji će napraviti brod da bude jači od mora. Nije ga do sada nitko napravio, a sigurno je da i neće, jer to je nemoguće. I što sada – ideš svjesno u boj s nekim za koga unprijed znaš da je neusporedi-

vo jači od tebe. Nakon svih ovih sil-nih godina navigacije shvatio sam da smo taj brod i ja jedno, zajedno u ne-ravnopravnoj borbi sa daleko jačim. Naučio sam da more moram voljeti, ali isto tako bojati ga se i iskreno po-štovati. Ne možeš ga pobijediti, uvi-jek je more jače. Kada pomisliš da si na moru prošao najveći i najgori for-tuno u životu, prevario si se, jer more i fortunali mogu biti još puno gori i jači. A na početku smo rekli: plovi-ti se mora, živjeti ne. I što sada, što nam sada preostaje? Ima samo jed-na stvar zbog koje se pomorac i na-

kap. Ivica /Ðanko/ Zupčić

Dobar vam dan poštovani čitatelji, prijatelji i kolege.

Evo mene opet u našem biltenu. Do sada sam više puta pisao za naš bilten, zadnji put povodom preuzimanja naše novogradnje m/b Zagreb 2008. godine u Kini i o prvom putovanju broda iz Indonezije za hrvatsku luku Ploče.Ovaj put su me odgovorni urednici biltena izvijestili i ponudili mi da budem stal-ni vanjski suradnik i dopisnik. Naravno da sam ponudu odmah sa zadovoljstvom prihvatio i ovim putem im zahvaljujem na ukazanom povjerenju.Budući da je 11. svibnja ove godine u samostanu Sv.Marije na Dančama bila prezentacija prekrasne monografije u izdanju Matice Hrvatske a povodom 550. obljetnice postojanja crkve i samostana Sv.Marije na Dančama, iskoristit ću ovaj broj biltena da vam prenesem moj članak iz navedene monografije.

PloVITI sE mORASvjedočenje pomoraca o zagovoru Gospe od Danača, Zaštitnice i nebeske Majke pomoraca

26

kon najgoreg fortunala opet vraća na more i na brod, a to je vjera. Vjera u Boga i nešto nebesko, nešto i jedino što je jače od te velike sile. Jer, tko je toj sili dao toliku moć? Opet je odgovor u nebeskoj moći; ona mu je dala tu silu i snagu. Ta nebeska moć je jedina koja ga može ograničiti i zaustaviti u njegovu nemilosrdnom i silovitom pohodu, u boju protiv tog malog superbroda.Na dubrovačkoj hridi zvanoj Dan-če jedna je mala crkva i samostan i još manje groblje pored crkve. To je samostan Gospe od Danača; izvana gledajući mala crkvica, ništa poseb-na, osim po veličini i impresivnosti, ništa različita od ostalih crkava, sa-kralnih objekata i svetišta u Dubrov-niku. Naprotiv, mi bismo rekli: to je crkva sa strane ili s bande. Ne zalaze baš puno u nju one tisuće i tisuće stra-nih turista koji se svako ljeto sa svih strana spuste u naš Grad. Možda im nije "na ruku". Možda i turističkim vodičima nije lako turiste voditi na Gradac onim uskim puteljkom. Teš-ko je ljeti u onoj gužvi autom proći, a nemaš gdje ni parkirati. Ipak ima onih koji u tu malu crkvicu dolaze, kojima ta mala crkvica nešto znači. To su dubrovački pomorci. Njih tre-ba pitati kolika je ta crkvica. Njih treba pitati tko je Gospa od Danača. Oni je dobro poznaju, a ona njih još puno više. Oni su njezina djeca, a ona je njihova nebeska Majka. A kamo će dijete nego k Majci. Gdje će dije-te tražiti zaštitu ako neće u Majčinu krilu. Pomorci su njezina djeca, ona ih štiti, čuva i vodi preko svih mir-nih i nemirnih mora i oceana cijeloga svijeta. Ona im je svjetlo u mračnim oceanskim noćima. Ona im crta rutu sigurnih morskih putova na pomor-skim kartama. Ona ih vodi iz luke u luku, i na kraju žive i zdrave dovodi k njihovim obiteljima, onima koji ih danima i mjesecima čekaju. Mi s našom Gospom idemo na brod, ona je s nama na brodu, ona nas vraća doma. Koliko je samo puta zazivamo u onim danima i noćima

kada more po tko zna koji put doka-zuje svoju snagu i moć. Kako je samo molimo, kako s njom razgovaramo, pričamo, molimo za pomoć, moli-mo da nam pokaže pravi put i izlaz iz nevolje. Koliko je samo puta ona smirila i obuzdala tu beskrajnu silu mora. Ne mogu ni zamisliti odlazak na brod, a da prije toga ne pođem u tu malu crkvicu na Dančama. Da se javim svojim dragim pokojnima koji počivaju na dančarskom groblju, da se javim svojim dragim i poštovnim časnim sestrama Dančarkama, a na-dasve da se poklonim ispred oltara moje Gospe od Danača, da je za-molim za njezin svemoguć zagovor i blagoslov da me čuva dok sam na brodu i da me živa i zdrava vrati doma. Naravno da uvijek na brod idem i sa slikom moje Gospe od Da-nača, poklonom sestara Dančarki. Znaju one koliko to meni puno zna-či. Kada mi je najteže, uzmem sliku i pročitam, po tko zna koji put, tekst na poleđini slike: "Našem dragom kapetanu Ðanku Zupčić i njegovoj posadi da ih Gospa od Danača uvijek prati, čuva i vodi na svim morima svijeta! Od srca i s molitvom da sve vaše plovidbe sretno završe. – Vaše časne franjevke s Danača – Dubrov-nik, Danče 28.7.2008." Kako sam već u "nekim" godinama, imam i jednu veliku že-lju: kada umrem, da me pokopaju na groblju na Dančama. Što je čovijek stariji, sve više razmišlja i o neizbjež-nom kraju ovozemaljskog života. Čini mi se da bih puno lakše pri-hvatio tu istinu i činjenicu umiranja kada bih znao da ću biti pokopan na Dančama. Jer na Dančama bih opet bio uz svoju Gospu od Danača, i to zauvijek, cijelu jednu beskonačnost nakon ovog kratkog zemaljskog ži-vota. Bit će to lijepi, nebeski život i nakon smrti. Za sve ovo vrijeme moje plo-vidbe, a skupilo se tu puno godina, bio sam u mnogobrojnim prilikama da Gospu zazivam i molim za pomoć njezin blaženi zagovor, da pomogne

meni i posadi da živi i zdravi izađe-mo iz neprilika koje su izgledale be-zizlazne, te nađemo sigurnu luku. Ta sigurna luka je njezino krilo, sigurno za djecu krilo naše nebeske Majke. I eto, još i danas moja Gospa i ja plovi-mo, ne damo se, uvijek i iznova smi-rujemo to more pronalazeći siguran put do kuće. Pomogla je ona meni bezbroj puta, i zato joj velika i neiz-mjerna hvala. Zna ona da je ja neću zazivati i moliti da mi uvijek bude mirno more i bonaca, jer to je nemo-guće. Govorili su naši stari pomorci i kapetani da, kad bi na moru uvijek bila bonaca i mirno more, i "fratri bi navegali". Zna ona da je ja molim i zazivam da mi more i kad je najgo-re, kada pobjesni, bude "dobro", a ne mirno. Zbog toga, kad vam netko drag ide na more, nemojte mu reći "sretno i mirno more", recite mu: "Neka ti je dobro more i neka te uvi-jek prati Gospa od Danača, zaštitni-ca i nebeska Majka pomoraca." Na kraju, opet jedna stara i mudra izreka: "Ako želiš postati vjer-nik, budi pomorac, pođi na more."

U plovidbi Indijskim oceanom, 22. studenoga 2008.

27

mr. Anica Kisić, prof.

P/B DUBROVNIK-prvidubrovačkiparobrod

O ovom se parobrodu do-sta pisalo, posebno 1980. kada se slavila stogodiš-

njica njegove prve plovidbe, ali dr-žim da je ovaj važan događaj uvijek prikladno spomenuti i obogatiti ne-kim novim detaljem jer je njegovim uplovljavanjem u gradsku luku 19. veljače 1880. godine počelo prvo poglavlje povijesti dubrovačkog mo-dernog parobrodarstva. Lijepo ga se sjetiti i prigodom izlaska 25. bro-ja časopisa Atlant bulletina velike i uspješne dubrovačke brodarske tvrt-ke Atlantske plovidbe.Radeći u Pomorskom muzeju u tvr-đavi Sv. Ivana često bih, gledajući s prozora ogromne kruzere usidrene pred Lokrumom (a većina njih izgu-bila je onaj plemeniti i skladni oblik broda, upisan u svijesti svakog od nas koji na Mediteranu živimo uz more), bacila pogled na sliku malog crnog brodića – prvog dubrovačkog parobroda. Ta slika u ulju na platnu slikara kap. B. Ivankovića 1892. visi u muzeju tik uz prozor. Treba se sje-titi da su željezni brodovi, kojima iz dimnjaka suklja crni dim, dugo dje-lovali odbojno na stare pomorce koji su život proveli na drvenim jedrenja-cima elegantnih linija, s bijelim je-driljem. Takvi su brodovi bili prirasli srcu mnogih generacija premda je mornarski posao bio kruh sa sedam kora.Trebalo se, međutim, prilagoditi novom dobu, ako se htjelo održati

korak s općim napretkom, pa nije čudo da je ovaj mali crni parobrod koji nam se danas čini kao mali crni mrav, bio povijesni događaj i da je izazvao toliko oduševljenja kod Du-brovčana.

