Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Prolaze prvi dani proljeæa, još jednom smo se proveselili i zabavili u danima maškara, u kojima smo barem nakratko stavili sve brige na stranu i opustili se u druženju s prijateljima, susjedima i poznanicima. Vjerujem da æete uživati u slikama buzetskog maškaranog ludila koje pokazuju da se Buzeština zna dobro zabaviti.

Živimo u osjetljivim vremenima, iza nas je zahtjevna godina u kojoj smo se s dosta uspjeha othrvali mnogim problemima. Ova godina æe po mnogoèemu biti slièna prethodnoj s mnogo novih izazova. Naš najvažniji cilj je realnim, racionalnim i opreznim pristupom oèuvati gospodarski razvoj Buzeštine i poticati zaposlenost svih struktura stanovništva.

U tu svrhu, pripremili smo paket od 14 mjera za pomoæ obrtništvu, poljoprivredi i gospodarstvu. Te su mjere osmišljene u aktivnoj suradnji s našim partnerima: obrtnicima, poljoprivrednicima i gospodarstvenicima. Iako u pripremi imamo mnoge projekte i kapitalne investicije, odluèili smo usporiti njihovu realizaciju i dio sredstava usmjeriti u podršku i pomoæ obrtništvu, poljoprivredi i gospodarstvu.

Ulaganje u komunalnu infrastrukturu se nastavlja. U svih 11 mjesnih odbora nastavit æe se radovi, od ureðenja prometnica, dogradnje i rekonstrukcije javne rasvjete, pa do nastavka ureðenja društvenih domova, sve prema prioritetima lokalne zajednice. Prioritetna komunalna investicija u ovoj godini je dovršetak rekonstrukcije ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda, prema strogim europskim normama, kojim æemo napraviti veliki korak za rast standarda zaštite okoliša na Buzeštini.

IMPRESSUM:

Buzetski list3

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

SADRŽAJ: SADRŽAJ: Rimljak danas...

Drage Buzeæanke i BuzeæaniÈesto se govori o štednji, naèelno se svi slažemo da je u ovim

vremenima bitno štedjeti i tvrdim da se mi u Buzetu nikada nismo razbacivali teško steèenim sredstvima. A uz štednju i racionalnost, svoje smo napore okrenuli i prema dobivanju dodatnih sredstava iz drugih izvora. Neumorno planiramo i pripremamo projekte s kojima kandidiramo u ministarstvima, europskim fondovima, raznim zakladama i svim ostalim izvorima. Isto tako, u pripremi su i drugi projekti koji æe biti realizirani kada popusti recesija. Prema sadašnjim najavama, za dvije æemo godine postati èlanovi europske obitelji i veæ sada aktivno pripremamo projekte koje æemo moæi ostvariti kroz suradnju s europskim organizacijama.

U tom smislu pozivam sve ustanove, sportske, kulturne i druge udruge, da i oni kandidiraju svoje projekte i manifestacije pri državnim i europskim institucijama, da veæ danas planiraju i pripremaju projekte, jer æe takav naèin rada biti iznimno važan u godinama koje dolaze. Ovdje želim istaknuti primjer nekoliko vijeæa mjesnih odbora i udruga koji su uspješno kandidirali svoje projekte i osigurali dodatna sredstva za svoj rad.

Vjerujem da æemo zajednièkim naporima održati sigurnost i stabilnost života na Buzeštini u izuzetno zahtjevnim mjesecima koji dolaze i uspješno prebroditi krizna vremena na radost svih nas i naše djece.

Naše živote ne oblikuje toliko naše iskustvo,koliko naša oèekivanja.

i nekad

VEDRANA GREGOROVIÆAMALIJA GREGOROVIÆ

MOÈILO 1957. GODINE

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA

4 LAUREATI

6 POTICAJNE MJERE

8 PROJEKTI: Zgrada "Parka" ...................................

9 PROJEKTI: Novi obraèun odvoza smeæa ........................

10 OBRTNICI: Prijevoznici

11 MJESNI ODBOR: Sveti Ivan

12 OBLJETNICE: Dva desetljeæa ljevaonice u Roèu ............

13 PROJEKTI: EU sredstva za Stari grad

14 POD LADONJOM: Sto godina none Pauline

16 BUZETSKO UDRUŽENJE MLADIH

18 ZANIMLJIVOSTI: Brod "Buzet" ....................................

20 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Kaligar Viljan Pauletiæ

22 KULTURA: KONZUL(tacije)

23 VIJESTI U SLIKAMA

24 OBLJETNICE: Deset godina grada tartufa .....................

26 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Sela oko Pietrapelose

28 TURISTIÈKE STRANICE: "Pod lipom" najiznajmljivaè ..

30 ANKETA: Kako èitatelji vide Buzetski list?

31 PRORAÈUN U MALOM

35 TRADICIJA: Maškare.............................................

38 SPORTSKE VIJESTI

39 SPORT: Zimska mountain bike liga

40 SPELEOLOZI: Speleološko društvo "Æiæarija" .......

42 SPORT: Pikado klub "Sove" Sovinjak

43 SPORT: Aktivnosti buzetskih umirovljenika

44 SPORT: Kadetsko PH u taekwondo-u ....................

45 OBRAZOVANJE: Valentinovo u vrtiæu

46 OBRAZOVANJE: Srednjoškolci gosti Sabora

47 OBRAZOVANJE: Vijesti

48 OBRAZOVANJE: Škola roditeljstva

50 OBRAZOVANJE: Prvašiæi i jaslice

52 STARE OBITELJI: Župnik Vidau

54 ISTARSKA KUHINJA: Blagdanski stol po starinski ........

55 ZDRAVA HRANA: Šparoge

56 POLJOPRIVREDA: Rezidba vinove loze .........................

58 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Glavobolje

59 VETERINARSKI SAVJET: Gojaznost životinja

60 ÆIÆSKI LIST: OPG Mejak iz Podgaæa ............................

61 ROÐENI

62 VJENÈANI

Buzetski list,revijalno informativni magazin, godina III., broj 7, travanj 2010.,izlazi 2 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad BuzetII. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI U OVOM BROJU:Ornela Rumen, Josip Šipuš, Ervina Kisièek, Valdi Glaviæ, Walter Pahor, Nives Jakac, Deana Vrban, Meri Vivoda, Jasmina Èerneka, Mirjana Pavletiæ, Nada Prodan Mrakoviæ, Ankica Prodan, Meri Višiæ, Ivana Krbavèiæ, Anja Èerneka, Beti Bašiæ, Kristina Greblo, Danijela Katarinèiæ, Branka Markežiæ, Elvis Èerneka, Saša Arsiæ, Darko Matkoviæ, Kristina Pavletiæ Prodan, Foto Festival.

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK: Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA:2.800 primjeraka

KONTAKT:Grad Buzet(Za Buzetski list)II. Istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hrwww.buzet.hr

ISSN 1846 – 7776

NASLOVNICA:Katica Glaviæ s praunuèicomLukom Sekovaniæ(Snimila: Ana Pisak)

......

......

.........

......

....

........

......

......

.

........

......

......

....

........

Buzetski list 2

Uvodna rijeè

Prolaze prvi dani proljeæa, još jednom smo se proveselili i zabavili u danima maškara, u kojima smo barem nakratko stavili sve brige na stranu i opustili se u druženju s prijateljima, susjedima i poznanicima. Vjerujem da æete uživati u slikama buzetskog maškaranog ludila koje pokazuju da se Buzeština zna dobro zabaviti.

Živimo u osjetljivim vremenima, iza nas je zahtjevna godina u kojoj smo se s dosta uspjeha othrvali mnogim problemima. Ova godina æe po mnogoèemu biti slièna prethodnoj s mnogo novih izazova. Naš najvažniji cilj je realnim, racionalnim i opreznim pristupom oèuvati gospodarski razvoj Buzeštine i poticati zaposlenost svih struktura stanovništva.

U tu svrhu, pripremili smo paket od 14 mjera za pomoæ obrtništvu, poljoprivredi i gospodarstvu. Te su mjere osmišljene u aktivnoj suradnji s našim partnerima: obrtnicima, poljoprivrednicima i gospodarstvenicima. Iako u pripremi imamo mnoge projekte i kapitalne investicije, odluèili smo usporiti njihovu realizaciju i dio sredstava usmjeriti u podršku i pomoæ obrtništvu, poljoprivredi i gospodarstvu.

Ulaganje u komunalnu infrastrukturu se nastavlja. U svih 11 mjesnih odbora nastavit æe se radovi, od ureðenja prometnica, dogradnje i rekonstrukcije javne rasvjete, pa do nastavka ureðenja društvenih domova, sve prema prioritetima lokalne zajednice. Prioritetna komunalna investicija u ovoj godini je dovršetak rekonstrukcije ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda, prema strogim europskim normama, kojim æemo napraviti veliki korak za rast standarda zaštite okoliša na Buzeštini.

IMPRESSUM:

Buzetski list3

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

SADRŽAJ: SADRŽAJ: Rimljak danas...

Drage Buzeæanke i BuzeæaniÈesto se govori o štednji, naèelno se svi slažemo da je u ovim

vremenima bitno štedjeti i tvrdim da se mi u Buzetu nikada nismo razbacivali teško steèenim sredstvima. A uz štednju i racionalnost, svoje smo napore okrenuli i prema dobivanju dodatnih sredstava iz drugih izvora. Neumorno planiramo i pripremamo projekte s kojima kandidiramo u ministarstvima, europskim fondovima, raznim zakladama i svim ostalim izvorima. Isto tako, u pripremi su i drugi projekti koji æe biti realizirani kada popusti recesija. Prema sadašnjim najavama, za dvije æemo godine postati èlanovi europske obitelji i veæ sada aktivno pripremamo projekte koje æemo moæi ostvariti kroz suradnju s europskim organizacijama.

U tom smislu pozivam sve ustanove, sportske, kulturne i druge udruge, da i oni kandidiraju svoje projekte i manifestacije pri državnim i europskim institucijama, da veæ danas planiraju i pripremaju projekte, jer æe takav naèin rada biti iznimno važan u godinama koje dolaze. Ovdje želim istaknuti primjer nekoliko vijeæa mjesnih odbora i udruga koji su uspješno kandidirali svoje projekte i osigurali dodatna sredstva za svoj rad.

Vjerujem da æemo zajednièkim naporima održati sigurnost i stabilnost života na Buzeštini u izuzetno zahtjevnim mjesecima koji dolaze i uspješno prebroditi krizna vremena na radost svih nas i naše djece.

Naše živote ne oblikuje toliko naše iskustvo,koliko naša oèekivanja.

i nekad

VEDRANA GREGOROVIÆAMALIJA GREGOROVIÆ

MOÈILO 1957. GODINE

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA

4 LAUREATI

6 POTICAJNE MJERE

8 PROJEKTI: Zgrada "Parka" ...................................

9 PROJEKTI: Novi obraèun odvoza smeæa ........................

10 OBRTNICI: Prijevoznici

11 MJESNI ODBOR: Sveti Ivan

12 OBLJETNICE: Dva desetljeæa ljevaonice u Roèu ............

13 PROJEKTI: EU sredstva za Stari grad

14 POD LADONJOM: Sto godina none Pauline

16 BUZETSKO UDRUŽENJE MLADIH

18 ZANIMLJIVOSTI: Brod "Buzet" ....................................

20 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Kaligar Viljan Pauletiæ

22 KULTURA: KONZUL(tacije)

23 VIJESTI U SLIKAMA

24 OBLJETNICE: Deset godina grada tartufa .....................

26 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Sela oko Pietrapelose

28 TURISTIÈKE STRANICE: "Pod lipom" najiznajmljivaè ..

30 ANKETA: Kako èitatelji vide Buzetski list?

31 PRORAÈUN U MALOM

35 TRADICIJA: Maškare.............................................

38 SPORTSKE VIJESTI

39 SPORT: Zimska mountain bike liga

40 SPELEOLOZI: Speleološko društvo "Æiæarija" .......

42 SPORT: Pikado klub "Sove" Sovinjak

43 SPORT: Aktivnosti buzetskih umirovljenika

44 SPORT: Kadetsko PH u taekwondo-u ....................

45 OBRAZOVANJE: Valentinovo u vrtiæu

46 OBRAZOVANJE: Srednjoškolci gosti Sabora

47 OBRAZOVANJE: Vijesti

48 OBRAZOVANJE: Škola roditeljstva

50 OBRAZOVANJE: Prvašiæi i jaslice

52 STARE OBITELJI: Župnik Vidau

54 ISTARSKA KUHINJA: Blagdanski stol po starinski ........

55 ZDRAVA HRANA: Šparoge

56 POLJOPRIVREDA: Rezidba vinove loze .........................

58 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Glavobolje

59 VETERINARSKI SAVJET: Gojaznost životinja

60 ÆIÆSKI LIST: OPG Mejak iz Podgaæa ............................

61 ROÐENI

62 VJENÈANI

Buzetski list,revijalno informativni magazin, godina III., broj 7, travanj 2010.,izlazi 2 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad BuzetII. Istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNI UREDNIK: Ana Pisak

POMOÆNIK UREDNIKA: Siniša Žuliæ

SURADNICI U OVOM BROJU:Ornela Rumen, Josip Šipuš, Ervina Kisièek, Valdi Glaviæ, Walter Pahor, Nives Jakac, Deana Vrban, Meri Vivoda, Jasmina Èerneka, Mirjana Pavletiæ, Nada Prodan Mrakoviæ, Ankica Prodan, Meri Višiæ, Ivana Krbavèiæ, Anja Èerneka, Beti Bašiæ, Kristina Greblo, Danijela Katarinèiæ, Branka Markežiæ, Elvis Èerneka, Saša Arsiæ, Darko Matkoviæ, Kristina Pavletiæ Prodan, Foto Festival.

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK: Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA:2.800 primjeraka

KONTAKT:Grad Buzet(Za Buzetski list)II. Istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: buzetski-list@net.hrwww.buzet.hr

ISSN 1846 – 7776

NASLOVNICA:Katica Glaviæ s praunuèicomLukom Sekovaniæ(Snimila: Ana Pisak)

......

......

.........

......

....

........

......

......

.

........

......

......

....

........

Buzetski list 4 Buzetski list5

Sveèana sjednica u povodu Dana Grada

Nagrade i plakete uspješnimaAna PISAK

Tradicionalan dogaðaj t i j e k o m d v o t j e d n o g o d r ž a v a n j a r u j a n s k i h sveèanosti u povodu Dana Grada Buzeta bila je Sveèana sjednica Gradskog vijeæa Grada Buzeta, održana 11. r u j n a 2 0 0 9 . g o d i n e u buzetskom Narodnom domu. Nakon prigodnih govora g r a d o n a è e l n i ka B u z e t a Valtera Flege i predsjednika Gradskog v i jeæa Dar i ja Krivièiæa, podijeljena su p r i z n a n j a z a s l u ž n i m sugraðanima.

Ku l t u r n o u m j e t n i è k o društvo "Istarski željeznièar" Roè i Boæarski klub "Trio Buzet" dobitnici su Zlatne plakete

Znanstveni skup "Buzetski dani", poèetkom rujna prošle godine, po 40. je put okupio 11 predavaèa koji su javnosti p redoè i l i dos t i gnuæa u i s t raž ivan ju pov i jesn ih , kul turnih i znanstvenih èinjenica s podruèja uže i šire Buzeštine.

Tako je dr. Klara Buršiæ-M a t i j a š i æ i z p u l s k o g Sveuèilišta Jurja Dobrile dala arheološku sliku prapovijesti, antièkog i srednjovjekovnog razdoblja, mr. Josip Višnjiæ iz

Èetiri desetljeæa znanstvenog skupa

Jubilarni "Buzetski dani"

Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta organizator je dodjele nagrada i priznanja najuspješnijim sportašima, k l u b ov i m a i s p o r t s k i m djelatnicima u 2009. godini. Sveèanost je održana 22. sijeènja 2010. godine u vijeænici buzetskog Narodnog doma.

M a r t i n a T o m i š i æ , rukometašica "Buzeta" i Gianfranco Santoro, èlan Boæarskog kluba "Trio Buzet", proglašeni su najbol j im sportašima Grada Buzeta u 2009. godini. Santoro je èlan h r v a t s k e b o æ a r s k e reprezentacije, svjetski prvak u neolimpijskim sportovima u disciplini precizno te osvajaè svjetske bronce u disciplini p o j e d i n a è n o . Po k a l z a najuspješniji klub pripao je Boæarskom klubu "Trio Buzet", osvajaèu Prvenstva Hrvatske i

Najbolji sportaši Tomišiæ i Santoro Pokal za najuspješniji klub pripao je Boæarskom klubu "Trio Buzet", osvajaèu Prvenstva Hrvatske i europskom prvaku

Ana PISAK

Hrvatskog restauratorskog z a v o d a o s l i k a o j e arhitektonski razvitak utvrde Pietrapelose/Petrapi lose iznad rjeèice Braèane.

O Statutu Bratovštine Svi sveti iz 1581. godine govorio je Alojz Štokoviæ kazavši da je tada u mletaèkoj Istri bilo petsto, u austrijskoj Istri tristo a samo u Buzetu sedamnaest bratovština. Pod naslovom "Oporuka Antuna Sinèiæa iz 1799. godine" o primjeru b u z e t s k o - b a r b a n s k i h

migracijskih veza izlagao je dr. Slaven Bertoša. Jakov Jelinèiæ iz Pazina 33. je put sudjelovao na buzetskom znanstvenom s k u p u i p r e d s t a v i o "Prvostupanjski provincijski sud u Buzetu 1797. do 1805. godine".

Mr. Zdenko Ba log i z Križevaca dao je svoj prilog recepciji srednjovjekovne gotike u Istri, akademski slikar Slobodan Radiæ pokazao je k o n z e r v a t o r s k o -restauratorske zahvate na

slikama iz crkve sv. Jurja u Buzetu . S l i ka rsk i opus Girolama Cornera približila je povjesnièarka umjetnosti Katarina Zenzeroviæ, dr. Tanja Periæ-Polonijo podsjetila je na Istarsku škrinjicu profesora Jakova Mikca, rodom iz Bresta pod Žbevnicom, da bi mr. Josip Žmak iz Umaga izlaganjem o èredi (stadu) u selu Podgaæe na Æiæariji zakljuèio ovaj 40. afirmirani znanstveni skup u Buzetu.

Grada Buzeta . KUD je priznanje dobio u povodu p e d e s e t o g o d i š n j e g djelovanja, dok je "Trio Buzet" dvostruki prvak Hrvatske, peterostruki pobjednik Kupa Hrvatske te prvak Kupa Europe. Srebrna plaketa Grada Buzeta uruèena je graðevinskom obrtniku Ljubi Šæulcu. Profesori Srednje škole u Buzetu, Marija Pavletiæ i Božo Tolušiæ primili su Nagradu Grada Buzeta. Pohvaljeni su gimnazijalci Ivan Èeh, Beti Bašiæ i Matea Cerovac te èlanovi juniorske momèadi Nogometnog kluba "Buzet", osvajaèi prvog mjesta I. županijske lige za juniore.

Josip ŠIPUŠ

europskom prvaku.

Nagraðeni najuspješniji

U k o n k u r e n c i j i pe r spek t i vn ih spor taša najboljima su proglašeni Samanta Drašèiæ, èlanica Taekwon-do kluba "Buzet", nositeljica žutog pojasa, te Sanj in S i rot iæ , b ic ik l is t "Buzeta", najbolji junior u XC Kupu Hrvatske i viceprvak na utrci Prvenstva Hrvatske u Pazinu. Sportski djelatnik 2009. godine je Ðino Piuti, a k t u a l n i p r e d s j e d n i k buzetskog rukometnog kluba.

Nagrade za znaèajna dostignuæa primili su: Sanjin Prodan (Auto klub Buzet Autosport) prvak hrvatske u autoslalomu – klasa 7, Nino Andrejeviæ (Auto klub Buzet Autosport) prvak Hrvatske u

autoslalomu – klasa 4 i u jun iorsko j konkurenc i j i , Dalibor Babiæ (Biciklistièki klub Buzet) prvak Hrvatske u disciplini cross country i osvajaè XC kupa, Igor Fonoviæ (Enduro motokros klub Buzet) generalni prvak Hrvatske u e n d u r u u j u n i o r s k o j konkurenciji, Robert Vozila i Kristijan Ostoviæ (Enduro motokros klub Buzet) prvaci Hrvatske u enduru u klasama E1 i E2, Vjekoslav Poropat (Streljaèko društvo Augustin Vivoda) prvak Hrvatske u streljaštvu u veteranskoj konkurenciji u disciplini VK pištolj-revolver 15-15, Marko Beakoviæ (Boæarski klub Trio Buzet ) dvost ruk i p r vak Hrvatske u boæanju, dok su Aleš Borènik (Boæarski klub Trio Buzet) i Mladen Jurada ( S p o r t s k o d r u š t v o paraplegièara Istre) primili

pr iznanja za postignute uspjehe u boæanju odnosno u strel jaštvu. Nagrade su dodijeljene Enduro motokros klubu za osvojeno prvenstvo Hrvatske i Rukometnom klubu za plasman u Premijer ligu.

Povijesna godina

Nadan Flego, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Buzeta, lanjsku je godinu, što se sporta tièe, okarakterizirao najboljom. Dodao je kako je Zajednica proširena Konjièkim klubom "Dolina konja" i Pljoèkarskim klubom "Marèanegla", te sada broji 18 klubova odnosno udruga. Nagraðenima je èestitao i gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, dok se u ime laureata zahvalio Branko Ratoša iz BK Trio Buzet.

Buzetski list 4 Buzetski list5

Sveèana sjednica u povodu Dana Grada

Nagrade i plakete uspješnimaAna PISAK

Tradicionalan dogaðaj t i j e k o m d v o t j e d n o g o d r ž a v a n j a r u j a n s k i h sveèanosti u povodu Dana Grada Buzeta bila je Sveèana sjednica Gradskog vijeæa Grada Buzeta, održana 11. r u j n a 2 0 0 9 . g o d i n e u buzetskom Narodnom domu. Nakon prigodnih govora g r a d o n a è e l n i ka B u z e t a Valtera Flege i predsjednika Gradskog v i jeæa Dar i ja Krivièiæa, podijeljena su p r i z n a n j a z a s l u ž n i m sugraðanima.

Ku l t u r n o u m j e t n i è k o društvo "Istarski željeznièar" Roè i Boæarski klub "Trio Buzet" dobitnici su Zlatne plakete

Znanstveni skup "Buzetski dani", poèetkom rujna prošle godine, po 40. je put okupio 11 predavaèa koji su javnosti p redoè i l i dos t i gnuæa u i s t raž ivan ju pov i jesn ih , kul turnih i znanstvenih èinjenica s podruèja uže i šire Buzeštine.

Tako je dr. Klara Buršiæ-M a t i j a š i æ i z p u l s k o g Sveuèilišta Jurja Dobrile dala arheološku sliku prapovijesti, antièkog i srednjovjekovnog razdoblja, mr. Josip Višnjiæ iz

Èetiri desetljeæa znanstvenog skupa

Jubilarni "Buzetski dani"

Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta organizator je dodjele nagrada i priznanja najuspješnijim sportašima, k l u b ov i m a i s p o r t s k i m djelatnicima u 2009. godini. Sveèanost je održana 22. sijeènja 2010. godine u vijeænici buzetskog Narodnog doma.

M a r t i n a T o m i š i æ , rukometašica "Buzeta" i Gianfranco Santoro, èlan Boæarskog kluba "Trio Buzet", proglašeni su najbol j im sportašima Grada Buzeta u 2009. godini. Santoro je èlan h r v a t s k e b o æ a r s k e reprezentacije, svjetski prvak u neolimpijskim sportovima u disciplini precizno te osvajaè svjetske bronce u disciplini p o j e d i n a è n o . Po k a l z a najuspješniji klub pripao je Boæarskom klubu "Trio Buzet", osvajaèu Prvenstva Hrvatske i

Najbolji sportaši Tomišiæ i Santoro Pokal za najuspješniji klub pripao je Boæarskom klubu "Trio Buzet", osvajaèu Prvenstva Hrvatske i europskom prvaku

Ana PISAK

Hrvatskog restauratorskog z a v o d a o s l i k a o j e arhitektonski razvitak utvrde Pietrapelose/Petrapi lose iznad rjeèice Braèane.

O Statutu Bratovštine Svi sveti iz 1581. godine govorio je Alojz Štokoviæ kazavši da je tada u mletaèkoj Istri bilo petsto, u austrijskoj Istri tristo a samo u Buzetu sedamnaest bratovština. Pod naslovom "Oporuka Antuna Sinèiæa iz 1799. godine" o primjeru b u z e t s k o - b a r b a n s k i h

migracijskih veza izlagao je dr. Slaven Bertoša. Jakov Jelinèiæ iz Pazina 33. je put sudjelovao na buzetskom znanstvenom s k u p u i p r e d s t a v i o "Prvostupanjski provincijski sud u Buzetu 1797. do 1805. godine".

Mr. Zdenko Ba log i z Križevaca dao je svoj prilog recepciji srednjovjekovne gotike u Istri, akademski slikar Slobodan Radiæ pokazao je k o n z e r v a t o r s k o -restauratorske zahvate na

slikama iz crkve sv. Jurja u Buzetu . S l i ka rsk i opus Girolama Cornera približila je povjesnièarka umjetnosti Katarina Zenzeroviæ, dr. Tanja Periæ-Polonijo podsjetila je na Istarsku škrinjicu profesora Jakova Mikca, rodom iz Bresta pod Žbevnicom, da bi mr. Josip Žmak iz Umaga izlaganjem o èredi (stadu) u selu Podgaæe na Æiæariji zakljuèio ovaj 40. afirmirani znanstveni skup u Buzetu.

Grada Buzeta . KUD je priznanje dobio u povodu p e d e s e t o g o d i š n j e g djelovanja, dok je "Trio Buzet" dvostruki prvak Hrvatske, peterostruki pobjednik Kupa Hrvatske te prvak Kupa Europe. Srebrna plaketa Grada Buzeta uruèena je graðevinskom obrtniku Ljubi Šæulcu. Profesori Srednje škole u Buzetu, Marija Pavletiæ i Božo Tolušiæ primili su Nagradu Grada Buzeta. Pohvaljeni su gimnazijalci Ivan Èeh, Beti Bašiæ i Matea Cerovac te èlanovi juniorske momèadi Nogometnog kluba "Buzet", osvajaèi prvog mjesta I. županijske lige za juniore.

Josip ŠIPUŠ

europskom prvaku.

Nagraðeni najuspješniji

U k o n k u r e n c i j i pe r spekt i vn ih spor taša najboljima su proglašeni Samanta Drašèiæ, èlanica Taekwon-do kluba "Buzet", nositeljica žutog pojasa, te Sanj in S i rot iæ , b ic ik l is t "Buzeta", najbolji junior u XC Kupu Hrvatske i viceprvak na utrci Prvenstva Hrvatske u Pazinu. Sportski djelatnik 2009. godine je Ðino Piuti, a k t u a l n i p r e d s j e d n i k buzetskog rukometnog kluba.

Nagrade za znaèajna dostignuæa primili su: Sanjin Prodan (Auto klub Buzet Autosport) prvak hrvatske u autoslalomu – klasa 7, Nino Andrejeviæ (Auto klub Buzet Autosport) prvak Hrvatske u

autoslalomu – klasa 4 i u jun iorsko j konkurenc i j i , Dalibor Babiæ (Biciklistièki klub Buzet) prvak Hrvatske u disciplini cross country i osvajaè XC kupa, Igor Fonoviæ (Enduro motokros klub Buzet) generalni prvak Hrvatske u e n d u r u u j u n i o r s k o j konkurenciji, Robert Vozila i Kristijan Ostoviæ (Enduro motokros klub Buzet) prvaci Hrvatske u enduru u klasama E1 i E2, Vjekoslav Poropat (Streljaèko društvo Augustin Vivoda) prvak Hrvatske u streljaštvu u veteranskoj konkurenciji u disciplini VK pištolj-revolver 15-15, Marko Beakoviæ (Boæarski klub Trio Buzet ) dvost ruk i p r vak Hrvatske u boæanju, dok su Aleš Borènik (Boæarski klub Trio Buzet) i Mladen Jurada ( S p o r t s k o d r u š t v o paraplegièara Istre) primili

pr iznanja za postignute uspjehe u boæanju odnosno u strel jaštvu. Nagrade su dodijeljene Enduro motokros klubu za osvojeno prvenstvo Hrvatske i Rukometnom klubu za plasman u Premijer ligu.

Povijesna godina

Nadan Flego, predsjednik Zajednice sportskih udruga Grada Buzeta, lanjsku je godinu, što se sporta tièe, okarakterizirao najboljom. Dodao je kako je Zajednica proširena Konjièkim klubom "Dolina konja" i Pljoèkarskim klubom "Marèanegla", te sada broji 18 klubova odnosno udruga. Nagraðenima je èestitao i gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, dok se u ime laureata zahvalio Branko Ratoša iz BK Trio Buzet.

Buzetski list7Buzetski list 6

Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu subvencijai bespovratnih potpora

Petnaest mjera za razvoj Paket mjera u proraèunu za ovu godinu težak je 1,25 milijuna kuna. Javni poziv je otvoren do 15. prosinca 2010. godine, odnosno do utroška sredstava

Pripremila: Ornela RUMEN

Dodjela bespovratnih sredstava za poticanje razvoja malog gospodarstva na podruèju Grada Buzeta Visina subvencije: 5000 kuna za otvaranje obrta ili trgovaèkog društva (za ishoðenje dokumentacije, nabavu informatièke opreme ili opreme za osnovnu djelatnost obrta ili trgovaèkog društva) odnosno 50 posto troškova uvoðenja ISO i HACCP standarda, a maksimalno 10000 kuna po korisniku Pravo na subvenciju: poduzetnici-poèetnici, poduzetnici koji prvi put uvode ISO i HACCP standard

Subvencija za poveæanje stoènog fonda Visina subvencije: 500 kuna po zadržanoj prvotelkinji Pravo na subvenciju: vlasnici prvotelkinja ostavljenih za rasplod

Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja krava i junica Visina subvencije: 100 kuna po osjemenjenoj kravi Naèin realizacije subvencije: putem Veterinarske ambulante d.o.o. Buzet prema Ugovoru o sufinanciranju umjetnog osjemenjivanja krava i junica

Subvencije u stoèarstvu i pèelarstvu Za proizvodnju kravljeg mlijeka: 0,20 kuna po litri prodanog mlijeka Dokaz o isporuci: poticaj se ostvaruje putem izvješæa PIK-a d.d. RJ Mljekara Rijeka o isporuèenim kolièinamaZa proizvodnju meda: 25 kuna po košnici, godišnje Poticaj se ostvaruje na temelju potvrde Hrvatske poljoprivredne agencije, Županijskog ureda Pazin potvrde Udruge pèelara Buzet (minimalna poticana kolièina: 30 košnica) Sufinanciranje prijevoza mlijeka na podruèju Grada Buzeta Visina subvencije : 0,10 kuna po litri otkupljenog mlijeka Pravo na subvenciju: prijevoznik mlijeka koji ima Ugovor s PIK d.d. RJ Mljekara Rijeka Sufinanciranje premije osiguranja biljne i stoèarske proizvodnje te plastenika i staklenika Visina subvencije: 25 posto premije osiguranja, a

Globalna kriza i otežani uvjeti poslovanja utjecali su i na financijske rezultate poduzetnika koji posluju na podruèju Grada Buzeta koji se, prema najnovijim podacima oèituju u sporijem rastu prihoda od rashoda, što je r e z u l t i r a l o r a s to m g u b i t a k a i smanjenjem dobiti te rastom obveza te znaèajnim padom investicija. Posebno zabrinjava rast nezaposlenosti u proteklih 12 mjeseci za èak 83 posto.

S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju u državi pa tako i u Gradu Buzetu, a to je pad proizvodnje i gospodarskog rasta, te poveæanje nezaposlenosti, Grad Buzet je temeljem P r o g r a m a p o t i c a n j a r a z v o j a poduzetništva i poljoprivrede donio

paket od 15 mjera za poticanje gospodarskog razvoja. Rijeè je o devet mjera koje se nastavljaju iz prethodnih godina, te šest novih.

Korisnici poticajnih mjera mogu biti obrti, trgovaèka društva i ustanove koje posluju i imaju registrirano sjedište na podruèju Grada Buzeta, obiteljska poljoprivredna gospodarstva s podruèja Grada te nezaposlene osobe s prebivalištem na podruèju Buzeta.

Obrasci zahtjeva za subvencije za pojedine aktivnosti, u kojima je navedena dokumentacija koju je potrebno priložiti zahtjevu, mogu se podiæi u Upravnom odjelu za financije i gospodarstvo Grada Buzeta, odnosno

dostupni su na službenoj web stranici Grada Buzeta www.buzet.hr.

Javni poziv je otvoren do 15. prosinca 2010. godine, odnosno do utroška sredstava. Zahtjevi za subvencije se podnose na adresu: Grad Buzet, Upravni odjel za financije i gospodarstvo, 2. istarske brigade 11, 52 420 Buzet. Sve informacije vezane za uvjete, kriterije i postupak dodjele subvencija mogu se dobiti u Upravnom odjelu za financije i gospodarstvo Grada Buzeta, na telefon: 052/662-726 int. 135 i 121.

Za poticajne je mjere u proraèunu za 2010. godinu osigurano 1,25 milijuna kuna.

maksimalno 5000 kuna godišnje po OPG

Subvencije u biljnoj proizvodnji Visina subvencije: 1/3 nabavne cijene sadnog materijala za vinovu lozu, masline, voæke i lavandu Subvencioniranje troškova struènog nadzora i sustava ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj proizvodnji Visina subvencije: 50 posto troškova struènog nadzora, a maksimalno godišnje 5000 kuna po korisniku Sufinanciranje troškova polaganja majstorskih ispita u obrtništvu Visina subvencije: 50 posto troškova polaganja majstorskih ispita

Subvencioniranje aktivne politike zapošljavanja osoba na podruèju Grada Buzeta Visina subvencije: 50 do 100 posto troškova uplaæenih obveznih doprinosa na i iz plaæe za novozaposlene osobe Subvencioniranje struènog osposobljavanja i usavršavanja poljoprivrednika Visina subvencije: 50 posto troškova cijene školarine (struènog usavršavanja), a maksimalno 1500 kuna po korisniku subvencije Subvencija kamata za vrijeme moratorija na odobrene kredite za poduzetništvo temeljem Sporazuma o poslovnoj suradnji s bankama S u f i n a n c i r a n j e t r o š k o v a i n f o r m a t i è k o g obrazovanja nezaposlenih osoba Visina subvencije: 50 posto cijene teèaja, a maksimalno 1500 kuna po korisniku subvencije Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o gradskim porezima Smanjenje poreza na tvrtku za 10 posto Smanjenju komunalne naknade za 10 posto za proizvodne djelatnosti

Tko i kako možedobiti poticaj

Buzetski list7Buzetski list 6

Javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu subvencijai bespovratnih potpora

Petnaest mjera za razvoj Paket mjera u proraèunu za ovu godinu težak je 1,25 milijuna kuna. Javni poziv je otvoren do 15. prosinca 2010. godine, odnosno do utroška sredstava

Pripremila: Ornela RUMEN

Dodjela bespovratnih sredstava za poticanje razvoja malog gospodarstva na podruèju Grada Buzeta Visina subvencije: 5000 kuna za otvaranje obrta ili trgovaèkog društva (za ishoðenje dokumentacije, nabavu informatièke opreme ili opreme za osnovnu djelatnost obrta ili trgovaèkog društva) odnosno 50 posto troškova uvoðenja ISO i HACCP standarda, a maksimalno 10000 kuna po korisniku Pravo na subvenciju: poduzetnici-poèetnici, poduzetnici koji prvi put uvode ISO i HACCP standard

Subvencija za poveæanje stoènog fonda Visina subvencije: 500 kuna po zadržanoj prvotelkinji Pravo na subvenciju: vlasnici prvotelkinja ostavljenih za rasplod

Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja krava i junica Visina subvencije: 100 kuna po osjemenjenoj kravi Naèin realizacije subvencije: putem Veterinarske ambulante d.o.o. Buzet prema Ugovoru o sufinanciranju umjetnog osjemenjivanja krava i junica

Subvencije u stoèarstvu i pèelarstvu Za proizvodnju kravljeg mlijeka: 0,20 kuna po litri prodanog mlijeka Dokaz o isporuci: poticaj se ostvaruje putem izvješæa PIK-a d.d. RJ Mljekara Rijeka o isporuèenim kolièinamaZa proizvodnju meda: 25 kuna po košnici, godišnje Poticaj se ostvaruje na temelju potvrde Hrvatske poljoprivredne agencije, Županijskog ureda Pazin potvrde Udruge pèelara Buzet (minimalna poticana kolièina: 30 košnica) Sufinanciranje prijevoza mlijeka na podruèju Grada Buzeta Visina subvencije : 0,10 kuna po litri otkupljenog mlijeka Pravo na subvenciju: prijevoznik mlijeka koji ima Ugovor s PIK d.d. RJ Mljekara Rijeka Sufinanciranje premije osiguranja biljne i stoèarske proizvodnje te plastenika i staklenika Visina subvencije: 25 posto premije osiguranja, a

Globalna kriza i otežani uvjeti poslovanja utjecali su i na financijske rezultate poduzetnika koji posluju na podruèju Grada Buzeta koji se, prema najnovijim podacima oèituju u sporijem rastu prihoda od rashoda, što je r e z u l t i r a l o r a s to m g u b i t a k a i smanjenjem dobiti te rastom obveza te znaèajnim padom investicija. Posebno zabrinjava rast nezaposlenosti u proteklih 12 mjeseci za èak 83 posto.

S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju u državi pa tako i u Gradu Buzetu, a to je pad proizvodnje i gospodarskog rasta, te poveæanje nezaposlenosti, Grad Buzet je temeljem P r o g r a m a p o t i c a n j a r a z v o j a poduzetništva i poljoprivrede donio

paket od 15 mjera za poticanje gospodarskog razvoja. Rijeè je o devet mjera koje se nastavljaju iz prethodnih godina, te šest novih.

Korisnici poticajnih mjera mogu biti obrti, trgovaèka društva i ustanove koje posluju i imaju registrirano sjedište na podruèju Grada Buzeta, obiteljska poljoprivredna gospodarstva s podruèja Grada te nezaposlene osobe s prebivalištem na podruèju Buzeta.

Obrasci zahtjeva za subvencije za pojedine aktivnosti, u kojima je navedena dokumentacija koju je potrebno priložiti zahtjevu, mogu se podiæi u Upravnom odjelu za financije i gospodarstvo Grada Buzeta, odnosno

dostupni su na službenoj web stranici Grada Buzeta www.buzet.hr.

Javni poziv je otvoren do 15. prosinca 2010. godine, odnosno do utroška sredstava. Zahtjevi za subvencije se podnose na adresu: Grad Buzet, Upravni odjel za financije i gospodarstvo, 2. istarske brigade 11, 52 420 Buzet. Sve informacije vezane za uvjete, kriterije i postupak dodjele subvencija mogu se dobiti u Upravnom odjelu za financije i gospodarstvo Grada Buzeta, na telefon: 052/662-726 int. 135 i 121.

Za poticajne je mjere u proraèunu za 2010. godinu osigurano 1,25 milijuna kuna.

maksimalno 5000 kuna godišnje po OPG

Subvencije u biljnoj proizvodnji Visina subvencije: 1/3 nabavne cijene sadnog materijala za vinovu lozu, masline, voæke i lavandu Subvencioniranje troškova struènog nadzora i sustava ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj proizvodnji Visina subvencije: 50 posto troškova struènog nadzora, a maksimalno godišnje 5000 kuna po korisniku Sufinanciranje troškova polaganja majstorskih ispita u obrtništvu Visina subvencije: 50 posto troškova polaganja majstorskih ispita

Subvencioniranje aktivne politike zapošljavanja osoba na podruèju Grada Buzeta Visina subvencije: 50 do 100 posto troškova uplaæenih obveznih doprinosa na i iz plaæe za novozaposlene osobe Subvencioniranje struènog osposobljavanja i usavršavanja poljoprivrednika Visina subvencije: 50 posto troškova cijene školarine (struènog usavršavanja), a maksimalno 1500 kuna po korisniku subvencije Subvencija kamata za vrijeme moratorija na odobrene kredite za poduzetništvo temeljem Sporazuma o poslovnoj suradnji s bankama S u f i n a n c i r a n j e t r o š k o v a i n f o r m a t i è k o g obrazovanja nezaposlenih osoba Visina subvencije: 50 posto cijene teèaja, a maksimalno 1500 kuna po korisniku subvencije Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o gradskim porezima Smanjenje poreza na tvrtku za 10 posto Smanjenju komunalne naknade za 10 posto za proizvodne djelatnosti

Tko i kako možedobiti poticaj

Trgovaèko poduzeæe "Park"preselilo u Sv. Ivan

Površina zgrade iznosi oko 1200 èetvornih metara, a namijenjena je uredima, skladišno-garažnom prostoru, sanitarnim i garderobnim prostorijama te radionici, dok je jedan poslovno-garažni blok privremeno ustupljen buzetskom DVD-u

Ana PISAK

Napokon pod istim krovom

Buzetsko komunalno poduzeæe "Park" u rujnu prošle godine dobilo je novu poslovnu zgradu u Sv. Ivanu. Tako je trgovaèko poduzeæe, osnovano 1986. godine, ostvarilo svoj najveæi plan, jer im je od poèetnog okupljanja djelatnika na klupi u parku i poslovanja na sedam-osam raš t rkan ih gradskih lokacija te smještaja vozila i opreme na otvorenom, najveæa želja i potreba bila jedinstvena lokacija.

Od ideje do useljenja

Prièa s projektom izgradnje poslovne zgrade poèinje prije šest godina, kada su tadašnji gradonaèelnik, Josip Flego, i proèelnik Upravnog odjela za gospodarenje prostorom, Zorko Božiæ, skupili dovoljno

Odvoz smeæa, odnosno obraèun komunalne usluge gospodarenja komunalnim otpadom iz kuæanstava, na podruèju Grada Buzeta do k r a j a p r o š l e g o d i n e naplaæivao se prema površini stambenog prostora. Nakon niza razlièitih analiza, a sukladno novom zakonu, u 2010. godini uvodi se nov naèin obraèuna odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada za kuæanstva.

Naknada za sanaciju

Novi raèun formira se p r e m a b r o j u è l a n o v a

financijskih sredstava da kupe potrebno zemljište. Buzetska tvr tka Geoprojekt ubrzo izraðuje idejno rješenje, a g lavni pro jekt pr iprema Fluming – Eko iz Rijeke, po ko jemu 2007. dob iva ju graðevnu dozvolu. Iste godine, nakon kreditnog zaduženja s Erste bankom, u iznosu od 4,3 milijuna kuna na rok otplate deset godina, poèinje i gradnja. Projekt je dovršen u ljeto 2009. godine. Cijena poslovne zgrade iznosi oko 650 eura po metru kvadratnom.

Površina zgrade iznosi oko 1200 èetvornih metara na zemljištu ukupne površine 3700 èetvornih metara. Objekt se sas to j i od uredsk ih prostorija na katu površine 325 èetvornih metara, te prizemlja gotovo triput veæe

površine na kojoj su, osim skladišno-garažnog prostora s m j e š t e n e s a n i t a r n e i garderobne prostorije za zaposlenike, te radionica, dok je jedan poslovno-garažni blok p r i v r e m e n o u s t u p l j e n buzetskom DVD-u.

Zeleni i štedljivi

P r i l i k o m u r e ð i v a n j a prostor i ja , Parkovc i su , pokazujuæi u tome visoku ekološku svijest i štedljivost, iskoristili te preradili sav postojeæi namještaj i opremu, dok je tek manji dio namještaja kup l j en – ona j ko j i j e nedostajao. Prostor je tako, p r i m j e r i c e , u l j e p š a n upeèatljivim tamnocrvenim vazama koje su nastale "redizajniranjem" ostataka

kanalizacijskih cijevi! - Svi smo okupljeni na istoj

lokaciji u poslovnoj zoni, lakše n a m j e k o m u n i c i r a t i meðusobno, a i odaziv na potrebe korisnika brži je i kvalitetniji. Koncentracija kapaciteta na jednom mjestu o m o g u æ u j e v e æ u t r a n s p a r e n t n o s t p r i poslovanju, te otvara dodatne moguænost i za sniženje troškova poslovanja, kazala je direktorica "Parka" Ervina Kisièek.

Sveèanost otvaranja nove zgrade gradskih komunalaca uprilièena je 11. rujna prošle godine. Èast da prereže vrpcu p r i p a l a j e n a j s t a r i j e m zaposleniku Momèilu Ivanišu, te najmlaðoj zaposlenici Sonji Prodan Nežiæ.

Novi obraèun zbrinjavanja otpada za kuæanstva

Stižu novi raèuni za odvoz smeæaVeæina graðana bila je nezadovoljna prijašnjim naèinom naplate odvoza kuænog otpada. Novi model, koji æe se primjenjivati na podruèju Buzeta, temelji se na broju èlanova kuæanstva

Ervina KISIÈEK

domaæinstva, a temelji se na popisu stanovništva iz 2001. godine, podacima koji su dostavili sami korisnici usluge, MUP te gradska Komisija za popis površina za naplatu k o m u n a l n e n a k n a d e . Postojeæa naknada za sanaciju i izgradnju odlagališta, kao prihod Proraèuna Grada Buzeta namijenjen izgradnji komunalne infrastrukture, neæe se više naplaæivati u iznosu od 0,15 kuna po èetvornom metru, kao što je to bilo od 2001. godine, veæ se u ovoj godini uvodi plaæanje u iznosu od 25 posto na cijenu usluge.

Buzetske škole sa zelenom zastavom, osnovna i srednja, dobile su svog "kuma": gradsko komunalno poduzeæe "Park". Kao plod ove nove suradnje u prosincu 2009. godine pokrenut je hvalevrijedan humanitarni projekt pod nazivom "Imam previše - poklanjam". Akcijom se prikupljala saèuvana i uredna odjeæa, obuæa, igraèke, plahte i sl., a održana je u novim prostorijama komunalaca u S v . I v a n u p o v o d o m Meðunarodnog dana volontera, te tjedan dana u buzetskim školama.

- U z h u m a n i t a r n u komponentu, dakle poklanjanje onima kojima je to potrebno, cilj ove akcije je ekološko educiranje, prvenstveno mladih, u smislu održive potrošnje, davanje

korištenih stvari na daljnju uporabu i izbjegavanje stvaranja suvišnog otpada. Naime, obveza svih nas – roditelja, uèitelja i svih ostal ih odgovornih èlanova zajednice, je stvaranje okruženja i uvjeta kako bi se promijenilo ponašanje potrošaèa. Na taj se naèin smanjuje pret jerana kupovina te se trajno èuva okoliš i štite prirodni resursi, istièe direktorica Parka Ervina Kisièek.

Suradnici projekta su Grad Buzet, buzetski Crveni križ, Centar za socijalnu skrb, Dom za starije i nemoæne osobe te Program Ministarstva obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti "Pomoæ u kuæi i dnevni boravak". (ap)

Imali previše, pa poklonili

Koliko æemo plaæati

Nova cijena komunalne usluge iznosi:

* za prazan stambeni objekt 20 kuna* za jednoèlano i dvoèlano kuæanstvo 30 kuna* za troèlano i èetveroèlano kuæanstvo 60 kuna* za peteroèlano i šesteroèlano kuæanstvo 75 kuna* za veæe od šesteroèlanog kuæanstva 85 kuna

Poklonili 2500 platnenih torbi

U p o v o d u b o ž i æ n i h i novogodišnjih blagdana Parkovci s u s i m b o l i è n o m g e s t o m obradovali sva domaæinstva na podruèju Grada Buzeta i Opæine Lanišæe. Naime, dok su prethodne godine graðane darivali vreæom za smeæe i kalendarom, ove su godine poklonili 2500 platnenih torbi s novim logotipom Park-a koje æe svakako dobro doæi vrijednim domaæicama i, što je najbitnije, smanjit æe se upotreba PVC vreæica i tako manje zagaðivati okoliš. Vreæice je izradila buzetska firma Marytess.

Poslovni korisnici

Buduæi da su poslovni korisnici od 2006. godine zaduženi prema pripadajuæem volumenu spremnika i broju odvoza komunalnog otpada, c i j ena us luge neæe se mijenjati, ali æe se izvršiti revizija zaduženih spremnika i korisnika.

Promjena æe, kada je rijeè o poslovnim korisnicima, uslijediti u dijelu naplate namjenske naknade za

sanaciju i izgradnju odlagališta koja se do sada plaæala u iznosu od 0,36 kuna po metru è e t v o r n o m p o s l o v n o g prostora, a prema novom modelu iznosi od 25 do 50 posto cijene usluge, ovisno o kategorizaciji prema volumenu i sastavu otpada. Jednako kao i u sluèaju kuæanstava, taj iznos se na raèunu i skazu je zasebno, neoporeziv je i prihod Proraèuna Grada Buzeta, s u k l a d n o Z a k o n u o komunalnom gospodarstvu.

Komunalno poduzeæe Park ukljuèilo se, organizacijski i financijski, u projekt ekološke edukacije svih uèenika èetvrtih razreda osnovne škole na podruèju grada Buzeta, kojima pripadaju i podruène škole: Vrh, Roè, Livade i Lanišæe, te djece predškolske dobi iz djeèjeg vrtiæa Grdelin. Tako je 22. prosinca prošle godine u prostorijama m a t i è n e š k o l e o d r ž a n koordinirajuæi sastanak udruge Put, društva za komuniciranje ambijenta iz Labina, osnovne škole iz Buzeta, Djeèjeg vrtiæa Grdelin i poduzeæa za komunalnu djelatnost Park.

Rijeè je o programu ekološke edukacije djece s ciljem da se mladi i odrasli što uspješnije ukljuèe u oèuvanje okoliša i p r i p r e m e z a k v a l i t e t n o i

djelotvorno suoèavanje s tom p r o b l e m a t i k o m u b l i s k o j buduænosti. Program æe se rea l i z i ra t i t i j ekom drugog polugodišta školske godine 2009./2010.

Na kraju sastanka uruèeni su edukacijski materijali za svu djecu èetvrtih razreda i predškolske vrtiæke dobi: Priruènik za odvojeno sakupljanje otpada iz programa izobrazbe za okoliš, Radni listovi i CD didaktièkog interaktivnog sadržaja. Provjera usvojenih znanja i vještina planira se provesti kroz igraonicu te kviz u povodu obil ježavanja Dana planeta Zemlja. Koordinator projekta u ime Parka je Sonja Nežiæ Prodan. U Park-u se nadaju da æe se ovaj vid edukacije uspjeti održati i za sve buduæe generacije djece.(ek)

Ekološka edukacija osnovaca

Buzetski list 8

Trgovaèko poduzeæe "Park"preselilo u Sv. Ivan

Površina zgrade iznosi oko 1200 èetvornih metara, a namijenjena je uredima, skladišno-garažnom prostoru, sanitarnim i garderobnim prostorijama te radionici, dok je jedan poslovno-garažni blok privremeno ustupljen buzetskom DVD-u

Ana PISAK

Napokon pod istim krovom

Buzetsko komunalno poduzeæe "Park" u rujnu prošle godine dobilo je novu poslovnu zgradu u Sv. Ivanu. Tako je trgovaèko poduzeæe, osnovano 1986. godine, ostvarilo svoj najveæi plan, jer im je od poèetnog okupljanja djelatnika na klupi u parku i poslovanja na sedam-osam raš t rkan ih gradskih lokacija te smještaja vozila i opreme na otvorenom, najveæa želja i potreba bila jedinstvena lokacija.

Od ideje do useljenja

Prièa s projektom izgradnje poslovne zgrade poèinje prije šest godina, kada su tadašnji gradonaèelnik, Josip Flego, i proèelnik Upravnog odjela za gospodarenje prostorom, Zorko Božiæ, skupili dovoljno

Odvoz smeæa, odnosno obraèun komunalne usluge gospodarenja komunalnim otpadom iz kuæanstava, na podruèju Grada Buzeta do k r a j a p r o š l e g o d i n e naplaæivao se prema površini stambenog prostora. Nakon niza razlièitih analiza, a sukladno novom zakonu, u 2010. godini uvodi se nov naèin obraèuna odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada za kuæanstva.

Naknada za sanaciju

Novi raèun formira se p r e m a b r o j u è l a n o v a

financijskih sredstava da kupe potrebno zemljište. Buzetska tvr tka Geoprojekt ubrzo izraðuje idejno rješenje, a g lavni pro jekt pr iprema Fluming – Eko iz Rijeke, po ko jemu 2007. dob iva ju graðevnu dozvolu. Iste godine, nakon kreditnog zaduženja s Erste bankom, u iznosu od 4,3 milijuna kuna na rok otplate deset godina, poèinje i gradnja. Projekt je dovršen u ljeto 2009. godine. Cijena poslovne zgrade iznosi oko 650 eura po metru kvadratnom.

Površina zgrade iznosi oko 1200 èetvornih metara na zemljištu ukupne površine 3700 èetvornih metara. Objekt se sas to j i od uredsk ih prostorija na katu površine 325 èetvornih metara, te prizemlja gotovo triput veæe

površine na kojoj su, osim skladišno-garažnog prostora s m j e š t e n e s a n i t a r n e i garderobne prostorije za zaposlenike, te radionica, dok je jedan poslovno-garažni blok p r i v r e m e n o u s t u p l j e n buzetskom DVD-u.

Zeleni i štedljivi

P r i l i k o m u r e ð i v a n j a prostor i ja , Parkovc i su , pokazujuæi u tome visoku ekološku svijest i štedljivost, iskoristili te preradili sav postojeæi namještaj i opremu, dok je tek manji dio namještaja kup l j en – ona j ko j i j e nedostajao. Prostor je tako, p r i m j e r i c e , u l j e p š a n upeèatljivim tamnocrvenim vazama koje su nastale "redizajniranjem" ostataka

kanalizacijskih cijevi! - Svi smo okupljeni na istoj

lokaciji u poslovnoj zoni, lakše n a m j e k o m u n i c i r a t i meðusobno, a i odaziv na potrebe korisnika brži je i kvalitetniji. Koncentracija kapaciteta na jednom mjestu o m o g u æ u j e v e æ u t r a n s p a r e n t n o s t p r i poslovanju, te otvara dodatne moguænost i za sniženje troškova poslovanja, kazala je direktorica "Parka" Ervina Kisièek.

Sveèanost otvaranja nove zgrade gradskih komunalaca uprilièena je 11. rujna prošle godine. Èast da prereže vrpcu p r i p a l a j e n a j s t a r i j e m zaposleniku Momèilu Ivanišu, te najmlaðoj zaposlenici Sonji Prodan Nežiæ.

Novi obraèun zbrinjavanja otpada za kuæanstva

Stižu novi raèuni za odvoz smeæaVeæina graðana bila je nezadovoljna prijašnjim naèinom naplate odvoza kuænog otpada. Novi model, koji æe se primjenjivati na podruèju Buzeta, temelji se na broju èlanova kuæanstva

Ervina KISIÈEK

domaæinstva, a temelji se na popisu stanovništva iz 2001. godine, podacima koji su dostavili sami korisnici usluge, MUP te gradska Komisija za popis površina za naplatu k o m u n a l n e n a k n a d e . Postojeæa naknada za sanaciju i izgradnju odlagališta, kao prihod Proraèuna Grada Buzeta namijenjen izgradnji komunalne infrastrukture, neæe se više naplaæivati u iznosu od 0,15 kuna po èetvornom metru, kao što je to bilo od 2001. godine, veæ se u ovoj godini uvodi plaæanje u iznosu od 25 posto na cijenu usluge.

