buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

64
Besplatni primjerak Broj 9, Godina V. Srpanj, 2011. ISSN 1846-7776 www.buzet.hr Novi identitet Turistièke zajednice Pod ladonjom: Josip Šipuš Gospodarstvo: Pasivna kuæa Tradicija: Maškare 2011. Sport: IstraTrek

Upload: buzetski-list

Post on 23-Jul-2016

260 views

Category:

Documents


3 download

DESCRIPTION

 

TRANSCRIPT

Page 1: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Besplatni primjerakBroj 9, Godina V.Srpanj, 2011.

ISSN 1846-7776

www.buzet.hr

Novi identitetTuristièke zajednice

Pod ladonjom:Josip Šipuš

Gospodarstvo:Pasivna kuæa

Tradicija:Maškare 2011.

Sport: IstraTrek

Page 2: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

150 GODINA OD SPOMENA CRKVE SV. ROKA

S prvim ljetnim danima u vaše ruke dolazi novi broj našeg lista. Ovaj broj je poseban jer njime obilježavamo svoju prvu obljetnicu, naš je Buzetski list ušao u svoju petu godinu…

Buzetski list je nastao sa željom da predstavi ono najbolje što naš zavièaj ima, sa željom da zabilježi dogaðaje, slièice, aktivnosti, naš život u ovom djeliæu vremena… Uz vašu pomoæ naš æe list biti još bolji, pa vas pozivam da nam i dalje dajete svoje sugestije, tekstove, fotografije, primjedbe, komentare...

Protekle godine, kao i ranije, èesto smo pozivali na zajedništvo. Godina 2010. je svima nama nametnula puno teških zadataka. Pritisnuti kriznim vremenima, od svih nas se zahtijevalo usklaðivanje s opæim stanjem u okruženju. Zbog toga smo na vrijeme razlièitim mjerama reagirali na nastalu situaciju prije svega ulažuæi dodatne napore kako bismo našli nove izvore prihoda našeg gradskog proraèuna s imperativom da time ne stvorimo veæe optereæenje za naše sugraðane.

Jedna od znaèajki posla gradonaèelnika je gradnja mostova i stvaranje veza unutar naše zajednice, ali i prema susjednim sredinama, regiji, državi i meðunarodnim partnerima. Zbog toga smo se, moji suradnici i ja, posvetili pripremi niza konkretnih projekata kojima želimo nastaviti razvijati zdrav i èist grad, kvalitetno povezan sa svojim okruženjem.

Tim naèelima kojima se vodimo u svakodnevnom radu, potièemo i sve gradske službe, tvrtke i ustanove, a nadamo se da æe se u primjeni ovih naèela u svojem radu prikljuèiti voditelji ostalih službi, udruga i trgovaèkih društava u Buzetu, pa i svi graðani.

IMPRESSUM:

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

S A D R Ž A J : S A D R Ž A J :

Vrijeme u kojem živimo nameæe nam da se u potpunosti otvorimo prema svima u našem okruženju jer smo premali da bismo se sami uspješno borili sa zahtjevnim vremenima…

Kako èesto ponavljamo, stalan cilj je ravnomjerni razvoj svih kutaka Grada Buzeta. Unatoè kriznim vremenima, nastavlja se provedba svih mjera kojima Grad nastoji poboljšati život svim strukturama naše zajednice, od novoroðenèadi do umirovljenika, od gospodarstva do obrtnika i poljoprivrednika.

Proteklih smo mjeseci, pa i godina, uložili veliki trud u unapreðenje turistièkih osobitosti našeg grada ureðivanjem starogradskih jezgri i poboljšanjem uvjeta života u njima. Izgraðeno je parkiralište u Humu, gradi se kanalizacija u Roèu, sufinanciramo ureðenje proèelja zgrada, potièemo organizaciju društvenih dogaðaja, a predstoji nam i obnova infrastrukture starog grada Buzeta.

Uvjeren sam da æe se u mjesecima koji dolaze jasno vidjeti rezultati rada kroz pripremu programa, projekata i planova, tog „papirnatog rada“ koji je napravljen tijekom zime. Oèekujem da æemo veæ u sljedeæem broju našeg lista moæi predstaviti sve dogaðaje, aktivnosti i rezultate koje smo ostvarili kroz toplije mjesece.

Da bismo živjeli kreativan život, moramo se osloboditi straha da æemo napraviti nešto loše.

Buzetski list,revijalno informativni magazin, godina V., broj 9, srpanj, 2011.,izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad BuzetII. istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNA UREDNICA: Ana [email protected]

POMOÆNIK UREDNICE: Siniša Žuliæ

SURADNICI U OVOM BROJU:Ana Perniæ, Andrea Drašèiæ, Božo Jakovljeviæ, Danijela Katarinèiæ,Darko Matkoviæ, Dejan Hren,Elvis Èerneka, Foto Festival,Iva Jeletiæ, Josip Šipuš, Kristina Greblo, Nada Prodan Mrakoviæ, Saša Arsiæ.

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK: Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA:2.850 primjeraka

KONTAKT:Grad Buzet(Za Buzetski list)II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846 – 7776

NASLOVNICA:IstraTrek(Snimio: Dejan Hren)

Drage Buzeæanke i Buzeæani,

Buzetski list 2 Buzetski list3

Uvodna rijeè

...i nekad

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 PROJEKTI6 SUBVENCIJE I POTICAJI ...............................8 OBRTNICI: Poljoprivredna djelatnost9 MJESNI ODBOR: Sovinjak10 POD LADONJOM: Josip Šipuš13 LOVSTVO: Roèki lovci dobili svoj dom14 GOSPODARSTVO: Pasivna kuæa16 PROJEKTI: Novi identitet turistièke zajednice ..................18 OD BROJA DO BROJA20 KULTURA: 120. roðendan buzetske knjižnice22 OBLJETNICE: Jubilej Udruge umirovljenika24 TURISTIÈKE STRANICE26 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Kuhari, Blatna Vas, Brul28 OD BROJA DO BROJA29 TRADICIJA: Maškare I. ..................................................31 PRORAÈUN GRADA BUZETA 2011.35 TRADICIJA: Maškare II.36 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Pranje rublja38 SPORT OD BROJA DO BROJA 39 IZBOR SPORTAŠA 2010.40 SPORT: IstraTrek ............................................................42 SPORT OD BROJA DO BROJA44 OBRAZOVANJE: Stipendije i subvencije45 ZNANOST U STVARNOM ŽIVOTU: Tjedan psihologije u Buzetu46 IZLET GRDELINA: Posjet rijeèkoj zvjezdarnici47 OBRAZOVANJE: Natjecanja, sportske aktivnosti, inovacije...48 DAN ŠKOLE: Projekt „Zavièaj“ ........................................50 OBRAZOVANJE: Prvašiæi i osmaši52 BUZETSKE ÆAKULE: Zlato mlunske crkve53 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Antun Klariæ, Petar Rašpoliæ i Rade Kazimir54 ISTARSKA KUHINJA: Štracade s kobasicama i graškom 55 ZDRAVA HRANA: Jagode56 POLJOPRIVREDA: Pèelarstvo58 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Križobolja59 VETERINARSKI SAVJET: Bolesti usne šupljine60 ÆIÆSKI LIST: Pseudoškorpion ........................................61 ROÐENI62 VJENÈANI I JASLICE

TRIO BUZET DRŽAVNI PRVAK 2011.

SREDNJA ŠKOLA danasISSN 1846-7776

Page 3: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

150 GODINA OD SPOMENA CRKVE SV. ROKA

S prvim ljetnim danima u vaše ruke dolazi novi broj našeg lista. Ovaj broj je poseban jer njime obilježavamo svoju prvu obljetnicu, naš je Buzetski list ušao u svoju petu godinu…

Buzetski list je nastao sa željom da predstavi ono najbolje što naš zavièaj ima, sa željom da zabilježi dogaðaje, slièice, aktivnosti, naš život u ovom djeliæu vremena… Uz vašu pomoæ naš æe list biti još bolji, pa vas pozivam da nam i dalje dajete svoje sugestije, tekstove, fotografije, primjedbe, komentare...

Protekle godine, kao i ranije, èesto smo pozivali na zajedništvo. Godina 2010. je svima nama nametnula puno teških zadataka. Pritisnuti kriznim vremenima, od svih nas se zahtijevalo usklaðivanje s opæim stanjem u okruženju. Zbog toga smo na vrijeme razlièitim mjerama reagirali na nastalu situaciju prije svega ulažuæi dodatne napore kako bismo našli nove izvore prihoda našeg gradskog proraèuna s imperativom da time ne stvorimo veæe optereæenje za naše sugraðane.

Jedna od znaèajki posla gradonaèelnika je gradnja mostova i stvaranje veza unutar naše zajednice, ali i prema susjednim sredinama, regiji, državi i meðunarodnim partnerima. Zbog toga smo se, moji suradnici i ja, posvetili pripremi niza konkretnih projekata kojima želimo nastaviti razvijati zdrav i èist grad, kvalitetno povezan sa svojim okruženjem.

Tim naèelima kojima se vodimo u svakodnevnom radu, potièemo i sve gradske službe, tvrtke i ustanove, a nadamo se da æe se u primjeni ovih naèela u svojem radu prikljuèiti voditelji ostalih službi, udruga i trgovaèkih društava u Buzetu, pa i svi graðani.

IMPRESSUM:

mr. sc. Valter Flegogradonaèelnik Grada Buzeta

S A D R Ž A J : S A D R Ž A J :

Vrijeme u kojem živimo nameæe nam da se u potpunosti otvorimo prema svima u našem okruženju jer smo premali da bismo se sami uspješno borili sa zahtjevnim vremenima…

Kako èesto ponavljamo, stalan cilj je ravnomjerni razvoj svih kutaka Grada Buzeta. Unatoè kriznim vremenima, nastavlja se provedba svih mjera kojima Grad nastoji poboljšati život svim strukturama naše zajednice, od novoroðenèadi do umirovljenika, od gospodarstva do obrtnika i poljoprivrednika.

Proteklih smo mjeseci, pa i godina, uložili veliki trud u unapreðenje turistièkih osobitosti našeg grada ureðivanjem starogradskih jezgri i poboljšanjem uvjeta života u njima. Izgraðeno je parkiralište u Humu, gradi se kanalizacija u Roèu, sufinanciramo ureðenje proèelja zgrada, potièemo organizaciju društvenih dogaðaja, a predstoji nam i obnova infrastrukture starog grada Buzeta.

Uvjeren sam da æe se u mjesecima koji dolaze jasno vidjeti rezultati rada kroz pripremu programa, projekata i planova, tog „papirnatog rada“ koji je napravljen tijekom zime. Oèekujem da æemo veæ u sljedeæem broju našeg lista moæi predstaviti sve dogaðaje, aktivnosti i rezultate koje smo ostvarili kroz toplije mjesece.

Da bismo živjeli kreativan život, moramo se osloboditi straha da æemo napraviti nešto loše.

Buzetski list,revijalno informativni magazin, godina V., broj 9, srpanj, 2011.,izlazi 3 puta godišnje

IZDAVAÈ:Grad BuzetII. istarske brigade 11, Buzet

ZA IZDAVAÈA: Valter Flego

GLAVNA UREDNICA: Ana [email protected]

POMOÆNIK UREDNICE: Siniša Žuliæ

SURADNICI U OVOM BROJU:Ana Perniæ, Andrea Drašèiæ, Božo Jakovljeviæ, Danijela Katarinèiæ,Darko Matkoviæ, Dejan Hren,Elvis Èerneka, Foto Festival,Iva Jeletiæ, Josip Šipuš, Kristina Greblo, Nada Prodan Mrakoviæ, Saša Arsiæ.

GRAFIÈKA UREDNICA:Sanja Vivoda Benac

TISAK: Grafièki zavod Hrvatske, Zagreb

NAKLADA:2.850 primjeraka

KONTAKT:Grad Buzet(Za Buzetski list)II. istarske brigade 11, 52420 Buzet e-mail: [email protected]

ISSN 1846 – 7776

NASLOVNICA:IstraTrek(Snimio: Dejan Hren)

Drage Buzeæanke i Buzeæani,

Buzetski list 2 Buzetski list3

Uvodna rijeè

...i nekad

2 RIJEÈ GRADONAÈELNIKA4 PROJEKTI6 SUBVENCIJE I POTICAJI ...............................8 OBRTNICI: Poljoprivredna djelatnost9 MJESNI ODBOR: Sovinjak10 POD LADONJOM: Josip Šipuš13 LOVSTVO: Roèki lovci dobili svoj dom14 GOSPODARSTVO: Pasivna kuæa16 PROJEKTI: Novi identitet turistièke zajednice ..................18 OD BROJA DO BROJA20 KULTURA: 120. roðendan buzetske knjižnice22 OBLJETNICE: Jubilej Udruge umirovljenika24 TURISTIÈKE STRANICE26 ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI: Kuhari, Blatna Vas, Brul28 OD BROJA DO BROJA29 TRADICIJA: Maškare I. ..................................................31 PRORAÈUN GRADA BUZETA 2011.35 TRADICIJA: Maškare II.36 ISTRA KAKVA JE NEKADA BILA: Pranje rublja38 SPORT OD BROJA DO BROJA 39 IZBOR SPORTAŠA 2010.40 SPORT: IstraTrek ............................................................42 SPORT OD BROJA DO BROJA44 OBRAZOVANJE: Stipendije i subvencije45 ZNANOST U STVARNOM ŽIVOTU: Tjedan psihologije u Buzetu46 IZLET GRDELINA: Posjet rijeèkoj zvjezdarnici47 OBRAZOVANJE: Natjecanja, sportske aktivnosti, inovacije...48 DAN ŠKOLE: Projekt „Zavièaj“ ........................................50 OBRAZOVANJE: Prvašiæi i osmaši52 BUZETSKE ÆAKULE: Zlato mlunske crkve53 STARE OBITELJI BUZEŠTINE: Antun Klariæ, Petar Rašpoliæ i Rade Kazimir54 ISTARSKA KUHINJA: Štracade s kobasicama i graškom 55 ZDRAVA HRANA: Jagode56 POLJOPRIVREDA: Pèelarstvo58 LIJEÈNIK SAVJETUJE: Križobolja59 VETERINARSKI SAVJET: Bolesti usne šupljine60 ÆIÆSKI LIST: Pseudoškorpion ........................................61 ROÐENI62 VJENÈANI I JASLICE

TRIO BUZET DRŽAVNI PRVAK 2011.

SREDNJA ŠKOLA danasISSN 1846-7776

Page 4: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 4 Buzetski list5

PROJEKTI

U prva tri mjeseca 2011. godine u realizaciju projekata na p o d r u è j u G r a d a B u z e t a investirano je 3,1 milijun kuna. Dok su neki poslovi veæ završeni, drugi su u tijeku. No najveæa, i financijski najteža, su dva p r o j e k t a : r e k o n s t r u k c i j a odlagališta otpada "Griža" i izgradnja kanalizacije u Mjesnom odboru Sv. Ivan, odnosno u naselju Brižac.

Prikljuèak na kanalizaciju

Od direktorice gradskog komunalnog poduzeæa Park, Ervine Kisièek, saznajemo kako je kanalizacija u naselju Brižac posebno važna investicija. Osim što æe prikljuèak na kolektor dobiti desetak obiteljskih kuæa, veter inarska ambulanta i gospodarski objekti, njome se štiti izvorište pitke vode Sv. Ivan. Projekt obuhvaæa izgradnju 500 metara kanalizacije èime æe se veter inarska ambulanta i mehanièka radionica spojiti na glavni kolektor kod nekadašnje klaonice. Izvoðaè radova po javnom natjeèaju je buzetska tvrtka Nera d.o.o. s kojom je ugovor sklopljen 14. ožujka. Vrijednost radova iznosi 420 tisuæa kuna.

Sanacija otpada

U veljaèi je poèela treæa faza sanacije odlagališta komunalnog otpada Griža. Odlagalište se sanira u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost. Projekt se financira namjenskim sredstvima koja graðani Buzeta uplaæuju za zbrinjavanje otpada.

„Radi se na ublažavanju pokosa starog dijela odlagališta s

ciljem postizanja nagiba 1:2,5 te na izravnavanju zemljanog sloja na starom dijelu, dok s druge s t r a n e n a n o v i m i v e æ p o p u n j e n i m s a n i t a r n i m kazetama se postavlja završni sloj od umjetnih materijala. Sloj ukl juèuje drenažu u ci l ju ozelenjivanja i sadnje stabala“ ,kazala je Ervina Kisièek.

Novi dio obuhvaæa površinu od oko 2000 èetvornih metara. Radove izvodi splitska tvrtka koja je krajem sijeènja sklopila ugovor s Parkom, investitorom radova. Ugovorena vrijednost radova je 644 tisuæa kuna s rokom završetka od 90 dana, što znaèi do poèetka svibnja.

Mašimova škuja

Razmišlja se i o buduæem od l ag a l i š tu g raðev in skog materijala s obzirom da je dosadašnja lokacija u samom centru grada, Mašimova škuja, previše vrijedna lokacija za takvu namjenu, a i dosegla je svoj vrhunac.

M a š i m o v a š k u j a j e u posljednja tri mjeseca poprilièno ureðena. Meðutim, istièe buzetski gradonaèelnik Valter Flego, to je tek poèetak: slijedi saðenja drvoreda i ozelenjivanje površine.

I drugi zahvati

Od ostalih znaèajnih projekata valja izdvojiti: poèetak gradnje društvenog doma u Vrhu, sanaciju Spomen parka u Buzetu, ureðenje parkirališta u Humu, otkup zemljišta za sportsku-rekreativnu zonu u Sv. Martinu, „paket“ asfaltiranja nerazvrstanih cesta u vrijednosti od oko 750 tisuæa kuna, te

rekonstrukcija i gradnja javne rasvjete u vrijednosti od oko 285 tisuæa kuna.

Temelji doma u Vrhu

U ožujku je, naime, u Vrhu zapoèela izgradnja prve faze izgradnje društvenog doma. Kako saznajemo do buzetskog

gradonaèelnika Flege cilj je ove godine, s obzirom na potrebe ali i recesiju, doæi do prve ploèe odnosno izgraditi prizemlje doma. Lokacija novog doma je kod betonskog i djeèjeg igrališta. Izvoðaè radova je tvrtka Dom d.o.o. Darda za graditeljstvo. Investicija iznosi 128 tisuæa kuna.

Komunalni projekti u prvom tromjeseèju

GRADI SE UNATOÈ KRIZIUz kanalizaciju i sanaciju odlagališta otpada, dovršeni su, u tijeku, ili u pripremi projekti poput gradnje društvenog doma u Vrhu, sanacije Spomen parka u Buzetu, ureðenje parkirališta u Humu, otkup zemljišta za sportsku-rekreativnu zonu u Sv. Martinu, „paket“ asfaltiranja nerazvrstanih cesta, te rekonstrukcija i gradnja javne rasvjete.Ana PISAK

Sanacija spomen parka

Na inicijativu buzetske Udruge antifašista obnovljen je Spomen p a r k . Z b o g r e c e s i j e rekonstrukcija se odvijala u tri faze.

Prva je faza obuhvaæala sanaciju postojeæih betonskih zidova koji su bili u jako lošem stanju, osvježavanju svih imena i prezimena ispisanih na ploèama. Postav i la se dekorat i vna rasvjeta. Druga faza sastojat æe se od nabave pot rebnog materijala za poploèenje oko 900 kvadrata površine sada nasute samo pijeskom, dok završna faza æe ukljuèiti postavljanje ploènika. Sve tri faze koštat æe oko 500 tisuæa kuna. Prva faza je realizirana krajem travnja.

Humu parkiralište

Najmanji grad na svijetu g o d i n a m a j e v a p i o z a parkiral ištem. Problem je naroèito bio izražen uoèi i poslije turistièke sezone, kad to središte

glagoljice samo u jednom danu posjet i v iše od dvadeset izletnièkih autobusa. No tom je problemu napokon došao kraj. Grad Buzet je, naime, izgradio parkiralište. Prije toga je sklopio ugovor s Poreèko-pulskom biskupijom o najmu potrebne parcele, jer je ona u vlasništvu Crkve. Time su stvoreni uvjeti za gradnju a sukladno pravilima konzervatora. Izvoðaè radova su pulske Istarske ceste. Trošak radova iznosi 180 tisuæa kuna.