Loydovi parobrodi već su uvelike plovili Jadranom, kad je Dalmacija s Dubrovnikom, nakon propasti je-drenjačkog brodarstva, postala za-puštena austrijska pokrajina, važna za carstvo najviše iz strateških ra-zloga. Tek austrijskom okupacijom Bosne i Hercegovine 1878. Dalma-cija i Dubrovnik dobivaju svoje pri-rodno zaleđe, koje pruža mogućnost proširenja prometnih putova. Zbog pomanjkanja željezne industrije i do-maćeg ulaganja, gradnja parobroda je i dalje bila u rukama stranog kapi-tala. Zato u Dubrovniku nikad nije sagrađen željezni parobrod. Lloydovi parobrodi pristaju u Gružu. Stara gradska luka je premalena iako je u njoj ostala lučka kapetanija i sve lučke i zdrastvene službe. U Gruž se dovoze putnici, ugljen za Lloydove parobrode, kolonijalna roba i braš-no, a u Trst otpremaju ulje, buhač, koža i južno voće. Štoviše, prijenos robe kopnom u Grad dodatno je po-većavalo troškove poduzetnicima i veletrgovcima. Na inicijativu jednog od njih, Nika Boškovića, odlučeno je da se kupi parobrod sa suvlasnič-kim udjelima od 24 dijela - karata, ali tako da se svaki karat može po-

dijeliti na polovice i četvrtine. Veliki interes pokazali su bogatiji ljudi, ali i oni manje imućni, pa su zajednič-kim uloženim kapitalom naručili 1880. u engleskom brodogradili-štu u Dumbartonu putničko-teret-ni parobrod velike obalne plovidbe od 220 BRT, građen po propisima Lloyd's Register of Shipping u Lon-donu u najvišoj klasi. Dobio je ime Dubrovnik. Dugačak je bio 39,40 m, prosječna brzina parnog stroja bila je 9,5 morskih milja, a služio se usto sošnim i letnim jedrima na dva jarbola. Mogao je ukrcati 310 tona robe pomoću dvije parne dizalice, imao je 13 članova posade iz Du-brovnika, osim glavnog strojara En-gleza, a kao luka pripadnosti bio je upisan Trst koji je tada imao status "porto franco" pa su se plaćale manje takse. Prikladno uređene putničke kabine bile su smještene u krmenom dijelu parobroda, kao i blagovaoni-ca te kabine zapovjednika, strojara i brodskog komesara. Posada je imala manje ugodnu zajedničku prostoriju na pramcu.Parobrod je uplovio u gradsku luku 19. veljače 1880. pod zapovjedniš-tvom iskusnog kap. Vlaha Podića koji ga je dovezao iz Engleske i iza-zvao buru oduševljenja.Tih je dana časopis Slovinac izvješći-vao: "Naroda se je mnogo nagrnulo na brodaricu da dočeka morskoga junaka. Svak je u obličju svoju ra-dost iskazivao". Mnogo kasnije, u

28

P/B DUBROVNIK-prvidubrovačkiparobrod

listu Dubrava 1935. godine, publi-cist Niko Štuk napisao je svoja sje-ćanja na taj događaj: "Sjećam se kao da je bilo jučer, a ima tome više od pola vijeka. Jednoga dana 1880. kad je prvi put doplovio u gradsku du-brovačku luku mali teretni parobrod pod imenom 'Dubrovnik' pod zapo-vjedništvom kapetana Vlaha Podića iz Kupara u našoj Župi. Tog dana je grad Dubrovnik slavio veselje, jer je to bio za nj događaj prvoga reda.I nije ni čudo", piše dalje Štuk, "bio je to prvi parni brod, što su ga na-bavili Dubrovčani, a prvi put što je uopće parobrod pristao uz mali muo dubrovačkog pristaništa. Ta onda su parobrodi, za čeljad naučenu na jedrenjake, bili još neka čudovišta, koja se kreću po vodi bez jedara i vesala.Svijet bijaše toga dana ispunio vas lučki prostor s Porporelom; a bili smo, dabome, tu i mi učenici, pa i naši vrijedni profesori. Klicanju i mahanju ubručićima nije bilo kon-ca:- sve se radovalo i ponosilo tom novom tečevinom..... Njegov zapo-vjednik, mučaljivi ali valjani i čestiti kapetan Vlaho, tada u svojim naj-boljim godinama, nije se tako lako uklanjao jadranskim talasima;- ta on je do tada bio kapetan velikog i lijepog barka "Dvanaesti Dubro-vački", s kojim je jednom na oceanu tako nastradao od orkana, da se jed-va spasio, izgubivši čitavo brodsko jedrilje. I nije bilo 'Dubrovnikova'

odlaska, a da brojno građanstvo ne bi izišlo na Peskariju, da ga vidi kako će isploviti punom parom iz luke, osobi-to kad bi bio jak južnjak. Drugi bi ga opet zadugo pratili pogledom s Brsa-lja i Boninova, dok ga ne bi nestalo s vida..."Vozio je liniju Trst – Dubrovnik i natrag dva puta mjesečno, odnosno svake druge subote, a kasnije tri puta mjesečno. Od 1885. održavao je i vezu između Dubrovnika i Barija.P/b Dubrovnik doživio je dvije nez-gode: u travnju 1881. blizu otočića Sestrice u Pelješkom kanalu na po-vratku iz Trsta sudario se s leutom "Majka od zemlje" vlasništvo Račića, koji je potonuo, ali četiri člana posade spašena, a drugi put u siječnju 1888. kad se na povratku iz Trsta, nasukao na podvodnu stijenu nedaleko otoka Hvara. Ipak se sam odsukao i u hvar-skoj luci popravio kvar.Uspješno poslovanje p/b Dubrovnik potaklo je novo udruživanje kapitala i nabavu dva nova parobroda (Arri-go i Epidauro). Daljnja su ulaganja u nove parobrode rezultirala 1892. osnivanjem društva Dubrovačka paro-brodarska plovidba sa šest brodova.P/b Dubrovnik proširio je liniju iz Tr-sta za Dubrovnik preko Splita, Cav-tata, Trpnja i Metkovića, kako poka-zuje red vožnje od 17 svibnja 1891. sa satovima polazaka i dolazaka, a koji je izložen u Pomorskom muzeju.Ovaj parobrod doživio je svečane trenutke i ushićenje pučanstva kada

je na njemu 25. kolovoza 1891. du-brovačka delegacija otputovala na svečanu proslavu otkrivanja spo-menika Andriji Kačiću Miošiću u Makarskoj. Događaj je okupio mno-gobrojne pristaše Narodne hrvatske stranke s područja Dalmacije, što je bio veliki uspjeh. Vođa stranke Miho Klaić, i Pero Čingrija u Dubrovniku, bili su veoma zaslužni što su narod-njaci pobijedili u Dubrovniku.Godine 1892. p/b Dubrovnik je prebačen iz kategorije velike obalne plovidbe u kategoriju male obalne plovidbe, a malo zatim prodan je braći Rizmondo iz Makarske s novim imenom Biokovo.Novi p/b Dubrovnik od 650 KS iz-građen je u Engleskoj već 1892., a od tada razna dubrovačka parobro-darska društva često su davala svo-jim parobrodima ime svoga grada. Stjepan Vekarić spominje ih devet do 1971., a od 1989. do 2003. Atlant-ska plovidba na svom popisu opet ima m/b Dubrovnik. Sljedeći je m/b City of Dubrovnik iz 2004.

29

nEPoZnATE POmORSKe sTRAnICE

Marijan ŽUVIĆ

Dubrovačko je parobrodar-stvo izuzetan i trajan izazov za pomorske kroničare, oso-

bito u svijetlu činjenice da su mnoge značajne stranice njegove povijesti do danas ostale neispisane. Jedna od najboljih potvrda toj tvrdnji svakako je sudbina parobroda Dubac o čijoj tragičnoj ratnoj drami, ali i dugogo-dišnjoj poratnoj agoniji, u našoj po-morskoj publicistici nema ni spomena. Zato su stranice Atlant Bulletina pra-vo mjesto da ispravimo tu nepravdu. Punih 40 godina u brodskim dnevni-cima toga teretnjaka i nije se imalo što osobito zabilježiti. Prvi retci kronike o Dupcu ispisani su koncem 1900. godi-ne kada je skupina karatista, predvo-đena kap. Matom Marinovićem, u bri-tanskome brodogradilištu J. Blumer & Co. u Sunderlandu naručila tramper nosivosti 4818 tona, dug 97,5 i širok 14,1 metar. Svečano porinuće novo-gradnje 161 upriličeno je 15. srpnja 1901., a na prvu plovidbu Dubac je krenuo već mjesec dana poslije. Pokre-tan stapnim parnim strojem trostruke ekspanzije od 1400 konja, izgrađenim također u Sunderlandu, u tvornici George Clark Ltd., samo u najboljim danima „hvatao“ je brzinu od devet čvorova.Dubac je zaplovio kao dio brodovlja Parobrodarskoga udruženja „Napri-

ed“, premda je prvih osam godina bio upisan na Matu Marinovića i ostale brojne karatiste, da bi 1909. i for-malno bio preupisan na dubrovačku brodarsku udrugu. Zajedno s ostalim parobrodima Naprieda, te Parobro-darskog udruženja Unione, postao je 1. svibnja 1918. godine dijelom nove Dubrovačke parobrodarske plovidbe.U prosincu 1940. godine Dubac je bio među rijetkim jugoslavenskim parobrodima koji nisu plovili u službi britanskoga Ministarstva ratnog tran-sporta. Dok se nalazio u Lisabonu če-kajući posao, u najam ga je, za potre-be Međunarodnog komiteta Crvenoga križa, uzela Vlada Švicarske konfede-racije. Uz mnoštvo drugih, ponajprije grčkih brodova, Švicarci su u najam uzeli još dva naša parobroda - „Jurka Topića“ i „Ivana“. S vidno istaknutim oznakama Crvenoga križa Dubac je 18. siječnja 1941. zaplovio na redo-vitoj liniji Lisabon-Genova, prevozeći pošiljke humanitarne pomoći.U trenutku napada na Jugoslaviju pa-robrod se nalazio na vezu u Genovi, pa su ga Talijani zaplijenili već prvoga dana travanjskoga rata. Dubrovačku su posadu zamijenili talijanski pomor-ci, a upravljanje brodom preuzela je tvrtka Societa Cooperativa di Naviga-zione „Garibaldi“ iz Genove. No, zbog posebnoga talijanskoga odnosa prema