Buzetske škole sa zelenom zastavom, osnovna i srednja, dobile su svog "kuma": gradsko komunalno poduzeæe "Park". Kao plod ove nove suradnje u prosincu 2009. godine pokrenut je hvalevrijedan humanitarni projekt pod nazivom "Imam previše - poklanjam". Akcijom se prikupljala saèuvana i uredna odjeæa, obuæa, igraèke, plahte i sl., a održana je u novim prostorijama komunalaca u S v . I v a n u p o v o d o m Meðunarodnog dana volontera, te tjedan dana u buzetskim školama.

- U z h u m a n i t a r n u komponentu, dakle poklanjanje onima kojima je to potrebno, cilj ove akcije je ekološko educiranje, prvenstveno mladih, u smislu održive potrošnje, davanje

korištenih stvari na daljnju uporabu i izbjegavanje stvaranja suvišnog otpada. Naime, obveza svih nas – roditelja, uèitelja i svih ostalih odgovornih èlanova zajednice, je stvaranje okruženja i uvjeta kako bi se promijenilo ponašanje potrošaèa. Na taj se naèin smanjuje pret jerana kupovina te se trajno èuva okoliš i štite prirodni resursi, istièe direktorica Parka Ervina Kisièek.

Suradnici projekta su Grad Buzet, buzetski Crveni križ, Centar za socijalnu skrb, Dom za starije i nemoæne osobe te Program Ministarstva obitelji, branitelja i meðugeneracijske solidarnosti "Pomoæ u kuæi i dnevni boravak". (ap)

Imali previše, pa poklonili

Koliko æemo plaæati

Nova cijena komunalne usluge iznosi:

* za prazan stambeni objekt 20 kuna* za jednoèlano i dvoèlano kuæanstvo 30 kuna* za troèlano i èetveroèlano kuæanstvo 60 kuna* za peteroèlano i šesteroèlano kuæanstvo 75 kuna* za veæe od šesteroèlanog kuæanstva 85 kuna

Poklonili 2500 platnenih torbi

U p o v o d u b o ž i æ n i h i novogodišnjih blagdana Parkovci s u s i m b o l i è n o m g e s t o m obradovali sva domaæinstva na podruèju Grada Buzeta i Opæine Lanišæe. Naime, dok su prethodne godine graðane darivali vreæom za smeæe i kalendarom, ove su godine poklonili 2500 platnenih torbi s novim logotipom Park-a koje æe svakako dobro doæi vrijednim domaæicama i, što je najbitnije, smanjit æe se upotreba PVC vreæica i tako manje zagaðivati okoliš. Vreæice je izradila buzetska firma Marytess.

Poslovni korisnici

Buduæi da su poslovni korisnici od 2006. godine zaduženi prema pripadajuæem volumenu spremnika i broju odvoza komunalnog otpada, c i j ena us luge neæe se mijenjati, ali æe se izvršiti revizija zaduženih spremnika i korisnika.

Promjena æe, kada je rijeè o poslovnim korisnicima, uslijediti u dijelu naplate namjenske naknade za

sanaciju i izgradnju odlagališta koja se do sada plaæala u iznosu od 0,36 kuna po metru è e t v o r n o m p o s l o v n o g prostora, a prema novom modelu iznosi od 25 do 50 posto cijene usluge, ovisno o kategorizaciji prema volumenu i sastavu otpada. Jednako kao i u sluèaju kuæanstava, taj iznos se na raèunu i skazu je zasebno, neoporeziv je i prihod Proraèuna Grada Buzeta, s u k l a d n o Z a k o n u o komunalnom gospodarstvu.

Komunalno poduzeæe Park ukljuèilo se, organizacijski i financijski, u projekt ekološke edukacije svih uèenika èetvrtih razreda osnovne škole na podruèju grada Buzeta, kojima pripadaju i podruène škole: Vrh, Roè, Livade i Lanišæe, te djece predškolske dobi iz djeèjeg vrtiæa Grdelin. Tako je 22. prosinca prošle godine u prostorijama m a t i è n e š k o l e o d r ž a n koordinirajuæi sastanak udruge Put, društva za komuniciranje ambijenta iz Labina, osnovne škole iz Buzeta, Djeèjeg vrtiæa Grdelin i poduzeæa za komunalnu djelatnost Park.

Rijeè je o programu ekološke edukacije djece s ciljem da se mladi i odrasli što uspješnije ukljuèe u oèuvanje okoliša i p r i p r e m e z a k v a l i t e t n o i

djelotvorno suoèavanje s tom p r o b l e m a t i k o m u b l i s k o j buduænosti. Program æe se rea l i z i ra t i t i j ekom drugog polugodišta školske godine 2009./2010.

Na kraju sastanka uruèeni su edukacijski materijali za svu djecu èetvrtih razreda i predškolske vrtiæke dobi: Priruènik za odvojeno sakupljanje otpada iz programa izobrazbe za okoliš, Radni listovi i CD didaktièkog interaktivnog sadržaja. Provjera usvojenih znanja i vještina planira se provesti kroz igraonicu te kviz u povodu obil ježavanja Dana planeta Zemlja. Koordinator projekta u ime Parka je Sonja Nežiæ Prodan. U Park-u se nadaju da æe se ovaj vid edukacije uspjeti održati i za sve buduæe generacije djece.(ek)

Ekološka edukacija osnovaca

Buzetski list 8

10Buzetski list

Pripremila: Ana PISAK

Predstavljamo buzetskeprijevoznike U gradu se više od 40 obrtnika bavi

uslugama prijevoza robe i tereta

Na nagovor mještanina Mjesnog odbora Sveti Ivan Darija Perèiæa, a na plaæeni oglas objavljen u dnevnom tisku, Svetivanjci su se u prosincu 2009. godine prijavili na raspisani natjeèaj Rockwool Adriatic d.o.o. iz Piæna, kojim spomenuta tvornica pobjedniku poklanja djeèje igralište u vrijednosti sto tisuæa kuna.

- Prijaviti se na natjeèaj bilo nam je pomalo smiješno jer tko æe baš nama dodijeliti sto tisuæa kuna? No ipak, nakon prespavane noæi, odluèili smo pokušati. Djeca su naslikala nekoliko crteža na zadanu temu "Volim se igrati", dok je mama tada šestomjeseène Hane, žena Dar i ja Perè iæa , sastav i la p ismo pojašnjavajuæi potrebu za mjestom za igru tridesetak svetivanjskih mališana, prisjeæa se predsjednik Mjesnog odbora Sv. Ivan Nenad Stokoviæ.

Sprave za mališane

- Desetak dana poslije, posjetila nas je Rockwoolova delegacija u namjeri da se uvjeri u ozbiljnost naših intencija, iza kojih je stao i Grad Buzet, te da pogleda potencijalnu lokaciju igrališta. Krajem prosinca iz tvornice je stigao i odgovor u kojemu je pisalo kako od ukupno trinaest prijavljenih kandidata djeèje igralište dobivaju Svetivanjci, prièa Stokoviæ.

Grad Buzet je zatim, s potrebnih 40-ak tisuæa kuna, pripremio teren, a poèetkom

PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOMPRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM

Bužan Mario - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM (kamion sanduèar nosivosti 3,5 t), mob. 091 201 7411

Biloslav Franko i Biloslav Manuel – ZAJEDNIÈKI OBRT "BILOSLAV TRANSPORTI" (dva kamiona s dizalicom za prijevoz drva, trupaca i cigli), mob. 098 214 316

Brgodac Robert - OBRT ZA JAVNI PRIJEVOZ I TRGOVINU (kombi nosivosti 1,5 t), mob. 091 587 3951

Bašiæ Dragan - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM,mob. 098 257 234

Bubniæ Zdravko - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva tegljaèa sanduèara nosivosti 25 t ), mob. 098 606 296

Cerovac Valter - PROMET ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona sanduèara nosivosti 25 t i 3,5 t), mob. 091 663 1177

Èerneka Ivan - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona sanduèara nosivosti 6 t i 3,5 t), mob. 098 366 558

Èerneka Ðani - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA U UNUTARNJEM I MEÐUNARODNOM CESTOVNOM PROMETU, USLUGE I TRGOVINU

Fabijanèiæ Elio - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (hladnjaèa nosivosti 5,5 t), mob.091 500 3636

Flego Branko - AUTOPRIJEVOZ I POPRAVAK VOZILA (dva kamiona sanduèara nosivosti 3,5 t i 2,7 t),mob. 098 366 113

Flego Mario - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona sanduèara sa utovarnom rampom nosivosti 14 t i 9 t),mob. 091 669 0066

Guerino Glaviæ - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI, I TRGOVINU (dvije cisterne za prijevoz hrane nosivosti 5 t), mob. 091 666 6188

Ivanèiæ Marino - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM (kamion sanduèar nosivosti 6,5 t),mob. 091 662 6777

Jerman Zlatko - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kamion sanduèar nosivosti 3 t i kombi nosivosti 1,5 t),mob. 098 259 525

Jerman Valdi - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kamion sanduèar nosivosti 3 t i dva kombija nosivosti 1,5 t),mob. 098 224 283

Jurièiæ Vilko - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, mob. 098 260 157

Klariæ Dalibor - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM "KLARIÆ TRANSPORT" (kamion sanduèar nosivosti 3,5 t i kombi nosivosti 1,5 t), mob. 091 669 2273

Predsjednik sekcije:Guerino GlaviæMob. 091 666 6188

Flego Antun - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, AUTOPRIJEVOZNIK I ZEMLJANI RADOVI (dva kipera nosivosti 25 t i 20 t, labudica za prijevoz strojeva), mob. 098 434 818

Ivanèiæ Marino – OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE I JAVNI PRIJEVOZ "MARINO" (nosivosti 5 t),mob. 091 501 1958

Jakac Dejan - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM I GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA (kiper nosivosti 25 t), mob. 091 151 6872

Jakac Robert - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kiper nosivosti 25 t),mob. 098 425 401

Krbavèiæ Mladen - PRIJEVOZ CESTOM I IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (kiper nosivosti 23 t), mob. 098 369 998

Majer Roberto – AUTOPRIJEVOZNIŠT VO I RADOVI GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM "DIEMMERRE EUROPA TRANSPORTI", UNUTARNJI I MEÐUNARODNI PRIJEVOZ (kiper nosivosti 25 t), mob. 091 515 6106

Marinac Rino – GRAÐEVINSKI RADOVI I CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE "RIMA" (kiper nosivosti 34 t, kiper s auto dizalicom, labudica za prijevoz strojeva i komadnog tereta), mob. 098 424 179

Margetiæ Slavko - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PRIJEVOZ TERETA CESTOM, mob. 091 291 3660

Pavletiæ Danilo - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kiper nosivosti 32 t),mob. 098 259 926

Šæulac Ivan - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (dva kipera nosivosti 25 t i 20 t), mob. 098 304 434

Vivoda Mario - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (tri kipera nosivosti 40 t), mob. 091 351 6873

Vivoda Vili - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I JAVNI PRIJEVOZ (kiper nosivosti 25 t i labudica za prijevoz strojeva),mob. 098 435 614

Šestan Robert - AUTOPRIJEVOZNIK (kiper nosivosti 27 t), mob. 091 201 4976

Šverko Ivan-OBRT ZA PRIJEVOZ, ZEMLJANE RADOVE I PROIZVODNJU (kiper s dizalicom nosivosti 20 t),mob. 091 577 9400

Golojka Branko - OBRT ZAUGOSTITELJSTVO, PRIJEVOZ IZEMLJANE RADOVE «VOLTE» (autobus s 35 sjedeæih mjesta i mini bus sa 17 sjedeæih mjesta),mob. 098 420 126

Klobas Albin - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI, I ZEMLJANI RADOVI (pet tegljaèa za prijevoz kontejnera i robe),tel. 051 256-592, mob. 091 482 4455

Moranjkiæ Æazim - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI, I TRGOVINA NA VELIKO (kamion prikolièar nosivosti 25 t) ,mob. 091 567 9522

Majer Valter – OBRT ZA CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE "MAJER TRANSPORTI", mob. 091 604 0505

Nežiæ Ivan - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kamion sanduèar nosivosti 15 t),mob. 098 254 037

Nežiæ Robert - OBRT ZA OBAVLJANJE PRIJEVOZA TERETA U CESTOVNOM PROMETU, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kamion sanduèar nosivosti 3,5 t),mob. 091 662 3610

Petohleb Alen – OBRT ZA UNUTARNJI I MEÐUNARODNI PRIJEVOZ "LL TRANSPORTI" (dva kamiona sanduèara nosivosti 3,5 t), mob. 098 197 9627

Poropat Josip - PRIJEVOZ U CESTOVNOM PROMETU, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona sanduèara nosivosti 15 t), mob. 098 435 252

Rašpoliæ Zoran - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona prikolièara nosivosti 25 t), mob. 098 889 975

Sandalj Aldo i Sandalj Denis – ZAJEDNIÈKI OBRT ZA JAVNI PRIJEVOZ "A & D SANDALJ" (dva kombija nosivosti 1,5 t), tel. 052 662 153

Stopar Zvonko - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI

Trinajstiæ Paulo - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, AUTOPRIJEVOZNIK

Zgrabliæ Igor - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI, tel. 052 621 662

Žigante Snježana – OBRT ZA PROIZVODNJU PROIZVODA OD PLASTIÈNIH MASA I PROIZVODNJA METALNE GALANTERIJE "METALPLAST", PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (kamion nosivosti 3,5 t), mob. 091 929 1957

Prijevoz robe-tereta cestom: kiperi

Benèiæ Goran - OBRT ZA PRIJEVOZ CESTOM I GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA (kiper nosivosti 25 t),mob. 091 580 2212

Blaževiæ Ecijo - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (kiper nosivosti 7 t),mob. 091 528 3036, 098 933 4413,mob. 091 528 3036, 098 933 4413

PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM: KIPERIPRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM: KIPERI

PRIJEVOZ CESTOM OSOBAPRIJEVOZ CESTOM OSOBA

Sveti Ivan

Hana æe se imatigdje igrati Rockwool Adriatic d.o.o. iz Piæna Svetivanjcima je dodijelio djeèje igralište vrijedno sto tisuæa kuna

Ana PISAK

veljaèe iza Društvenog doma u Sv. Ivanu, na površini od 120 èetvornih metara, montirane su djeèje sprave: dvije kuæice s toboganom, klackalice, njihalice, ljuljaèke, barokne klupe sa stolom. Rijeè je o Rockwoolovoj donaciji vrijednoj sto tisuæa kuna, koja ukljuèuje i montažu sprava te njihovo dvogodišnje održavanje.

- Predstavnici Rockwoola su u djeci Sv. Ivana prepoznali perspektivni naraštaj kojem je potreban prostor za druženje i igru, smatra Stokoviæ. Dodaje kako æe uz novoizgraðeno djeèje igralište ove godine "niknuti" još jedno, ono rukometno, površine 45x25 metara. Igralište æe se do kraja godine asfaltirati, a dogodine bi trebali zasvijetliti reflektori te biti montirana mreža. Za realizaciju tog projekta, u gradskom Proraèunu osigurano je 130 tisuæa kuna.

Ulaganje od 400 tisuæa kuna

Od ostalih projekata koje je Stokoviæ izdvojio, a koji æe se realizirati tijekom

stagnaciji. Na tom podruèju djeluju dva

sportska kluba: jedan od najstarijih na Buzeštini Boæarski klub "Selca" i Konopaški klub " S v . I v a n " . M j e š t a n i t r a d i c i o n a l n o 24 . l i p n j a

obi l ježavaju puèku feštu Ivanju i Sv. Jelenu, koja p a d a 1 8 . kolovoza. Od

1987. godine neprekidno njeguju tradiciju održavanja m a š k a r a . N a P e p e l n i c u Svetoivanjci veæ stoljeæima održavaju "Igru na ruh".

Rijeè je o tradicijskog igri koja je roðena u cilju pomirenja mnogobrojnih mlinara koji su obitavali na podruèju Sv. Ivana, u dolini rijeke Mirne, a koji su si zbog netrpelj ivosti stalno pokazivali rogove. Kako bi se pomirili, na dan Korizme odluèili

su bacat i ž ivot in jski rog izgovarajuæi pogrdne i uvrjedljive rijeèi osobi s kojom su u sukobu. Igra se i dan danas igra na Pepelnicu, a održava se od Sv. Ivana do Mosta. Zbog toga su simboli Sv. Ivana batica i ruh. Povijest, obièaji i tradicija toga kraja detaljno je opisana u knjizi autora Bože Jakovljeviæa "Sv. Ivan i okolica", objavljenoj 1999. godine.

Simboli su im batica i ruh

Popis preuzet sa www.uobuzet.hr

2010. godine su asfaltiranje ceste Selca-Nežiæi, dužine 150 metara, gradnja kanalizacija Brižac-Veterinarska stanica, dužine oko 250 metara, te gradnja elektriènog ormariæa u Društvenom domu za potrebe sportskih i društvenih manifestacija. Takoðer, nastavit æe se s ureðenjem Doma koji je prošle godine adaptiran i nadograðen.

- Dom polako dobiva svoj konaèni izgled. Lani je izgraðen sanitarni èvor i mala kuhinja, ove godine nastavljamo s uljepšavanjem unutarnjeg izgleda prostorija, otkrio je Stokoviæ. Površina Doma sada iznosi 150 èetvornih metara. Ukupan novèani iznos koji æe ove godine biti uložen na podruèju Sv. Ivana, kaže Stokoviæ, kreæe se oko 400 tisuæa kuna.

Mjesni odbor Sv. Ivan obuhvaæa podruèje petnaestak sela i zaseoka, u kojima živi oko 360 ljudi. Žitelji se pretežno

b a v e o b r t n i è k i m djelatnostima, dok je

poljoprivreda u

NENAD STOKOVIÆ

BUZETSKA DELEGACIJA U ROCKWOOLU

KUÆICE NA NOVOM DJEÈJEM IGRALIŠTU

IGRA NA RUH

10Buzetski list

Pripremila: Ana PISAK

Predstavljamo buzetskeprijevoznike U gradu se više od 40 obrtnika bavi

uslugama prijevoza robe i tereta

Na nagovor mještanina Mjesnog odbora Sveti Ivan Darija Perèiæa, a na plaæeni oglas objavljen u dnevnom tisku, Svetivanjci su se u prosincu 2009. godine prijavili na raspisani natjeèaj Rockwool Adriatic d.o.o. iz Piæna, kojim spomenuta tvornica pobjedniku poklanja djeèje igralište u vrijednosti sto tisuæa kuna.

- Prijaviti se na natjeèaj bilo nam je pomalo smiješno jer tko æe baš nama dodijeliti sto tisuæa kuna? No ipak, nakon prespavane noæi, odluèili smo pokušati. Djeca su naslikala nekoliko crteža na zadanu temu "Volim se igrati", dok je mama tada šestomjeseène Hane, žena Dar i ja Perè iæa , sastav i la p ismo pojašnjavajuæi potrebu za mjestom za igru tridesetak svetivanjskih mališana, prisjeæa se predsjednik Mjesnog odbora Sv. Ivan Nenad Stokoviæ.

Sprave za mališane

- Desetak dana poslije, posjetila nas je Rockwoolova delegacija u namjeri da se uvjeri u ozbiljnost naših intencija, iza kojih je stao i Grad Buzet, te da pogleda potencijalnu lokaciju igrališta. Krajem prosinca iz tvornice je stigao i odgovor u kojemu je pisalo kako od ukupno trinaest prijavljenih kandidata djeèje igralište dobivaju Svetivanjci, prièa Stokoviæ.

Grad Buzet je zatim, s potrebnih 40-ak tisuæa kuna, pripremio teren, a poèetkom

PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOMPRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM

Bužan Mario - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM (kamion sanduèar nosivosti 3,5 t), mob. 091 201 7411

Biloslav Franko i Biloslav Manuel – ZAJEDNIÈKI OBRT "BILOSLAV TRANSPORTI" (dva kamiona s dizalicom za prijevoz drva, trupaca i cigli), mob. 098 214 316

Brgodac Robert - OBRT ZA JAVNI PRIJEVOZ I TRGOVINU (kombi nosivosti 1,5 t), mob. 091 587 3951

Bašiæ Dragan - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM,mob. 098 257 234

Bubniæ Zdravko - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva tegljaèa sanduèara nosivosti 25 t ), mob. 098 606 296

Cerovac Valter - PROMET ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona sanduèara nosivosti 25 t i 3,5 t), mob. 091 663 1177

Èerneka Ivan - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona sanduèara nosivosti 6 t i 3,5 t), mob. 098 366 558

Èerneka Ðani - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA U UNUTARNJEM I MEÐUNARODNOM CESTOVNOM PROMETU, USLUGE I TRGOVINU

Fabijanèiæ Elio - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (hladnjaèa nosivosti 5,5 t), mob.091 500 3636

Flego Branko - AUTOPRIJEVOZ I POPRAVAK VOZILA (dva kamiona sanduèara nosivosti 3,5 t i 2,7 t),mob. 098 366 113

Flego Mario - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona sanduèara sa utovarnom rampom nosivosti 14 t i 9 t),mob. 091 669 0066

Guerino Glaviæ - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI, I TRGOVINU (dvije cisterne za prijevoz hrane nosivosti 5 t), mob. 091 666 6188

Ivanèiæ Marino - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM (kamion sanduèar nosivosti 6,5 t),mob. 091 662 6777

Jerman Zlatko - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kamion sanduèar nosivosti 3 t i kombi nosivosti 1,5 t),mob. 098 259 525

Jerman Valdi - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kamion sanduèar nosivosti 3 t i dva kombija nosivosti 1,5 t),mob. 098 224 283

Jurièiæ Vilko - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, mob. 098 260 157

Klariæ Dalibor - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM "KLARIÆ TRANSPORT" (kamion sanduèar nosivosti 3,5 t i kombi nosivosti 1,5 t), mob. 091 669 2273

Predsjednik sekcije:Guerino GlaviæMob. 091 666 6188

Flego Antun - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, AUTOPRIJEVOZNIK I ZEMLJANI RADOVI (dva kipera nosivosti 25 t i 20 t, labudica za prijevoz strojeva), mob. 098 434 818

Ivanèiæ Marino – OBRT ZA ZEMLJANE RADOVE I JAVNI PRIJEVOZ "MARINO" (nosivosti 5 t),mob. 091 501 1958

Jakac Dejan - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM I GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA (kiper nosivosti 25 t), mob. 091 151 6872

Jakac Robert - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kiper nosivosti 25 t),mob. 098 425 401

Krbavèiæ Mladen - PRIJEVOZ CESTOM I IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM (kiper nosivosti 23 t), mob. 098 369 998

Majer Roberto – AUTOPRIJEVOZNIŠT VO I RADOVI GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM "DIEMMERRE EUROPA TRANSPORTI", UNUTARNJI I MEÐUNARODNI PRIJEVOZ (kiper nosivosti 25 t), mob. 091 515 6106

Marinac Rino – GRAÐEVINSKI RADOVI I CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE "RIMA" (kiper nosivosti 34 t, kiper s auto dizalicom, labudica za prijevoz strojeva i komadnog tereta), mob. 098 424 179

Margetiæ Slavko - OBRT ZA IZVOÐENJE RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PRIJEVOZ TERETA CESTOM, mob. 091 291 3660

Pavletiæ Danilo - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kiper nosivosti 32 t),mob. 098 259 926

Šæulac Ivan - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (dva kipera nosivosti 25 t i 20 t), mob. 098 304 434

Vivoda Mario - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (tri kipera nosivosti 40 t), mob. 091 351 6873

Vivoda Vili - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I JAVNI PRIJEVOZ (kiper nosivosti 25 t i labudica za prijevoz strojeva),mob. 098 435 614

Šestan Robert - AUTOPRIJEVOZNIK (kiper nosivosti 27 t), mob. 091 201 4976

Šverko Ivan-OBRT ZA PRIJEVOZ, ZEMLJANE RADOVE I PROIZVODNJU (kiper s dizalicom nosivosti 20 t),mob. 091 577 9400

Golojka Branko - OBRT ZAUGOSTITELJSTVO, PRIJEVOZ IZEMLJANE RADOVE «VOLTE» (autobus s 35 sjedeæih mjesta i mini bus sa 17 sjedeæih mjesta),mob. 098 420 126

Klobas Albin - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI, I ZEMLJANI RADOVI (pet tegljaèa za prijevoz kontejnera i robe),tel. 051 256-592, mob. 091 482 4455

Moranjkiæ Æazim - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI, I TRGOVINA NA VELIKO (kamion prikolièar nosivosti 25 t) ,mob. 091 567 9522

Majer Valter – OBRT ZA CESTOVNI PRIJEVOZ ROBE "MAJER TRANSPORTI", mob. 091 604 0505

Nežiæ Ivan - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kamion sanduèar nosivosti 15 t),mob. 098 254 037

Nežiæ Robert - OBRT ZA OBAVLJANJE PRIJEVOZA TERETA U CESTOVNOM PROMETU, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (kamion sanduèar nosivosti 3,5 t),mob. 091 662 3610

Petohleb Alen – OBRT ZA UNUTARNJI I MEÐUNARODNI PRIJEVOZ "LL TRANSPORTI" (dva kamiona sanduèara nosivosti 3,5 t), mob. 098 197 9627

Poropat Josip - PRIJEVOZ U CESTOVNOM PROMETU, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona sanduèara nosivosti 15 t), mob. 098 435 252

Rašpoliæ Zoran - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI (dva kamiona prikolièara nosivosti 25 t), mob. 098 889 975

Sandalj Aldo i Sandalj Denis – ZAJEDNIÈKI OBRT ZA JAVNI PRIJEVOZ "A & D SANDALJ" (dva kombija nosivosti 1,5 t), tel. 052 662 153

Stopar Zvonko - OBRT ZA PRIJEVOZ TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI

Trinajstiæ Paulo - PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, AUTOPRIJEVOZNIK

Zgrabliæ Igor - OBRT ZA PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM, UNUTARNJI I MEÐUNARODNI, tel. 052 621 662

Žigante Snježana – OBRT ZA PROIZVODNJU PROIZVODA OD PLASTIÈNIH MASA I PROIZVODNJA METALNE GALANTERIJE "METALPLAST", PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (kamion nosivosti 3,5 t), mob. 091 929 1957

Prijevoz robe-tereta cestom: kiperi

Benèiæ Goran - OBRT ZA PRIJEVOZ CESTOM I GRAÐEVINSKA MEHANIZACIJA (kiper nosivosti 25 t),mob. 091 580 2212

Blaževiæ Ecijo - OBRT ZA IZVOÐENJE ZEMLJANIH RADOVA GRAÐEVINSKOM MEHANIZACIJOM I PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM (kiper nosivosti 7 t),mob. 091 528 3036, 098 933 4413,mob. 091 528 3036, 098 933 4413

PRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM: KIPERIPRIJEVOZ ROBE-TERETA CESTOM: KIPERI

PRIJEVOZ CESTOM OSOBAPRIJEVOZ CESTOM OSOBA

Sveti Ivan

Hana æe se imatigdje igrati Rockwool Adriatic d.o.o. iz Piæna Svetivanjcima je dodijelio djeèje igralište vrijedno sto tisuæa kuna

Ana PISAK

veljaèe iza Društvenog doma u Sv. Ivanu, na površini od 120 èetvornih metara, montirane su djeèje sprave: dvije kuæice s toboganom, klackalice, njihalice, ljuljaèke, barokne klupe sa stolom. Rijeè je o Rockwoolovoj donaciji vrijednoj sto tisuæa kuna, koja ukljuèuje i montažu sprava te njihovo dvogodišnje održavanje.

- Predstavnici Rockwoola su u djeci Sv. Ivana prepoznali perspektivni naraštaj kojem je potreban prostor za druženje i igru, smatra Stokoviæ. Dodaje kako æe uz novoizgraðeno djeèje igralište ove godine "niknuti" još jedno, ono rukometno, površine 45x25 metara. Igralište æe se do kraja godine asfaltirati, a dogodine bi trebali zasvijetliti reflektori te biti montirana mreža. Za realizaciju tog projekta, u gradskom Proraèunu osigurano je 130 tisuæa kuna.

Ulaganje od 400 tisuæa kuna

Od ostalih projekata koje je Stokoviæ izdvojio, a koji æe se realizirati tijekom

stagnaciji. Na tom podruèju djeluju dva

sportska kluba: jedan od najstarijih na Buzeštini Boæarski klub "Selca" i Konopaški klub " S v . I v a n " . M j e š t a n i t r a d i c i o n a l n o 24 . l i p n j a

obi l ježavaju puèku feštu Ivanju i Sv. Jelenu, koja p a d a 1 8 . kolovoza. Od

1987. godine neprekidno njeguju tradiciju održavanja m a š k a r a . N a P e p e l n i c u Svetoivanjci veæ stoljeæima održavaju "Igru na ruh".

Rijeè je o tradicijskog igri koja je roðena u cilju pomirenja mnogobrojnih mlinara koji su obitavali na podruèju Sv. Ivana, u dolini rijeke Mirne, a koji su si zbog netrpelj ivosti stalno pokazivali rogove. Kako bi se pomirili, na dan Korizme odluèili

su bacat i ž ivot in jski rog izgovarajuæi pogrdne i uvrjedljive rijeèi osobi s kojom su u sukobu. Igra se i dan danas igra na Pepelnicu, a održava se od Sv. Ivana do Mosta. Zbog toga su simboli Sv. Ivana batica i ruh. Povijest, obièaji i tradicija toga kraja detaljno je opisana u knjizi autora Bože Jakovljeviæa "Sv. Ivan i okolica", objavljenoj 1999. godine.

Simboli su im batica i ruh

Popis preuzet sa www.uobuzet.hr

2010. godine su asfaltiranje ceste Selca-Nežiæi, dužine 150 metara, gradnja kanalizacija Brižac-Veterinarska stanica, dužine oko 250 metara, te gradnja elektriènog ormariæa u Društvenom domu za potrebe sportskih i društvenih manifestacija. Takoðer, nastavit æe se s ureðenjem Doma koji je prošle godine adaptiran i nadograðen.

- Dom polako dobiva svoj konaèni izgled. Lani je izgraðen sanitarni èvor i mala kuhinja, ove godine nastavljamo s uljepšavanjem unutarnjeg izgleda prostorija, otkrio je Stokoviæ. Površina Doma sada iznosi 150 èetvornih metara. Ukupan novèani iznos koji æe ove godine biti uložen na podruèju Sv. Ivana, kaže Stokoviæ, kreæe se oko 400 tisuæa kuna.

Mjesni odbor Sv. Ivan obuhvaæa podruèje petnaestak sela i zaseoka, u kojima živi oko 360 ljudi. Žitelji se pretežno

b a v e o b r t n i è k i m djelatnostima, dok je

poljoprivreda u

NENAD STOKOVIÆ

BUZETSKA DELEGACIJA U ROCKWOOLU

KUÆICE NA NOVOM DJEÈJEM IGRALIŠTU

IGRA NA RUH

12 Buzetski list13

Sedamdesetih godina prošloga stoljeæa Roèani su žudil i za kovaèijom. No umjesto kovaènice dobili su - ljevaonicu. U poèetku je ona trebala služiti za potrebe brodogradilišta Uljanik iz Pule, da bi 1989. godine postala mala karika u velikom CIMOS-ovom lancu. U prosincu 2009. godine ljevaonica u Roèu proslavila je 20. godišnjicu neprekidnog djelovanja i s ponosom se široj javnosti predstavila kao CIMOS-ov pionir u polju aluminijskog lijevanja.

Dva desetljeæa CIMOS-ove ljevaonice u Roèu

Pionir u polju aluminijskoglijevanja U protekla dva desetljeæa ljevaonica je proizvela skoro 40.000 tona

aluminijskih odljevaka i gotovo svi se još "kotrljaju" na europskim i svjetskim cestama

Valdi GLAVIÆ, Walter PAHOR, Nives JAKAC, Deana VRBAN

Zadržala stanovništvo

CIMOS-ov pogon u Roèu smješten je na 31 tisuæu èetvornih metra, pokrivene površine 3700 èetvornih metara. U segmentu novije povijesti, koja je obilježena s e o b a m a r u r a l n o g stanovništva u manje i veæe gradove, tražeæi posao u industriji, taj je pogon imao kljuènu ulogu. Jer, zahvaljujuæi pokretanju te gospodarske a k t i v n o s t i n a Ro š æ i n i , z a d r ž a n o j e d o m a æ e stanovništvo na svo j im

ognjištima i time se oèuvala ljepota i kultura Roèa, njegovih naselja, a samim time život i razvoj roèkoga kraja.

Zapošljava 130 radnika

- Prije 20 godina nije bilo tako jednostavno kako danas izgleda. Bila su to teška vremena, bez ièega. U protekla dva desetljeæa ljevaonica je proizvela skoro 40.000 tona aluminijskih odljevaka i gotovo svi se još "kotrljaju" na e u ro p s k i m i s v j e t s k i m cestama a njezinih 130

zaposlenika danas uspješno p r k o s e z a h t j e v i m a automobilskog tržišta koje nameæe stalne promjene, konkurentnost i nove projekte, istièe predsjednik Uprave CIMOS-a Franko Krašovec. Dodaje kako je povjerenje neprocjenjiva vrijednost, a upravo su tu karakteristiku i trud radnici ugradili u razvitak ljevaonice.

Povodom 20-te obljetnice, 18. prosinca 2009. godine ljevaonica je širom otvorila vrata svima koji su željeli razgledati i upoznati se s proizvodnjom roèkog pogona. Interes graðana bio je iznad oèekivanja. U samo tri sata, pogonom je prodefiliralo više od 150 znatiželjnih gostiju. Bila je to ujedno prilika za veliko slavlje, te okupljanje svih onih koji su

direktno ili indirektno povezani s C I M O S - o v i m p r o i z v o d n i m centrom.

Toga je dana pr ikazan prigodan film koji je oslikao prvih 20 godina ljevaonice. Mogle su se vidjeti i stare fotografije. Na vjernosti i povjerenju radnicima koji su u roèkoj ljevaonici doèekali mirovinu, zahvalio se Krašovec. Kao uspomenu na jub i le j

ljevaonice, darovao ime je plakete izraðene u "kuæi". Radnici koji su zaslužili mirovinu u ljevaonici su: Anðelo Nemarnik, Milan Greblo, Mira Buršiæ, Uroš Nemarnik, Mirela Slaviæ, Vesna Rabak, Mirela Nemarnik, Edo Jerman, Anton Škrlj te Ratko Petretiæ. Valja spomenuti i radnike koji u ljevaonici rade otkako je prvi stroj upaljen. Oni su: Anita Brajkoviæ,

Aldo Zornada, Boris Agapito, V i l m a n R u m a c , B r a n k o Stipanoviæ, Dino Blagoniæ, Dario Kos, Ivan Poèekaj, Emil Greblo, Dino Poropat, Slavko Stokoviæ, Milenko Petohleb, Zdravko Nemarnik, Eugen Blaževiæ, Mario Šuperina, Mario Rabak, Mario Pavletiæ i Rado Greblo. I njima su, takoðer u znak priznanja, uruèene plakete.

Dan otvorenih vrata

U listopadu 2009. godine Republika Hrvatska darovala je Gradu Buzetu zemljište površine 29.329 èetvornih metara, procijenjene vrijednosti 6,3 milijuna kuna, na prostoru poduzetnièkih zona Mala Huba i Mažinjica.

U sklopu financiranja iz EU fondova projektu REVITAS (revi tal izaci ja istarskog zaleða i njegovog turizma), Gradu Buzetu i njegovoj Turistièkoj zajednici pripalo je 102 tisuæe eura.

Kako je cilj REVITAS-a zaustavljanje propadanja istarske unutrašnjosti uz oèuvanje kulturne baštine, promican je razvo jn ih i t u r i s t i è k i h i n te g r a l n i h p ro i z vo d a , o b l i kova n j e prekograniènih turistièkih destinacija uz promicanje održivog razvoja turizma u ruralnom podruèju, Grad Buzet je najveæi dio dobivenih s r e d s t a v a n a m i j e n i o graðevinskim radovima i opremanju Info centra u Starom gradu, koj i æe, najvjerojatnije, biti smješten u zgradi Crvenog križa. Dio sredstava je osiguran za informatora, što æe na 16 mjeseci biti zaposlen u Info centru.

Promocija identiteta

- Cilj je urediti prostor na n a è i n d a s e p o š t u j e s p e c i f i è n o s t l o k a c i j e , izvornost namjene prostora, u j e d n o p r u ž a j u æ i multimedijalni i brz pristup

REVITAS - revitalizacija istarskog zaleða

EU sredstva za Stari gradTrajanje projekta je 30 mjeseci, financijska vrijednost iznosi 1,84 milijuna eura, dok je Gradu Buzetu pripao udio od 102 tisuæe eura

Meri VIVODA

informacijama. U Info centru organizirati æe se razne r a d i o n i c e o i s t a r s k i m freskama, agrotur izmu, promociji proizvoda, kulturnoj b a š t i n i i s l i è n o m , t e degus tac i j e p ro i zvoda , promocijski eventi, izložbe …, k a z a l a j e d i r e k t o r i c a Turistièke zajednice Grada B u z e t a N a d a P r o d a n Mrakoviæ.

Realizacija specifiènih c i l j e v a p r o j e k t a k o j i o b u h v a æ a j u m e t o d e revitalizacije Starog Grada, odnosno otvaranje Info p u n k t a , d o p r i n i j e t æ e oèuvanju kulturne baštine, zadovoljit potrebe modernih turista i integrirati lokalno stanovništvo u edukaciju i manifestacije a s ciljem promocije identiteta grada i sredine.

Koordinacijom aktivnosti s o s t a l i m p r o j e k t n i m partnerima, oblikovati æe se efikasni modeli promocije i obl ikovanja dvojeziènog h r v a t s k o - s l o v e n s k o g umrežavan ja sv ih in fo centara, te ukljuèivanje turistièkih agencija s ciljem promov i ran ja i š i ren ja i n fo r m a c i j a . S u r a d n j a

"Mreža" dviju zemalja

hr vatsk ih i s lovensk ih partnera odlikovati æe se realizacijom zajednièkog

postavljanja i osmišljavanja mnogobrojnih design tabli i b ike s taza na c i je lom podruèju. S ciljem promidžbe i širenja znanja o turistièkim središtima unutrašnjosti Istre, izraditi æe se brošure, deplijani, plakati, te æe biti organizirane mnogobrojne radionice i dogaðanja u info centrima.

U svrhu nadziranja i provedbe projektnog plana Grada Buzeta zaposlena je o s o b a k o j a æ e , o s i m nadgledanja, u projekt

implementirati strategije edukacije, znanja i vještine nužne za njegovo ostvarenje.

Ukupna površina darovanih nekretnina u poduzetnièkoj zoni Mala Huba iznosi 28.037 èetvornih metara, procijenjene vrijednosti 6 milijuna kuna, odnosno 214,75 kuna po è e t v o r n o m m e t r u . U poduzetnièkoj zoni Mažinjica

Republika Hrvatska je darovala jednu nekretninu površine 1 . 2 9 0 è e t vo r n i h m e t r a , vrijednosti 277 tisuæa kuna, odnosno 214,75 kuna po èetvornom metru.

Deset partnera

REVITAS se financira u sklopu programa prekograniène suradnje IPA CBC Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013., a provodi ga glavni projektni partner Mjesna opæina Koper u partnerstvu s Gradom Buzetom, I s t a r s k o m ž u p a n i j o m , Turistièkom zajednicom Istarske županije, Gradom Poreèom, V o d n j a n o m , o p æ i n a m a Svetvinèenat, Izola i Piran te Zavodom za zaštitu kulturne baštine Slovenije.

Trajanje projekta je 30 mjeseci, u financiranju s 85 posto sredstava sudjeluje IPA, dok udio partnera iznosi 15 posto ukupne vr i jednost i projekta.

Rev i t a s j e p o è e t ko m s i j e è n j a 2 0 1 0 . g o d i n e p r e d s t a v l j e n u B u z e t u . P r e z e n t a c i j i s u n a z o è i l i p reds tavn ic i h r va tsk ih i slovenskih partnera projekta.

Država darovala zemljište Gradu Buzetu

12 Buzetski list13

Sedamdesetih godina prošloga stoljeæa Roèani su žudil i za kovaèijom. No umjesto kovaènice dobili su - ljevaonicu. U poèetku je ona trebala služiti za potrebe brodogradilišta Uljanik iz Pule, da bi 1989. godine postala mala karika u velikom CIMOS-ovom lancu. U prosincu 2009. godine ljevaonica u Roèu proslavila je 20. godišnjicu neprekidnog djelovanja i s ponosom se široj javnosti predstavila kao CIMOS-ov pionir u polju aluminijskog lijevanja.

Dva desetljeæa CIMOS-ove ljevaonice u Roèu

Pionir u polju aluminijskoglijevanja U protekla dva desetljeæa ljevaonica je proizvela skoro 40.000 tona

aluminijskih odljevaka i gotovo svi se još "kotrljaju" na europskim i svjetskim cestama

Valdi GLAVIÆ, Walter PAHOR, Nives JAKAC, Deana VRBAN

Zadržala stanovništvo

CIMOS-ov pogon u Roèu smješten je na 31 tisuæu èetvornih metra, pokrivene površine 3700 èetvornih metara. U segmentu novije povijesti, koja je obilježena s e o b a m a r u r a l n o g stanovništva u manje i veæe gradove, tražeæi posao u industriji, taj je pogon imao kljuènu ulogu. Jer, zahvaljujuæi pokretanju te gospodarske a k t i v n o s t i n a Ro š æ i n i , z a d r ž a n o j e d o m a æ e stanovništvo na svo j im

ognjištima i time se oèuvala ljepota i kultura Roèa, njegovih naselja, a samim time život i razvoj roèkoga kraja.

Zapošljava 130 radnika

- Prije 20 godina nije bilo tako jednostavno kako danas izgleda. Bila su to teška vremena, bez ièega. U protekla dva desetljeæa ljevaonica je proizvela skoro 40.000 tona aluminijskih odljevaka i gotovo svi se još "kotrljaju" na e u ro p s k i m i s v j e t s k i m cestama a njezinih 130

zaposlenika danas uspješno p r k o s e z a h t j e v i m a automobilskog tržišta koje nameæe stalne promjene, konkurentnost i nove projekte, istièe predsjednik Uprave CIMOS-a Franko Krašovec. Dodaje kako je povjerenje neprocjenjiva vrijednost, a upravo su tu karakteristiku i trud radnici ugradili u razvitak ljevaonice.

Povodom 20-te obljetnice, 18. prosinca 2009. godine ljevaonica je širom otvorila vrata svima koji su željeli razgledati i upoznati se s proizvodnjom roèkog pogona. Interes graðana bio je iznad oèekivanja. U samo tri sata, pogonom je prodefiliralo više od 150 znatiželjnih gostiju. Bila je to ujedno prilika za veliko slavlje, te okupljanje svih onih koji su

direktno ili indirektno povezani s C I M O S - o v i m p r o i z v o d n i m centrom.

Toga je dana pr ikazan prigodan film koji je oslikao prvih 20 godina ljevaonice. Mogle su se vidjeti i stare fotografije. Na vjernosti i povjerenju radnicima koji su u roèkoj ljevaonici doèekali mirovinu, zahvalio se Krašovec. Kao uspomenu na jub i le j

ljevaonice, darovao ime je plakete izraðene u "kuæi". Radnici koji su zaslužili mirovinu u ljevaonici su: Anðelo Nemarnik, Milan Greblo, Mira Buršiæ, Uroš Nemarnik, Mirela Slaviæ, Vesna Rabak, Mirela Nemarnik, Edo Jerman, Anton Škrlj te Ratko Petretiæ. Valja spomenuti i radnike koji u ljevaonici rade otkako je prvi stroj upaljen. Oni su: Anita Brajkoviæ,

Aldo Zornada, Boris Agapito, V i l m a n R u m a c , B r a n k o Stipanoviæ, Dino Blagoniæ, Dario Kos, Ivan Poèekaj, Emil Greblo, Dino Poropat, Slavko Stokoviæ, Milenko Petohleb, Zdravko Nemarnik, Eugen Blaževiæ, Mario Šuperina, Mario Rabak, Mario Pavletiæ i Rado Greblo. I njima su, takoðer u znak priznanja, uruèene plakete.

Dan otvorenih vrata

U listopadu 2009. godine Republika Hrvatska darovala je Gradu Buzetu zemljište površine 29.329 èetvornih metara, procijenjene vrijednosti 6,3 milijuna kuna, na prostoru poduzetnièkih zona Mala Huba i Mažinjica.

U sklopu financiranja iz EU fondova projektu REVITAS (revi tal izaci ja istarskog zaleða i njegovog turizma), Gradu Buzetu i njegovoj Turistièkoj zajednici pripalo je 102 tisuæe eura.

Kako je cilj REVITAS-a zaustavljanje propadanja istarske unutrašnjosti uz oèuvanje kulturne baštine, promican je razvo jn ih i t u r i s t i è k i h i n te g r a l n i h p ro i z vo d a , o b l i kova n j e prekograniènih turistièkih destinacija uz promicanje održivog razvoja turizma u ruralnom podruèju, Grad Buzet je najveæi dio dobivenih s r e d s t a v a n a m i j e n i o graðevinskim radovima i opremanju Info centra u Starom gradu, koj i æe, najvjerojatnije, biti smješten u zgradi Crvenog križa. Dio sredstava je osiguran za informatora, što æe na 16 mjeseci biti zaposlen u Info centru.

Promocija identiteta

- Cilj je urediti prostor na n a è i n d a s e p o š t u j e s p e c i f i è n o s t l o k a c i j e , izvornost namjene prostora, u j e d n o p r u ž a j u æ i multimedijalni i brz pristup

REVITAS - revitalizacija istarskog zaleða

EU sredstva za Stari gradTrajanje projekta je 30 mjeseci, financijska vrijednost iznosi 1,84 milijuna eura, dok je Gradu Buzetu pripao udio od 102 tisuæe eura

Meri VIVODA

informacijama. U Info centru organizirati æe se razne r a d i o n i c e o i s t a r s k i m freskama, agrotur izmu, promociji proizvoda, kulturnoj b a š t i n i i s l i è n o m , t e degus tac i j e p ro i zvoda , promocijski eventi, izložbe …, k a z a l a j e d i r e k t o r i c a Turistièke zajednice Grada B u z e t a N a d a P r o d a n Mrakoviæ.

Realizacija specifiènih c i l j e v a p r o j e k t a k o j i o b u h v a æ a j u m e t o d e revitalizacije Starog Grada, odnosno otvaranje Info p u n k t a , d o p r i n i j e t æ e oèuvanju kulturne baštine, zadovoljit potrebe modernih turista i integrirati lokalno stanovništvo u edukaciju i manifestacije a s ciljem promocije identiteta grada i sredine.

Koordinacijom aktivnosti s o s t a l i m p r o j e k t n i m partnerima, oblikovati æe se efikasni modeli promocije i obl ikovanja dvojeziènog h r v a t s k o - s l o v e n s k o g umrežavan ja sv ih in fo centara, te ukljuèivanje turistièkih agencija s ciljem promov i ran ja i š i ren ja i n fo r m a c i j a . S u r a d n j a

"Mreža" dviju zemalja

hr vatsk ih i s lovensk ih partnera odlikovati æe se realizacijom zajednièkog

postavljanja i osmišljavanja mnogobrojnih design tabli i b ike s taza na c i je lom podruèju. S ciljem promidžbe i širenja znanja o turistièkim središtima unutrašnjosti Istre, izraditi æe se brošure, deplijani, plakati, te æe biti organizirane mnogobrojne radionice i dogaðanja u info centrima.

U svrhu nadziranja i provedbe projektnog plana Grada Buzeta zaposlena je o s o b a k o j a æ e , o s i m nadgledanja, u projekt

implementirati strategije edukacije, znanja i vještine nužne za njegovo ostvarenje.

Ukupna površina darovanih nekretnina u poduzetnièkoj zoni Mala Huba iznosi 28.037 èetvornih metara, procijenjene vrijednosti 6 milijuna kuna, odnosno 214,75 kuna po è e t v o r n o m m e t r u . U poduzetnièkoj zoni Mažinjica

Republika Hrvatska je darovala jednu nekretninu površine 1 . 2 9 0 è e t vo r n i h m e t r a , vrijednosti 277 tisuæa kuna, odnosno 214,75 kuna po èetvornom metru.

Deset partnera

REVITAS se financira u sklopu programa prekograniène suradnje IPA CBC Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013., a provodi ga glavni projektni partner Mjesna opæina Koper u partnerstvu s Gradom Buzetom, I s t a r s k o m ž u p a n i j o m , Turistièkom zajednicom Istarske županije, Gradom Poreèom, V o d n j a n o m , o p æ i n a m a Svetvinèenat, Izola i Piran te Zavodom za zaštitu kulturne baštine Slovenije.

Trajanje projekta je 30 mjeseci, u financiranju s 85 posto sredstava sudjeluje IPA, dok udio partnera iznosi 15 posto ukupne vr i jednost i projekta.

Rev i t a s j e p o è e t ko m s i j e è n j a 2 0 1 0 . g o d i n e p r e d s t a v l j e n u B u z e t u . P r e z e n t a c i j i s u n a z o è i l i p reds tavn ic i h r va tsk ih i slovenskih partnera projekta.

Država darovala zemljište Gradu Buzetu

Buzetski list15Buzetski list 14

Najstarija Buzeæanka

Sto roðendanskih svjeæicanone Pauline Jedina buzetska stogodišnjakinja u drugo životno stoljeæe

zakoraèila je u društvu više generacija svoje obitelji i mnogobrojnih prijateljaAna PISAK

U kuæi none Marije Pauline Labinjan u Franeèiæima 10. prosinca 2009. godine vladalo je veliko veselje. Toga je dana nona Paulina proslavila svoj stoti roðendan!

Vitalna starica s izuzetno dobrim pamæenjem roðena je davne 1909. godine u Sv. Bartolu, nedaleko Motovuna. Skromnu obiteljske prihode i imanje dijelila je s još šestero sestara i petero braæe. Nastavu na talijanskom jeziku je pohaðala samo dva mjeseca.

Zbog prevelikog šala i svoje visine, ostali su je ðaci zvali "nona" pa je radi neugodnosti odluèila ne odlaziti na nastavu. U naumu je nisu omele ni uèiteljice Šantuca Škardov i Luzara Mantov. Naime, uèiteljice su od njenog oca saznale kako ne dolazi na nastavu jer nema cipela pa su joj poklonile novu obuæu. No unatoè hvalevrijednoj gesti prosvjetiteljskih radnica, Paulina za školovanje nije htjela ni èuti uz opravdanje da cipele imaju "previsoke take" za njenu dob.

S dvadeset i dvije godine života, Paulina se udala za Šimu Labinjana iz Beletiæi. Pet godina kasnije, obitelj Labinjan dom je pronašla na Željeznièkoj stanici u Buzetu.

Bila je najštabileja

- U svome sto godina dugaèkom životu ne žalim za nièim. Drago mi što sam našla dobrog muža i lijepo se udala. Kad smo se upoznali meni je bilo 17, a njemu 19 godina. Uvijek sam težila biti cura "u redu". Muškarci? Oni su druga prièa. Moj je pokojni suprug bio malo "furjož", pa je neko vrijeme klatio naokolo. Na kraju je ipak došao k meni i rekao: "Sve sam prošao i najzad se tebi vratio". Nakon udaje otkrio mi je kako nijedna druga nije štabila kao ja. Svakog je dana prolazio pored kuæe ne bi li me "uhvatio" s kojim drugim muškarcem no to se nije desilo, razlog koji me posebno veseli, prisjeæa se svoje prve i jedine ljubavi buzetska stogodišnjakinja.

- Šime je meni bio i prvi i zadnji. Jer, bilo je "svakakvih" muškaraca. Ima ih sada, ali bilo ih je i nekada, našalila se nona Paulina

Potomci buzetske stogodišnjakinje

Sinovi i kæerke:Sonja, Enio, Elda te pokojni Franko, Marjeta, Aldo i Lidija.

Unuci:Siniša Labinjan, Sonja Flego, Emil Flego, Ivan Flego, Ferdo Borojeviæ, Maksimiljan Greblo.

Praunuci:Bruna i Enija Labinjan, Emilijana i Martina Agapito, Valentino, Vedran, Ivona i Petra, svi Flego, te Greblo Raquel Valentina.

koja je sa svojim suprugom život dijelila pune 53 godine. Upravo joj njen èovjek sada najviše nedostaje.

Kaže kako se od njene mladosti do danas puno toga promijenilo. Dok su

nekada obitelji krasile pune štale blaga, zemlja je sada neobraðena i zarasla u graji.

- Nismo imali televizije ni radija, a svejedno smo bili veseli. S nestrpljenjem

smo išèekivali sajmove. Plesali smo više sati bez prestanka, uživajuæi u zvucima muzike. Naveèer bismo sjedili oko ognjišta, pleli èarape, molili Boga i prièali legende. Sjeæam se štorije iz jednog sela na Buzeštini, gdje postoje tri zvona. Najstarije je zvonilo "Sve su žene poštene", srednje "Tako-tako, tako-tako“, a najmlaðe " Sve senako, sve senako", prisjeæa se nona Paulina.

Slavlje u krugu obitelji

Kaže kako danas muziku èuje i previše, na radi ju pr ièaju samo "šlemparije" a televiziju ne vidi dobro. Dane provodi moleæi Boga. U sjeæanje joj se urezao posjet Meðugorju prije dvadeset godina. Pamti ona i odlaske na misu, dane mladosti kada bi s obitelji po cijele dane kopala njive, a pri povratku kuæi gromoglasno pjevala "Quel mazzolin di fiori". Od ružnih trenutaka najviše ju boli dan kada je pokopala dvoje djece; tek roðenog sina i dvadesetogodišnju kæerku Lidiju.

- Imam djecu koja me vole, i to me raduje. Oduvijek sam im govorila: "Ako drugi nose klobuk a vi ne možete ni faèo, hodajte bez njega". Moj je život skroman. Moto mi je živjeti s onime što imam kako bi imala još više i pravo je èudo što sam doživjela stotu!, kaže nona Paulina koja tjedan dana boravi kod kæerke Sonje u Franeèiæima, a drugih tjedan dana kod sina Enija na Željeznièkoj stanici.

Upravo je kod kæerke Sonje ušla u jedanaesto desetljeæe života. Osim više generacija svoje obitelji, èestitat su joj došli i predstavnici buzetske Udruge umirovljenika, gradonaèelnik Buzeta Valter Flego te mnogobrojni prijatelji i susjedi, a župnik Marijo Žmak održao je svetu misu što je nonu Paulinu posebno razveselilo.

NONA PAULINA S KÆERKOM SONJOM

SLAVLJE U KRUGU OBITELJI

Buzetski list15Buzetski list 14

Najstarija Buzeæanka

Sto roðendanskih svjeæicanone Pauline Jedina buzetska stogodišnjakinja u drugo životno stoljeæe

zakoraèila je u društvu više generacija svoje obitelji i mnogobrojnih prijateljaAna PISAK

U kuæi none Marije Pauline Labinjan u Franeèiæima 10. prosinca 2009. godine vladalo je veliko veselje. Toga je dana nona Paulina proslavila svoj stoti roðendan!