Sportska zona u Sv. Martinu

O d a h n u t i m o g u i S v e t o m a r t i n c i . N a k o n višegodišnjeg bezuspješnog traženja odgovarajuæeg prostora za sportsko-rekreativnu zonu, Mjesni odbor Sveti Martin našao

je lokaciju u neposrednoj blizini Društvenog doma pogodnu za njihove planove, što je bio preduvjet za poèetak bilo kakvih radova. Mjesni odbor je prijedlog predoèio Gradu, koji je na sjednici Gradskog vijeæa donio odluku o otkupu. U ovoj godini predstoji izrada idejnog projekta, a u drugoj fazi gradnja zone. Do sada je u te svrhe utrošeno 310 tisuæa kuna.

Asfaltiranje i javna rasvjeta

Radi se i na infrastrukturi. Ta k o s e u a s f a l t i r a n j e , rekonstrukci ju i odvodnju oborinskih voda nerazvrstanih cesta i javnih površina namjerava investirati 750 tisuæa kuna. Radovi obuhvaæaju: odvojke naselja Bršæak i Èiritež, nastavak

OPIS RADOVA PLANIRANA SREDSTVAU 2011.

Izgradnja križanja i sabirne prometnicenaselja Sjeverna zona II. faza

Nabava i montaža autobusnih èekaonica uPenièiæima i Donjim Kontiæima

Ureðenje Trga Matka Laginje

Ureðenje rukometnog igrališta u Sv. Ivanu

Ureðenje parka uz osnovnu školu

Postavljanje ormariæa za struju na javnimpovršinama (dom u Mlinima, kod Velešterne i crkve Sv. Jurja u Starom gradu)

Izgradnja djeèjeg igrališta u Velom Mlunu

Opremanje djeèjeg igrališta u Kajinima

Postavljanje ograde igrališta u Barušiæima

Ureðenje boæališta u Sovinjaku

700.000 kn

66.000 kn

150.000 kn

150.000 kn

85.000 kn

100.000 kn

60.000 kn

30.000 kn

24.000 kn

40.000 kn

prometnice Franeèiæi-Griža (do rubnih stambenih objekata), prilazni put u naselje Sv. Martin iz Majcana, iz Štrpeda u Sv. Duh, prilazni put u Mali Mlun, Beneže, Pigine, Valare, Raèièki Brijeg, odvo jak V idac i , okret iš te Kosoriga, te sanacije u Kajinima, Èrncima, Škuljarima, Brgadu, Strani, Jagodiæima, Vlarima i Krtima.

Slijedi i rekonstrukcija s proširenjem javne rasvjete na više lokacija: ulica Sv. Jurja u Starom gradu Buzetu, u naselju P a š u t i æ i , p o s t a v l j a n j e

dekorativne rasvjete parkirališta u H u m u i B u r a j u , t e u Èernehovom brijegu, Cunju, Sv. Ivanu (do doma), Sv. Martinu-Majcanima (podzemni dio uz asfalt), Mandašima, Èeli, Sv. Donatu, Abramima, Sv. Duhu, B a r u š i æ i m a i M e d v e j i . Rekonstruirat æe se i spustiti podzemno dio postojeæe javne rasvjete stare jezgre Buzeta.

Održavanje i ureðenje naselja

Z a s a n a c i j u i n u ž n u stabilizaciju palaèe Versi u Starom gradu Buzet iz proraèuna æe se izdvojiti 85 tisuæa kuna, a za održavanje i sanaci ju spomenika NOB-a èetiri tisuæe kuna manje. Sanirat æe se i o g r a d a i z n a d p r u g e u Erkovèiæima (30 tisuæa kuna), u r e d i t j av n a p ov r š i n a u Luskiæima (22 tisuæe kuna), a u Kosorigi æe se sanirat zid s proširenjem ceste ( 40 tisuæa kuna).

RADOVI U SPOMEN PARKURADOVI U SPOMEN PARKU NASELJE BRIŽAC DOBIVA KANALIZACIJSKI PRIKLJUÈAKNASELJE BRIŽAC DOBIVA KANALIZACIJSKI PRIKLJUÈAK

GRADI SE DRUŠTVENI DOM U VRHUGRADI SE DRUŠTVENI DOM U VRHU

SANACIJA KOMUNALNOG ODLAGALIŠTA GRIŽASANACIJA KOMUNALNOG ODLAGALIŠTA GRIŽA

MNOGOBROJNI POSJETITELJI HUMA SADA IMAJU GDJE PARKIRATIMNOGOBROJNI POSJETITELJI HUMA SADA IMAJU GDJE PARKIRATI

Page 5: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 4 Buzetski list5

PROJEKTI

U prva tri mjeseca 2011. godine u realizaciju projekata na p o d r u è j u G r a d a B u z e t a investirano je 3,1 milijun kuna. Dok su neki poslovi veæ završeni, drugi su u tijeku. No najveæa, i financijski najteža, su dva p r o j e k t a : r e k o n s t r u k c i j a odlagališta otpada "Griža" i izgradnja kanalizacije u Mjesnom odboru Sv. Ivan, odnosno u naselju Brižac.

Prikljuèak na kanalizaciju

Od direktorice gradskog komunalnog poduzeæa Park, Ervine Kisièek, saznajemo kako je kanalizacija u naselju Brižac posebno važna investicija. Osim što æe prikljuèak na kolektor dobiti desetak obiteljskih kuæa, veter inarska ambulanta i gospodarski objekti, njome se štiti izvorište pitke vode Sv. Ivan. Projekt obuhvaæa izgradnju 500 metara kanalizacije èime æe se veter inarska ambulanta i mehanièka radionica spojiti na glavni kolektor kod nekadašnje klaonice. Izvoðaè radova po javnom natjeèaju je buzetska tvrtka Nera d.o.o. s kojom je ugovor sklopljen 14. ožujka. Vrijednost radova iznosi 420 tisuæa kuna.

Sanacija otpada

U veljaèi je poèela treæa faza sanacije odlagališta komunalnog otpada Griža. Odlagalište se sanira u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost. Projekt se financira namjenskim sredstvima koja graðani Buzeta uplaæuju za zbrinjavanje otpada.

„Radi se na ublažavanju pokosa starog dijela odlagališta s

ciljem postizanja nagiba 1:2,5 te na izravnavanju zemljanog sloja na starom dijelu, dok s druge s t r a n e n a n o v i m i v e æ p o p u n j e n i m s a n i t a r n i m kazetama se postavlja završni sloj od umjetnih materijala. Sloj ukl juèuje drenažu u ci l ju ozelenjivanja i sadnje stabala“ ,kazala je Ervina Kisièek.

Novi dio obuhvaæa površinu od oko 2000 èetvornih metara. Radove izvodi splitska tvrtka koja je krajem sijeènja sklopila ugovor s Parkom, investitorom radova. Ugovorena vrijednost radova je 644 tisuæa kuna s rokom završetka od 90 dana, što znaèi do poèetka svibnja.

Mašimova škuja

Razmišlja se i o buduæem od l ag a l i š tu g raðev in skog materijala s obzirom da je dosadašnja lokacija u samom centru grada, Mašimova škuja, previše vrijedna lokacija za takvu namjenu, a i dosegla je svoj vrhunac.

M a š i m o v a š k u j a j e u posljednja tri mjeseca poprilièno ureðena. Meðutim, istièe buzetski gradonaèelnik Valter Flego, to je tek poèetak: slijedi saðenja drvoreda i ozelenjivanje površine.

I drugi zahvati

Od ostalih znaèajnih projekata valja izdvojiti: poèetak gradnje društvenog doma u Vrhu, sanaciju Spomen parka u Buzetu, ureðenje parkirališta u Humu, otkup zemljišta za sportsku-rekreativnu zonu u Sv. Martinu, „paket“ asfaltiranja nerazvrstanih cesta u vrijednosti od oko 750 tisuæa kuna, te

rekonstrukcija i gradnja javne rasvjete u vrijednosti od oko 285 tisuæa kuna.

Temelji doma u Vrhu

U ožujku je, naime, u Vrhu zapoèela izgradnja prve faze izgradnje društvenog doma. Kako saznajemo do buzetskog

gradonaèelnika Flege cilj je ove godine, s obzirom na potrebe ali i recesiju, doæi do prve ploèe odnosno izgraditi prizemlje doma. Lokacija novog doma je kod betonskog i djeèjeg igrališta. Izvoðaè radova je tvrtka Dom d.o.o. Darda za graditeljstvo. Investicija iznosi 128 tisuæa kuna.

Komunalni projekti u prvom tromjeseèju

GRADI SE UNATOÈ KRIZIUz kanalizaciju i sanaciju odlagališta otpada, dovršeni su, u tijeku, ili u pripremi projekti poput gradnje društvenog doma u Vrhu, sanacije Spomen parka u Buzetu, ureðenje parkirališta u Humu, otkup zemljišta za sportsku-rekreativnu zonu u Sv. Martinu, „paket“ asfaltiranja nerazvrstanih cesta, te rekonstrukcija i gradnja javne rasvjete.Ana PISAK

Sanacija spomen parka

Na inicijativu buzetske Udruge antifašista obnovljen je Spomen p a r k . Z b o g r e c e s i j e rekonstrukcija se odvijala u tri faze.

Prva je faza obuhvaæala sanaciju postojeæih betonskih zidova koji su bili u jako lošem stanju, osvježavanju svih imena i prezimena ispisanih na ploèama. Postav i la se dekorat i vna rasvjeta. Druga faza sastojat æe se od nabave pot rebnog materijala za poploèenje oko 900 kvadrata površine sada nasute samo pijeskom, dok završna faza æe ukljuèiti postavljanje ploènika. Sve tri faze koštat æe oko 500 tisuæa kuna. Prva faza je realizirana krajem travnja.

Humu parkiralište

Najmanji grad na svijetu g o d i n a m a j e v a p i o z a parkiral ištem. Problem je naroèito bio izražen uoèi i poslije turistièke sezone, kad to središte

glagoljice samo u jednom danu posjet i v iše od dvadeset izletnièkih autobusa. No tom je problemu napokon došao kraj. Grad Buzet je, naime, izgradio parkiralište. Prije toga je sklopio ugovor s Poreèko-pulskom biskupijom o najmu potrebne parcele, jer je ona u vlasništvu Crkve. Time su stvoreni uvjeti za gradnju a sukladno pravilima konzervatora. Izvoðaè radova su pulske Istarske ceste. Trošak radova iznosi 180 tisuæa kuna.

Sportska zona u Sv. Martinu

O d a h n u t i m o g u i S v e t o m a r t i n c i . N a k o n višegodišnjeg bezuspješnog traženja odgovarajuæeg prostora za sportsko-rekreativnu zonu, Mjesni odbor Sveti Martin našao

je lokaciju u neposrednoj blizini Društvenog doma pogodnu za njihove planove, što je bio preduvjet za poèetak bilo kakvih radova. Mjesni odbor je prijedlog predoèio Gradu, koji je na sjednici Gradskog vijeæa donio odluku o otkupu. U ovoj godini predstoji izrada idejnog projekta, a u drugoj fazi gradnja zone. Do sada je u te svrhe utrošeno 310 tisuæa kuna.

Asfaltiranje i javna rasvjeta

Radi se i na infrastrukturi. Ta k o s e u a s f a l t i r a n j e , rekonstrukci ju i odvodnju oborinskih voda nerazvrstanih cesta i javnih površina namjerava investirati 750 tisuæa kuna. Radovi obuhvaæaju: odvojke naselja Bršæak i Èiritež, nastavak

OPIS RADOVA PLANIRANA SREDSTVAU 2011.

Izgradnja križanja i sabirne prometnicenaselja Sjeverna zona II. faza

Nabava i montaža autobusnih èekaonica uPenièiæima i Donjim Kontiæima

Ureðenje Trga Matka Laginje

Ureðenje rukometnog igrališta u Sv. Ivanu

Ureðenje parka uz osnovnu školu

Postavljanje ormariæa za struju na javnimpovršinama (dom u Mlinima, kod Velešterne i crkve Sv. Jurja u Starom gradu)

Izgradnja djeèjeg igrališta u Velom Mlunu

Opremanje djeèjeg igrališta u Kajinima

Postavljanje ograde igrališta u Barušiæima

Ureðenje boæališta u Sovinjaku

700.000 kn

66.000 kn

150.000 kn

150.000 kn

85.000 kn

100.000 kn

60.000 kn

30.000 kn

24.000 kn

40.000 kn

prometnice Franeèiæi-Griža (do rubnih stambenih objekata), prilazni put u naselje Sv. Martin iz Majcana, iz Štrpeda u Sv. Duh, prilazni put u Mali Mlun, Beneže, Pigine, Valare, Raèièki Brijeg, odvo jak V idac i , okret iš te Kosoriga, te sanacije u Kajinima, Èrncima, Škuljarima, Brgadu, Strani, Jagodiæima, Vlarima i Krtima.

Slijedi i rekonstrukcija s proširenjem javne rasvjete na više lokacija: ulica Sv. Jurja u Starom gradu Buzetu, u naselju P a š u t i æ i , p o s t a v l j a n j e

dekorativne rasvjete parkirališta u H u m u i B u r a j u , t e u Èernehovom brijegu, Cunju, Sv. Ivanu (do doma), Sv. Martinu-Majcanima (podzemni dio uz asfalt), Mandašima, Èeli, Sv. Donatu, Abramima, Sv. Duhu, B a r u š i æ i m a i M e d v e j i . Rekonstruirat æe se i spustiti podzemno dio postojeæe javne rasvjete stare jezgre Buzeta.

Održavanje i ureðenje naselja

Z a s a n a c i j u i n u ž n u stabilizaciju palaèe Versi u Starom gradu Buzet iz proraèuna æe se izdvojiti 85 tisuæa kuna, a za održavanje i sanaci ju spomenika NOB-a èetiri tisuæe kuna manje. Sanirat æe se i o g r a d a i z n a d p r u g e u Erkovèiæima (30 tisuæa kuna), u r e d i t j av n a p ov r š i n a u Luskiæima (22 tisuæe kuna), a u Kosorigi æe se sanirat zid s proširenjem ceste ( 40 tisuæa kuna).

RADOVI U SPOMEN PARKURADOVI U SPOMEN PARKU NASELJE BRIŽAC DOBIVA KANALIZACIJSKI PRIKLJUÈAKNASELJE BRIŽAC DOBIVA KANALIZACIJSKI PRIKLJUÈAK

GRADI SE DRUŠTVENI DOM U VRHUGRADI SE DRUŠTVENI DOM U VRHU

SANACIJA KOMUNALNOG ODLAGALIŠTA GRIŽASANACIJA KOMUNALNOG ODLAGALIŠTA GRIŽA

MNOGOBROJNI POSJETITELJI HUMA SADA IMAJU GDJE PARKIRATIMNOGOBROJNI POSJETITELJI HUMA SADA IMAJU GDJE PARKIRATI

Page 6: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 6

Program poticanja gospodarskog razvoja

SUBVENCIJE I NEPOVRATNEPOTPORE Nizom poticajnih mjera, namijenjenih obrtima, trgovaèkim

društvima, ustanovama, obiteljskim gospodarstvima te nezaposlenima, Grad Buzet sprjeèava propadanje i pomaže oporavak gospodarstva. Pripremila: Ana PISAK

Grad Buzet nastavlja s poticajnim mjerama u 2011. godini kako bi doprinijeo poveæanju proizvodnje i gospodarstva uopæe, s ciljem sprjeèavanja i ublažavanja daljnjeg pada proizvodnje kroz zatvaranje proizvodnih pogona, gubitka radnih mjesta, i opæenito pomogao oporavak gospodarstva. Stoga i ove godine svojim graðanima nudi paket poticajnih mjera.

Tko može biti korisnik?

Korisnici poticajnih mjera mogu biti obrti, trgovaèka društva i ustanove, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te nezaposlene osobe s prebivalištem na podruèju Grada Buzeta.

Sve informacije vezane za uvjete, kriterije i

postupak dodjele subvencija mogu se dobiti u Upravnom odjelu za financije i gospodarstvo Grada, na telefon 052/662-726 int. 135 i 121. Obrasci zahtjeva prema pojedinim aktivnostima, u kojima je navedena dokumentacija koju je potrebno dostaviti Upravnom odjelu, dostupni su i na službenoj web stranici www.buzet.hr.

Zadatak je Grada, ali i graðana da oèuvaju spomenike kulture, jer baštineæi povijesna zdanja, njeguje tradiciju i obièaje predaka. Povrh toga, starogradske jezgre poput Buzeta, Huma i Roèa sve su èešæe turistièke mete pa je potrebno sprijeèiti njihovo propadanje, odnosno prikazati turistima na najbolji moguæi naèin. Stoga je Grad Buzet donio Odluku o sufinanciranju ureðenja proèelja i sanaciju krovišta objekata u tim povijesnim zdanjima. Tom se odlukom želi i doprinijeti kvaliteti življenja.

SUBVENCIJE I BESPOVRATNE POTPORE

Tko ostvaruje pravo?

Pravo na subvenciju ostvaruju sve domaæe fizièke i pravne osobe koje su vlasnici stambenih i stambeno-poslovnih objekata u navedenim starim jezgrama te redovito podmiruju sve obveze prema Gradu. Svi zahtjevi za dodjelu nepovratnih sredstava za financiranje ureðenja proèelja odnosno sanaciju krovišta dostavljaju se gradskom Upravnom odjelu za gospodarenje prostorom.

Postoji više modela ureðenja i sanacije o kojima ovisi iznos subvencije:

Napomena

Ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za sufinanciranje troškova nabave materijala ili izvoðenja radova za ureðenje proèelja, odnosno sanaciju krovišta, sklopit æe se s vlasnicima zgrada, u maksimalnom iznosu 20 tisuæa kuna po ureðenom proèelju i 20

po saniranom krovištu, nakon dostave pisanog zahtjeva i potrebne dokumentacije.

tisuæa kuna

Sufinanciranje ureðenja proèelja i sanacije krovišta

POMOÆ STARIMJEZGRAMA BUZETA,ROÈA I HUMA

a) Informatièko obrazovanje nezaposlenih osobaVisina subvencije: 50% cijene teèaja, a maksimalno 1500 kuna po korisniku subvencije

b) Otvaranje obrta ili trgovaèkog društva, uvoðenje ISO i HACCP standarda poduzetnic ima- inovator ima te za stjecanje Certifikata za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursimaVisina subvencije: 5000 kuna za otvaranje obrta ili trgovaèkog društva (za ishoðenje dokumentacije, nabavu informatièke opreme ili opreme za osnovnu djelatnost obrta ili trgovaèkog društva) odnosno 50% troškova uvoðenja ISO i HACCP standarda, a maksimalno 10 000 kuna po korisniku Pravo na subvenciju: poduzetnici-poèetnici, poduzetnici koji prvi put uvode ISO i HACCP standard.

c) Prekval i f ikaci ja i doškolovanje nezaposlenih osobaVisina subvencije: 50% troškova školarine nezaposlenim osobama koje su minimalno 30 dana prije podnošenja zahtjeva prijavljene na HZZ Buzet, a najviše do 1500 kuna.

d) Poticanje aktivne politike zapošljavanja osobaVisina subvencije: 50 do 100% troškova uplaæenih obveznih doprinosa na i iz plaæe za novozaposlene osobe.

f) Polaganje majstorskih ispita u obrtništvuVisina subvencije: 50 % troškova polaganja majstorskih ispita.

g) Os iguran je b i l j ne i s toèar ske proizvodnje te plastenikaVisina subvencije: 25% premije osiguranja, a maksimalno 5000 kuna godišnje po OPG.

h) Struèno osposobljavanje i usavršavanje poljoprivrednikaVisina subvencije: 50% troškova cijene školarine (struènog usavršavanja), a maksimalno 1500 kuna po korisniku subvencije.

i) N a b ava s a d n o g m a te r i j a l a u vinogradarstvu, maslinarstvu, voæarstvu te sadnica lavandeVisina subvencije: 1/3 nabavne cijene sadnog materijala za vinovu lozu, masline, voæke i lavandu.

j) Poveæanje stoènog fondaVisina subvencije: 500 kuna po prvotelkinji odnosno po zadržanoj prvotelkinji Pravo na subvenciju: vlasnici prvotelkinja ostavljenih za rasplod.

k) Umjetno osjemenjivanje krava i junicaVisina subvencije: 100 kuna po osjemenjenoj kraviPravo na subvenciju: èlanovi OPG, obrta i trgovaèkih društava na podruèju Grada Buzeta (putem Veterinarske ambulante Buzet prema Ugovoru).

m) prijevoz mlijeka na podruèju Grada BuzetaVisina subvencije: 0,10 kuna po litri otkupljenog mlijeka Pravo na subvenciju: prijevoznik mlijeka koji ima Ugovor sa PIK d.d. RJ Mljekara Rijeka.

e) Struèni nadzor i sustav ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj proizvodnjiVisina subvencije: 50% troškova struènog nadzora, a maksimalno godišnje 5000 kuna po korisniku.

l) u stoèarstvu i pèelarstvu

Subvencija za proizvodnju kravljeg mlijeka iznosi od 0,20 kuna po litri prodanog mlijeka1. dokaz o isporuci – izvješæe PIK-a, Mljekare Rijeka o isporuèenim kolièinama2. isplata na žiro raèun, tekuæi raèun ili štednu knjižicu

Subvencija za proizvodnju meda – iznos od 25,00 kuna po košnici, godišnje1. evidencija o broju košnica – Hrvatski stoèarski centar, Stoèarska služba Pazin i potvrda Udruge pèelara Buzet (minimalna poticana kolièina – 30 košnica)2. isplata na žiro-raèun, tekuæi raèun ili štednu knjižicu jedanput godišnje.