"DUBAC": grobnica za 200 vojnika

Tragična ratna drama i poratna agonija dubrovačkoga teretnjaka

30

Dubrovačkoj plovidbi, brod je zadržao izvorno ime Dubac.U slomu Mussolinijeve Italije zatekao se Dubac na samome jugu zemlje, u luci Taranto. Nova vlada maršala Pi-etra Badoglia nastojala je u domovinu vratiti što veći broj vojnika koji su se zatekli na širokom prostoru Jugosla-vije, Albanije i Grčke, sve prije nego ih Nijemci razoružaju i pošalju u zaro-bljeničke logore. Nije to bila evakuaci-ja razmjera Denkerquea, ali dramatič-na i pogibeljna svakako jest. Mnoštvo brodova sudjelovalo je u toj operaciji, a Dubac se našao u pravo vrijeme na pravome mjestu, te je odmah poslan u Albaniju. Iz luke Vlorë (Valona) eva-kuirao je vojnike u Brindisi. Koliko je putovanja obavio i koliko ljudi preba-cio preko Otranta, u tim danima rat-noga kaosa nije zabilježeno.No, poznato je što se događalo na po-sljednjem, tragičnom putovanju. Za to su posebno značajna sjećanja koja je objavio Antonio Angelo Caria, to-pnički časnik talijanske Ratne mor-narice. Njemu valja zahvaliti što smo, uz priču o Dupcu, u prigodi objaviti i jedinstvenu fotografiju tih drama-tičnih trenutaka. Kako su se Talijani pred nadirućim njemačkim snagama povukli iz Valone, veliki broj vojnika nalazio se u luci Sarandë, na krajnjem jugu Albanije, samo dvije nautičke milje udaljenoj od otoka Krfa.U talijanskim ratnim kronikama iz 1943. godine luka Sarandë se spomi-nje pod imenom Santi Quaranta, pa je tako naziva i Antonio Angelo Caria. Zapravo su Talijani nakon okupacije Albanije tu luku nazvali Porto Edda u čast najstarije kćeri Benita Mussolinija, no nakon Duceova pada ime očito više nije bilo omiljeno. Pod zaštitom torpi-ljarke Sirio i korvete Sibilla Dubac je doplovio u Santi Quaranta 25. rujna, na brzinu ukrcao veliki broj vojnika i isplovio prema Brindisiju. Kad se dubrovački parobrod našao pred samom talijanskom obalom, u blizini rta Capo Otranto, napalo ga je dvanaest njemačkih sunovratnih bom-bardera Junkers 87, zloglasnih „štu-

ka“. Pogođen izravno s najmanje tri bombe, Dubac se osjetno nagnuo na lijevi bok, pa je zapovjednik usmjerio brod prema obližnjem kopnu kako bi ga nasukao i spriječio potonuće. U po-moć mu je pohitala topovnjača Sirio a taj je trenutak ovjekovječen fotografi-jom snimljenom s palube korvete Sibi-lla. Posada je uspjela brod nasukati na obalu, samo jednu milju od svjetionika na rtu Otranta.Počela je operacija spašavanja velikog broja ranjenika, ali i mučna akcija iz-vlačenja tijela najmanje 200 poginulih talijanskih vojnika, kako ne bi poto-nuli zajedno s brodom. Ipak se Dubac, tada već star 42 godine, pokazao tvr-dim orahom, te je uz obalu potonuo tek nekoliko dana poslije. I brod i nje-gova krvava drama uskoro su zaborav-ljeni. Ipak, odmah poslije rata jugosla-venske su se vlasti počele raspitivati za sudbinu Dupca i mogućnost da se parobrod spasi. Što se s brodom uisti-nu dogodilo, očito se nije znalo jer se u prvim popisima brodova stradalih u ratu navodi da je „u rujnu 1943. onespo-sobljen od vlastite posade kod Taranta“.Parobrod je uskoro pronađen, a struč-njaci su procijenili da nije toliko ošte-ćen, te da će se popravak isplatiti. Po-jedinosti same akcije spašavanja nisu sačuvane, ali je poznato da je Dubac u kolovozu 1946. godine dotegljen u Rijeku, gdje je trebao biti popravljen u Kvarnerskim brodogradilištima. No tamo je već na popravak čekalo mnoš-

tvo mnogo mlađih i većih brodova, koji su imali prednost pred prastarim Dupcem. Nakon tri mjeseca čeka-nja u Rijeci otegljen je u uvalu Soli-ne u zaljevu Klimno na otoku Krku i tamo raspremljen sredinom studenoga 1946. godineBilo je to vrijeme sveopće promjene imena preživjelim ratnim veteranima, pa je tako i Dubac poslije 45 godina plovidbe pod istim imenom postao – Šolta. Niti mjesec dana kasnije našao se na dnu! Parobrod koji je nakon spa-šavanja u Otrantu bio samo zakrpljen, potonuo je 9. prosinca 1946. na plitko dno u Solinama. Tako jadno stanje bro-da nije bilo zapreka da se Šolta nađe na popisu od 16 parobroda koji su od-lukom Vlade FNR Jugoslavije od 20. siječnja 1947. dodijeljeni novouteme-ljenom brodarskom poduzeću Jugosla-venska linijska plovidba iz Rijeke.Jugoliniji je svaki brod bio dragocjen, ali je nekadašnji Dubac bio toliko ošte-ćen da na njega nitko više nije računao. Pa su na nj, točnije sada već na Šoltu, svi zaboravili. I tako nevjerojatnih – osam godina!? Tek ujesen 1954. odlučeno je da se parobrod konačno otpremi u sta-ro željezo. Za ekipu splitskoga Brodos-pasa bila je to već rutinska akcija. Uz pomoć uzgonskih cilindara neveliki je teretnjak s lakoćom podignut s plitko-ga dna, te sredinom listopada dotegljen u rezalište u Svetome Kaji...

"DUBAC": grobnica za 200 vojnika

Otrant 25. rujna 1943. – torpiljarka Sirio hita u pomoć pogođenom parobrodu Dubac

31

Tamara Spajić, prof.

Zapadno od Dubrovnika pro-teže se grupa otoka poznatih pod imenom Elafiti. Prijevod

naziva s grčkog jezika bio bi Jelenji oto-ci, kako ih je u svojem djelu Historia naturalis nazvao rimski povjesničar, prirodoslovac i čovjek širokih intere-sa, Plinije Stariji.U arhipelag je ubrojio i otok Lokrum, ali danas Elafiti počinju otočićem Daksa nadomak Dubrovnika te zavr-šavaju Olipom pokraj Pelješca. Elafite možemo nabrojiti smjerom istok-za-pad. To su: Daksa, Koločep, Sv. An-drija, Lopud, Ruda, Šipan, Mišljak, Jakljan, Kosmeč, Goleč, Crkvine, Tajan i Olipa. Zajedno s hridinama i grebenima ima ih oko tridesetak.Od kopna ih dijeli Koločepski ka-nal, od Dubrovnika Velika vrata, od Pelješca Mali Vratnik te od Mljeta Mljetska vrata. Pružaju se u smjeru i usporedo s Jadranskom obalom pa se takav tip obale naziva „dalmatinskim tipom obale“.Među nama poznatim starim narodi-ma Elafite su na svojim lađama zao-bilazili, a vjerojatno i nastanjivali te u njihovim uvalama nalazili utočište Iliri, Grci, kasnije Rimljani pa Slave-ni. Od Rimljana su nam ostali poneki temelji villa rustica, seoskih imanja, a

od davnih Hrvata umilno uobličene ranoromaničke crkvice skromnih di-menzija.U doba procvata Dubrovnika ovi su otoci bili izuzetno važni zbog gradnje brodova i mnogih slavnih pomoraca koji su dubrovačko ime raznosili di-ljem svjetskih trgovačkih luka. Na otocima su ljetni mir uživali ple-mići, iskorištavajući istodobno i dare-žljivost otočke zemlje koja je rađala maslinama i grožđem.Danas su Elafiti meta turističkih izle-ta, fish piknika i individualnih posjeti-telja željnih odmora u osami njihovih strmih strana što se pružaju pučini.Najveći među Elafitima je Šipan, otok koji su u davnini naseljavali Rimljani, što je posvjedočeno postojanjem te-melja jedne villae rusticae. To je otok koji će vjerojatno s arheološkog gle-dišta jednoga dana ponuditi plodno tlo za izučavanje ilirske, rimske i hr-vatske povijesti, s obzirom na to da je arheološki još neistražen.Stariji povjesničari, vođeni zanosom dubrovačkih humanista, smatraju da se kraj tog otoka dogodila znamenita bitka između Cezarovih i Pompejevih vojskovođa , u kojoj su bile slomljene Pompejeve snage.Područje juogistočnog dijela Jadrana

u rimsko doba naseljavala su plemena Ardijeja i Plereja te možda Autarija-ta, Daorsa i Narensija.O suživotu Ilira, Grka i Rimljana, njihovim sukobima, pobjedama i porazima na Jadranu i unutrašnosti nekadašnjeg Ilirika podatke su nam ostavili različiti grčki i rimski izvori: Herodot, Diodor Sikulski, Polibi-je, Tit Livije, Velej Paterkul, Plinije Stariji, Gaj Svetonije Trankvil, Api-jan, Kasije Dion, sv.Jeronim, Amijan Marcelin i drugi.Za povijest Ilirika u prvom stoljeću prije Krista važna je i monografija rimskog vojskovođe Gaja Julija Ce-zara O građanskom ratu (De bello civi-li), u kojemu sam Cezar pripovijeda o ratovanju s nekadašnjim ortakom u prvom trijumviratu Gnejem Pom-pejem.Godine 47. prije Krista dogodila se bitka kod Taurisa ili Tauride, mož-da kraj današnjih Paklenih otoka ili otoka Šćedra kraj Hvara. Taj doga-đaj sastavni je dio građanskog rata što ga je Cezar vodio protiv Pompeja polovicom prvog stoljeća prije Krista. Nedugo nakon što je navodno Cezar izgovorio slavnu rečenicu Alea iacta est (Kocka je bačena) te prešao rječicu Rubikon na granici Galije i Italije,