Vitalna starica s izuzetno dobrim pamæenjem roðena je davne 1909. godine u Sv. Bartolu, nedaleko Motovuna. Skromnu obiteljske prihode i imanje dijelila je s još šestero sestara i petero braæe. Nastavu na talijanskom jeziku je pohaðala samo dva mjeseca.

Zbog prevelikog šala i svoje visine, ostali su je ðaci zvali "nona" pa je radi neugodnosti odluèila ne odlaziti na nastavu. U naumu je nisu omele ni uèiteljice Šantuca Škardov i Luzara Mantov. Naime, uèiteljice su od njenog oca saznale kako ne dolazi na nastavu jer nema cipela pa su joj poklonile novu obuæu. No unatoè hvalevrijednoj gesti prosvjetiteljskih radnica, Paulina za školovanje nije htjela ni èuti uz opravdanje da cipele imaju "previsoke take" za njenu dob.

S dvadeset i dvije godine života, Paulina se udala za Šimu Labinjana iz Beletiæi. Pet godina kasnije, obitelj Labinjan dom je pronašla na Željeznièkoj stanici u Buzetu.

Bila je najštabileja

- U svome sto godina dugaèkom životu ne žalim za nièim. Drago mi što sam našla dobrog muža i lijepo se udala. Kad smo se upoznali meni je bilo 17, a njemu 19 godina. Uvijek sam težila biti cura "u redu". Muškarci? Oni su druga prièa. Moj je pokojni suprug bio malo "furjož", pa je neko vrijeme klatio naokolo. Na kraju je ipak došao k meni i rekao: "Sve sam prošao i najzad se tebi vratio". Nakon udaje otkrio mi je kako nijedna druga nije štabila kao ja. Svakog je dana prolazio pored kuæe ne bi li me "uhvatio" s kojim drugim muškarcem no to se nije desilo, razlog koji me posebno veseli, prisjeæa se svoje prve i jedine ljubavi buzetska stogodišnjakinja.

- Šime je meni bio i prvi i zadnji. Jer, bilo je "svakakvih" muškaraca. Ima ih sada, ali bilo ih je i nekada, našalila se nona Paulina

Potomci buzetske stogodišnjakinje

Sinovi i kæerke:Sonja, Enio, Elda te pokojni Franko, Marjeta, Aldo i Lidija.

Unuci:Siniša Labinjan, Sonja Flego, Emil Flego, Ivan Flego, Ferdo Borojeviæ, Maksimiljan Greblo.

Praunuci:Bruna i Enija Labinjan, Emilijana i Martina Agapito, Valentino, Vedran, Ivona i Petra, svi Flego, te Greblo Raquel Valentina.

koja je sa svojim suprugom život dijelila pune 53 godine. Upravo joj njen èovjek sada najviše nedostaje.

Kaže kako se od njene mladosti do danas puno toga promijenilo. Dok su

nekada obitelji krasile pune štale blaga, zemlja je sada neobraðena i zarasla u graji.

- Nismo imali televizije ni radija, a svejedno smo bili veseli. S nestrpljenjem

smo išèekivali sajmove. Plesali smo više sati bez prestanka, uživajuæi u zvucima muzike. Naveèer bismo sjedili oko ognjišta, pleli èarape, molili Boga i prièali legende. Sjeæam se štorije iz jednog sela na Buzeštini, gdje postoje tri zvona. Najstarije je zvonilo "Sve su žene poštene", srednje "Tako-tako, tako-tako“, a najmlaðe " Sve senako, sve senako", prisjeæa se nona Paulina.

Slavlje u krugu obitelji

Kaže kako danas muziku èuje i previše, na radi ju pr ièaju samo "šlemparije" a televiziju ne vidi dobro. Dane provodi moleæi Boga. U sjeæanje joj se urezao posjet Meðugorju prije dvadeset godina. Pamti ona i odlaske na misu, dane mladosti kada bi s obitelji po cijele dane kopala njive, a pri povratku kuæi gromoglasno pjevala "Quel mazzolin di fiori". Od ružnih trenutaka najviše ju boli dan kada je pokopala dvoje djece; tek roðenog sina i dvadesetogodišnju kæerku Lidiju.

- Imam djecu koja me vole, i to me raduje. Oduvijek sam im govorila: "Ako drugi nose klobuk a vi ne možete ni faèo, hodajte bez njega". Moj je život skroman. Moto mi je živjeti s onime što imam kako bi imala još više i pravo je èudo što sam doživjela stotu!, kaže nona Paulina koja tjedan dana boravi kod kæerke Sonje u Franeèiæima, a drugih tjedan dana kod sina Enija na Željeznièkoj stanici.

Upravo je kod kæerke Sonje ušla u jedanaesto desetljeæe života. Osim više generacija svoje obitelji, èestitat su joj došli i predstavnici buzetske Udruge umirovljenika, gradonaèelnik Buzeta Valter Flego te mnogobrojni prijatelji i susjedi, a župnik Marijo Žmak održao je svetu misu što je nonu Paulinu posebno razveselilo.

NONA PAULINA S KÆERKOM SONJOM

SLAVLJE U KRUGU OBITELJI

Novi život popularnog klubaNovi život popularnog kluba

Smjena generacija BUM-u vraæaSmjena generacija BUM-u vraæamladost Svi su mladi dobrodošli u udrugu da svojim idejama izraze svoju

kreativnost te da se, prema svojim sposobnostima i interesima, aktivno ukljuèe u program

Svi su mladi dobrodošli u udrugu da svojim idejama izraze svoju kreativnost te da se, prema svojim sposobnostima i interesima, aktivno ukljuèe u program

Jasmina ÈERNEKAFoto: Darko MATKOVIÆJasmina ÈERNEKAFoto: Darko MATKOVIÆ

U novu je godinu Buzetsko udruženje mladih (BUM) ušlo s novim odlukama. Na skupštini održanoj 14. sijeènja 2010. godine odabrano je novo vodstvo. Upravni odbor èine Noan Sirotiæ, Edi Rušnjak, Petar Vižintin, tajnica Sabina Antonac, te predsjednik Damir Jurjeviæ, dok su u nadzornom odboru Filip Penko, Marin Bratetiæ i Sanjin Greblo.

- P r e d s j e d n i š t v o j e izabrano na šest mjeseci s namjerom da u tih pola godine, mlaði i nekoliko stari j ih èlanova uprave, zajednièki, ponovno stvore u v j e t e z a n o r m a l n o funkcioniranje BUM-a, da se na mlaðe prenese odreðeno

iskustvo i da nakon toga samostalno nastave voditi udrugu. Prostorije, i ostalo što BUM može ponuditi, na r a s p o l a g a n j u s u s v i m èlanovima koji, ako imaju volju i želju, mogu vlastite ideje i projekte realizirati. Bit æe nam zadovoljstvo pomoæi u njihovu ostvarivanju, izjavio je Damir Jurjeviæ.

Mladi èlanovi BUM-a, Antonio Konèareviæ i Dino Greblo vjeruju da æe BUM biti što je nekada bio. "BUM je za mene drugi dom“ rekao nam je Antonio, nadodavši kako želi sudjelovati i pomoæi u svemu što se bude radilo u klubu. Isto mišljenje dijeli i Dino koji kaže da æe i veæina njegove

generacije vrlo rado podržati radne akcije, radionice i koncerte u BUM-u.

Osnivanje BUM-a

Poèetkom 90-ih godina u Buzetu nije postojalo ništa za mlade, stoga je krajem 1994. godine tadašnji predsjednik gradskog vijeæa, Dragan Klariæ, okupio inicijativnu grupu mladih i ponudio im suradnju u osnivanju udruge za mlade. Ubrzo nakon toga je desetak mladih kreativnih i radišnih entuzijasta oformilo predsjedništvo. Ideja udruge mladih ostvarila se sredinom 1995. godine kada se održala osnivaèka skupština. U tim

poèecima BUM-a sudjelovao je i današnji gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, koji kaže da je prva važna stvar bila dobivanje prostorija od Grada. Nakon toga, sve je išlo puno lakše jer su ideje prštale same od sebe. „Trebalo je osluhnuti glas svih nas mladih i po tome i raditi. Definiranje prioriteta u programu udruge bilo je ponekad i teško zbog razlièitih želja i ukusa, no dogovorom se uv i jek usp je lo doæ i do r j e š e n j a “ p r i s j e æ a s e g r a d o n a è e l n i k . P r v i predsjednik bio je Goran Zidariæ, zatim Alan Poropat, Stjepan Mrakoviæ, Mikela Blagoniæ, Adriano Èrnac i sadašnji Damir Jurjeviæ.

Aktivnosti za sve gušte

Jedina predsjednica BUM-a , M i k e l a B l a g o n i æ i organizator koncerata Sanjin Greblo prisjeæaju se zabavnih i edukativnih radionica i projekata poput informatièke i foto radionice, radionice reciklaže papira, projekcija dokumentaraca, eko akcija èišæenja, volonterskog kampa, biciklijadi, izleta u Gardaland i na Platak, natjecanja u peèenju palaèinki i jedenju ljutih feferona, promocije mladih istarskih umjetnika u projektu "Suvremenost" , mnogih eko pohoda na Uèku i koncerata "Petkotine". Oboje kažu da su volontiranjem u

BUM-u dobili organizacijske sposobnosti koje im jako puno koriste u svakidašnjem životu. "Poznanstva koje sam stekao i kontakti koje održavam s ljudima na raznim krajevima d r ž a v e i s v i j e t a , s u neprocjenjivi“, kaže Sanjin Greblo i kroz smijeh nadodaje kako je to razlog što veæ godinama nije platio "upad" na koncert.

Povratak "Petkotine

Petkotina, koja postoji duže od samog kluba, jedan je od najveæih projekata BUM-a koji se, nakon dvogodišnje stanke, 2009. godine ponovno održao. Brojna i vjerna publika

"

dokazala je da je to još uvijek n a j p o s j e æ e n i j i f e s t i v a l alternativne glazbe u Istri. Uz Petkotinu, tu je dvodnevni eko pohod na Uèku, održan veæ 14 puta. Krajem travnja i l i poèetkom svibnja svake se godine prema Uèki uputi stotinjak mladih iz svih dijelova Hrvatske.

Nema dosade

Mladima je BUM mjesto druženja, zabave i ideja. "Nikad nije bilo dosadno jer smo svi bili motivirani oko projekata i radionica. Ja sam važnije koncerte smišljao dva mjeseca unaprijed i stvarao viziju u glavi. To je bio užitak

koji me ispunjavao tad, a i danas“, rekao je Sanjin Greblo.

Sve u životu ima svoje uspone i padove, pa tako i BUM. Možda je do toga došlo zbog smjene generacija, nedostatka ideja, drugaèijih prioriteta, naèina života ili sve manjeg "stvarnog" kontakta s l j u d i m a . S v i s u m l a d i dobrodošli u udrugu da svojim i d e j a m a i z r a z e s v o j u kreativnost te da se prema svoj im sposobnostima i interesima aktivno ukljuèe, pripomažu i sudjeluju u programu. Ljudi su okosnica svega i oni ponovo, uz ljubav prema tom poslu, mogu vratiti BUM u svoje najbolje dane.

U BUM-u tri kontinenta

U BUM-u je održano preko 500 koncerata. Uz Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, bendovi su dolazi l i èak iz Austr i je, N j e m a è k e , F r a n c u s k e , Nizozemske, Velike Britanije, Kanade, Makedonije, Danske, Južne Koreje i Kalifornije.

Sjeæam se da je naziv BUM (Buzetska udruga mladih) smislio Dorian Jermaniš, kada smo, nakon faksa, putovali vikendom doma, u autobusu iz Rijeke za Buzet, prisjetio se gradonaèelnik Valter Flego.

Dorian smislio ime

1716

Novi život popularnog klubaNovi život popularnog kluba

Smjena generacija BUM-u vraæaSmjena generacija BUM-u vraæamladost Svi su mladi dobrodošli u udrugu da svojim idejama izraze svoju

kreativnost te da se, prema svojim sposobnostima i interesima, aktivno ukljuèe u program

Svi su mladi dobrodošli u udrugu da svojim idejama izraze svoju kreativnost te da se, prema svojim sposobnostima i interesima, aktivno ukljuèe u program

Jasmina ÈERNEKAFoto: Darko MATKOVIÆJasmina ÈERNEKAFoto: Darko MATKOVIÆ

U novu je godinu Buzetsko udruženje mladih (BUM) ušlo s novim odlukama. Na skupštini održanoj 14. sijeènja 2010. godine odabrano je novo vodstvo. Upravni odbor èine Noan Sirotiæ, Edi Rušnjak, Petar Vižintin, tajnica Sabina Antonac, te predsjednik Damir Jurjeviæ, dok su u nadzornom odboru Filip Penko, Marin Bratetiæ i Sanjin Greblo.

- P r e d s j e d n i š t v o j e izabrano na šest mjeseci s namjerom da u tih pola godine, mlaði i nekoliko stari j ih èlanova uprave, zajednièki, ponovno stvore u v j e t e z a n o r m a l n o funkcioniranje BUM-a, da se na mlaðe prenese odreðeno

iskustvo i da nakon toga samostalno nastave voditi udrugu. Prostorije, i ostalo što BUM može ponuditi, na r a s p o l a g a n j u s u s v i m èlanovima koji, ako imaju volju i želju, mogu vlastite ideje i projekte realizirati. Bit æe nam zadovoljstvo pomoæi u njihovu ostvarivanju, izjavio je Damir Jurjeviæ.

Mladi èlanovi BUM-a, Antonio Konèareviæ i Dino Greblo vjeruju da æe BUM biti što je nekada bio. "BUM je za mene drugi dom“ rekao nam je Antonio, nadodavši kako želi sudjelovati i pomoæi u svemu što se bude radilo u klubu. Isto mišljenje dijeli i Dino koji kaže da æe i veæina njegove

generacije vrlo rado podržati radne akcije, radionice i koncerte u BUM-u.

Osnivanje BUM-a

Poèetkom 90-ih godina u Buzetu nije postojalo ništa za mlade, stoga je krajem 1994. godine tadašnji predsjednik gradskog vijeæa, Dragan Klariæ, okupio inicijativnu grupu mladih i ponudio im suradnju u osnivanju udruge za mlade. Ubrzo nakon toga je desetak mladih kreativnih i radišnih entuzijasta oformilo predsjedništvo. Ideja udruge mladih ostvarila se sredinom 1995. godine kada se održala osnivaèka skupština. U tim

poèecima BUM-a sudjelovao je i današnji gradonaèelnik Buzeta Valter Flego, koji kaže da je prva važna stvar bila dobivanje prostorija od Grada. Nakon toga, sve je išlo puno lakše jer su ideje prštale same od sebe. „Trebalo je osluhnuti glas svih nas mladih i po tome i raditi. Definiranje prioriteta u programu udruge bilo je ponekad i teško zbog razlièitih želja i ukusa, no dogovorom se uv i jek usp je lo doæ i do r j e š e n j a “ p r i s j e æ a s e g r a d o n a è e l n i k . P r v i predsjednik bio je Goran Zidariæ, zatim Alan Poropat, Stjepan Mrakoviæ, Mikela Blagoniæ, Adriano Èrnac i sadašnji Damir Jurjeviæ.

Aktivnosti za sve gušte

Jedina predsjednica BUM-a , M i k e l a B l a g o n i æ i organizator koncerata Sanjin Greblo prisjeæaju se zabavnih i edukativnih radionica i projekata poput informatièke i foto radionice, radionice reciklaže papira, projekcija dokumentaraca, eko akcija èišæenja, volonterskog kampa, biciklijadi, izleta u Gardaland i na Platak, natjecanja u peèenju palaèinki i jedenju ljutih feferona, promocije mladih istarskih umjetnika u projektu "Suvremenost", mnogih eko pohoda na Uèku i koncerata "Petkotine". Oboje kažu da su volontiranjem u

BUM-u dobili organizacijske sposobnosti koje im jako puno koriste u svakidašnjem životu. "Poznanstva koje sam stekao i kontakti koje održavam s ljudima na raznim krajevima d r ž a v e i s v i j e t a , s u neprocjenjivi“, kaže Sanjin Greblo i kroz smijeh nadodaje kako je to razlog što veæ godinama nije platio "upad" na koncert.

Povratak "Petkotine

Petkotina, koja postoji duže od samog kluba, jedan je od najveæih projekata BUM-a koji se, nakon dvogodišnje stanke, 2009. godine ponovno održao. Brojna i vjerna publika

"

dokazala je da je to još uvijek n a j p o s j e æ e n i j i f e s t i v a l alternativne glazbe u Istri. Uz Petkotinu, tu je dvodnevni eko pohod na Uèku, održan veæ 14 puta. Krajem travnja i l i poèetkom svibnja svake se godine prema Uèki uputi stotinjak mladih iz svih dijelova Hrvatske.

Nema dosade

Mladima je BUM mjesto druženja, zabave i ideja. "Nikad nije bilo dosadno jer smo svi bili motivirani oko projekata i radionica. Ja sam važnije koncerte smišljao dva mjeseca unaprijed i stvarao viziju u glavi. To je bio užitak

koji me ispunjavao tad, a i danas“, rekao je Sanjin Greblo.

Sve u životu ima svoje uspone i padove, pa tako i BUM. Možda je do toga došlo zbog smjene generacija, nedostatka ideja, drugaèijih prioriteta, naèina života ili sve manjeg "stvarnog" kontakta s l j u d i m a . S v i s u m l a d i dobrodošli u udrugu da svojim i d e j a m a i z r a z e s v o j u kreativnost te da se prema svoj im sposobnostima i interesima aktivno ukljuèe, pripomažu i sudjeluju u programu. Ljudi su okosnica svega i oni ponovo, uz ljubav prema tom poslu, mogu vratiti BUM u svoje najbolje dane.

U BUM-u tri kontinenta

U BUM-u je održano preko 500 koncerata. Uz Hrvatsku, Sloveniju, Italiju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, bendovi su dolazi l i èak iz Austr i je, N j e m a è k e , F r a n c u s k e , Nizozemske, Velike Britanije, Kanade, Makedonije, Danske, Južne Koreje i Kalifornije.

Sjeæam se da je naziv BUM (Buzetska udruga mladih) smislio Dorian Jermaniš, kada smo, nakon faksa, putovali vikendom doma, u autobusu iz Rijeke za Buzet, prisjetio se gradonaèelnik Valter Flego.

Dorian smislio ime

1716

Buzetski list19Buzetski list 18

Iako mnogi misle da je ž i v o t v i š e n a m j e n s k o g teretnjaka "Buzet" odavna završio, brod i danas plovi svjetskim morima. Doduše, od 2002. godine dièi se imenom sirijske flote Nordina G.

Kuma iz Buzeta

Rijeè je o teretnjaku nos ivost i 12.430 tona, izgraðenom u njemaèkom brodogradil ištu Weser u Bremerhavenu još 1979. godine. Samo tri godine kasnije, toènije 22. travnja 1982. godine, u Rijeci je o d r ž a n a s v e è a n a primopredaja broda tadašnjoj Jugoliniji, a èast da bude kuma pripala je pokojnoj Zorki Krajcar iz Buzeta.

- Èelni ljudi Jugolinije odluèili su prinovu u svojoj floti nazvati po istarskom gradu Buzetu. Tu su odluku priopæili aktualnoj buzetskoj vlasti, koja je za kumu izabrala Zorku. Kad je Zorka to saznala, bila je silno uzbuðena i ugodno iznenaðena jer do tada "obièni ljudi" nisu mogli biti kumovi. Misi ju kume obièno su odraðivale žene predsjednika država ili nekih drugih važnih politièara, prisjeæa se suprug pokojne Zorke, Josip Krajcar.

Baèvica za mornare

Pokojna Zorka, po struci uèiteljica engleskog jezika u buzetskoj osnovnoj školi, aktivno se bavila politikom. Njen suprug Josip kaže kako je bila izuzetna osoba u svakom pogledu. Uz sve te vrline potjecala je iz ugledne obitelji,

Brod koji nosi ime našeg grada

"Buzet" oplovio cijeli svijetUnatoè starosti i vjerovanju mnogih da je veæ davno završio na rezalištu, teretnjak "Buzet" i danas plovi morima

Ana PISAK

pa ne èudi odluka da upravo ona bude predstavnica Buzeta koja æe bocu šampanjca razbiti o pramac.

Buzetsku delegaciju, koja je prisustvovala velikom dogaðaju za naš mali grad, uz p o ko j n u Z o r ku , p r e m a sjeæanju naših sugovornika, još su èinili predstavnici aktualne opæinske vlasti Josip Cerovac, Milenko Nikoliæ i Anteo Jakac.

- Pamtim da sam u Rijeku, na dok Viktora Lenca išao posebnim autom. Vozio sam baèvicu od 50 litara vina, koju smo, uz veliku sliku Buzeta poklonili posadi broda. Bio sam na teretnjaku kad je pokojna Zorka pustila bocu pjenušca da udari u brod, pamti Anteo Jakac iz Štrpeda.

Velika èast

- Iako nisam prisustvovao, po prièi pokojne supruge znam da je sam èin krštenja bilo nešto posebno, od izbora svjetskih jela i piæa pa do, kasnije, ponašanja Jugolinije. Zorka je doživjela silne poèasti, u ono vrijeme to je bilo neviðeno. Za svaku njihovu znaèajniju sveèanost dobivala je pozive, a jednom ili dvaput g o d i š n j e J u g o l i n i j i n a delegacija posjeæivala je Buzet. Nikad joj nije prošao roðendan, a da je se nisu sjetili. Imala je, èak, pravo na neogranièeno putovanje svjetskim morima. Takva nagrada je bila nezamisliva, toliko da je bila neiskoristiva, kaže Josip. Zorka je nedugo zatim obolila, a 1986. godine, u 43. godini života umrla.

Ne mari za godine

U i d u æ i m g o d i n a m a "Buzet" plovi cijelim svijetom da bi 1999. godine skonèao na mrtvom vezu u matiènoj luci. A onda preokret! Brod kupuje turska tvrtka Nemrut Liman Isletmelari A.S., koja je spremno platila 850.000 dolara. Rijeè je o posljednjem

poslu i rijeèkom brodu èijom je prodajom Croatia Line nestala sa svjetske scene.

Kako je speci jalnost turske firme rezanje morskih plovila, svi su smatrali da "Buzet" odlazi u dijelove. Meðutim, kako piše Slobodna Dalmacija, snagom vlastitih strojeva brod je poslije èetiri g o d i n e u m i r a n j a n a lukobranu, 19. prosinca otplovio iz Rijeke. U Turskoj je temeljito ureðen, dobio je ime Asmas i nakon godinu dana plovidbe novu je mladost pot raž io pod s i r i j skom zastavom. Dobri stari "Buzet" oèito ne mari za godine.

BROD BUZET OSAMDESETIH GODINA 20. STOLJEÆA

ZORKA KRAJCAR KRSTILA BROD

NOVI IZGLED STAROG BRODA BUZET

BUZETSKA DELEGACIJA S POSADOM BRODA

KUMIN POKLON MORNARIMA

BUZEÆANI S PREDSTAVNICIMA JUGOLINIJE U HUMSKOJ KONOBIBUZEÆANI S PREDSTAVNICIMA JUGOLINIJE U HUMSKOJ KONOBI

NA DOKU VIKTORA LENCA

Buzetski list19Buzetski list 18

Iako mnogi misle da je ž i v o t v i š e n a m j e n s k o g teretnjaka "Buzet" odavna završio, brod i danas plovi svjetskim morima. Doduše, od 2002. godine dièi se imenom sirijske flote Nordina G.

Kuma iz Buzeta

Rijeè je o teretnjaku nos ivost i 12.430 tona, izgraðenom u njemaèkom brodogradil ištu Weser u Bremerhavenu još 1979. godine. Samo tri godine kasnije, toènije 22. travnja 1982. godine, u Rijeci je o d r ž a n a s v e è a n a primopredaja broda tadašnjoj Jugoliniji, a èast da bude kuma pripala je pokojnoj Zorki Krajcar iz Buzeta.

- Èelni ljudi Jugolinije odluèili su prinovu u svojoj floti nazvati po istarskom gradu Buzetu. Tu su odluku priopæili aktualnoj buzetskoj vlasti, koja je za kumu izabrala Zorku. Kad je Zorka to saznala, bila je silno uzbuðena i ugodno iznenaðena jer do tada "obièni ljudi" nisu mogli biti kumovi. Misi ju kume obièno su odraðivale žene predsjednika država ili nekih drugih važnih politièara, prisjeæa se suprug pokojne Zorke, Josip Krajcar.

Baèvica za mornare

Pokojna Zorka, po struci uèiteljica engleskog jezika u buzetskoj osnovnoj školi, aktivno se bavila politikom. Njen suprug Josip kaže kako je bila izuzetna osoba u svakom pogledu. Uz sve te vrline potjecala je iz ugledne obitelji,

Brod koji nosi ime našeg grada

"Buzet" oplovio cijeli svijetUnatoè starosti i vjerovanju mnogih da je veæ davno završio na rezalištu, teretnjak "Buzet" i danas plovi morima

Ana PISAK

pa ne èudi odluka da upravo ona bude predstavnica Buzeta koja æe bocu šampanjca razbiti o pramac.

Buzetsku delegaciju, koja je prisustvovala velikom dogaðaju za naš mali grad, uz p o ko j n u Z o r ku , p r e m a sjeæanju naših sugovornika, još su èinili predstavnici aktualne opæinske vlasti Josip Cerovac, Milenko Nikoliæ i Anteo Jakac.

- Pamtim da sam u Rijeku, na dok Viktora Lenca išao posebnim autom. Vozio sam baèvicu od 50 litara vina, koju smo, uz veliku sliku Buzeta poklonili posadi broda. Bio sam na teretnjaku kad je pokojna Zorka pustila bocu pjenušca da udari u brod, pamti Anteo Jakac iz Štrpeda.

Velika èast

- Iako nisam prisustvovao, po prièi pokojne supruge znam da je sam èin krštenja bilo nešto posebno, od izbora svjetskih jela i piæa pa do, kasnije, ponašanja Jugolinije. Zorka je doživjela silne poèasti, u ono vrijeme to je bilo neviðeno. Za svaku njihovu znaèajniju sveèanost dobivala je pozive, a jednom ili dvaput g o d i š n j e J u g o l i n i j i n a delegacija posjeæivala je Buzet. Nikad joj nije prošao roðendan, a da je se nisu sjetili. Imala je, èak, pravo na neogranièeno putovanje svjetskim morima. Takva nagrada je bila nezamisliva, toliko da je bila neiskoristiva, kaže Josip. Zorka je nedugo zatim obolila, a 1986. godine, u 43. godini života umrla.

Ne mari za godine

U i d u æ i m g o d i n a m a "Buzet" plovi cijelim svijetom da bi 1999. godine skonèao na mrtvom vezu u matiènoj luci. A onda preokret! Brod kupuje turska tvrtka Nemrut Liman Isletmelari A.S., koja je spremno platila 850.000 dolara. Rijeè je o posljednjem

poslu i rijeèkom brodu èijom je prodajom Croatia Line nestala sa svjetske scene.

Kako je speci jalnost turske firme rezanje morskih plovila, svi su smatrali da "Buzet" odlazi u dijelove. Meðutim, kako piše Slobodna Dalmacija, snagom vlastitih strojeva brod je poslije èetiri g o d i n e u m i r a n j a n a lukobranu, 19. prosinca otplovio iz Rijeke. U Turskoj je temeljito ureðen, dobio je ime Asmas i nakon godinu dana plovidbe novu je mladost pot raž io pod s i r i j skom zastavom. Dobri stari "Buzet" oèito ne mari za godine.

BROD BUZET OSAMDESETIH GODINA 20. STOLJEÆA

ZORKA KRAJCAR KRSTILA BROD

NOVI IZGLED STAROG BRODA BUZET

BUZETSKA DELEGACIJA S POSADOM BRODA

KUMIN POKLON MORNARIMA

BUZEÆANI S PREDSTAVNICIMA JUGOLINIJE U HUMSKOJ KONOBIBUZEÆANI S PREDSTAVNICIMA JUGOLINIJE U HUMSKOJ KONOBI

NA DOKU VIKTORA LENCA

Buzetski list 20 Buzetski list21

- Kad sam ja bila mlada jedan mladiæ iz Èiriteža, po imenu Viljan Pauletiæ, mi je napravio postole. Ma ki zna da li je još živ?, prokomentirala je 90-godišnja nona Dragica dok smo se raspitivali o preostalim starim zanatima na Buzeštini.

- Ma hote provat vidit. Vajka je sidev pred hišom u Èiritežu, puli sama cesta, na oni veli ravnici kade zna frmevat policija, dodala je nona.

Ushiæeni što smo nakon višetjedne potrage možda pronašli meštra od postoli, brže bolje uputili smo se u Èirtež. Viljana smo zatekli u neposrednoj blizini kuæe, u radionici. Do njega nas je doveo zvuk tesanja drva. Uvjerivši se da je on kaligar kojeg tražimo, vratili smo se u prva desetljeæa 20. stoljeæa.

Kaligar Viljan Pauletiæ iz Èiriteža

Meštar od postoli buzetskihnonica Krajem tridesetih godina prošloga stoljeæa dela je bilo jako puno. Naime,

ženske su poèele nositi visoke drvene take ili kako se danas kaže pete. Tadašnje mjere su bile: pola taka, cijeli tak i visoki tak, kako si je koja žena odabrala. To je u ono vrijeme bilo moderno, pamti ViljanAna PISAK

Najbolji gropon volova

- S navršenih 14 godina zaposlio sam se u trgovini kaligara Marka Kosa u Roèu. Tamo sam izraðivao i popravljao cipele za cijelu Rošæinu i širu okolicu, poèinje prièu o svom prvom zanatu 91-godišnji Viljan Pauletiæ, jedan od rijetkih, možda i zadnji postolar na sjeveru Istre.

- Cipele se tada pravilo od kože volova, krava, ovaca i telaca. Usenjem, debljom kožom, izraðivalo se potplate, donji dio cipela, a vaketom, tanjom kožom, gornji dio cipela. Puntal se pravio od škartog materijala. Najbolja kvaliteta usenja je bila na leðima starih volova, na groponu. Sve se krojilo na ruke, s nožiæima i kosirima. Od jedne kože stiglo se napraviti i do pet pari cipela, pojašnjava Viljan.

Njegov je gazda Marko materijal naruèivao u Pazinu. Odjednom bi kupio i do deset bala kože. Kao nacrte za izradu cipela, Viljan je koristio drvena kopita. Kaže kako su ih u trgovini imali preko stotinu. Ako nekome nije odgovarala velièina kopita koja su imali, izradili bi novo.

Alpine najkvalitetnije

- Ljudi su dolazili u trgovinu da im popravimo, ali i izradimo nove cipele. Uzeli bismo im otisak stopala, pronašli odgovarajuæe drveno kopito, na njega navukli usenje i vaketu, izrezali ih prema odabranoj velièini buduæe cipele, zatim ih sašili te prièvrstilo drvenim, kasnije željeznim brokama. Cipele sa željeznim brokama smo zvali "alpine". Bile su kvalitenije i izdržljive, ali su puno koštale, od 10 do 20 tadašnjih lira. S njima ni bilo "škerzi", zakljuèuje 91-godišnjak.

Na prednji i zadnji dio potplate kaligari su stavili male potkove, da cipela više traje. Jedan par cipela izraðivao se i po dva

dana, pa ne èudi što se on prosjeèno nosio tri godine.

- Krajem tridesetih godina prošloga stoljeæa dela je bilo jako puno. Naime, ženske su poèele nositi visoke drvene take ili kako se danas kaže pete. Tadašnje mjere su bile: pola taka, cijeli tak i visoki tak, kako si je koja žena odabrala. To je u ono vrijeme bilo moderno, pamti Viljan.

Prema Viljanovom sjeæanju, na sjeveru Istre je tada bilo tek nekoliko postolara, jedan iz Huma, Krivièiæ i Bare iz Buzeta, te èetiri-pet privatnika.

Postolarski alat u ladici

Poslije šest godina rada kod kaligara Marka, Viljan odlazi u vojsku na Siciliju. No od svog zanata ne odustaje ni u Palermu, ni u Cagliariju. Cipele je tamo popravljao vojnicima. Nekada bi im znao popraviti stare kako bi nove mogli prodati i zaraditi nešto novaca. Nakon dvije godine i pol, prije nego što se vratio u svoj rodni kraj, svoje kolege vojnike poèastio je sa trideset buraèa vina. Novaca mu, kaže, nije nedostajalo.

Nakon vojske, Viljan odlazi na godinu dana raditi u zadrugu u Roè. Kako je za rada b i la ma la , odusta je od postolarskog zanata. Cipele je nakon toga pravio samo privatno, za vlastite i potrebe susjeda. Meðutim, tada je materijal bilo teško nabaviti, pa postolarski alat sprema u ladicu.

- Eeee! Cipele bi znao napraviti i danas. Anka "alpine". I bi durale veæ od ovih današnjih, koje ako jednom smoèiš ti "pokažu jezik". Još uvijek imam kaligarski nožiæ, kopita razlièitih velièina, šilo, škare za verete, markapont i kavafileti. Samo ki nemam šimencine i konopje, kaže Viljan i zakljuèuje kako æe, umjesto da popravi, cipele radije kupiti nove.

Viljan je meštar koji se znao prilagoðivati potrebama tržišta. Tako 1948. godine nastavlja obiteljsku tradiciju, fernažu (ciglanu), u kojoj je pravio kopice, tavelice, cigle i vapno.

- Fernaža je starinsko delo, koje sam naslijedio od noneta Pjereta Perèole odnosno oca Tonija Perèole. Nono je fernažu kupio od Potkuèana, daleko prije no što sam se ja rodio. Pamtim da sam kao dijete noæ znao provesti u ciglani, diveæi se velikom plamenu na kojemu su pokojni otac i djed pekli smjesu. Fernaža se nalazila ispod Cunja, tamo je bila jako dobra zemlja za kopice. Pravio sam još i kreè (vapno).

Po dvadeset magaraca iz Štuparije je znalo bit u redu dok su njihovi vlasnici

kupovali brente kreèa za prskat vinovu lozu. Te sam godine prodao 5000 kopic i 500 kvintali kreèa, sjeæa se Viljan. Dodaje kako se nakon toga biznisa malo, rekao je, rafav, a zaraðenim novcima kupio kosilicu. Iduæe godine ponovio je biznis pa kupio kopaèicu, dok je treæe godine sklopio partnerstvo s Puhima iz Selca. Naime, ti su kmeti imali puno volova, koji su bili potrebni da kreæuæi se u krug maste smjesu.

- Za jednu kopicu potrebno je oko kilogram blata. U jedan dan bi ih znao napraviti i do 400 komada. Prodavao sam ih po cijeloj Rošæini i Buzeštini. Gotovo pola starog grada Buzeta je pokriveno mojim kopicama, pohvalio se noniæ.

Kako se njegov otac bavio i stolarskim

zanatom, primio se i toga posla. Naime, kad se vratio iz vojske doèekala ga je spaljena kuæa i tek po koja žlica pa je krenuo u izradu potrebne drvenarije. Izraðivao je i stolove, prozore, vrata i podove.

- Pogledajte samo koliko blanja imam na polici, kazao je Viljam želeæi nas uvjeriti i u tu njegovu djelatnost, a koju je sve te godine s ljubavlju njegovao.

Viljan se nakon toga baca u kampanju. Godišnje su on i žena Marija proizveli 10 kvintala kukuruza i 15 kvintala pšenice, što je bilo relativno puno u to doba. Imali su po èetiri krave. Supruga Marija je bila zadužena za kuæu i blago, a on za obradu zemlje.

Od kopica i stolova do pšenice

Buzetski list 20 Buzetski list21

- Kad sam ja bila mlada jedan mladiæ iz Èiriteža, po imenu Viljan Pauletiæ, mi je napravio postole. Ma ki zna da li je još živ?, prokomentirala je 90-godišnja nona Dragica dok smo se raspitivali o preostalim starim zanatima na Buzeštini.

- Ma hote provat vidit. Vajka je sidev pred hišom u Èiritežu, puli sama cesta, na oni veli ravnici kade zna frmevat policija, dodala je nona.

Ushiæeni što smo nakon višetjedne potrage možda pronašli meštra od postoli, brže bolje uputili smo se u Èirtež. Viljana smo zatekli u neposrednoj blizini kuæe, u radionici. Do njega nas je doveo zvuk tesanja drva. Uvjerivši se da je on kaligar kojeg tražimo, vratili smo se u prva desetljeæa 20. stoljeæa.

Kaligar Viljan Pauletiæ iz Èiriteža

Meštar od postoli buzetskihnonica Krajem tridesetih godina prošloga stoljeæa dela je bilo jako puno. Naime,

ženske su poèele nositi visoke drvene take ili kako se danas kaže pete. Tadašnje mjere su bile: pola taka, cijeli tak i visoki tak, kako si je koja žena odabrala. To je u ono vrijeme bilo moderno, pamti ViljanAna PISAK

Najbolji gropon volova

- S navršenih 14 godina zaposlio sam se u trgovini kaligara Marka Kosa u Roèu. Tamo sam izraðivao i popravljao cipele za cijelu Rošæinu i širu okolicu, poèinje prièu o svom prvom zanatu 91-godišnji Viljan Pauletiæ, jedan od rijetkih, možda i zadnji postolar na sjeveru Istre.

- Cipele se tada pravilo od kože volova, krava, ovaca i telaca. Usenjem, debljom kožom, izraðivalo se potplate, donji dio cipela, a vaketom, tanjom kožom, gornji dio cipela. Puntal se pravio od škartog materijala. Najbolja kvaliteta usenja je bila na leðima starih volova, na groponu. Sve se krojilo na ruke, s nožiæima i kosirima. Od jedne kože stiglo se napraviti i do pet pari cipela, pojašnjava Viljan.

Njegov je gazda Marko materijal naruèivao u Pazinu. Odjednom bi kupio i do deset bala kože. Kao nacrte za izradu cipela, Viljan je koristio drvena kopita. Kaže kako su ih u trgovini imali preko stotinu. Ako nekome nije odgovarala velièina kopita koja su imali, izradili bi novo.

Alpine najkvalitetnije

- Ljudi su dolazili u trgovinu da im popravimo, ali i izradimo nove cipele. Uzeli bismo im otisak stopala, pronašli odgovarajuæe drveno kopito, na njega navukli usenje i vaketu, izrezali ih prema odabranoj velièini buduæe cipele, zatim ih sašili te prièvrstilo drvenim, kasnije željeznim brokama. Cipele sa željeznim brokama smo zvali "alpine". Bile su kvalitenije i izdržljive, ali su puno koštale, od 10 do 20 tadašnjih lira. S njima ni bilo "škerzi", zakljuèuje 91-godišnjak.

Na prednji i zadnji dio potplate kaligari su stavili male potkove, da cipela više traje. Jedan par cipela izraðivao se i po dva

dana, pa ne èudi što se on prosjeèno nosio tri godine.

- Krajem tridesetih godina prošloga stoljeæa dela je bilo jako puno. Naime, ženske su poèele nositi visoke drvene take ili kako se danas kaže pete. Tadašnje mjere su bile: pola taka, cijeli tak i visoki tak, kako si je koja žena odabrala. To je u ono vrijeme bilo moderno, pamti Viljan.

Prema Viljanovom sjeæanju, na sjeveru Istre je tada bilo tek nekoliko postolara, jedan iz Huma, Krivièiæ i Bare iz Buzeta, te èetiri-pet privatnika.

Postolarski alat u ladici

Poslije šest godina rada kod kaligara Marka, Viljan odlazi u vojsku na Siciliju. No od svog zanata ne odustaje ni u Palermu, ni u Cagliariju. Cipele je tamo popravljao vojnicima. Nekada bi im znao popraviti stare kako bi nove mogli prodati i zaraditi nešto novaca. Nakon dvije godine i pol, prije nego što se vratio u svoj rodni kraj, svoje kolege vojnike poèastio je sa trideset buraèa vina. Novaca mu, kaže, nije nedostajalo.

Nakon vojske, Viljan odlazi na godinu dana raditi u zadrugu u Roè. Kako je za rada b i la ma la , odusta je od postolarskog zanata. Cipele je nakon toga pravio samo privatno, za vlastite i potrebe susjeda. Meðutim, tada je materijal bilo teško nabaviti, pa postolarski alat sprema u ladicu.

- Eeee! Cipele bi znao napraviti i danas. Anka "alpine". I bi durale veæ od ovih današnjih, koje ako jednom smoèiš ti "pokažu jezik". Još uvijek imam kaligarski nožiæ, kopita razlièitih velièina, šilo, škare za verete, markapont i kavafileti. Samo ki nemam šimencine i konopje, kaže Viljan i zakljuèuje kako æe, umjesto da popravi, cipele radije kupiti nove.

Viljan je meštar koji se znao prilagoðivati potrebama tržišta. Tako 1948. godine nastavlja obiteljsku tradiciju, fernažu (ciglanu), u kojoj je pravio kopice, tavelice, cigle i vapno.

- Fernaža je starinsko delo, koje sam naslijedio od noneta Pjereta Perèole odnosno oca Tonija Perèole. Nono je fernažu kupio od Potkuèana, daleko prije no što sam se ja rodio. Pamtim da sam kao dijete noæ znao provesti u ciglani, diveæi se velikom plamenu na kojemu su pokojni otac i djed pekli smjesu. Fernaža se nalazila ispod Cunja, tamo je bila jako dobra zemlja za kopice. Pravio sam još i kreè (vapno).

Po dvadeset magaraca iz Štuparije je znalo bit u redu dok su njihovi vlasnici

kupovali brente kreèa za prskat vinovu lozu. Te sam godine prodao 5000 kopic i 500 kvintali kreèa, sjeæa se Viljan. Dodaje kako se nakon toga biznisa malo, rekao je, rafav, a zaraðenim novcima kupio kosilicu. Iduæe godine ponovio je biznis pa kupio kopaèicu, dok je treæe godine sklopio partnerstvo s Puhima iz Selca. Naime, ti su kmeti imali puno volova, koji su bili potrebni da kreæuæi se u krug maste smjesu.

- Za jednu kopicu potrebno je oko kilogram blata. U jedan dan bi ih znao napraviti i do 400 komada. Prodavao sam ih po cijeloj Rošæini i Buzeštini. Gotovo pola starog grada Buzeta je pokriveno mojim kopicama, pohvalio se noniæ.

Kako se njegov otac bavio i stolarskim

zanatom, primio se i toga posla. Naime, kad se vratio iz vojske doèekala ga je spaljena kuæa i tek po koja žlica pa je krenuo u izradu potrebne drvenarije. Izraðivao je i stolove, prozore, vrata i podove.

- Pogledajte samo koliko blanja imam na polici, kazao je Viljam želeæi nas uvjeriti i u tu njegovu djelatnost, a koju je sve te godine s ljubavlju njegovao.

Viljan se nakon toga baca u kampanju. Godišnje su on i žena Marija proizveli 10 kvintala kukuruza i 15 kvintala pšenice, što je bilo relativno puno u to doba. Imali su po èetiri krave. Supruga Marija je bila zadužena za kuæu i blago, a on za obradu zemlje.

Od kopica i stolova do pšenice

Grad Buzet za školsku i a k a d e m s k u g o d i n u 2009./2010. dodijelio je 81 studentsku i 34 uèenièke stipendije. Visina studentske stipendije iznosi 700 kuna za nove korisnike, dok za one studente koji su sklopili

ugovor po starom Pravilniku ona i znos i 400 kuna . Stipendija za srednjoškolce iznosi 500 kuna za one koji pohaðaju nastavu van rodnog grada, odnosno 250 kuna za one koji su uèenici buzetske škole.

Istarski glazbenik Elio Pisak, u veljaèi ove godine donirao je vukovarskoj Knjižnici više od 2000 knjiga, koje je u proteklih nekoliko godina skupio na podruèju Istarske, Primorsko-goranske i Karlovaèke županije.

Buzetski list23Buzetski list 22 Buzetski list23Buzetski list 22

U povodu 450. obljetnice prihvaæanja Konzulova prijevoda Novoga Testamenta (1559.) kao i 430. obljetnice smrti Antuna Dalmatina i Stipana Konzula Istranina, Puèko otvoreno uèilište "Augustin Vivoda" Buzet organiziralo je u listopadu prošle godine manifestaciju pod nazivom KONZUL(tacije). U sklopu nje održana je izložba "Edne malahne knige", dramsko prikazanje "U potrazi za izgubljenim Konzulom", predstavljanje pretiska æ i r i l i è n o g N o v o g t e s t a m e n t a i m e ð u n a r o d n i z n a n s t v e n i s k u p "Reformacija i njezin odjek u hrvatskim zemljama 16. i 17. stoljeæa".

Znanstveni peèat

Trodnevni simpozij, na kojem je sudjelovalo èetrnaest znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Maðarske i Èeške, poèeo je u Zagrebu 29. listopada, nastavio se u Buzetu dan kasnije, a završio struènim izletom "Putovima glagoljaša: Buzet - Roè - Aleja glagoljaša – Hum" 31. listopada . Uz Uèilište, organizatori su Hrvatski studiji S v e u è i l i š t a u Zagrebu, Teološki fakultet "Matija Vlaèiæ Ilirik" u Z a g r e b u , U n i v e r z a n a Pr imorskem – F a k u l t e t a z a h u m a n i s t i è n e

Meðunarodni znanstveni skup o reformaciji

Povratak Konzula u BuzetTrodnevni simpozij, na kojem je sudjelovalo èetrnaest znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Maðarske i Èeške, poèeo je u Zagrebu, nastavio se u Buzetu, a završio izletom "Putovima glagoljaša: Roè -Hum - Aleja". U Hrvatskoj dosad reformaciji nije bio posveæen niti jedan znanstveni skup

Mirjana PAVLETIÆ

študije Koper, Katedra Èakavskog sabora Buzet i Grad Buzet.

U Hrvatskoj do 2009. godine reformaciji nije bio posveæen niti jedan znanstveni skup, pa su organizatori odluèili to uèiniti prošle godine, poglavito zbog znaèajnih godišnjica. Želja Uèilišta je da se KONZUL(tacije) održavaju bienalno, uvijek s novim sadržajima kojima æe se, s razlièitih aspekata, osvjetljavati lik i djelo buzetskoga velikana Stipana Konzula, roðenog 1521. godine u Buzetu. U tom kontekstu simpozij ima posebno važnu ulogu i cijeloj manifestaciji daje vrijedan znanstveni peèat.

Stvarali unatoè zabrani

Simpozij obuhvaæa razdoblje od 1517. do 1608. godine, od javnoga Lutherova nastupa u Njemaèkoj do godine kad je Hrvatski sabor donio odluku o priznavanju samo katolièke vjeroispovijesti u hrvatskim zemljama. Unatoè takvoj zabrani, reformacija je "skriveno" i dalje bila prisutna u nekim krajevima tadašnje

Hrvatske. Najzanimljivije je 16. stoljeæe u kojemu najznaèajnije mjesto ima hrvatsko-uraški p r e v o d i t e l j s k i i i z d a v a è k i k r u g ( 1 5 6 1 . - 1 5 6 5 . ) . Djelatnost toga kruga

zanimlj iva je s v iše g l e d i š t a , m e ð u o s t a l i m i g l e d i š t a p o v i j e s t i reformacije u Hrvata i u Europ i te p o v i j e s t i glagoljske i æ i r i l i è k e t i s k a n e knjige, kao i

povijesti prijevoda Biblije na hrvatski jezik.Prvi dio skupa poèeo je u Hrvatskim

studijima Sveuèilišta u Zagrebu. Nakon uvoda Alojza Jembriha slijedila su izlaganja Mije Koradea iz Zagreba, "Katolièki misionari prema reformatorima u turskim krajevima na Balkanu (16.-17. st.) "; Ivana Zvonara iz Varaždina, "Buèarovo viðenje protestantizma i katolièke obnove u s j e v e r n o j H r v a t s k o j " ; S t j e p a n a Damjanoviæa iz Zagreba, "Jeziène razlike izmeðu glagoljiènoga i æiriliènoga izdanja uraškoga Novoga testamenta" te Gordane Èupkoviæ iz Zadra, "Jezik odlomka glagoljskoga katekizma u kontekstu reformacijskih pokušaja izgradnje književnoga jezika".

Program u Narodnom domu

Nastavak skupa poèeo je u Narodnom domu u Buzetu izlaganjem Hrvoja Petriæa iz Zagreba, "O reformaciji u slobodnim kraljevskim gradovima i privilegiranim t rgov i š t ima Hr va tsko -s lavonskog kraljevstva". Slijedila su izlaganja Ðure Frankoviæa iz Budimpešte, "Grgur Mekiniæ i reformacija kod Hrvata u zapadnoj Ugarskoj"; Alojza Jembriha iz Zagreba, "Polemika Fancev – Buèar, et alia o hrvatskoj reformaciji"; Slavena Bertoše iz Pule, "Reformatorski biskup Pietro Paolo Vergerio (1498.-1565.) – lik i djelo"; Marine Miladinov "Vergerijeva kritika kulta svetaca i Gospe od Loreta – lokalni kontekst"; Salvatora Žitka iz Kopra, "Vergerijeva povezanost s slovensko in hrvaško reformacijo ter njegov lik v ocenah literarnozgodovinske stroke"; Zoltana Rokaya iz Budimpešte, "Platon bei Flatius Illyricus"; Petre Mutlove iz Brna, "Re-editing Flacius: The 1558 Nuremberg Edition of Hus’ Commentary on the Psalms and its Modern Successor"; Alojzija Tvoriæa iz Vrbovca, "Leksik Matejeva i Ivanova evanðelja u Novom testamentu – æirilièko (1563.) i glagoljièko (1562./1563.) izdanje" te Maje Æutiæ Gorup iz Rijeke, "Reformacija u Pazinskoj knežiji".

U rujnu prošle godine, u vijeænici Narodnog doma u Buzetu, osnovan je K lub l i j eèen ih alkoholièara Buzet (KLA Buzet). Za predsjednika je izabran Milan Pavletiæ, a za voditeljicu Gordana Bauer, predstojnica podružnice Centra za socijalnu skrb u Buzetu.

Ivan Klariæ autor je monografije "Lovstvo na Buzeštini", predstavljene krajem prosinca 2009. godine u Društvenom domu u Sv. Martinu.

U crkvi Svetog Trojstva u Raèicama, u listopadu 2009. godine je kršten tada tromjeseèni Dragan, peto dijete obitelji Sirotiæ iz Racari. Sakrament su mališanu podijelili Poreèko-pulski biskup mons. Ivan Milovan i župnik Raèica, Vrha i Draguæa, Ivan Štokoviæ. Inaèe, obitelj Sirotiæ èine mama Silvana, tata Anðelo, sinovi Kristijan (18) i Danijel (13), te kæerke Kristina (15) i Danijela (10).

Struèni savjet Centra za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore, ocijenio je i donio odluku kojom se Favorit svijetlo pivo nagraðuje znakom Hrvatska kvaliteta, èime je službeno od 25. veljaèe 2010. steklo pravo na korištenje znaka, kao jamstva vrhunske kvalitete.

STIPAN KONZULSTIPAN KONZUL

G l a z b e n o d r u š t v o "Sokol" Buzet proglasilo je u mjesecu prosincu 2 0 0 9 . g o d i n e dugogodišnjeg èlana, D a n i l a C e r o v c a , p o è a s n i m è l a n o m Društva.

Planinarsko društvo "Planik" iz Umaga je u veljaèi organiziralo p l a n i n a r e n j e i skijanje obroncima Golta u Sloveniji. U zimskoj idili, uživalo j e i p e t n a e s t Buzeæana.

U prosincu 2009. godine osnovan je Savjet mladih Grada Buzeta. Za prvog predsjednika izabran je Marin Krota, dok je njegova zamjenica Mila Nežiæ. U odboru su još Marin Horvat, Lora Pav let iæ i Mar in Zornada.

PŠ SOVINJAKP r o s l a v a 4 0 . godišnjice.

Grad Buzet za školsku i a k a d e m s k u g o d i n u 2009./2010. dodijelio je 81 studentsku i 34 uèenièke stipendije. Visina studentske stipendije iznosi 700 kuna za nove korisnike, dok za one studente koji su sklopili

ugovor po starom Pravilniku ona i znos i 400 kuna . Stipendija za srednjoškolce iznosi 500 kuna za one koji pohaðaju nastavu van rodnog grada, odnosno 250 kuna za one koji su uèenici buzetske škole.

Istarski glazbenik Elio Pisak, u veljaèi ove godine donirao je vukovarskoj Knjižnici više od 2000 knjiga, koje je u proteklih nekoliko godina skupio na podruèju Istarske, Primorsko-goranske i Karlovaèke županije.

Buzetski list23Buzetski list 22 Buzetski list23Buzetski list 22

U povodu 450. obljetnice prihvaæanja Konzulova prijevoda Novoga Testamenta (1559.) kao i 430. obljetnice smrti Antuna Dalmatina i Stipana Konzula Istranina, Puèko otvoreno uèilište "Augustin Vivoda" Buzet organiziralo je u listopadu prošle godine manifestaciju pod nazivom KONZUL(tacije). U sklopu nje održana je izložba "Edne malahne knige", dramsko prikazanje "U potrazi za izgubljenim Konzulom", predstavljanje pretiska æ i r i l i è n o g N o v o g t e s t a m e n t a i m e ð u n a r o d n i z n a n s t v e n i s k u p "Reformacija i njezin odjek u hrvatskim zemljama 16. i 17. stoljeæa".

Znanstveni peèat

Trodnevni simpozij, na kojem je sudjelovalo èetrnaest znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Maðarske i Èeške, poèeo je u Zagrebu 29. listopada, nastavio se u Buzetu dan kasnije, a završio struènim izletom "Putovima glagoljaša: Buzet - Roè - Aleja glagoljaša – Hum" 31. listopada . Uz Uèilište, organizatori su Hrvatski studiji S v e u è i l i š t a u Zagrebu, Teološki fakultet "Matija Vlaèiæ Ilirik" u Z a g r e b u , U n i v e r z a n a Pr imorskem – F a k u l t e t a z a h u m a n i s t i è n e

Meðunarodni znanstveni skup o reformaciji

Povratak Konzula u BuzetTrodnevni simpozij, na kojem je sudjelovalo èetrnaest znanstvenika iz Hrvatske, Slovenije, Maðarske i Èeške, poèeo je u Zagrebu, nastavio se u Buzetu, a završio izletom "Putovima glagoljaša: Roè -Hum - Aleja". U Hrvatskoj dosad reformaciji nije bio posveæen niti jedan znanstveni skup

Mirjana PAVLETIÆ

študije Koper, Katedra Èakavskog sabora Buzet i Grad Buzet.

U Hrvatskoj do 2009. godine reformaciji nije bio posveæen niti jedan znanstveni skup, pa su organizatori odluèili to uèiniti prošle godine, poglavito zbog znaèajnih godišnjica. Želja Uèilišta je da se KONZUL(tacije) održavaju bienalno, uvijek s novim sadržajima kojima æe se, s razlièitih aspekata, osvjetljavati lik i djelo buzetskoga velikana Stipana Konzula, roðenog 1521. godine u Buzetu. U tom kontekstu simpozij ima posebno važnu ulogu i cijeloj manifestaciji daje vrijedan znanstveni peèat.