IZNOS SUFINANCIRANJA

50 kn/m2 površine proèelja

75 kn/m2 površine proèelja

120 kn/m2 površine proèelja

UREÐENJE PROÈELJA

Adaptacija postojeæeg dotrajalog neošteæenog proèelja

Adaptacija postojeæeg dotrajalog ošteæenog proèelja

Adaptacija postojeæeg dotrajalog složenog dekorativnog

proèelja

SANACIJA KROVIŠTA

Adaptacija postojeæeg dotrajalog ošteæenog krovišta

Adaptacija postojeæeg dotrajalog ošteæenog krovišta

sa dotrajalom i ošteæenom drvenom potkonstrukcijom

(do 50% zamjena drvene potkonstrukcije)

Adaptacija postojeæeg dotrajalog ošteæenog krovišta

(više od 50% izrade novog krovišta)

75 kn/m2 površine krovišta

100 kn/m2 površine krovišta

125 kn/m2 površine krovišta

IZNOS SUFINANCIRANJA

Buzetski list7

JAVNI POZIV

Page 7: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 6

Program poticanja gospodarskog razvoja

SUBVENCIJE I NEPOVRATNEPOTPORE Nizom poticajnih mjera, namijenjenih obrtima, trgovaèkim

društvima, ustanovama, obiteljskim gospodarstvima te nezaposlenima, Grad Buzet sprjeèava propadanje i pomaže oporavak gospodarstva. Pripremila: Ana PISAK

Grad Buzet nastavlja s poticajnim mjerama u 2011. godini kako bi doprinijeo poveæanju proizvodnje i gospodarstva uopæe, s ciljem sprjeèavanja i ublažavanja daljnjeg pada proizvodnje kroz zatvaranje proizvodnih pogona, gubitka radnih mjesta, i opæenito pomogao oporavak gospodarstva. Stoga i ove godine svojim graðanima nudi paket poticajnih mjera.

Tko može biti korisnik?

Korisnici poticajnih mjera mogu biti obrti, trgovaèka društva i ustanove, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te nezaposlene osobe s prebivalištem na podruèju Grada Buzeta.

Sve informacije vezane za uvjete, kriterije i

postupak dodjele subvencija mogu se dobiti u Upravnom odjelu za financije i gospodarstvo Grada, na telefon 052/662-726 int. 135 i 121. Obrasci zahtjeva prema pojedinim aktivnostima, u kojima je navedena dokumentacija koju je potrebno dostaviti Upravnom odjelu, dostupni su i na službenoj web stranici www.buzet.hr.

Zadatak je Grada, ali i graðana da oèuvaju spomenike kulture, jer baštineæi povijesna zdanja, njeguje tradiciju i obièaje predaka. Povrh toga, starogradske jezgre poput Buzeta, Huma i Roèa sve su èešæe turistièke mete pa je potrebno sprijeèiti njihovo propadanje, odnosno prikazati turistima na najbolji moguæi naèin. Stoga je Grad Buzet donio Odluku o sufinanciranju ureðenja proèelja i sanaciju krovišta objekata u tim povijesnim zdanjima. Tom se odlukom želi i doprinijeti kvaliteti življenja.

SUBVENCIJE I BESPOVRATNE POTPORE

Tko ostvaruje pravo?

Pravo na subvenciju ostvaruju sve domaæe fizièke i pravne osobe koje su vlasnici stambenih i stambeno-poslovnih objekata u navedenim starim jezgrama te redovito podmiruju sve obveze prema Gradu. Svi zahtjevi za dodjelu nepovratnih sredstava za financiranje ureðenja proèelja odnosno sanaciju krovišta dostavljaju se gradskom Upravnom odjelu za gospodarenje prostorom.

Postoji više modela ureðenja i sanacije o kojima ovisi iznos subvencije:

Napomena

Ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za sufinanciranje troškova nabave materijala ili izvoðenja radova za ureðenje proèelja, odnosno sanaciju krovišta, sklopit æe se s vlasnicima zgrada, u maksimalnom iznosu 20 tisuæa kuna po ureðenom proèelju i 20

po saniranom krovištu, nakon dostave pisanog zahtjeva i potrebne dokumentacije.

tisuæa kuna

Sufinanciranje ureðenja proèelja i sanacije krovišta

POMOÆ STARIMJEZGRAMA BUZETA,ROÈA I HUMA

a) Informatièko obrazovanje nezaposlenih osobaVisina subvencije: 50% cijene teèaja, a maksimalno 1500 kuna po korisniku subvencije

b) Otvaranje obrta ili trgovaèkog društva, uvoðenje ISO i HACCP standarda poduzetnic ima- inovator ima te za stjecanje Certifikata za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursimaVisina subvencije: 5000 kuna za otvaranje obrta ili trgovaèkog društva (za ishoðenje dokumentacije, nabavu informatièke opreme ili opreme za osnovnu djelatnost obrta ili trgovaèkog društva) odnosno 50% troškova uvoðenja ISO i HACCP standarda, a maksimalno 10 000 kuna po korisniku Pravo na subvenciju: poduzetnici-poèetnici, poduzetnici koji prvi put uvode ISO i HACCP standard.

c) Prekval i f ikaci ja i doškolovanje nezaposlenih osobaVisina subvencije: 50% troškova školarine nezaposlenim osobama koje su minimalno 30 dana prije podnošenja zahtjeva prijavljene na HZZ Buzet, a najviše do 1500 kuna.

d) Poticanje aktivne politike zapošljavanja osobaVisina subvencije: 50 do 100% troškova uplaæenih obveznih doprinosa na i iz plaæe za novozaposlene osobe.

f) Polaganje majstorskih ispita u obrtništvuVisina subvencije: 50 % troškova polaganja majstorskih ispita.

g) Os iguran je b i l j ne i s toèar ske proizvodnje te plastenikaVisina subvencije: 25% premije osiguranja, a maksimalno 5000 kuna godišnje po OPG.

h) Struèno osposobljavanje i usavršavanje poljoprivrednikaVisina subvencije: 50% troškova cijene školarine (struènog usavršavanja), a maksimalno 1500 kuna po korisniku subvencije.

i) N a b ava s a d n o g m a te r i j a l a u vinogradarstvu, maslinarstvu, voæarstvu te sadnica lavandeVisina subvencije: 1/3 nabavne cijene sadnog materijala za vinovu lozu, masline, voæke i lavandu.

j) Poveæanje stoènog fondaVisina subvencije: 500 kuna po prvotelkinji odnosno po zadržanoj prvotelkinji Pravo na subvenciju: vlasnici prvotelkinja ostavljenih za rasplod.

k) Umjetno osjemenjivanje krava i junicaVisina subvencije: 100 kuna po osjemenjenoj kraviPravo na subvenciju: èlanovi OPG, obrta i trgovaèkih društava na podruèju Grada Buzeta (putem Veterinarske ambulante Buzet prema Ugovoru).

m) prijevoz mlijeka na podruèju Grada BuzetaVisina subvencije: 0,10 kuna po litri otkupljenog mlijeka Pravo na subvenciju: prijevoznik mlijeka koji ima Ugovor sa PIK d.d. RJ Mljekara Rijeka.

e) Struèni nadzor i sustav ocjenjivanja sukladnosti u ekološkoj proizvodnjiVisina subvencije: 50% troškova struènog nadzora, a maksimalno godišnje 5000 kuna po korisniku.

l) u stoèarstvu i pèelarstvu

Subvencija za proizvodnju kravljeg mlijeka iznosi od 0,20 kuna po litri prodanog mlijeka1. dokaz o isporuci – izvješæe PIK-a, Mljekare Rijeka o isporuèenim kolièinama2. isplata na žiro raèun, tekuæi raèun ili štednu knjižicu

Subvencija za proizvodnju meda – iznos od 25,00 kuna po košnici, godišnje1. evidencija o broju košnica – Hrvatski stoèarski centar, Stoèarska služba Pazin i potvrda Udruge pèelara Buzet (minimalna poticana kolièina – 30 košnica)2. isplata na žiro-raèun, tekuæi raèun ili štednu knjižicu jedanput godišnje.

IZNOS SUFINANCIRANJA

50 kn/m2 površine proèelja

75 kn/m2 površine proèelja

120 kn/m2 površine proèelja

UREÐENJE PROÈELJA

Adaptacija postojeæeg dotrajalog neošteæenog proèelja

Adaptacija postojeæeg dotrajalog ošteæenog proèelja

Adaptacija postojeæeg dotrajalog složenog dekorativnog

proèelja

SANACIJA KROVIŠTA

Adaptacija postojeæeg dotrajalog ošteæenog krovišta

Adaptacija postojeæeg dotrajalog ošteæenog krovišta

sa dotrajalom i ošteæenom drvenom potkonstrukcijom

(do 50% zamjena drvene potkonstrukcije)

Adaptacija postojeæeg dotrajalog ošteæenog krovišta

(više od 50% izrade novog krovišta)

75 kn/m2 površine krovišta

100 kn/m2 površine krovišta

125 kn/m2 površine krovišta

IZNOS SUFINANCIRANJA

Buzetski list7

JAVNI POZIV

Page 8: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list9

Pripremila: Ana PISAK

Popis preuzet sa www.uobuzet.hr

Buzetski list 8

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

PREDSTAVLJAMO BUZETSKE

Drašèiæ Mladen - poljoprivredna proizvodnja i stoèarstvo «MAJCANI» (uzgoj muznih krava), Sv. Martin 9/3, Buzet, tel. 052 662-031 Æuriæ Marina - obrt za proizvodnju i promet alkoholnih i bezalkoholnih piæa «OKUSI ISTRE» (proizvodnja destiliranih alkoholnih piæa), Štrped 12, Buzet, tel. 052 669-215 Èerneka Sergio - obrt za izvoðenje radova graðevinskom mehanizacijom i proizvodnja ulja «TORKOP» (proizvodnja i prerada ulja), Brnozi 51, Buzet, tel. 052 663-058, mob. 091 507 2386

Èerneka Mario – obrt za obavljanje keramièarske i poljoprivredne djelatnosti (proizvodnja jaja), Štrped 15, Buzet, tel. 052 662-516

Fabijanèiæ Armando - obrt za poljoprivredu «FABIJANÈIÆ» (proizvodnja vina), Marèeniško polje 27, Buzet, tel. 052 662-228, mob. 098 164 0158

Grbac Franko - obrt za proizvodnju i prodaju vina i vinskih destilata «PRO – VIND» (proizvodnja vina i domaæih rakija), Vrh 18, Buzet,tel. 052 667-131, mob. 098 210 297

Jakac Dorijan - obrt za vinarstvo «JAKAC» (proizvodnja vina),Veli Mlun 12, Buzet, mob. 091 508 0995

Prodan Miljenko - obrt za preradu maslina i ureðenje zelenih površina uz ceste »TORKOLO PRODAN» (proizvodnja i prerada ulja), Pašutiæi 3/2, Buzet, tel. 052 665-057, mob. 098 701 392

Prodan Mrakoviæ Nada - obrt za poljoprivredu «PAŠUTIÆI» (proizvodnja vina), Sportska ulica 6/2, Buzet, mob. 091 662 3430 Petriševac Angelina - proizvodnja ukrasnog bilja i ureðenje vrtova i okoliša »DEKORA», Strana 13/2, Buzet

Sirotiæ Damir - obrt za usluge i proizvodnju «SIROTIÆ» (proizvodnja vina, biske, medenice i maslinova ulja), Naselje Verona 16, Buzet, mob. 091 663 5334

Smiloviæ Anton - obrt za trgovinu i poljoprivredu »TONI»,Nemarniki 39 b, Roè Krt Kristijan - obrt za proizvodnju alkoholnih piæa i poljoprivrednu proizvodnju «PAPAYA» (proizvodnja medenica s tartufom, biske, borovnièeka, orahovca), Puhi 54, Buzet, mob. 098 415 344

Krbavèiæ Loredana - obrt za cvjeæarstvo, trgovinu i poljoprivredu «LOREDANA» (uzgoj uljnih plodova), 1. maj 7, Buzet,tel. 052 662-552, mob. 098 214 188

Šæulac Marèela - obrt za poljoprivredu, trgovinu i prijevoz «MADRA» (proizvodnja vina i destiliranih alkoholnih piæa), Šæulci 21, Buzet , tel.052 667-264

Šæulac Ljubo - obrt za zemljane radove i poljoprivredu (proizvodnja vina i uzgoj uljnih plodova), Šæulci 17, Buzet, mob. 098 304 435

Zlatiæ Miroslav – obrt za stoèarstvo (uzgoj svinja i goveda),Prapoæe 14, Lanišæe, tel. 052 661-124

Meðu obrtnicima koji se bave poljoprivredom najbrojniji su, što je i razumljivo s obzirom na tradiciju, proizvoðaèi vina.

Predsjednik odboraPredsjednik odborapoljoprivrede:poljoprivrede:

Damir Sirotiæ,Damir Sirotiæ,mob. 091 663 5334 mob. 091 663 5334

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

Prošlu æe godinu stanovnici sela Cunjci pamtiti još dugo v r e m e n a . K r a j e m p r v o g desetljeæa 21. stoljeæa dobili su prikljuèak na vodovodni ogranak, a put koji vodi od odvojka Pij napokon je asfaltiran!

U Valicama je, pak, asfaltirano malonogometno betonsko igralište, ono je ograðeno, dovedena je i komunalna infrastruktura. Društveni dom u Sovinjaku postao je ureðeno o k u p l j a l i š t e l o k a l n o g stanovništva: prvi je kat u potpunosti rekonstruiran, zidovi su nanovo olièeni, pod poploèen, izgraðena su i dva sanitarna èvora, muški i ženski, ureðeno je i stepenište za potkrovlje.

Autobusna stanica

To su najveæi i najvažniji radovi na podruèju Mjesnog odbora Sovinjak, no ne i posljednji. Na ureðenju podruèja na kojem je smješteno oko 420 stanovnika te poboljšanju kvalitete njihova života radit æe se, barem tako najavljuje predsjednik Odbora Mirjan Èerneka, još puno.

„Veæ je postavljeno desetak novih rasvjetnih tijela, a postavit æe se ih još toliko. Stanovnici sela Valari zimi su zbog zaleðivanja v o d e i m a l i p r o b l e m a s vodoopskrbom. Meðutim, taj je problem privremeno riješen postavl janjem cisterne. U S o v i n j a k u j e i z g r a ð e n a autobusna stanica, betoniralo se oko boæarskog igrališta, dok je zid na ulaznoj strani groblja nanovo izgraðen. U par se navrata uredilo nerazvrstane ceste“, rekao je Èerneka.

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Sovinjak

DOM U VALICAMAKAO PRIORITETIako po broju stanovnika ne spadaju meðu velike mjesne odbore i ne raspolažu velikim sredstvima, u Sovinjaku uspijevaju mnogo toga napraviti.

Ana PISAK

Sanacija krova

Jedan od prioritetnih ciljeva je izgradnja društvenog doma u Valicama, za što se veæ radi na p r i b a v l j a n j u p o t r e b n e urbanistièke dokumentacije. Osnovan je i odbor koji æe u suradnji s Gradom i Crkvom pokušat i i znaæ i pot rebna sredstva za sanaciju krova crkve Sv. Jurja u Sovinjaku, a kasnije i voditi brigu oko tijeka samih radova. Naime, krov veæ neko vrijeme prokišnjava.

„U t i jeku je r ješavanje vodoopskrbe u Valarima, za što je nadležan Istarski vodovod. U slijedeæih nekoliko mjeseci uredit æe se okoliš te urediti sjedeæa mjesta na boæarskom igralištu u Sovinjaku. Nasipat æe se put Sovinjska Brda – Valari, cesta kroz selo Majere i Sirotiæe, a asfaltirat æe se staza koja vodi kroz selo Valari, Beneži i Pigini.

Stanovnici Mjesnog odbora Sovinjak pretežno se bave p o l j o p r i v r e d o m : u z g o j e m maslina i vinove loze. Upravo s tog podruèja potièu vrsni vinari i maslinari, èiji su proizvodi nagraðeni i priznati na prestižnim smotrama. Podruèje je to poznato i po tartufima, pa dio ljudi za kruh zaraðuje tragajuæi za p odz em n im g om o l j em . U posljednje vrijeme izgraðeno je više vila za turistièke svrhe.

Tu djeluju i dva sportska kluba: Pikado klub „Sove“ i Boæarski klub „Brda“. Prvi broji 25 èlanova i è l a n i c a . O d k u l t u r n i h

manifestacija najznaèajnije su maškare i proslava zaštitnika crkava. Zanimljivo jest da je to jedini mjesni odbor na Buzeštini, uz MO Štrped koji ima dvoje maškare. Od svetaca slavi se u Sovinjaku Sv. Juraj (zadnji vikend u mjesecu travnju) te Bela nedeja ( p o è e t ko m l i s to p a d a ) , a Sovišæani obi l ježavaju Sv. Ciprijana na Švikariji (sredinom rujna).

Prošle je godine, u povodu 10 0 . g o d i š n j i c e ro ð e n j a izuzetnog glazbenika Slavka Zlatiæa postavljena spomen ploèa na njegovu rodnu kuæu.

Vrsni vinari i maslinari

Lobirat æemo da se državna cesta Minjera-Sovinjak proširi. Valja još uredit potkrovl je doma u Sovinjaku, izgraditi središnji križ

na mjesnom groblju, asfaltirati cestu oko groblja na Švikariji kao i tamošnje parkiralište“ rekao je Èerneka.

Jedan od važnijih ciljeva Mjesnog odbora i Grada Buzeta jest zaštita povijesnog lokaliteta: rudnika boksita i prve tvornice a l u a n a u s v i j e t u . K a k o saznajemo od Elene Grah Ciliga, p ro è e l n i c e z a d r u š t ve n e djelatnosti Grada Buzeta, prije samog pokretanja postupka potrebno je izvršiti snimanje rovova odnosno samih iskopa.