ŠIPAN

32

–antičkiTaurisuočima dubrovačkihhumanista

započinje razdoblje sukoba koji će označiti prekretnicu u ustroju Rimske Republike, jer će rezultirati individu-alnom (iako kratkotrajnom) vlašću pojedinca. Borba između Cezara i Pompeja važna je i za povijest tadašnjeg Ilirika, točni-je Jadranskog mora, jer se neke važne pomorske bitke između njihovih za-povjednika odvijaju upravo u ovom akvatoriju. Građanski rat počinje na tlu Italije nakon Cezarova prelaska Rubikona, nastavlja se u Španjolskoj, sjevernoj Africi, tadašnjoj Galiji te u Jadranskom moru, da bi Cezar defi-nitivno pobijedio Pompeja godine 48. u borbi kod Farsala.Što se tiče sukoba između Cezarovih i Pompejevih vojskovođa na Jadra-nu, važna je bitka kod Krka godine 49. prije Krista, gdje je Cezar doživio poraz svojih snaga. Nakon pobjede Pompej je uz pomoć ilirskog plemena Delmata i Isse opsjedao Salonu. Go-dine 48. prije Krista Cezar je porazio Pompeja kod Farsala, a Pompejev se vojskovođa M. Oktavije vraća na Ja-dran te biva poražen od Cezarova voj-skovođe P. Vatinija kod Taurisa– naj-vjerojatnije današnjeg Šćedra, otoka u Korčulanskom kanalu kraj Hvara.Dubrovački humanisti rado su spo-

minjali Šipan, najveći od Elafita, kao mjesto tog davnog okršaja. Njihovo povezivanje rimske povijesti uz otok nadomak Dubrovnika, gdje su i sami imali ljetnikovce i posjede, vjerojatno je odjek pobuđenog zanimanja za sve antičko u spomenutom razdoblju. Oni su pretpostavljali da su se u pro-lazu Harpoti, između Šipana i Jaklja-na, spasili ostaci Pompejeve posade i brodovlja pa se tjesnac neko vrijeme nazivao čak Pompejev prolaz! Ime Har-poti povezivalo se također s imenom nekog zapovjednika rimske flote.Svakako je simpatično (iako najvje-rojatnije netočno) to povezivanje antičkog Taurisa s otokom Šipanom jer iskazuje domoljublje i želju da se jedan dio male, ali slavne republike proslavi još više po nekom mjestu u dugoj rimskoj povijesti. To nas ne može začuditi s obzirom na to da pje-snici latinisti i oni na narodnom jezi-ku u Dubrovniku šesnaestog stoljeća veličaju svoj kraj obilato se pritom koristeći usporedbama, terminima i nazivima iz grčke i rimske mitologije. Stoga možemo pretpostaviti da su bili uronjeni u svijet grčko-rimske povije-sti pa su i ove krajeve možda doživ-ljavali kroz prizmu antičkih sukoba između rimskih vođa. Nije zanema-

riva ni činjenica da su se neki od njih smatrali potomcima Rimljana – tako Ilija Crijević, latinist, u šesnaestom stoljeću Dubrovnik naziva dvostrukim izdankom Kvirita (Rimljana; bis prole-sque Quiritium) u pjesmi Oda Dubrov-niku – Ode in Rhacusam.Iako pretpostavke dubrovačkih hu-manista o Šipanu ne moraju biti toč-ne, ipak su važan dio naše kulturne tradicije. One ne predstavljaju samo krivu predodžbu učenih pjesnika – one su odraz njihove očaranosti rod-nim krajem – morem i otocima - koju su sjedinili s temeljima svojeg boga-tog obrazovanja čiji su temelji bili la-tinski i grčki jezik i antička povijest.

33

Jutra puna vedrine. Ljetno doba. Sunce do podneva zagri-je zemlju. Zagleda se i u more,

ali se ono pod njim biba, duboko je, u njemu se lome zrake. Do drugog podnevnog sata zemlja je pregrijana. Vrućina se iz kamena podigne poput nevidljivog oblaka. Staneš na put, pogledaš iznad sebe, u sredinu brda i neba, a ono se vrućina vrti poput pčelinjeg jata. Bijela je, slična pro-zirnoj košuljici.More je glatko i prostrano, na njega padaju kopnene fronte. To se prija-teljski kvadrant mokrine sjetio ko-pna pa mu poslao svježinu, od nje-ga uzeo vrući val, promiješao, bacio

trun jednog, šaku drugog, stvarajući maestral.On puše od mora i hladi kopno. Zovu ga i zmorac, sjeverozapadnjak, maestral. Čekaju ga mornari, jedrili-čari i ribari, ljudi u hodu, oznojeni i pregrijani, pogotovo kad su daleko od mora, usred ulice gdje se kamene kuće jedna drugoj javljaju i u kosti-ma im pucka sitni cilik fuge, oznoje-na kupa, prevreli oluk.Zapuše maestral i podigne val. Za-vrti barku, gurne do obale struju. Oznojeni se čovjek odjednom sjeti kako se ljetno doba smatra sirotinj-skom majkom jer mu ćuh osuši znoj, raščešlja kosu i odnekud, s hridina i

pješčanih plaža, donese slanost, miris po dinji, jodu i dubini.A uz more tamno mnoštvo. Gole ruke, glatka tijela. Sunce se po čitav dan na-ginje, nezasitno upija. Tko smije tako slobodno doticati dragocjeni djevojački pas i meko uleknuće pod bradom, cr-venu usnu i oblo koljeno? Zar čovjek u gustom mnoštvu! To će umjesto njega imati sunce, voajer neba i točno onda kad mu se prsti zalijepe, zagriju i zape-ku, maestral će proletjeti, trubadurski se, kavalirski razmahati perjanicom.Po moru skoknu jedra. Kližu sjevero-zapadno. Za njima zmorac. Uostalom, pratit će sunce i oko šeste predvečernje sjesti na sedlo zapada.

Tereza Buconić Gović, prof.

MaestRal

34

U Otrantu bježi i razmiče vrata. Ponekad se pretvori u maestralun u cikloni. Uz obalu, gdje se pozna njegova narav, na more krenu ribari. Vrijeme je ljetno, od obale se otvara-ju poste. Riba grize. Izlazi pred lice mjeseca i prati kako se maestral na-sred mora noću pretvara u burin.Burin zavrće krjestice valova i ljubi stijene. Hladi zrak, razgovara s oba-lom, sitno klokoće u stijenama, klizi niz krijeste, vrti se i nadgleda kako se nad more i kopno naginje mjesec, a zvijezde mu trepću žutim očima.Nasred mora, tamo oko Svetog An-drije, uokolo Lokruma i Grebeni žuto oko dokesa. Prenose se hrapavi glasovi. Ribari se u noćnoj izmagli-ci, poput snažnog Neptuna, spaja-ju s morem. Čuvaju tajnu po kojoj vjekovima iz istih posta izvlače ribu i umivaju se u morskoj slanosti do

treće jutarnje ure. Potom gase svje-tla, natovareni ribom veslaju pod-no Grada i pristaju u cik zore pod orsane Trstena i Lapada, u mljetske uvale, Šipanu na Suđurac, Rijeci u Obuljeno.Pod nogama im dar mora u kovitla-voj i još živoj ribljoj svježini. Glatko se presijavaju leđa, peraje još drže živu opnu, još miriše od njih freš-kina i zajedno s vonjem dinje javlja se od maestrala zapah joda, vlažan, životan i bogat, poput bistra sunca s istoka, od Brgata.Široki je zamah svitanja. Odjednom se nebo rasvijetli, spadne s njega su-mračak, brda se odraze oblinom, iza njih zasjaji svijetloplavo, i što bi tre-pnuo, razbježi se bjelkasta koprena s mora, a vedrina se nasmije umive-nom nebu. Burin zamre i tek prstom dotakne obalu. Pučina se otvori,

prazna, glatka, čisto morsko gumno, a obale se, prije izlaska sunca, ovlaš pogledaju s dubinama.Proći će tek nekoliko trenutaka i otvorit će se vrata primorskih kuća, u funjestre će udariti svježina svanu-ća, a zvijezde problijedjeti u plitkom nebu. Ako ikada miriše more, ako se nevinost neba i zemlje ikada dotiče početka svijeta, kad su se rađala ko-pna i zrcalila voda, onda je to u tre-nucima svanuća, kad stakleno kucne dzora o kristal mora.Buja ljeto, rasteže se, raste i ovlada-va živom obalom. Kuca srcem pala-sture, ljulja dagnje i ljeska jegulju, srebrnasto prati cipola i grije se na suncu sve do podnevnih ura kad se među sokove plodnosti zatrči obije-sni ljetni maestral.

35

članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 10. svibnja 2010.g.

AP City of Miho SvetiAP Držić Sveti Vlaho Dubrovnik Getaldić Imperial Libertas Pracat Oluja Orsula Petka Nikola I Zagreb

Zapovjednik Antun Fuad Ivo Lukša Vinko Joško Davor Antun Antun Leon Lukša IvanRakigjija Čimić Bošković Martinović Lujak Dender Mojsić Krilanović Kelez Bjelokosić Jovica Govorčin

I. časnik Roko Nikša Mario Đuro Nedjeljko Ante Nikita Pero Vojko Andrej Roberto Darkopalube Medi Čupić Burin Bušković Bukvić Dujić Dragojević Brbora Jovanović Ribičić Stahor Đuraš

II. časnik Miho Ante Marinko Luko Mile Robert Aleksandar Mario Marijo Vicko Toni Antoniopalube Dadić Kriste Tkalec Dobrić Jurinović Vukić Kušić Rončević Mišeta Vojvodić Pavlić Milošević

III. časnik Dubravko Adam Darko Blaženko Petar Danijel Attilio Ante Kristijan Nikša Vlaho Josippalube Buratović Biočina Prvan Carević Đorić Jelavić Udović Biočina Ramadan Japunčić Andreuzzi Glavorkadet Matko Damir Lukša Hrvoje Alen Leo Hrvoje Tonći Andro Tonći Maro Antonio

Maleš Palunčić Mitić Opačak Zekić Marić Svetac Jelavić Marić Plenković Laptalo Čaćekadet Spaso Josip Niko Marin Josip Vedran Josip Kristijan

./. Matković Grbić-Krampus ./. Skurić ./. ./. Pavličević Marinović Batoš Carević Laptalovođa Niko Rajko Marjan Tihomir Arse Anto Milan Pero Zdravko Josip Frano Mato

palube Bezek Jurković Glavan Bukvić Madir Levanat Bokšić Đuraš Paić Košta Čoić Dadićkormilar Ivica Nikola Vdino Nedjeljko Boško Slavko Pero Jadran Ivica Marko Ante Silvio

Bjelopera Sterniša Čulić Margaretić Šarić Šarić Setenčić Matić Svetac Marojica Bošković Butorovićkormilar Mirko Tomislav Serđo Đuro Daniel Zoran Nikola Renat Milan Antun Toni Josip