Stvarali unatoè zabrani

Simpozij obuhvaæa razdoblje od 1517. do 1608. godine, od javnoga Lutherova nastupa u Njemaèkoj do godine kad je Hrvatski sabor donio odluku o priznavanju samo katolièke vjeroispovijesti u hrvatskim zemljama. Unatoè takvoj zabrani, reformacija je "skriveno" i dalje bila prisutna u nekim krajevima tadašnje

Hrvatske. Najzanimljivije je 16. stoljeæe u kojemu najznaèajnije mjesto ima hrvatsko-uraški p r e v o d i t e l j s k i i i z d a v a è k i k r u g ( 1 5 6 1 . - 1 5 6 5 . ) . Djelatnost toga kruga

zanimlj iva je s v iše g l e d i š t a , m e ð u o s t a l i m i g l e d i š t a p o v i j e s t i reformacije u Hrvata i u Europ i te p o v i j e s t i glagoljske i æ i r i l i è k e t i s k a n e knjige, kao i

povijesti prijevoda Biblije na hrvatski jezik.Prvi dio skupa poèeo je u Hrvatskim

studijima Sveuèilišta u Zagrebu. Nakon uvoda Alojza Jembriha slijedila su izlaganja Mije Koradea iz Zagreba, "Katolièki misionari prema reformatorima u turskim krajevima na Balkanu (16.-17. st.) "; Ivana Zvonara iz Varaždina, "Buèarovo viðenje protestantizma i katolièke obnove u s j e v e r n o j H r v a t s k o j " ; S t j e p a n a Damjanoviæa iz Zagreba, "Jeziène razlike izmeðu glagoljiènoga i æiriliènoga izdanja uraškoga Novoga testamenta" te Gordane Èupkoviæ iz Zadra, "Jezik odlomka glagoljskoga katekizma u kontekstu reformacijskih pokušaja izgradnje književnoga jezika".

Program u Narodnom domu

Nastavak skupa poèeo je u Narodnom domu u Buzetu izlaganjem Hrvoja Petriæa iz Zagreba, "O reformaciji u slobodnim kraljevskim gradovima i privilegiranim t rgov i š t ima Hr va tsko -s lavonskog kraljevstva". Slijedila su izlaganja Ðure Frankoviæa iz Budimpešte, "Grgur Mekiniæ i reformacija kod Hrvata u zapadnoj Ugarskoj"; Alojza Jembriha iz Zagreba, "Polemika Fancev – Buèar, et alia o hrvatskoj reformaciji"; Slavena Bertoše iz Pule, "Reformatorski biskup Pietro Paolo Vergerio (1498.-1565.) – lik i djelo"; Marine Miladinov "Vergerijeva kritika kulta svetaca i Gospe od Loreta – lokalni kontekst"; Salvatora Žitka iz Kopra, "Vergerijeva povezanost s slovensko in hrvaško reformacijo ter njegov lik v ocenah literarnozgodovinske stroke"; Zoltana Rokaya iz Budimpešte, "Platon bei Flatius Illyricus"; Petre Mutlove iz Brna, "Re-editing Flacius: The 1558 Nuremberg Edition of Hus’ Commentary on the Psalms and its Modern Successor"; Alojzija Tvoriæa iz Vrbovca, "Leksik Matejeva i Ivanova evanðelja u Novom testamentu – æirilièko (1563.) i glagoljièko (1562./1563.) izdanje" te Maje Æutiæ Gorup iz Rijeke, "Reformacija u Pazinskoj knežiji".

U rujnu prošle godine, u vijeænici Narodnog doma u Buzetu, osnovan je K lub l i j eèen ih alkoholièara Buzet (KLA Buzet). Za predsjednika je izabran Milan Pavletiæ, a za voditeljicu Gordana Bauer, predstojnica podružnice Centra za socijalnu skrb u Buzetu.

Ivan Klariæ autor je monografije "Lovstvo na Buzeštini", predstavljene krajem prosinca 2009. godine u Društvenom domu u Sv. Martinu.

U crkvi Svetog Trojstva u Raèicama, u listopadu 2009. godine je kršten tada tromjeseèni Dragan, peto dijete obitelji Sirotiæ iz Racari. Sakrament su mališanu podijelili Poreèko-pulski biskup mons. Ivan Milovan i župnik Raèica, Vrha i Draguæa, Ivan Štokoviæ. Inaèe, obitelj Sirotiæ èine mama Silvana, tata Anðelo, sinovi Kristijan (18) i Danijel (13), te kæerke Kristina (15) i Danijela (10).

Struèni savjet Centra za kvalitetu Hrvatske gospodarske komore, ocijenio je i donio odluku kojom se Favorit svijetlo pivo nagraðuje znakom Hrvatska kvaliteta, èime je službeno od 25. veljaèe 2010. steklo pravo na korištenje znaka, kao jamstva vrhunske kvalitete.

STIPAN KONZULSTIPAN KONZUL

G l a z b e n o d r u š t v o "Sokol" Buzet proglasilo je u mjesecu prosincu 2 0 0 9 . g o d i n e dugogodišnjeg èlana, D a n i l a C e r o v c a , p o è a s n i m è l a n o m Društva.

Planinarsko društvo "Planik" iz Umaga je u veljaèi organiziralo p l a n i n a r e n j e i skijanje obroncima Golta u Sloveniji. U zimskoj idili, uživalo j e i p e t n a e s t Buzeæana.

U prosincu 2009. godine osnovan je Savjet mladih Grada Buzeta. Za prvog predsjednika izabran je Marin Krota, dok je njegova zamjenica Mila Nežiæ. U odboru su još Marin Horvat, Lora Pav let iæ i Mar in Zornada.

PŠ SOVINJAKP r o s l a v a 4 0 . godišnjice.

Buzetski list23 Buzetski list25Buzetski list 22Buzetski list 24

Prošlo je deset godina otkako je Buzet okiæen titulom Grada tartufa. Desetljeæe je to u kojem je po pitanju tartufa u Buzetu, ali i u Istri, pokrenuto niz inicijativa te realizirano više projekta.

- Nakon "buzetske fritade", prvi puta pripravljene 1999. godine u tavi teškoj jednu tonu, pokrenuto je niz aktivnosti vezanih za skupocjeni podzemni gomolj; zapoèeto je pokazno vaðenje tartufa, a 2002. godine u Buzetu se prvi puta organizira sajam, vikend tartufa. Kasnije se pojavljuju i firme koje, osim otkupa i prodaje tartufa, s godinama razvijaju razne proizvode koji se odlièno sljubljuju s domaæim istarskim delicijama poput kobasica, ekološkog meda, sira i dr., prisjeæa se direktorica Turistièke zajednice Grada Buzeta Nada Prodan Mrakoviæ, jedna od pokretaèica inicijative davanja kraljevske titule najsjevernijem istarskom gradiæu.

I opet na inicijativu Turistièke zajednice, 2008. godine izraðeno je, a godinu dana kasnije i javno prezentirano, idejno rješenje projekta ekomuzej "Kuæa tartufa".

Desetljeæe Grada tartufa

Buzetskigomoljputuje svijetomU deset godina postojanja Grada tartufa nastala je cijela paleta maštovitih gurmanskih proizvoda koji nastaju u obiteljskim tvrtkama osnovanim na podruèju Buzeta

Ana PISAK

- Da Buzet ima potencijala i da može biti centar razvoja istarskog branda dokazala je Istarska županija te je u Program rada župana za mandatno razdoblje od 2009. do 2013. godine pod toèkom Ruralni razvoj Istre uvrstila program rada tj. osnivanje Centra za tartufe u Buzetu. Županija je, takoðer, pokrenula projekt "Tartufo vero" s namjerom da se gastroljupcima ponude restorani gdje se može jesti pravi istarski gomolj. Od buzetskih ugostiteljskih objekata, u projekt su ušli gostionica "Vrh" u Vrhu, "Stara oštarija" u Starome Gradu Buzetu i "Toklarija" u Sovinjskom Polju, kaže Prodan Mrakoviæ zakljuèujuæi kako Istra po tartufima još uvijek nije poznata kao Italija i Francuska, no sve se više gostiju i turista upoznaje s istarskim brandom, bilo da je rijeè putem pokaznog vaðenja tartufa, hranom u restoranima ili kupnjom u trgovinama, što potvrðuje znanje gostiju prilikom dolaska na neke od buzetskih info punktova.

U Buzetu se prodajom, otkupom i preradom tartufa trenutaèno bave èetiri tvrtke.

U selu Paladini, odakle pogled "puca" na jezero Butoniga, smjestilo se poduzeæe GIR d.o.o, èiji su vlasnici supružnici Radmila i Goran Karliæ. Poduzeæe registrirano za beraèe gljiva, osnovano je 1993. godine iako temelji sežu još u davnu 1966. godinu, kada se Radmilin otac Ivan Rašpoliæ zajedno sa svojim psima upustio u avanturu traženja istarskog gomolja.

Obitelj Karliæ bavi se otkupom svježih gljiva prvenstveno bijelih i crnih tartufa te vrganja i lisièarki. U suradnji s partnerima nudi paletu proizvoda od tartufa: najvažniji je upravo svježi tartuf, dok je istarski kravlji sir s crnim tartufima jedan od najprepoznatljivijih. Tu su još "istrijanska kobasica s tartufi" (trajna sušena kobasica biranog svinjskog mesa s dodatkom crnog rezanog tartufa), med s bijelim tartufima, maslinovo ulje s tartufima, maslac i pašteta s tartufima, cijeli tartuf u slanoj vodi i dr. Pruža i moguænost organiziranog odlaska u šumu u potragu za tartufima.

Obitelj Karliæ svoje proizvode uspješno plasira na

Tvrtka Miris Istre d.o.o. osnovana je 2005. godine, sa sjedištem u Buzetu. Bavi se otkupom i prodajom svježih tartufa, te njihovom preradom. Svi proizvodi zaštiæeni su brandom "Tartufino". Obitelj Paladin, vlasnik tvrtke, 2009. godine je u Motovunu otvorila trgovinu gdje uz vlastite proizvode plasira i ostale prepoznatljive hrvatske artikle. Takoðer, njezini su proizvodi dostupni diljem cijele zemlje, a izvozi ih još u Švicarsku, Njemaèku, Nizozemsku, Italiju, SAD, UAE, Egipat, a može ih se naæi i u Slovaèkoj, Austriji i Rusiji. Najprepoznatljiviji proizvod im je medica i rakija s tartufima. Tu su još razni namazi s tartufom, salsa tartufata, ekstradjevièansko maslinovo ulje

Mirisi Istre d.o.o.s bijelim ili crnim tartufima, palenta s crnim tartufima, riža s crnim tartufima, sjeckani crni i bijeli tartuf, cijeli bijeli i crni tartuf, med s bijelim tartufima.

Za medicu s tartufima, obitelj Paladin prije nekoliko godina osvojila je broncu na Vinistri. Dok je prijašnjih godina bila orijentirana na domaæe sajmove, posljednje dvije godine predstavlja se u inozemstvu: Sajam delikatesnih proizvoda u Munchenu, GULF FOOD Dubai, Prehrambeni sajam Zurich, Rimini, London. Prisutna je i na turistièkim sajmovima u inozemstvu gdje u suradnji s hrvatskim agencijama prezentira gastro ponudu Hrvatske tj. Istre.

Prije 50-ak godina preci obitelji Krt Ðuljana iz Puhi poèeli su s traženjem tartufa. Podzemne gljive prodavali bi šumariji u Livadama. Meðutim, nakon nekog vremena otkupna stanica prestaje s radom pa obitelj Krt dolazi na ideju da "robu" na tržište plasira sama. Kako bi tartufe legalno mogla izvoziti u inozemstvo, 2001. godine osnovala je tvrtku Ðuljano d.o.o., koja se bavi prodajom i otkupom samoniklih gljiva. U svom bogatom asortimanu nudi svježi crni i bijeli tartuf,

svježe i smrznute gljive (vrganje, lisièarke), suhe vrganje, sir s tartufima, domaæi raviole punjene s bijelim tartufima, bijelu tartufatu, ulje sa tartufima i dr. Svježe tartufe plasira na domaæe tržište, najviše u restorane i konobe, te ih izvozi u Italiju i još neke europske zemlje.

Na sajmu tartufa u Livadama 2009. godine tvrtka Ðuljano osvojila je titulu za najveæi tartuf sajma, a uz ovaj sajam u Livadama sudjeluje i na vikendu tartufa u Buzetu.

Ðuljano d.o.o.

Natura d.o.o. osnovana je 1992. godine sa sjedištem u Srnegli. Društvo zapošljava devet djelatnika. Pored proizvodnje šampinjona, bavi se otkupom te distribucijom svježih tartufa na domaæe i inozemno tržište: u SAD, Kanadu, Italiju, Sloveniju. Odnedavno u svojoj ponudi ima i cijeli asortiman proizvoda na bazi tartufa koji se na tržištu plasiraju pod nazivom "Natura tartufi". Pored svježih bijelih i crnih tartufa, koji se mogu

kupiti u sezoni, Natura tijekom cijele godine nudi i smrznute tartufe, a nudi i proizvode na bazi tartufa kao što su: kravlji sir s tartufima, tartufatu (umak od šampinjona i tartufa), ulja s aromom tartufa, konzervirane tartufe (cijele, sjeckane i mljevene), sušene tartufe pogodne za pripremu rižota s tartufima i dr. Redovito sudjeluje na sajmovima dragocjenog gomolja koji se održavaju u Buzetu i Livadama.

Natura d.o.o.

GIR d.o.o.

domaæe, ali i inozemno tržište, i to najviše u Italiju, a u manjim kolièinama u Njemaèku, Austriju, Švicarsku i nešto malo u Veliku Britaniju. Na sajmu tartufa u Aleksandriji, primjerak obitelji Karliæ osvojio je visoko drugo mjesto po ukupnoj ocjeni žirija. Svoje proizvode izlaže diljem cijele Istre.

Od "prašæeg sera" do gurmanske delicije

Prema prièanju starijih buzetskih tartufara, poèetkom 20. stoljeæa tartufe se nazivalo "prašæi ser“ tj. svinjski sir. Razlog ovog pomalo èudnog naziva krije se u èinjenici da su se svinje nekada hranile podzemnim gomoljem, danas svjetski poznatom gurmanskom delicijom!

Buzetski list23 Buzetski list25Buzetski list 22Buzetski list 24

Prošlo je deset godina otkako je Buzet okiæen titulom Grada tartufa. Desetljeæe je to u kojem je po pitanju tartufa u Buzetu, ali i u Istri, pokrenuto niz inicijativa te realizirano više projekta.

- Nakon "buzetske fritade", prvi puta pripravljene 1999. godine u tavi teškoj jednu tonu, pokrenuto je niz aktivnosti vezanih za skupocjeni podzemni gomolj; zapoèeto je pokazno vaðenje tartufa, a 2002. godine u Buzetu se prvi puta organizira sajam, vikend tartufa. Kasnije se pojavljuju i firme koje, osim otkupa i prodaje tartufa, s godinama razvijaju razne proizvode koji se odlièno sljubljuju s domaæim istarskim delicijama poput kobasica, ekološkog meda, sira i dr., prisjeæa se direktorica Turistièke zajednice Grada Buzeta Nada Prodan Mrakoviæ, jedna od pokretaèica inicijative davanja kraljevske titule najsjevernijem istarskom gradiæu.

I opet na inicijativu Turistièke zajednice, 2008. godine izraðeno je, a godinu dana kasnije i javno prezentirano, idejno rješenje projekta ekomuzej "Kuæa tartufa".

Desetljeæe Grada tartufa

Buzetskigomoljputuje svijetomU deset godina postojanja Grada tartufa nastala je cijela paleta maštovitih gurmanskih proizvoda koji nastaju u obiteljskim tvrtkama osnovanim na podruèju Buzeta

Ana PISAK

- Da Buzet ima potencijala i da može biti centar razvoja istarskog branda dokazala je Istarska županija te je u Program rada župana za mandatno razdoblje od 2009. do 2013. godine pod toèkom Ruralni razvoj Istre uvrstila program rada tj. osnivanje Centra za tartufe u Buzetu. Županija je, takoðer, pokrenula projekt "Tartufo vero" s namjerom da se gastroljupcima ponude restorani gdje se može jesti pravi istarski gomolj. Od buzetskih ugostiteljskih objekata, u projekt su ušli gostionica "Vrh" u Vrhu, "Stara oštarija" u Starome Gradu Buzetu i "Toklarija" u Sovinjskom Polju, kaže Prodan Mrakoviæ zakljuèujuæi kako Istra po tartufima još uvijek nije poznata kao Italija i Francuska, no sve se više gostiju i turista upoznaje s istarskim brandom, bilo da je rijeè putem pokaznog vaðenja tartufa, hranom u restoranima ili kupnjom u trgovinama, što potvrðuje znanje gostiju prilikom dolaska na neke od buzetskih info punktova.

U Buzetu se prodajom, otkupom i preradom tartufa trenutaèno bave èetiri tvrtke.

U selu Paladini, odakle pogled "puca" na jezero Butoniga, smjestilo se poduzeæe GIR d.o.o, èiji su vlasnici supružnici Radmila i Goran Karliæ. Poduzeæe registrirano za beraèe gljiva, osnovano je 1993. godine iako temelji sežu još u davnu 1966. godinu, kada se Radmilin otac Ivan Rašpoliæ zajedno sa svojim psima upustio u avanturu traženja istarskog gomolja.

Obitelj Karliæ bavi se otkupom svježih gljiva prvenstveno bijelih i crnih tartufa te vrganja i lisièarki. U suradnji s partnerima nudi paletu proizvoda od tartufa: najvažniji je upravo svježi tartuf, dok je istarski kravlji sir s crnim tartufima jedan od najprepoznatljivijih. Tu su još "istrijanska kobasica s tartufi" (trajna sušena kobasica biranog svinjskog mesa s dodatkom crnog rezanog tartufa), med s bijelim tartufima, maslinovo ulje s tartufima, maslac i pašteta s tartufima, cijeli tartuf u slanoj vodi i dr. Pruža i moguænost organiziranog odlaska u šumu u potragu za tartufima.

Obitelj Karliæ svoje proizvode uspješno plasira na

Tvrtka Miris Istre d.o.o. osnovana je 2005. godine, sa sjedištem u Buzetu. Bavi se otkupom i prodajom svježih tartufa, te njihovom preradom. Svi proizvodi zaštiæeni su brandom "Tartufino". Obitelj Paladin, vlasnik tvrtke, 2009. godine je u Motovunu otvorila trgovinu gdje uz vlastite proizvode plasira i ostale prepoznatljive hrvatske artikle. Takoðer, njezini su proizvodi dostupni diljem cijele zemlje, a izvozi ih još u Švicarsku, Njemaèku, Nizozemsku, Italiju, SAD, UAE, Egipat, a može ih se naæi i u Slovaèkoj, Austriji i Rusiji. Najprepoznatljiviji proizvod im je medica i rakija s tartufima. Tu su još razni namazi s tartufom, salsa tartufata, ekstradjevièansko maslinovo ulje

Mirisi Istre d.o.o.s bijelim ili crnim tartufima, palenta s crnim tartufima, riža s crnim tartufima, sjeckani crni i bijeli tartuf, cijeli bijeli i crni tartuf, med s bijelim tartufima.

Za medicu s tartufima, obitelj Paladin prije nekoliko godina osvojila je broncu na Vinistri. Dok je prijašnjih godina bila orijentirana na domaæe sajmove, posljednje dvije godine predstavlja se u inozemstvu: Sajam delikatesnih proizvoda u Munchenu, GULF FOOD Dubai, Prehrambeni sajam Zurich, Rimini, London. Prisutna je i na turistièkim sajmovima u inozemstvu gdje u suradnji s hrvatskim agencijama prezentira gastro ponudu Hrvatske tj. Istre.

Prije 50-ak godina preci obitelji Krt Ðuljana iz Puhi poèeli su s traženjem tartufa. Podzemne gljive prodavali bi šumariji u Livadama. Meðutim, nakon nekog vremena otkupna stanica prestaje s radom pa obitelj Krt dolazi na ideju da "robu" na tržište plasira sama. Kako bi tartufe legalno mogla izvoziti u inozemstvo, 2001. godine osnovala je tvrtku Ðuljano d.o.o., koja se bavi prodajom i otkupom samoniklih gljiva. U svom bogatom asortimanu nudi svježi crni i bijeli tartuf,

svježe i smrznute gljive (vrganje, lisièarke), suhe vrganje, sir s tartufima, domaæi raviole punjene s bijelim tartufima, bijelu tartufatu, ulje sa tartufima i dr. Svježe tartufe plasira na domaæe tržište, najviše u restorane i konobe, te ih izvozi u Italiju i još neke europske zemlje.

Na sajmu tartufa u Livadama 2009. godine tvrtka Ðuljano osvojila je titulu za najveæi tartuf sajma, a uz ovaj sajam u Livadama sudjeluje i na vikendu tartufa u Buzetu.

Ðuljano d.o.o.

Natura d.o.o. osnovana je 1992. godine sa sjedištem u Srnegli. Društvo zapošljava devet djelatnika. Pored proizvodnje šampinjona, bavi se otkupom te distribucijom svježih tartufa na domaæe i inozemno tržište: u SAD, Kanadu, Italiju, Sloveniju. Odnedavno u svojoj ponudi ima i cijeli asortiman proizvoda na bazi tartufa koji se na tržištu plasiraju pod nazivom "Natura tartufi". Pored svježih bijelih i crnih tartufa, koji se mogu

kupiti u sezoni, Natura tijekom cijele godine nudi i smrznute tartufe, a nudi i proizvode na bazi tartufa kao što su: kravlji sir s tartufima, tartufatu (umak od šampinjona i tartufa), ulja s aromom tartufa, konzervirane tartufe (cijele, sjeckane i mljevene), sušene tartufe pogodne za pripremu rižota s tartufima i dr. Redovito sudjeluje na sajmovima dragocjenog gomolja koji se održavaju u Buzetu i Livadama.

Natura d.o.o.

GIR d.o.o.

domaæe, ali i inozemno tržište, i to najviše u Italiju, a u manjim kolièinama u Njemaèku, Austriju, Švicarsku i nešto malo u Veliku Britaniju. Na sajmu tartufa u Aleksandriji, primjerak obitelji Karliæ osvojio je visoko drugo mjesto po ukupnoj ocjeni žirija. Svoje proizvode izlaže diljem cijele Istre.

Od "prašæeg sera" do gurmanske delicije

Prema prièanju starijih buzetskih tartufara, poèetkom 20. stoljeæa tartufe se nazivalo "prašæi ser“ tj. svinjski sir. Razlog ovog pomalo èudnog naziva krije se u èinjenici da su se svinje nekada hranile podzemnim gomoljem, danas svjetski poznatom gurmanskom delicijom!

Buzetski list 26

S visine, iako u ruševnom stanju i bez gospodara, dolinu rjeèice Braèane budnim okom i danas nadgleda kamena utvrda Pietrapelosa. Kaštel, èiji su vladari nekada "palili i žarili" okolnim selima, svakodnevno priziva poglede ono malo preostalih stanovnika.

Dok su njihovi preci s grèem u želucu obraðivali plodno polje zvano Gospošæina, jer su njihov rad "promatrali s visoka" gospoda iz Pietrapelose kojima su morali davati udio ljetine, seljani se danas s nostalgijom prisjeæaju burne povijesti podruèja od strateške važnosti za sjever Istre. Obrambena uloga Pietrapelose završava krajem 18. stoljeæa, a utvrda u sljedeæim stoljeæima gubi bitku s vremenom.

Kuæa na temelju kapelice

Kako kaštelani iseljavaju ili umiru u osvajaèkim pohodima, poèinje se gasiti život u dolini Braèane. Tako i kapelica u selu, smještenom u podnožju brda, Opatiji, propada, a groblje, na kojem se po prièama starijih pokapalo gospodu, postaje seoski put.

- Oko 1850. godine moj pokojni nono Andrea Stipanèiæ (roð. 1832.), rodom iz Reparca (Slovenija), dolazi "na robu" u Opatiju, kod obitelji Grižanèiæ. Kapelica je tada veæ bila u ruševnom stanju pa iz potrebe za mjestom za stanovanje nono šalje molbu u Vatikan tražeæi da mu Crkva proda zemljište na kojoj je kapelica sagraðena.

To mu je odobreno pa nono kapelicu stavlja pod krov, nadograðuje i ubrzo u nju useljava. Andrea je imao tri sina Petra (roð. 1872.), Tonija i Andrea, pa 1910. godine podiže treæi kat, prièa 91-godišnji Karlo Stipanèiæ iz Opatije. Karlo pamti da je njegova obitelj imala ognjište na mjestu nekadašnjeg oltara. O postojanju kapelice svjedoèi i volt iznad vrata koja su zazidana i premještena, te kropivnik star više stoljeæa.

Koje je godine kapelica sagraðena, odnosno kada je posljednja u njoj održana misa, nije poznato. Prièa se da je kip

Sela oko Pietrapelose

Ruševine svjedoci burne povijestiSvaki put kad idem u konobu po vino, prekrižim se, kaže Marija Stipanèiæ , udovica Andrejevog praunuka Tilia, koja živi u kuæi nastaloj na temeljima kapelice

Ana PISAK

sveca Antona, koji se nalazi u crvi u Gradnjama, kip iz kapelice u Opatiji. Mještani takoðer nagaðaju kako je selo dobi lo naziv po opat ima koj i su, pretpostavljaju, obitavali na tom prostoru.

- Svaki put kad idem u konobu po vino, prekrižim se, kaže Marija Stipanèiæ (roð. 1940.), udovica Andrejevog praunuka Tilia, koja živi u kuæi nastaloj na temeljima kapelice.

Da je doista bilo rijeè o sakralnom objektu, sadašnji mještani Opatije uvjerili su se 60-ih godina 20. stoljeæa, kopajuæi kanal za seoski vodovod. Naime, desetak metara u krugu nekadašnje kapelice pronašli su ostatke ljudskih kostiju što dovodi do zakljuèka da su se tu pokapali stanovnici toga kraja. U prilog tomu ide i seoski put. Nekada je on okruživao selo, da bi se izbjegao prolaz kroz groblje, što danas nije sluèaj.

Solarov mlin

Prilikom raspodjele imanja, obitelji Stipanèiæ i Grižanèiæ dobile su svaka po pola mlina, vodenice. Solarov mlin, kako su ga zvali, nalazi se uz korito rjeèice Braèane, u polju zvanom Gospošæina, odmah ispod Pietrapelose. Mlin je danas u ruševnom stanju, a preostali su svjedoci nekad intenzivnog mljevenja žita veliki kameni kotaèi, što tek vire ispod urušenih kamenih zidova.

- Posljednji je puta mlin radio 1941. godine. Nakon toga aktualna vlast zabranjuje da u mlin dolaze ljudi iz okolnih sela, naroèito Zrenja, odakle bi seljaci tovarima dovozili mljeti pune brente žita i kukuruza. Naime, mlin je imao èetiri kotaèa; dva za pšenicu, dva za kukuruz. Ispred mlina su bile dvije murve za koje bi seljani privezali životinje da im budu u hladu dok se žito mljelo. Vode je bilo uvijek jer se na udaljenosti od 500-injak metara nalazila akumulacija gdje se sakupljala voda koja je

kanalom, preko kojeg je išao drveni most, dolazila do mlina, prisjeæa se Karlo.

Kako su imali mlin, Stipanèiæi i Grižanæi su se bavili i pekarstvom. Krušna peæ se nalazila u prostorijama današnje konobe Alda Rabaka u Opatiji. Tu su, kaže Karlo, dvije obitelji kruh pekle samo za velike fešte i za stoèni sajam u Buzetu, na kojem su prodavale krušne proizvode.

Slogom do zadruge

Stanovnik Opatije je i 78-godišnji Elio Kodelja. Njegova se obitelj, kada mu je bilo deset godina, u Opatiju doselila iz Kaštelana, sela nedaleko od Pietrapelose. Od tada pa do danas, kaže Elio, u selu se gotovo ništa nije promijenilo. Razlika je jedino u broju stanovnika.

- U vrijeme mog djetinjstva, 1947. godine, u Opatiji su živjela 42 stanovnika. Danas nas ima tek sedam, od toga èetiri èine samaèka domaæinstva. Bavili smo se poljoprivredom i imali puno volova. Od 1949. do 1953. godine kmeti iz Opatije, Zonti, Škuljari i Baredina bili su udruženi u zadrugu "Sloga". Zadrugu su izgradili sami. Funkcionirala je na naèin da se seljacima koji su radili pisalo "žrnade" pa bi, prema broju današnjih dnevnica imali pravo iz zadruge uzeti odreðenu kolièinu proizvoda poput mlijeka, sira, krumpira i dr., govori Elio.

Voda s vlastitog izvora

Prva žarulja u Opatiji i Zontima zasvijetlila je 1953. godine. Elio pamti da je svaka obitelj morala iskopati odreðen broj rupa za strujne stupove i osigurat odreðen broj pala.

- Bilo je veliko veselje kad je prvi puta žarulja zasvijetlila, kaže Elio.

Zahvaljujuæi bogatim i mnogobrojnim izvorima vode, selo ni dan danas nema prikljuèak na vodovodni ogranak. Ali zato ima svoj "vodovod".

- Cijevi za vodu u Opatiju i Zonte prvi put su dovukli sami mještani

1966. godine. Koristila se voda s izvora Jarbulica, udaljenom stotinjak metara od Zonti.

Mještani su cijevi postavljali u hladnim zimskim danima, kada nije bilo posla u polju.

- Godine 1993., zbog sušnog razdoblja, došlo je do prekida dotoka vode. Najviše problema smo imali s pranjem baèava u vrijeme bendime. Onda smo pristupili ispitivanju kapaciteta izvora Buteraj udaljenog oko kilometar od Zonti, kod starog ljetnikovca Buteraja.

Izdašnost tog izvora zadovoljila je naše potrebe pa smo cijevima dovukli vodu u Zonte i Opatiju. O podruèju bogatom vodom svjedoèi naziv jedne parcele "biè", na kojoj raste biè kojim se nekada vezivalo vinovu lozu, a koji uspjeva samo na moèvarnom terenu, preprièava stanovnik Opatije, Aldo Rabak. Njegova supruga, 51-godišnja Jadranka, najmlaða je u selu.

I Zonti imali vodenicu

U dolini Braèane smjestilo se i selo Zonti. Od osam kuænih brojeva, èetiri su samaèka domaæinstva, dok u selu ukupno živi 16 ljudi. Najstariji su 77-godišnji Kristijan Zonta i Nela Kodelja. Najmlaði je 13-godišnji Antonio Zonta. I to je selo imalo svoju vodenicu, v lasnika Guština Zonte. Funkcionirala je sve do 1971. godine.

- Malin od Žonti, kako su ga zvali, èak tri puta je bio premješten. Prvi i drugi put je izgraðen previše nisko pa bi ga voda poplavila u vrijeme visokog vodostaja. Treæi put je bio na previsokoj poziciji pa je èesto ostajao bez vode. Stoga je 20-ak mještana napravilo jezerce da osiguraju dovoljnu kolièinu vode. Oni su takoðer održavali dovodni kanal. Za plaæu bi besplatno mljeli u mlinu, kaže Guštinov unuk Vlado Zonta iz Zonti.

Specijalisti za obradu kamena

Iz Zonti cesta vodi visoko u brdo, u Trkuse. Tu živi pet familija, 15 ljudi. Najstariji stanovnik je Aleksandar Zugan roðen 1933., najmlaða Vita Perišiæ roðena 2009. godine. Selo je poznato po "specijalistima" za obradu kamena. Rijeè je o obitelji Zugan, èiju tradiciju sada njeguje Emil. Èlanovi te

p o r o d i c e , D i n ko , Sandro i Ivan, bili su i vrsni baèvari. Izradom n a d g r o b n i h spomenika, iskljuèivo od kamena, bavila se ob i te l j Basaneže. Domaæinstva iz Trkusi su prikljuèena na vodovodni ogranak 1995. Nekada su koristili vodu s izvora Kurita. Struja je u selo stigla 1954. godine

Tristo godina obitelji Jakac

O povi jesti mr tvog sela Jurati , smještenom izmeðu Trkusi i Seljaka, najbolje zna 65-godišnji Josip Markežiæ iz Trkusi.

U Juratima je èak tristo godina živjela samo jedna obitelj prezimena Jakac. Bili su to vrijedni ljudi. Bavili su se poljoprivredom, uzgajali voæe, masline i vinovu lozu. Da ne bi plaæali mlinarske usluge, izgradili su vlastitu vodenicu na podruèju zvanom "biè". Imali su i toklariju. Kako je broj èlanova obitelji stalno rastao, toklariju su prenamijenili u mjesto za stanovanje te izgradili novu. Isto se dogodilo i s drugom toklarijom pa su poèeli graditi i treæu, koju nisu uspjeli dovršiti. Masline su preraðivali za vlastite potrebe, ali i za mještane okolnih sela, pamti Josip.

Loza Jakaca u Juratima nestaje 1967. godine kada umire Mario Jakac. No kako je prije stotinjak godina u selo došao "na robu" Grižanèiæ i posljednja stanovnica sela, Marija, nosila je to prezime. Umrla je prije kakvih pet godina. Zanimljivo je da je u Juratima 1952. godine živjelo devet obitelji. Selo je koristilo vodu s izvora Kanjovoc i Vroæok. Struju je dobilo 1957. godine.

Ljetnikovac u graji

Nedaleko od Jurati nalazi se slavan ali, nažalost, danas zaboravljen i ljudskoj nozi nepristupaèan ljetnikovac markiza Pietra Pelose, Buteraj. Naime, stanovnici Pietrapelose bi ljeti boravili na imanju u Buteraju, okruženom hladovinom i izvorima vode. Veæ na samom poèetku ljetnikovca nalazi se stijena niz koju tijekom cijele godini

klizi slap. Do danas su od ljetnikovca ostali samo

ruševni objekti koji se dižu jedan za drugim u brdo. O povijesti svjedoèe veliki kameni blokovi s izbušenim rupama za utore vrata, maleno okno kosih rubova najvjerojatnije stražarnice i dr. Usmena predaja lokalnog stanovništva kaže kako su posljednji markizi u Butearju živjeli prisilno, nakon što ih je neimaštine prisilila da napuste Pietrapelosu. Takoðer, usmene predaja kaže da je jedan od markiza posudio novac èovjeku iz Gradina. Kako mu ovaj nije mogao vratiti, a bio je lovac, ubio je markiza dok je jahao na konju. Markiza nitko nikada više nije pronašao. U Buteraju su ostale samo žene koje kasnije sele u Kopar, kaže usmena predaja.

Selo bez stanovnika

Kilometar od Pietrapelose prema Zrenju, još je jedno mrtvo selo, Rumeni, zvano još i Flanki. Zadnja stanovnica, Anðela Spanèiæ, umrla je 1964. godine. Nekadašnje obitelji toga sela, Basaneže, Spanèiæ i Rumen, vodu su koristile s izvora Vruèiæ. Struju nisu nikad imale. Kilometar naprijed od Flanki, nalazi se prazno selo Benèiæe. Tu je živjela samo jedna obitelj, ona Andreja Benèiæa, velikog kmeta, na što ukazuje kuæa dužine èak 25 metra. Guštin Benèiæ je zadnji stanovnik. Izvor vode kraj sela zove se Baredinac. Struja u selo nije nikad stigla. Selo bez stanovnika su i Kaštelani.

- Zadnji je stanovnik, Konštantin Božiæ, iselio 1947. godine. Za moje pameti, u selu su bila tri kuæna broja, 14 ljudi. Koristili smo vodu s izvora Vrt, a struju nismo nikad imali, kaže Elio Kodelja iz Opatije.

Buzetski list27

TRKUSI

OPATIJAOPATIJA

ZONTIZONTI

ALDO RABAK I DUILIO KODELJA NA RUŠEVINAMA BUTERAJAALDO RABAK I DUILIO KODELJA NA RUŠEVINAMA BUTERAJA

NELA KODELJA I KRISTIJAN ZONTA

NELA KODELJA I KRISTIJAN ZONTA

MARKO ZUGAN I VITA PERIŠIÆMARKO ZUGAN I VITA PERIŠIÆ

ELIO KODELJA I KARLO STIPANÈIÆNA OSTACIMA SOLAROVOG MLINAELIO KODELJA I KARLO STIPANÈIÆNA OSTACIMA SOLAROVOG MLINA

Buzetski list 26

S visine, iako u ruševnom stanju i bez gospodara, dolinu rjeèice Braèane budnim okom i danas nadgleda kamena utvrda Pietrapelosa. Kaštel, èiji su vladari nekada "palili i žarili" okolnim selima, svakodnevno priziva poglede ono malo preostalih stanovnika.

Dok su njihovi preci s grèem u želucu obraðivali plodno polje zvano Gospošæina, jer su njihov rad "promatrali s visoka" gospoda iz Pietrapelose kojima su morali davati udio ljetine, seljani se danas s nostalgijom prisjeæaju burne povijesti podruèja od strateške važnosti za sjever Istre. Obrambena uloga Pietrapelose završava krajem 18. stoljeæa, a utvrda u sljedeæim stoljeæima gubi bitku s vremenom.

Kuæa na temelju kapelice

Kako kaštelani iseljavaju ili umiru u osvajaèkim pohodima, poèinje se gasiti život u dolini Braèane. Tako i kapelica u selu, smještenom u podnožju brda, Opatiji, propada, a groblje, na kojem se po prièama starijih pokapalo gospodu, postaje seoski put.

- Oko 1850. godine moj pokojni nono Andrea Stipanèiæ (roð. 1832.), rodom iz Reparca (Slovenija), dolazi "na robu" u Opatiju, kod obitelji Grižanèiæ. Kapelica je tada veæ bila u ruševnom stanju pa iz potrebe za mjestom za stanovanje nono šalje molbu u Vatikan tražeæi da mu Crkva proda zemljište na kojoj je kapelica sagraðena.

To mu je odobreno pa nono kapelicu stavlja pod krov, nadograðuje i ubrzo u nju useljava. Andrea je imao tri sina Petra (roð. 1872.), Tonija i Andrea, pa 1910. godine podiže treæi kat, prièa 91-godišnji Karlo Stipanèiæ iz Opatije. Karlo pamti da je njegova obitelj imala ognjište na mjestu nekadašnjeg oltara. O postojanju kapelice svjedoèi i volt iznad vrata koja su zazidana i premještena, te kropivnik star više stoljeæa.

Koje je godine kapelica sagraðena, odnosno kada je posljednja u njoj održana misa, nije poznato. Prièa se da je kip

Sela oko Pietrapelose

Ruševine svjedoci burne povijestiSvaki put kad idem u konobu po vino, prekrižim se, kaže Marija Stipanèiæ , udovica Andrejevog praunuka Tilia, koja živi u kuæi nastaloj na temeljima kapelice

Ana PISAK

sveca Antona, koji se nalazi u crvi u Gradnjama, kip iz kapelice u Opatiji. Mještani takoðer nagaðaju kako je selo dobi lo naziv po opat ima koj i su, pretpostavljaju, obitavali na tom prostoru.

- Svaki put kad idem u konobu po vino, prekrižim se, kaže Marija Stipanèiæ (roð. 1940.), udovica Andrejevog praunuka Tilia, koja živi u kuæi nastaloj na temeljima kapelice.

Da je doista bilo rijeè o sakralnom objektu, sadašnji mještani Opatije uvjerili su se 60-ih godina 20. stoljeæa, kopajuæi kanal za seoski vodovod. Naime, desetak metara u krugu nekadašnje kapelice pronašli su ostatke ljudskih kostiju što dovodi do zakljuèka da su se tu pokapali stanovnici toga kraja. U prilog tomu ide i seoski put. Nekada je on okruživao selo, da bi se izbjegao prolaz kroz groblje, što danas nije sluèaj.

Solarov mlin

Prilikom raspodjele imanja, obitelji Stipanèiæ i Grižanèiæ dobile su svaka po pola mlina, vodenice. Solarov mlin, kako su ga zvali, nalazi se uz korito rjeèice Braèane, u polju zvanom Gospošæina, odmah ispod Pietrapelose. Mlin je danas u ruševnom stanju, a preostali su svjedoci nekad intenzivnog mljevenja žita veliki kameni kotaèi, što tek vire ispod urušenih kamenih zidova.

- Posljednji je puta mlin radio 1941. godine. Nakon toga aktualna vlast zabranjuje da u mlin dolaze ljudi iz okolnih sela, naroèito Zrenja, odakle bi seljaci tovarima dovozili mljeti pune brente žita i kukuruza. Naime, mlin je imao èetiri kotaèa; dva za pšenicu, dva za kukuruz. Ispred mlina su bile dvije murve za koje bi seljani privezali životinje da im budu u hladu dok se žito mljelo. Vode je bilo uvijek jer se na udaljenosti od 500-injak metara nalazila akumulacija gdje se sakupljala voda koja je

kanalom, preko kojeg je išao drveni most, dolazila do mlina, prisjeæa se Karlo.

Kako su imali mlin, Stipanèiæi i Grižanæi su se bavili i pekarstvom. Krušna peæ se nalazila u prostorijama današnje konobe Alda Rabaka u Opatiji. Tu su, kaže Karlo, dvije obitelji kruh pekle samo za velike fešte i za stoèni sajam u Buzetu, na kojem su prodavale krušne proizvode.

Slogom do zadruge

Stanovnik Opatije je i 78-godišnji Elio Kodelja. Njegova se obitelj, kada mu je bilo deset godina, u Opatiju doselila iz Kaštelana, sela nedaleko od Pietrapelose. Od tada pa do danas, kaže Elio, u selu se gotovo ništa nije promijenilo. Razlika je jedino u broju stanovnika.

- U vrijeme mog djetinjstva, 1947. godine, u Opatiji su živjela 42 stanovnika. Danas nas ima tek sedam, od toga èetiri èine samaèka domaæinstva. Bavili smo se poljoprivredom i imali puno volova. Od 1949. do 1953. godine kmeti iz Opatije, Zonti, Škuljari i Baredina bili su udruženi u zadrugu "Sloga". Zadrugu su izgradili sami. Funkcionirala je na naèin da se seljacima koji su radili pisalo "žrnade" pa bi, prema broju današnjih dnevnica imali pravo iz zadruge uzeti odreðenu kolièinu proizvoda poput mlijeka, sira, krumpira i dr., govori Elio.

Voda s vlastitog izvora

Prva žarulja u Opatiji i Zontima zasvijetlila je 1953. godine. Elio pamti da je svaka obitelj morala iskopati odreðen broj rupa za strujne stupove i osigurat odreðen broj pala.

- Bilo je veliko veselje kad je prvi puta žarulja zasvijetlila, kaže Elio.

Zahvaljujuæi bogatim i mnogobrojnim izvorima vode, selo ni dan danas nema prikljuèak na vodovodni ogranak. Ali zato ima svoj "vodovod".

- Cijevi za vodu u Opatiju i Zonte prvi put su dovukli sami mještani

1966. godine. Koristila se voda s izvora Jarbulica, udaljenom stotinjak metara od Zonti.

Mještani su cijevi postavljali u hladnim zimskim danima, kada nije bilo posla u polju.

- Godine 1993., zbog sušnog razdoblja, došlo je do prekida dotoka vode. Najviše problema smo imali s pranjem baèava u vrijeme bendime. Onda smo pristupili ispitivanju kapaciteta izvora Buteraj udaljenog oko kilometar od Zonti, kod starog ljetnikovca Buteraja.

Izdašnost tog izvora zadovoljila je naše potrebe pa smo cijevima dovukli vodu u Zonte i Opatiju. O podruèju bogatom vodom svjedoèi naziv jedne parcele "biè", na kojoj raste biè kojim se nekada vezivalo vinovu lozu, a koji uspjeva samo na moèvarnom terenu, preprièava stanovnik Opatije, Aldo Rabak. Njegova supruga, 51-godišnja Jadranka, najmlaða je u selu.

I Zonti imali vodenicu

U dolini Braèane smjestilo se i selo Zonti. Od osam kuænih brojeva, èetiri su samaèka domaæinstva, dok u selu ukupno živi 16 ljudi. Najstariji su 77-godišnji Kristijan Zonta i Nela Kodelja. Najmlaði je 13-godišnji Antonio Zonta. I to je selo imalo svoju vodenicu, v lasnika Guština Zonte. Funkcionirala je sve do 1971. godine.

- Malin od Žonti, kako su ga zvali, èak tri puta je bio premješten. Prvi i drugi put je izgraðen previše nisko pa bi ga voda poplavila u vrijeme visokog vodostaja. Treæi put je bio na previsokoj poziciji pa je èesto ostajao bez vode. Stoga je 20-ak mještana napravilo jezerce da osiguraju dovoljnu kolièinu vode. Oni su takoðer održavali dovodni kanal. Za plaæu bi besplatno mljeli u mlinu, kaže Guštinov unuk Vlado Zonta iz Zonti.

Specijalisti za obradu kamena

Iz Zonti cesta vodi visoko u brdo, u Trkuse. Tu živi pet familija, 15 ljudi. Najstariji stanovnik je Aleksandar Zugan roðen 1933., najmlaða Vita Perišiæ roðena 2009. godine. Selo je poznato po "specijalistima" za obradu kamena. Rijeè je o obitelji Zugan, èiju tradiciju sada njeguje Emil. Èlanovi te

p o r o d i c e , D i n ko , Sandro i Ivan, bili su i vrsni baèvari. Izradom n a d g r o b n i h spomenika, iskljuèivo od kamena, bavila se ob i te l j Basaneže. Domaæinstva iz Trkusi su prikljuèena na vodovodni ogranak 1995. Nekada su koristili vodu s izvora Kurita. Struja je u selo stigla 1954. godine

Tristo godina obitelji Jakac

O povi jesti mr tvog sela Jurati , smještenom izmeðu Trkusi i Seljaka, najbolje zna 65-godišnji Josip Markežiæ iz Trkusi.

U Juratima je èak tristo godina živjela samo jedna obitelj prezimena Jakac. Bili su to vrijedni ljudi. Bavili su se poljoprivredom, uzgajali voæe, masline i vinovu lozu. Da ne bi plaæali mlinarske usluge, izgradili su vlastitu vodenicu na podruèju zvanom "biè". Imali su i toklariju. Kako je broj èlanova obitelji stalno rastao, toklariju su prenamijenili u mjesto za stanovanje te izgradili novu. Isto se dogodilo i s drugom toklarijom pa su poèeli graditi i treæu, koju nisu uspjeli dovršiti. Masline su preraðivali za vlastite potrebe, ali i za mještane okolnih sela, pamti Josip.

Loza Jakaca u Juratima nestaje 1967. godine kada umire Mario Jakac. No kako je prije stotinjak godina u selo došao "na robu" Grižanèiæ i posljednja stanovnica sela, Marija, nosila je to prezime. Umrla je prije kakvih pet godina. Zanimljivo je da je u Juratima 1952. godine živjelo devet obitelji. Selo je koristilo vodu s izvora Kanjovoc i Vroæok. Struju je dobilo 1957. godine.

Ljetnikovac u graji

Nedaleko od Jurati nalazi se slavan ali, nažalost, danas zaboravljen i ljudskoj nozi nepristupaèan ljetnikovac markiza Pietra Pelose, Buteraj. Naime, stanovnici Pietrapelose bi ljeti boravili na imanju u Buteraju, okruženom hladovinom i izvorima vode. Veæ na samom poèetku ljetnikovca nalazi se stijena niz koju tijekom cijele godini

klizi slap. Do danas su od ljetnikovca ostali samo

ruševni objekti koji se dižu jedan za drugim u brdo. O povijesti svjedoèe veliki kameni blokovi s izbušenim rupama za utore vrata, maleno okno kosih rubova najvjerojatnije stražarnice i dr. Usmena predaja lokalnog stanovništva kaže kako su posljednji markizi u Butearju živjeli prisilno, nakon što ih je neimaštine prisilila da napuste Pietrapelosu. Takoðer, usmene predaja kaže da je jedan od markiza posudio novac èovjeku iz Gradina. Kako mu ovaj nije mogao vratiti, a bio je lovac, ubio je markiza dok je jahao na konju. Markiza nitko nikada više nije pronašao. U Buteraju su ostale samo žene koje kasnije sele u Kopar, kaže usmena predaja.

Selo bez stanovnika

Kilometar od Pietrapelose prema Zrenju, još je jedno mrtvo selo, Rumeni, zvano još i Flanki. Zadnja stanovnica, Anðela Spanèiæ, umrla je 1964. godine. Nekadašnje obitelji toga sela, Basaneže, Spanèiæ i Rumen, vodu su koristile s izvora Vruèiæ. Struju nisu nikad imale. Kilometar naprijed od Flanki, nalazi se prazno selo Benèiæe. Tu je živjela samo jedna obitelj, ona Andreja Benèiæa, velikog kmeta, na što ukazuje kuæa dužine èak 25 metra. Guštin Benèiæ je zadnji stanovnik. Izvor vode kraj sela zove se Baredinac. Struja u selo nije nikad stigla. Selo bez stanovnika su i Kaštelani.

- Zadnji je stanovnik, Konštantin Božiæ, iselio 1947. godine. Za moje pameti, u selu su bila tri kuæna broja, 14 ljudi. Koristili smo vodu s izvora Vrt, a struju nismo nikad imali, kaže Elio Kodelja iz Opatije.

Buzetski list27

TRKUSI

OPATIJAOPATIJA

ZONTIZONTI

ALDO RABAK I DUILIO KODELJA NA RUŠEVINAMA BUTERAJAALDO RABAK I DUILIO KODELJA NA RUŠEVINAMA BUTERAJA

NELA KODELJA I KRISTIJAN ZONTA

NELA KODELJA I KRISTIJAN ZONTA

MARKO ZUGAN I VITA PERIŠIÆMARKO ZUGAN I VITA PERIŠIÆ

ELIO KODELJA I KARLO STIPANÈIÆNA OSTACIMA SOLAROVOG MLINAELIO KODELJA I KARLO STIPANÈIÆNA OSTACIMA SOLAROVOG MLINA

Buzetski list29Buzetski list 28

Najbolji iznajmljivaè 2009.

"Pod lipom" je gostima najljepšePrema gostima se uvijek ponašam onako kako bi voljela da se drugi ugostitelji ponašaju prema meni, kaže Dragica

Nada PRODAN MRAKOVIÆ, Ana PISAK

Dragica Pavletiæ, vlasnica apartmana "Pod lipom" u Roèu, najbolja je iznajmljivaèica u 2009. godini. Odluka je to donesena na Izbornoj skupštini Turistièke zajednice Grada Buzeta, održanoj u ožujku ove godine.

Rijeè je o akciji koju provodi buzetska Turistièka zajednica od 2008. godine u sklopu internog marketinga, s ciljem podizanja kvalitete pružanja usluge u smještajnim objektima, podizanje razine gostol jubivosti i stvaranja kl ime dobrodošlice, a sve u okviru oèuvanja tradicionalnih vrijednosti te stvaranja posebnog i nezaboravnog doživljaja za sve turiste koji dolaze u Buzeštinu.

Za dobrodošlicu domaæi apertiv

Apartman "Pod lipom" ureðen je 2008. godine kao apartman za dvije osobe plus dva pomoæna ležaja. Dodijeljene su mu tri zvjezdice. Opremljen je kuhinjom - blagovaonicom, dvjema sobama, toaletom i terasom. Uz to, gosti koji borave u apartmanu mogu razgledati privatnu izložbu (mali muzej) starih alata na samom ulazu u apartman. U apartmanu, kao znak dobrodošlice, gostima je na raspolaganju biska, medenica i domaæe vino.

Buzetu, Roèu i Humu viša kategorija

Osnovni prihodi turistièkih zajednica su prihodi od boravišne pristojbe i turistièke èlanarine. Naèin plaæanja tih dviju stavki odreðen je Zakonom o boravišnoj pristojbi i turistièkoj èlanarini, odnosno turist plaæa boravišnu pristojbu sukladno kategorizaciji odreðenog podruèja. Kategorizacija može biti A, B, C ili D razreda.

Do 2009. godine podruèje Buzeta spadalo je u C razred, kao i mjesto Roè, dok su ostala podruèja svrstana u najniži D razred. Sukladno tome plaæala se i boravišna pristojba, pa je ona u sezoni iznosila pet kuna po noæenju za Buzet i Roè, odnosno èetiri kune za sva ostala podruèja. Situacija se bitno promijenila u 2010. godini donošenjem novog Zakona o turistièkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i èlanarini, kada je donesen i Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turistièke razrede. Ovim promjenama detaljnije se razraðuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turistièke razrede i naèin njihova ocjenjivanja.

U kvantitativne kriterije ulaze: petogodišnji prosjek ostvarenog broja noæenja u gradu, broj turistièkih noæenja po stanovniku grada, vrijednosti prometa u ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku, petogodišnji prosjek ostvarenog broja turistièkih noæenja u gradu po krevetu ili smještajnoj jedinici. U kvalitativne kriterije ulaze: turistièki i smještajni ugostiteljski kapaciteti odgovarajuæe kvalitete, razina izgraðenosti infrastrukture, prirodna i kulturna baština, a naroèito povijesni i umjetnièki spomenici i sadržaji, prirodne ljepote, pojave, obièaji i tradicija, te druge turistièke zanimljivosti zatim stanje organiziranosti zdravstvene zaštite, ureðenost javnih površina i dodatna ponuda poput sporta, kulture, trgovine i sl.

Sukladno tome, grad Buzet od 2010. godine nalazi se u A, Roè u B, a Hum u C razredu. Te æe promjene rezultirati poveæanim prihodima od boravišne pristojbe i èlanarine oko 35 posto. Primjerice, turisti koji budu u sezoni boravili u Buzetu, u hotelu ili privatnom smještaju, platit æe sedam kuna po noæenju umjesto dosadašnjih pet. Oni koji budu boravili u Roèu i Humu platit æe kunu više nego što bi morali da su u tim mjestima boravili godinu dana ranije. (npm)

Pedesetogodišnja Dragica otkrila nam je tajnu kako biti najbolji iznajmljivaè.

- Prema gostima se uvijek ponašam onako kako bi voljela da se drugi ugostitelji ponašaju prema meni. Sa suprugom Igorom proputovala sam Hrvatsku i puno toga vidjela. To mi je iskustvo dobro došlo da ga primijenim u praksi, kaže Dragica. Istièe kako je u tom poslu bitan pristup i gostoljubivost, te svakako èistoæa. Sve ostalo je manje važno, mišljenja je Dragica.

Predmeti stari i do 150 godina

Dragica goste upuæuju na atraktivna i poviješæu bogata mjesta, preporuèuje im ugostiteljske objekte, praktièki im je mali turistièki vodiè kroz sjevernu Istru. Preferira goste iz Italije ali samo zato što od stranih jezika najbolje vlada talijanskim. Sporazumijeva se i na engleskom te ruskom jeziku.

Prema njezinoj ideji, na ulazu u apartman obitelj Pavletiæ napravila je izložbu starina. Izloženo je više od 400 predmeta. Veæim dijelom radi se o

predmetima koje su koristili Dragièin nono i nona iz Kuhari. Iako, neke stvari, one bliže srcu rekla bi Dragica, još uvijek stoje daleko od stranih oèiju.

- Najstariji izloženi predmeti datiraju još iz sredine 19. stoljeæa, a to su, primjerice, mašina za šivanje, pegla, stoliæ. Ima tu i alata: kliješta za kastriranje volova, svrdlo, ruène pile, sjekire; predmeti iz roèke mljekare; zatim ribeži, radio, jaram, mužarjol, njetvice i dr. Nedavno su mi lovci iz Italije darovali kosu, alat za klapanje kose i stari bocun. Gosti vide da sakupljam starinu pa mi daruju ono što im više ne treba, kazala je Dragica. Njen "muzej" je otvoren tijekom cijele godine pa gosti koji posjete Roè èesto navrate razgledati izložene raritete. Ponekad doðu i ðaèke ekskurzije iz cijele Hrvatske, a godišnji posjet mališana iz djeèjeg vrtiæa u Lupoglavu veæ je tradicija.