Povijesni rudnik

NOVOIZGRAÐENO IGRALIŠTE U VALICAMANOVOIZGRAÐENO IGRALIŠTE U VALICAMA

MIRJAN ÈERNEKA, PREDSJEDNIKMJESNOG ODBORA SOVINJAK

MIRJAN ÈERNEKA, PREDSJEDNIKMJESNOG ODBORA SOVINJAK

Page 9: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list9

Pripremila: Ana PISAK

Popis preuzet sa www.uobuzet.hr

Buzetski list 8

UDRUŽENJE OBRTNIKA BUZET

PREDSTAVLJAMO BUZETSKE

Drašèiæ Mladen - poljoprivredna proizvodnja i stoèarstvo «MAJCANI» (uzgoj muznih krava), Sv. Martin 9/3, Buzet, tel. 052 662-031 Æuriæ Marina - obrt za proizvodnju i promet alkoholnih i bezalkoholnih piæa «OKUSI ISTRE» (proizvodnja destiliranih alkoholnih piæa), Štrped 12, Buzet, tel. 052 669-215 Èerneka Sergio - obrt za izvoðenje radova graðevinskom mehanizacijom i proizvodnja ulja «TORKOP» (proizvodnja i prerada ulja), Brnozi 51, Buzet, tel. 052 663-058, mob. 091 507 2386

Èerneka Mario – obrt za obavljanje keramièarske i poljoprivredne djelatnosti (proizvodnja jaja), Štrped 15, Buzet, tel. 052 662-516

Fabijanèiæ Armando - obrt za poljoprivredu «FABIJANÈIÆ» (proizvodnja vina), Marèeniško polje 27, Buzet, tel. 052 662-228, mob. 098 164 0158

Grbac Franko - obrt za proizvodnju i prodaju vina i vinskih destilata «PRO – VIND» (proizvodnja vina i domaæih rakija), Vrh 18, Buzet,tel. 052 667-131, mob. 098 210 297

Jakac Dorijan - obrt za vinarstvo «JAKAC» (proizvodnja vina),Veli Mlun 12, Buzet, mob. 091 508 0995

Prodan Miljenko - obrt za preradu maslina i ureðenje zelenih površina uz ceste »TORKOLO PRODAN» (proizvodnja i prerada ulja), Pašutiæi 3/2, Buzet, tel. 052 665-057, mob. 098 701 392

Prodan Mrakoviæ Nada - obrt za poljoprivredu «PAŠUTIÆI» (proizvodnja vina), Sportska ulica 6/2, Buzet, mob. 091 662 3430 Petriševac Angelina - proizvodnja ukrasnog bilja i ureðenje vrtova i okoliša »DEKORA», Strana 13/2, Buzet

Sirotiæ Damir - obrt za usluge i proizvodnju «SIROTIÆ» (proizvodnja vina, biske, medenice i maslinova ulja), Naselje Verona 16, Buzet, mob. 091 663 5334

Smiloviæ Anton - obrt za trgovinu i poljoprivredu »TONI»,Nemarniki 39 b, Roè Krt Kristijan - obrt za proizvodnju alkoholnih piæa i poljoprivrednu proizvodnju «PAPAYA» (proizvodnja medenica s tartufom, biske, borovnièeka, orahovca), Puhi 54, Buzet, mob. 098 415 344

Krbavèiæ Loredana - obrt za cvjeæarstvo, trgovinu i poljoprivredu «LOREDANA» (uzgoj uljnih plodova), 1. maj 7, Buzet,tel. 052 662-552, mob. 098 214 188

Šæulac Marèela - obrt za poljoprivredu, trgovinu i prijevoz «MADRA» (proizvodnja vina i destiliranih alkoholnih piæa), Šæulci 21, Buzet , tel.052 667-264

Šæulac Ljubo - obrt za zemljane radove i poljoprivredu (proizvodnja vina i uzgoj uljnih plodova), Šæulci 17, Buzet, mob. 098 304 435

Zlatiæ Miroslav – obrt za stoèarstvo (uzgoj svinja i goveda),Prapoæe 14, Lanišæe, tel. 052 661-124

Meðu obrtnicima koji se bave poljoprivredom najbrojniji su, što je i razumljivo s obzirom na tradiciju, proizvoðaèi vina.

Predsjednik odboraPredsjednik odborapoljoprivrede:poljoprivrede:

Damir Sirotiæ,Damir Sirotiæ,mob. 091 663 5334 mob. 091 663 5334

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA

Prošlu æe godinu stanovnici sela Cunjci pamtiti još dugo v r e m e n a . K r a j e m p r v o g desetljeæa 21. stoljeæa dobili su prikljuèak na vodovodni ogranak, a put koji vodi od odvojka Pij napokon je asfaltiran!

U Valicama je, pak, asfaltirano malonogometno betonsko igralište, ono je ograðeno, dovedena je i komunalna infrastruktura. Društveni dom u Sovinjaku postao je ureðeno o k u p l j a l i š t e l o k a l n o g stanovništva: prvi je kat u potpunosti rekonstruiran, zidovi su nanovo olièeni, pod poploèen, izgraðena su i dva sanitarna èvora, muški i ženski, ureðeno je i stepenište za potkrovlje.

Autobusna stanica

To su najveæi i najvažniji radovi na podruèju Mjesnog odbora Sovinjak, no ne i posljednji. Na ureðenju podruèja na kojem je smješteno oko 420 stanovnika te poboljšanju kvalitete njihova života radit æe se, barem tako najavljuje predsjednik Odbora Mirjan Èerneka, još puno.

„Veæ je postavljeno desetak novih rasvjetnih tijela, a postavit æe se ih još toliko. Stanovnici sela Valari zimi su zbog zaleðivanja v o d e i m a l i p r o b l e m a s vodoopskrbom. Meðutim, taj je problem privremeno riješen postavl janjem cisterne. U S o v i n j a k u j e i z g r a ð e n a autobusna stanica, betoniralo se oko boæarskog igrališta, dok je zid na ulaznoj strani groblja nanovo izgraðen. U par se navrata uredilo nerazvrstane ceste“, rekao je Èerneka.

PREDSTAVLJAMO MJESNE ODBORE

Sovinjak

DOM U VALICAMAKAO PRIORITETIako po broju stanovnika ne spadaju meðu velike mjesne odbore i ne raspolažu velikim sredstvima, u Sovinjaku uspijevaju mnogo toga napraviti.

Ana PISAK

Sanacija krova

Jedan od prioritetnih ciljeva je izgradnja društvenog doma u Valicama, za što se veæ radi na p r i b a v l j a n j u p o t r e b n e urbanistièke dokumentacije. Osnovan je i odbor koji æe u suradnji s Gradom i Crkvom pokušat i i znaæ i pot rebna sredstva za sanaciju krova crkve Sv. Jurja u Sovinjaku, a kasnije i voditi brigu oko tijeka samih radova. Naime, krov veæ neko vrijeme prokišnjava.

„U t i jeku je r ješavanje vodoopskrbe u Valarima, za što je nadležan Istarski vodovod. U slijedeæih nekoliko mjeseci uredit æe se okoliš te urediti sjedeæa mjesta na boæarskom igralištu u Sovinjaku. Nasipat æe se put Sovinjska Brda – Valari, cesta kroz selo Majere i Sirotiæe, a asfaltirat æe se staza koja vodi kroz selo Valari, Beneži i Pigini.

Stanovnici Mjesnog odbora Sovinjak pretežno se bave p o l j o p r i v r e d o m : u z g o j e m maslina i vinove loze. Upravo s tog podruèja potièu vrsni vinari i maslinari, èiji su proizvodi nagraðeni i priznati na prestižnim smotrama. Podruèje je to poznato i po tartufima, pa dio ljudi za kruh zaraðuje tragajuæi za p odz em n im g om o l j em . U posljednje vrijeme izgraðeno je više vila za turistièke svrhe.

Tu djeluju i dva sportska kluba: Pikado klub „Sove“ i Boæarski klub „Brda“. Prvi broji 25 èlanova i è l a n i c a . O d k u l t u r n i h

manifestacija najznaèajnije su maškare i proslava zaštitnika crkava. Zanimljivo jest da je to jedini mjesni odbor na Buzeštini, uz MO Štrped koji ima dvoje maškare. Od svetaca slavi se u Sovinjaku Sv. Juraj (zadnji vikend u mjesecu travnju) te Bela nedeja ( p o è e t ko m l i s to p a d a ) , a Sovišæani obi l ježavaju Sv. Ciprijana na Švikariji (sredinom rujna).

Prošle je godine, u povodu 10 0 . g o d i š n j i c e ro ð e n j a izuzetnog glazbenika Slavka Zlatiæa postavljena spomen ploèa na njegovu rodnu kuæu.

Vrsni vinari i maslinari

Lobirat æemo da se državna cesta Minjera-Sovinjak proširi. Valja još uredit potkrovl je doma u Sovinjaku, izgraditi središnji križ

na mjesnom groblju, asfaltirati cestu oko groblja na Švikariji kao i tamošnje parkiralište“ rekao je Èerneka.

Jedan od važnijih ciljeva Mjesnog odbora i Grada Buzeta jest zaštita povijesnog lokaliteta: rudnika boksita i prve tvornice a l u a n a u s v i j e t u . K a k o saznajemo od Elene Grah Ciliga, p ro è e l n i c e z a d r u š t ve n e djelatnosti Grada Buzeta, prije samog pokretanja postupka potrebno je izvršiti snimanje rovova odnosno samih iskopa.

Povijesni rudnik

NOVOIZGRAÐENO IGRALIŠTE U VALICAMANOVOIZGRAÐENO IGRALIŠTE U VALICAMA

MIRJAN ÈERNEKA, PREDSJEDNIKMJESNOG ODBORA SOVINJAK

MIRJAN ÈERNEKA, PREDSJEDNIKMJESNOG ODBORA SOVINJAK

Page 10: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list11Buzetski list 10

Razgovarala i snimila: Ana PISAK

POD LADONJOM

Profesor Josip Šipuš roðen je 25. veljaèe 1931. godine u Gornjem Komarevu, Sisak. Osnovnu školu je završio u rodnom selu, gimnaziju u Sisku i Petrinji, uèiteljsku školu u Petrinji, višu pedagošku školu i Filozofski fakultet u Zagrebu. U dvadesetoj se godini zapošljava kao uèitelj razredne nastave u Štrpedu kod Buzeta, kamo je doselio 1951. godine. Dužnost uèitelja, nastavnika i profesora obnaša do 1992. godine kada biva umirovljen.

Njegova svestranost i druželjubivost uèinila je da ga generacije uèenika pamte iz svojih osnovnoškolskih klupa. Iako u poodmakloj dobi, još aktivno istražuje društvene prilike na Buzeštini te objavljuje u novinama. Ovoga ljeta javnosti æe predstaviti novu knjigu koja obraðuje život ljudi i bliže povijesne tekovine buzetskog podneblja.

S obzirom da dolazite iz industrijski razvijenije sredine, zašto je odabir pao na Buzet?

U Buzet sam stigao 31. sijeènja 1951. godine. Zanimljivo kako sam odabrao Buzet. Iz petrinjske Uèiteljske škole razišli smo se na sve strane, netko je od nas 48-ero tražio velike gradove ili neka poznata mjesta, a ja sam odabrao Buzet i uputio molbu u ondašnje Ministarstvo prosvjete. Na završetku, poslije mature u toj Uèiteljskoj školi promatrali smo zemljopisnu kartu i zamišljali kamo da odemo. Ja sam se više okrenuo prema Jadranu i odluèio otiæi u Istru. Èim sam ugledao Buzet u jutarnjim satima, bio je malo pod snijegom i u magli, svidjela mi se u prvi mah konfiguracija terena i veæ tada bilo mi je jasno da æu se zadržati u Buzetu do kraja svog života.

Što vas je doèekalo u Buzetu?

Moram reæi da sam vrlo brzo upoznao prilike u tom gradiæu i cijelom buzetskom kraju koje nisu bile bajne. Svi uèitelji u to doba redovito su bili pozivani na predavanja o higijenskom minimumu i sjeæam se lijeènika

Josip Šipuš

PROFESOR PO PROFESIJI,PISAC U DUŠI Buduæi da raspolažem stotinama, da ne kažem

tisuæama, objavljenih priloga u tiskovinama i preko radija, osjetio sam da imam materijala koji vrijedi ukorièiti. Stalno me zanimao napredak buzetskoga kraja, zato sam samoincijativno razgovarao s ljudima izvan službenih krugova i s predstavnicima vlasti.

Jurišiæa koji nam je govorio o seoskim prilikama i kakav bi higijenski minimum trebalo zadovoljiti. Tada su, kako je govorio dr. Jurišiæ, pod prozorima u selima ljudi imali gnojnice koje je trebalo ukloniti da se postigne kakav takav higijenski minimum. U to doba ljudi u mnogim selima nisu imali elektriène rasvjete i koristili su petrolejke. Inaèe, okupljali su se oko ognjišta, osobito ako je prostor bio komotan. Ne æu zaboraviti obitelj Blaževiæ u Blatnoj Vasi koja je imala veliku prostoriju gdje se nalazilo ognjište. Vrlo zanimljivo da su ljudi u skromnim uvjetima bili dobroæudni, dobronamjerni i prema uèiteljima su se odnosili kako su najbolje mogli i znali.

Na cijelom podruèju Buzeštine opažalo se da ljudi teško žive. Njihov težak život u doba industrijalizacije zemlje nakon Drugog svjetskog rata nije ih zadovoljavao pa su prihvatili moguænost odlaska u gradove gdje su se zapošljavali. Bila je to velika promjena za svaku obitelj i postupno se dogaðalo ono što možda nitko nije želio. Opustjela su sela jer je ljudima grad nudio više od života. Nekad su bili prisiljeni živjeti gdje su roðeni, gdje su živjeli njihovi pretci, ali promjene su ih izvukle iz te sredine. Kasnije se pokazalo da su neki od iseljenika žalili što su napustili dom, pokušali su se vratiti, ali vrlo rijetki. Èak se dogaðalo da su se tako udaljili od sredine u kojoj su zapoèeli život i pri povremenom obilasku rodnog mjesta znali su davati kritièke primjedbe kako je ono ili ovo selo zapušteno i polako odumiralo.

Odabrali ste Kotar Buzet, gdje ste poèeli svoj radni vijek?

Kad je bilo udovoljeno mojoj molbi da se zaposlim u Kotaru Buzet, i kad sam imao rješenje u rukama, došavši u Buzet, bio sam upuæen u Štrped. Tamo sam radio do odlaska na odsluženje vojnog roka. Odlazeæi jednog rujanskog dana u popodnevnim satima poslije kiše, sa željeznièke pruge promatrao sam Buzet i dolinu rijeke Mirne te znao da æu

se vratiti. Odsluživši vojni rok u Bitoli, vratio sam se i nastavio svoju uèiteljsku karijeru u Blatnoj Vasi od 1952. do sredine 1954. godine. Školske 1954./1955. godine zaposlio sam se u Gradinu i bio posljednji uèitelj u tom mjestu koje je tada bilo pod hrvatskom jurisdikcijom, u Kotaru Buzet. Kolegica Marica Grego u Gradinu i Vjekoslav Rede u Pregari i ja bili smo posljednji hrvatski uèitelji u tom kraju. Za razliku od Blatne Vasi, Gradin je imao elektriènu rasvjetu. Nije mi bilo pravo što smo morali otiæi iz gradinske škole i iz Pregare bez ikakve primopredaje dužnosti i školskog inventara, ali bilo je tako. Ljeti 1955. godine bili smo na raspolaganju ondašnjoj kotarskoj vlasti i meni je bio ponuðen Buzet, što sam prihvatio. Od školske 1955./1956. godine do odlaska u mirovinu 1992. radio sam u Buzetu, najprije u svojstvu razrednog uèitelja, zatim predavao hrvatski jezik buduæi da sam studirao hrvatski jezik i sociologiju na Višoj pedagoškoj školi.

Kakvi su bili uèenici na poèetku vašeg uèiteljskog mandata, koje su škole djelovale na podruèju Buzeta?

Zanimljivo je da su uèenici rado dolazili u školu i redovito izvršavali zadaæe u školi i kod kuæe te polako napredovali, bili su skloni igri, ali nisu zapostavljali uèenje. To vrijedi i za uèenike u Štrpedu i u Blatnoj Vasi, u Gradinu i u Buzetu. Tada je na podruèju Buzeštine i buzetskog Krasa radilo 65 uèitelja. Djelovale su škole u: Jelovicama, Vodicama, Prapoæama, Slumu, Lanišæu, Danama, Trsteniku, Brgudcu, Humu, Kotlima, koje su se prikljuèile Blatnoj Vasi, Roèu, Roèkom Polju, Prodanima, Raèicama, Raèiškom Brijegu, Sovinjskim Brdima, Sovinjaku, Vrhu, Marèenegli, Švikariji, Škuljarima, Saležu, Štrpedu, Èrnici, Velom Mlunu, Buzetu, Livadama, Gradinjama, Oprtlju, Zrenju, Šorgima, Pregari i Gradinu. Danas na tom podruèju možemo na prste nabrojiti koliko je škola opstalo.

Suradnja s piscima

Vjeran knjizi i pisanoj rijeèi imao sam èast uspostaviti suradnju s mnogim piscima - pjesnicima, književnicima – koji su rado dolazili u Buzet zahvaljujuæi Klubu prijatelja knjige u sklopu djelatnosti Izdavaèkog poduzeæa „Mladost“ iz Zagreba. Prije nego sam umirovljen odreðeni broj pisaca prihvaæala je nastavnica Ema Cotiæ. Buzetske uèenike posjetili su: Mladen Kušec, Ivan Kušan, Marino Zurl, Zvonko Balog, Pajo Kanižaj, Tito Bilopavloviæ, Višnja Stahuljak, Vesna Parun, Iæan Ramljak, Stanislav Femeniæ, Zlatko Kriliæ, Anton Ingoliè...

Unuci i praunuka

Šipuš je u Buzetu stvorio obitelj, sa ženom Klaudijom ima dvije kæeri: Kseniju i Alemku koje su takoðer osnovale obitelj i imaju po dvoje djece, Ksenija s Milanom Sirotiæem ima dvije kæeri Natašu i Ines, Alemka s Krešimirom Mareèiæem, žive u Pazinu, imaju dva sina Marka i Filipa i praunuku Emu, Natašinu kæerku.

Page 11: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list11Buzetski list 10

Razgovarala i snimila: Ana PISAK

POD LADONJOM

Profesor Josip Šipuš roðen je 25. veljaèe 1931. godine u Gornjem Komarevu, Sisak. Osnovnu školu je završio u rodnom selu, gimnaziju u Sisku i Petrinji, uèiteljsku školu u Petrinji, višu pedagošku školu i Filozofski fakultet u Zagrebu. U dvadesetoj se godini zapošljava kao uèitelj razredne nastave u Štrpedu kod Buzeta, kamo je doselio 1951. godine. Dužnost uèitelja, nastavnika i profesora obnaša do 1992. godine kada biva umirovljen.

Njegova svestranost i druželjubivost uèinila je da ga generacije uèenika pamte iz svojih osnovnoškolskih klupa. Iako u poodmakloj dobi, još aktivno istražuje društvene prilike na Buzeštini te objavljuje u novinama. Ovoga ljeta javnosti æe predstaviti novu knjigu koja obraðuje život ljudi i bliže povijesne tekovine buzetskog podneblja.

S obzirom da dolazite iz industrijski razvijenije sredine, zašto je odabir pao na Buzet?

U Buzet sam stigao 31. sijeènja 1951. godine. Zanimljivo kako sam odabrao Buzet. Iz petrinjske Uèiteljske škole razišli smo se na sve strane, netko je od nas 48-ero tražio velike gradove ili neka poznata mjesta, a ja sam odabrao Buzet i uputio molbu u ondašnje Ministarstvo prosvjete. Na završetku, poslije mature u toj Uèiteljskoj školi promatrali smo zemljopisnu kartu i zamišljali kamo da odemo. Ja sam se više okrenuo prema Jadranu i odluèio otiæi u Istru. Èim sam ugledao Buzet u jutarnjim satima, bio je malo pod snijegom i u magli, svidjela mi se u prvi mah konfiguracija terena i veæ tada bilo mi je jasno da æu se zadržati u Buzetu do kraja svog života.

Što vas je doèekalo u Buzetu?

Moram reæi da sam vrlo brzo upoznao prilike u tom gradiæu i cijelom buzetskom kraju koje nisu bile bajne. Svi uèitelji u to doba redovito su bili pozivani na predavanja o higijenskom minimumu i sjeæam se lijeènika

Josip Šipuš

PROFESOR PO PROFESIJI,PISAC U DUŠI Buduæi da raspolažem stotinama, da ne kažem

tisuæama, objavljenih priloga u tiskovinama i preko radija, osjetio sam da imam materijala koji vrijedi ukorièiti. Stalno me zanimao napredak buzetskoga kraja, zato sam samoincijativno razgovarao s ljudima izvan službenih krugova i s predstavnicima vlasti.

Jurišiæa koji nam je govorio o seoskim prilikama i kakav bi higijenski minimum trebalo zadovoljiti. Tada su, kako je govorio dr. Jurišiæ, pod prozorima u selima ljudi imali gnojnice koje je trebalo ukloniti da se postigne kakav takav higijenski minimum. U to doba ljudi u mnogim selima nisu imali elektriène rasvjete i koristili su petrolejke. Inaèe, okupljali su se oko ognjišta, osobito ako je prostor bio komotan. Ne æu zaboraviti obitelj Blaževiæ u Blatnoj Vasi koja je imala veliku prostoriju gdje se nalazilo ognjište. Vrlo zanimljivo da su ljudi u skromnim uvjetima bili dobroæudni, dobronamjerni i prema uèiteljima su se odnosili kako su najbolje mogli i znali.

Na cijelom podruèju Buzeštine opažalo se da ljudi teško žive. Njihov težak život u doba industrijalizacije zemlje nakon Drugog svjetskog rata nije ih zadovoljavao pa su prihvatili moguænost odlaska u gradove gdje su se zapošljavali. Bila je to velika promjena za svaku obitelj i postupno se dogaðalo ono što možda nitko nije želio. Opustjela su sela jer je ljudima grad nudio više od života. Nekad su bili prisiljeni živjeti gdje su roðeni, gdje su živjeli njihovi pretci, ali promjene su ih izvukle iz te sredine. Kasnije se pokazalo da su neki od iseljenika žalili što su napustili dom, pokušali su se vratiti, ali vrlo rijetki. Èak se dogaðalo da su se tako udaljili od sredine u kojoj su zapoèeli život i pri povremenom obilasku rodnog mjesta znali su davati kritièke primjedbe kako je ono ili ovo selo zapušteno i polako odumiralo.