Šeman Čosić Đivoje Guriš Bebić Brguljan Bebić Borovina Prgomet Obadić Živković Turkaljkormilar Dražen Mario Toni Ivica Brletić Radoslav Miroslav Slaven Lindo Svetin Željko Leonardo Nenad

Jadrić Kunac Načevski Nikola Vukić Kordić Škarić Straka Žuvela Mučić Kolega Križak Drenovskimornar Rene Pavo Leo Mateo Cvijeto Elvis Dario Mišo Krešimir Ivo Ante

./. Načinović Hajdić Brnada Vilić Šaravanja Glaviškić Filipović Stojanović Špero Jeljenić Pervanmornar - Dinko

pom.konobar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Ljevak ./.Upravitelj Pero Nenad Antonio Mato Ivo Lučijano Pavle Srećko Ratomir Baldo Darko Nedjeljko

stroja Batinić Orlić Vidiš Gjaja Lopižić Karaman Čerjan Čučuk Matana Smrdelj Roko KmetovićI. časnik Ivica Marijan Ivo Miho Alen Mato Nikša Boris Davor Baldo Tonći Nikša

stroja Franić Brač Glunčić Pavlina Hadžović Garvan Karaman Smiljanić Popadić Dender Civadelić FranušićII. časnik Ante Benković Dinko Pero Silvio Ekrem Desimir Krešimir Đuro Škelzim Vicko Alberto Žan

stroja Davor Mitić Mirić Čokljat Gojević Sarić Surjan Marinović Musladin Kamberaj Ursić Dervišaj GlišovićIII. časnik Tomi Igor Đivo Marin Robert Miho Pero Mato Admir Ivo Nikša

stroja ./. Šarić Gjaja Pavlić Matrljan Dobrić Salatić Jeljenić Vatović Vukotić Crnjak Radićvježbenik Ivan Tonći Tomislav Siniša Tonći Ivo Vlaho Mario Mario Mateo Marin Goran

stroja Šeparović Čagalj Banac Levatić Antulov Cvitan Čagalj Majić Radić Duplica Jurić Čupićvježbenik Vojan Igor

stroja ./. Čulić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Balta ./.mazač Ivo Vlaho Krešimir Ivica

./. ./. Matović ./. ./. Kvestić ./. Ravlić Štrbe ./. ./. ./.vježbenik Stijepo Božo Ivica Anteelektrike Vidojević ./. ./. Pušić ./. ./. ./. ./. Bajac Mustapić ./. ./.brodski Martin Josip-Opar Jozo Nikša

električar ./. ./. Vlahović ./. Marinović ./. ./. Crnogorac Poluta ./. ./. ./.elektroničar Zlatko Vladimir Vjekoslav Hrvoje Stjepan Mario Josip Emil

Tončić Pipus ./. Bukarica ./. Karoglan Silić ./. ./. Silić Cetinić Bavčićpripravnik Vlaho

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. Mozara ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Nazif Josip Nikola Enis Pero Vlaho Pero Aleksandar Miro Danko Antun Mišo

mehaničar Čustović Markovčić Lučić Kovač Bačić Mozara Gverović Popović Crnčević Dragojević Korunić Hendićbrodski Slavko Robert

mehaničar ./. ./. ./. ./. Didak Žuvela ./. ./. ./. ./. ./.glavni Mile Želimir Petar Emil Nediljko Josip Zlatko Miljenko Zoran Ante Goran Ivicakuhar Pavličić Jurišić Zvone Mustać Kovač Primorac Matijević Šunjić Poša Rabušić Crnković Jeljenić

konobar Ivan Leo Pavao Baldo Petar Gjusti Drago Božidar Damir Ivo MarkoMarinov Franić Bašica Vuličević Puhjera Jerinić Kalinić Milić Majić Žuvela ./. Gleđ

pomoćni Marijan Goran Željko Romano Tonći Mateo Alvaro Niko Andrijano Vedrankonobar Stipanov Mesarek ./. Račić Krajančić Borovina Mimica Vrenko Kesovija Barišić ./. Glavinka

Darinko Vladimir Toni Josip Ivica Tonći Markočistać Radoš Marković Milinković Cetinić ./. ./. Ćurčija ./. ./. Bratoš ./. Krečak

36

AP City of Miho SvetiAP Držić Sveti Vlaho Dubrovnik Getaldić Imperial Libertas Pracat Oluja Orsula Petka Nikola I Zagreb

Zapovjednik Antun Fuad Ivo Lukša Vinko Joško Davor Antun Antun Leon Lukša IvanRakigjija Čimić Bošković Martinović Lujak Dender Mojsić Krilanović Kelez Bjelokosić Jovica Govorčin

I. časnik Roko Nikša Mario Đuro Nedjeljko Ante Nikita Pero Vojko Andrej Roberto Darkopalube Medi Čupić Burin Bušković Bukvić Dujić Dragojević Brbora Jovanović Ribičić Stahor Đuraš

II. časnik Miho Ante Marinko Luko Mile Robert Aleksandar Mario Marijo Vicko Toni Antoniopalube Dadić Kriste Tkalec Dobrić Jurinović Vukić Kušić Rončević Mišeta Vojvodić Pavlić Milošević

III. časnik Dubravko Adam Darko Blaženko Petar Danijel Attilio Ante Kristijan Nikša Vlaho Josippalube Buratović Biočina Prvan Carević Đorić Jelavić Udović Biočina Ramadan Japunčić Andreuzzi Glavorkadet Matko Damir Lukša Hrvoje Alen Leo Hrvoje Tonći Andro Tonći Maro Antonio

Maleš Palunčić Mitić Opačak Zekić Marić Svetac Jelavić Marić Plenković Laptalo Čaćekadet Spaso Josip Niko Marin Josip Vedran Josip Kristijan

./. Matković Grbić-Krampus ./. Skurić ./. ./. Pavličević Marinović Batoš Carević Laptalovođa Niko Rajko Marjan Tihomir Arse Anto Milan Pero Zdravko Josip Frano Mato

palube Bezek Jurković Glavan Bukvić Madir Levanat Bokšić Đuraš Paić Košta Čoić Dadićkormilar Ivica Nikola Vdino Nedjeljko Boško Slavko Pero Jadran Ivica Marko Ante Silvio

Bjelopera Sterniša Čulić Margaretić Šarić Šarić Setenčić Matić Svetac Marojica Bošković Butorovićkormilar Mirko Tomislav Serđo Đuro Daniel Zoran Nikola Renat Milan Antun Toni Josip

Šeman Čosić Đivoje Guriš Bebić Brguljan Bebić Borovina Prgomet Obadić Živković Turkaljkormilar Dražen Mario Toni Ivica Brletić Radoslav Miroslav Slaven Lindo Svetin Željko Leonardo Nenad

Jadrić Kunac Načevski Nikola Vukić Kordić Škarić Straka Žuvela Mučić Kolega Križak Drenovskimornar Rene Pavo Leo Mateo Cvijeto Elvis Dario Mišo Krešimir Ivo Ante

./. Načinović Hajdić Brnada Vilić Šaravanja Glaviškić Filipović Stojanović Špero Jeljenić Pervanmornar - Dinko

pom.konobar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Ljevak ./.Upravitelj Pero Nenad Antonio Mato Ivo Lučijano Pavle Srećko Ratomir Baldo Darko Nedjeljko

stroja Batinić Orlić Vidiš Gjaja Lopižić Karaman Čerjan Čučuk Matana Smrdelj Roko KmetovićI. časnik Ivica Marijan Ivo Miho Alen Mato Nikša Boris Davor Baldo Tonći Nikša

stroja Franić Brač Glunčić Pavlina Hadžović Garvan Karaman Smiljanić Popadić Dender Civadelić FranušićII. časnik Ante Benković Dinko Pero Silvio Ekrem Desimir Krešimir Đuro Škelzim Vicko Alberto Žan

stroja Davor Mitić Mirić Čokljat Gojević Sarić Surjan Marinović Musladin Kamberaj Ursić Dervišaj GlišovićIII. časnik Tomi Igor Đivo Marin Robert Miho Pero Mato Admir Ivo Nikša

stroja ./. Šarić Gjaja Pavlić Matrljan Dobrić Salatić Jeljenić Vatović Vukotić Crnjak Radićvježbenik Ivan Tonći Tomislav Siniša Tonći Ivo Vlaho Mario Mario Mateo Marin Goran

stroja Šeparović Čagalj Banac Levatić Antulov Cvitan Čagalj Majić Radić Duplica Jurić Čupićvježbenik Vojan Igor

stroja ./. Čulić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Balta ./.mazač Ivo Vlaho Krešimir Ivica

./. ./. Matović ./. ./. Kvestić ./. Ravlić Štrbe ./. ./. ./.vježbenik Stijepo Božo Ivica Anteelektrike Vidojević ./. ./. Pušić ./. ./. ./. ./. Bajac Mustapić ./. ./.brodski Martin Josip-Opar Jozo Nikša

električar ./. ./. Vlahović ./. Marinović ./. ./. Crnogorac Poluta ./. ./. ./.elektroničar Zlatko Vladimir Vjekoslav Hrvoje Stjepan Mario Josip Emil

Tončić Pipus ./. Bukarica ./. Karoglan Silić ./. ./. Silić Cetinić Bavčićpripravnik Vlaho

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. Mozara ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Nazif Josip Nikola Enis Pero Vlaho Pero Aleksandar Miro Danko Antun Mišo

mehaničar Čustović Markovčić Lučić Kovač Bačić Mozara Gverović Popović Crnčević Dragojević Korunić Hendićbrodski Slavko Robert

mehaničar ./. ./. ./. ./. Didak Žuvela ./. ./. ./. ./. ./.glavni Mile Želimir Petar Emil Nediljko Josip Zlatko Miljenko Zoran Ante Goran Ivicakuhar Pavličić Jurišić Zvone Mustać Kovač Primorac Matijević Šunjić Poša Rabušić Crnković Jeljenić

konobar Ivan Leo Pavao Baldo Petar Gjusti Drago Božidar Damir Ivo MarkoMarinov Franić Bašica Vuličević Puhjera Jerinić Kalinić Milić Majić Žuvela ./. Gleđ

pomoćni Marijan Goran Željko Romano Tonći Mateo Alvaro Niko Andrijano Vedrankonobar Stipanov Mesarek ./. Račić Krajančić Borovina Mimica Vrenko Kesovija Barišić ./. Glavinka