- S mnogim gostima postala sam prijateljica. Ljeti, dok traje sezona, goste znam pozvati i na slavlje roðendana nekog od èlanova obitelji. U poslu mi još pomažu suprug i kæerke Marilda i Samanta, saznajemo do Dragice.

Iznimno nam je zadovoljstvo što smo posve sluèajno zalutali "Pod lipu" i uživali u svakoj sekundi. Podjednako nam je zadovoljstvo što ovdje pišemo prvu pohvalu koja uistinu vrijedi za sve: od udobnosti i ureðenja do ljubaznosti i susretljivosti domaæina. I u detalju i u

cjelini kada bismo ocjenjivali, ocjena bi i u brojkama i u zvjezdicama bila pet!

Gosti iz Hrvatske

Bili smo vrlo zadovoljni s boravkom pod vašom Lipom. Vidimo se opet iduæe godine, za Buzetske dane.

Gosti iz Slovenije

L'amicizia e l'ospitalià di Dragica sono un bene prezioso. Fortunato chi lo trova...

Gosti iz Italije

Thank you for a delightful s t a y ! T h i s w a s a charming apartment in o lovely town with a kind hostess.

Gosti iz Velike Britanije

Što kažu gosti

Kriteriji za dodjelu priznanja su: redovito prijavljivanje gostiju u ured TZ Buzeta i MUP, broj noæenja, izraðen marketing plan oglašavanja objekta (vizitke, leci, web stranice i sl.), dodatna turistièka ponuda (najam bicikla, jela ili aperitiva dobrodošlice, vinska konoba, uporaba terase ili vrta, roštilj, razna igrališta, bazen, prisutnost materijala i prospekata Buzeta i Istre itd.), s u d j e l o v a n j e u e d u k a c i j a m a , profes ionalno obavl jan je pos la

(struènost, poduzetnost, inovativnost), odnos prema turistima i gostima (ljubaznost, urednost, komunikativnost, znanje jezika, knjiga dojmova) i ostvareni rezultati.

U izboru su sudjeluju svi privatni iznajmljivaèi s podruèja Buzeta i Æiæarije koji imaju važeæa rješenja o pružanju usluga smještaja u domaæinstvu što ih daje Ured za turizam.

Kako uæi u izbor?

SUPRUŽNICI DRAGICA I IGOR PAVLETIÆSUPRUŽNICI DRAGICA I IGOR PAVLETIÆ

Buzetski list29Buzetski list 28

Najbolji iznajmljivaè 2009.

"Pod lipom" je gostima najljepšePrema gostima se uvijek ponašam onako kako bi voljela da se drugi ugostitelji ponašaju prema meni, kaže Dragica

Nada PRODAN MRAKOVIÆ, Ana PISAK

Dragica Pavletiæ, vlasnica apartmana "Pod lipom" u Roèu, najbolja je iznajmljivaèica u 2009. godini. Odluka je to donesena na Izbornoj skupštini Turistièke zajednice Grada Buzeta, održanoj u ožujku ove godine.

Rijeè je o akciji koju provodi buzetska Turistièka zajednica od 2008. godine u sklopu internog marketinga, s ciljem podizanja kvalitete pružanja usluge u smještajnim objektima, podizanje razine gostol jubivosti i stvaranja kl ime dobrodošlice, a sve u okviru oèuvanja tradicionalnih vrijednosti te stvaranja posebnog i nezaboravnog doživljaja za sve turiste koji dolaze u Buzeštinu.

Za dobrodošlicu domaæi apertiv

Apartman "Pod lipom" ureðen je 2008. godine kao apartman za dvije osobe plus dva pomoæna ležaja. Dodijeljene su mu tri zvjezdice. Opremljen je kuhinjom - blagovaonicom, dvjema sobama, toaletom i terasom. Uz to, gosti koji borave u apartmanu mogu razgledati privatnu izložbu (mali muzej) starih alata na samom ulazu u apartman. U apartmanu, kao znak dobrodošlice, gostima je na raspolaganju biska, medenica i domaæe vino.

Buzetu, Roèu i Humu viša kategorija

Osnovni prihodi turistièkih zajednica su prihodi od boravišne pristojbe i turistièke èlanarine. Naèin plaæanja tih dviju stavki odreðen je Zakonom o boravišnoj pristojbi i turistièkoj èlanarini, odnosno turist plaæa boravišnu pristojbu sukladno kategorizaciji odreðenog podruèja. Kategorizacija može biti A, B, C ili D razreda.

Do 2009. godine podruèje Buzeta spadalo je u C razred, kao i mjesto Roè, dok su ostala podruèja svrstana u najniži D razred. Sukladno tome plaæala se i boravišna pristojba, pa je ona u sezoni iznosila pet kuna po noæenju za Buzet i Roè, odnosno èetiri kune za sva ostala podruèja. Situacija se bitno promijenila u 2010. godini donošenjem novog Zakona o turistièkim zajednicama, boravišnoj pristojbi i èlanarini, kada je donesen i Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turistièke razrede. Ovim promjenama detaljnije se razraðuju kvantitativni i kvalitativni kriteriji za razvrstavanje naselja u turistièke razrede i naèin njihova ocjenjivanja.

U kvantitativne kriterije ulaze: petogodišnji prosjek ostvarenog broja noæenja u gradu, broj turistièkih noæenja po stanovniku grada, vrijednosti prometa u ugostiteljskoj djelatnosti po stanovniku, petogodišnji prosjek ostvarenog broja turistièkih noæenja u gradu po krevetu ili smještajnoj jedinici. U kvalitativne kriterije ulaze: turistièki i smještajni ugostiteljski kapaciteti odgovarajuæe kvalitete, razina izgraðenosti infrastrukture, prirodna i kulturna baština, a naroèito povijesni i umjetnièki spomenici i sadržaji, prirodne ljepote, pojave, obièaji i tradicija, te druge turistièke zanimljivosti zatim stanje organiziranosti zdravstvene zaštite, ureðenost javnih površina i dodatna ponuda poput sporta, kulture, trgovine i sl.

Sukladno tome, grad Buzet od 2010. godine nalazi se u A, Roè u B, a Hum u C razredu. Te æe promjene rezultirati poveæanim prihodima od boravišne pristojbe i èlanarine oko 35 posto. Primjerice, turisti koji budu u sezoni boravili u Buzetu, u hotelu ili privatnom smještaju, platit æe sedam kuna po noæenju umjesto dosadašnjih pet. Oni koji budu boravili u Roèu i Humu platit æe kunu više nego što bi morali da su u tim mjestima boravili godinu dana ranije. (npm)

Pedesetogodišnja Dragica otkrila nam je tajnu kako biti najbolji iznajmljivaè.

- Prema gostima se uvijek ponašam onako kako bi voljela da se drugi ugostitelji ponašaju prema meni. Sa suprugom Igorom proputovala sam Hrvatsku i puno toga vidjela. To mi je iskustvo dobro došlo da ga primijenim u praksi, kaže Dragica. Istièe kako je u tom poslu bitan pristup i gostoljubivost, te svakako èistoæa. Sve ostalo je manje važno, mišljenja je Dragica.

Predmeti stari i do 150 godina

Dragica goste upuæuju na atraktivna i poviješæu bogata mjesta, preporuèuje im ugostiteljske objekte, praktièki im je mali turistièki vodiè kroz sjevernu Istru. Preferira goste iz Italije ali samo zato što od stranih jezika najbolje vlada talijanskim. Sporazumijeva se i na engleskom te ruskom jeziku.

Prema njezinoj ideji, na ulazu u apartman obitelj Pavletiæ napravila je izložbu starina. Izloženo je više od 400 predmeta. Veæim dijelom radi se o

predmetima koje su koristili Dragièin nono i nona iz Kuhari. Iako, neke stvari, one bliže srcu rekla bi Dragica, još uvijek stoje daleko od stranih oèiju.

- Najstariji izloženi predmeti datiraju još iz sredine 19. stoljeæa, a to su, primjerice, mašina za šivanje, pegla, stoliæ. Ima tu i alata: kliješta za kastriranje volova, svrdlo, ruène pile, sjekire; predmeti iz roèke mljekare; zatim ribeži, radio, jaram, mužarjol, njetvice i dr. Nedavno su mi lovci iz Italije darovali kosu, alat za klapanje kose i stari bocun. Gosti vide da sakupljam starinu pa mi daruju ono što im više ne treba, kazala je Dragica. Njen "muzej" je otvoren tijekom cijele godine pa gosti koji posjete Roè èesto navrate razgledati izložene raritete. Ponekad doðu i ðaèke ekskurzije iz cijele Hrvatske, a godišnji posjet mališana iz djeèjeg vrtiæa u Lupoglavu veæ je tradicija.

- S mnogim gostima postala sam prijateljica. Ljeti, dok traje sezona, goste znam pozvati i na slavlje roðendana nekog od èlanova obitelji. U poslu mi još pomažu suprug i kæerke Marilda i Samanta, saznajemo do Dragice.

Iznimno nam je zadovoljstvo što smo posve sluèajno zalutali "Pod lipu" i uživali u svakoj sekundi. Podjednako nam je zadovoljstvo što ovdje pišemo prvu pohvalu koja uistinu vrijedi za sve: od udobnosti i ureðenja do ljubaznosti i susretljivosti domaæina. I u detalju i u

cjelini kada bismo ocjenjivali, ocjena bi i u brojkama i u zvjezdicama bila pet!

Gosti iz Hrvatske

Bili smo vrlo zadovoljni s boravkom pod vašom Lipom. Vidimo se opet iduæe godine, za Buzetske dane.

Gosti iz Slovenije

L'amicizia e l'ospitalià di Dragica sono un bene prezioso. Fortunato chi lo trova...

Gosti iz Italije

Thank you for a delightful s t a y ! T h i s w a s a charming apartment in o lovely town with a kind hostess.

Gosti iz Velike Britanije

Što kažu gosti

Kriteriji za dodjelu priznanja su: redovito prijavljivanje gostiju u ured TZ Buzeta i MUP, broj noæenja, izraðen marketing plan oglašavanja objekta (vizitke, leci, web stranice i sl.), dodatna turistièka ponuda (najam bicikla, jela ili aperitiva dobrodošlice, vinska konoba, uporaba terase ili vrta, roštilj, razna igrališta, bazen, prisutnost materijala i prospekata Buzeta i Istre itd.), s u d j e l o v a n j e u e d u k a c i j a m a , profes ionalno obavl jan je pos la

(struènost, poduzetnost, inovativnost), odnos prema turistima i gostima (ljubaznost, urednost, komunikativnost, znanje jezika, knjiga dojmova) i ostvareni rezultati.

U izboru su sudjeluju svi privatni iznajmljivaèi s podruèja Buzeta i Æiæarije koji imaju važeæa rješenja o pružanju usluga smještaja u domaæinstvu što ih daje Ured za turizam.

Kako uæi u izbor?

SUPRUŽNICI DRAGICA I IGOR PAVLETIÆSUPRUŽNICI DRAGICA I IGOR PAVLETIÆ

Buzetski list31

Nakon dvije godine izdavanja Buzetskog lista, odluèili smo ispitati kako èitatelji ocjenjuju gradski list. Iz tog smo razloga u prosincu 2009. godine proveli anketu na 472 ispitanika (299 žene i 173 muškaraca) odnosno na uzorku od 7,3 posto stanovnika Buzeta (29 anketiranih osoba ne živi na podruèju Grada).

Prema analizi rezultata, ispitanici Buzetski list ocjenjuju prosjeènom ocjenom 8,02 od ukupno 10. List najbolje kotira na podruèju Mjesnih odbora Sovinjak (ocjena 8,62), Štrped (ocjena 8,58) i Vrh (ocjena 8,29), a najlošije na podruèju starog grada Buzeta (ocjena 7,33).

Što se èita?

Žene najviše gledaju stranice vjenèanih, fotografije godišnjica škole, starih zanata i istarske kuhinje, a najmanje info stranice i Æiæski list. Muškarcima su najdraže rubrike: projekti, spor t , star i zanati ; najmanje ih interesiraju, kao i žene, info stranice i Æiæski list. Zato smo iz sadržaja izbacili info stranice.

Više od pola ispitanika tekstove ocjenjuje dobrima, 39 posto njih o d l i è n i m a , 7 p o s t o prosjeènima, a tek 0,6 posto lošima. Samo 5 posto anketiranih unijelo bi promjene u list.

Kako nas vide èitatelji?Žene najviše gledaju stranice vjenèanih, fotografije godišnjica škole, starih zanata i istarske kuhinje, a muškarcima su najdraže rubrike: projekti, sport, stari zanati

Ana PISAK

I još...

* 425 ispitanika je izrazilo pozitivno mišljenje o listu. * Samo 4 ocjenjuju ga negativno.* Tek 33 osobe nisu zainteresirane za predložene teme.* 440 ispitanika podržava daljnju publikaciju, dok 28 njih je suprotnog mišljenja.

Gdje potražiti list?

Od više od pola ispitanike je bilo traženo da ljudima koji ne žive u Gradu Buzetu nabave primjerak lista, a od 6 posto ispitanika jer ga nisu dobili poštom. Naime, od samog poèetka izdavanja lista "borimo se" sa problemom distribucije, jer neka domaæinstva list ne dobivaju na kuæni prag, a što bi trebali. U prilog tome ide i podatak da u 7,5 posto domaæinstva ispitanika list ne doðe nikad. Najkritiènije je podruèje Mjesnog odbora Sovinjak. Meðutim, ukoliko poštar zaobiðe vaša vrata, svoj primjerak možete potražiti na porti Grad Buzeta ili u uredu buzetske Turistièke zajednice.

Polovica ispitanika se slaže s uvoðenjem reklama, ali samo lokalnih.

Na temelju analize možemo zakljuèiti kako je cilj postignut: doprli smo do svakog domaæinstva, ostavili trag povijesti Buzeta i Buzeštine, prenijeli iskustva i znanje od onih najmlaðih pa do najstarijih stanovnika, informirali, savjetovali..., Gotovo svakodnevno

javljaju nam se graðani s upitima kad æe novi broj, mogu li svojim autorskim radom doprinijeti, jesmo li

zainteresirani za njihovu prièu.

Gradsk i proraèun je temeljni financijski dokument koji sadrži sve planirane godišnje prihode i primitke, te sve godišnje rashode i izdatke Grada. Gradski proraèun odobrava Gradsko vijeæe, a odnosi se na fiskalnu godinu za koju je donesen. Proraèun objašnjava planove i aktivnosti Grada u vezi s korištenjem gradskog novca u fiskalnoj godini.

Posljedice recesije

P l a n i r a n i p r i h o d i proraèuna Grada Buzeta za 2010. godinu u odnosu na prethodne godine zbog stanja u gospodarstvu umanjeni su, pa su rashodi koji su se trebali uklopiti u tako nedostatna s r e d s t v a u t v r ð i v a n i prioritetnim redom u kojem su n a p r vo m m j e s t u b i l e

U znaku gospodarske krize Planirani prihodi proraèuna umanjeni su u odnosu na prethodne godine, pa su rashodi utvrðivani prioritetnim redom

Pripremili: Ornela RUMEN i Siniša ŽULIÆ

ugovorne i zakonske obveze, programi javnih potreba iz preuzetih obveza iz ranijih godina (poveæanje odgojnih grupa u Djeèjem vrtiæu, preuzete obveze za korisnike sa podruèja Grada Buzeta u Domu za starije i nemoæne, sufinanciranje Programa pomoæi u kuæi te socijalni p r o g r a m i o d n o s n o n a j o s j e t l j i v i j e s ku p i n e graðana).

Iduæa godina neæe biti godina razvojnog karaktera, veæ æe morati biti daljnje racionalizacije u radu te vrijeme pripreme projekata koji æe se odraðivati ili kandidi rat i u s l jedeæim g o d i n a m a . S m a n j e n j e planirani obujam investicija jer su i proraèunska sredstva znatno manja, a najznaèajnija investicija je rekonstrukcija ureðaja za dehidraciju mulja.

Izvori prihoda

Gotovo 56,21 posto u Proraèunu èine prihodi od poreza na dohodak i gradski porezi. Drugi znaèajan izvor prihoda je porez na dobit kojeg Grad Buzet dobiva iz državnog p ro r a è u n a k a o te ku æ u potporu, a Gradu Buzetu se z b o g s t a t u s a b r d s k o -planinskog podruèja vraæa sav uplaæeni porez na dobit kojeg tvrtke sa sjedištem u Buzetu uplate u državni proraèun. Ukupna planirana tekuæa potpora iz državnog proraèuna iz ova dva izvora prihoda zbog k o r i š t e n j a s t a t u s a potpomognutog podruèja iznosi 16 milijuna kuna.

Ostali prihodi, a posebno pr ihodi od komunalnog dopr inosa i komunalne naknade te prodaje imovine,

strogo su namjenski i koriste se za realizaciju Programa gradnje i održavanja objekata i u r e ð a j a k o m u n a l n e infrastrukture.

Plan rashoda

Sredstva planirana na rashodovnoj strani proraèuna n a m i j e n j e n a s u z a financiranje rada gradske uprave, Puèkog otvorenog uèilišta, javne vatrogasne postrojbe, programa pomoæi u kuæi, djeèjeg vrtiæa i doma za starije i nemoæne osobe, a iz dijela komunalne naknade i komunalnog doprinosa za o d r ž av a n j e ko m u n a l n e i n f r a s t r u k t u r e p r e k o trgovaèkog društva Park. Tu su i dotacije raznim udrugama i k l u b o v i m a t e o s t a l i izvanproraèunski korisnici sredstava.

GRAF 1: Prikaz kretanja proraèunskih prihoda Grada Buzeta u posljednjih deset godina

Buzetski list 30

Koliko se èita?

Manje od 30 % .................................Od 30 % do 50 % ..............................Od 50 % do 70 % ..............................Više od 70 % ...................................Od poèetka do kraja .......................

Tko èita? Svi u obitelji ....................................Samo ispitanici ..............................Samo djeca ispitanika ...................Samo roditelji ispitanika ................Samo bake i djedovi ispitanika ......

Zašto se èita?

Ispitanici su saèuvali gotovo dvije tisuæe primjeraka lista. Kao glavne razloge naveli su: predstavlja povijest Grada, žele ga pokazati osobama koje ne žive u Buzetu, sadrži korisne informacije.

12,0%19,5%17,5%

11,5 %39,2 %

86,6 %7,0 %

0,02 %4,7 %1,2 %

Buzetski list31

Nakon dvije godine izdavanja Buzetskog lista, odluèili smo ispitati kako èitatelji ocjenjuju gradski list. Iz tog smo razloga u prosincu 2009. godine proveli anketu na 472 ispitanika (299 žene i 173 muškaraca) odnosno na uzorku od 7,3 posto stanovnika Buzeta (29 anketiranih osoba ne živi na podruèju Grada).

Prema analizi rezultata, ispitanici Buzetski list ocjenjuju prosjeènom ocjenom 8,02 od ukupno 10. List najbolje kotira na podruèju Mjesnih odbora Sovinjak (ocjena 8,62), Štrped (ocjena 8,58) i Vrh (ocjena 8,29), a najlošije na podruèju starog grada Buzeta (ocjena 7,33).

Što se èita?

Žene najviše gledaju stranice vjenèanih, fotografije godišnjica škole, starih zanata i istarske kuhinje, a najmanje info stranice i Æiæski list. Muškarcima su najdraže rubrike: projekti, spor t , star i zanati ; najmanje ih interesiraju, kao i žene, info stranice i Æiæski list. Zato smo iz sadržaja izbacili info stranice.

Više od pola ispitanika tekstove ocjenjuje dobrima, 39 posto njih o d l i è n i m a , 7 p o s t o prosjeènima, a tek 0,6 posto lošima. Samo 5 posto anketiranih unijelo bi promjene u list.

Kako nas vide èitatelji?Žene najviše gledaju stranice vjenèanih, fotografije godišnjica škole, starih zanata i istarske kuhinje, a muškarcima su najdraže rubrike: projekti, sport, stari zanati

Ana PISAK

I još...

* 425 ispitanika je izrazilo pozitivno mišljenje o listu. * Samo 4 ocjenjuju ga negativno.* Tek 33 osobe nisu zainteresirane za predložene teme.* 440 ispitanika podržava daljnju publikaciju, dok 28 njih je suprotnog mišljenja.

Gdje potražiti list?

Od više od pola ispitanike je bilo traženo da ljudima koji ne žive u Gradu Buzetu nabave primjerak lista, a od 6 posto ispitanika jer ga nisu dobili poštom. Naime, od samog poèetka izdavanja lista "borimo se" sa problemom distribucije, jer neka domaæinstva list ne dobivaju na kuæni prag, a što bi trebali. U prilog tome ide i podatak da u 7,5 posto domaæinstva ispitanika list ne doðe nikad. Najkritiènije je podruèje Mjesnog odbora Sovinjak. Meðutim, ukoliko poštar zaobiðe vaša vrata, svoj primjerak možete potražiti na porti Grad Buzeta ili u uredu buzetske Turistièke zajednice.

Polovica ispitanika se slaže s uvoðenjem reklama, ali samo lokalnih.

Na temelju analize možemo zakljuèiti kako je cilj postignut: doprli smo do svakog domaæinstva, ostavili trag povijesti Buzeta i Buzeštine, prenijeli iskustva i znanje od onih najmlaðih pa do najstarijih stanovnika, informirali, savjetovali..., Gotovo svakodnevno

javljaju nam se graðani s upitima kad æe novi broj, mogu li svojim autorskim radom doprinijeti, jesmo li

zainteresirani za njihovu prièu.

Gradsk i proraèun je temeljni financijski dokument koji sadrži sve planirane godišnje prihode i primitke, te sve godišnje rashode i izdatke Grada. Gradski proraèun odobrava Gradsko vijeæe, a odnosi se na fiskalnu godinu za koju je donesen. Proraèun objašnjava planove i aktivnosti Grada u vezi s korištenjem gradskog novca u fiskalnoj godini.

Posljedice recesije

P l a n i r a n i p r i h o d i proraèuna Grada Buzeta za 2010. godinu u odnosu na prethodne godine zbog stanja u gospodarstvu umanjeni su, pa su rashodi koji su se trebali uklopiti u tako nedostatna s r e d s t v a u t v r ð i v a n i prioritetnim redom u kojem su n a p r vo m m j e s t u b i l e

U znaku gospodarske krize Planirani prihodi proraèuna umanjeni su u odnosu na prethodne godine, pa su rashodi utvrðivani prioritetnim redom

Pripremili: Ornela RUMEN i Siniša ŽULIÆ

ugovorne i zakonske obveze, programi javnih potreba iz preuzetih obveza iz ranijih godina (poveæanje odgojnih grupa u Djeèjem vrtiæu, preuzete obveze za korisnike sa podruèja Grada Buzeta u Domu za starije i nemoæne, sufinanciranje Programa pomoæi u kuæi te socijalni p r o g r a m i o d n o s n o n a j o s j e t l j i v i j e s ku p i n e graðana).

Iduæa godina neæe biti godina razvojnog karaktera, veæ æe morati biti daljnje racionalizacije u radu te vrijeme pripreme projekata koji æe se odraðivati ili kandidi rat i u s l jedeæim g o d i n a m a . S m a n j e n j e planirani obujam investicija jer su i proraèunska sredstva znatno manja, a najznaèajnija investicija je rekonstrukcija ureðaja za dehidraciju mulja.

Izvori prihoda

Gotovo 56,21 posto u Proraèunu èine prihodi od poreza na dohodak i gradski porezi. Drugi znaèajan izvor prihoda je porez na dobit kojeg Grad Buzet dobiva iz državnog p ro r a è u n a k a o te ku æ u potporu, a Gradu Buzetu se z b o g s t a t u s a b r d s k o -planinskog podruèja vraæa sav uplaæeni porez na dobit kojeg tvrtke sa sjedištem u Buzetu uplate u državni proraèun. Ukupna planirana tekuæa potpora iz državnog proraèuna iz ova dva izvora prihoda zbog k o r i š t e n j a s t a t u s a potpomognutog podruèja iznosi 16 milijuna kuna.

Ostali prihodi, a posebno pr ihodi od komunalnog dopr inosa i komunalne naknade te prodaje imovine,

strogo su namjenski i koriste se za realizaciju Programa gradnje i održavanja objekata i u r e ð a j a k o m u n a l n e infrastrukture.

Plan rashoda

Sredstva planirana na rashodovnoj strani proraèuna n a m i j e n j e n a s u z a financiranje rada gradske uprave, Puèkog otvorenog uèilišta, javne vatrogasne postrojbe, programa pomoæi u kuæi, djeèjeg vrtiæa i doma za starije i nemoæne osobe, a iz dijela komunalne naknade i komunalnog doprinosa za o d r ž av a n j e ko m u n a l n e i n f r a s t r u k t u r e p r e k o trgovaèkog društva Park. Tu su i dotacije raznim udrugama i k l u b o v i m a t e o s t a l i izvanproraèunski korisnici sredstava.

GRAF 1: Prikaz kretanja proraèunskih prihoda Grada Buzeta u posljednjih deset godina

Buzetski list 30

Koliko se èita?

Manje od 30 % .................................Od 30 % do 50 % ..............................Od 50 % do 70 % ..............................Više od 70 % ...................................Od poèetka do kraja .......................

Tko èita? Svi u obitelji ....................................Samo ispitanici ..............................Samo djeca ispitanika ...................Samo roditelji ispitanika ................Samo bake i djedovi ispitanika ......

Zašto se èita?

Ispitanici su saèuvali gotovo dvije tisuæe primjeraka lista. Kao glavne razloge naveli su: predstavlja povijest Grada, žele ga pokazati osobama koje ne žive u Buzetu, sadrži korisne informacije.

12,0%19,5%17,5%

11,5 %39,2 %

86,6 %7,0 %

0,02 %4,7 %1,2 %

GRAF 2: Izvori prihoda u Proraèunu Grada Buzeta u 2010. godini.

GRAF 3: Plan rashoda u Proraèunu Grada Buzeta za 2010. godinu.

Najveæi dio rashoda za š k o l s t v o o t p a d a n a st ipendiranje uèenika i studenata ( 850.000 kn), te na sufinanciranje produženog boravka u osnovnoj školi (320.000 kn).

Djeèji vrtiæ “Grdelin” u Buzetu trenutno pohaða 206 d j e c e , a G r a d B u z e t sufinancira više od 70 posto ekonomske cijene smještaja. Zbog nov ih pedagoških standarda, koji æe stupiti na s n a g u i d u æ i h g o d i n a i poveæanog broja novoroðene djece, briga o predškolskoj djeci bit æe prioritet i u buduæem razdoblju.

Grad Buzet posljednjih je godina dostigao zavidnu razinu socijalnog standarda, prvenstveno izgradnjom doma z a s t a r i j e i n e m o æ n e (1.303.000 kn) te programom

boravka u kuæi (1.188.089 kn), gdje Grad sudjeluje s više od 50 posto sredstava ukupnih troškova. Veæ niz godina u proraèunu su osigurana sredstva za pomoæ za novoroðenu djecu te ostale pomoæi prema Odlukama Vijeæa za socijalnu politiku Grada Buzeta, donaci je udrugama i f inanci jska sredstva za Crveni križ.

U zdravstvu nastavljamo sa sufinanciranjem Hitne m e d i c i n s ke p o m o æ i te specijalista u Domu zdravlja, kao i logopeda u djeèjem vrtiæu.

Razradom Pravilnika o k r i t e r i j i m a z a d o d j e l u f i n a n c i j s k i h s r e d s t av a spor tskim udrugama na podruèju Grada Buzeta, sukladno Zakonu o športu raspored sredstava sportskim

Buzetski list33Buzetski list 32

TABLICA 1: Program društvenih djelatnosti

Školstvo 1.421.250,00

Predskolški odgoj 3.486.416,00

Kultura 1.398.126,00

Sport 1.873.375,00

Socijalna skrb 1.037.700,00

Zdravstvo 473.500,00

Pomoæ u kuæi - dnevni boravak 1.162.880,00

Dom za starije i nemoæne osobe 1.303.000,00

UKUPNO 12.156.247,00

Program društvenih djelatnosti

klubovima obavlja gradska Zajednica sportskih udruga. Uz to Grad Buzet posebno sufinancira dvije sportske ak t i vnos t i ko je smat ra znaèajnima za grad, a to su

brdska auto utrka Prvenstva Europe "Buzetsk i dani " (170.000 kn) te nastup rukometaša u Premijer ligi (180.000 kn).

GRAF 2: Izvori prihoda u Proraèunu Grada Buzeta u 2010. godini.

GRAF 3: Plan rashoda u Proraèunu Grada Buzeta za 2010. godinu.

Najveæi dio rashoda za š k o l s t v o o t p a d a n a st ipendiranje uèenika i studenata ( 850.000 kn), te na sufinanciranje produženog boravka u osnovnoj školi (320.000 kn).

Djeèji vrtiæ “Grdelin” u Buzetu trenutno pohaða 206 d j e c e , a G r a d B u z e t sufinancira više od 70 posto ekonomske cijene smještaja. Zbog nov ih pedagoških standarda, koji æe stupiti na s n a g u i d u æ i h g o d i n a i poveæanog broja novoroðene djece, briga o predškolskoj djeci bit æe prioritet i u buduæem razdoblju.

Grad Buzet posljednjih je godina dostigao zavidnu razinu socijalnog standarda, prvenstveno izgradnjom doma z a s t a r i j e i n e m o æ n e (1.303.000 kn) te programom

boravka u kuæi (1.188.089 kn), gdje Grad sudjeluje s više od 50 posto sredstava ukupnih troškova. Veæ niz godina u proraèunu su osigurana sredstva za pomoæ za novoroðenu djecu te ostale pomoæi prema Odlukama Vijeæa za socijalnu politiku Grada Buzeta, donaci je udrugama i f inanci jska sredstva za Crveni križ.

U zdravstvu nastavljamo sa sufinanciranjem Hitne m e d i c i n s ke p o m o æ i te specijalista u Domu zdravlja, kao i logopeda u djeèjem vrtiæu.

Razradom Pravilnika o k r i t e r i j i m a z a d o d j e l u f i n a n c i j s k i h s r e d s t av a spor tskim udrugama na podruèju Grada Buzeta, sukladno Zakonu o športu raspored sredstava sportskim

Buzetski list33Buzetski list 32

TABLICA 1: Program društvenih djelatnosti

Školstvo 1.421.250,00

Predskolški odgoj 3.486.416,00

Kultura 1.398.126,00

Sport 1.873.375,00

Socijalna skrb 1.037.700,00

Zdravstvo 473.500,00

Pomoæ u kuæi - dnevni boravak 1.162.880,00

Dom za starije i nemoæne osobe 1.303.000,00

UKUPNO 12.156.247,00

Program društvenih djelatnosti

klubovima obavlja gradska Zajednica sportskih udruga. Uz to Grad Buzet posebno sufinancira dvije sportske ak t i vnos t i ko je smat ra znaèajnima za grad, a to su

brdska auto utrka Prvenstva Europe "Buzetsk i dani " (170.000 kn) te nastup rukometaša u Premijer ligi (180.000 kn).

Buzetski list 34

Tisuæu likova u sedam maškaranih skupina buzetskog karnevala potvrda su nastavka njegovanja višestoljetne tradicije

i pusnih obièaja na sjeveru Istre. Proljetno sunce, ali

zimske temperature i ove su veljaèe na središnji gradski Trg Fontanu primamili više od dvije tisuæe gledatelja, koji su se

po tko zna koji put divili mašti i kreativnosti

sudionika alegorijske povorke.

Iako su ovogodišnji domaæini karnevala Krušvari, led su probile maškare Sovinjaka. Osim što su prve stigle pred mnogobojnu publiku, kanonom povijesnog z n a è a j a r a s p l a ka l e s u prisutnu djecu. Za (ne)uspjeh buzetskih automobil ista

ponovo se pobrinuo ponos hrvatske flote. Marko Polo još se

jednom nasukao na otoèiæ Sit,

Skrobarski Venecijani i Venecijanke, raskošnih haljina i odijela, gondolama su oplovili kružni tok, dok se Marko Polo nasukao na Fontani

Ana PISAK

zarobivši u svojoj "utrobi" buzetske bolide.Marèanežani su imali posla s

inspekcijom odnosno crnim tržištem

kuhanja rakije, bolnom toèkom svih današn j ih v inara i v inogradara . Najmnogobronija skupina i ovoga je karnevala skupina Jedinstvo. Pod njezinom zastavom, Fontanom su prodefilirali snjegoviæi, Mickey Mousei, patuljci, reperi, križarski vojnici, kralj i dvorska luda, šareni i veseli klaunovi, te gosti iz Buja.

Krušvarske maškare obilježili su mušketiri i impresivni crni pauci. Skrobarski Venecijani i Venecijanke, raskošnih haljina i odijela, gondolama su oplovili kružni tok, dok su spasioci imali pune ruke posla spašavajuæi nesavjesne kupaèe. Ugodno iznenaðenje, za neke i grupa po kojoj æe pamtiti karneval 2010. godine, bili su "budisti" iz Sv. Martina. Njihova karizma i moæ štovanja Bude nikoga nije ostavila ravnodušnim.

Buzetski karneval je zatvoren mimohodom "klonova" kralja popa, Michael Jacksona.

Buzetski karneval

Budisti iz Sv. Martinaoèarali publiku

Z a o d r ž a v a n j e k o m u n a l n e infrastrukture troše se namjenski prihodi prikupljeni na osnovu komunalne naknade, a služe za servisiranje postojeæeg standarda i usluga koje se pružaju mjestima na podruèju Grada Buzeta uglavnom putem Komunalnog poduzeæa “Park”kao što su održavanje javnih i zelenih površina (1.220.000), održavanje groblja (650.000 kn).

TABLICA 2: Program održavanja komunalne infrastrukture

Potrošnja, održavanje i rekonst.javne rasvjete

Održavanje i obilježavanje naselja

Održav.atmosf.voda, èistoæe jav.površina i ost.

Održ.javnih površina i èišæenje zelenih površina

Održ.groblja i objekata za groblje

Održ.,sanacija i rekonstr.nerazvrstanih cesta

UKUPNO

1.050.000,00

385.000,00

750.000,00

1.220.000,00

650.000,00

1.380.000,00

5.435.000,00

Program održavanja komunalne infrastrukture

Najvažnija planirana investicija u gradnji komunalne infrastrukture u ovogodišnjem proraèunu je dogradnja ureðaja za dehidraciju mulja na postojeæem ureðaju za proèišæavanje u naselju Srnegla. Za te je namjene

TABLICA 3: Program gradnje objekata i ureðaja komunalne infrastrukture

Gradnja javne rasvjete

Gradnja ulica, asfalt.nerazv.cesta i ureð.javnih površina

Gradnja ureðaja za odvod. i proèišæ.otpadnih voda

Sanacija odlagališta Griža

Otkup zemljišta i izrada projektne dokumentacije

UKUPNO

215.000,00

3.680.000,00

4.300.000,00

1.250.000,00

1.330.000,00

10.775.000,00

planirano 4.300.000 kn. Projekt obuhvaæa izgradnju zgrade za smještaj postrojenja za zgušæenje mulja te potrebne opreme, crpnu postaju, cjevovode, mjerni kanal, sustav za neutralizaciju neugodnih mirisa i dr.

Predviðeno trajanje izgradnje iznosi pet mjeseci, ukljuèivo sa provedbom ispitivanja rada i pokusnim radom postrojenja.

Planirano je i ureðenje novog ulaza u Sjevernu ulicu (800.000 kn), gradnja odvojka ulice u Franeèiæima (550.000 kn), a poèetkom travnja poèinje rekonstrukcija križanja i ureðenje kružnog raskrižja u naselju Gorièica (450.000 kn). Uz to Grad Buzet i ove godine dio sredstava ulaže u asfaltiranje nerazvrstanih cesta na cijelom podruèju Grada Buzeta (900.000 kn), gradnju i održavanje javne rasvjete za što je planirano više od 1,2 milijuna kuna.

Program komunalne infrastrukture

Cijeli Proraèun može se vidjeti na službenoj internet stranici Grada Buzeta: www.buzet.hr

Buzetski list 34

Tisuæu likova u sedam maškaranih skupina buzetskog karnevala potvrda su nastavka njegovanja višestoljetne tradicije

i pusnih obièaja na sjeveru Istre. Proljetno sunce, ali

zimske temperature i ove su veljaèe na središnji gradski Trg Fontanu primamili više od dvije tisuæe gledatelja, koji su se

po tko zna koji put divili mašti i kreativnosti

sudionika alegorijske povorke.

Iako su ovogodišnji domaæini karnevala Krušvari, led su probile maškare Sovinjaka. Osim što su prve stigle pred mnogobojnu publiku, kanonom povijesnog z n a è a j a r a s p l a ka l e s u prisutnu djecu. Za (ne)uspjeh buzetskih automobil ista

ponovo se pobrinuo ponos hrvatske flote. Marko Polo još se

jednom nasukao na otoèiæ Sit,

Skrobarski Venecijani i Venecijanke, raskošnih haljina i odijela, gondolama su oplovili kružni tok, dok se Marko Polo nasukao na Fontani

Ana PISAK

zarobivši u svojoj "utrobi" buzetske bolide.Marèanežani su imali posla s

inspekcijom odnosno crnim tržištem

kuhanja rakije, bolnom toèkom svih današn j ih v inara i v inogradara . Najmnogobronija skupina i ovoga je karnevala skupina Jedinstvo. Pod njezinom zastavom, Fontanom su prodefilirali snjegoviæi, Mickey Mousei, patuljci, reperi, križarski vojnici, kralj i dvorska luda, šareni i veseli klaunovi, te gosti iz Buja.

Krušvarske maškare obilježili su mušketiri i impresivni crni pauci. Skrobarski Venecijani i Venecijanke, raskošnih haljina i odijela, gondolama su oplovili kružni tok, dok su spasioci imali pune ruke posla spašavajuæi nesavjesne kupaèe. Ugodno iznenaðenje, za neke i grupa po kojoj æe pamtiti karneval 2010. godine, bili su "budisti" iz Sv. Martina. Njihova karizma i moæ štovanja Bude nikoga nije ostavila ravnodušnim.

Buzetski karneval je zatvoren mimohodom "klonova" kralja popa, Michael Jacksona.

Buzetski karneval

Budisti iz Sv. Martinaoèarali publiku

Z a o d r ž a v a n j e k o m u n a l n e infrastrukture troše se namjenski prihodi prikupljeni na osnovu komunalne naknade, a služe za servisiranje postojeæeg standarda i usluga koje se pružaju mjestima na podruèju Grada Buzeta uglavnom putem Komunalnog poduzeæa “Park”kao što su održavanje javnih i zelenih površina (1.220.000), održavanje groblja (650.000 kn).

TABLICA 2: Program održavanja komunalne infrastrukture

Potrošnja, održavanje i rekonst.javne rasvjete

Održavanje i obilježavanje naselja

Održav.atmosf.voda, èistoæe jav.površina i ost.

Održ.javnih površina i èišæenje zelenih površina

Održ.groblja i objekata za groblje

Održ.,sanacija i rekonstr.nerazvrstanih cesta

UKUPNO

1.050.000,00

385.000,00

750.000,00

1.220.000,00

650.000,00

1.380.000,00

5.435.000,00

Program održavanja komunalne infrastrukture

Najvažnija planirana investicija u gradnji komunalne infrastrukture u ovogodišnjem proraèunu je dogradnja ureðaja za dehidraciju mulja na postojeæem ureðaju za proèišæavanje u naselju Srnegla. Za te je namjene

TABLICA 3: Program gradnje objekata i ureðaja komunalne infrastrukture

Gradnja javne rasvjete

Gradnja ulica, asfalt.nerazv.cesta i ureð.javnih površina

Gradnja ureðaja za odvod. i proèišæ.otpadnih voda

Sanacija odlagališta Griža

Otkup zemljišta i izrada projektne dokumentacije

UKUPNO

215.000,00

3.680.000,00

4.300.000,00

1.250.000,00

1.330.000,00

10.775.000,00

planirano 4.300.000 kn. Projekt obuhvaæa izgradnju zgrade za smještaj postrojenja za zgušæenje mulja te potrebne opreme, crpnu postaju, cjevovode, mjerni kanal, sustav za neutralizaciju neugodnih mirisa i dr.

Predviðeno trajanje izgradnje iznosi pet mjeseci, ukljuèivo sa provedbom ispitivanja rada i pokusnim radom postrojenja.

Planirano je i ureðenje novog ulaza u Sjevernu ulicu (800.000 kn), gradnja odvojka ulice u Franeèiæima (550.000 kn), a poèetkom travnja poèinje rekonstrukcija križanja i ureðenje kružnog raskrižja u naselju Gorièica (450.000 kn). Uz to Grad Buzet i ove godine dio sredstava ulaže u asfaltiranje nerazvrstanih cesta na cijelom podruèju Grada Buzeta (900.000 kn), gradnju i održavanje javne rasvjete za što je planirano više od 1,2 milijuna kuna.

Program komunalne infrastrukture

Cijeli Proraèun može se vidjeti na službenoj internet stranici Grada Buzeta: www.buzet.hr

U Sv. Martinu je krajem prosinca prošle godine održano proglašenje najboljih uèesnika 8 . š k o l e t e n i s a . Z b o g nedostatka terena, polaznici škole nisu imali moguænosti natjecati se u županijskoj ligi pa su, u društvu roditelja, reketom zamahivali natjeèuæi se na gradskom nivou.

-Škola tenisa u Buzetu poèinje u travnju a završava u listopadu. Cilj škole je prije svega druženje. Namjera nam je mlaðem uzrastu ponuditi sadržaj, prvenstveno u vrijeme ljetnih mjeseci, kazao trener je Darko Èerneha.

Buzetski list 38 Buzetski list39

3. zimska mountain bike ligaIstarske i Primorsko-goranske regije

Oko starog grada za kraj sezoneU konkurenciji 170 natjecatelja, domaæi vozaè Aleš Hrvatin zauzeo je drugo mjesto u ukupnom poretku

Ana PISAKFoto: Darko MATKOVIÆ

Rezultati vozaèa BK Buzet

LX (žene)2. Svetlana Baraæ (730 bodova)

Deore (do 15 godina)7. Bruno Peša (840 bodova)18. Amel Ibrahimoviæ (1 bod)

Sram (od 15 do 20 godina)1. Petar Vukoviæ (1705 bodova)5. Sanjin Sirotiæ – Pengi (841 bod)30. Matija Agapito (130 bodova)

XT (od 20 do 30 godina)1. Aleš Hrvatin (1940 bodova)2. Saša Vidoviæ (1650 bodova)4. Dragan Drašèiæ (1505 bodova)6. Sebastian Nicoletti (1000 bodova)7. Marin Prodan (921 bod)8. Nenad Krstiniæ (864 bodova)39. Igor Krstiniæ (116 bodova)43. Denis Šæulac (105 bodova)45. Saša Tajè (100 bodova)47. Ljudevit Slokoviæ (98 bodova)48. Goran Hrvatin (1 bod)

XTR (Više od 30 godina)3. Goran Zidariæ (1325 bodova)9. Davor Miškoviæ (935 bodova) 13. Dalibor Babiæ (735 bodova)14. Kristijan Demark (705 bodova)15. Darko Hrvatin (640 bodova)32. Aleš Nežiæ (265 bodova)57. Bratislav Prelac (86 bodova)59. Patrik Vidoviæ (82 boda)

T r e æ a z i m s k a internacionalna mountain bike liga poèela je utrkom u Roèu. Redala su se zatim natjecanja u Boljunu, Èepiæu, Livadama, Drenovi, Pazinu, Labinu, Puli i Graèišæu, a kao šlag na kraju završno, deseto kolo sezone, nazvano "Oko starog grada Buzeta", održano je 21. ožujka u starogradskoj jezgri Buzeta. Za atraktivnost staze, prema mnogima jednoj od najljepših, pobrinuo se organizator, Biciklistièki klub Buzet, ali bilo je tu i prirodnih prepreka poput kamenja, uspona i padina, tijesnih p ro laza te d rug ih èa r i starogradske utvrde.

Hrvatinu izmakao naslov

Iako je domaæi biciklist Aleš Hrvatin u sat vremena

plus jedan krug, koliko je trajalo natjecanje u Buzetu, prošao nešto više od 18 kilometara i ostvario treæe vrijeme utrke, novi bodovi nisu mu bili dovoljni da stane na najviši tron ukupnog poretka sezone. Za samo deset bodova razlike, pobijedio ga je

15-godišnji Slovenac, Petar Zupanèiæ. No unatoè tomu, Alešu je pripalo prvo mjesto kategorije XT.

-Volim pobjeðivati no i osvo jeno drugo mjes to ukupnog poretka Zimske lige, u kojoj se natjecalo više od 170 biciklista, predstavlja mi zadovoljstvo. Tijekom cijele sezone vodio sam borbu sa Zupanèiæem. Na poèetku sam ga jedva sustizao, da bi što se više natjecanje privodilo kraju postizao sve bolje rezultate, što znaèi da polako dolazim u formu. A to je i cilj ove lige koja je prakt ièk i t ren ing za p r e d s t o j e æ u s e z o n u natjecanja, kaže Hrvatin.

- Plasman mi je bio upitan sve do dva kola prije kraja natjecanja. Onda se moj

najveæi protivnik razbolio pa sam, unatoè tomu što sam u Buzetu završio tek na sedmom mjestu, osigurao dovoljnu prednost, koja mi je u konaènici donijela prvo mjesto kategorije „sram“, rekao je Petar Vukoviæ iz BK Buzet, zadovoljan svojim uspjehom, s

obzirom da se biciklizmom bavi samo godinu dana.

Liga kao trening

Treæe mjesto kategorije XXT zauzeo je Buzeæanin Goran Zidariæ. Kaže kako mu je taj plasman nagrada za konstantno sudjelovanje na utrkama.

-Petnaestak buzetskih biciklista, meðu kojima sam bio i ja, prije tri godine spontano se našlo i došlo na ideju da pokrenemo ligu. Ubrzo nam se pridružio Aleksandar Popoviæ iz Rijeke, pa Pazinjani i drugi. Od samog starta vodili smo se idejom da to bude trening liga, neko održavanje kondicije dok nema prvenstva. Tako na utrke dolazi i veliki broj Slovenaca, koji tijekom zime nemaju

uvjeta za treniranje, kazao je Goran Zidariæ.

Veliko finale Zimske lige duž staze je pratilo više stotina gledatelja, što je rijetkost na ovakvim natjecanjima. Buzet je tako potvrdio titulu koju mu mnogi žele priuštiti, titulu grada sporta.

Pomogli prijatelju

Zadnja kola utrke bila su i humanitarnog karaktera. Naime, prikupljao se novac za Dejana Nišandžiæa, koji je stradao u prometnoj nesreæi. Kako je Dejan prije prometne bavio sportom, želja mu je u buduænosti voziti hand bike.

Školu mini tenisa (uzrast prvog i drugog razreda osnovne škole) pohaðali su: Erik Greblo, Lorna Greblo, Kristina Milièiæ, Lea Nežiæ, Dado Šestan i Toni Bermanec. (ap)

Športsko ribolovno društvo Mrena iz Buzeta u rujnu prošle godine organiziralo je tradicionalan noæni kup ribièa "Subotina 2009". Kup se održao na rijeci Mirni, podno Motovuna. Sudjelovala su 33 ribièa. Najveæu kolièinu ribe upecali su redom Josip Jakopoviæ (ŠRD Šaran, 652 dkg), Matija Paniæ (ŠRD Buje, 493 dkg), Amira Poèekaj (ŠRD Mrena, 483 dkg), dok su najveæe jegulje zapele na mamcima Vlade Korpara (RD Bistrica), Ediba Mešiæa (ŠRD Mrena) i Borislava Zejnuloviæa (RD Bistrica).

Kada je rijeè o ŠRD Mrena, valja spomenuti da je na natjeèaju "Veleulov – Zlatna udica", objavljenom u hrvatskom mjeseèniku "Ribièi & ribe", treæe mjesto za najveæu ulovljenu jegulju pripalo njihovu èlanu Nihadu Muratagiæu. Naime, Nihad je 2. listopada prošle godine u rijeci Mirni upecao jegulju tešku 1,868 kilograma i dugaèku 95 centimetara. Inaèe, najveæu je jegulju prošle godine, meðu hrvatskim ribièima, ulovio Buzeæan Željko Peran (2,824 kilograma i 97 centimetara). (ap)

Noæni kup ribièa

Poredak po kategorijama

Muški / ženske do 11 godina:Leo Fabijanèiæ (400 bodova)Dani Šestan (255 bodova)Rok Božiæ (160 bodova)

Muški / ženske do 15 godina:Arian Bašiæ (400 bodova)Erik Krbavèiæ (190 bodova)Karlo Nežiæ (160 bodova)

Mješoviti parovi roditelji-djeca:Leo i Dean FabijanèiæDavid i Sandro KružiæArian i Branko BašiæErik i Marjan Krbavèiæ

Buzetski off road klub "Kamo o k o v i d i " u listopadu 2009.

organizirao je utrku "Wild Boar Valley Challenge". Natjecale su se 34 posade iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Njemaèke. Vozilo se po šumskim putovima i na posebno pripremljenom poligonu u Škuljarima. Vozaèima, ali i organizatorima, posao je dodatno otežala obilna kiša koja je padala tijekom sva tri dana održavanja utrke. Stoga ne èudi što su neke posade zbog blata i skliskog terena bile prisiljene odustati. (ap)

Na inicijativu Mladena Kontiæa, slijepe osobe iz Kontiæi, Boæarski klub Krušvari je u suradnji s Udrugom slijepih i slabovidnih Istarske županije u listopadu prošle godine uredio prostor kod stare škole u Raèièkom Brijegu i postavio viseæu kuglanu za slijepe. Viseæu kuglanu trenutaèno koriste Mladen Kontiæ i njegov prijatelj Nenad Radiæ iz Raèièkog Brijega koji, kao i Mladen, ima problema s vidom. Osim sadržaja u Domu za starije i

nemoæne na Gorièici, ovo je prvi rekreacijski sadržaj za slijepe i slabovidne na podruèju Buzeta. (ap)

Viseæa kuglana zaslijepe i slabovidne

Peti naslov Ariana Bašiæa

U streljani buzetskog kluba "Augustin Vivoda" sredinom ožujka održano je Županijsko prvenstvo u s t r e l j a š t v u z a s p o r t a š e s invaliditetom. Buzeæanin Mladen Jurada i Boris Maravguniæ (Sportsko društvo paraplegièara Pula) najuspješniji su natjecatelji.

J u r a d a j e u konkurenciji sportaša SH1 (serijska zraèna puška bez naslona) bio uvjerljivo najbolji s o s t v a r e n i m 3 5 1 k r u g o m , i s p r e d Mladena Pucariæa i Gracijana Turèinoviæa

(SDP Pula). U disciplini zraènog pištolja, Jurada je ponovno briljirao. Svojim rezultatima Jurada i Maravguniæ ostvarili su normu za nastup na državnom prvenstvu koje se krajem travnja održava u Zagrebu. (sž)

Jurada osigurao nastup na PH

ALEŠ HRVATIN PETAR VUKOVIÆ NENAD KRSTINIÆ SANJIN SIROTIÆ

MARKO PRODAN

DAVOR MIŠKOVIÆ GORAN ZIDARIÆ DRAGAN DRAŠÆIÆ

Posebno priznanje je pripalo Arianu Bašiæu, koji je, petu godinu za redom, osvojio prvenstvo u svojoj kategoriji.

U Sv. Martinu je krajem prosinca prošle godine održano proglašenje najboljih uèesnika 8 . š k o l e t e n i s a . Z b o g nedostatka terena, polaznici škole nisu imali moguænosti natjecati se u županijskoj ligi pa su, u društvu roditelja, reketom zamahivali natjeèuæi se na gradskom nivou.

-Škola tenisa u Buzetu poèinje u travnju a završava u listopadu. Cilj škole je prije svega druženje. Namjera nam je mlaðem uzrastu ponuditi sadržaj, prvenstveno u vrijeme ljetnih mjeseci, kazao trener je Darko Èerneha.

Buzetski list 38 Buzetski list39

3. zimska mountain bike ligaIstarske i Primorsko-goranske regije

Oko starog grada za kraj sezoneU konkurenciji 170 natjecatelja, domaæi vozaè Aleš Hrvatin zauzeo je drugo mjesto u ukupnom poretku

Ana PISAKFoto: Darko MATKOVIÆ

Rezultati vozaèa BK Buzet

LX (žene)2. Svetlana Baraæ (730 bodova)

Deore (do 15 godina)7. Bruno Peša (840 bodova)18. Amel Ibrahimoviæ (1 bod)

Sram (od 15 do 20 godina)1. Petar Vukoviæ (1705 bodova)5. Sanjin Sirotiæ – Pengi (841 bod)30. Matija Agapito (130 bodova)

XT (od 20 do 30 godina)1. Aleš Hrvatin (1940 bodova)2. Saša Vidoviæ (1650 bodova)4. Dragan Drašèiæ (1505 bodova)6. Sebastian Nicoletti (1000 bodova)7. Marin Prodan (921 bod)8. Nenad Krstiniæ (864 bodova)39. Igor Krstiniæ (116 bodova)43. Denis Šæulac (105 bodova)45. Saša Tajè (100 bodova)47. Ljudevit Slokoviæ (98 bodova)48. Goran Hrvatin (1 bod)

XTR (Više od 30 godina)3. Goran Zidariæ (1325 bodova)9. Davor Miškoviæ (935 bodova) 13. Dalibor Babiæ (735 bodova)14. Kristijan Demark (705 bodova)15. Darko Hrvatin (640 bodova)32. Aleš Nežiæ (265 bodova)57. Bratislav Prelac (86 bodova)59. Patrik Vidoviæ (82 boda)

T r e æ a z i m s k a internacionalna mountain bike liga poèela je utrkom u Roèu. Redala su se zatim natjecanja u Boljunu, Èepiæu, Livadama, Drenovi, Pazinu, Labinu, Puli i Graèišæu, a kao šlag na kraju završno, deseto kolo sezone, nazvano "Oko starog grada Buzeta", održano je 21. ožujka u starogradskoj jezgri Buzeta. Za atraktivnost staze, prema mnogima jednoj od najljepših, pobrinuo se organizator, Biciklistièki klub Buzet, ali bilo je tu i prirodnih prepreka poput kamenja, uspona i padina, tijesnih p ro laza te d rug ih èa r i starogradske utvrde.

Hrvatinu izmakao naslov

Iako je domaæi biciklist Aleš Hrvatin u sat vremena

plus jedan krug, koliko je trajalo natjecanje u Buzetu, prošao nešto više od 18 kilometara i ostvario treæe vrijeme utrke, novi bodovi nisu mu bili dovoljni da stane na najviši tron ukupnog poretka sezone. Za samo deset bodova razlike, pobijedio ga je

15-godišnji Slovenac, Petar Zupanèiæ. No unatoè tomu, Alešu je pripalo prvo mjesto kategorije XT.