Odabrali ste Kotar Buzet, gdje ste poèeli svoj radni vijek?

Kad je bilo udovoljeno mojoj molbi da se zaposlim u Kotaru Buzet, i kad sam imao rješenje u rukama, došavši u Buzet, bio sam upuæen u Štrped. Tamo sam radio do odlaska na odsluženje vojnog roka. Odlazeæi jednog rujanskog dana u popodnevnim satima poslije kiše, sa željeznièke pruge promatrao sam Buzet i dolinu rijeke Mirne te znao da æu

se vratiti. Odsluživši vojni rok u Bitoli, vratio sam se i nastavio svoju uèiteljsku karijeru u Blatnoj Vasi od 1952. do sredine 1954. godine. Školske 1954./1955. godine zaposlio sam se u Gradinu i bio posljednji uèitelj u tom mjestu koje je tada bilo pod hrvatskom jurisdikcijom, u Kotaru Buzet. Kolegica Marica Grego u Gradinu i Vjekoslav Rede u Pregari i ja bili smo posljednji hrvatski uèitelji u tom kraju. Za razliku od Blatne Vasi, Gradin je imao elektriènu rasvjetu. Nije mi bilo pravo što smo morali otiæi iz gradinske škole i iz Pregare bez ikakve primopredaje dužnosti i školskog inventara, ali bilo je tako. Ljeti 1955. godine bili smo na raspolaganju ondašnjoj kotarskoj vlasti i meni je bio ponuðen Buzet, što sam prihvatio. Od školske 1955./1956. godine do odlaska u mirovinu 1992. radio sam u Buzetu, najprije u svojstvu razrednog uèitelja, zatim predavao hrvatski jezik buduæi da sam studirao hrvatski jezik i sociologiju na Višoj pedagoškoj školi.

Kakvi su bili uèenici na poèetku vašeg uèiteljskog mandata, koje su škole djelovale na podruèju Buzeta?

Zanimljivo je da su uèenici rado dolazili u školu i redovito izvršavali zadaæe u školi i kod kuæe te polako napredovali, bili su skloni igri, ali nisu zapostavljali uèenje. To vrijedi i za uèenike u Štrpedu i u Blatnoj Vasi, u Gradinu i u Buzetu. Tada je na podruèju Buzeštine i buzetskog Krasa radilo 65 uèitelja. Djelovale su škole u: Jelovicama, Vodicama, Prapoæama, Slumu, Lanišæu, Danama, Trsteniku, Brgudcu, Humu, Kotlima, koje su se prikljuèile Blatnoj Vasi, Roèu, Roèkom Polju, Prodanima, Raèicama, Raèiškom Brijegu, Sovinjskim Brdima, Sovinjaku, Vrhu, Marèenegli, Švikariji, Škuljarima, Saležu, Štrpedu, Èrnici, Velom Mlunu, Buzetu, Livadama, Gradinjama, Oprtlju, Zrenju, Šorgima, Pregari i Gradinu. Danas na tom podruèju možemo na prste nabrojiti koliko je škola opstalo.

Suradnja s piscima

Vjeran knjizi i pisanoj rijeèi imao sam èast uspostaviti suradnju s mnogim piscima - pjesnicima, književnicima – koji su rado dolazili u Buzet zahvaljujuæi Klubu prijatelja knjige u sklopu djelatnosti Izdavaèkog poduzeæa „Mladost“ iz Zagreba. Prije nego sam umirovljen odreðeni broj pisaca prihvaæala je nastavnica Ema Cotiæ. Buzetske uèenike posjetili su: Mladen Kušec, Ivan Kušan, Marino Zurl, Zvonko Balog, Pajo Kanižaj, Tito Bilopavloviæ, Višnja Stahuljak, Vesna Parun, Iæan Ramljak, Stanislav Femeniæ, Zlatko Kriliæ, Anton Ingoliè...

Unuci i praunuka

Šipuš je u Buzetu stvorio obitelj, sa ženom Klaudijom ima dvije kæeri: Kseniju i Alemku koje su takoðer osnovale obitelj i imaju po dvoje djece, Ksenija s Milanom Sirotiæem ima dvije kæeri Natašu i Ines, Alemka s Krešimirom Mareèiæem, žive u Pazinu, imaju dva sina Marka i Filipa i praunuku Emu, Natašinu kæerku.

Page 12: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list13

LOVSTVO

Ana PISAK

Sveèano otvorenje

ROÈKI LOVCI DOBILISVOJ DOM Zahvaljujuæi dobroj suradnji s

Gradom, vlasnikom prostora, definiran je model zakupa koji ulaganja lovaca priznaje u dugoroèni zakup, a koji traje do 2028. godine.

Za 28 èlanova Lovaèkog društva „Roè“ ova godina nije mogla poèeti ljepše. Naime, nakon šest godina zalaganja, puno odraðenih sati i nadasve puno volje, poèetkom studenoga

prošle godine u Kortini kod Roèa sveèano je otvoren obnovljeni dom. Bio je to veliki trenutak kojeg su roèki lovci godinama išèekivali.

Najstariji prerezao vrpcu

Drago Perniæ jedan je od lovaca koji je lovaèko skrovište oduvijek priželjkivao. Upravo je njemu, kao lovcu s najdužim, 46-godišnjim, stažem pripala èast da prereže vrpcu i simbolièki otvori novoureðene prostorije. Sveèanost je uprilièena na dan

zaš t i tn ika l ovaca Svetog Huberta. Ceremoniju otvaranja dodatno je uvelièao veleèasni Dalibor Pilekiæ koji je objekt blagoslovio. Tom je prigodom preds jednik društva A ldo Zornada podsjetio kako su objekt dobili na korištenje 26. prosinca 2004. godine, na osnovu ranije sklopljenog ugovora o zakupu s Gradom Buzetom.

„ P r o s t o r j e n a p u s t i o prethodni zakupac, a u dijelu prizemlja, u susjednoj prostoriji, društvo su nam pravili konji! Malo po malo poèelo je rašèišæavanje i

osposobljavanje unutarnjeg i vanjskog prostora, da bi poslije sporazuma s Gradom uslijedilo ureðenje krova, meðukatne k o n s t r u k c i j e , d o g r a d n j a prostorije sanitarnog èvora i male rezaonice mesa, te ureðenje središnje prostorije prizemlja, blagovaonice ili sale. Time je završena prva faza radova“ kazao je prilikom otvaranja doma preds jednik društva A ldo Zornada.

Radovima nije kraj

Zornada je najavio drugu fazu ureðenja doma. U njoj se p l a n i r a u r e d i t i s u s j e d n e prostorije u prizemlju, trijema i fasade te uvoðenje struje u objekt, s obzirom da se sada služe onom iz agregata. Osim toga, napomenuo je Zornada, zahvaljujuæi dobroj suradnji s Gradom, vlasnikom prostora, definiran je model zakupa koji ulaganja lovaca priznaje u dugoroèni zakup, pa je tako 13. listopada prošle godine potpisan dodatak ugovora koji produžuje zakup do 2028. godine.

Inaèe, roèko društvo pokriva 5500 hektara lovne površine.

Buzetski list 12

Što je bi la temeljna literatura za uèenje? Kakvo je bilo gradivo, jesu li informacije bile manje dostupne?

Temeljna literatura uèenicima od 1. do 4. razreda bila je èitanka i raèunica, u 3. i 4. razredu još su uèenici imali na raspolaganju udžbenik iz prirodopisa, povijesti i zemljopisa. Sve informacije uèenici su dobivali iz tih knjiga, škole ne raspolažu audio i video tehnikom, što u najnovije doba imaju uèenici i u gradu i na selu, bez èega se danas ne može zamisliti suvremena nastava. Svejedno su djeca napredovala i, kasnije, u životu uspijevala steæi potrebno znanje za odabranu struku i postati vrijedni i uvaženi struènjaci. Prema podacima kojima raspolažem generacije uèenika s kojima sam se susretao i radio nisu bile toliko hendikepirane što nemaju niti radio u školi ili kod kuæe. Ipak, prešavši iz osnovne u srednju školu uoèili su veliku razliku i tada im je bilo teže prilagoditi se nego su oèekivali. U posljednjih 30-ak godina buzetske su škole (Buzet, Roè, Livade, Vrh, Lanišæe) opremljene audio i vizualnim sredstvima i uèenje im je osobito olakšano programima Školskog radija i Školske televizije.

Što se tièe discipline, uèitelji do najnovijeg vremena s uèenicima nisu imali veæih problema, uèitelji su još uvijek donekle predstavljali autoritet. Što se dogaða danas, na temelju onog što se èuje, postavlja se pitanje odakle stanoviti sukobi meðu uèenicima i pad autoriteta uèitelja.

Osim što ste predavali u osnovnoj i srednjoj školi vaš je život ispunjen i mnogim drugim aktivnostima?

U edukaciji odraslih radio sam s polaznicima Više radnièke škole u Buzetu,

polaznicama tekstilne škole „Nada Dimiæ“, na teèajevima opismenjavanja, teèaju za daktilografe i u selima održavao teèaj higijenskog minimuma i prve pomoæi. Paralelno sam se bavio sportom. Igrao sam rukomet, nogomet, stolni tenis, šah i bio zadovoljan širokom lepezom zanimanja na koja sam stizao uz redoviti školski rad. Svaki radni dan bio mi je ispunjen i nikada nisam osjetio višak vremena, možda je za nešto vremena bilo i premalo. Od 1957. godine uspostavio sam suradnju s rijeèkim Novim listom, pisao sam i za Vjesnik od 1963. godine, najviše za Glas Istre i Radio Pulu, javljao sam se povremeno za Školske novine i suraðivao u Veèernjem listu. Umirovljenièki dani ispunjeni su mi pisanjem, intenzivno sam pisao za Vjesnik i za Radio Pulu, a od 2005. godine javljam se u lokalni radio, Radio Zonu.

Poèetkom ljeta 2011. godine svjetlo dana ugledat æe knjiga o Buzetu i Buzeštini. Zbog èega ste se odluèili na njeno pisanje i kojom se tematikom bavi?

Želio sam napisati knjigu, no nisam bio siguran da æu uspjeti. Buduæi da raspolažem stotinama, da ne kažem tisuæama objavljenih priloga u tiskovinama i preko radija, osjetio sam da imam materijala koji vrijedi ukorièiti. Stalno me zanimao napredak buzetskoga kraja, zato sam samoincijativno razgovarao s ljudima izvan službenih krugova i s predstavnicima vlasti dok nisu zaredale

konferencije za novinare. Otvoreno je pitanje jesam li iz obilja materijala odabrao baš sve što bi moglo èitatelje zanimati. To je jedno sjeæanje, a dobar dio priloga objavljen je u Buzetskom zborn iku .

Preostaje da još od sistematiziranog objavljenog materijala objedinim sadržaje i pokušam kronološki zabilježene dogaðaje dati na uvid javnosti.

Od vašeg prvog dolaska u Buzet prošlo je punih šest desetljeæa. Mogu li se uoèiti promjene u buzetskom kraju u tako dugaèkom vremenskom periodu?

Buzeština se u tom razdoblju stubokom promijenila. Nekad su se ljudi bavili iskljuèivo poljoprivredom za vlastite potrebe. Kad je 1959. godine proradila „industroplastika“ t reba lo je po l jopr iv redn ika uè in i t i industrijskim radnikom. Nije bilo lako stjecati nove navike vezane za nepoznate poslove i radno vrijeme. Nije išlo brzo, ali zametak industrije razvijao se, premda su zanatlije u Buzetu bile poznate i njihovi proizvodi dobro su dolazili dok ih nije potisnula industrija. Buzetski èovjek želio je napredovati, upinjao je sve snage da ostvari napredak i u tomu je uspio. Steèene su nove navike, nema velike razlike izmeðu grada i sela i veæ to je izvanredan podatak da je Buzeština napredovala gospodarski, kulturno i u svakom drugom pogledu. Buzeæani se nisu udaljili od svojih vinograda, voænjaka, njiva, i paralelno, koliko stignu, nastoje održati ili podiæi svoj standard. Bez obzira na poteškoæe s kojima se Buzeština borila, svladavala ih je i dosegnula stupanj gospodarskog razvitka kakav bi poželjele mnoge sredine koje se mogu usporeðivati s Buzetom.

GENERACIJA UÈENIKA 1962./1963., PROFESOR ŠIPUŠ 8.b RAZREDU BIO JE RAZREDNIK SVIH OSAM GODINAGENERACIJA UÈENIKA 1962./1963., PROFESOR ŠIPUŠ 8.b RAZREDU BIO JE RAZREDNIK SVIH OSAM GODINA

ŠIPUŠ U ÐAÈKIM KLUPAMAŠIPUŠ U ÐAÈKIM KLUPAMA

DRUŽENJE U NOVOUREÐENIM PROSTORIJAMA SADA JE UGODNIJE

ÈAST DA PREREŽE VRPCU JE PRIPALADRAGI PERNIÆU

Page 13: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list13

LOVSTVO

Ana PISAK

Sveèano otvorenje

ROÈKI LOVCI DOBILISVOJ DOM Zahvaljujuæi dobroj suradnji s

Gradom, vlasnikom prostora, definiran je model zakupa koji ulaganja lovaca priznaje u dugoroèni zakup, a koji traje do 2028. godine.

Za 28 èlanova Lovaèkog društva „Roè“ ova godina nije mogla poèeti ljepše. Naime, nakon šest godina zalaganja, puno odraðenih sati i nadasve puno volje, poèetkom studenoga

prošle godine u Kortini kod Roèa sveèano je otvoren obnovljeni dom. Bio je to veliki trenutak kojeg su roèki lovci godinama išèekivali.

Najstariji prerezao vrpcu

Drago Perniæ jedan je od lovaca koji je lovaèko skrovište oduvijek priželjkivao. Upravo je njemu, kao lovcu s najdužim, 46-godišnjim, stažem pripala èast da prereže vrpcu i simbolièki otvori novoureðene prostorije. Sveèanost je uprilièena na dan

zaš t i tn ika l ovaca Svetog Huberta. Ceremoniju otvaranja dodatno je uvelièao veleèasni Dalibor Pilekiæ koji je objekt blagoslovio. Tom je prigodom preds jednik društva A ldo Zornada podsjetio kako su objekt dobili na korištenje 26. prosinca 2004. godine, na osnovu ranije sklopljenog ugovora o zakupu s Gradom Buzetom.

„ P r o s t o r j e n a p u s t i o prethodni zakupac, a u dijelu prizemlja, u susjednoj prostoriji, društvo su nam pravili konji! Malo po malo poèelo je rašèišæavanje i

osposobljavanje unutarnjeg i vanjskog prostora, da bi poslije sporazuma s Gradom uslijedilo ureðenje krova, meðukatne k o n s t r u k c i j e , d o g r a d n j a prostorije sanitarnog èvora i male rezaonice mesa, te ureðenje središnje prostorije prizemlja, blagovaonice ili sale. Time je završena prva faza radova“ kazao je prilikom otvaranja doma preds jednik društva A ldo Zornada.

Radovima nije kraj

Zornada je najavio drugu fazu ureðenja doma. U njoj se p l a n i r a u r e d i t i s u s j e d n e prostorije u prizemlju, trijema i fasade te uvoðenje struje u objekt, s obzirom da se sada služe onom iz agregata. Osim toga, napomenuo je Zornada, zahvaljujuæi dobroj suradnji s Gradom, vlasnikom prostora, definiran je model zakupa koji ulaganja lovaca priznaje u dugoroèni zakup, pa je tako 13. listopada prošle godine potpisan dodatak ugovora koji produžuje zakup do 2028. godine.

Inaèe, roèko društvo pokriva 5500 hektara lovne površine.

Buzetski list 12

Što je bi la temeljna literatura za uèenje? Kakvo je bilo gradivo, jesu li informacije bile manje dostupne?

Temeljna literatura uèenicima od 1. do 4. razreda bila je èitanka i raèunica, u 3. i 4. razredu još su uèenici imali na raspolaganju udžbenik iz prirodopisa, povijesti i zemljopisa. Sve informacije uèenici su dobivali iz tih knjiga, škole ne raspolažu audio i video tehnikom, što u najnovije doba imaju uèenici i u gradu i na selu, bez èega se danas ne može zamisliti suvremena nastava. Svejedno su djeca napredovala i, kasnije, u životu uspijevala steæi potrebno znanje za odabranu struku i postati vrijedni i uvaženi struènjaci. Prema podacima kojima raspolažem generacije uèenika s kojima sam se susretao i radio nisu bile toliko hendikepirane što nemaju niti radio u školi ili kod kuæe. Ipak, prešavši iz osnovne u srednju školu uoèili su veliku razliku i tada im je bilo teže prilagoditi se nego su oèekivali. U posljednjih 30-ak godina buzetske su škole (Buzet, Roè, Livade, Vrh, Lanišæe) opremljene audio i vizualnim sredstvima i uèenje im je osobito olakšano programima Školskog radija i Školske televizije.

Što se tièe discipline, uèitelji do najnovijeg vremena s uèenicima nisu imali veæih problema, uèitelji su još uvijek donekle predstavljali autoritet. Što se dogaða danas, na temelju onog što se èuje, postavlja se pitanje odakle stanoviti sukobi meðu uèenicima i pad autoriteta uèitelja.

Osim što ste predavali u osnovnoj i srednjoj školi vaš je život ispunjen i mnogim drugim aktivnostima?

U edukaciji odraslih radio sam s polaznicima Više radnièke škole u Buzetu,

polaznicama tekstilne škole „Nada Dimiæ“, na teèajevima opismenjavanja, teèaju za daktilografe i u selima održavao teèaj higijenskog minimuma i prve pomoæi. Paralelno sam se bavio sportom. Igrao sam rukomet, nogomet, stolni tenis, šah i bio zadovoljan širokom lepezom zanimanja na koja sam stizao uz redoviti školski rad. Svaki radni dan bio mi je ispunjen i nikada nisam osjetio višak vremena, možda je za nešto vremena bilo i premalo. Od 1957. godine uspostavio sam suradnju s rijeèkim Novim listom, pisao sam i za Vjesnik od 1963. godine, najviše za Glas Istre i Radio Pulu, javljao sam se povremeno za Školske novine i suraðivao u Veèernjem listu. Umirovljenièki dani ispunjeni su mi pisanjem, intenzivno sam pisao za Vjesnik i za Radio Pulu, a od 2005. godine javljam se u lokalni radio, Radio Zonu.

Poèetkom ljeta 2011. godine svjetlo dana ugledat æe knjiga o Buzetu i Buzeštini. Zbog èega ste se odluèili na njeno pisanje i kojom se tematikom bavi?

Želio sam napisati knjigu, no nisam bio siguran da æu uspjeti. Buduæi da raspolažem stotinama, da ne kažem tisuæama objavljenih priloga u tiskovinama i preko radija, osjetio sam da imam materijala koji vrijedi ukorièiti. Stalno me zanimao napredak buzetskoga kraja, zato sam samoincijativno razgovarao s ljudima izvan službenih krugova i s predstavnicima vlasti dok nisu zaredale

konferencije za novinare. Otvoreno je pitanje jesam li iz obilja materijala odabrao baš sve što bi moglo èitatelje zanimati. To je jedno sjeæanje, a dobar dio priloga objavljen je u Buzetskom zborn iku .

Preostaje da još od sistematiziranog objavljenog materijala objedinim sadržaje i pokušam kronološki zabilježene dogaðaje dati na uvid javnosti.

Od vašeg prvog dolaska u Buzet prošlo je punih šest desetljeæa. Mogu li se uoèiti promjene u buzetskom kraju u tako dugaèkom vremenskom periodu?

Buzeština se u tom razdoblju stubokom promijenila. Nekad su se ljudi bavili iskljuèivo poljoprivredom za vlastite potrebe. Kad je 1959. godine proradila „industroplastika“ t reba lo je po l jopr iv redn ika uè in i t i industrijskim radnikom. Nije bilo lako stjecati nove navike vezane za nepoznate poslove i radno vrijeme. Nije išlo brzo, ali zametak industrije razvijao se, premda su zanatlije u Buzetu bile poznate i njihovi proizvodi dobro su dolazili dok ih nije potisnula industrija. Buzetski èovjek želio je napredovati, upinjao je sve snage da ostvari napredak i u tomu je uspio. Steèene su nove navike, nema velike razlike izmeðu grada i sela i veæ to je izvanredan podatak da je Buzeština napredovala gospodarski, kulturno i u svakom drugom pogledu. Buzeæani se nisu udaljili od svojih vinograda, voænjaka, njiva, i paralelno, koliko stignu, nastoje održati ili podiæi svoj standard. Bez obzira na poteškoæe s kojima se Buzeština borila, svladavala ih je i dosegnula stupanj gospodarskog razvitka kakav bi poželjele mnoge sredine koje se mogu usporeðivati s Buzetom.