Darinko Vladimir Toni Josip Ivica Tonći Markočistać Radoš Marković Milinković Cetinić ./. ./. Ćurčija ./. ./. Bratoš ./. Krečak

AP City of Miho SvetiAP Držić Sveti Vlaho Dubrovnik Getaldić Imperial Libertas Pracat Oluja Orsula Petka Nikola I Zagreb

Zapovjednik Antun Fuad Ivo Lukša Vinko Joško Davor Antun Antun Leon Lukša IvanRakigjija Čimić Bošković Martinović Lujak Dender Mojsić Krilanović Kelez Bjelokosić Jovica Govorčin

I. časnik Roko Nikša Mario Đuro Nedjeljko Ante Nikita Pero Vojko Andrej Roberto Darkopalube Medi Čupić Burin Bušković Bukvić Dujić Dragojević Brbora Jovanović Ribičić Stahor Đuraš

II. časnik Miho Ante Marinko Luko Mile Robert Aleksandar Mario Marijo Vicko Toni Antoniopalube Dadić Kriste Tkalec Dobrić Jurinović Vukić Kušić Rončević Mišeta Vojvodić Pavlić Milošević

III. časnik Dubravko Adam Darko Blaženko Petar Danijel Attilio Ante Kristijan Nikša Vlaho Josippalube Buratović Biočina Prvan Carević Đorić Jelavić Udović Biočina Ramadan Japunčić Andreuzzi Glavorkadet Matko Damir Lukša Hrvoje Alen Leo Hrvoje Tonći Andro Tonći Maro Antonio

Maleš Palunčić Mitić Opačak Zekić Marić Svetac Jelavić Marić Plenković Laptalo Čaćekadet Spaso Josip Niko Marin Josip Vedran Josip Kristijan

./. Matković Grbić-Krampus ./. Skurić ./. ./. Pavličević Marinović Batoš Carević Laptalovođa Niko Rajko Marjan Tihomir Arse Anto Milan Pero Zdravko Josip Frano Mato

palube Bezek Jurković Glavan Bukvić Madir Levanat Bokšić Đuraš Paić Košta Čoić Dadićkormilar Ivica Nikola Vdino Nedjeljko Boško Slavko Pero Jadran Ivica Marko Ante Silvio

Bjelopera Sterniša Čulić Margaretić Šarić Šarić Setenčić Matić Svetac Marojica Bošković Butorovićkormilar Mirko Tomislav Serđo Đuro Daniel Zoran Nikola Renat Milan Antun Toni Josip

Šeman Čosić Đivoje Guriš Bebić Brguljan Bebić Borovina Prgomet Obadić Živković Turkaljkormilar Dražen Mario Toni Ivica Brletić Radoslav Miroslav Slaven Lindo Svetin Željko Leonardo Nenad

Jadrić Kunac Načevski Nikola Vukić Kordić Škarić Straka Žuvela Mučić Kolega Križak Drenovskimornar Rene Pavo Leo Mateo Cvijeto Elvis Dario Mišo Krešimir Ivo Ante

./. Načinović Hajdić Brnada Vilić Šaravanja Glaviškić Filipović Stojanović Špero Jeljenić Pervanmornar - Dinko

pom.konobar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Ljevak ./.Upravitelj Pero Nenad Antonio Mato Ivo Lučijano Pavle Srećko Ratomir Baldo Darko Nedjeljko

stroja Batinić Orlić Vidiš Gjaja Lopižić Karaman Čerjan Čučuk Matana Smrdelj Roko KmetovićI. časnik Ivica Marijan Ivo Miho Alen Mato Nikša Boris Davor Baldo Tonći Nikša

stroja Franić Brač Glunčić Pavlina Hadžović Garvan Karaman Smiljanić Popadić Dender Civadelić FranušićII. časnik Ante Benković Dinko Pero Silvio Ekrem Desimir Krešimir Đuro Škelzim Vicko Alberto Žan

stroja Davor Mitić Mirić Čokljat Gojević Sarić Surjan Marinović Musladin Kamberaj Ursić Dervišaj GlišovićIII. časnik Tomi Igor Đivo Marin Robert Miho Pero Mato Admir Ivo Nikša

stroja ./. Šarić Gjaja Pavlić Matrljan Dobrić Salatić Jeljenić Vatović Vukotić Crnjak Radićvježbenik Ivan Tonći Tomislav Siniša Tonći Ivo Vlaho Mario Mario Mateo Marin Goran

stroja Šeparović Čagalj Banac Levatić Antulov Cvitan Čagalj Majić Radić Duplica Jurić Čupićvježbenik Vojan Igor

stroja ./. Čulić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Balta ./.mazač Ivo Vlaho Krešimir Ivica

./. ./. Matović ./. ./. Kvestić ./. Ravlić Štrbe ./. ./. ./.vježbenik Stijepo Božo Ivica Anteelektrike Vidojević ./. ./. Pušić ./. ./. ./. ./. Bajac Mustapić ./. ./.brodski Martin Josip-Opar Jozo Nikša

električar ./. ./. Vlahović ./. Marinović ./. ./. Crnogorac Poluta ./. ./. ./.elektroničar Zlatko Vladimir Vjekoslav Hrvoje Stjepan Mario Josip Emil

Tončić Pipus ./. Bukarica ./. Karoglan Silić ./. ./. Silić Cetinić Bavčićpripravnik Vlaho

elektroničar ./. ./. ./. ./. ./. Mozara ./. ./. ./. ./. ./. ./.brodski Nazif Josip Nikola Enis Pero Vlaho Pero Aleksandar Miro Danko Antun Mišo

mehaničar Čustović Markovčić Lučić Kovač Bačić Mozara Gverović Popović Crnčević Dragojević Korunić Hendićbrodski Slavko Robert

mehaničar ./. ./. ./. ./. Didak Žuvela ./. ./. ./. ./. ./.glavni Mile Želimir Petar Emil Nediljko Josip Zlatko Miljenko Zoran Ante Goran Ivicakuhar Pavličić Jurišić Zvone Mustać Kovač Primorac Matijević Šunjić Poša Rabušić Crnković Jeljenić

konobar Ivan Leo Pavao Baldo Petar Gjusti Drago Božidar Damir Ivo MarkoMarinov Franić Bašica Vuličević Puhjera Jerinić Kalinić Milić Majić Žuvela ./. Gleđ

pomoćni Marijan Goran Željko Romano Tonći Mateo Alvaro Niko Andrijano Vedrankonobar Stipanov Mesarek ./. Račić Krajančić Borovina Mimica Vrenko Kesovija Barišić ./. Glavinka

Darinko Vladimir Toni Josip Ivica Tonći Markočistać Radoš Marković Milinković Cetinić ./. ./. Ćurčija ./. ./. Bratoš ./. Krečak

Atlant Atlant Atlant AtlantFrauke Trina Regine Svenja

Zapovjednik Juan Ivica Ivica IvanKnego Đuraš Bušlje Ivanković

I. časnik Luko Joško Vlaho Lukapalube Ljumović Tolja Rustan Rešetina

II. časnik Maro Tomislav Mario Cvijetopalube Handabaka Majstorović Gardašanić Arbulić

III. časnik Stanko Srećko Duje Ivopalube Letica Glavor Amulić Glavićvođa Pasko Niko Pero Vlatko

palube Režić Matković Kralj Verajakormilar Budimir Saša Pero Nikša

Milin Žorić Bogdanović Šimunovićkormilar Miroslav Leon Miho Ivica

Biondić Glaviškić Zedniček Bilićkormilar Dražen Ivan Aleksandar Jordan

Šimović Jurić Šimunović Šulja Bašnecmornar Mladen Miran Velimir Končar Mario

Primorac Glavina Frano Salmić JukićUpravitelj Boris Ivo Hrvoje Rade

stroja Lončarica Prce Mostahinić LjubibratićI. časnik Pero Darko Zlatko Igor

stroja Radić Prebisalić Vuleša ĆorovićII čas. Str. Josip Loren Dario Vilim

Bijele Bučul Fjorović Babićbrodski Mihajlo Duško Mojaser Joso

mehaničar Lovrić Nikolić Seidijevski Živkovićbrodski Zlatko

električar ./. Raucher ./. ./.elektroničar Borko

Forstinger ./. ./. ./.glavni Niko Jozo Ivan Ivokuhar Mozara Matijević Kukuruzović Dragić

konobar Ante Ivan Nenad LujoBoro Čokljat Mladin Dabelić

ćistać Jurica Kalina Marko Brtan Damir Žarak Elio Barić

Mokošica ŠipanZapovjednik Mladen Đurica

Orlić Gustin I časnik Drago Jakšapalube Skočajić Franić

III. časnik Ivo Stjepanstroja Čurlin Rehak

kormilar Željko Romeo Kuret Nizzi

kormilar Ivan MihoPrović Vlašić

kormilar Luko ZdravkoViolić Schnaider

Upravitelj Duško Pavo Kraljevićstroja Devčić Denis Kunica

I. časnik Vjekoslav Ljubomirstroja Suić Brailoglavni Branislav Lovrekuhar Bukvić Botica

Atlant Atlant Atlant AtlantFrauke Trina Regine Svenja

Zapovjednik Juan Ivica Ivica IvanKnego Đuraš Bušlje Ivanković

I. časnik Luko Joško Vlaho Lukapalube Ljumović Tolja Rustan Rešetina

II. časnik Maro Tomislav Mario Cvijetopalube Handabaka Majstorović Gardašanić Arbulić

III. časnik Stanko Srećko Duje Ivopalube Letica Glavor Amulić Glavićvođa Pasko Niko Pero Vlatko

palube Režić Matković Kralj Verajakormilar Budimir Saša Pero Nikša

Milin Žorić Bogdanović Šimunovićkormilar Miroslav Leon Miho Ivica

Biondić Glaviškić Zedniček Bilićkormilar Dražen Ivan Aleksandar Jordan

Šimović Jurić Šimunović Šulja Bašnecmornar Mladen Miran Velimir Končar Mario

Primorac Glavina Frano Salmić JukićUpravitelj Boris Ivo Hrvoje Rade

stroja Lončarica Prce Mostahinić LjubibratićI. časnik Pero Darko Zlatko Igor

stroja Radić Prebisalić Vuleša ĆorovićII čas. Str. Josip Loren Dario Vilim

Bijele Bučul Fjorović Babićbrodski Mihajlo Duško Mojaser Joso

mehaničar Lovrić Nikolić Seidijevski Živkovićbrodski Zlatko

električar ./. Raucher ./. ./.elektroničar Borko

Forstinger ./. ./. ./.glavni Niko Jozo Ivan Ivokuhar Mozara Matijević Kukuruzović Dragić

konobar Ante Ivan Nenad LujoBoro Čokljat Mladin Dabelić

ćistać Jurica Kalina Marko Brtan Damir Žarak Elio Barić

Mokošica ŠipanZapovjednik Mladen Đurica

Orlić Gustin I časnik Drago Jakšapalube Skočajić Franić

III. časnik Ivo Stjepanstroja Čurlin Rehak

kormilar Željko Romeo Kuret Nizzi

kormilar Ivan MihoPrović Vlašić

kormilar Luko ZdravkoViolić Schnaider

Upravitelj Duško Pavo Kraljevićstroja Devčić Denis Kunica

I. časnik Vjekoslav Ljubomirstroja Suić Brailoglavni Branislav Lovrekuhar Bukvić Botica

37

kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. Dubrovnik u periodu od 15. studenog 2009. do 15. svibnja 2010. godine