-Volim pobjeðivati no i osvo jeno drugo mjes to ukupnog poretka Zimske lige, u kojoj se natjecalo više od 170 biciklista, predstavlja mi zadovoljstvo. Tijekom cijele sezone vodio sam borbu sa Zupanèiæem. Na poèetku sam ga jedva sustizao, da bi što se više natjecanje privodilo kraju postizao sve bolje rezultate, što znaèi da polako dolazim u formu. A to je i cilj ove lige koja je prakt ièk i t ren ing za p r e d s t o j e æ u s e z o n u natjecanja, kaže Hrvatin.

- Plasman mi je bio upitan sve do dva kola prije kraja natjecanja. Onda se moj

najveæi protivnik razbolio pa sam, unatoè tomu što sam u Buzetu završio tek na sedmom mjestu, osigurao dovoljnu prednost, koja mi je u konaènici donijela prvo mjesto kategorije „sram“, rekao je Petar Vukoviæ iz BK Buzet, zadovoljan svojim uspjehom, s

obzirom da se biciklizmom bavi samo godinu dana.

Liga kao trening

Treæe mjesto kategorije XXT zauzeo je Buzeæanin Goran Zidariæ. Kaže kako mu je taj plasman nagrada za konstantno sudjelovanje na utrkama.

-Petnaestak buzetskih biciklista, meðu kojima sam bio i ja, prije tri godine spontano se našlo i došlo na ideju da pokrenemo ligu. Ubrzo nam se pridružio Aleksandar Popoviæ iz Rijeke, pa Pazinjani i drugi. Od samog starta vodili smo se idejom da to bude trening liga, neko održavanje kondicije dok nema prvenstva. Tako na utrke dolazi i veliki broj Slovenaca, koji tijekom zime nemaju

uvjeta za treniranje, kazao je Goran Zidariæ.

Veliko finale Zimske lige duž staze je pratilo više stotina gledatelja, što je rijetkost na ovakvim natjecanjima. Buzet je tako potvrdio titulu koju mu mnogi žele priuštiti, titulu grada sporta.

Pomogli prijatelju

Zadnja kola utrke bila su i humanitarnog karaktera. Naime, prikupljao se novac za Dejana Nišandžiæa, koji je stradao u prometnoj nesreæi. Kako je Dejan prije prometne bavio sportom, želja mu je u buduænosti voziti hand bike.

Školu mini tenisa (uzrast prvog i drugog razreda osnovne škole) pohaðali su: Erik Greblo, Lorna Greblo, Kristina Milièiæ, Lea Nežiæ, Dado Šestan i Toni Bermanec. (ap)

Športsko ribolovno društvo Mrena iz Buzeta u rujnu prošle godine organiziralo je tradicionalan noæni kup ribièa "Subotina 2009". Kup se održao na rijeci Mirni, podno Motovuna. Sudjelovala su 33 ribièa. Najveæu kolièinu ribe upecali su redom Josip Jakopoviæ (ŠRD Šaran, 652 dkg), Matija Paniæ (ŠRD Buje, 493 dkg), Amira Poèekaj (ŠRD Mrena, 483 dkg), dok su najveæe jegulje zapele na mamcima Vlade Korpara (RD Bistrica), Ediba Mešiæa (ŠRD Mrena) i Borislava Zejnuloviæa (RD Bistrica).

Kada je rijeè o ŠRD Mrena, valja spomenuti da je na natjeèaju "Veleulov – Zlatna udica", objavljenom u hrvatskom mjeseèniku "Ribièi & ribe", treæe mjesto za najveæu ulovljenu jegulju pripalo njihovu èlanu Nihadu Muratagiæu. Naime, Nihad je 2. listopada prošle godine u rijeci Mirni upecao jegulju tešku 1,868 kilograma i dugaèku 95 centimetara. Inaèe, najveæu je jegulju prošle godine, meðu hrvatskim ribièima, ulovio Buzeæan Željko Peran (2,824 kilograma i 97 centimetara). (ap)

Noæni kup ribièa

Poredak po kategorijama

Muški / ženske do 11 godina:Leo Fabijanèiæ (400 bodova)Dani Šestan (255 bodova)Rok Božiæ (160 bodova)

Muški / ženske do 15 godina:Arian Bašiæ (400 bodova)Erik Krbavèiæ (190 bodova)Karlo Nežiæ (160 bodova)

Mješoviti parovi roditelji-djeca:Leo i Dean FabijanèiæDavid i Sandro KružiæArian i Branko BašiæErik i Marjan Krbavèiæ

Buzetski off road klub "Kamo o k o v i d i " u listopadu 2009.

organizirao je utrku "Wild Boar Valley Challenge". Natjecale su se 34 posade iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Njemaèke. Vozilo se po šumskim putovima i na posebno pripremljenom poligonu u Škuljarima. Vozaèima, ali i organizatorima, posao je dodatno otežala obilna kiša koja je padala tijekom sva tri dana održavanja utrke. Stoga ne èudi što su neke posade zbog blata i skliskog terena bile prisiljene odustati. (ap)

Na inicijativu Mladena Kontiæa, slijepe osobe iz Kontiæi, Boæarski klub Krušvari je u suradnji s Udrugom slijepih i slabovidnih Istarske županije u listopadu prošle godine uredio prostor kod stare škole u Raèièkom Brijegu i postavio viseæu kuglanu za slijepe. Viseæu kuglanu trenutaèno koriste Mladen Kontiæ i njegov prijatelj Nenad Radiæ iz Raèièkog Brijega koji, kao i Mladen, ima problema s vidom. Osim sadržaja u Domu za starije i

nemoæne na Gorièici, ovo je prvi rekreacijski sadržaj za slijepe i slabovidne na podruèju Buzeta. (ap)

Viseæa kuglana zaslijepe i slabovidne

Peti naslov Ariana Bašiæa

U streljani buzetskog kluba "Augustin Vivoda" sredinom ožujka održano je Županijsko prvenstvo u s t r e l j a š t v u z a s p o r t a š e s invaliditetom. Buzeæanin Mladen Jurada i Boris Maravguniæ (Sportsko društvo paraplegièara Pula) najuspješniji su natjecatelji.

J u r a d a j e u konkurenciji sportaša SH1 (serijska zraèna puška bez naslona) bio uvjerljivo najbolji s o s t v a r e n i m 3 5 1 k r u g o m , i s p r e d Mladena Pucariæa i Gracijana Turèinoviæa

(SDP Pula). U disciplini zraènog pištolja, Jurada je ponovno briljirao. Svojim rezultatima Jurada i Maravguniæ ostvarili su normu za nastup na državnom prvenstvu koje se krajem travnja održava u Zagrebu. (sž)

Jurada osigurao nastup na PH

ALEŠ HRVATIN PETAR VUKOVIÆ NENAD KRSTINIÆ SANJIN SIROTIÆ

MARKO PRODAN

DAVOR MIŠKOVIÆ GORAN ZIDARIÆ DRAGAN DRAŠÆIÆ

Posebno priznanje je pripalo Arianu Bašiæu, koji je, petu godinu za redom, osvojio prvenstvo u svojoj kategoriji.

Osamdesetih godina prošlog stoljeæa u Nugli, ispod željeznièke stanice, propala je oranica. Lokalno stanovništvo je strahovalo da im blago ne padne u ponor dubine osam metara. Bila je to prilika da, tada šesnaestogodišnji, Nevio Ladavac u pratnji vrsnog istarskog speleologa, pokojnog Draga Opašiæa zvanog Billy, istraži "rupu u

zemlji". -Lokalno stanovništvo me gledalo i propitkivalo kao da sam neka

"speleološka faca". Sjeæam se da smo se ja i pokojni Billy spustili u taj

ponor i istražili ga. Zauzvrat nas je mještanin Nugle poèastio vinom,

ombolom, kobas icama i pršutom, pamti Ladavac.

Buzetski list 40 Buzetski list41

- Kad uðeš u jamu gubiš vezu sa stvarnošæu i vanjskim svijetom. Vrijeme postaje beznaèajno, a život koji bukti na površini uopæe te ne tangira, g o v o r i N e v i o L a d a v a c , potpredsjednik buzetskog društva speleologa "Æiæarija", op isujuæ i ovu zaniml j ivu istraživaèku djelatnost kojom se bavi dvanaest èlanova udruge. - Svaki speleolog žudi za otkrivanjem nepoznatog i nedostižnog ljudskom oku, a u s e b i n o s i v e l i k u d o z u avanturizma. Speleologija zna biti jako blatna i teška, no ulaskom u jamu i spoznajom da si prvi, da vidiš nešto što je drugima još uvijek tajna i što nitko živ prije nije vidio, to je neopis iv dož iv l ja j , is t ièe Ladavac.

Više od hobija

S p e l e o l o š k o d r u š t v o "Æiæarija" osnovano je 2002. godine, nakon što su prvi èlanovi uvidjeli da je "to sport roðen za njih". Osnivaèi su: Klaudio Fabris, Valter Pavletiæ,

Speleološko društvo »Æiæarija«

Mjesto gdje se gubi stvarnost Ulaskom u jamu preplavi te osjeæaj slobode, oko tebe zavlada mir i tišina, ulaziš u nepoznat i oku do tada nevidljiv svijet, prièa Klaudio Fabris

Ana PISAK

U 2009. godini osnovan je prvi regionalni – županijski savez u Republici Hrvatskoj, Istarski speleološki savez (ISS), kojeg je èlan i SD "Æiæarija". Kao plod suradnje šest istarskih s p e l e o l o š k i h d r u š t a v a , poèetkom ove godine održan je seminar u Nugljanskoj peæi o samospašavanju, dok je tema seminara u Roèkom Polju bila sigurnost u speleološkim akcijama.

Tedi Greblo, Sebastijan Rabak, Saša Pavletiæ, Brigita Nežiæ i Teodor Glaviæ.

- Nije me interesirao ni rukomet ni nogomet, kojima se na Buzeštini bavi veæina mladih. Prije dvanaest godina, s kolegama iz pazinskog speleološkog društva "Istra", prvi sam put zavirio u Zemljinu koru i odmah shvatio kako je to sport kojim se želim baviti u buduænosti. Jer, ulaskom u jamu preplavi te osjeæaj slobode, oko tebe zavlada mir i tišina, ulaziš u nepoznat i oku do tada nevidljiv svijet, prièa Klaudio Fabris, predsjednik društva.

- Sve je zapravo krenulo kao hobi. Zatim smo osnovali društvo, broj èlanova je postupno rastao. U osam godina djelovanja obišli smo i prouèili devedesetak jama na podruèju sjevera Istre te nekoliko na Pazinštini, istièe tajnik Saša Pavletiæ. Prilikom osnivanja društva naz iv "Æiæarija" je presudio jer predstavlja masiv s velikim

brojem jama, meðu kojima se nalazi i Rašporska jama, dugo vremena tretirana kao jedna od najdubljih u svijetu.

Smeæu nije mjesto u jami

- Svaka jama je prièa za sebe. Izdvojiti najljepšu je nemoguæe, ali moram istaknuti negativnu stranu, a to je smeæe. U jamama nalazimo svašta, od lešina životinja, "putnog smeæa" p a è a k i , p r i m j e r i c e , jugoslavenske registarske tablice. Ljudi koji bacaju smeæe ne shvaæaju da na taj naèin truju svoju djecu jer jama, spilja, ponor, nastaje erozijom vode, prièa Ladavac.

Razlog je to ukljuèivanja buzetskog društva u ekološku akciju "Neka moja Istra blista", kojom su oèistili nekoliko jama na podruèju Rošæine. Ladavac dodaje kako speleologija nije samo sport veæ i istraživanje.

- Jamu treba izmjerit, napravit nacr te, obradit i hidrogeološki i geomorfološki, upoznati se s njenom florom i faunom. Istražujuæi uvijek

naðemo neke elemente koji nisu prisutni nigdje drugdje, i to nas zadivljuje. Veæina jama na sjeveru Istre je geološke starosti krede ili jure.

Živi svijet uglavnom èine šišmiši, skakavci, peæinski pauci i bakterije, dok u vodi nalazimo sitne raèiæe, pužiæe i školjke. Treba naglasiti da su to sve životinje bez pigmenata jer žive u podzemlju, nemaju dodira s vanjskim svijetom i nemaju oèi. Jame se razlikuju i po starosti i hidrogeološkim aktivnostima, odnosno po tome imaju li stalaktita, stalagmita i šp i l jsk ih stupova zvanih stalagmati. Imamo tu sreæu da se s ovim prirodnim ljepotama m o ž e m o u p o z n a t i i n a domaæem terenu, pojašnjava Ladavac.

P r e m a p r o c j e n a m a buzetskih speleologa, na podruèju Buzeta i Æiæarije do sada je istraženo oko 80 posto jama. Mnoga istraživanja nisu privedena kraju. Krivac je majka p r i roda ko ja je s tvo r i la nesavladive prepreke.

Suinicijatori ISS-a

U jamu uvijek ulazi ekipa od minimalno tri speleologa. Razlog leži u moguænosti nezgode; jedan tada ide po pomoæ, a drugi dežura kod ozlijeðenoga. Valja istaknuti da su od 1982. godine na cijelom podruèju bivše Jugoslavije zabilježena samo dva smrtna sluèaja speleologa.

Speleologijom se može baviti svatko tko je punoljetan, ili s navršenih šesnaest godina i uz odobrenje roditelja, te ima volje za istraživanjem nepoznatog podzemnog svijeta. Svakako, ne smije bolovati od klaustrofobije. Prije prvog spusta užetom, novi speleolog polaže teèaj sigurnosnog

korištenja opreme za ulazak i izlazak iz jame. Najveæi problem u ovom ekstremnom sportu je prijelaz preko klinova te pravilno postavljanje užeta kako ne bi, zbog trenja o stijenu, došlo do njegova pucanja. Stoga mladi kadrovi treniraju na poligonu, stijenama u Nugljanskoj peæi, gdje je moguæe simulirati praktièki sve što speleologe oèekuje u jami, saznajemo od Saše.

Speleološku opremu èini sjedalica, šljem s rasvjetom, sprava za spuštanje i penjanje, te skupno uže i drugo.

Kako postati speleolog

Spasili blago

Jedan od buzetskih speleologa je i 28-godišnji Edi Slaviæ. Ovim istraživaèkim sportom poèeo se baviti 2002. godine, nakon što se iz radoznalosti s nekim èlanovima društva spustio u jamu. Poslije toga, Edi kaže, ne može se "skinuti sa špage". Želja za spoznajom nepoznatog u podzemni je svijet uvukla i Sebastijana Rabaka, dok je 22-godišnjeg Elvisa Pavletiæa na speleološke aktivnosti nagovorio Klaudio Fabris.

- Nakon prvog spusta, speleologija me poèela sve više interesirati. Prošao sam teèaj i tako se poèeo aktivno baviti istraživanjem. U poèetku sam imao probleme s prekopèavanjem užeta, kaže Elvis. Loris Krbavac (23) pamti kad je "zaglavio" u tijesnom prolazu te više iz njega nije mogao izaæi.

-Tada su mi starije i iskusne kolege rekle da se moram smiriti i lagano disati pa sam se polako izvukao, prisjeæa se Krbavac.

Sa špage – ne silaze!

KLAUDIO FABRIS

NEVIO LADAVACSAŠA PAVLETIÆ

EDI SLAVIÆ

SEBASTIJAN RABAK

ELVIS PAVLETIÆ

LORIS KRBAVAC

Osamdesetih godina prošlog stoljeæa u Nugli, ispod željeznièke stanice, propala je oranica. Lokalno stanovništvo je strahovalo da im blago ne padne u ponor dubine osam metara. Bila je to prilika da, tada šesnaestogodišnji, Nevio Ladavac u pratnji vrsnog istarskog speleologa, pokojnog Draga Opašiæa zvanog Billy, istraži "rupu u

zemlji". -Lokalno stanovništvo me gledalo i propitkivalo kao da sam neka

"speleološka faca". Sjeæam se da smo se ja i pokojni Billy spustili u taj

ponor i istražili ga. Zauzvrat nas je mještanin Nugle poèastio vinom,

ombolom, kobas icama i pršutom, pamti Ladavac.

Buzetski list 40 Buzetski list41

- Kad uðeš u jamu gubiš vezu sa stvarnošæu i vanjskim svijetom. Vrijeme postaje beznaèajno, a život koji bukti na površini uopæe te ne tangira, g o v o r i N e v i o L a d a v a c , potpredsjednik buzetskog društva speleologa "Æiæarija", op isujuæ i ovu zaniml j ivu istraživaèku djelatnost kojom se bavi dvanaest èlanova udruge. - Svaki speleolog žudi za otkrivanjem nepoznatog i nedostižnog ljudskom oku, a u s e b i n o s i v e l i k u d o z u avanturizma. Speleologija zna biti jako blatna i teška, no ulaskom u jamu i spoznajom da si prvi, da vidiš nešto što je drugima još uvijek tajna i što nitko živ prije nije vidio, to je neopis iv dož iv l ja j , is t ièe Ladavac.

Više od hobija

S p e l e o l o š k o d r u š t v o "Æiæarija" osnovano je 2002. godine, nakon što su prvi èlanovi uvidjeli da je "to sport roðen za njih". Osnivaèi su: Klaudio Fabris, Valter Pavletiæ,

Speleološko društvo »Æiæarija«

Mjesto gdje se gubi stvarnost Ulaskom u jamu preplavi te osjeæaj slobode, oko tebe zavlada mir i tišina, ulaziš u nepoznat i oku do tada nevidljiv svijet, prièa Klaudio Fabris

Ana PISAK

U 2009. godini osnovan je prvi regionalni – županijski savez u Republici Hrvatskoj, Istarski speleološki savez (ISS), kojeg je èlan i SD "Æiæarija". Kao plod suradnje šest istarskih s p e l e o l o š k i h d r u š t a v a , poèetkom ove godine održan je seminar u Nugljanskoj peæi o samospašavanju, dok je tema seminara u Roèkom Polju bila sigurnost u speleološkim akcijama.

Tedi Greblo, Sebastijan Rabak, Saša Pavletiæ, Brigita Nežiæ i Teodor Glaviæ.

- Nije me interesirao ni rukomet ni nogomet, kojima se na Buzeštini bavi veæina mladih. Prije dvanaest godina, s kolegama iz pazinskog speleološkog društva "Istra", prvi sam put zavirio u Zemljinu koru i odmah shvatio kako je to sport kojim se želim baviti u buduænosti. Jer, ulaskom u jamu preplavi te osjeæaj slobode, oko tebe zavlada mir i tišina, ulaziš u nepoznat i oku do tada nevidljiv svijet, prièa Klaudio Fabris, predsjednik društva.

- Sve je zapravo krenulo kao hobi. Zatim smo osnovali društvo, broj èlanova je postupno rastao. U osam godina djelovanja obišli smo i prouèili devedesetak jama na podruèju sjevera Istre te nekoliko na Pazinštini, istièe tajnik Saša Pavletiæ. Prilikom osnivanja društva naz iv "Æiæarija" je presudio jer predstavlja masiv s velikim

brojem jama, meðu kojima se nalazi i Rašporska jama, dugo vremena tretirana kao jedna od najdubljih u svijetu.

Smeæu nije mjesto u jami

- Svaka jama je prièa za sebe. Izdvojiti najljepšu je nemoguæe, ali moram istaknuti negativnu stranu, a to je smeæe. U jamama nalazimo svašta, od lešina životinja, "putnog smeæa" p a è a k i , p r i m j e r i c e , jugoslavenske registarske tablice. Ljudi koji bacaju smeæe ne shvaæaju da na taj naèin truju svoju djecu jer jama, spilja, ponor, nastaje erozijom vode, prièa Ladavac.

Razlog je to ukljuèivanja buzetskog društva u ekološku akciju "Neka moja Istra blista", kojom su oèistili nekoliko jama na podruèju Rošæine. Ladavac dodaje kako speleologija nije samo sport veæ i istraživanje.

- Jamu treba izmjerit, napravit nacr te, obradit i hidrogeološki i geomorfološki, upoznati se s njenom florom i faunom. Istražujuæi uvijek

naðemo neke elemente koji nisu prisutni nigdje drugdje, i to nas zadivljuje. Veæina jama na sjeveru Istre je geološke starosti krede ili jure.

Živi svijet uglavnom èine šišmiši, skakavci, peæinski pauci i bakterije, dok u vodi nalazimo sitne raèiæe, pužiæe i školjke. Treba naglasiti da su to sve životinje bez pigmenata jer žive u podzemlju, nemaju dodira s vanjskim svijetom i nemaju oèi. Jame se razlikuju i po starosti i hidrogeološkim aktivnostima, odnosno po tome imaju li stalaktita, stalagmita i šp i l jsk ih stupova zvanih stalagmati. Imamo tu sreæu da se s ovim prirodnim ljepotama m o ž e m o u p o z n a t i i n a domaæem terenu, pojašnjava Ladavac.

P r e m a p r o c j e n a m a buzetskih speleologa, na podruèju Buzeta i Æiæarije do sada je istraženo oko 80 posto jama. Mnoga istraživanja nisu privedena kraju. Krivac je majka p r i roda ko ja je s tvo r i la nesavladive prepreke.

Suinicijatori ISS-a

U jamu uvijek ulazi ekipa od minimalno tri speleologa. Razlog leži u moguænosti nezgode; jedan tada ide po pomoæ, a drugi dežura kod ozlijeðenoga. Valja istaknuti da su od 1982. godine na cijelom podruèju bivše Jugoslavije zabilježena samo dva smrtna sluèaja speleologa.

Speleologijom se može baviti svatko tko je punoljetan, ili s navršenih šesnaest godina i uz odobrenje roditelja, te ima volje za istraživanjem nepoznatog podzemnog svijeta. Svakako, ne smije bolovati od klaustrofobije. Prije prvog spusta užetom, novi speleolog polaže teèaj sigurnosnog

korištenja opreme za ulazak i izlazak iz jame. Najveæi problem u ovom ekstremnom sportu je prijelaz preko klinova te pravilno postavljanje užeta kako ne bi, zbog trenja o stijenu, došlo do njegova pucanja. Stoga mladi kadrovi treniraju na poligonu, stijenama u Nugljanskoj peæi, gdje je moguæe simulirati praktièki sve što speleologe oèekuje u jami, saznajemo od Saše.

Speleološku opremu èini sjedalica, šljem s rasvjetom, sprava za spuštanje i penjanje, te skupno uže i drugo.

Kako postati speleolog

Spasili blago

Jedan od buzetskih speleologa je i 28-godišnji Edi Slaviæ. Ovim istraživaèkim sportom poèeo se baviti 2002. godine, nakon što se iz radoznalosti s nekim èlanovima društva spustio u jamu. Poslije toga, Edi kaže, ne može se "skinuti sa špage". Želja za spoznajom nepoznatog u podzemni je svijet uvukla i Sebastijana Rabaka, dok je 22-godišnjeg Elvisa Pavletiæa na speleološke aktivnosti nagovorio Klaudio Fabris.

- Nakon prvog spusta, speleologija me poèela sve više interesirati. Prošao sam teèaj i tako se poèeo aktivno baviti istraživanjem. U poèetku sam imao probleme s prekopèavanjem užeta, kaže Elvis. Loris Krbavac (23) pamti kad je "zaglavio" u tijesnom prolazu te više iz njega nije mogao izaæi.

-Tada su mi starije i iskusne kolege rekle da se moram smiriti i lagano disati pa sam se polako izvukao, prisjeæa se Krbavac.

Sa špage – ne silaze!

KLAUDIO FABRIS

NEVIO LADAVACSAŠA PAVLETIÆ

EDI SLAVIÆ

SEBASTIJAN RABAK

ELVIS PAVLETIÆ

LORIS KRBAVAC

Buzetski list43

Prije smo bile kuæanice, a sada smo prave spor tašice, ponosno istièe penzionerka Vanda Stokoviæ, jedna od èlanica relativno mlade pikado ekipe Gradske udruge umirovljenika Buzet. Na njene se rijeèi nadovezala i Vilma Šæulac.

- Jako sam zadovoljna ponuðenom moguænošæu igranja pikada. To nam pruža zadovoljstvo, tim više što slobodno vrijeme provodimo družeæi se, kaže Vilma.

U Karlovcu treæe

Spor tska avantura buzetsk ih penzionerki zapoèela je sasvim sluèajno, 2005. godine, sa skromnim znanjem o pikadu i bez tehnièkih pomagala. Umirovljenica Vanda, jedna od prvih koja je uzela strelice u ruke, isprièala nam kako je sve zapravo krenulo.

- Zvala me Ankica Prodan i pitala idem li na Sportske igre u Zadar? Idem kamo?, upitala sam je sva zbunjena ne znajuæi ni što su sportske igre a kamoli što æu igrati! Samo dva dana kasnije, Ankica, Elvira Mandiæ i ja otputovale smo za Zadar. Doèekala nas je dvorana prepuna ljudi, gužva i vrsne pikadašice. Tek smo u Zadru shvatile da ekipu èine èetiri a ne kao što smo mislile tri èlanice. Brže bolje potražile smo penzionerku iz Labina, koja je pristala braniti boje Buzeta, isprièala je Vanda Stokoviæ prepuna pozitivnih iskustva iz dalmatinskog grada. Uz sve te probleme, ekipa je u Zadru osvojila 12. mjesto, u

Aktivnosti buzetskih umirovljenika

Kuæanice vrsnepikadašice

Ankica Prodan

Ekipa penzionerki sudjeluje na turnirima diljem Hrvatske postižuæi znaèajne uspjehe

konkurenciji dvadeset i jedne ekipe iz cijele Hrvatske.

Veæ sljedeæe godine ekipi se prikljuèila Nada Perèiæ. Tada je odluèeno da se za 3. Sportske igre umirovljenika Hrvatske 2006. godine u Karlovcu bolje pripreme. Obeæanje se obistinilo; u igri eliminacija (svatko sa svakim), nakon pet sati "borbe" ekipa iz kotline podno Æiæarije, a kao predstavnica Istarske županije, osvojila je 3. mjesto u konkurenciji 21 natjecateljske ekipe.

Treninge ne propuštaju!

Od tada, èlanice ekipe pikada uporno i redovito treniraju u prostorijama svog kluba, smještenom u prizemlju zgrade Grada Buzeta. Svakog utorka i petka naveèer na nekoliko sati odgode svoje kuæanske poslove, da bi stale ispred pikado aparata i za svoj gušt uvježbavale preciznost gaðanja. U poèetku su uvježbavale na posuðenom zidnom aparatu te na pravom pikadu Elvisa Korace. Zatim su trenirale u privatnim garažama, u prostoriji MO Sveti Ivan u Selcima i drugdje, da bi krajem 2008. godine Gradska udruga kupila polovni aparat za pikado.

Od toga dana broj èlanova se poveæao, te sada postoje dvije ekipe. Na treninzima

se, osim uvježbavanja igre, slave roðendani, roðenja unuèadi, vjenèanja djece…

Ekipe su sudjelovale na pikado turnirima u Rijeci te na drugim sportskim igrama Zajednice udruga umirovljenika Istarske županije u Puli 2008. i 2009. godine gdje su osvojile treæe i drugo mjesto, na turniru Rujanski dani u Kozarima gdje su se pokazale najboljima, te na 4. Sportskim igrama umirovljenika Hrvatske u Zaprešiæu. Vanda Stokoviæ je na 5. igrama u Šibeniku, u konkurenciji 67 natjecatelja, osvojila deveto mjesto.

Želja buzetskih umirovljenika je, s obzirom da imaju svoj klub i prostorije, okupiti još neke druge ekipe poput kartaške, šahovske i druge.

U Gradskoj udruzi umirovljenika Buzet osim pikado sekcije žena djeluje i muška sekcija boæara. Ekipa boæara poèela je s nastupima 2000. godine. U prvoj postavi ekipe bili su: Ðildo Buršiæ, Lino Jermaniš, Silvio Brgodac i pok. Josip Rupena. Ekipa je okupljena da bi sudjelovala na boæarskim turnirima u Rijeci, Kopru i Ilirskoj bistrici. Kasnije su se ekipi pridružili i drugi èlanovi pa, prema potrebi, Udrugu predstavljaju

dvije ekipe boæara.

Rezultati ekipe boæara u proteklom razdoblju: 4. mjesto – Rujanski dani Kozari 2005.2. mjesto – Rujanski dani Kozari 2006.4. mjesto – Rujanski dani Kozari 2007.4. mjesto – Rujanski dani Kozari 20083. mjesto – 2. Spor tske igre umirovljenika Istarske županije u Puli 2009. godine

Josip Flego predsjednik

Na Skupštini Gradske udruge umirovljenika Grada Buzeta održanoj u studenome 2009. godine za predsjednika je izabran Josip Flego. Mandat mu je povjeren na èet ir i godine. Minutom šutnje, prisutni su odali poèast preminulom bivšem predsjedniku Mariju Pavletiæu te ostalim èlanovima preminulim u posljednjih godinu dana.

Deset godina ekipe boæara

K r a j e m o s a m d e s e t i h godina prošloga stoljeæa u Buzet je stigao prvi elektrièni pikado aparat. Zabavu u gaðanju strelicama crveno-plavih polja pronašlo je nekoliko entuzijasta, koji su s godinama izrasli u vrhunske pikado igraèe i osvajaèe vrijednih medalja. Godine 1999. osnovan je i prvi pikado klub "Sove" iz Sovinjaka, èiji je predsjednik Mirjan Èerneka.

Prvaci županijske B lige

- U deset godina djelovanja kroz klub je prošlo 56 igraèa i igraèica. U tom smo periodu pet puta bi l i prvaci Istarske županije, šest smo puta osvojili Kup Istre, šest puta Buzetsku ligu, šest puta Kup Buzeta, u Prvenstvu Hrvatske dvaput smo bili peti, dok su žene dvaput bile èetvrte.

U Kupu Hrvatske dvaput smo osvo j i l i 5 . m jes to , pobjednici smo Rock domino kupa u Rijeci, a na Europskom prvenstvu 2006. godine u B ligi zabilježili smo naš najveæi rezultat, 5. mjesto, prisjeæa se

Buzetski list 42

Jubilej sovinjskog pikado kluba

Pikado klub iz Sovinjaka jedini je istarski kolektiv u èijem sastavu djeluje ženska ekipa

Ana PISAK

Èerneka. Jubilarnu sezonu natjecanja 2009./2010. "Sove" su završile na prvom mjestu županijske B lige, dok su u Kupu Grada Buzeta održanom u ožujku 2010. godine zauzeli 3. mjesto.

Od zabave do sporta

Klub danas bro j i 25 aktivnih igraèa i osam igraèica, u rasponu od 18 do 40 godina. Igraè s najviše iskustva je Klaudio Fabijanèiæ iz Vrha, koji pikado igra veæ 15 godina.

-Elektrièni pikado sam poèeo igrati radi zabave u kafiæima. U to se vrijeme pikado nije tretirao kao sport pa nisu pos to ja l i n i k lubov i , n i natjecateljske ekipe. Kasnije je zabava prerasla u sportska natjecanja, iako se ono još uvijek temelji na druženju i u g o d n o m p r o v o ð e n j u slobodnog vremena, kaže Fabijanèiæ.

Žensko pojaèanje

Predvodnik ovog sporta na Buzeštini u 2009. godine

pojaèan je ž e n s k o m ekipom i tako postao jedini istarski kolektiv u èijem sastavu djeluje i nježniji spol "Sove horizontala". Pikado igraèice s najdužim stažem su prijateljice Melita i Samanta Sirotiæ. Njih dvije ovaj sport njeguju veæ èetiri godine.

- U poèetku nas strelicu nisu slušale. Letjele su kao lude, u zid, aparat, ma svugdje, samo ne u metu. Tek bismo ih u rijetkim sluèajevima uspjele spraviti u željno polje. No nakon tri mjeseca prakse, stvari su polako dolazile na svoje, prièaju Melita i Samanta.

Da je pikado sport za njih shvatile su veæ nakon što su prvi puta uzele strelice u ruke i razgledale prostorije Doma u Sovinjaku u kojemu Sove treniraju. Njihova kolegica Nataša Šajnoviæ kaže kako je p r i j a te l j i c e n i s u u s p j e l i odgovoriti od ovoga sporta, a Jadranka Gržiniæ sretna je što je nakon èetrdeset godina, koliko broji, našla sport koji joj odgovara. Cure sa strelicama

veæinom se bore s deèkima. Derbi obièno, kažu, završi porazom ali samo zato što muške Sove imaju više godina iskustva.

Pripreme za Senj

U svibnju 2010. godine muške i ženske Sove ostvarenje sna tražiti æe u Senju, gdje se održava Prvenstvo Hrvatske. Za državni naslov borit æe se i ekipa Buzeta.

Boje muške ekipe Sova u sezoni 2009./2010. branili su: Mirjan Èerneka, Daniel Krbavac (kapetan), Klaudio Fabijanèiæ, Vinko Prodan, Kristijan Klariæ i Alan Rušnjak. Žensku ekipu è i n e : S a m a n t a S i r o t i æ (kapetanica), Melita Sirotiæ, Jadranka Gržiniæ, Nataša Šajnoviæ, Ana Jerman, Valentina Sirotiæ, Jasmina Kahrimanoviæ i Matea Kodelja.

"Sove" nižu uspjehe

- Da bi se netko bavio pikadom dovoljna je dobra volja i strelice, dok je za pogaðanje željnih b ro j eva n e o p h o d a n miran stav i "trijezna" glava, kaže Goran Krota, predsjednik Pikado kluba "Buzet". Jer, jednom kad se noge poljuljaju, a koncentracija padne, poraz je neminovan. Da se pikadom može baviti svatko potvrðuje i 22-godišnji Vedran Mikac istièuæi kako tjelesne predispozicije, posebice visina, za koju mnogi misle da pogoduje ovome sportu, ne utjeèu na

Miran stav i "trijezna" glava

rezultat. Inaèe, Pikado klub

„Buzet“ osnovan je 2006. godine. Njegovi su i g r a è i u s e z o n i 2 0 0 7 . / 2 0 0 8 . i 2009./2010. osvojili županijsku C ligu Istre, a 2 0 0 9 . g o d i n e n a Prvenstvu Europe, gdje su se natjecale 33 ekipe, zauzeli su visoko šesto mjesto. Za „Buzet“ igraju: Goran Krota, Moreno Vižintin (kapetan), Admir M e h m e d ov i æ , D e a n Mikac, Vedran Mikac, Goran Prodan, Kristijan Antonac, Zoran Paladin i Ruben Klariæ.

SOVE HORIZONTALA

EKIPA SOVINJSKIH SOVA

EKIPA BUZET

BIVŠI I SADAŠNJI IGRAÈI PIKADO KLUBA SOVE

PIKADO EKIPA BUZETSKIH UMIROVLJENIKA

NA SPORTSKIM IGRAMA U KARLOVCU

JERMANIŠ, BURŠIÆ, BRGODAC

Buzetski list43

Prije smo bile kuæanice, a sada smo prave spor tašice, ponosno istièe penzionerka Vanda Stokoviæ, jedna od èlanica relativno mlade pikado ekipe Gradske udruge umirovljenika Buzet. Na njene se rijeèi nadovezala i Vilma Šæulac.

- Jako sam zadovoljna ponuðenom moguænošæu igranja pikada. To nam pruža zadovoljstvo, tim više što slobodno vrijeme provodimo družeæi se, kaže Vilma.

U Karlovcu treæe

Spor tska avantura buzetsk ih penzionerki zapoèela je sasvim sluèajno, 2005. godine, sa skromnim znanjem o pikadu i bez tehnièkih pomagala. Umirovljenica Vanda, jedna od prvih koja je uzela strelice u ruke, isprièala nam kako je sve zapravo krenulo.

- Zvala me Ankica Prodan i pitala idem li na Sportske igre u Zadar? Idem kamo?, upitala sam je sva zbunjena ne znajuæi ni što su sportske igre a kamoli što æu igrati! Samo dva dana kasnije, Ankica, Elvira Mandiæ i ja otputovale smo za Zadar. Doèekala nas je dvorana prepuna ljudi, gužva i vrsne pikadašice. Tek smo u Zadru shvatile da ekipu èine èetiri a ne kao što smo mislile tri èlanice. Brže bolje potražile smo penzionerku iz Labina, koja je pristala braniti boje Buzeta, isprièala je Vanda Stokoviæ prepuna pozitivnih iskustva iz dalmatinskog grada. Uz sve te probleme, ekipa je u Zadru osvojila 12. mjesto, u

Aktivnosti buzetskih umirovljenika

Kuæanice vrsnepikadašice

Ankica Prodan

Ekipa penzionerki sudjeluje na turnirima diljem Hrvatske postižuæi znaèajne uspjehe

konkurenciji dvadeset i jedne ekipe iz cijele Hrvatske.

Veæ sljedeæe godine ekipi se prikljuèila Nada Perèiæ. Tada je odluèeno da se za 3. Sportske igre umirovljenika Hrvatske 2006. godine u Karlovcu bolje pripreme. Obeæanje se obistinilo; u igri eliminacija (svatko sa svakim), nakon pet sati "borbe" ekipa iz kotline podno Æiæarije, a kao predstavnica Istarske županije, osvojila je 3. mjesto u konkurenciji 21 natjecateljske ekipe.

Treninge ne propuštaju!

Od tada, èlanice ekipe pikada uporno i redovito treniraju u prostorijama svog kluba, smještenom u prizemlju zgrade Grada Buzeta. Svakog utorka i petka naveèer na nekoliko sati odgode svoje kuæanske poslove, da bi stale ispred pikado aparata i za svoj gušt uvježbavale preciznost gaðanja. U poèetku su uvježbavale na posuðenom zidnom aparatu te na pravom pikadu Elvisa Korace. Zatim su trenirale u privatnim garažama, u prostoriji MO Sveti Ivan u Selcima i drugdje, da bi krajem 2008. godine Gradska udruga kupila polovni aparat za pikado.

Od toga dana broj èlanova se poveæao, te sada postoje dvije ekipe. Na treninzima

se, osim uvježbavanja igre, slave roðendani, roðenja unuèadi, vjenèanja djece…

Ekipe su sudjelovale na pikado turnirima u Rijeci te na drugim sportskim igrama Zajednice udruga umirovljenika Istarske županije u Puli 2008. i 2009. godine gdje su osvojile treæe i drugo mjesto, na turniru Rujanski dani u Kozarima gdje su se pokazale najboljima, te na 4. Sportskim igrama umirovljenika Hrvatske u Zaprešiæu. Vanda Stokoviæ je na 5. igrama u Šibeniku, u konkurenciji 67 natjecatelja, osvojila deveto mjesto.

Želja buzetskih umirovljenika je, s obzirom da imaju svoj klub i prostorije, okupiti još neke druge ekipe poput kartaške, šahovske i druge.

U Gradskoj udruzi umirovljenika Buzet osim pikado sekcije žena djeluje i muška sekcija boæara. Ekipa boæara poèela je s nastupima 2000. godine. U prvoj postavi ekipe bili su: Ðildo Buršiæ, Lino Jermaniš, Silvio Brgodac i pok. Josip Rupena. Ekipa je okupljena da bi sudjelovala na boæarskim turnirima u Rijeci, Kopru i Ilirskoj bistrici. Kasnije su se ekipi pridružili i drugi èlanovi pa, prema potrebi, Udrugu predstavljaju

dvije ekipe boæara.

Rezultati ekipe boæara u proteklom razdoblju: 4. mjesto – Rujanski dani Kozari 2005.2. mjesto – Rujanski dani Kozari 2006.4. mjesto – Rujanski dani Kozari 2007.4. mjesto – Rujanski dani Kozari 20083. mjesto – 2. Spor tske igre umirovljenika Istarske županije u Puli 2009. godine

Josip Flego predsjednik

Na Skupštini Gradske udruge umirovljenika Grada Buzeta održanoj u studenome 2009. godine za predsjednika je izabran Josip Flego. Mandat mu je povjeren na èet ir i godine. Minutom šutnje, prisutni su odali poèast preminulom bivšem predsjedniku Mariju Pavletiæu te ostalim èlanovima preminulim u posljednjih godinu dana.

Deset godina ekipe boæara

K r a j e m o s a m d e s e t i h godina prošloga stoljeæa u Buzet je stigao prvi elektrièni pikado aparat. Zabavu u gaðanju strelicama crveno-plavih polja pronašlo je nekoliko entuzijasta, koji su s godinama izrasli u vrhunske pikado igraèe i osvajaèe vrijednih medalja. Godine 1999. osnovan je i prvi pikado klub "Sove" iz Sovinjaka, èiji je predsjednik Mirjan Èerneka.

Prvaci županijske B lige

- U deset godina djelovanja kroz klub je prošlo 56 igraèa i igraèica. U tom smo periodu pet puta bi l i prvaci Istarske županije, šest smo puta osvojili Kup Istre, šest puta Buzetsku ligu, šest puta Kup Buzeta, u Prvenstvu Hrvatske dvaput smo bili peti, dok su žene dvaput bile èetvrte.

U Kupu Hrvatske dvaput smo osvo j i l i 5 . m jes to , pobjednici smo Rock domino kupa u Rijeci, a na Europskom prvenstvu 2006. godine u B ligi zabilježili smo naš najveæi rezultat, 5. mjesto, prisjeæa se

Buzetski list 42

Jubilej sovinjskog pikado kluba

Pikado klub iz Sovinjaka jedini je istarski kolektiv u èijem sastavu djeluje ženska ekipa

Ana PISAK

Èerneka. Jubilarnu sezonu natjecanja 2009./2010. "Sove" su završile na prvom mjestu županijske B lige, dok su u Kupu Grada Buzeta održanom u ožujku 2010. godine zauzeli 3. mjesto.

Od zabave do sporta

Klub danas bro j i 25 aktivnih igraèa i osam igraèica, u rasponu od 18 do 40 godina. Igraè s najviše iskustva je Klaudio Fabijanèiæ iz Vrha, koji pikado igra veæ 15 godina.

-Elektrièni pikado sam poèeo igrati radi zabave u kafiæima. U to se vrijeme pikado nije tretirao kao sport pa nisu pos to ja l i n i k lubov i , n i natjecateljske ekipe. Kasnije je zabava prerasla u sportska natjecanja, iako se ono još uvijek temelji na druženju i u g o d n o m p r o v o ð e n j u slobodnog vremena, kaže Fabijanèiæ.

Žensko pojaèanje

Predvodnik ovog sporta na Buzeštini u 2009. godine

pojaèan je ž e n s k o m ekipom i tako postao jedini istarski kolektiv u èijem sastavu djeluje i nježniji spol "Sove horizontala". Pikado igraèice s najdužim stažem su prijateljice Melita i Samanta Sirotiæ. Njih dvije ovaj sport njeguju veæ èetiri godine.

- U poèetku nas strelicu nisu slušale. Letjele su kao lude, u zid, aparat, ma svugdje, samo ne u metu. Tek bismo ih u rijetkim sluèajevima uspjele spraviti u željno polje. No nakon tri mjeseca prakse, stvari su polako dolazile na svoje, prièaju Melita i Samanta.

Da je pikado sport za njih shvatile su veæ nakon što su prvi puta uzele strelice u ruke i razgledale prostorije Doma u Sovinjaku u kojemu Sove treniraju. Njihova kolegica Nataša Šajnoviæ kaže kako je p r i j a te l j i c e n i s u u s p j e l i odgovoriti od ovoga sporta, a Jadranka Gržiniæ sretna je što je nakon èetrdeset godina, koliko broji, našla sport koji joj odgovara. Cure sa strelicama

veæinom se bore s deèkima. Derbi obièno, kažu, završi porazom ali samo zato što muške Sove imaju više godina iskustva.

Pripreme za Senj

U svibnju 2010. godine muške i ženske Sove ostvarenje sna tražiti æe u Senju, gdje se održava Prvenstvo Hrvatske. Za državni naslov borit æe se i ekipa Buzeta.

Boje muške ekipe Sova u sezoni 2009./2010. branili su: Mirjan Èerneka, Daniel Krbavac (kapetan), Klaudio Fabijanèiæ, Vinko Prodan, Kristijan Klariæ i Alan Rušnjak. Žensku ekipu è i n e : S a m a n t a S i r o t i æ (kapetanica), Melita Sirotiæ, Jadranka Gržiniæ, Nataša Šajnoviæ, Ana Jerman, Valentina Sirotiæ, Jasmina Kahrimanoviæ i Matea Kodelja.

"Sove" nižu uspjehe

- Da bi se netko bavio pikadom dovoljna je dobra volja i strelice, dok je za pogaðanje željnih b ro j eva n e o p h o d a n miran stav i "trijezna" glava, kaže Goran Krota, predsjednik Pikado kluba "Buzet". Jer, jednom kad se noge poljuljaju, a koncentracija padne, poraz je neminovan. Da se pikadom može baviti svatko potvrðuje i 22-godišnji Vedran Mikac istièuæi kako tjelesne predispozicije, posebice visina, za koju mnogi misle da pogoduje ovome sportu, ne utjeèu na

Miran stav i "trijezna" glava

rezultat. Inaèe, Pikado klub

„Buzet“ osnovan je 2006. godine. Njegovi su i g r a è i u s e z o n i 2 0 0 7 . / 2 0 0 8 . i 2009./2010. osvojili županijsku C ligu Istre, a 2 0 0 9 . g o d i n e n a Prvenstvu Europe, gdje su se natjecale 33 ekipe, zauzeli su visoko šesto mjesto. Za „Buzet“ igraju: Goran Krota, Moreno Vižintin (kapetan), Admir M e h m e d ov i æ , D e a n Mikac, Vedran Mikac, Goran Prodan, Kristijan Antonac, Zoran Paladin i Ruben Klariæ.

SOVE HORIZONTALA

EKIPA SOVINJSKIH SOVA

EKIPA BUZET

BIVŠI I SADAŠNJI IGRAÈI PIKADO KLUBA SOVE

PIKADO EKIPA BUZETSKIH UMIROVLJENIKA

NA SPORTSKIM IGRAMA U KARLOVCU

JERMANIŠ, BURŠIÆ, BRGODAC

Buzetski list 44 Buzetski list45

Kadetsko prvenstvo Hrvatskeu taekwon-dou

U taekwon-dou gotovo uvijek dobiješ po nosu, ali sport je to koji te i odgaja

Nakon desetak godina od p o s l j e d n j e g o d r ž a n o g takmièenja na sjeveru Istre u taekvon-dou, u Buzetu je poèetkom ožujka 2010. godine održano Kadetsko prvenstvo H r v a t s k e u b o r b a m a t r a d i c i o n a l n i m n a è i n o m . Natjecalo se èak 258 mladih iz 17 k lubova . Bo je k luba domaæina, Taekwon-do kluba "Buzet", branilo je 30 mališana. Medaljama se okitilo njih èetiri: u kategoriji mlaðih kadeta do 24 kilograma Alvin Glaviæ za osvojeno 2. mjesto i Mihael Glaviæ za osvojeno 3. mjesto, u kategoriji mlaðih kadetkinja do 40 kilograma Korina Zugan za plasman na 3. mjesto, a u kategoriji starijih kadetkinja iznad 40 kilograma Manuela Glaviæ za osvojeno 3. mjesto.

Buduæi šampioni

- Na održanom prvenstvu naši borci su dokazali zrelost, poslušnost i pr i je svega promišljenost. Ako tako nastave i u buduænosti medalje su im

Èetiri medalje za buzetske"fajtere"Ana PISAK

sigurne, izjavila je Iva Jeletiæ, nositeljica crnog pojasa III. dan, k o j a z a j e d n o s b r a t o m Tomislavom, takoðer nositeljem crnog pojasa III. dan, trenira oko 150 èlanova kluba, raèunajuæi i p o l a z n i k e a e r o b i k a . U obuèavanju mališana, pomaže im i Igor Rušnjak, nositelj crnog pojasa II. dan.

Najmlaði borac buzetskog kluba je Teo Sega Sumiæ iz Motovuna. Interesantno je da su do prije godinu, otkako je klub osnovan 1994. godine, u ovom borilaèkom sportu prevladavale djevojèice. Ove je godine, po prvi puta na nat jecan ju b i lo prijavljeno više djeèaka.

Od 5 do 15 godina.

- Taekwon-do je sport koji odgaja. Naime, borac ne razvija samo borilaèke tehnike, veæ razvija vještine kao što su s k r o m n o s t , p o s l u š n o s t , koncentracija, samopouzdanje, s ta loženost , smirenost i tolerancija. Taj se sport ne smije primjenjivati na ulici, osim u

svrhu samoobrane. Ukoliko se koj i k l inac potuèe izvan treninga, automatski biva iskljuèen iz kluba i dobiva doživotnu zabranu treniranja taekwon-doa. Imamo primjer roditelja koji su svoju djecu upisali u klub zbog agresivnosti. Ta su djeca sada drastièno promijenila svoje ponašanje i karakter, otkriva Iva.

S o b z i r o m n a b r o j stanovnika Grada Buzeta, Taekwon-do klub iz kotline podno Æiæarije jedan je od najmasovnijih te vrste na poluotoku.

Mali, mladi i borbeni

V r s n i m b o r c e m n a državnom prvenstvu pokazao se sedmogodišnji Mihael Glaviæ iz Roèkog Polja, polaznik prvog razreda Podruène škole u Roèu.

- Na nagovor brata Alvina, taekwon-do treniram veæ dvije i pol godine. Druge sportove ne volim. Ponekad vježbam s tatom i bratom, s mamom ne, jer ona ima puno posla. Veæ dva puta sam sudjelovao na natjecanju. Nije me bilo strah boriti se, isprièao nam je Mihael, nositelj višeg bijelog pojasa.

Desetogodišnji Mihaelov brat Alvin, uèenik èetvrtog razreda u školi u Roèu, ovim se sportom bavi tri godine.

- Prvi put me je bilo jako strah boriti se. Sada se više ne bojim jer sam savladao neke stavove. Nagovarao sam i prijatelje da mi se pridruže, ali nisu htjeli, kaže Alvin istièuæi kako još voli plivati, voziti bicikl, trèati, te sportove s loptom. Inaèe, on je nositelj višeg bijelog pojasa.

- Taekwon-do mi je super jer

se borim i uèim forme koje su na poèetku dosta lagane. S vremenom shvatiš da je ovaj sport jako dobar, da se razvijaš. Taekwon-do je dobro znati u sluèaju da te netko napadne. U školi ga nikad ne koristim, ali kad me netko naljuti znam reæi kako ga treniram, saznajemo od desetogodišnje Korine Zugan, uèenice buzetske škole i nositeljice žutog pojasa, koja taekwon-do trenira od prvog razreda.

M a n u e l a G l av i æ , 14 -godišnjakinja iz Lupoglava, nositeljica je zelenog pojasa. Taekwon-do-om se bavi veæ pet godina.

- Obuzela me želja za sportom pa sam odabrala taekwon -do . Na jv i še me interesiraju akcija i borbe. Na prvenstvima se ne bojim. Skoro svaki put dobijem po nosu, ali bit taekwon-doa je dat batine a ne ih dobit, kaže Manuela koja je sa sobom povukla još dva borca iz Lupoglava.

Najistaknutiji borac na p r v e n s t v u o d d o m a æ i h predstavnika je bila Matea Petohleb, uèenica 4. razreda škole u Buzetu. Iako je dvije borbe odradila savršeno i tako ostala zapažena od gotovo svih sudaca i trenera, medalja joj je izmakla u treæoj borbi.

- Taekwon-do-om sam se poèela baviti u 2. razredu na prijedlog prijateljice, a i moj tata je nekada trenirao taj sport. Ima dosta sliènosti s borbama prikazanima u filmovima na televiziji, pojašnjava Matea. Ona se više voli boriti s curama jer je lakše. Gubitak medalje nije joj donio razoèarenje jer je to bio prvi put da je na nekom natjecanju pobijedila protivnika.

Valentinovo u djeèjem vrtiæu "Grdelin"

Kad tata mami poklanja ružeValentinovo – dan za ljubav a ne bilo što! Zaljubit æu se ja i gotovo, pjevali su najmlaði graðani Buzeta

Ana PISAK

Iako su im tek èetiri, pet ili samo šest godina, mališani buzetskog djeèjeg vrtiæa "Grdelin" o ljubavi znaju ama baš sve! O

leptiriæima u trbuhu poduèile su ih tete skupine "Sloniæi", Nika Sirotiæ i Elena Brajkoviæ, skupine "Bubamare", Edina Rubiæ i Nataša Prodan È r n e k a , t e s k u p i n e "Tratinèice", Silvana Pavletiæ i Alida Lukiæ. Obilježavanje Valentinova bila je prava prilika da predškolski uzrast u raznoraznim radionicama steèeno znanje podijeli s ostalim vršnjacima ili ga, pak, pretvori u poklone.

Srca i pisma

Šestogodišnja Marta Nemarnik kaže kako je Valentinovo dan za ljubav. Toga se dana svi vole, a tata poklanja ruže mami. Zato su, kaže šestipolgodišnja Nikolina

samo cure. Deèki ne znaju praviti kolaèe", z a k l j u è u j e petogodišnja Morena D u š i æ . D ž e n i s Miljkoviæ kaže kako se srca dijele u znak ljubavi, ali i u znak pr i ja te l js tva . "Na V a l e n t i n o v o s e poklanjaju srca i pisma. Pisma sam p o k l o n i o d v j e m a curama iz skupine jer m i s e s v i ð a j u i prijatelju Lorenzu. U kuvertu sam, osim

crteža stavio i bombon", pohvalio se Dženis.

Moderne cure

Stefan Vodopija nije želio otkriti pred vršnjacima tko mu je cura, ali nam je zato šapnuo njeno ime. "Ja imam dvije cure, na Valentinovo æu im pokloniti auto, traktor i motor. Èokolade i cvijeæe više nisu u modi", kaže èetverogodišnji Luka Gašpar, pojašnjavajuæi kako je Valentin bio barba koji je promatrao zaljubljene ptièice.

Prièu o ljubavi i medvjediæu isprièao je Lorenzo Radoviæ: "Medvjediæ je bio jako tužan jer ga nitko nije volio. Onda je puhu donio jagode, mravu nije srušio mravinjak, a ptièici nije srušio jaja, pa su ga sve životinje poèele voljeti. Mama ga je voljela jer mu je mama".

Tadiæ, u vrtiæu pekli kolaèe u obliku srca. Njih su darovali svojim roditeljima. Njezina vršnjakinja Lara Fabris otkriva kako su "Sloniæi" kolaèe pekli cijelog jutra, a Antonija Klariæ što sve ide u tijesto. "Smjesu smo napravili od jaja, brašna i šeæera", kaže Antonija.

"Srca su crvene boje. Njih se daruje kada netko nekoga voli. Kolaèe peku

Zimske praznike neka su djeca vrtiæke skupine "Medvjediæi" provela na skijalištima. Šestogodišnja Lana Klariæ skijala je u Kranjskoj Gori. "Za skijanje su potrebni štapovi, skije, kaciga, pancerice, odijelo, rukavice i naoèale. Na snijegu je jako hladno. Skijati se može i noæu, pod reflektorima", saznali smo od Lane.

Hana Albaneže je skijala na puno mjesta no najljepše joj je bilo u Passo Tonale. Kad se

umorila od skijanja, "bacila" se na kuhanje maneštre. Šestogodišnji Alen Posedel skijao je u Italiji, vozio se i žièarom. U Italiji je bio i Alenov vršnjak Jakov Ošo. "Skijam veæ dvije godine, nauèila me teta. Veæ sam prerastao rukavice i jaknu pa sam morao kupiti novu", kaže Jakov.

Od Matije Jurkoviæa saznajemo kako unatoè tomu što je u Buzetu ove godine pao snijeg, skijati se nije moglo jer na sjeveru

Istre "nema staze i žièare". Bijele pahuljice u kotlini podno Æiæarije obradovale su Miju Mrakoviæ koja je ispred svoje kuæe napravila snjegoviæa, dok je Luisa Bazjak zbog bijelog pokrivaèa i preskliske ceste – pala.