GENERACIJA UÈENIKA 1962./1963., PROFESOR ŠIPUŠ 8.b RAZREDU BIO JE RAZREDNIK SVIH OSAM GODINAGENERACIJA UÈENIKA 1962./1963., PROFESOR ŠIPUŠ 8.b RAZREDU BIO JE RAZREDNIK SVIH OSAM GODINA

ŠIPUŠ U ÐAÈKIM KLUPAMAŠIPUŠ U ÐAÈKIM KLUPAMA

DRUŽENJE U NOVOUREÐENIM PROSTORIJAMA SADA JE UGODNIJE

ÈAST DA PREREŽE VRPCU JE PRIPALADRAGI PERNIÆU

Page 14: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 14 Buzetski list15

GOSPODARSTVO

Pasivna kuæa

PIONIR ŠTEDNJE NAPODRUÈJU HRVATSKE Gradnja pasivne kuæe u samom je startu skuplja oko 20 posto od klasiène gradnje, no isplativost se pokazuje veæ nakon sedam godina. Za grijanje i hlaðenje 140 èetvornih metara, Viliæ godišnje namjerava potrošiti deset puta manje od prosjeka.

Ana PISAK

U d o b a k a d a c i j e n e energenata le te u nebo Buzeæanin Mladen Viliæ okrenuo se štedljivosti. Putem novog, vrlo uèinkovitog , i u Hrvatskoj gotovo nepoznatog modela izgradio je „pasivnu kuæu“. Na ideju je došao još 80-ih godina prošlog stoljeæa èitajuæi èasopis "Sam svoj majstor". Želja je godinama sazrijevala, a Mladen je sada, zajedno sa svojom obitelji, pred ostvarenjem životnog sna. Projekt o kojem je maštao kao djeèak je pred dovršetkom.

Troši malo goriva

Rijeè je o kuæi koja za razliku od konvencionalnog objekta ima znaèajno nižu potrošnju. Za tu v r s t u ku æ a u H r v a t s ko j popularno se uvriježio naziv "jednolitarska kuæa". To znaèi da je za njeno jednogodišnje grijanje potrebna samo litra loživog ulja po kvadratu. Niskoenergetska kuæa bila bi ona koja troši triput više.

„Gradnja takvih kuæa u Europi je mnogo dostupnija. Doduše, ogranièena je na Njemaèku i Austriju. Kod nas je to još uvijek na nivou prièe, no m i š l j e n j a s a m d a b i u buduænosti ona trebala postati sve èešæi primjer, osobito zbog cijene energenata kakve nam se spremaju“, istièe vlasnik prve pasivne kuæe u Istri, Mladen Viliæ.

On sada radi i na dobivanju

certifikata pa æe njegova kuæa postati prva cer t i f ic irana pasivna kuæa u Hrvatskoj. Certifikat izdaje jedini ovlašteni Institut za pasivne kuæe u Darmstadtu, Njemaèka. Za njegovo dobivanje potrebno je proæi „Blower door“ test kojim se provjerava zrakonepropusnost objekta. Viliæev buduæi dom testu je podvrgnut ovoga proljeæa i uspješno je zadovoljio sve potrebne kriterije.

Povrat za sedam godina

Gradnja pasivne kuæe u samom je startu skuplja oko 20 posto od klasiène gradnje, no isplativost se, prema Viliæevim procjenama, pokazuje veæ nakon sedam godina. Za grijanje i hlaðenje 140 èetvornih metara, godišnje namjerava potrošiti deset puta manje od prosjeka, odnosno od 1000 do 1200 kuna. Dnevno æe zimi trošiti oko 15 kWh odnosno oko 7 kuna, ljeti maksimalno 2 kWh.

„Bitno je naglasiti da u velikom dijelu godine sustav ne treba koristiti. Ventilaciju se pali po potrebi pa ima veliki broj dana u godini kada potrošnje nema“, istièe Viliæ.

Vodio brigu o svemu

Prilikom gradnje vlasnik pasivne kuæe se vodio cijelim nizom kriterija.

„ P r e c i z n o s t g r a d n j e

najbitniji je kriterij. Kuæa mora biti skoro pa savršeno izgraðena jer je to objekt na kojemu su gubitci svedeni na minimum. Ovakva bi kuæa morala biti okružena prirodom, listopadnim drveæem, da zimi ne pravi sjenu a ljeti hladi. Teren mora biti z e m l j a , z a m a k s i m a l n o iskorištavanje temperature, iako danas postoje ureðaji, toplinske pumpe koje se lijepo mogu iskoristiti klasiènim sistemom, š to z n a è i b e z n e ka k v i h ekshibicija“, pojašnjava Viliæ.

U c i l ju i skor iš tavan ja temperature oko kuæe je, na prosjeènoj dubini od oko 4,5 m e t r a , u k o p a o z e m n i izmjenjivaè topline. Funkcija mu je zag r i j avan je odnosno hlaðenje zraka ov isno o godišnjim dobima. To bi trebalo biti dostatno za održavanje pristojne temperature u objektu. U cijeloj ovoj prièi važnu ulogu ima i ventilacija: dovodi svježi zrak u kuæu a da se pritom ne gubi energija.

„Ljudi dosta zaziru od ovakvih objekata jer misle da se prozori i vrata ne smiju otvarati. No to nije tako, jer se kuæa može prozraèivati na klasièni naèin. Bitno je samo da energija koja je uložena u nešto unutra, ne izaðe van "u vjetar". Zadržavanju topline pridonosi i izolacija prosjeène debljine vanjskih zidova oko 40 centimetara, odnosno gornjih i donjih oko 31 centimetar“, objašnjava Viliæ.

„Nisam baš s iguran. Veæina onih koji su to radili bili su entuzijasti koji su velik dio vlastitog vremena koristili za gradnju ovakve kuæe. Rijeè je o bezbroj sitnih detalja kojih izvoðaè mora biti svjestan, zašto se oni rade te ih pravilno napraviti. Ako to nije tako, te se oni naprave reda radi, onda æete uvijek naæi prodore zraka. Zrakopropusnost æe otkriti n e d o s t a t k e , a l i n a è i n uklanjanja može biti vrlo skup“, saznajemo od Ivice Kuševiæa, voditelja laboratorija za graðevinsku f iziku iz Inst i tuta graðevinarstva Hrvatske.

Na osnovu prezentiranog na 3. danima pasivne kuæe održanim u Zagrebu krajem prošle godine, u Hrvatskoj ima manje od deset pasivnih kuæa u fazi gradnje.

Jesu li graðevinarieducirani?

Što se tièe energetskog certificiranja najviši razred kojeg, zasad, hrvatsko zakonodavstvo poznaje je A+. Pasivna kuæa se svrstava u još viši razred. Primjerice, u Austriji veæ postoji oznaèavanje još višeg razreda za pasivne kuæe.

Najviši energetski razred

Presudne sitnice

Sama tijek gradnje nije prošao bez problema.

„Kod nas još uvijek ono što piše u projektu i metar koji se koristi u praksi nije jednakih dimenzija. "Greška" od 5 ili 10 centimetara ne predstavlja n i k a k a v p r o b l e m graðevinarima“, naglašava Viliæ.

Našeg smo sugovornika u p i t a l i k o l i k o j e v a ž n a educiranost vlasnika da bi se mogao izgraditi slièan objekt?

„Jako puno. Morao sam skupit kompletno znanje od èega se, kako i što radi da bih mogao ili napraviti ili nadzirati

neèiji rad, a da on bude izveden na pravilan naèin“, rekao je Viliæ. Dodaje da, ako se veæ gradi takav objekt, valja pripaziti i na ureðaje koje æe se njemu koristiti, kako sekundarna potrošnja energije ne bi prelazila granice koje bi nadomjestile granice za grijanje ili hlaðenje. Poželjno je koristiti ureðaje energetske vrijednosti A+.

GOSPODARSTVO

MLADEN VILIÆ

Blower door testom moguæe je ustanoviti koliko zraka kod odreðene promjene tlaka prolazi izmeðu unutarnjeg i vanjskog prostora zgrade. Ovaj je test veæ primjenjivan u Hrvatskoj, ali ne radi službenog testiranja pasivne kuæe. Test

zrakoprousnosti je test kvalitete cijele zgrade. Tu više nije pitanje

samo kvalitete prozora, vrata ventilacije nego cijelog objekta koji ukljuèuje i ugraðene proizvode, ali i naèina ugradnje. U hrvatskom zakonodavstvu kao takva pasivna kuæa ne postoji osim kod entuzijasta koji to veæinom rade vlastitim s n a g a m a i z n a n j e m “ pojašnjava Ivica Kuševiæ, vo d i te l j l a b o r a to r i j a z a graðevinsku fiziku IGH.

Blower door test

Page 15: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 14 Buzetski list15

GOSPODARSTVO

Pasivna kuæa

PIONIR ŠTEDNJE NAPODRUÈJU HRVATSKE Gradnja pasivne kuæe u samom je startu skuplja oko 20 posto od klasiène gradnje, no isplativost se pokazuje veæ nakon sedam godina. Za grijanje i hlaðenje 140 èetvornih metara, Viliæ godišnje namjerava potrošiti deset puta manje od prosjeka.

Ana PISAK

U d o b a k a d a c i j e n e energenata le te u nebo Buzeæanin Mladen Viliæ okrenuo se štedljivosti. Putem novog, vrlo uèinkovitog , i u Hrvatskoj gotovo nepoznatog modela izgradio je „pasivnu kuæu“. Na ideju je došao još 80-ih godina prošlog stoljeæa èitajuæi èasopis "Sam svoj majstor". Želja je godinama sazrijevala, a Mladen je sada, zajedno sa svojom obitelji, pred ostvarenjem životnog sna. Projekt o kojem je maštao kao djeèak je pred dovršetkom.

Troši malo goriva

Rijeè je o kuæi koja za razliku od konvencionalnog objekta ima znaèajno nižu potrošnju. Za tu v r s t u ku æ a u H r v a t s ko j popularno se uvriježio naziv "jednolitarska kuæa". To znaèi da je za njeno jednogodišnje grijanje potrebna samo litra loživog ulja po kvadratu. Niskoenergetska kuæa bila bi ona koja troši triput više.

„Gradnja takvih kuæa u Europi je mnogo dostupnija. Doduše, ogranièena je na Njemaèku i Austriju. Kod nas je to još uvijek na nivou prièe, no m i š l j e n j a s a m d a b i u buduænosti ona trebala postati sve èešæi primjer, osobito zbog cijene energenata kakve nam se spremaju“, istièe vlasnik prve pasivne kuæe u Istri, Mladen Viliæ.

On sada radi i na dobivanju

certifikata pa æe njegova kuæa postati prva cer t i f ic irana pasivna kuæa u Hrvatskoj. Certifikat izdaje jedini ovlašteni Institut za pasivne kuæe u Darmstadtu, Njemaèka. Za njegovo dobivanje potrebno je proæi „Blower door“ test kojim se provjerava zrakonepropusnost objekta. Viliæev buduæi dom testu je podvrgnut ovoga proljeæa i uspješno je zadovoljio sve potrebne kriterije.

Povrat za sedam godina

Gradnja pasivne kuæe u samom je startu skuplja oko 20 posto od klasiène gradnje, no isplativost se, prema Viliæevim procjenama, pokazuje veæ nakon sedam godina. Za grijanje i hlaðenje 140 èetvornih metara, godišnje namjerava potrošiti deset puta manje od prosjeka, odnosno od 1000 do 1200 kuna. Dnevno æe zimi trošiti oko 15 kWh odnosno oko 7 kuna, ljeti maksimalno 2 kWh.

„Bitno je naglasiti da u velikom dijelu godine sustav ne treba koristiti. Ventilaciju se pali po potrebi pa ima veliki broj dana u godini kada potrošnje nema“, istièe Viliæ.

Vodio brigu o svemu

Prilikom gradnje vlasnik pasivne kuæe se vodio cijelim nizom kriterija.

„ P r e c i z n o s t g r a d n j e

najbitniji je kriterij. Kuæa mora biti skoro pa savršeno izgraðena jer je to objekt na kojemu su gubitci svedeni na minimum. Ovakva bi kuæa morala biti okružena prirodom, listopadnim drveæem, da zimi ne pravi sjenu a ljeti hladi. Teren mora biti z e m l j a , z a m a k s i m a l n o iskorištavanje temperature, iako danas postoje ureðaji, toplinske pumpe koje se lijepo mogu iskoristiti klasiènim sistemom, š to z n a è i b e z n e ka k v i h ekshibicija“, pojašnjava Viliæ.

U c i l ju i skor iš tavan ja temperature oko kuæe je, na prosjeènoj dubini od oko 4,5 m e t r a , u k o p a o z e m n i izmjenjivaè topline. Funkcija mu je zag r i j avan je odnosno hlaðenje zraka ov isno o godišnjim dobima. To bi trebalo biti dostatno za održavanje pristojne temperature u objektu. U cijeloj ovoj prièi važnu ulogu ima i ventilacija: dovodi svježi zrak u kuæu a da se pritom ne gubi energija.

„Ljudi dosta zaziru od ovakvih objekata jer misle da se prozori i vrata ne smiju otvarati. No to nije tako, jer se kuæa može prozraèivati na klasièni naèin. Bitno je samo da energija koja je uložena u nešto unutra, ne izaðe van "u vjetar". Zadržavanju topline pridonosi i izolacija prosjeène debljine vanjskih zidova oko 40 centimetara, odnosno gornjih i donjih oko 31 centimetar“, objašnjava Viliæ.

„Nisam baš s iguran. Veæina onih koji su to radili bili su entuzijasti koji su velik dio vlastitog vremena koristili za gradnju ovakve kuæe. Rijeè je o bezbroj sitnih detalja kojih izvoðaè mora biti svjestan, zašto se oni rade te ih pravilno napraviti. Ako to nije tako, te se oni naprave reda radi, onda æete uvijek naæi prodore zraka. Zrakopropusnost æe otkriti n e d o s t a t k e , a l i n a è i n uklanjanja može biti vrlo skup“, saznajemo od Ivice Kuševiæa, voditelja laboratorija za graðevinsku f iziku iz Inst i tuta graðevinarstva Hrvatske.

Na osnovu prezentiranog na 3. danima pasivne kuæe održanim u Zagrebu krajem prošle godine, u Hrvatskoj ima manje od deset pasivnih kuæa u fazi gradnje.

Jesu li graðevinarieducirani?

Što se tièe energetskog certificiranja najviši razred kojeg, zasad, hrvatsko zakonodavstvo poznaje je A+. Pasivna kuæa se svrstava u još viši razred. Primjerice, u Austriji veæ postoji oznaèavanje još višeg razreda za pasivne kuæe.

Najviši energetski razred

Presudne sitnice

Sama tijek gradnje nije prošao bez problema.

„Kod nas još uvijek ono što piše u projektu i metar koji se koristi u praksi nije jednakih dimenzija. "Greška" od 5 ili 10 centimetara ne predstavlja n i k a k a v p r o b l e m graðevinarima“, naglašava Viliæ.

Našeg smo sugovornika u p i t a l i k o l i k o j e v a ž n a educiranost vlasnika da bi se mogao izgraditi slièan objekt?

„Jako puno. Morao sam skupit kompletno znanje od èega se, kako i što radi da bih mogao ili napraviti ili nadzirati

neèiji rad, a da on bude izveden na pravilan naèin“, rekao je Viliæ. Dodaje da, ako se veæ gradi takav objekt, valja pripaziti i na ureðaje koje æe se njemu koristiti, kako sekundarna potrošnja energije ne bi prelazila granice koje bi nadomjestile granice za grijanje ili hlaðenje. Poželjno je koristiti ureðaje energetske vrijednosti A+.

GOSPODARSTVO

MLADEN VILIÆ

Blower door testom moguæe je ustanoviti koliko zraka kod odreðene promjene tlaka prolazi izmeðu unutarnjeg i vanjskog prostora zgrade. Ovaj je test veæ primjenjivan u Hrvatskoj, ali ne radi službenog testiranja pasivne kuæe. Test

zrakoprousnosti je test kvalitete cijele zgrade. Tu više nije pitanje

samo kvalitete prozora, vrata ventilacije nego cijelog objekta koji ukljuèuje i ugraðene proizvode, ali i naèina ugradnje. U hrvatskom zakonodavstvu kao takva pasivna kuæa ne postoji osim kod entuzijasta koji to veæinom rade vlastitim s n a g a m a i z n a n j e m “ pojašnjava Ivica Kuševiæ, vo d i te l j l a b o r a to r i j a z a graðevinsku fiziku IGH.

Blower door test

Page 16: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 16

Ana PISAK

PROJEKTI

Stvoren je novi, ujedno i prvi vizualni identitet Turistièke zajednice Grada Buzeta. Njime Grad Buzet postaje tržišno konkurentan, a njegova kultura, g a s t r o n o m i j a i s p o r t prepoznatljivi. Glavni motiv novog proizvoda je, oèekivano, tartuf.

Istaknuti posebnost

„Vizualni identitet potrebno je povezat i s odreðenim obilježjima, karakteristikama i vrijednostima odreðenog kraja. Upravo je tar tuf atrakcija buzetskog podneblja, te ga èini drukèijim u odnosu na druge g r a d ove . K ro z t a r t u f s e prezentira bogata gastronomija, ali i oèuvana, i netaknuta, priroda bez kakve on ne bi

Novi identitet buzetske Turistièke zajednice

SILUETE PO KOJIMA ÆE NASPREPOZNATI Siluete asociraju na tartufe, ali i na nepravilno

rasporeðene starogradske jezgre. Nepravilan oblik i raspored dodatno podsjeæaju na prirodnost te nalazišta tartufa koja su uvijek na drugom mjestu.

uspijevao“, istièe diplomirana grafièarka Martina Sirotiæ kojoj je pripao zadatak da osmisli vizualni identitet po kojem æe Buzet i njegova turistièka zajednica postati prepoznatljivi.

„Pokretne“ siluete

Za izradu novog logotipa Martina se koristila višeznaènim siluetama nepravilnih oblika. „Siluete asociraju na tartufe, ali i na nepravilno rasporeðene starogradske jezgre. Nepravilan obl ik i raspored dodatno podsjeæaju na prirodnost i nalazišta tartufa koja su uvijek na drugom mjestu. Siluete su koncipirane tako da ne moraju uvijek biti na istom mjestu, štoviše, poželjno je da se one uvijek nalaze na drugom mjestu.

Od promatraèa se iziskuje aktivnost u razumijevanju, što znaèi i veæa zainteresiranost“, kaže Martina.

Tri grane – tri boje

Tu r i s t i è k i s a d r ž a j j e p o d i j e l j e n u t r i g r a n e : gastronomija, kultura, sport. „Zbog lakšeg snalaženja i asocijacija, svakoj grani je

pridodana jedna boja. Boje su tople, prirodne i jesenske, jer kao što znamo upravo je jesen sezona tartufa, a i jedno od godišnjih doba u kojem su t u r i s t i è k i s a d r ž a j i najzastupljeniji“, pojašnjava Martina.

Tu r i s t u s e o l a k š a v a snalaženje baš kroz te boje jer ako ga, primjerice, zanima samo sport slijedit æe zelenu boju.

Izraz emocija

„Osim što se turistu svidi logotip, potrebno je da ga i graðani Buzeta i Buzeštine prihvate, da on na neki naèin zaživi s njima i pobudi odreðene asocijacije i emocije“,oèekuje grafièka dizajnerica.

„Vizualni identitet graðen na ovaj naèin naglašava daljnji razvoj kroz vrijeme, što znaèi da

„ I l u s t r a c i j o m j e p r e d s t a v l j e n a a t r a k c i j a odreðenog mjesta a vizualni kod, snimke tartufa, govore kako je

„Prilikom izrade identiteta pošt iva l i smo: ob ièa je , t r a d i c i j u , r a z n o l i k o s t buzetskog podruèja, turistièke atrakcije (potencijalne i postojeæe), oèuvanu prirodu. Osluškivali smo ljude na terenu, promatrali njihove reakcije. Ovim identitetom želimo, izmeðu ostalog, k las i f i c i ra t i raznorazne

manifestacije kojima sjever Istre obiluje, a zbivaju se tijekom cijele godine“, kaže direktorica buzetske turistièke zajednice Nada Prodan Mrakoviæ u želji da se novim i d e n t i t e t o m j a s n i j e k o m u n i c i r a n a t r ž i š t u predstavljajuæi, ali ujedno i r e k l a m i r a j u æ i , o n o š to buzetsko podruèje nudi.