BRODOVI SlOBODNe PloVIDBE:

Luka Vrijeme U/I Teret

AP Drzic XINGANG 25.11.2009 I Iron ore

VANCOUVER-CND 16.12.2009 U Canola

MANZANILLO 29.12.2009 I Canola

CORPUS CHRISTI 16.1.2010 U Soya beans

TIANJIN 8.3. 2010 I Soya beans

KWANGYANG 13.3.2010 U Coils

POHANG 20.3.2010 U General cargo

MUMBAI (BOMBAY) 13.4.2010 I General cargo

KANDLA 18.4.2010 I Coils

MUNDRA 20.4.2010 I Coils

MUNDRA 20.4.2010 I General cargo

AP sveti Vlaho KARAIKAL 21.11.2009 I Coal

MORMUGAO 28.11.2009 U Iron ore

LANSHAN 21.12.2009 I Iron ore

BANJARMASIN 1.1. 2010 U Coal

YOKKAICHI 20.1.2010 I Coal

NIIHAMA 24.1.2010 I Coal

TABONEO 2.2.2010 U Coal

CHENNAI-MADRAS 14.2.2010 I Coal

CHENNAI-MADRAS 19.2.2010 U Iron ore

BEIHAI 3.3.2010 I Iron ore

PEMANCIGAN 11.3.2010 U Iron ore

RIZHAO 22.3.2010 I Iron ore

PEMANCIGAN 31.3.2010 U Iron ore

JINGTANG 16.4.2010 I Iron ore

BAYUQUAN 20.4.2010 U Coils

QINHUANGDAO 22.4.2010 U Coils

QINGDAO 24.4.2010 U Steel plates

City of Dubrovnik HALDIA 20.11.2009 U Iron ore

VIZAG 25.11.2009 U Iron ore

RIZHAO 12.12.2009 I Iron ore

LANSHAN 17.12.2009 I Iron ore

TANJUNG BARA 29.12.2009 U Coal

TAEAN 8.1. 2010 I Coal

PARANAGUA 17.4.2010 U Soya beans

getaldić MAGDALLA 23.11.2009 I Coal

RICHARDS BAY 11.12.2009 U Coal

CHENNAI-MADRAS 26.12.2009 I Coal

MUMBAI (BOMBAY) 5.1.2010 U Steel products

PHILADELPHIA 19.2.2010 I Steel products

SAVANNAH 23.2.2010 I Steel products

NEW ORLEANS 2.3.2010 I Steel products

HOUSTON 4.3.2010 I Steel products

MOREHEAD CITY 11.3.2010 U Fertiliser

KOHSICHANG 5.5.2010 I Fertiliser

gundulić CALLAO 17.11.2009 I Wheat

MATARANI 21.11.2009 I Wheat

MATARANI 21.11.2009 I Wheat

CALLAO 28.11.2009 U Zinc concentrate

PUNTA LOBITOS 1.12.2009 U Zinc concentrate

QINGDAO 5.1.2010 I Zinc concentrate

XINGANG 10.1.2010 I Zinc concentrate

LIANYUNGANG 13.1.2010 I Zinc concentrate

PORTLAND – USA 5.2.2010 U Soda ash

KOHSICHANG 6.3.2010 I Soda ash

JAKARTA 15.3.2010 I Soda ash

SAMARINDA 20.3.2010 U Coal

KOHSICHANG 4.4.2010 I Coal

SATUI 12.4.2010 U Coal

DHARAMTAR 2.5.2010 I Coal

Imperial SAN NICOLAS (ARGENT) 29.11.2009 I Iron ore

SEPETIBA 18.12.2009 U Iron ore

KAOHSIUNG 22.1.2010 I Iron ore

SAMARINDA 28.1.2010 U Coal

MASINLOK 13.2.2010 I Coal

SAMARINDA 18.2.2010 U Coal

ZHANGZHOU 8.3.2010 I Coal

IBT TERMINAL 18.3.2010 U Coal

SAKAIDE 31.3.2010 I Coal

PORT LATTA 20.4.2010 U Iron ore

libertas SANTOS 27.11.2009 U Maize

TAICHUNG 5.1.2010 I Maize

BONTANG 25.1.2010 U Coal

HONG KONG 1.2. 2010 I Coal

BUNBURY 16.2.2010 U Alumina

RICHARDS BAY 18.3.2010 I Alumina

SANTOS 11.4.2010 U Soya beans

Miho Pracat NOUADHIBOU 29.11.2009 U Iron ore

DUNKIRK 9.12.2009 I Iron ore

UST LUGA 16.12.2009 U Coal

FLUSHING 23.12.2009 I Coal

UST LUGA 29.12.2009 U Coal

MUUGA 31.12.2009 U Coal

PORTBURY 7.1.2010 I Coal

UST LUGA 16.1.2010 U Coal

AMSTERDAM 25.1.2010 I Coal

UST LUGA 3.2.2010 U Coal

PORTBURY 12.2.2010 I Coal

UST LUGA 23.2.2010 U Coal

AMSTERDAM 6.3.2010 I Coal

UST LUGA 18.3.2010 U Coal

TYNE 23.3.2010 I Coal

RIGA 29.3.2010 U Coal

TYNE 4.4.2010 I Coal

UST LUGA 12.4.2010 U Coal

FLUSHING 18.4.2010 I Coal

UST LUGA 25.4.2010 U Coal

oluja DAMIETTA 26.11.2009 I Wheat

SANTANA 18.12.2009 U Chrome ore

LIANYUNGANG 7.2.2010 I Chrome ore

GROOTE EYLANDT 25.3.2010 U Manganese ore

DONGHAE 7.4. 2010 I Manganese ore

POHANG 11.4.2010 I Manganese ore

GROOTE EYLANDT 26.4.2010 U Manganese ore

orsula HAMILTON 22.11.2009 I Steel products

HAMILTON 22.11.2009 I Steel slabs

HAMILTON 22.11.2009 I Steel coils

HAMILTON 30.11.2009 U Soya beans

SOREL 2.12.2009 U Soya beans

GHENT 15.12.2009 I Soya beans

ST. PETERSBURG 24.12.2009 U Potash

MISS RIVER 16.1.2010 I Potash

MISS RIVER 27.1.2010 U Grain

BUENAVENTURA 4.2.2010 I Grain

ACAJUTLA 12.2.2010 U Sugar

MONTREAL 4.3.2010 I Sugar

THREE RIVERS 18.3.2010 U Grain

QUEBEC 20.3.2010 U Grain

PUERTO CABELLO 11.4.2010 I Grain

Petka PORT TALBOT 31.12.2009 I Coal

IMMINGHAM 5.1.2010 I Coal

UST LUGA 15.1.2010 U Coal

ANTWERPEN 22.1.2010 I Coal

UST LUGA 1.2.2010 U Coal

IJMUIDEN 17.2.2010 I Coal

UST LUGA 3.3.2010 U Coal

NORDENHAM 12.3.2010 I Coal

GHENT 18.3.2010 I Coal

UST LUGA 27.3.2010 U Coal

GHENT 5.4.2010 I Coal

UST LUGA 16.4.2010 U Coal

IMMINGHAM 23.4.2010 I Coal

RIGA 1.5.2010 U Coal

sveti nikola I NANJING 23.11.2009 I Coal

TOWNSVILLE 11.12.2009 U Sugar

INCHON 26.12.2009 I Sugar

TOWNSVILLE 12.1.2010 U Sugar

ULSAN 27.1.2010 I Sugar

MOURILYAN 14.2.2010 U Sugar

INCHON 28.2.2010 I Sugar

GLADSTONE 21.3.2010 U Wheat

BRISBANE 30.3.2010 U Wheat

PHU MY 14.4.2010 I Wheat

CAILAN 19.4.2010 I Wheat

Zagreb OXELOSUND 18.11.2009 I Coal

LULEA 22.11.2009 I Coal

UST LUGA 29.11.2009 U Coal

RIGA 15.12.2009 U Coal

ROTTERDAM 21.12.2009 I Coal

RIGA 26.12.2009 U Coal

TYNE 2.1.2010 I Coal

UST LUGA 10.1.2010 U Coal

AMSTERDAM 20.1.2010 I Coal

MUUGA 1.2.2010 U Coal

TILBURY 8.2.2010 I Coal

RIGA 18.2.2010 U Coal

TYNE 26.2.2010 I Coal

RIGA 6.3.2010 U Coal

WILHEMSHAVEN 12.3.2010 I Coal

UST LUGA 19.3.2010 U Coal

HAMBURG 28.3.2010 I Coal

UST LUGA 4.4.2010 U Coal

PORTBURY 12.4.2010 I Coal

UST LUGA 23.4.2010 U Coal

FLUSHING 2.5.2010 I Coal

BRoDoVI ZA TEŠkE TERETE:

Atlant Frauke MUMBAI (BOMBAY) 12.12.2009 U project cargo

APAPA 26.1.2010 I project cargo

LAS PALMAS 6.2.2010 I project cargo

MONROVIA 12.2.2010 U project cargo

MONROVIA 12.2.2010 U project cargo

DJIBOUTI 7.3.2010 I project cargo

KANDLA 14.3.2010 U project cargo

MUMBAI (BOMBAY) 18.3.2010 U project cargo

ALEXANDRIA 3.4.2010 U project cargo

ALEXANDRIA 3.4.2010 I project cargo

LATTAKIA 5.4.2010 I project cargo

GEMLICK 10.4.2010 I project cargo

TUZLA 13.4.2010 U project cargo

RAVENNA 17.4.2010 U project cargo

GENOVA 24.4.2010 U project cargo

GENOVA 24.4.2010 I project cargo

FOS 25.4.2010 U project cargo

ORAN 29.4.2010 I project cargo

Atlant Regine KOPER 23.11.2009 U project cargo

KOPER 23.11.2009 U project cargo

CONSTANTZA 1.12.2009 U project cargo

DERINCE 4.12.2009 U project cargo

AQABA 9.12.2009 I project cargo

PORT SUDAN 12.12.2009 U project cargo

MUMBAI (BOMBAY) 20.12.2009 U project cargo

MUMBAI (BOMBAY) 21.12.2009 U project cargo

MUSCAT 26.12.2009 I project cargo

SOHAR 28.12.2009 I project cargo

JEBEL ALI 29.12.2009 U project cargo

UMM AL QASR 1.1.2010 I project cargo

BAHRAIN 3.1.2010 I project cargo

DAMMAM 4.1.2010 U project cargo

DAMMAM 4.1.2010 U project cargo

DAMMAM 4.1.2010 I project cargo

ABU DHABI 12.1.2010 U project cargo

JEBEL ALI 13.1.2010 U project cargo

ALEXANDRIA 28.1.2010 I project cargo

MISURATA 31.1.2010 I project cargo

SKIKDA 6.2.2010 I project cargo

MOSTAGANEM 8.2.2010 I project cargo

ANTWERPEN 16.2.2010 U project cargo

HULL 24.2.2010 I project cargo

GDYNIA 28.2.2010 U project cargo

ANTWERPEN 4.3.2010 U project cargo

SOUTHAMPTON 7.3.2010 U project cargo

BRINDISI 17.3.2010 I project cargo

VALENCIA 25.3.2010 U project cargo

DOUALA 9.4.2010 I project cargo

BATA 11.4.2010 I project cargo

Atlant svenja VISAKHAPATNAM 24.11.2009 U project cargo

CHENNAI-MADRAS 4.12.2009 U project cargo

MUMBAI (BOMBAY) 10.12.2009 I project cargo

MUMBAI (BOMBAY) 10.12.2009 U project cargo

GABES 30.12.2009 I project cargo

CASABLANCA 6.1. 2010 I project cargo

ST. NAZAIRE 12.1.2010 U project cargo

ANTWERPEN 15.1.2010 I project cargo

ANTWERPEN 15.1.2010 U project cargo

TILBURY 17.1.2010 U project cargo

BILBAO 23.1.2010 U project cargo

LEIXOES 30.1.2010 U project cargo

MONROVIA 8.2. 2010 I project cargo

ABIDJAN 12.2.2010 I project cargo

BATA 17.2.2010 I project cargo

ONNE 19.2.2010 I project cargo

APAPA 23.2.2010 I project cargo

RIO DE JANEIRO 8.3.2010 U project cargo

SAO FRANCISCO DO SUL 10.3.2010 I project cargo

VITORIA 16.3.2010 U project cargo

VIGO 3.4.2010 I project cargo

PASAJES 8.4.2010 I project cargo

ANTWERPEN 12.4.2010 U project cargo

ALGECIRAS 19.4.2010 I project cargo

Atlant Trina SHANGHAI 30.12.2009 U project cargo

DALIAN 2.1. 2010 U project cargo

SHANGHAI 12.1.2010 U project cargo

DAVAO 25.1.2010 I project cargo

SURABAYA 30.1.2010 I project cargo

KOLKATA 14.2.2010 I project cargo

PARADIP 19.2.2010 I project cargo

TANJUNG PELEPAS 24.3.2010 U project cargo

PORT KELANG 26.3.2010 U project cargo

BANJARMASIN 30.3.2010 I project cargo

SAMARINDA 1.4.2010 I project cargo

HUANGDAO 17.4.2010 U project cargo

SHANGHAI 23.4.2010 U project cargo

MANILA 27.4.2010 I project cargo

BRODOVI OBAlNe PloVIDBE:

Mokošica PORTO NOGARO 17.11.2009 U Pipes

BEIRUT 24.11.2009 I Pipes

THESSALONIKI 28.11.2009 U Wheat

SEVILLA 12.12.2009 I Wheat

GHAZAOUET 15.12.2009 U Alu-Ingots

CASABLANCA 28.12.2009 I Alu-Ingots

SAFI 30.12.2009 U Nickel concentrate

SETUBAL 6.1.2010 U Corn

GAETA 14.1.2010 I Corn

GAETA 14.1.2010 I Corn

GAETA 14.1.2010 I Nickel concentrate

PIOMBINO 16.1.2010 U Steel coils

SOUSSE 20.1.2010 I Steel coils

SFAX 23.1.2010 U Fertiliser

LEGHORN 27.1.2010 I Fertiliser

FOS 29.1.2010 U Steel coils

ALIAGA 7.2.2010 I Steel coils

DILISKELESI 11.2.2010 I Steel coils

DERINCE 12.2.2010 U Concentrates

KOPER 17.2.2010 U Wood

KOPER 17.2.2010 I Concentrates

CHIOGGIA 22.2.2010 U General cargo

ELEUSIS 26.2.2010 I General cargo

ELEUSIS 26.2.2010 I Wood

DERINCE 6.3.2010 U Concentrates

KOPER 13.3.2010 I Concentrates

RIJEKA 17.3.2010 U Steel coils

GABES 29.3.2010 U Fertiliser

CASABLANCA 8.4.2010 I Fertiliser

CASABLANCA 8.4.2010 I Fertiliser

CASABLANCA 8.4.2010 I Steel coils

SETUBAL 11.4.2010 U Steel products

ANNABA 18.4.2010 I Steel products

Šipan BOURGAS 17.11.2009 I Aggregate in bulk

VARNA 20.11.2009 U Wood

POZZALLO 2.12.2009 I Wood

RIJEKA 9.12.2009 U General cargo

TRIESTE 10.12.2009 U General cargo

ALIAGA 15.12.2009 I General cargo

ITEA 28.12.2009 U Bauxite

KOPER 31.12.2009 I Bauxite

CHIOGGIA 5.1.2010 U Fertiliser

BOURGAS 16.1.2010 I Fertiliser

DERINCE 18.1.2010 U Aggregate in bulk

KOPER 26.1.2010 I Aggregate in bulk

BARI 31.1.2010 U General cargo

MARSEILLES 8.2.2010 U Alumina

FOS 15.2.2010 I General cargo

REGGIO DI CALABRIA 16.2.2010 I Alumina

SFAX 18.2.2010 U Fertiliser

RAVENNA 25.2.2010 I Fertiliser

RAVENNA 26.2.2010 U Feed products

LA VALLETTA 8.3.2010 I Feed products

PIOMBINO 13.3.2010 U Steel coils

SETUBAL 19.3.2010 I Steel coils

AVEIRO 21.3.2010 U Steel beams

ARZEW 25.3.2010 I Steel beams

LISBON 2.4.2010 U Sugar

TRIPOLI 17.4.2010 I Sugar

38

PRVA PosADA BRoDA PlITVICE – ožujak 1964. g.

Margaretić Ivo, zapovjednik; Kristović Antun, I. časnik palube; Japunčić Pero, II. časnik palube; Brbora Pero, III. časnik palube; Jovanović Vitomir, RTG; Krejči Alek-sandar, upravitelj stroja; Babarović Pavo, I. časnik stroja; Borčić Luka, I. časnik stroja; Pikunić Ivo, III. časnik stroja; Katalinić Miho, vođa palube; Lakoš Ante, tesar; Jureško Božo, kormilar; Radov Roje, kormilar; Ogresta Pavo, kormilar; Jurac Marijan, kormilar; Mikelin Jere, kormi-lar; Lisica Krševan, kormilar; Franić Nedjeljko, mornar; Lipanović Ante, mornar; Šteta Niko, mornar; Končić Pero, mornar; Njegovan Branko, vođa stroja; Stojanac Stevan, električar; Petranović Uroš, električar; Kreljić Ed-uard, mehaničar: Ivić Božo, v.d. mehaničar; Ravkin Paško, mazač; Orlić Stijepo, mazač; Čerjan Pavo, mazač; Medić Ante, čistač; Duždević Frano, čistač; Ossijan Ivo, I. kuhar; Laus Branko, II. kuhar; Ferri Ivo, I. konobar; Kresić Ante, v.d. II. konobar; Liban Pero, v.d. II. konobar; Čikato Vlaho, kadet; Poljanić Ante, vježbenik stroja; Milošević Slobodan, vježbenik stroja; Vuleša Mato, mladić sobe; Miletić Jozo, mladić sobe; Tolj Nikola, mladić kuhinje.

Sagrađen u Brodogradilištu Split 1964. g.BRT 10.483NRT 6.568DWT 16.234Dužina preko svega: 166,25 mNajveća širina: 20,50 mVisina na sredini broda: 11,03Pogonski stroj: Sulzer 6RD 76 od 6.618 kWNajveća brzina: 15,5 NMPreuzet u flotu u Brodogradilištu Split dana 28.02.1964. g.Prodan 10.08.1985. g. firmi „Euroatlantic Shipping Co.“, Liberia

M/B PlITVICE

Ure

dn

ički

ko

leg

ij:

Mat

o Ba

jo, D

ubra

vko

Cot

a (g

lavn

i ure

dn

ik),

Dub

ravk

o Ka

min

ski,

Pero

Kul

aš, T

onći

Milo

slav

ić, I

vica

Šur

kovi

ć, E

do T

asla

man

i G

oran

Žag

ar,

Des

ign

: m

&m

Foto

gra

fije

: M

iho

skvr

ce i

Atla

ntsk

a pl

ovid

ba, L

ekto

r i k

orek

tor:

mr.

Tom

isla

v Ku

ljiš,

Tis

ak:

Tisk

ara

ALF

A-2,

Dub

rovn

ik, N

akla

da:

10.

000,

Pre

dsj

edn

ik U

pra

ve:

kap.

Ant

e Je

rkov

ić

39

bulletinAtlant

www.atlant.hr

m/b Miho Pracat