Kako bi draž skijanja osjetili i oni koji nisu imali prilike skijati, tete Katarina Golojka i Estera Perèiæ u vrtiæ su donijele skijašku opremu, a mališani su od vate i papira "izgradili" skijalište.

Medvjediæi skijaju!

BRAÆA ALVIN I MIHAEL GLAVIÆ U BORBI

TRENINGOM DO MEDALJA

Buzetski list 44 Buzetski list45

Kadetsko prvenstvo Hrvatskeu taekwon-dou

U taekwon-dou gotovo uvijek dobiješ po nosu, ali sport je to koji te i odgaja

Nakon desetak godina od p o s l j e d n j e g o d r ž a n o g takmièenja na sjeveru Istre u taekvon-dou, u Buzetu je poèetkom ožujka 2010. godine održano Kadetsko prvenstvo H r v a t s k e u b o r b a m a t r a d i c i o n a l n i m n a è i n o m . Natjecalo se èak 258 mladih iz 17 k lubova . Bo je k luba domaæina, Taekwon-do kluba "Buzet", branilo je 30 mališana. Medaljama se okitilo njih èetiri: u kategoriji mlaðih kadeta do 24 kilograma Alvin Glaviæ za osvojeno 2. mjesto i Mihael Glaviæ za osvojeno 3. mjesto, u kategoriji mlaðih kadetkinja do 40 kilograma Korina Zugan za plasman na 3. mjesto, a u kategoriji starijih kadetkinja iznad 40 kilograma Manuela Glaviæ za osvojeno 3. mjesto.

Buduæi šampioni

- Na održanom prvenstvu naši borci su dokazali zrelost, poslušnost i pr i je svega promišljenost. Ako tako nastave i u buduænosti medalje su im

Èetiri medalje za buzetske"fajtere"Ana PISAK

sigurne, izjavila je Iva Jeletiæ, nositeljica crnog pojasa III. dan, k o j a z a j e d n o s b r a t o m Tomislavom, takoðer nositeljem crnog pojasa III. dan, trenira oko 150 èlanova kluba, raèunajuæi i p o l a z n i k e a e r o b i k a . U obuèavanju mališana, pomaže im i Igor Rušnjak, nositelj crnog pojasa II. dan.

Najmlaði borac buzetskog kluba je Teo Sega Sumiæ iz Motovuna. Interesantno je da su do prije godinu, otkako je klub osnovan 1994. godine, u ovom borilaèkom sportu prevladavale djevojèice. Ove je godine, po prvi puta na nat jecan ju b i lo prijavljeno više djeèaka.

Od 5 do 15 godina.

- Taekwon-do je sport koji odgaja. Naime, borac ne razvija samo borilaèke tehnike, veæ razvija vještine kao što su s k r o m n o s t , p o s l u š n o s t , koncentracija, samopouzdanje, s ta loženost , smirenost i tolerancija. Taj se sport ne smije primjenjivati na ulici, osim u

svrhu samoobrane. Ukoliko se koj i k l inac potuèe izvan treninga, automatski biva iskljuèen iz kluba i dobiva doživotnu zabranu treniranja taekwon-doa. Imamo primjer roditelja koji su svoju djecu upisali u klub zbog agresivnosti. Ta su djeca sada drastièno promijenila svoje ponašanje i karakter, otkriva Iva.

S o b z i r o m n a b r o j stanovnika Grada Buzeta, Taekwon-do klub iz kotline podno Æiæarije jedan je od najmasovnijih te vrste na poluotoku.

Mali, mladi i borbeni

V r s n i m b o r c e m n a državnom prvenstvu pokazao se sedmogodišnji Mihael Glaviæ iz Roèkog Polja, polaznik prvog razreda Podruène škole u Roèu.

- Na nagovor brata Alvina, taekwon-do treniram veæ dvije i pol godine. Druge sportove ne volim. Ponekad vježbam s tatom i bratom, s mamom ne, jer ona ima puno posla. Veæ dva puta sam sudjelovao na natjecanju. Nije me bilo strah boriti se, isprièao nam je Mihael, nositelj višeg bijelog pojasa.

Desetogodišnji Mihaelov brat Alvin, uèenik èetvrtog razreda u školi u Roèu, ovim se sportom bavi tri godine.

- Prvi put me je bilo jako strah boriti se. Sada se više ne bojim jer sam savladao neke stavove. Nagovarao sam i prijatelje da mi se pridruže, ali nisu htjeli, kaže Alvin istièuæi kako još voli plivati, voziti bicikl, trèati, te sportove s loptom. Inaèe, on je nositelj višeg bijelog pojasa.

- Taekwon-do mi je super jer

se borim i uèim forme koje su na poèetku dosta lagane. S vremenom shvatiš da je ovaj sport jako dobar, da se razvijaš. Taekwon-do je dobro znati u sluèaju da te netko napadne. U školi ga nikad ne koristim, ali kad me netko naljuti znam reæi kako ga treniram, saznajemo od desetogodišnje Korine Zugan, uèenice buzetske škole i nositeljice žutog pojasa, koja taekwon-do trenira od prvog razreda.

M a n u e l a G l av i æ , 14 -godišnjakinja iz Lupoglava, nositeljica je zelenog pojasa. Taekwon-do-om se bavi veæ pet godina.

- Obuzela me želja za sportom pa sam odabrala taekwon -do . Na jv i še me interesiraju akcija i borbe. Na prvenstvima se ne bojim. Skoro svaki put dobijem po nosu, ali bit taekwon-doa je dat batine a ne ih dobit, kaže Manuela koja je sa sobom povukla još dva borca iz Lupoglava.

Najistaknutiji borac na p r v e n s t v u o d d o m a æ i h predstavnika je bila Matea Petohleb, uèenica 4. razreda škole u Buzetu. Iako je dvije borbe odradila savršeno i tako ostala zapažena od gotovo svih sudaca i trenera, medalja joj je izmakla u treæoj borbi.

- Taekwon-do-om sam se poèela baviti u 2. razredu na prijedlog prijateljice, a i moj tata je nekada trenirao taj sport. Ima dosta sliènosti s borbama prikazanima u filmovima na televiziji, pojašnjava Matea. Ona se više voli boriti s curama jer je lakše. Gubitak medalje nije joj donio razoèarenje jer je to bio prvi put da je na nekom natjecanju pobijedila protivnika.

Valentinovo u djeèjem vrtiæu "Grdelin"

Kad tata mami poklanja ružeValentinovo – dan za ljubav a ne bilo što! Zaljubit æu se ja i gotovo, pjevali su najmlaði graðani Buzeta

Ana PISAK

Iako su im tek èetiri, pet ili samo šest godina, mališani buzetskog djeèjeg vrtiæa "Grdelin" o ljubavi znaju ama baš sve! O

leptiriæima u trbuhu poduèile su ih tete skupine "Sloniæi", Nika Sirotiæ i Elena Brajkoviæ, skupine "Bubamare", Edina Rubiæ i Nataša Prodan È r n e k a , t e s k u p i n e "Tratinèice", Silvana Pavletiæ i Alida Lukiæ. Obilježavanje Valentinova bila je prava prilika da predškolski uzrast u raznoraznim radionicama steèeno znanje podijeli s ostalim vršnjacima ili ga, pak, pretvori u poklone.

Srca i pisma

Šestogodišnja Marta Nemarnik kaže kako je Valentinovo dan za ljubav. Toga se dana svi vole, a tata poklanja ruže mami. Zato su, kaže šestipolgodišnja Nikolina

samo cure. Deèki ne znaju praviti kolaèe", z a k l j u è u j e petogodišnja Morena D u š i æ . D ž e n i s Miljkoviæ kaže kako se srca dijele u znak ljubavi, ali i u znak pr i ja te l js tva . "Na V a l e n t i n o v o s e poklanjaju srca i pisma. Pisma sam p o k l o n i o d v j e m a curama iz skupine jer m i s e s v i ð a j u i prijatelju Lorenzu. U kuvertu sam, osim

crteža stavio i bombon", pohvalio se Dženis.

Moderne cure

Stefan Vodopija nije želio otkriti pred vršnjacima tko mu je cura, ali nam je zato šapnuo njeno ime. "Ja imam dvije cure, na Valentinovo æu im pokloniti auto, traktor i motor. Èokolade i cvijeæe više nisu u modi", kaže èetverogodišnji Luka Gašpar, pojašnjavajuæi kako je Valentin bio barba koji je promatrao zaljubljene ptièice.

Prièu o ljubavi i medvjediæu isprièao je Lorenzo Radoviæ: "Medvjediæ je bio jako tužan jer ga nitko nije volio. Onda je puhu donio jagode, mravu nije srušio mravinjak, a ptièici nije srušio jaja, pa su ga sve životinje poèele voljeti. Mama ga je voljela jer mu je mama".

Tadiæ, u vrtiæu pekli kolaèe u obliku srca. Njih su darovali svojim roditeljima. Njezina vršnjakinja Lara Fabris otkriva kako su "Sloniæi" kolaèe pekli cijelog jutra, a Antonija Klariæ što sve ide u tijesto. "Smjesu smo napravili od jaja, brašna i šeæera", kaže Antonija.

"Srca su crvene boje. Njih se daruje kada netko nekoga voli. Kolaèe peku

Zimske praznike neka su djeca vrtiæke skupine "Medvjediæi" provela na skijalištima. Šestogodišnja Lana Klariæ skijala je u Kranjskoj Gori. "Za skijanje su potrebni štapovi, skije, kaciga, pancerice, odijelo, rukavice i naoèale. Na snijegu je jako hladno. Skijati se može i noæu, pod reflektorima", saznali smo od Lane.

Hana Albaneže je skijala na puno mjesta no najljepše joj je bilo u Passo Tonale. Kad se

umorila od skijanja, "bacila" se na kuhanje maneštre. Šestogodišnji Alen Posedel skijao je u Italiji, vozio se i žièarom. U Italiji je bio i Alenov vršnjak Jakov Ošo. "Skijam veæ dvije godine, nauèila me teta. Veæ sam prerastao rukavice i jaknu pa sam morao kupiti novu", kaže Jakov.

Od Matije Jurkoviæa saznajemo kako unatoè tomu što je u Buzetu ove godine pao snijeg, skijati se nije moglo jer na sjeveru

Istre "nema staze i žièare". Bijele pahuljice u kotlini podno Æiæarije obradovale su Miju Mrakoviæ koja je ispred svoje kuæe napravila snjegoviæa, dok je Luisa Bazjak zbog bijelog pokrivaèa i preskliske ceste – pala.

Kako bi draž skijanja osjetili i oni koji nisu imali prilike skijati, tete Katarina Golojka i Estera Perèiæ u vrtiæ su donijele skijašku opremu, a mališani su od vate i papira "izgradili" skijalište.

Medvjediæi skijaju!

BRAÆA ALVIN I MIHAEL GLAVIÆ U BORBI

TRENINGOM DO MEDALJA

Potaknuti dilemama oko odabira fakulteta i zaokupljeni problemima državne mature, uèenici IV. i I I I . razreda gimnazije buzetske Srednje škole, posjetili su u drugoj polovici sijeènja 14. smotru Sveuèilišta u Zagrebu.

U Studentski centar u Zagrebu, gdje se smotra održavala, stigli su puni elana, ali i pitanja, u potrazi za svojim b u d u æ i m z a n i m a n j e m i fakultetom. Izgubljeni u masi srednjoškolaca prouèavali su, razgledavali i procjenjivali koji b i i m f a k u l t e t n a j v i š e odgovarao.

Posjet Smotri Sveuèilišta u Zagrebu

Buduæi studenti u potraziza fakultetom Na svakom punktu iskusni studenti odgovarali su na

pitanja buzetskih srednjoškolaca vezana za upise,

Anja ÈERNEKA

U è e n i c i 4 . r a z r e d a gimnazije i 2. razred strukovnih opredijeljena Srednje škole Buzet krenuli su krajem sijeènja, a u sklopu nastave politike i gospodarstva, na jednodnevni izlet put metropole kako bi posjetili Hrvatski sabor. Nakon trosatne vožnje stigli su u Zagreb te krenuli u kratku šetnju do Trga svetog Marka.

Susret s predsjednikom

U predvorje zgrade Sabora stigli su oko deset sati, no dalje nisu mogli bez prolaska kroz strogu sigurnosnu kontrolu na ulazu. Uslijed komešanja koje j e n a s t a l o s i g u r n o s n i m provjerama i promatrajuæi usput užurbane politièare kako dolaze na svoja radna mjesta, ugledali su i novoizabranog

Gosti Hrvatskog saboraZa svog posjeta parlamentu mladi Buzeæani razgovarali su i s nekoliko saborskih zastupnika, meðu njima i s njihovim sugraðaninom Damirom Kajinom a pridružio im se još jedan Istrijan, zastupnik Nevio Šetiæ

Beti BAŠIÆ

Iz prve ruke

Na svakom punktu iskusni studenti odgovarali su na njihova pitanja vezana za upise, studijske programe i teškoæe. Preprièavali su im vlastita iskustva sa studija, te što ih je potaklo na upis odreðenog fakulteta. Posebno zanimljivi bili su radovi studenata te z n a n s t v e n i p o k u s i . Predstavljeni su i punktovi s p o n u d o m s t u d i r a n j a u i n o z e m s t v u i r a z l i è i t i m moguænostima školovanja na n a j b o l j i m e u r o p s k i m i amerièkim sveuèilištima.

Naravno , n i d r žavna matura nije izostala, pa su se tako moglo kupiti kojekakve knjige za što bolju pripremu tog kljuènog ispita, a i raspitati se o privatnim pripremama za pojedini fakultet.

Poticaj za uèenje

Buzetski su srednjoškolci bili zadovoljni onim što su vidjeli na Smotri, posebice što im je tako na jednom mjestu prezentirano sve što mlad i perspektivan buduæi student želi i treba saznati. Nije bilo srednjoškolca koji se nije našao

hrvatskog predsjednika Ivu Josipoviæa, što ih je iznenadilo i obradovalo.

Nakon kontrole, uèenici su s voditeljicom krenuli u obilazak zgrade susreæuæi gotovo na svakom koraku neko poznato lice iz svijeta politike. Posebno im je bio drag susret s Vesnom Pusiæ, koja je odvojila vrijeme prije sjednice Sabora da se fotografira s uèenicima.

Ispitivali zastupnike

Buzetski srednjoškolci obišli su saborske dvorane te razgledali statue i portrete poznatih politièara. Zadivilo ih je raskošno ureðenje prostorija. Imali su priliku pratiti i dio prve ovogodišnje sjednice Hrvatskog sabora kojoj je prisustvovala i premijerka Jadranka Kosor sa svojim ministrima, te saborski

u nekom podruèju. Izbor je bio zaista velik i zanimljiv.

Nakon dugot ra jnog i mukotrpnog razgledavanja, procjenjivanja, odluèivanja, uèenici su razvrstali prioritete u glavama i zaželjeli da i oni jednog dana, na nekoj buduæoj smotri, upuæuju srednjoškolce. Pomalo zast rašeni sv im visokim fakultetskim kriterijima i zahtjevima, srednjoškolci su odluèili zapeti i dobro ugrijati stolicu za nadolazeæu državnu maturu kako bi se ponovo mogli vratiti u Zagreb, kao studenti.

zastupnici. Na dnevnom redu parlamenta bile su olakšice za branitelje i, uvijek zanimljiva tema, umjetna oplodnja. Ministar Milinoviæ primao je oštre primjedbe opozicije na raèun tog zakona, raspravljalo se s puno žara.

Za svog posjeta mladi Istrijani "ispitivali" su pojedine saborske zastupnike. Meðu njima se našao i njihov sugraðanin Damir Kajin, a pridružio im se još jedan Istrijan, zastupnik Nevio Šetiæ.

Bio je to zaista jedan pouèan i lijep posjet Saboru, utoliko zanimljiviji zbog susreta "uživo" s mnogim vodeæim politièarima u zemlji.

Na jednodnevnom izletu sa svojim razrednicama Biserkom Juretiæ, Kristinom Pavletiæ Prodan i Melitom Cinac, u subotu, 23. sijeènja bili su šestaši iz MŠ Buzet, PŠ Roè i PŠ Vrh, a kao pratitelj je išao i uèitelj tjelesne i zdravstvene kulture Darko Èerneha.

Osnovnoškolci su se odlièno zabavljali na snijegu kojeg je bilo

Šestaši na sanjkanju jako, jako puno. Niz snježnu padinu su se uglavnom spuštali na kamionskim zraènicama jureæi o g ro m n i m b r z i n a m a . O s i m druženja, natjecali su se u spuštanju, ali i penjanju. Posjetio ih je dopisnik Novoga lista, koji je o "snježnoj avanturi" Buzeæana izvijestio u dnevnim novinama. (kpp)

U Buzetu je 8. veljaèe održano školsko natjecanje iz povijesti. Najuspješniji su bili uèenici buzetskog 8.b. razreda, Lana Konèareviæ, Damjan Brkiæ i Alen Gržiniæ, pod vodstvom profesorice Kristine Pavletiæ Prodan, koji su se plasirali na županijsko natjecanje i zauzeli 5. mjesto u ukupnom poretku. Buzetska je škola prvi put sudjelovala na jednom takvom natjecanju iz povijesti u kojem se uèenici 7. i 8. razreda osnovnih

ško la na t jeèu u ka tegor i j i samostalnih istraživaèkih radova.Kako su natjecatelji trebali timskim radom istražiti podatke vezane za jednu temu iz zavièajne povijesti, ekipa buzetskih osmaša obradila je uspješno kaštel Pietrapilosa. (kpp)

Istražili povijestPietrapilose

O s n o v n a š k o l a Vazmoslav Gržalja u Buzetu proteklog je studenoga ugostila susret eko škola i vrtiæa Istarske županije. Ekološka iskustva izmijenili su uèenic i , ravnate l j i , pedagozi i koordinatori deset škola te dva vrtiæa. Tema susreta bila je "Proizvodnja i potrošnja". (ap)

Domaæiniekosusreta

Pekara u školiU povodu Dana zahvalnosti za

plodove zemlje, niži razredi OŠ Vazmoslava Gržalje knjige i bilježnice zamijenili su - tijestom! Naime, 180 uèenika razvlaèilo je bijelu smjesu po ðaèkim klupama, pr i tom marl j ivo uèeæi kako oblikovati kruh odnosno kako pripremiti pizzu. Djeca su oblikovala tijesto koje su umijesili djelatnici

pekara "Ošo" i "Arena", gdje se ono, nakon što su ga mališani "obradili" i ispeklo. Istim su povodom uèenici od petog do osmog razreda u školu donijeli razne proizvode od brašna (kruh, peciva, kolaèe...) i plodove jeseni (gljive, kestene, jabuke, kukuruz, grožðe, žitarice...) te uprilièili izložbu. (ap)

svinju Mišku, magaricu, koze, zeèeve, a najviše su ih privukli štenci. Muški dio razreda veæi je dio jutra proveo u indijanskom šatoru oponašajuæi životne navike i tradiciju starih plemena. (ap)

Dan zaštite životinja buzetski su prvašiæi obilježili na ranèu «Dolina konja» kraj Huma, gdje su uz pomoæ voditeljice ranèa Marije Berkoviæ i Vedrane Ivèeviæ upoznali vještine jahanja. Osim što su uživali jašuæi, klinci su na ranèu upoznali vijetnamsku

Jahali Dolinom konja

Djeca s poremeæajem pažnjeMarko Ferek, predsjednik

Udruge za razumi jevan je poremeæaja pažnje (ADHD-a) "Buðenje" iz Zagreba, u listopadu 2009. godine u buzetskoj osnovno j ško l i održao je p r e d a v a n j e z a u è i t e l j e , odgajatelje i roditelje na temu "Hiperaktivni sanjari". Predavanje se temeljilo na Ferekovom osobnom iskustvu, jer je, kaže, tijekom svog školovanja imao dosta problema, loše ocjene i nisko samopouzdanje te je bio jedan od najgorih uèenika.

- Simptomi koji se najèešæe

zapažaju kod djece s ADHD s i n d ro m o m s u n e p a ž n j a , hiperaktivnost i impulzivnost i ne mogu puno vremena sjediti na jednom mjestu, pojasnio je Ferek. (ap)

Tematski dan "Božiæ"Brojne su èarolije blagdana

Božiæa nauèili uoèi proteklog Božiæa polaznici buzetske osnovne škole te uèenic i Podruène škole Roè. Naime, u prosincu prošle godine održano je nekoliko radionica u kojima su osnovnoškolci stjecali znanje kako bi Božiæ mogli uèiniti veselijim, maštovitijim i sretnijim. Tako su viši razredi u Buzetu

izradili pjesmaricu s božiænim pjesmama te božiæne ukrase, pjevali su u božiænoj klapi, uèili plesati i pravili slastice. Niži razredi su o Božiæu uèili sa svojim razrednicama, dok su njihovi vršnjaci u Roèu izveli kazališnu predstavu. Oni malo stariji u roèkoj su školi uèili o blagdanu nekad i danas te kako se slavi u drugim zemljama. (ap)

U sklopu projekta "Maslina", èetrdesetak uèenika iz osam raz reda Podruène ško le u Livadama, drugi je dan studenoga prošle godine provelo uèeæi zanat maslinara u masliniku u Klariæima. Uz budnu pasku uèiteljica i uèitelja, mališani su ubrali 150 kilograma jesenjeg ploda, a zatim i izraèunali

Cijela škola u berbi maslina!koliko æe ulja dati ubrane masline. Projekt je pokrenut povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje, te se provodio kroz sve razredne predmete.

O karakteristikama masline, njenom uzgoju i preradi osnovce je poduèio struèni poljoprivredni savjetnik Zdravko Miholiæ. (ap)

Potaknuti dilemama oko odabira fakulteta i zaokupljeni problemima državne mature, uèenici IV. i I I I . razreda gimnazije buzetske Srednje škole, posjetili su u drugoj polovici sijeènja 14. smotru Sveuèilišta u Zagrebu.

U Studentski centar u Zagrebu, gdje se smotra održavala, stigli su puni elana, ali i pitanja, u potrazi za svojim b u d u æ i m z a n i m a n j e m i fakultetom. Izgubljeni u masi srednjoškolaca prouèavali su, razgledavali i procjenjivali koji b i i m f a k u l t e t n a j v i š e odgovarao.

Posjet Smotri Sveuèilišta u Zagrebu

Buduæi studenti u potraziza fakultetom Na svakom punktu iskusni studenti odgovarali su na

pitanja buzetskih srednjoškolaca vezana za upise,

Anja ÈERNEKA

U è e n i c i 4 . r a z r e d a gimnazije i 2. razred strukovnih opredijeljena Srednje škole Buzet krenuli su krajem sijeènja, a u sklopu nastave politike i gospodarstva, na jednodnevni izlet put metropole kako bi posjetili Hrvatski sabor. Nakon trosatne vožnje stigli su u Zagreb te krenuli u kratku šetnju do Trga svetog Marka.

Susret s predsjednikom

U predvorje zgrade Sabora stigli su oko deset sati, no dalje nisu mogli bez prolaska kroz strogu sigurnosnu kontrolu na ulazu. Uslijed komešanja koje j e n a s t a l o s i g u r n o s n i m provjerama i promatrajuæi usput užurbane politièare kako dolaze na svoja radna mjesta, ugledali su i novoizabranog

Gosti Hrvatskog saboraZa svog posjeta parlamentu mladi Buzeæani razgovarali su i s nekoliko saborskih zastupnika, meðu njima i s njihovim sugraðaninom Damirom Kajinom a pridružio im se još jedan Istrijan, zastupnik Nevio Šetiæ

Beti BAŠIÆ

Iz prve ruke

Na svakom punktu iskusni studenti odgovarali su na njihova pitanja vezana za upise, studijske programe i teškoæe. Preprièavali su im vlastita iskustva sa studija, te što ih je potaklo na upis odreðenog fakulteta. Posebno zanimljivi bili su radovi studenata te z n a n s t v e n i p o k u s i . Predstavljeni su i punktovi s p o n u d o m s t u d i r a n j a u i n o z e m s t v u i r a z l i è i t i m moguænostima školovanja na n a j b o l j i m e u r o p s k i m i amerièkim sveuèilištima.

Naravno , n i d r žavna matura nije izostala, pa su se tako moglo kupiti kojekakve knjige za što bolju pripremu tog kljuènog ispita, a i raspitati se o privatnim pripremama za pojedini fakultet.

Poticaj za uèenje

Buzetski su srednjoškolci bili zadovoljni onim što su vidjeli na Smotri, posebice što im je tako na jednom mjestu prezentirano sve što mlad i perspektivan buduæi student želi i treba saznati. Nije bilo srednjoškolca koji se nije našao

hrvatskog predsjednika Ivu Josipoviæa, što ih je iznenadilo i obradovalo.

Nakon kontrole, uèenici su s voditeljicom krenuli u obilazak zgrade susreæuæi gotovo na svakom koraku neko poznato lice iz svijeta politike. Posebno im je bio drag susret s Vesnom Pusiæ, koja je odvojila vrijeme prije sjednice Sabora da se fotografira s uèenicima.

Ispitivali zastupnike

Buzetski srednjoškolci obišli su saborske dvorane te razgledali statue i portrete poznatih politièara. Zadivilo ih je raskošno ureðenje prostorija. Imali su priliku pratiti i dio prve ovogodišnje sjednice Hrvatskog sabora kojoj je prisustvovala i premijerka Jadranka Kosor sa svojim ministrima, te saborski

u nekom podruèju. Izbor je bio zaista velik i zanimljiv.

Nakon dugot ra jnog i mukotrpnog razgledavanja, procjenjivanja, odluèivanja, uèenici su razvrstali prioritete u glavama i zaželjeli da i oni jednog dana, na nekoj buduæoj smotri, upuæuju srednjoškolce. Pomalo zast rašeni sv im visokim fakultetskim kriterijima i zahtjevima, srednjoškolci su odluèili zapeti i dobro ugrijati stolicu za nadolazeæu državnu maturu kako bi se ponovo mogli vratiti u Zagreb, kao studenti.

zastupnici. Na dnevnom redu parlamenta bile su olakšice za branitelje i, uvijek zanimljiva tema, umjetna oplodnja. Ministar Milinoviæ primao je oštre primjedbe opozicije na raèun tog zakona, raspravljalo se s puno žara.

Za svog posjeta mladi Istrijani "ispitivali" su pojedine saborske zastupnike. Meðu njima se našao i njihov sugraðanin Damir Kajin, a pridružio im se još jedan Istrijan, zastupnik Nevio Šetiæ.

Bio je to zaista jedan pouèan i lijep posjet Saboru, utoliko zanimljiviji zbog susreta "uživo" s mnogim vodeæim politièarima u zemlji.

Na jednodnevnom izletu sa svojim razrednicama Biserkom Juretiæ, Kristinom Pavletiæ Prodan i Melitom Cinac, u subotu, 23. sijeènja bili su šestaši iz MŠ Buzet, PŠ Roè i PŠ Vrh, a kao pratitelj je išao i uèitelj tjelesne i zdravstvene kulture Darko Èerneha.

Osnovnoškolci su se odlièno zabavljali na snijegu kojeg je bilo

Šestaši na sanjkanju jako, jako puno. Niz snježnu padinu su se uglavnom spuštali na kamionskim zraènicama jureæi o g ro m n i m b r z i n a m a . O s i m druženja, natjecali su se u spuštanju, ali i penjanju. Posjetio ih je dopisnik Novoga lista, koji je o "snježnoj avanturi" Buzeæana izvijestio u dnevnim novinama. (kpp)

U Buzetu je 8. veljaèe održano školsko natjecanje iz povijesti. Najuspješniji su bili uèenici buzetskog 8.b. razreda, Lana Konèareviæ, Damjan Brkiæ i Alen Gržiniæ, pod vodstvom profesorice Kristine Pavletiæ Prodan, koji su se plasirali na županijsko natjecanje i zauzeli 5. mjesto u ukupnom poretku. Buzetska je škola prvi put sudjelovala na jednom takvom natjecanju iz povijesti u kojem se uèenici 7. i 8. razreda osnovnih

ško la na t jeèu u ka tegor i j i samostalnih istraživaèkih radova.Kako su natjecatelji trebali timskim radom istražiti podatke vezane za jednu temu iz zavièajne povijesti, ekipa buzetskih osmaša obradila je uspješno kaštel Pietrapilosa. (kpp)

Istražili povijestPietrapilose

O s n o v n a š k o l a Vazmoslav Gržalja u Buzetu proteklog je studenoga ugostila susret eko škola i vrtiæa Istarske županije. Ekološka iskustva izmijenili su uèenic i , ravnate l j i , pedagozi i koordinatori deset škola te dva vrtiæa. Tema susreta bila je "Proizvodnja i potrošnja". (ap)

Domaæiniekosusreta

Pekara u školiU povodu Dana zahvalnosti za

plodove zemlje, niži razredi OŠ Vazmoslava Gržalje knjige i bilježnice zamijenili su - tijestom! Naime, 180 uèenika razvlaèilo je bijelu smjesu po ðaèkim klupama, pr i tom marl j ivo uèeæi kako oblikovati kruh odnosno kako pripremiti pizzu. Djeca su oblikovala tijesto koje su umijesili djelatnici

pekara "Ošo" i "Arena", gdje se ono, nakon što su ga mališani "obradili" i ispeklo. Istim su povodom uèenici od petog do osmog razreda u školu donijeli razne proizvode od brašna (kruh, peciva, kolaèe...) i plodove jeseni (gljive, kestene, jabuke, kukuruz, grožðe, žitarice...) te uprilièili izložbu. (ap)

svinju Mišku, magaricu, koze, zeèeve, a najviše su ih privukli štenci. Muški dio razreda veæi je dio jutra proveo u indijanskom šatoru oponašajuæi životne navike i tradiciju starih plemena. (ap)

Dan zaštite životinja buzetski su prvašiæi obilježili na ranèu «Dolina konja» kraj Huma, gdje su uz pomoæ voditeljice ranèa Marije Berkoviæ i Vedrane Ivèeviæ upoznali vještine jahanja. Osim što su uživali jašuæi, klinci su na ranèu upoznali vijetnamsku

Jahali Dolinom konja

Djeca s poremeæajem pažnjeMarko Ferek, predsjednik

Udruge za razumi jevan je poremeæaja pažnje (ADHD-a) "Buðenje" iz Zagreba, u listopadu 2009. godine u buzetskoj osnovno j ško l i održao je p r e d a v a n j e z a u è i t e l j e , odgajatelje i roditelje na temu "Hiperaktivni sanjari". Predavanje se temeljilo na Ferekovom osobnom iskustvu, jer je, kaže, tijekom svog školovanja imao dosta problema, loše ocjene i nisko samopouzdanje te je bio jedan od najgorih uèenika.

- Simptomi koji se najèešæe

zapažaju kod djece s ADHD s i n d ro m o m s u n e p a ž n j a , hiperaktivnost i impulzivnost i ne mogu puno vremena sjediti na jednom mjestu, pojasnio je Ferek. (ap)

Tematski dan "Božiæ"Brojne su èarolije blagdana

Božiæa nauèili uoèi proteklog Božiæa polaznici buzetske osnovne škole te uèenic i Podruène škole Roè. Naime, u prosincu prošle godine održano je nekoliko radionica u kojima su osnovnoškolci stjecali znanje kako bi Božiæ mogli uèiniti veselijim, maštovitijim i sretnijim. Tako su viši razredi u Buzetu

izradili pjesmaricu s božiænim pjesmama te božiæne ukrase, pjevali su u božiænoj klapi, uèili plesati i pravili slastice. Niži razredi su o Božiæu uèili sa svojim razrednicama, dok su njihovi vršnjaci u Roèu izveli kazališnu predstavu. Oni malo stariji u roèkoj su školi uèili o blagdanu nekad i danas te kako se slavi u drugim zemljama. (ap)

U sklopu projekta "Maslina", èetrdesetak uèenika iz osam raz reda Podruène ško le u Livadama, drugi je dan studenoga prošle godine provelo uèeæi zanat maslinara u masliniku u Klariæima. Uz budnu pasku uèiteljica i uèitelja, mališani su ubrali 150 kilograma jesenjeg ploda, a zatim i izraèunali

Cijela škola u berbi maslina!koliko æe ulja dati ubrane masline. Projekt je pokrenut povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje, te se provodio kroz sve razredne predmete.

O karakteristikama masline, njenom uzgoju i preradi osnovce je poduèio struèni poljoprivredni savjetnik Zdravko Miholiæ. (ap)

48Buzetski list

Djeca katkad ne mogu rijeèima dovoljno dobro izraziti svoje strahove, no njihovi crteži mogu nam otkriti i njihove najskrivenije tajne, misli i osjeæaje. Olovke i bojice djetetu pomažu da prikaže svoj svijet, te otkrivaju njegov karakter, želje i naèin na koji doživljava stvarnost. Postoji jako puno znakova koji mogu ukazivati na razlièite poremeæaje, bolove ili strah kod djeteta. Cr teži odražavaju djeèj i emocionalni i kognitivni razvoj.

S godinama mijenjaju se i crteži

Do 2. ili 3. godine dijete sluèajnim potezima radi "neèitke" crteže koji se sastoje od nepovezanih toèaka, mrlja i linija. Od 3. godine svojim crtarijama poèinje davati imena. Oko 5. godine ljudski lik, koji je odraz naèina na koji dijete percipira svoje tijelo, mijenja izgled. Sada ispod g lave c r ta t i je lo s proporcionalnim rukama i nogama. Od 8. godine dijete na realistièan naèin poèinje predstavljati svijet, crtežu pokušava dati perspektivu, ljudske likove i pejzaž obogaæuje detaljima. Otprilike u 10. godini, postaje kritièniji prema svojim crtežima i oni èesto postaju manje spontani.

Crteži otkrivaju djeèji karakterAnalizom debljine i oblika linije, boje i vrste predmeta moguæe je spoznati emocionalno stanje djeteta

Ivana KRBAVÈIÆ

Crna i bijela boje straha

Što se tièe poteza i linija, sramežljivo dijete vuæi æe tanke linije, dok æe energièno dijete jako stiskati olovkom po papiru. Maštoviti vole crtati krugove, blage oblike, a suprotno njima, živahno dijete više voli ravne crte, šiljato drveæe, kocke. Boje su takoðer vrlo važne. Crna je boja straha, ali i bijela. Ako dijete ostavlja puno praznog prostora na svakoj stranici, možda se boji praznine ili ima potrebu za jasnijim granicama. Zelena je znak nesigurnosti. U malim kolièinama, zelena je boja ravnoteže. No, ima li je najviše na svim djeèjim crtežima može ukazivati na probleme. Takvom djetetu treba dati više slobode i pokloniti više povjerenja.

Dijetetov doživljaj roditelja u bojama

Dobar naèin da saznamo što dijete misli o roditeljima je da se dijete pita u kojoj boji vidi svoje roditelje. Psiholozi tvrde kako veæina djece majku vidi ljubièastom, a oca plavim. Ljubièasta je boja senzibilnosti, dakle majka je osoba koja ih razumije i sluša. Plava predstavlja mir i autoritet. Ako je majka crna, znaèi da

je dijete vidi uznemirenom i da se uz nju ne osjeæa dobro. Ako je otac bijel, nije dobro, jer ga dijete doživljava dalekim i odsutnim. Crvena je boja dinamiènosti. Dijete koje nikad ne koristi crvenu boju i ne želi nositi crvenu odjeæu možda je tjeskobno, napeto ili pak, ima problema u školi.

Crtež je poklon djeteta

Bitni su i predmeti koje djete crta. Neki elementi primjerice èudovišta, miševi, pauci, zmije, mogu biti povezani s djeèjim strahovima. Sunce u djeèjoj podsvijesti predstavlja oca. Ako je zamraèeno ili previše udaljeno od ostatka crteža, može o z n a è a v a t i p o t r e b u z a v e æ o m komunikacijom s ocem. Kuæa je simbol majke.

I za kraj, roditelji nikako ne bi trebali analizirati svaki crtež jer æe tada dijete izgubiti povjerenje u sebe i želju za crtanjem. Crtež je poklon od djeteta i zato treba pohvaliti i onaj crtež koji se èini lošim. Ne postoji èudesan recept za razumijevanje i tumaèenje djeèijih crteža. U njima se pronalaze isti znakovi emocionalnosti, jer dijete se izražava svojim djelom, bez obzira na sadržaj

cr teža. Èuvajte djetetove crteže. Oni otkrivaju

n jegove male tajne sve do

12. godine.

Odgoj djece jedan je od najtežih poslova na svijetu, posao u kojem se najlakše griješi i uvijek osjeæa nespremnost. Meðutim, to je i posao koji èovjeka najviše ispunjava. Trenuci provedeni s malim djetetom predstavljaju najljepše životno iskustvo, ali i nevjerojatno frustriraju, ako netko nije siguran u ono što radi.

Kako biti dobar roditelj?

Današnja obitelj doživljava sve veæe promjene u svojoj strukturi (smanjen broj èlanova, uèestali razvodi, samohrani roditelji…), kao i na planu funkcioniranja (nedosljedan odgoj, konflikti, nasilje, površna komunikacija, nepoštivanje autor i teta , nedef in i rane gran ice) . Istraživanja dokazuju da navedeni rizièni faktori negativno utjeèu na razvoj djeteta i da je prevencija, usmjerena na obitelj, neophodna.

Premda je roditeljstvo jedna od najvažnijih èovjekovih uloga u životu, roditelje nitko ne uèi kako biti dobar roditelj. Stoga se, uz podršku Grada Buzeta i Istarske županije, šestu godinu za redom u Buzetu provodi preventivni program usmjeren na obitelj "Sretan roditelj-sretno dijete". Autorice projekta su psihologinja Meri Višiæ i prerano preminula pedagoginja Vesna Jermaniš, koje su do kraja 2008. zajedno i

Sretan roditelj - sretno dijete

Šestu godinu za redom u Buzetu se provodi preventivni program usmjeren na obitelj. Autorice projekta su psihologinja Meri Višiæ i prerano preminula pedagoginja Vesna Jermaniš

Meri VIŠIÆ

Marija Èrnac, ravnateljica Djeèjeg vrtiæa "Grdelin"

Obitelj je danas u jednoj specifiènoj situaciji, odnosi u njoj su sve složenij i a odgoj djece sve zahtjevniji. Mladi parovi, koji postaji roditelji a da prije toga nisu negdje obuèavani ili pripremani, imaju tisuæu dilema i èesto se mnogi od njih žele educirati, pojasniti si i olakšati pristup djetetu. Projektom „Sretan roditelj – sretno dijete“ omoguæilo im se da to i uèine. Osim toga, na raspolaganju im je struèna osoba od koje mogu zatražiti savjet

ili literaturu.

Leda Frantal, majka polaznica teèaja

Susreti su jako konstruktivni. Steèeno znanje èesto primjenjujem u praksi. Psihologinja Meri je praktièki u nas usadila pravilo da s

djecom budemo strpljivi, da ne reagiramo uvijek na prvu loptu, da prije nego što "planemo" brojimo do deset. Pridržavam li se toga, stvari doista izgledaju drukèije. Ovaj teèaj toplo preporuèujem svakome tko ima barem malo želje da nauèi kako biti bolji roditelj. Školom roditeljstva

sam jako zadovoljna i šteta bi ne pohaðati je, jer se radi o samo dva sata u tjedan dana.

Ticiana Divjak, majka polaznica teèaja

U školi roditeljstva, osim što sam upoznala druge roditelje, izmijenila sam brige i iskustva. Nauèila sam kako bolje i kvalitetno potrošiti vrijeme s djetetom, ali i s cijelom obitelji. Takoðer su mi dobro došli savjeti kako posvetiti djetetu pažnju i razumjeti ga, s manje vikanja i puno l j ubav i . N i j e i h l ako primjenjivati, ali preporuèila bi ih svakome.(ap)

Što kažu polaznici

Buzetski list49

U Buzetu je 22. veljaèe 2009. godine prerano, u 44. godini preminula dipl. prof. pedagogije Vesna Jermaniš. Roðena je 19.5.1965. u Puli. Osnovnu školu završila je u Buzetu, srednju u Rijeci gdje je i diplomirala 1989. na Pedagoškom fakultetu. Iste godine zapošljava se u OŠ Vazmoslav Gržalja u Buzetu na poslov ima struènog suradnika pedagoga i od tada svoj život posveæuje pedagoškom radu, gdje ostavlja neizbrisiv trag kako u školi tako i u široj društvenoj zajednici.

Isticala se težnjom za novim saznanjima te je kontinuirano polazila edukacije iz pedagoško - psihološkog podruèja, a steèena znanja primjenjivala je u radu s uèenicima, roditeljima i uèiteljima. Nakon stjecanja certifikata iz teorije izbora, realitetne terapije i lead managementa, posebno podruèje interesa postaje joj uvoðenje projekta Kvalitetna škola temeljenog na idejama dr.W.Glassera. U svom radu uvijek se rukovodila osnovnim naèelom, a to je rast i razvoj djece u uvjetima u kojima se osjeæaju dobro i ugodno, odnosno stvaranje takve škole i okruženja gdje æe se pored nastave djeci i roditeljima nuditi i druge kvalitetne i zanimljive aktivnosti.

Tako je svojim angažmanom u Društvu "Naša djeca" Buzet, gdje je niz godina bila predsjednica, pokretala niz aktivnosti i programa za djecu prepoznatljivih u lokalnoj zajednici i danas. Godine 2005. zapošljava se u obiteljskoj privatnoj tvrtci na poslovima upravljanja ljudskim resursima, èime ne prestaje njena velika ljubav prema pedagoškom radu. Naime od 2005. pa do prerane smrti, Vesna je koautorica i suvoditeljica projekta "Sretan roditelj-sretno dijete" namijenjenog roditeljima djece s podruèja grada Buzeta. Tako je svoje veliko profesionalno i osobno iskustvo nesebièno i s vel ikim entuzijazmom i ljubavlju prenosila roditeljima na predavanjima i u školi kvalitetnog roditeljstva. Prerani odlazak Vesnu je zadesio uoèi izdavanja brošure kojoj se toliko radovala, a u èijoj je izradi sudjelovala kao èlan tima za razvoj programa za roditelje u sklopu projekta Istarske županije "Zajednice koje brinu - razvoj, implementacija i evaluacija modela prevencije u zajednici". Vesna je b i la p repoznat l j i va po svo jem optimizmu, smirenosti i vedroj naravi, osoba od koje je svatko mogao zatražiti savjet i koja je uvijek nalazila pravu rijeè u pravo vrijeme. Plijenila je svojom jednostavnošæu i skromnošæu.

Vesnin odlazak nenadoknadiv je gubitak za njezinu obitelj, prijatelje, suradnike i njen Buzet. (mv)

U SPOMEN

Vesna Jermaniš roðena Pavliæ

(1965. – 2009.)Kako odgojiti odgovornoi samostalno dijete?

vodile projekt. Cilj programa je pomoæ roditeljima u

unapreðenju i razvijanju roditeljskih vještina, uspostavljanju kvalitetnijih odnosa s djecom te reagiranju u specifiènim situacijama. Program ukljuèuje tematska predavanja za roditelje u buzetskom djeèjem vrtiæu i teèajeve kvalitetnog roditeljstva za roditelje djece predškolskog te uzrasta od prvog do èetvrtog razreda. Pedagoške 2009./2010. godine neke od tema na roditeljskim sastancima bile su: kako biti bolji roditelj, kako djetetu postaviti granice, dosljednost u discipliniranju, razmaženost.

Teèajevi – besplatni!

Teèajevi kvalitetnog roditeljstva provode se besplatno, u ciklusima od šest susreta kroz nekoliko mjeseci, odnosno kroz više kontakata i više sati rada, što je preduvjet promjene ponašanja kod osoba koje su ukljuèene u program. U manjim skupinama kroz interaktivne vježbe, igre uloga, teoretska predavanja i diskusiju roditelji uvježbavaju ponašanja kojima mogu unaprijediti svoje roditeljske vještine. Trening za roditelje temelji se na principima teorije izbora doktora Williama Glassera.

Kroz Školu kvalitetnog roditeljstva do sada je prošlo èetrdesetak roditelja, a posljednja grupa teèaj je uspješno završila u

listopadu 2009. godine. Interes roditelja bio je iznad oèekivanja, što potvrðuje i želja polaznika za nastavkom rada na sebi. Tako grupa zainteresiranih roditelja koji su završili poèetni i napredni teèaj nastavlja s kontinuiranim susretima jedanput mjeseèno.

POLAZNICE TEÈAJA

48Buzetski list

Djeca katkad ne mogu rijeèima dovoljno dobro izraziti svoje strahove, no njihovi crteži mogu nam otkriti i njihove najskrivenije tajne, misli i osjeæaje. Olovke i bojice djetetu pomažu da prikaže svoj svijet, te otkrivaju njegov karakter, želje i naèin na koji doživljava stvarnost. Postoji jako puno znakova koji mogu ukazivati na razlièite poremeæaje, bolove ili strah kod djeteta. Cr teži odražavaju djeèj i emocionalni i kognitivni razvoj.

S godinama mijenjaju se i crteži

Do 2. ili 3. godine dijete sluèajnim potezima radi "neèitke" crteže koji se sastoje od nepovezanih toèaka, mrlja i linija. Od 3. godine svojim crtarijama poèinje davati imena. Oko 5. godine ljudski lik, koji je odraz naèina na koji dijete percipira svoje tijelo, mijenja izgled. Sada ispod g lave c r ta t i je lo s proporcionalnim rukama i nogama. Od 8. godine dijete na realistièan naèin poèinje predstavljati svijet, crtežu pokušava dati perspektivu, ljudske likove i pejzaž obogaæuje detaljima. Otprilike u 10. godini, postaje kritièniji prema svojim crtežima i oni èesto postaju manje spontani.

Crteži otkrivaju djeèji karakterAnalizom debljine i oblika linije, boje i vrste predmeta moguæe je spoznati emocionalno stanje djeteta

Ivana KRBAVÈIÆ

Crna i bijela boje straha

Što se tièe poteza i linija, sramežljivo dijete vuæi æe tanke linije, dok æe energièno dijete jako stiskati olovkom po papiru. Maštoviti vole crtati krugove, blage oblike, a suprotno njima, živahno dijete više voli ravne crte, šiljato drveæe, kocke. Boje su takoðer vrlo važne. Crna je boja straha, ali i bijela. Ako dijete ostavlja puno praznog prostora na svakoj stranici, možda se boji praznine ili ima potrebu za jasnijim granicama. Zelena je znak nesigurnosti. U malim kolièinama, zelena je boja ravnoteže. No, ima li je najviše na svim djeèjim crtežima može ukazivati na probleme. Takvom djetetu treba dati više slobode i pokloniti više povjerenja.

Dijetetov doživljaj roditelja u bojama

Dobar naèin da saznamo što dijete misli o roditeljima je da se dijete pita u kojoj boji vidi svoje roditelje. Psiholozi tvrde kako veæina djece majku vidi ljubièastom, a oca plavim. Ljubièasta je boja senzibilnosti, dakle majka je osoba koja ih razumije i sluša. Plava predstavlja mir i autoritet. Ako je majka crna, znaèi da

je dijete vidi uznemirenom i da se uz nju ne osjeæa dobro. Ako je otac bijel, nije dobro, jer ga dijete doživljava dalekim i odsutnim. Crvena je boja dinamiènosti. Dijete koje nikad ne koristi crvenu boju i ne želi nositi crvenu odjeæu možda je tjeskobno, napeto ili pak, ima problema u školi.

Crtež je poklon djeteta

Bitni su i predmeti koje djete crta. Neki elementi primjerice èudovišta, miševi, pauci, zmije, mogu biti povezani s djeèjim strahovima. Sunce u djeèjoj podsvijesti predstavlja oca. Ako je zamraèeno ili previše udaljeno od ostatka crteža, može o z n a è a v a t i p o t r e b u z a v e æ o m komunikacijom s ocem. Kuæa je simbol majke.

I za kraj, roditelji nikako ne bi trebali analizirati svaki crtež jer æe tada dijete izgubiti povjerenje u sebe i želju za crtanjem. Crtež je poklon od djeteta i zato treba pohvaliti i onaj crtež koji se èini lošim. Ne postoji èudesan recept za razumijevanje i tumaèenje djeèijih crteža. U njima se pronalaze isti znakovi emocionalnosti, jer dijete se izražava svojim djelom, bez obzira na sadržaj

cr teža. Èuvajte djetetove crteže. Oni otkrivaju

n jegove male tajne sve do

12. godine.

Odgoj djece jedan je od najtežih poslova na svijetu, posao u kojem se najlakše griješi i uvijek osjeæa nespremnost. Meðutim, to je i posao koji èovjeka najviše ispunjava. Trenuci provedeni s malim djetetom predstavljaju najljepše životno iskustvo, ali i nevjerojatno frustriraju, ako netko nije siguran u ono što radi.

Kako biti dobar roditelj?

Današnja obitelj doživljava sve veæe promjene u svojoj strukturi (smanjen broj èlanova, uèestali razvodi, samohrani roditelji…), kao i na planu funkcioniranja (nedosljedan odgoj, konflikti, nasilje, površna komunikacija, nepoštivanje autor i teta , nedef in i rane gran ice) . Istraživanja dokazuju da navedeni rizièni faktori negativno utjeèu na razvoj djeteta i da je prevencija, usmjerena na obitelj, neophodna.

Premda je roditeljstvo jedna od najvažnijih èovjekovih uloga u životu, roditelje nitko ne uèi kako biti dobar roditelj. Stoga se, uz podršku Grada Buzeta i Istarske županije, šestu godinu za redom u Buzetu provodi preventivni program usmjeren na obitelj "Sretan roditelj-sretno dijete". Autorice projekta su psihologinja Meri Višiæ i prerano preminula pedagoginja Vesna Jermaniš, koje su do kraja 2008. zajedno i

Sretan roditelj - sretno dijete

Šestu godinu za redom u Buzetu se provodi preventivni program usmjeren na obitelj. Autorice projekta su psihologinja Meri Višiæ i prerano preminula pedagoginja Vesna Jermaniš

Meri VIŠIÆ

Marija Èrnac, ravnateljica Djeèjeg vrtiæa "Grdelin"

Obitelj je danas u jednoj specifiènoj situaciji, odnosi u njoj su sve složenij i a odgoj djece sve zahtjevniji. Mladi parovi, koji postaji roditelji a da prije toga nisu negdje obuèavani ili pripremani, imaju tisuæu dilema i èesto se mnogi od njih žele educirati, pojasniti si i olakšati pristup djetetu. Projektom „Sretan roditelj – sretno dijete“ omoguæilo im se da to i uèine. Osim toga, na raspolaganju im je struèna osoba od koje mogu zatražiti savjet

ili literaturu.

Leda Frantal, majka polaznica teèaja

Susreti su jako konstruktivni. Steèeno znanje èesto primjenjujem u praksi. Psihologinja Meri je praktièki u nas usadila pravilo da s

djecom budemo strpljivi, da ne reagiramo uvijek na prvu loptu, da prije nego što "planemo" brojimo do deset. Pridržavam li se toga, stvari doista izgledaju drukèije. Ovaj teèaj toplo preporuèujem svakome tko ima barem malo želje da nauèi kako biti bolji roditelj. Školom roditeljstva

sam jako zadovoljna i šteta bi ne pohaðati je, jer se radi o samo dva sata u tjedan dana.

Ticiana Divjak, majka polaznica teèaja

U školi roditeljstva, osim što sam upoznala druge roditelje, izmijenila sam brige i iskustva. Nauèila sam kako bolje i kvalitetno potrošiti vrijeme s djetetom, ali i s cijelom obitelji. Takoðer su mi dobro došli savjeti kako posvetiti djetetu pažnju i razumjeti ga, s manje vikanja i puno l j ubav i . N i j e i h l ako primjenjivati, ali preporuèila bi ih svakome.(ap)

Što kažu polaznici

Buzetski list49

U Buzetu je 22. veljaèe 2009. godine prerano, u 44. godini preminula dipl. prof. pedagogije Vesna Jermaniš. Roðena je 19.5.1965. u Puli. Osnovnu školu završila je u Buzetu, srednju u Rijeci gdje je i diplomirala 1989. na Pedagoškom fakultetu. Iste godine zapošljava se u OŠ Vazmoslav Gržalja u Buzetu na poslov ima struènog suradnika pedagoga i od tada svoj život posveæuje pedagoškom radu, gdje ostavlja neizbrisiv trag kako u školi tako i u široj društvenoj zajednici.

Isticala se težnjom za novim saznanjima te je kontinuirano polazila edukacije iz pedagoško - psihološkog podruèja, a steèena znanja primjenjivala je u radu s uèenicima, roditeljima i uèiteljima. Nakon stjecanja certifikata iz teorije izbora, realitetne terapije i lead managementa, posebno podruèje interesa postaje joj uvoðenje projekta Kvalitetna škola temeljenog na idejama dr.W.Glassera. U svom radu uvijek se rukovodila osnovnim naèelom, a to je rast i razvoj djece u uvjetima u kojima se osjeæaju dobro i ugodno, odnosno stvaranje takve škole i okruženja gdje æe se pored nastave djeci i roditeljima nuditi i druge kvalitetne i zanimljive aktivnosti.

Tako je svojim angažmanom u Društvu "Naša djeca" Buzet, gdje je niz godina bila predsjednica, pokretala niz aktivnosti i programa za djecu prepoznatljivih u lokalnoj zajednici i danas. Godine 2005. zapošljava se u obiteljskoj privatnoj tvrtci na poslovima upravljanja ljudskim resursima, èime ne prestaje njena velika ljubav prema pedagoškom radu. Naime od 2005. pa do prerane smrti, Vesna je koautorica i suvoditeljica projekta "Sretan roditelj-sretno dijete" namijenjenog roditeljima djece s podruèja grada Buzeta. Tako je svoje veliko profesionalno i osobno iskustvo nesebièno i s vel ikim entuzijazmom i ljubavlju prenosila roditeljima na predavanjima i u školi kvalitetnog roditeljstva. Prerani odlazak Vesnu je zadesio uoèi izdavanja brošure kojoj se toliko radovala, a u èijoj je izradi sudjelovala kao èlan tima za razvoj programa za roditelje u sklopu projekta Istarske županije "Zajednice koje brinu - razvoj, implementacija i evaluacija modela prevencije u zajednici". Vesna je b i la p repoznat l j i va po svo jem optimizmu, smirenosti i vedroj naravi, osoba od koje je svatko mogao zatražiti savjet i koja je uvijek nalazila pravu rijeè u pravo vrijeme. Plijenila je svojom jednostavnošæu i skromnošæu.

Vesnin odlazak nenadoknadiv je gubitak za njezinu obitelj, prijatelje, suradnike i njen Buzet. (mv)

U SPOMEN

Vesna Jermaniš roðena Pavliæ

(1965. – 2009.)Kako odgojiti odgovornoi samostalno dijete?

vodile projekt. Cilj programa je pomoæ roditeljima u

unapreðenju i razvijanju roditeljskih vještina, uspostavljanju kvalitetnijih odnosa s djecom te reagiranju u specifiènim situacijama. Program ukljuèuje tematska predavanja za roditelje u buzetskom djeèjem vrtiæu i teèajeve kvalitetnog roditeljstva za roditelje djece predškolskog te uzrasta od prvog do èetvrtog razreda. Pedagoške 2009./2010. godine neke od tema na roditeljskim sastancima bile su: kako biti bolji roditelj, kako djetetu postaviti granice, dosljednost u discipliniranju, razmaženost.