Logotipi okolnih mjesta Buzeštine upotpunjuju se fotografskom ekstenzijom kojom se ilustriraju njihovi sadržaji.

odreðeno mjesto dio Buzeštine. Praktièki, svako mjesto dobiva svoj logotip. Naime, siluete povezuju sve krajeve u jednu cjelinu dok ilustracija govori o sadržaju toga mjesta. Primjerice,

za Sovinjak je dodana maslinova granèica, za Hum glagoljaško slovo „S“ koje asocira na poèetka Aleje glagoljaša….

Logotip se može aplicirati na reklamne materijale: šalice,

ma j i ce , og lase , p laka te , omotnice, memorandume i d r u g o . K r o z p o p r a t n e m a te r i j a l e , o d n o s n o k ro z aplikaciju logotipa, istièe se podloga, fotografija, baština i

tradicija ovoga kraja. Potrebno je što više koristiti fotografije, pejzaž i ono što Buzet nudi“, naglašava Martina.

Svako mjesto svoj logo

rješenja nisu fiksna, veæ je moguæa prikladna i modificirana primjena ovisno o potrebama. Koncept identiteta omoguæuje fleksibilnost rješenja koja se kroz p r i m j e n u r a z v i j a j u i transformiraju i tako identitet èine dinamiènim projektom“, mišljenja je Martina.

NADA PRODAN MRAKOVIÆ I MARTINA SIROTIÆNADA PRODAN MRAKOVIÆ I MARTINA SIROTIÆ

Lakša komunikacija na tržištu

Page 17: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 16

Ana PISAK

PROJEKTI

Stvoren je novi, ujedno i prvi vizualni identitet Turistièke zajednice Grada Buzeta. Njime Grad Buzet postaje tržišno konkurentan, a njegova kultura, g a s t r o n o m i j a i s p o r t prepoznatljivi. Glavni motiv novog proizvoda je, oèekivano, tartuf.

Istaknuti posebnost

„Vizualni identitet potrebno je povezat i s odreðenim obilježjima, karakteristikama i vrijednostima odreðenog kraja. Upravo je tar tuf atrakcija buzetskog podneblja, te ga èini drukèijim u odnosu na druge g r a d ove . K ro z t a r t u f s e prezentira bogata gastronomija, ali i oèuvana, i netaknuta, priroda bez kakve on ne bi

Novi identitet buzetske Turistièke zajednice

SILUETE PO KOJIMA ÆE NASPREPOZNATI Siluete asociraju na tartufe, ali i na nepravilno

rasporeðene starogradske jezgre. Nepravilan oblik i raspored dodatno podsjeæaju na prirodnost te nalazišta tartufa koja su uvijek na drugom mjestu.

uspijevao“, istièe diplomirana grafièarka Martina Sirotiæ kojoj je pripao zadatak da osmisli vizualni identitet po kojem æe Buzet i njegova turistièka zajednica postati prepoznatljivi.

„Pokretne“ siluete

Za izradu novog logotipa Martina se koristila višeznaènim siluetama nepravilnih oblika. „Siluete asociraju na tartufe, ali i na nepravilno rasporeðene starogradske jezgre. Nepravilan obl ik i raspored dodatno podsjeæaju na prirodnost i nalazišta tartufa koja su uvijek na drugom mjestu. Siluete su koncipirane tako da ne moraju uvijek biti na istom mjestu, štoviše, poželjno je da se one uvijek nalaze na drugom mjestu.

Od promatraèa se iziskuje aktivnost u razumijevanju, što znaèi i veæa zainteresiranost“, kaže Martina.

Tri grane – tri boje

Tu r i s t i è k i s a d r ž a j j e p o d i j e l j e n u t r i g r a n e : gastronomija, kultura, sport. „Zbog lakšeg snalaženja i asocijacija, svakoj grani je

pridodana jedna boja. Boje su tople, prirodne i jesenske, jer kao što znamo upravo je jesen sezona tartufa, a i jedno od godišnjih doba u kojem su t u r i s t i è k i s a d r ž a j i najzastupljeniji“, pojašnjava Martina.

Tu r i s t u s e o l a k š a v a snalaženje baš kroz te boje jer ako ga, primjerice, zanima samo sport slijedit æe zelenu boju.

Izraz emocija

„Osim što se turistu svidi logotip, potrebno je da ga i graðani Buzeta i Buzeštine prihvate, da on na neki naèin zaživi s njima i pobudi odreðene asocijacije i emocije“,oèekuje grafièka dizajnerica.

„Vizualni identitet graðen na ovaj naèin naglašava daljnji razvoj kroz vrijeme, što znaèi da

„ I l u s t r a c i j o m j e p r e d s t a v l j e n a a t r a k c i j a odreðenog mjesta a vizualni kod, snimke tartufa, govore kako je

„Prilikom izrade identiteta pošt iva l i smo: ob ièa je , t r a d i c i j u , r a z n o l i k o s t buzetskog podruèja, turistièke atrakcije (potencijalne i postojeæe), oèuvanu prirodu. Osluškivali smo ljude na terenu, promatrali njihove reakcije. Ovim identitetom želimo, izmeðu ostalog, k las i f i c i ra t i raznorazne

manifestacije kojima sjever Istre obiluje, a zbivaju se tijekom cijele godine“, kaže direktorica buzetske turistièke zajednice Nada Prodan Mrakoviæ u želji da se novim i d e n t i t e t o m j a s n i j e k o m u n i c i r a n a t r ž i š t u predstavljajuæi, ali ujedno i r e k l a m i r a j u æ i , o n o š to buzetsko podruèje nudi.

Logotipi okolnih mjesta Buzeštine upotpunjuju se fotografskom ekstenzijom kojom se ilustriraju njihovi sadržaji.

odreðeno mjesto dio Buzeštine. Praktièki, svako mjesto dobiva svoj logotip. Naime, siluete povezuju sve krajeve u jednu cjelinu dok ilustracija govori o sadržaju toga mjesta. Primjerice,

za Sovinjak je dodana maslinova granèica, za Hum glagoljaško slovo „S“ koje asocira na poèetka Aleje glagoljaša….

Logotip se može aplicirati na reklamne materijale: šalice,

ma j i ce , og lase , p laka te , omotnice, memorandume i d r u g o . K r o z p o p r a t n e m a te r i j a l e , o d n o s n o k ro z aplikaciju logotipa, istièe se podloga, fotografija, baština i

tradicija ovoga kraja. Potrebno je što više koristiti fotografije, pejzaž i ono što Buzet nudi“, naglašava Martina.

Svako mjesto svoj logo

rješenja nisu fiksna, veæ je moguæa prikladna i modificirana primjena ovisno o potrebama. Koncept identiteta omoguæuje fleksibilnost rješenja koja se kroz p r i m j e n u r a z v i j a j u i transformiraju i tako identitet èine dinamiènim projektom“, mišljenja je Martina.

NADA PRODAN MRAKOVIÆ I MARTINA SIROTIÆNADA PRODAN MRAKOVIÆ I MARTINA SIROTIÆ

Lakša komunikacija na tržištu

Page 18: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 18 Buzetski list19

OD BROJA DO BROJA

Pelargonije, vodenke, agave, masline i zaèinsko bilje samo su neke od predstavljenih biljaka na 3. sajmu cvijeæa „Samanj ud rož“ održanom krajem travnja na parkiralištu Mašimova škuja. Mnogobrojni posjetitelji i ljubitelji

Puèko otvoreno uèilište Augustin Vivoda u ožujku je bilo organizator 14. KIK Fest (Festival klapa Istre i Kvarnera) pod motom „Pivajuæi sva smo blaga stekli“. Prvi dan festivala bio je rezerviran za ženske klape. Jedina predstavnica grada domaæina, klapa „Roè“, osvojila je prvu nagradu publike, dok su prema mišl jenju struènog ocjenjivaèkog suda najbolje bile „Teranke“ iz Pule. U konkurenciji 11 muških klapa, drugog je dana festivala pobjedu odnijela muška klapa „Kastav“ iz Kastva, koja je bila i favorit publike. Buzetska klapa Pinguentum nastupila je kao gost veèeri s obzirom da je prošlih godina pobjeðivala.

Zvucima stare Mihèeve polke s Vrhuštine tradicionalno je u travnju u buzetskom Narodnom domu zapoèelo 37. izdanje smotre kul turno-umjetn ièkog stvara laštva "Raspjevana Buzeština".U dupkom punoj kinodvorani predstavilo se dvjestotinjak pjevaèa, sviraèa i plesaèa u 20 programskih toèaka.

Gradsko društvo Crvenog kr iža Buzet dodi je l i lo je p r i z n a n j a j u b i l a r n i m darivateljima krvi. Priznanje za èak stoto darivanje tekuæine koja život znaèi uruèeno je Damiru Kraliku iz Buzeta i Ðinu Krušvaru iz Zabrde. Boris Mavar iz Vranja, Ratko Kajin iz Kajini, Jožef Rabiè i Raul Šestan iz Buzeta krv su darovali 75 puta, Dino Buršiæ iz Roèa, Igor Merliæ iz Perci, Ignac Vuèkoviæ iz Sv. Ivana, Vilman Rumac, Roberto Šestan i Maksim Vozila, svi iz Buzeta, krv su dali 50 puta.

hortikulture, lonèanice za svoje balkone i okuænice ili pak sadnice povræa za vrtove mogli su pronaæi i u gradskim cvjeæarnama odnosno agromarketima, koji su se takoðer ukljuèili u ovu manifestaciju.

Cvjetni samanj

U sklopu akcije „Manje oružja – manje tragedija“, koju provodi MUP Republike Hrvatske, u svibnju je ispred Narodnog doma organizirana izložba starog oružja, pištolja i revolvera do 19 4 5 . g o d i n e te r a z n o g policijskog znakovlja iz cijelog svijeta. Izložbu, dugog i kratkog zraènog oružja, imalo je i

streljaèko društvo „Augustin Vivoda“ iz Buzeta. Osim Grada Buzeta, akciju je podržao i motocikl istièki klub „Plavi vitezovi Croatia III“, èiji su èlanovi aktivni i umirovljeni policajci. Time su uèesnici i posjetitelji dali svoj doprinos veæoj sigurnosti naše zemlje, te sretnijoj i ljepšoj buduænosti bez oružja.

Buduænost bez oružja

Priznanja Crvenog križa

Priznanje za 35. darovanje primile su: Marina Greblo iz Buzeta i Vesna Staraj iz Grgurinèiæi.

Nagrada publikeklapi „Roè“

Z a p o v j e d n i c i j a v n i h vatrogasnih postrojbi Buzeta i Umaga, Damir Fabijanèiæ i Marino Alessio, potpisali su u Kopru sporazum s direktorom koparske Vatrogasne postaje Vilijem Bržanom. Sporazumom su potvrdili sudjelovanje u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine.

„ O v a j s p o r a z u m n a s obvezuje da još više radimo na p revent i v i i za jedn ièk im vježbama, da razmijenimo sve podatke i napravimo kompletan plan za sve ono što se može desiti kako na graniènom

podruèju tako i na podruèju našeg djelovanja, da možemo pružiti jedni drugima pomoæ neovisno o tome da li je rijeè o p o ž a r u , p r i r o d n o m katastrofama ili tehnièkim intervenci jama” kazao je zapovjednik JVP Buzet Damir Fabijanèiæ.

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su gradonaèelnici i naèelnici pograniènih jedinica lokalne samouprave: Valter Flego, Edi Andreašiæ, Anteo Milos, Vili Basanesse, Rino Duniš, Neven Mikac i Boris Popoviè, gradonaèelnik Kopra.

Vatrogasna suradnja

Raspjevana Buzeština

Prvi puta u povi jesti , poèetkom svibnja u Buzetu je održana skupština Hrvatske udruge karnevalista. Bila je to prilika buzetskoj Turistièkoj

zajednici, domaæinu susreta, da pristiglim predstavnicima karnevalskih obièaja predstavi dugogodišnju i bogatu tradiciju sjevera Istre.

Susret karnevalista

Page 19: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 18 Buzetski list19

OD BROJA DO BROJA

Pelargonije, vodenke, agave, masline i zaèinsko bilje samo su neke od predstavljenih biljaka na 3. sajmu cvijeæa „Samanj ud rož“ održanom krajem travnja na parkiralištu Mašimova škuja. Mnogobrojni posjetitelji i ljubitelji

Puèko otvoreno uèilište Augustin Vivoda u ožujku je bilo organizator 14. KIK Fest (Festival klapa Istre i Kvarnera) pod motom „Pivajuæi sva smo blaga stekli“. Prvi dan festivala bio je rezerviran za ženske klape. Jedina predstavnica grada domaæina, klapa „Roè“, osvojila je prvu nagradu publike, dok su prema mišl jenju struènog ocjenjivaèkog suda najbolje bile „Teranke“ iz Pule. U konkurenciji 11 muških klapa, drugog je dana festivala pobjedu odnijela muška klapa „Kastav“ iz Kastva, koja je bila i favorit publike. Buzetska klapa Pinguentum nastupila je kao gost veèeri s obzirom da je prošlih godina pobjeðivala.

Zvucima stare Mihèeve polke s Vrhuštine tradicionalno je u travnju u buzetskom Narodnom domu zapoèelo 37. izdanje smotre kul turno-umjetn ièkog stvara laštva "Raspjevana Buzeština".U dupkom punoj kinodvorani predstavilo se dvjestotinjak pjevaèa, sviraèa i plesaèa u 20 programskih toèaka.

Gradsko društvo Crvenog kr iža Buzet dodi je l i lo je p r i z n a n j a j u b i l a r n i m darivateljima krvi. Priznanje za èak stoto darivanje tekuæine koja život znaèi uruèeno je Damiru Kraliku iz Buzeta i Ðinu Krušvaru iz Zabrde. Boris Mavar iz Vranja, Ratko Kajin iz Kajini, Jožef Rabiè i Raul Šestan iz Buzeta krv su darovali 75 puta, Dino Buršiæ iz Roèa, Igor Merliæ iz Perci, Ignac Vuèkoviæ iz Sv. Ivana, Vilman Rumac, Roberto Šestan i Maksim Vozila, svi iz Buzeta, krv su dali 50 puta.

hortikulture, lonèanice za svoje balkone i okuænice ili pak sadnice povræa za vrtove mogli su pronaæi i u gradskim cvjeæarnama odnosno agromarketima, koji su se takoðer ukljuèili u ovu manifestaciju.

Cvjetni samanj

U sklopu akcije „Manje oružja – manje tragedija“, koju provodi MUP Republike Hrvatske, u svibnju je ispred Narodnog doma organizirana izložba starog oružja, pištolja i revolvera do 19 4 5 . g o d i n e te r a z n o g policijskog znakovlja iz cijelog svijeta. Izložbu, dugog i kratkog zraènog oružja, imalo je i

streljaèko društvo „Augustin Vivoda“ iz Buzeta. Osim Grada Buzeta, akciju je podržao i motocikl istièki klub „Plavi vitezovi Croatia III“, èiji su èlanovi aktivni i umirovljeni policajci. Time su uèesnici i posjetitelji dali svoj doprinos veæoj sigurnosti naše zemlje, te sretnijoj i ljepšoj buduænosti bez oružja.

Buduænost bez oružja

Priznanja Crvenog križa

Priznanje za 35. darovanje primile su: Marina Greblo iz Buzeta i Vesna Staraj iz Grgurinèiæi.

Nagrada publikeklapi „Roè“

Z a p o v j e d n i c i j a v n i h vatrogasnih postrojbi Buzeta i Umaga, Damir Fabijanèiæ i Marino Alessio, potpisali su u Kopru sporazum s direktorom koparske Vatrogasne postaje Vilijem Bržanom. Sporazumom su potvrdili sudjelovanje u gašenju požara, spašavanju ljudi i imovine.

„ O v a j s p o r a z u m n a s obvezuje da još više radimo na p revent i v i i za jedn ièk im vježbama, da razmijenimo sve podatke i napravimo kompletan plan za sve ono što se može desiti kako na graniènom

podruèju tako i na podruèju našeg djelovanja, da možemo pružiti jedni drugima pomoæ neovisno o tome da li je rijeè o p o ž a r u , p r i r o d n o m katastrofama ili tehnièkim intervenci jama” kazao je zapovjednik JVP Buzet Damir Fabijanèiæ.

Potpisivanju sporazuma prisustvovali su gradonaèelnici i naèelnici pograniènih jedinica lokalne samouprave: Valter Flego, Edi Andreašiæ, Anteo Milos, Vili Basanesse, Rino Duniš, Neven Mikac i Boris Popoviè, gradonaèelnik Kopra.

Vatrogasna suradnja

Raspjevana Buzeština

Prvi puta u povi jesti , poèetkom svibnja u Buzetu je održana skupština Hrvatske udruge karnevalista. Bila je to prilika buzetskoj Turistièkoj

zajednici, domaæinu susreta, da pristiglim predstavnicima karnevalskih obièaja predstavi dugogodišnju i bogatu tradiciju sjevera Istre.

Susret karnevalista

Page 20: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 20 Buzetski list21

0BLJETNICE

Krajem 19. stoljeæa istarski je narod, iscrpljen stalnim potlaèivanjem, iskorištavanjem i obespravljivanjem od strane tal i janske vlasti , poèeo s provoðenjem preporodnog pokreta. Diljem Istre stvorene su razne kulturne i gospodarske i n s t i t u c i j e k o j e s u b i l e

120. roðendan buzetske knjižnice

Piše: Ana PerniæFoto: Arhiva POU „A. Vivoda“ Buzet

VRELO ZNANJAI OBRAZOVANJA Hrvatska èitaonica je od samog poèetka

bila sastajalište „narodnjaka“, ali je imala i vr lo važnu ulogu u obr azovanju i opismenjivanju žitelja Buzeštine, koji su veæinom bili nepismeni.

Proslava jubileja

Središnji dogaðaj Mjeseca hrvatske knjige 2010. godine u buzetskoj knjižnici bilo je sveèano obilježavanje 120. godišnjice osnutka Hrvatske èitaonice u Buzetu i 10 godina od osnutka zavièajne zbirke Piquentine. Tim je povodom u holu Narodnog doma postavljena izložba na kojoj su uz informacije o povijesti Knjižnice i Piquentine, predstavljene i najstarije knjige iz fonda buzetske Knjižnice.

Na otvorenju izložbe prigodne su referate iznijele Mirjana Pavletiæ, ravnateljica POU „A. Vivoda“ Buzet i Ana Perniæ voditeljica Knjižnice, a prisutnima se obratio i gradonaèelnik Grada Buzeta mr. sc. Valter Flego. U glazbenom je dijelu programa nastupio Mješoviti pjevaèki zbor GD „Sokol“ Buzet s napjevima Matka Brajše Rašana, jednog od prvih istaknutih èlanova èitaonice.

okupljališta Hrvata i žarišta preporodnih ideja.

U Buzetu je, kao prvo o k u p l j a l i š t e h r v a t s k i h intelektualaca i preporoditelja, 1888. godine poèela raditi Hrvatska èitaonica. Èitaonica je o d s a m o g p o è e t k a b i l a sastajalište „narodnjaka“, ali

imala je vrlo važnu ulogu i u obrazovanju i opismenjivanju žitelja Buzeštine (u to je vrijeme u B u z e t u b i l o 9 2 , 5 p o s t o nepismenih), kao organizator kulturnih i zabavnih sadržaja te kao èuvar jeziènog, kulturnog i nacionalnog identiteta.

Otvorenje i èestitke

Hrvatska èitaonica u Buzetu službeno je otvorena 6. srpnja 1880. godine. Do otvaranja moglo je doæi tek nakon što su iz Namjesništva u Trstu stigla potvrðena pravila èitaonice. Na otvaranju bio je prisutan veliki broj stanovnika Buzeta, te mnogi istarski uglednici.

Osnivaèka skupština poèela je izvedbom „Lijepe naše“ poslije

ko je su se redal i mnogi nadahnuti govori o potrebi prosvjeæivanja naroda, otvaranja h r v a t s k i h š k o l a , neravnopravnom položa ju hrvatskog jezika, o nužnosti širenja knjige i pismenosti. Na sveèanost i su proèi tani i èestitarski brzojavi Slavjanske èitaonice iz Trsta, Slavjanske puljske èitaonice, Narodne èitaonice iz Sežane i Hrvatske èitaonice iz Vrbnika. Èestitka zastupnika Istarskog sabora Vjekoslava Spinèiæa izazvala je v e l i k i p l j e s a k i u z v i k e odobravanja okupljenih.