Teèajevi – besplatni!

Teèajevi kvalitetnog roditeljstva provode se besplatno, u ciklusima od šest susreta kroz nekoliko mjeseci, odnosno kroz više kontakata i više sati rada, što je preduvjet promjene ponašanja kod osoba koje su ukljuèene u program. U manjim skupinama kroz interaktivne vježbe, igre uloga, teoretska predavanja i diskusiju roditelji uvježbavaju ponašanja kojima mogu unaprijediti svoje roditeljske vještine. Trening za roditelje temelji se na principima teorije izbora doktora Williama Glassera.

Kroz Školu kvalitetnog roditeljstva do sada je prošlo èetrdesetak roditelja, a posljednja grupa teèaj je uspješno završila u

listopadu 2009. godine. Interes roditelja bio je iznad oèekivanja, što potvrðuje i želja polaznika za nastavkom rada na sebi. Tako grupa zainteresiranih roditelja koji su završili poèetni i napredni teèaj nastavlja s kontinuiranim susretima jedanput mjeseèno.

POLAZNICE TEÈAJA

Buzetski list 50

Uèenici:

Ana Ivanèiæ, Karla Jakac, Nikolina Jovanov, Nina Klariæ, Filip Koraca, Simon Krbavèiæ, Nika Krivièiæ, Judita Paro, Leo Perèiæ, Nikola Petkoviæ, Mateo Prar, Matea Prodan, Leonardo Smoljiæ, Anton Vivoda.

Ema Bauer, Luigi Bazjak, Mihaela Božiæ, Nina Drašèiæ, Marko Flego, Patricija Flego, Jan Grbac, Erik Greblo, 1.aUèiteljica: Jasna Mik

Uèenici:

Lukas Krbavèiæ, Dominik Krušvar, Toni Kuzma, Jana Marinac, Sara-Iva Merliæ, Adel Miljkoviæ,Aleksandar Popov, Nick Radešiæ, Alessia Skukan, Vito Stojko, Valentina Tomaško, Aleksia Tumpiæ,Ela Vivoda, Lucija Vižintin, Barbara Vratoviæ, Hela Zornada, Mateo Žigante

Matea Benèiæ, Antonia Bužiæ, Noel Cerovac, Vjekoslav Æuriæ, Dino Dušiæ, Petra Flego, Kevin Frantal,1.bUèiteljica: Sanja Krulèiæ

Podruèna škola RoèUèiteljica: Sandra Grabar

Uèenici: Mihael Glaviæ, Franciska Iviæ, Paulo Krbavac, Nikolina Medved, Karlo Pavletiæ,Ivan Perniæ.

Podruèna škola LivadeUèiteljica: Milica Kodelja

Uèenica: Alison Ivanèiæ

Podruèna škola VrhUèiteljica: Branka Flego

Uèenici: Moreno Matkoviæ,Noel Paladin.

Podruèna škola Lanišæe

Uèiteljica: Sandra Bartoliæ-Vugrinec

Uèenici: Marko JurišiæGabriel Šverko.

Jaslièka skupina "Loptice" Djeèjeg vrtiæa "Grdelin"Odgojiteljice: Ðeni Šæulac i Ingrid Prar

Polaznici:Katrin Blaževiæ, Petar Burloviæ, Hana Cotiæ, Mihael Dujaniæ, Alex Hrvatin, Iva Jurišiæ, Noa Koraca, Arian Krušvar, Ena Marija Nemarnik, Korina Paviæ, Ana Podreka, Antonio Radoviæ, Melani Sirotiæ.

Buzetski list 50

Uèenici:

Ana Ivanèiæ, Karla Jakac, Nikolina Jovanov, Nina Klariæ, Filip Koraca, Simon Krbavèiæ, Nika Krivièiæ, Judita Paro, Leo Perèiæ, Nikola Petkoviæ, Mateo Prar, Matea Prodan, Leonardo Smoljiæ, Anton Vivoda.

Ema Bauer, Luigi Bazjak, Mihaela Božiæ, Nina Drašèiæ, Marko Flego, Patricija Flego, Jan Grbac, Erik Greblo, 1.aUèiteljica: Jasna Mik

Uèenici:

Lukas Krbavèiæ, Dominik Krušvar, Toni Kuzma, Jana Marinac, Sara-Iva Merliæ, Adel Miljkoviæ,Aleksandar Popov, Nick Radešiæ, Alessia Skukan, Vito Stojko, Valentina Tomaško, Aleksia Tumpiæ,Ela Vivoda, Lucija Vižintin, Barbara Vratoviæ, Hela Zornada, Mateo Žigante

Matea Benèiæ, Antonia Bužiæ, Noel Cerovac, Vjekoslav Æuriæ, Dino Dušiæ, Petra Flego, Kevin Frantal,1.bUèiteljica: Sanja Krulèiæ

Podruèna škola RoèUèiteljica: Sandra Grabar

Uèenici: Mihael Glaviæ, Franciska Iviæ, Paulo Krbavac, Nikolina Medved, Karlo Pavletiæ,Ivan Perniæ.

Podruèna škola LivadeUèiteljica: Milica Kodelja

Uèenica: Alison Ivanèiæ

Podruèna škola VrhUèiteljica: Branka Flego

Uèenici: Moreno Matkoviæ,Noel Paladin.

Podruèna škola Lanišæe

Uèiteljica: Sandra Bartoliæ-Vugrinec

Uèenici: Marko JurišiæGabriel Šverko.

Jaslièka skupina "Loptice" Djeèjeg vrtiæa "Grdelin"Odgojiteljice: Ðeni Šæulac i Ingrid Prar

Polaznici:Katrin Blaževiæ, Petar Burloviæ, Hana Cotiæ, Mihael Dujaniæ, Alex Hrvatin, Iva Jurišiæ, Noa Koraca, Arian Krušvar, Ena Marija Nemarnik, Korina Paviæ, Ana Podreka, Antonio Radoviæ, Melani Sirotiæ.

- Župnik Josip (Joakim) Vidau (po nekima Vidal) dugo je godina službovao u Humu. Bio je vrstan travar i veliki ljubitelj pèela, bavio se pèelarstvom iz velike ljubavi prema tim marnim kukcima. Pèele su mu bili i prijatelji i inspiratori, s njima je komunicirao na samo njemu svojstven naèin, u društvu pèela osjeæao se pjesnikom, filozofom, s njima je živio. Med nije prodavao, možda je manje kolièine poklanjao siromasima.

Vidau je bio živa enciklopedija glede poznavanja ljekovitih biljaka. Golemo znanje ovog vrsnog travara nije, nažalost, sistematizirano i zapisano. Šteta.

Tako su mnogi njegovi izumi završili kao mrtve èinjenice izgubljene u pauèini zaborava, kaže Bruno Cotiæ iz Roèa.

Tajni recept

On je bio te sreæe da upozna župnika Vidaua. Naime, župnik je bio jako povuèena i zatvorena osoba te je rijetko komunicirao s vanjskim svijetom. Bio je veliki prijatelj sa pok. prof. Brankom Fuèiæem. Tako je Cotiæ, kao pratnja Fuèiæu

Buzetski list53

Josip (Joakim) Vidau (1904. – 1983.)

Travar iz Huma Bruno Cotiæ imao je tu sreæu da upozna župnika travara u vrijeme kad najmanji grad na svijetu dobivao "novu mladost"

Ana PISAK

1973. godine, dva puta posjetio Vidaua u njegovom župnom stanu u Humu. Bilo je to vrijeme kada je Èakavski sabor Istre pokrenuo obnovu i revitalizaciju Huma, pa je Fuèiæ dao ideju za proizvodnju i prodaju autohtone rakije biske. Potraga za receptom pravljenja biske bio je razlog posjeta Fuèiæa i Cotiæa župniku Vidau.

- U poèetku župnik Vidau nije želio ni èuti o tome da nam otkrije recept. Na kraju je ipak popustio i ispisao ga na jedan papiriæ, ali uz naše zavjetovanje da ga nikome neæemo reæi, pamti Cotiæ, koji se dan danas drži obeæanja.

U njegovom pamæenju Vidau je èovjek niske graðe, živahnih pokreta i nadasve poletne energije koju je usmjeravao na vlastite životne ciljeve i hobije, ali ne i na svakoga.

- Pamtim ga kao izrazito inteligentnog, lucidnog, skromnog, ali i introvertnog èovjeka. Èak je bio i simpatièan kada je biciklom dolazio u Roè dok su se iza njega uzdizali veliki oblaci prašine. Unatoè "izolaciji", službu je obavljao dobro. Ljudi su rado odlazili na misu, tim više što su na podruèju Roštine i Humštine duboki

korijeni religije. Svoje recepte nije davao nikome. I pokojni Fuèiæ ga je forsirao da ih objavi, èime bi se praktièki dobila mala enciklopedija. Meðutim, nije ga uspio nagovoriti, kaže Cotiæ.

Krajem 1973. godine samoborska tvrtka stakla poklonila je Pododboru za o b n o v u H u m a p e t s t o t i n j a k izvanserijskih boca, manufakturne obrade, smeðe boje, izglednom sliène izokrenutoj peèurki, s reljefnim ukrasom, odnosno glagoljskim S, zaštitnim znakom Èakavskog sabora. Te su boce, kaže Cotiæ, tadašnji tajnik za akcije obnove Huma, preplavile gotovo cijeli svijet.

- Mi smo na poèetku revitalizacije Huma poèeli puniti suvenir-boce biskom, spravljenom prema receptu èuvenoga travara Vidaua. Ubrzo sam poèeo i konzultacije s pokojnim Ivanom Forcom – Martiniæem iz Roèa. On je znao jednu od inaèica pravljenja biske. Istarsku ljekovitu rakiju smo nazvali "Biska Hum". Na Dan Huma 1974. godine bila je

Prema sjeæanju starijih Humljana, župnik Vidau je imao deklu po imenu Tonèka, rodom iz Slovenije. Vidau je u Humu službovao do 1981. ili 1982. godine kada zbog bolesti odlazi u sjemenište u Pazin, gdje je i umro. Pokopan je na groblju u Kringi. Bio je to

posljednji sveæenik koji živio u župnom stanu najmanjeg grada na svijetu. Župa Hum je nakon toga pripojena onoj roèkoj, kažu mještani.

Zanimlj ivo da je p r i l i k o m o b n o v e i revitalizacije drevnog gradiæa jedino župni stan bio u dobrom stanju, dok su danas sve druge graðevine obnovljene a ž u p n i s t a n r a p i d n o propada.

promocija biske u Humu, a kasnije se ona poèela prodavati kao suvenir, zapisao je Bruno Cotiæ u svojoj knjizi "Hum na kraju drugog tisuæljeæa".Cotiæ kaže kako je biska zapravo plod težaèke ruke tamošnjeg humskog i roèkog stanovništva. Eliksir se na tom podruèju pravio od davnine, ali samo za vlastite potrebe.

- Bez dobre rakije, nema ni dobre biske, zakljuèuje Cotiæ.

L e g e n d a ka ž e d a j e r e c e p t pripravljanja biske star otprilike dvije tisuæe godina. Ostatak je to druidske magije starih Kelta koji su nekada živjeli na ovim prostorima. Naime, tom je starom narodu bijela imela bila kultna biljka.

Rabili su je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu, hrabrost, nepobjedivost i za lijeèenje svih bolesti. Imela je i sastavni dio èarobnog napitka druida Panoramixa, koji je prireðivao za Asterixa.

BUZETSKE ÆAKULE

Imelom do magijeGermani su

je, pak, smatrali jakim, strašnim i smrtonosnim magijskim oružjem. Ukoliko se nosila kao talisman, predstavljala je znak ljubavi i vjenèanja.

Posljednji službenik Biska preplavila svijet

Aleksander Mer lak u Humu posjeduje trgovinu suvenira Imela. U noj prodaje i famoznu rakiju, bisku.

- Krajem 70-ih godina prošloga stoljeæa župnik Vidau je znao doæi na veèeru kod mojih roditelja u Humsku konobu. Moj otac Miloš stalno ga je tražio recept za pripravak biske. Dugo je vremena trebalo da ga nagovori. Tako je župnik jedne veèeri, nakon što je završio jesti, na jednom skromnom papiriæu ispisao potrebne sastojke za bisku, tvrdi Aleksander.

Dodaje kako mnogobrojni posjetitelji Huma danas povezuju najmanji grad na svijetu s poznatim eliksirom, neovisno o tome što se ona danas proizvodi u cijeloj Istri.

Sastojci na papiriæu

Od 2001. godine u Humu se održava smotra "Domaæa rakija je naša medižija". Broj proizvoðaèa žestice na smotri raste iz godine u godinu. Tako je u 2009. godini dosegnuo brojku od pedesetak natjecatelja s ukupno 178 uzoraka "domaæe medižije" iz Istarske, Primorsko-goranske i Zagrebaèke županije. Lenta princeze od rakij je uruèena višegodišnjoj èlanici žirija Tanji Kocijanèiæ iz Kaštelira, dok je lenta za viteza ud rakij pripala Miru Petohlebu iz Buzeta, nadaleko poznatom meštru, stalnom sudioniku smotre i više puta nagraðivanom izlagaèu.

Miro Petohleb vitez od rakij

BRUNO COTIÆBRUNO COTIÆ

ALEKSANDER MERLAKALEKSANDER MERLAK

ŽUPNI STANŽUPNI STANFRANKO BLAGONIÆ,MIRO PETOHLEB, TANJA KOCIJANÈIÆFRANKO BLAGONIÆ,MIRO PETOHLEB, TANJA KOCIJANÈIÆŽUPNIK VIDAU PRILIKOM SV. PRIÈESTIŽUPNIK VIDAU PRILIKOM SV. PRIÈESTI

- Župnik Josip (Joakim) Vidau (po nekima Vidal) dugo je godina službovao u Humu. Bio je vrstan travar i veliki ljubitelj pèela, bavio se pèelarstvom iz velike ljubavi prema tim marnim kukcima. Pèele su mu bili i prijatelji i inspiratori, s njima je komunicirao na samo njemu svojstven naèin, u društvu pèela osjeæao se pjesnikom, filozofom, s njima je živio. Med nije prodavao, možda je manje kolièine poklanjao siromasima.

Vidau je bio živa enciklopedija glede poznavanja ljekovitih biljaka. Golemo znanje ovog vrsnog travara nije, nažalost, sistematizirano i zapisano. Šteta.

Tako su mnogi njegovi izumi završili kao mrtve èinjenice izgubljene u pauèini zaborava, kaže Bruno Cotiæ iz Roèa.

Tajni recept

On je bio te sreæe da upozna župnika Vidaua. Naime, župnik je bio jako povuèena i zatvorena osoba te je rijetko komunicirao s vanjskim svijetom. Bio je veliki prijatelj sa pok. prof. Brankom Fuèiæem. Tako je Cotiæ, kao pratnja Fuèiæu

Buzetski list53

Josip (Joakim) Vidau (1904. – 1983.)

Travar iz Huma Bruno Cotiæ imao je tu sreæu da upozna župnika travara u vrijeme kad najmanji grad na svijetu dobivao "novu mladost"

Ana PISAK

1973. godine, dva puta posjetio Vidaua u njegovom župnom stanu u Humu. Bilo je to vrijeme kada je Èakavski sabor Istre pokrenuo obnovu i revitalizaciju Huma, pa je Fuèiæ dao ideju za proizvodnju i prodaju autohtone rakije biske. Potraga za receptom pravljenja biske bio je razlog posjeta Fuèiæa i Cotiæa župniku Vidau.

- U poèetku župnik Vidau nije želio ni èuti o tome da nam otkrije recept. Na kraju je ipak popustio i ispisao ga na jedan papiriæ, ali uz naše zavjetovanje da ga nikome neæemo reæi, pamti Cotiæ, koji se dan danas drži obeæanja.

U njegovom pamæenju Vidau je èovjek niske graðe, živahnih pokreta i nadasve poletne energije koju je usmjeravao na vlastite životne ciljeve i hobije, ali ne i na svakoga.

- Pamtim ga kao izrazito inteligentnog, lucidnog, skromnog, ali i introvertnog èovjeka. Èak je bio i simpatièan kada je biciklom dolazio u Roè dok su se iza njega uzdizali veliki oblaci prašine. Unatoè "izolaciji", službu je obavljao dobro. Ljudi su rado odlazili na misu, tim više što su na podruèju Roštine i Humštine duboki

korijeni religije. Svoje recepte nije davao nikome. I pokojni Fuèiæ ga je forsirao da ih objavi, èime bi se praktièki dobila mala enciklopedija. Meðutim, nije ga uspio nagovoriti, kaže Cotiæ.

Krajem 1973. godine samoborska tvrtka stakla poklonila je Pododboru za o b n o v u H u m a p e t s t o t i n j a k izvanserijskih boca, manufakturne obrade, smeðe boje, izglednom sliène izokrenutoj peèurki, s reljefnim ukrasom, odnosno glagoljskim S, zaštitnim znakom Èakavskog sabora. Te su boce, kaže Cotiæ, tadašnji tajnik za akcije obnove Huma, preplavile gotovo cijeli svijet.

- Mi smo na poèetku revitalizacije Huma poèeli puniti suvenir-boce biskom, spravljenom prema receptu èuvenoga travara Vidaua. Ubrzo sam poèeo i konzultacije s pokojnim Ivanom Forcom – Martiniæem iz Roèa. On je znao jednu od inaèica pravljenja biske. Istarsku ljekovitu rakiju smo nazvali "Biska Hum". Na Dan Huma 1974. godine bila je

Prema sjeæanju starijih Humljana, župnik Vidau je imao deklu po imenu Tonèka, rodom iz Slovenije. Vidau je u Humu službovao do 1981. ili 1982. godine kada zbog bolesti odlazi u sjemenište u Pazin, gdje je i umro. Pokopan je na groblju u Kringi. Bio je to

posljednji sveæenik koji živio u župnom stanu najmanjeg grada na svijetu. Župa Hum je nakon toga pripojena onoj roèkoj, kažu mještani.

Zanimlj ivo da je p r i l i k o m o b n o v e i revitalizacije drevnog gradiæa jedino župni stan bio u dobrom stanju, dok su danas sve druge graðevine obnovljene a ž u p n i s t a n r a p i d n o propada.

promocija biske u Humu, a kasnije se ona poèela prodavati kao suvenir, zapisao je Bruno Cotiæ u svojoj knjizi "Hum na kraju drugog tisuæljeæa".Cotiæ kaže kako je biska zapravo plod težaèke ruke tamošnjeg humskog i roèkog stanovništva. Eliksir se na tom podruèju pravio od davnine, ali samo za vlastite potrebe.

- Bez dobre rakije, nema ni dobre biske, zakljuèuje Cotiæ.

L e g e n d a ka ž e d a j e r e c e p t pripravljanja biske star otprilike dvije tisuæe godina. Ostatak je to druidske magije starih Kelta koji su nekada živjeli na ovim prostorima. Naime, tom je starom narodu bijela imela bila kultna biljka.

Rabili su je u magijskim obredima za dobivanje napitaka za snagu, hrabrost, nepobjedivost i za lijeèenje svih bolesti. Imela je i sastavni dio èarobnog napitka druida Panoramixa, koji je prireðivao za Asterixa.

BUZETSKE ÆAKULE

Imelom do magijeGermani su

je, pak, smatrali jakim, strašnim i smrtonosnim magijskim oružjem. Ukoliko se nosila kao talisman, predstavljala je znak ljubavi i vjenèanja.

Posljednji službenik Biska preplavila svijet

Aleksander Mer lak u Humu posjeduje trgovinu suvenira Imela. U noj prodaje i famoznu rakiju, bisku.

- Krajem 70-ih godina prošloga stoljeæa župnik Vidau je znao doæi na veèeru kod mojih roditelja u Humsku konobu. Moj otac Miloš stalno ga je tražio recept za pripravak biske. Dugo je vremena trebalo da ga nagovori. Tako je župnik jedne veèeri, nakon što je završio jesti, na jednom skromnom papiriæu ispisao potrebne sastojke za bisku, tvrdi Aleksander.

Dodaje kako mnogobrojni posjetitelji Huma danas povezuju najmanji grad na svijetu s poznatim eliksirom, neovisno o tome što se ona danas proizvodi u cijeloj Istri.

Sastojci na papiriæu

Od 2001. godine u Humu se održava smotra "Domaæa rakija je naša medižija". Broj proizvoðaèa žestice na smotri raste iz godine u godinu. Tako je u 2009. godini dosegnuo brojku od pedesetak natjecatelja s ukupno 178 uzoraka "domaæe medižije" iz Istarske, Primorsko-goranske i Zagrebaèke županije. Lenta princeze od rakij je uruèena višegodišnjoj èlanici žirija Tanji Kocijanèiæ iz Kaštelira, dok je lenta za viteza ud rakij pripala Miru Petohlebu iz Buzeta, nadaleko poznatom meštru, stalnom sudioniku smotre i više puta nagraðivanom izlagaèu.

Miro Petohleb vitez od rakij

BRUNO COTIÆBRUNO COTIÆ

ALEKSANDER MERLAKALEKSANDER MERLAK

ŽUPNI STANŽUPNI STANFRANKO BLAGONIÆ,MIRO PETOHLEB, TANJA KOCIJANÈIÆFRANKO BLAGONIÆ,MIRO PETOHLEB, TANJA KOCIJANÈIÆŽUPNIK VIDAU PRILIKOM SV. PRIÈESTIŽUPNIK VIDAU PRILIKOM SV. PRIÈESTI

54 Buzetski list55

Šparoge (Asparagus officinalis)

Povræe koje "èisti" tijeloŠparoge pridonose i zdravlju srca: odlièan su izvor folne kiseline te vitamina B6, koji utjeèe na razinu homocisteina, važnog za zdravlje krvožilnog sustava

Kristina GREBLO

S toplijim vremenom dolazi i proljetno povræe, šparoge. Iako nisu službeno priznate kao ljekovito bilje, njihova dobrobitna svojstva primijetili su i upotrebljavali i naši preci.

U staroj Kini, šparoge su korištene u kupkama zbog blagotvornog djelovanja na bolove u nogama te kao lijek kod suhog kašlja, dok su ih Rimljani koristili kao diuretièno sredstvo. Poznato je i njihovo afrodizijaèko djelovanje, Arapi su ih spominjali u ljubavnom priruèniku kao stimulans za ljubavne želje.

Nutritivne vrijednosti

Šparoga je, nutritivno gledano, vrlo uravnotežena prehrambeno vrijedna namirnica s niskim energetskim vrijednostima s obzirom na bogatstvo mineralnih tvari i vitamina koje sadrže. Najbogatije su kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrže prilièno mikroelemenata, kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod, ne sadrže masnoæe niti kolesterol, a sadržaj natrija je vrlo nizak. Energetska vrijednost na 100 grama iznosi 43,2 kcal (184 kJ).

Utjecaj na zdravlje

Gledajuæi šparoge kao diuretik, dobar su izvor kalija te sadrže relativno malo natrija. U povijesti su se koristile za rješavanje problema s oticanjem, ukljuèujuæi artritis i reumatizam, te za s p r j e è ava n j e z a d r ž ava n j a vo d e uzrokovanog PMS-om. Pogoduju zdravlju probavnog sustava: dobar su izvor vlakana, sadrže neprobavljiv ugljikohidrat – inulin, kojeg razgraðuju "dobre" bakterije u debelom crijevu te smanjuju

broj, za èovjeka, štetnih bakterija. Šparoge pridonose i zdravlju srca: odlièan su izvor folne kiseline te vitamina B6, koji utjeèe na razinu homocisteina, važnog za zdravlje srca i krvožilnog sustava. Vlakna, kalij, magnezij te kalcij koje šparoge sadrže, takoðer imaju blagotvoran utjecaj na srce.

U trudnoæi ili u ranom stadiju trudnoæe, šparoge su dobar prehrambeni izbor zbog visokog sadržaja folne kiseline – esencijalne za sintezu DNK. Bez nje se stanice živèanog sustava fetusa ne dijele pravilno. Zdrave su za kosti: sadrže kalcij, magnezij te vitamin K, koji je odgovoran za integraciju kalcija u kostima te za zgrušavanje krvi.

Podržavaju optimalni antioksidativni status. Upravo zbog tako bogatog nutritivnog sastava, šparoge su izuzetno cijenjene i preporuèuju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika, posebice kod odreðenih bolesti i stanja.

Savjet više

Najbolji naèin pripreme je pirjanje pet minuta. Dužom termièkom obradom, gube se hranjivi sastojci. Kuhanjem zaostaju u vodi, dok se peèenjem stvaraju š t e t n i s l o b o d n i r a d i k a l i . P r i j e pohranjivanja u hladnjak, potrebno ih je zamotati u plastiène vreæice te istisnuti zrak.

Za kraj...

Nakon konzumiranja šparoga pojavljuje se pri mokrenju snažan sumporni miris. On dolazi od tiolnih skupina koje organizam stvara i koje nisu štetne za zdravlje.

Kada je rijeè o istarskoj kuhinji, iskustvo nam govori da se najbolje posavjetovati s n e p r e s u š n i m i z v o r o m informacija – istarskim nonicama. Da je doista tako, dokazale su 85-godišnja Danica Majcan i 87-godišnja Katica Glaviæ, obje iz Vrha. One su nam, naime, otkrile tradiciju svojih predaka, kako i koja jaja èuvati za veliki kršæanski blagdan Uskrs.

Jaja oznaèiti žarom

- Za Uskrs valja spremiti jaja koja su koke snijele na dan sv. Josipa, sv. Bendikta i sv. Marije. Jaja, ovisno o danu kada su snesena, valja oznaèiti žarom iz kuænog ognjišta ili drvenog štednjaka.

Koja jaja èuvati za Uskrs?

Blagdanski stol po starinskiTek kad se vratilo s mise, cijela obitelj se okupila za stolom, svakom èlanu se podijelio komad pince i poriluka, te jedno jaje

Ana PISAK

Tako se ona snesena na dan sv. Josipa iscrta ravnim linijama po širini jaja, na dan sv. Marije po dužini jaja, a na sv. Benedikta jaje se oznaèi toèkicama, otkriva nona D a n i c a . È e m u ov a k v o oznaèavanje i zašto jaja snesena na dan tih svetaca, Danica ne zna. Kaže kako su to radili njeni stariji, a ona tradiciju nastavlja.

- Ta se jaja èuvaju tijekom cijele Korizme. N a V e l i k u s u b o t u s tav l ja ju se kuhati u lonac u k o j i dodajemo sol k a k o b i s e l juska lakše

odvojila. U mojoj mladosti jaja se nisu farbala raznim bojama kao danas. Nije se koristio ni luk ni kopriva, što je obièaj u nekim mjestima, pojašnjava Danica, èija je obitelj za Uskrs skuhala i do 80 jaja.

Misa u šest ujutro

Dok se danas simbol ž i v o t a blagoslivlja u s u b o t u , nekada se to è i n i l o u n e d j e l j u , a k a k o s e desetl jeæima u n a t r a g p r o v o d i o uskršnji dan,

isprièale su nam Danica i Katica.

- Procesija iz crkve sv. Antona prema crkvi Velike Gospe kretala je veæ u šest sa t i u ju t ro . U b i je lom tavajonu, na blagoslov se nosilo jaje, poriluk i pince, a sveta misa bi trajala do devet sati. Ne daj Bože da je netko prije blagoslova stavio u usta koji komad hrane. Tek kad se vratilo s mise, cijela obitelj se okupila za stolom, svakom èlanu se podijelio komad pince i poriluka, te jedno jaje. Pripremala se i velika fritada s b l i t vom, kobas icama i pancetom. Za ruèak se kuhala juha od domaæe kokoši, nedeva, kupus, pršut i fuži. U tri popodne svi bi ponovno na veèernju misu, pamte Danica i Katica.

Pjesma bez plesa

Danica je kao djevojka živjela u Dolu. Njenu obitelj je èinilo od 12 do 14 èlanova. Sjeæa se da su na misu odlazili pješice. Pjesma se orila cijelim putem. Njeni roditelji su pjevali u crkvenom zboru. Tu je tradiciju nastavila i ona, a zatim ju prenijela na unuke.

- Mama mia! Ne daj ti mili Bože delat na dan Uskrsa! Uskrs je veliki blagdan, oduvijek se pjevalo i sviralo, ali nikad plesalo i radilo u kampanji. Može se samo picat jaja. Nekada su to èinili samo muškarci. Djeca bi znala "založit" jaje pa kad bi i m g a n e t k o p o g o d i o novèiæem i razbio, briznuli bi u plaè, kaže Dragica.

DANICA MAJCAN POKAZUJE KAKO SE NEKAD OZNAÈAVALO JAJA

NA DAN SV. JOSIPA

NA DAN SV. MARIJE

NA DAN SV. BENEDIKTA

54 Buzetski list55

Šparoge (Asparagus officinalis)

Povræe koje "èisti" tijeloŠparoge pridonose i zdravlju srca: odlièan su izvor folne kiseline te vitamina B6, koji utjeèe na razinu homocisteina, važnog za zdravlje krvožilnog sustava

Kristina GREBLO

S toplijim vremenom dolazi i proljetno povræe, šparoge. Iako nisu službeno priznate kao ljekovito bilje, njihova dobrobitna svojstva primijetili su i upotrebljavali i naši preci.

U staroj Kini, šparoge su korištene u kupkama zbog blagotvornog djelovanja na bolove u nogama te kao lijek kod suhog kašlja, dok su ih Rimljani koristili kao diuretièno sredstvo. Poznato je i njihovo afrodizijaèko djelovanje, Arapi su ih spominjali u ljubavnom priruèniku kao stimulans za ljubavne želje.

Nutritivne vrijednosti

Šparoga je, nutritivno gledano, vrlo uravnotežena prehrambeno vrijedna namirnica s niskim energetskim vrijednostima s obzirom na bogatstvo mineralnih tvari i vitamina koje sadrže. Najbogatije su kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrže prilièno mikroelemenata, kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod, ne sadrže masnoæe niti kolesterol, a sadržaj natrija je vrlo nizak. Energetska vrijednost na 100 grama iznosi 43,2 kcal (184 kJ).

Utjecaj na zdravlje

Gledajuæi šparoge kao diuretik, dobar su izvor kalija te sadrže relativno malo natrija. U povijesti su se koristile za rješavanje problema s oticanjem, ukljuèujuæi artritis i reumatizam, te za s p r j e è ava n j e z a d r ž ava n j a vo d e uzrokovanog PMS-om. Pogoduju zdravlju probavnog sustava: dobar su izvor vlakana, sadrže neprobavljiv ugljikohidrat – inulin, kojeg razgraðuju "dobre" bakterije u debelom crijevu te smanjuju

broj, za èovjeka, štetnih bakterija. Šparoge pridonose i zdravlju srca: odlièan su izvor folne kiseline te vitamina B6, koji utjeèe na razinu homocisteina, važnog za zdravlje srca i krvožilnog sustava. Vlakna, kalij, magnezij te kalcij koje šparoge sadrže, takoðer imaju blagotvoran utjecaj na srce.

U trudnoæi ili u ranom stadiju trudnoæe, šparoge su dobar prehrambeni izbor zbog visokog sadržaja folne kiseline – esencijalne za sintezu DNK. Bez nje se stanice živèanog sustava fetusa ne dijele pravilno. Zdrave su za kosti: sadrže kalcij, magnezij te vitamin K, koji je odgovoran za integraciju kalcija u kostima te za zgrušavanje krvi.

Podržavaju optimalni antioksidativni status. Upravo zbog tako bogatog nutritivnog sastava, šparoge su izuzetno cijenjene i preporuèuju se kao sastavni dio proljetnog jelovnika, posebice kod odreðenih bolesti i stanja.

Savjet više

Najbolji naèin pripreme je pirjanje pet minuta. Dužom termièkom obradom, gube se hranjivi sastojci. Kuhanjem zaostaju u vodi, dok se peèenjem stvaraju š t e t n i s l o b o d n i r a d i k a l i . P r i j e pohranjivanja u hladnjak, potrebno ih je zamotati u plastiène vreæice te istisnuti zrak.

Za kraj...

Nakon konzumiranja šparoga pojavljuje se pri mokrenju snažan sumporni miris. On dolazi od tiolnih skupina koje organizam stvara i koje nisu štetne za zdravlje.

Kada je rijeè o istarskoj kuhinji, iskustvo nam govori da se najbolje posavjetovati s n e p r e s u š n i m i z v o r o m informacija – istarskim nonicama. Da je doista tako, dokazale su 85-godišnja Danica Majcan i 87-godišnja Katica Glaviæ, obje iz Vrha. One su nam, naime, otkrile tradiciju svojih predaka, kako i koja jaja èuvati za veliki kršæanski blagdan Uskrs.

Jaja oznaèiti žarom

- Za Uskrs valja spremiti jaja koja su koke snijele na dan sv. Josipa, sv. Bendikta i sv. Marije. Jaja, ovisno o danu kada su snesena, valja oznaèiti žarom iz kuænog ognjišta ili drvenog štednjaka.

Koja jaja èuvati za Uskrs?

Blagdanski stol po starinskiTek kad se vratilo s mise, cijela obitelj se okupila za stolom, svakom èlanu se podijelio komad pince i poriluka, te jedno jaje

Ana PISAK

Tako se ona snesena na dan sv. Josipa iscrta ravnim linijama po širini jaja, na dan sv. Marije po dužini jaja, a na sv. Benedikta jaje se oznaèi toèkicama, otkriva nona D a n i c a . È e m u ov a k v o oznaèavanje i zašto jaja snesena na dan tih svetaca, Danica ne zna. Kaže kako su to radili njeni stariji, a ona tradiciju nastavlja.

- Ta se jaja èuvaju tijekom cijele Korizme. N a V e l i k u s u b o t u s tav l ja ju se kuhati u lonac u k o j i dodajemo sol k a k o b i s e l juska lakše

odvojila. U mojoj mladosti jaja se nisu farbala raznim bojama kao danas. Nije se koristio ni luk ni kopriva, što je obièaj u nekim mjestima, pojašnjava Danica, èija je obitelj za Uskrs skuhala i do 80 jaja.

Misa u šest ujutro

Dok se danas simbol ž i v o t a blagoslivlja u s u b o t u , nekada se to è i n i l o u n e d j e l j u , a k a k o s e desetl jeæima u n a t r a g p r o v o d i o uskršnji dan,

isprièale su nam Danica i Katica.

- Procesija iz crkve sv. Antona prema crkvi Velike Gospe kretala je veæ u šest sa t i u ju t ro . U b i je lom tavajonu, na blagoslov se nosilo jaje, poriluk i pince, a sveta misa bi trajala do devet sati. Ne daj Bože da je netko prije blagoslova stavio u usta koji komad hrane. Tek kad se vratilo s mise, cijela obitelj se okupila za stolom, svakom èlanu se podijelio komad pince i poriluka, te jedno jaje. Pripremala se i velika fritada s b l i t vom, kobas icama i pancetom. Za ruèak se kuhala juha od domaæe kokoši, nedeva, kupus, pršut i fuži. U tri popodne svi bi ponovno na veèernju misu, pamte Danica i Katica.

Pjesma bez plesa

Danica je kao djevojka živjela u Dolu. Njenu obitelj je èinilo od 12 do 14 èlanova. Sjeæa se da su na misu odlazili pješice. Pjesma se orila cijelim putem. Njeni roditelji su pjevali u crkvenom zboru. Tu je tradiciju nastavila i ona, a zatim ju prenijela na unuke.

- Mama mia! Ne daj ti mili Bože delat na dan Uskrsa! Uskrs je veliki blagdan, oduvijek se pjevalo i sviralo, ali nikad plesalo i radilo u kampanji. Može se samo picat jaja. Nekada su to èinili samo muškarci. Djeca bi znala "založit" jaje pa kad bi i m g a n e t k o p o g o d i o novèiæem i razbio, briznuli bi u plaè, kaže Dragica.

DANICA MAJCAN POKAZUJE KAKO SE NEKAD OZNAÈAVALO JAJA

NA DAN SV. JOSIPA

NA DAN SV. MARIJE

NA DAN SV. BENEDIKTA

POLJOPRIVREDA

POLJOPRIVREDA

5958

5958

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Mejak iz Podgaæa

Istarski brand oživljava æiæskepašnjake Iako otac i sinovi Mejak zaista teško rade na održavanju svog stada, problema s prodajom

odnosno otkupom mesa nemaju

Ana PISAK

Buzetski list 60

Prije tri godine Grgo Mejak iz Podgaæa odluèio je nastaviti tradiciju svojih predaka: poèeo je uzgajati istarska g o v e d a . N j e g o v o j e domaæinstvo tako postalo jedino na Æiæariji koje uzgaja istarske krave, volove i bikove.

- Namjeravali smo kupiti goveda pasmine red angus. Meðutim, plan je propao zbog prodavaèeve neispravne dokumentacije. Onda smo došli na ideju da kupimo is ta rsko govedo . P reko Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI) to smo i uèinili, prièa 62-godišnji Grgo Mejak koji se u ovu avanturu upustio s 33-godišnjim sinom Ivanom i 24-godišnjim sinom Davidom.

Potražnja je bila velika, a g o v e d a m a l o , p a j e gospodarstvo Mejak u prvoj turi došlo tek do pet goveda, da bi nakon tri godine njegovo stado brojilo 25 životinja.

-Rijeè je o govedima namijenjenim iskljuèivo za proizvodnju mesa, koje se na tržištu plasira kao istarski brand. Krave dosegnu t e ž i n u i d o 8 0 0 kilograma, dok volovi znaju biti teški i do 1200 kilograma. Sukladno tomu, s AZRRI- jem imamo sklopljen ugovor o prodaj i odnosno o t k u p u m e s a , p a problema s tržištem nemamo, kazuje Grgo.

G o s p o d a r s t v u Mejak posao ovisi o tome koliko æe zima biti duga i hladna. Naime, z a j e d n o d n e v n o

prehranjivanje u zimskim danima potrebne su dvije rol bale sijena, svaka teška tristotinjak kilograma.

- Prošla zima je bila iscrpljujuæa za blago, ali i za sve nas. Bila je duga i slaba; ili j e p a d a l a k i š a i l i s u temperature bile jako niske. Istarsko govedo u odnosu na druga goveda ima kožu gotovo d u p l e d e b l j i n e . N a hladnoæama se dosta dobro ponaša i, po mom mišljenju, dosta je otporno, otkriva Grgo.

Temperature zraka u P o d g a æ a m a s u , p r e m a G r g i n o m v i š e g o d i š n j e m praæenju, izjednaèene s onima u gradu Gospiæu, a ponekad su i dva do tri stupnja niže. Ove z i m e ž i v a n a G r g i n o m termometru spustila se èak na 14 Celzijusovih stupnjeva ispod ništice, ali to nije ništa spram zime kad je deset dana u Podgaæama "brijalo" èak minus 17 stupnjeva Celzijusa! Te se godine smrzao i krumpir u kuæama!

Pet mjeseci košnje

Da bi prehranio toliki broj istarskih goveda Grgo se praktièki od poèetka lipnja pa do kraja listopada ne mièe s traktora. Za zimu valja spremiti oko 250 bala sijena, a samo za jednu balu potrebno je pokositi od 2000 do 3000 èetvornih metara pašnjaka. Zahvaljujuæi susretljivosti stotinjak domaæinstva, koja su mu ustupila na korištenje svoje zapuštene sjenokoše, Mejak uspijeva priskrbiti potrebnu hranu za svoja goveda. Meðutim, ukoliko se netko predomisli od košnje njegove parcele morat æe odustati. Zbog toga mu je moguænost i želja za poveæanjem stoènog fonda ogranièena.

- Vlasnici pašnjaka dali su mi na korištenje njihove ispaše samo zato što im je drago da i dan danas vide svoje parcele obraðene. Prošle godine, prilikom èišæenja terena, žar je mjestimice dosezao visinu od jednog metra i nije se gasio po tjedan dana, što dokazuje

kolika je bila visoka trava i koliko godina se ona nije kosila. Tužna je slika kada se samo prisjetim svoje mladosti. Tada je svaki komadiæ zemlje bio obraðen. Proæi Laniško-gajskom valom bila je dika. Po d e s e t k o s c i k o s i l o j e odjednom. Èulo se samo klepanje kose, prisjeæa se Grgo.

Naime, 1958. godine u selu Podgaæe živjela su 54 mještana prezimena Mejak, više nego što danas ima svih stanovnika u selu. No samo su 1962. godine èak 52 mladiæa i djevojke iz Podgaæa otišli trbuhom za kruhom.

Velika ulaganja

Goveda OPG Mejak nalaze se na ograðenom terenu površine èetrdesetak hektara p a i m j e i s p a š a l j e t i zagarantirana. No unatoè tomu, Grga je imao velike financijske izdatke prilikom samog ograðivanja terena. M o r a o j e n a p r a v i t i i nadstrešnicu za sklanjanje

g ove d a te n a b av i t i n e o p h o d n u mehanizaciju. Predstoji mu još izgradnja skladišta za sijeno.

- S t a l n o s a m "bombardiran" novim investicijama. Ipak, posla s istarskim govedom ima daleko manje no što smo ga imali prije s muznim kravama, kaže Mejak koji u svojoj staji još uvijek ima i èetiri muzne krave pa je svježi sir uobièajena nami rn i ca na s to lu Mejakovih.

Buzetski list61

Datum roðenja

Buzetske bebe roðene od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. godine

13.

14.

15.

16.

17.

10.8.2009.

15.8.2009.

3.9.2009.

7.9.2009.

21.9.2009.

19.

21.

22.

23.

2.10.2009.

22.10.2009.

31.10.2009.

4.11.2009.

18. 2.10.2009.

Stokoviæ

Sirotiæ

Flego

Šorgo

Petretiæ

Fabeta

Grižanèiæ

Tušæan

Vivoda

Sandalj

Evan

Dragan

Vita

Leon

Ivano

Noa

Ivona

Andrea

Nina

Mihael

Vilma

Silvana

Jasmina

Fatima

Gracijela

Jasmina

Romina

Fabiana

Marinela

Tjaša

Nenad

Anðelo

Livio

Damir

Walter

Damir

Mladen

Alen

x(5)

x(2)

x

x(2)

x(3)

x

x(2)

x(2)

x

x(2)

Prvodijete

Višedjece

Redni broj

PrezimeIme djeteta Ime majke Ime oca

1.

2.

3.

4.

5.

6.

1.7.2009.

6.7.2009.

6.7.2009.

11.7.2009.

11.7.2009.

15.7.2009.

8.

9.

10.

11.

12.

23.7.2009.

3.8.2009.

4.8.2009.

6.8.2009.

8.8.2009.

7. 18.7.2009.

Tadiæ

Vitas

Bašiæ

Tadiæ

Èerneka

Pisak

Gržentiæ

Klariæ

Prešnjak

Šimonoviæ

Fonoviæ

Majcan

x Ivona

Lucija

Karlo

Martina

Vito

Hana

Stella

Antea

Noel

Niko

Leon

Jakov

Arnela

Emina

Lea

Ana Marija

Nataša

Marijela

Ines

Tamara

Eneja

Gordana

Ivana

Diana

Goran

Ivan

Majk

Sandi

Marin

Darko

Dalibor

Alen

Dean

Vedran

x

x(2)

x

x(2)

x

x

x

x

x

x

x

Ruben

Denis

20. 20.10.2009. GržiniæNikol Ðurðica Loris x

24.

25.

26.

27.

28.

15.11.2009.

27.11.2009.

3.12.2009.

8.12.2009.

15.12.2009.

30.

31.

23.12.2009.

30.12.2009.

29. 19.12.2009.

Božiæ

Mušedinoviæ

Gržiniæ

Nemarnik

Kosovèiæ

Suliæ

Šverko

Grbac

Sofija

Noel

Maria

Samuel

Ariana

Alex

Rafael

David

Silvia

Anela

Vanessa Zoran

Marinela

Asmira

Jasmina

Gabrijela

Danijela Franko

Dražen

Jasmin

Davor

Armin

Emir

Ivan

x

x

x(2)

x

x(2)

x(2)

x

x(2)

Jednokratna pomoæ za novoroðenèad

Zoran

Mladen

Podaci dobiveni od Grada Buzetai ordinacije dr. Smiljane Brgodac

U Proraèunu Grada Buzeta za 2010. g o d i n u z a j e d n o k r a t n u p o m o æ novoroðenèadi osigurano je 170.000 kuna. Visina naknade za prvo dijete iznosi 2.000 kuna, za drugo dijete i dalje 2.500 kuna a za blizance 3.000 kuna po djetetu.Novina u 2010. godini je što su roditelji obavezni donijeti u Odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti Grada Buzeta - soba broj 28 kod resornog referenta, uvjerenje o prebivalištu djeteta. Naknada æe biti isplaæena iskljuèivo na osnovu tog dokumenta.

Izdvojena sredstva iz Proraèuna Grada Buzeta za novoroðenèad u 2009 godini.

- za prvo dijete 76.000,00

- za drugo dijete 60.000,00

- za treæe dijete 7.500,00

- za èetvrto dijete 2.500,00

- za peto dijete 2.500,00

- blizanke 6.000,00

SVEUKUPNO: 154.500,00

Djeca roðena kao:

- prvo dijete 38

- drugo dijete 24

- treæe dijete 3

- èetvrto dijete 1

- peto dijete 1

- blizanke 2

U 2009. godini roðeno je69 djece, od toga30 djevojèica i 39 djeèaka.

Roðena djeca po mjesnimodborima u 2009. godini

Buzet 23 Buzet - Stari Grad 6 Krušvari 3 Roè 4 Sovinjak 3 Sv. Ivan 6 Sv. Martin 12 Svi Sveti 2 Štrped 4 Vrh 4 Veli i Mali Mlun 2 SVEUKUPNO 69

GRGO MEJAK

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Mejak iz Podgaæa

Istarski brand oživljava æiæskepašnjake Iako otac i sinovi Mejak zaista teško rade na održavanju svog stada, problema s prodajom

odnosno otkupom mesa nemaju

Ana PISAK

Buzetski list 60

Prije tri godine Grgo Mejak iz Podgaæa odluèio je nastaviti tradiciju svojih predaka: poèeo je uzgajati istarska g o v e d a . N j e g o v o j e domaæinstvo tako postalo jedino na Æiæariji koje uzgaja istarske krave, volove i bikove.

- Namjeravali smo kupiti goveda pasmine red angus. Meðutim, plan je propao zbog prodavaèeve neispravne dokumentacije. Onda smo došli na ideju da kupimo is ta rsko govedo . P reko Agencije za ruralni razvoj Istre (AZRRI) to smo i uèinili, prièa 62-godišnji Grgo Mejak koji se u ovu avanturu upustio s 33-godišnjim sinom Ivanom i 24-godišnjim sinom Davidom.

Potražnja je bila velika, a g o v e d a m a l o , p a j e gospodarstvo Mejak u prvoj turi došlo tek do pet goveda, da bi nakon tri godine njegovo stado brojilo 25 životinja.

-Rijeè je o govedima namijenjenim iskljuèivo za proizvodnju mesa, koje se na tržištu plasira kao istarski brand. Krave dosegnu t e ž i n u i d o 8 0 0 kilograma, dok volovi znaju biti teški i do 1200 kilograma. Sukladno tomu, s AZRRI- jem imamo sklopljen ugovor o prodaj i odnosno o t k u p u m e s a , p a problema s tržištem nemamo, kazuje Grgo.

G o s p o d a r s t v u Mejak posao ovisi o tome koliko æe zima biti duga i hladna. Naime, z a j e d n o d n e v n o

prehranjivanje u zimskim danima potrebne su dvije rol bale sijena, svaka teška tristotinjak kilograma.

- Prošla zima je bila iscrpljujuæa za blago, ali i za sve nas. Bila je duga i slaba; ili j e p a d a l a k i š a i l i s u temperature bile jako niske. Istarsko govedo u odnosu na druga goveda ima kožu gotovo d u p l e d e b l j i n e . N a hladnoæama se dosta dobro ponaša i, po mom mišljenju, dosta je otporno, otkriva Grgo.

Temperature zraka u P o d g a æ a m a s u , p r e m a G r g i n o m v i š e g o d i š n j e m praæenju, izjednaèene s onima u gradu Gospiæu, a ponekad su i dva do tri stupnja niže. Ove z i m e ž i v a n a G r g i n o m termometru spustila se èak na 14 Celzijusovih stupnjeva ispod ništice, ali to nije ništa spram zime kad je deset dana u Podgaæama "brijalo" èak minus 17 stupnjeva Celzijusa! Te se godine smrzao i krumpir u kuæama!

Pet mjeseci košnje

Da bi prehranio toliki broj istarskih goveda Grgo se praktièki od poèetka lipnja pa do kraja listopada ne mièe s traktora. Za zimu valja spremiti oko 250 bala sijena, a samo za jednu balu potrebno je pokositi od 2000 do 3000 èetvornih metara pašnjaka. Zahvaljujuæi susretljivosti stotinjak domaæinstva, koja su mu ustupila na korištenje svoje zapuštene sjenokoše, Mejak uspijeva priskrbiti potrebnu hranu za svoja goveda. Meðutim, ukoliko se netko predomisli od košnje njegove parcele morat æe odustati. Zbog toga mu je moguænost i želja za poveæanjem stoènog fonda ogranièena.

- Vlasnici pašnjaka dali su mi na korištenje njihove ispaše samo zato što im je drago da i dan danas vide svoje parcele obraðene. Prošle godine, prilikom èišæenja terena, žar je mjestimice dosezao visinu od jednog metra i nije se gasio po tjedan dana, što dokazuje

kolika je bila visoka trava i koliko godina se ona nije kosila. Tužna je slika kada se samo prisjetim svoje mladosti. Tada je svaki komadiæ zemlje bio obraðen. Proæi Laniško-gajskom valom bila je dika. Po d e s e t k o s c i k o s i l o j e odjednom. Èulo se samo klepanje kose, prisjeæa se Grgo.

Naime, 1958. godine u selu Podgaæe živjela su 54 mještana prezimena Mejak, više nego što danas ima svih stanovnika u selu. No samo su 1962. godine èak 52 mladiæa i djevojke iz Podgaæa otišli trbuhom za kruhom.

Velika ulaganja

Goveda OPG Mejak nalaze se na ograðenom terenu površine èetrdesetak hektara p a i m j e i s p a š a l j e t i zagarantirana. No unatoè tomu, Grga je imao velike financijske izdatke prilikom samog ograðivanja terena. M o r a o j e n a p r a v i t i i nadstrešnicu za sklanjanje

g ove d a te n a b av i t i n e o p h o d n u mehanizaciju. Predstoji mu još izgradnja skladišta za sijeno.

- S t a l n o s a m "bombardiran" novim investicijama. Ipak, posla s istarskim govedom ima daleko manje no što smo ga imali prije s muznim kravama, kaže Mejak koji u svojoj staji još uvijek ima i èetiri muzne krave pa je svježi sir uobièajena nami rn i ca na s to lu Mejakovih.

Buzetski list61

Datum roðenja

Buzetske bebe roðene od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. godine

13.

14.

15.

16.

17.

10.8.2009.

15.8.2009.

3.9.2009.

7.9.2009.

21.9.2009.

19.

21.

22.

23.

2.10.2009.

22.10.2009.

31.10.2009.

4.11.2009.

18. 2.10.2009.

Stokoviæ

Sirotiæ

Flego

Šorgo

Petretiæ

Fabeta

Grižanèiæ

Tušæan

Vivoda

Sandalj

Evan

Dragan

Vita

Leon

Ivano

Noa

Ivona

Andrea

Nina

Mihael

Vilma

Silvana

Jasmina

Fatima

Gracijela

Jasmina

Romina

Fabiana

Marinela

Tjaša

Nenad

Anðelo

Livio

Damir

Walter

Damir

Mladen

Alen

x(5)

x(2)

x

x(2)

x(3)

x

x(2)

x(2)

x

x(2)

Prvodijete

Višedjece

Redni broj

PrezimeIme djeteta Ime majke Ime oca

1.

2.

3.

4.

5.

6.

1.7.2009.

6.7.2009.

6.7.2009.

11.7.2009.

11.7.2009.

15.7.2009.

8.

9.

10.

11.

12.

23.7.2009.

3.8.2009.

4.8.2009.

6.8.2009.

8.8.2009.

7. 18.7.2009.

Tadiæ

Vitas

Bašiæ

Tadiæ

Èerneka

Pisak

Gržentiæ

Klariæ

Prešnjak

Šimonoviæ

Fonoviæ

Majcan

x Ivona

Lucija

Karlo

Martina

Vito

Hana

Stella

Antea

Noel

Niko

Leon

Jakov

Arnela

Emina

Lea

Ana Marija

Nataša

Marijela

Ines

Tamara

Eneja

Gordana

Ivana

Diana

Goran

Ivan

Majk

Sandi

Marin

Darko

Dalibor

Alen

Dean

Vedran

x

x(2)

x

x(2)

x

x

x

x

x

x

x

Ruben

Denis

20. 20.10.2009. GržiniæNikol Ðurðica Loris x

24.

25.

26.

27.

28.

15.11.2009.

27.11.2009.

3.12.2009.

8.12.2009.

15.12.2009.

30.

31.

23.12.2009.

30.12.2009.

29. 19.12.2009.

Božiæ

Mušedinoviæ

Gržiniæ

Nemarnik

Kosovèiæ

Suliæ

Šverko

Grbac

Sofija

Noel

Maria

Samuel

Ariana

Alex

Rafael

David

Silvia

Anela

Vanessa Zoran

Marinela

Asmira

Jasmina

Gabrijela

Danijela Franko

Dražen

Jasmin

Davor

Armin

Emir

Ivan

x

x

x(2)

x

x(2)

x(2)

x

x(2)

Jednokratna pomoæ za novoroðenèad

Zoran

Mladen

Podaci dobiveni od Grada Buzetai ordinacije dr. Smiljane Brgodac

U Proraèunu Grada Buzeta za 2010. g o d i n u z a j e d n o k r a t n u p o m o æ novoroðenèadi osigurano je 170.000 kuna. Visina naknade za prvo dijete iznosi 2.000 kuna, za drugo dijete i dalje 2.500 kuna a za blizance 3.000 kuna po djetetu.Novina u 2010. godini je što su roditelji obavezni donijeti u Odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti Grada Buzeta - soba broj 28 kod resornog referenta, uvjerenje o prebivalištu djeteta. Naknada æe biti isplaæena iskljuèivo na osnovu tog dokumenta.

Izdvojena sredstva iz Proraèuna Grada Buzeta za novoroðenèad u 2009 godini.

- za prvo dijete 76.000,00

- za drugo dijete 60.000,00

- za treæe dijete 7.500,00

- za èetvrto dijete 2.500,00

- za peto dijete 2.500,00

- blizanke 6.000,00

SVEUKUPNO: 154.500,00

Djeca roðena kao:

- prvo dijete 38

- drugo dijete 24

- treæe dijete 3

- èetvrto dijete 1

- peto dijete 1

- blizanke 2

U 2009. godini roðeno je69 djece, od toga30 djevojèica i 39 djeèaka.

Roðena djeca po mjesnimodborima u 2009. godini

Buzet 23 Buzet - Stari Grad 6 Krušvari 3 Roè 4 Sovinjak 3 Sv. Ivan 6 Sv. Martin 12 Svi Sveti 2 Štrped 4 Vrh 4 Veli i Mali Mlun 2 SVEUKUPNO 69

GRGO MEJAK

ANTON JERMANIŠ (SNIMILA ANA PISAK)ANTON JERMANIŠ (SNIMILA ANA PISAK)