Prvi predsjednik

Za prvog predsjednika èitaonice izabran je dr. Mate

Trinajstiæ, a meðu istaknutim èlanovima bili su istarski narodni p r e p o ro d i t e l j i : p j e s n i k i prevoditelj Antun Kalac (izabran za potpredsjednika èitaonice), prvi hrvatski gradonaèelnik Buzeta Fran Flego (izabran za tajnika èitaonice) te poznati skladatelj i autor „Krasne zemlje“ Matko Brajša Rašan, tadašnji tajnik buzetske opæine.

Prvo sjedište èitaonice bilo je u zgradi današnjeg marketa Ošo u Rijeèkoj ulici, a izgradnjom N a ro d n o g d o m a ( 19 07. ) , èitaonica 1910. godine seli u novi prostor.

Nièu nove èitaonice

Èitaonica je u to vrijeme bila okupljalište intelektualaca i naprednih ljudi Buzeštine. U ponudi je imala sve znaèajne južnoslavenske novine i èasopise (Naša sloga, zagrebaèki Obzor, tršæansku Edinost, ljubljanski Slovenski narod...).

U èitaonici su tada djelovali pjevaèki zbor, tamburaški orkestar i dramska družina koji su nastupa l i na mnog im m a n i fe s t a c i j a m a ko j e j e èitaonica održavala po manjim mjestima Buzeštine. U tim mjestima ubrzo s radom poèinju sliène ustanove.

U Vod icama je 1904. otvorena Narodna èitaonica, 1906. g. u Roèu otvoren je Narodni dom, 1908. g. s radom poèinje i Hrvatska èitaonica u Lanišæu, 1909. g. u Štrpedu se osniva Puèka knjižnica, a 1911. godine èitaonice se otvaraju i u Sovinjaku i Draguæu. U to je vrijeme èitaonica djelovala i u Ve l o m M l u n u t e d r u g i m mjestima.

Spaljivanje knjiga

Raspadom Austro-Ugarske monarhije i dolaskom talijanske vojske poèinju teški dani za sve hrvatske udruge i ustanove na Buzeštini. 1921. godine èitaonici se zabranjuje rad, a uskoro slijedi i spaljivanje knjiga i ostalog inventara, kako Hr vatske èitaonice, tako i mnogih privatnih knjižnica na Buzeštini.

Nakon drugog svjetskog rata knjižnica se obnavlja i ponovno poèinje raditi 1948. godine. Otada èesto mijenja svoje sjedište, a 1970. godine se

ponovo vraæa u Narodni dom. Godine 1990. iz prizemlja N a r o d n o g d o m a s e l i u novoureðeni prostor na katu, a 1993. godine otvara se i novoureðena èitaonica sa studijskim odjeljenjem.

Kulturno središte

Danas knjižnica u svom fondu ima gotovo 24.000 knjiga, p e t s t o t i n j a k s l i k o v n i c a , pedesetak igara i igraèaka te tristotinjak nekonvencionalnih jedinica (CD-a, DVD-a, audio i video kaseta) te tridesetak naslova dnevnih i službenih novina i èasopisa.

Knjižnica redovito priprema razlièite tematske izložbe kojima predstavlja dijelove svog fonda, organizira i promocije novih

izdanja, s posebnim naglaskom na izdanja koje obuhvaæa zavièajna zbirka Piquentina. Veliku pažnju ustanova poklanja i animiranju djece i mladih. Za njih se tijekom godine organiziraju razlièite radionice, igraonice, prièaonice i drugi zabavni sadržaji.

Prostor i oprema

Vrlo je razvijena i suradnja s ostalim gradskim knjižnicama u Istri. Jedan je od organizatora Župan i j skog p r vens tva u društvenim igrama, a zajedno s Osrednjom knjižnicom „Sreèka Vilharija“ iz Kopra te gradskim knjižnicama Poreè i Umag, kandidirala je projekt „Istarske knjižnice bez granica“ na natjeèaj predpristupnih fondova

Europske unije unutar programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007 – 2013.

Najveæi problemi buzetske knjižnice danas su nedostatak prostora i suvremene opreme. U nadi da æe i oni uskoro biti r i ješeni, knjižnica brojnim akt i vnost ima, akc i jama i p r o g r a m i m a , a k t u a l n o m l i te ra tu rom i nov i te t ima , s u r a d n j o m s d r u g i m inst i tuc i jama i udrugama Buzeštine i dalje nastoji biti prepoznatl j iva i pr iv laèna s a d a š n j i m i b u d u æ i m kor i sn ic ima , i s tov remeno n j e g u j u æ i t r a d i c i j u informacijskog, kulturnog i obrazovnog središta grada.

IZLOŽBA U POVODU 100. OBLJETNICEIZLOŽBA U POVODU 100. OBLJETNICE

KUTAK ZA DJECUKUTAK ZA DJECU

MEÐU STARIM KNJIGAMAMEÐU STARIM KNJIGAMA

NARODNI DOM 1913.NARODNI DOM 1913.

PRVO SJEDIŠTE KNJIŽNICEPRVO SJEDIŠTE KNJIŽNICE

Page 21: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 20 Buzetski list21

0BLJETNICE

Krajem 19. stoljeæa istarski je narod, iscrpljen stalnim potlaèivanjem, iskorištavanjem i obespravljivanjem od strane tal i janske vlasti , poèeo s provoðenjem preporodnog pokreta. Diljem Istre stvorene su razne kulturne i gospodarske i n s t i t u c i j e k o j e s u b i l e

120. roðendan buzetske knjižnice

Piše: Ana PerniæFoto: Arhiva POU „A. Vivoda“ Buzet

VRELO ZNANJAI OBRAZOVANJA Hrvatska èitaonica je od samog poèetka

bila sastajalište „narodnjaka“, ali je imala i vr lo važnu ulogu u obr azovanju i opismenjivanju žitelja Buzeštine, koji su veæinom bili nepismeni.

Proslava jubileja

Središnji dogaðaj Mjeseca hrvatske knjige 2010. godine u buzetskoj knjižnici bilo je sveèano obilježavanje 120. godišnjice osnutka Hrvatske èitaonice u Buzetu i 10 godina od osnutka zavièajne zbirke Piquentine. Tim je povodom u holu Narodnog doma postavljena izložba na kojoj su uz informacije o povijesti Knjižnice i Piquentine, predstavljene i najstarije knjige iz fonda buzetske Knjižnice.

Na otvorenju izložbe prigodne su referate iznijele Mirjana Pavletiæ, ravnateljica POU „A. Vivoda“ Buzet i Ana Perniæ voditeljica Knjižnice, a prisutnima se obratio i gradonaèelnik Grada Buzeta mr. sc. Valter Flego. U glazbenom je dijelu programa nastupio Mješoviti pjevaèki zbor GD „Sokol“ Buzet s napjevima Matka Brajše Rašana, jednog od prvih istaknutih èlanova èitaonice.

okupljališta Hrvata i žarišta preporodnih ideja.

U Buzetu je, kao prvo o k u p l j a l i š t e h r v a t s k i h intelektualaca i preporoditelja, 1888. godine poèela raditi Hrvatska èitaonica. Èitaonica je o d s a m o g p o è e t k a b i l a sastajalište „narodnjaka“, ali

imala je vrlo važnu ulogu i u obrazovanju i opismenjivanju žitelja Buzeštine (u to je vrijeme u B u z e t u b i l o 9 2 , 5 p o s t o nepismenih), kao organizator kulturnih i zabavnih sadržaja te kao èuvar jeziènog, kulturnog i nacionalnog identiteta.

Otvorenje i èestitke

Hrvatska èitaonica u Buzetu službeno je otvorena 6. srpnja 1880. godine. Do otvaranja moglo je doæi tek nakon što su iz Namjesništva u Trstu stigla potvrðena pravila èitaonice. Na otvaranju bio je prisutan veliki broj stanovnika Buzeta, te mnogi istarski uglednici.

Osnivaèka skupština poèela je izvedbom „Lijepe naše“ poslije

ko je su se redal i mnogi nadahnuti govori o potrebi prosvjeæivanja naroda, otvaranja h r v a t s k i h š k o l a , neravnopravnom položa ju hrvatskog jezika, o nužnosti širenja knjige i pismenosti. Na sveèanost i su proèi tani i èestitarski brzojavi Slavjanske èitaonice iz Trsta, Slavjanske puljske èitaonice, Narodne èitaonice iz Sežane i Hrvatske èitaonice iz Vrbnika. Èestitka zastupnika Istarskog sabora Vjekoslava Spinèiæa izazvala je v e l i k i p l j e s a k i u z v i k e odobravanja okupljenih.

Prvi predsjednik

Za prvog predsjednika èitaonice izabran je dr. Mate

Trinajstiæ, a meðu istaknutim èlanovima bili su istarski narodni p r e p o ro d i t e l j i : p j e s n i k i prevoditelj Antun Kalac (izabran za potpredsjednika èitaonice), prvi hrvatski gradonaèelnik Buzeta Fran Flego (izabran za tajnika èitaonice) te poznati skladatelj i autor „Krasne zemlje“ Matko Brajša Rašan, tadašnji tajnik buzetske opæine.

Prvo sjedište èitaonice bilo je u zgradi današnjeg marketa Ošo u Rijeèkoj ulici, a izgradnjom N a ro d n o g d o m a ( 19 07. ) , èitaonica 1910. godine seli u novi prostor.

Nièu nove èitaonice

Èitaonica je u to vrijeme bila okupljalište intelektualaca i naprednih ljudi Buzeštine. U ponudi je imala sve znaèajne južnoslavenske novine i èasopise (Naša sloga, zagrebaèki Obzor, tršæansku Edinost, ljubljanski Slovenski narod...).

U èitaonici su tada djelovali pjevaèki zbor, tamburaški orkestar i dramska družina koji su nastupa l i na mnog im m a n i fe s t a c i j a m a ko j e j e èitaonica održavala po manjim mjestima Buzeštine. U tim mjestima ubrzo s radom poèinju sliène ustanove.

U Vod icama je 1904. otvorena Narodna èitaonica, 1906. g. u Roèu otvoren je Narodni dom, 1908. g. s radom poèinje i Hrvatska èitaonica u Lanišæu, 1909. g. u Štrpedu se osniva Puèka knjižnica, a 1911. godine èitaonice se otvaraju i u Sovinjaku i Draguæu. U to je vrijeme èitaonica djelovala i u Ve l o m M l u n u t e d r u g i m mjestima.

Spaljivanje knjiga

Raspadom Austro-Ugarske monarhije i dolaskom talijanske vojske poèinju teški dani za sve hrvatske udruge i ustanove na Buzeštini. 1921. godine èitaonici se zabranjuje rad, a uskoro slijedi i spaljivanje knjiga i ostalog inventara, kako Hr vatske èitaonice, tako i mnogih privatnih knjižnica na Buzeštini.

Nakon drugog svjetskog rata knjižnica se obnavlja i ponovno poèinje raditi 1948. godine. Otada èesto mijenja svoje sjedište, a 1970. godine se

ponovo vraæa u Narodni dom. Godine 1990. iz prizemlja N a r o d n o g d o m a s e l i u novoureðeni prostor na katu, a 1993. godine otvara se i novoureðena èitaonica sa studijskim odjeljenjem.

Kulturno središte

Danas knjižnica u svom fondu ima gotovo 24.000 knjiga, p e t s t o t i n j a k s l i k o v n i c a , pedesetak igara i igraèaka te tristotinjak nekonvencionalnih jedinica (CD-a, DVD-a, audio i video kaseta) te tridesetak naslova dnevnih i službenih novina i èasopisa.

Knjižnica redovito priprema razlièite tematske izložbe kojima predstavlja dijelove svog fonda, organizira i promocije novih

izdanja, s posebnim naglaskom na izdanja koje obuhvaæa zavièajna zbirka Piquentina. Veliku pažnju ustanova poklanja i animiranju djece i mladih. Za njih se tijekom godine organiziraju razlièite radionice, igraonice, prièaonice i drugi zabavni sadržaji.

Prostor i oprema

Vrlo je razvijena i suradnja s ostalim gradskim knjižnicama u Istri. Jedan je od organizatora Župan i j skog p r vens tva u društvenim igrama, a zajedno s Osrednjom knjižnicom „Sreèka Vilharija“ iz Kopra te gradskim knjižnicama Poreè i Umag, kandidirala je projekt „Istarske knjižnice bez granica“ na natjeèaj predpristupnih fondova

Europske unije unutar programa IPA Slovenija-Hrvatska 2007 – 2013.

Najveæi problemi buzetske knjižnice danas su nedostatak prostora i suvremene opreme. U nadi da æe i oni uskoro biti r i ješeni, knjižnica brojnim akt i vnost ima, akc i jama i p r o g r a m i m a , a k t u a l n o m l i te ra tu rom i nov i te t ima , s u r a d n j o m s d r u g i m inst i tuc i jama i udrugama Buzeštine i dalje nastoji biti prepoznatl j iva i pr iv laèna s a d a š n j i m i b u d u æ i m kor i sn ic ima , i s tov remeno n j e g u j u æ i t r a d i c i j u informacijskog, kulturnog i obrazovnog središta grada.

IZLOŽBA U POVODU 100. OBLJETNICEIZLOŽBA U POVODU 100. OBLJETNICE

KUTAK ZA DJECUKUTAK ZA DJECU

MEÐU STARIM KNJIGAMAMEÐU STARIM KNJIGAMA

NARODNI DOM 1913.NARODNI DOM 1913.

PRVO SJEDIŠTE KNJIŽNICEPRVO SJEDIŠTE KNJIŽNICE

Page 22: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 22 Buzetski list23

OBLJETNICE

Gradska udruga umirovljenika

ÈETVRT STOLJEÆAUSPJEŠNOG RADA

Osnovana u cilju da se njeni èlanovi i u treæoj životnoj dobi osjete korisnim i kulturno-društveno aktivnim, Gradska udruga umirovljenika Buzet i nakon dva i pol desetljeæa djelovanja provodi svoju osnovnu svrhu: vodi brigu o starijim graðanima i kreativno ispunjava jesen njihova života.

P r v a o r g a n i z a c i j a umirovljenika seže još u 70-ete g o d i n e p r o š l o g s t o l j e æ a . Umirovljenici tada djeluju u suradnji s invalidima rada pod zajednièkim imenom „Udruženje umirovljenika i invalida rada Opæine Buzet“. Veæ u tim godina postoje programi rada i aktivnosti usmjereni na svestranu pomoæ i brigu o svojim èlanovima. Prvi predsjednik 1970. godine bio je Savo Vivoda. Do 1985. godine udrugom su još predsjedavali: Rafael Siliæ, Stanko Perèiæ i Milan Vivoda.

Udruga je zajednièki djelovala do 14. lipnja 1985. godine, kada

Curiæ prvi predsjednik

Prije desetak godina Grad Buzet je

Udruzi ustupio na korištenje

prostor u prizemlju zgrade gradske

uprave. Time je ispunjen osnovni

preduvjet za bolje i organiziranije

aktivnosti Kluba umirovljenika.

Ana PISAK

je održana osnivaèka skupština, donesen statut, izabran izvršni odbor i prvi predsjednik, Miljenko Curiæ, te tajnik Franjo Dopša, nove samostalne Udruge umirovljenika Opæine Buzet. Udruga 1993. godine mijenja ime u „Gradska udruga umirovljenika Buzet“. Udruženje je tada brojalo 350 èlanova od ukupno 650-700 umirovljenika, što znaèi da je okupljalo polovicu buzetskih umirovljenika. Èetiri godine kasnije predsjednik postaje Mario Pavletiæ, tajnik Ivan Šverko. Od 1991. tajnik je Stjepan Kraljeviæ, a 1998. godine za tajnika je izabran Edo Krbavèiæ.

„U razdoblju od 1989. do 2009. godine na èelu Gradske udruge bio je pokojni Mario P a v l e t i æ . Z a n j e g o v a j e predsjedanja Udrugom znaèajno da se postavio novi organizacijski oblik. Tako je 1994. godine osnovano sedam podružnica i izabrano 40 aktivista. Osmislio je program božiænih posjeta i

Novi organizacijski oblik

prigodnih poklona èlanovima starijim od 85 godina te mlaðima, teško bolesnima koji su smješteni u domovima. Uoèivši probleme starijih Buzeæana smještenih po r a z n i m u m i r o v l j e n i è k i m domovima van Buzeta, bio je i jedan od pokretaèa gradnje Doma za starije i nemoæne osobe na Gorièici. Zagovarao je u ime Udruge lokaciju na kojoj je Dom i izgraðen“, podsjeæa Josip Flego, aktualni predsjednik Udruge.

Prostorije dobrodošle

Prije desetak godina Grad Buzet je Udruzi ustupio na korištenje prostor u prizemlju zgrade gradske uprave. Time je ispunjen osnovni preduvjet za bolje i organiziranije aktivnosti Kluba umirovljenika.

U prostorijama, osim mjerenja krvnog tlaka i savjetovanja èlanova o talijanskim mirovina od strane Patronata „Labor“, djeluje i prva umirovljenièka ženska pikado ekipa u Istri. Od ranije postoji i ekipa boæara. Te ekipe zastupaju buzetske umirovljenike

na znaèajnim natjecanjima u rodnome kraju, na poluotoku, ali u prijateljskim gradovima: Rijeci i Kopru. Nastupale su i na državnim natjecanjima te zabilježile izvrsne rezultate.

„Jedan od primarnih zadataka i ciljeva je jaèanje demokratskog u s t r o j a , t e š t o s n a ž n i j e povezivanje èlanova unutar Gradske Udruge preko svojih podružnica kako bi što uspješnije provodile planirane programe“, istièe predsjednik Flego.

U d r u g a s u r a ð u j e s a Za jedn icom umi rov l j en ika Istarske županije te s krovnom Maticom umirovljenika Hrvatske. B i l j e ž i d o b r u s u r a d n j u i prijateljske odnose s udrugom umirovljenika Rijeke, Kopra i Ilirske Bistrice. U posljednje vrijeme uspostavljena je dobra s u r a d n j a s a S i n d i k a t o m umirovljenika podružnice Roè te s Udrugom antifašista Grada Buzeta.

Suradnja s drugim udrugama

Osobna iskaznica

Godina osnutka: 1985. Broj èlanova: 880 Predsjednik: Josip FlegoPodruèje djelovanja: Grad Buzet, Opæina Lanišæe, dio Opæine OprtaljPodružnice: Buzet sjever, Buzet jug, Krušvari, Vrh, Sovinjak, Štrped, Livade, Kras

PETAR BASANEŽE,VRLO AKTIVNI ÈLAN I

PREDSJEDNIKPODRUŽNICE LIVADE

PETAR BASANEŽE,VRLO AKTIVNI ÈLAN I

PREDSJEDNIKPODRUŽNICE LIVADE

POLAGANJE VIJENCA NA SPOMEN OBILJEŽJU ISTARSKIM PALIM BORCIMA U LICIPOLAGANJE VIJENCA NA SPOMEN OBILJEŽJU ISTARSKIM PALIM BORCIMA U LICI

POLAGANJE KAMENA TEMELJCA ZA DOM ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICIPOLAGANJE KAMENA TEMELJCA ZA DOM ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICIŽENSKA PIKADO I MUŠKA BOÆARSKA EKIPA UMIROVLJENIKAŽENSKA PIKADO I MUŠKA BOÆARSKA EKIPA UMIROVLJENIKA

MARIJA NEMARNIK I MARIJA GREBLO,OVOGODIŠNJE DOBITNICE PRIZNANJA

UDRUGE ANTIFAŠISTA I UMIROVLJENIKA

MARIJA NEMARNIK I MARIJA GREBLO,OVOGODIŠNJE DOBITNICE PRIZNANJA

UDRUGE ANTIFAŠISTA I UMIROVLJENIKA

SVEÈANOST U POVODU OTVARANJA KLUBA UMIROVLJENIKA SVEÈANOST U POVODU OTVARANJA KLUBA UMIROVLJENIKA GRAD BUZET JE PRIJE DESETAK GODINA UDRUZI USTUPIO NA KORIŠTENJE PROSTOREGRAD BUZET JE PRIJE DESETAK GODINA UDRUZI USTUPIO NA KORIŠTENJE PROSTORE

UMIROVLJENICI SPREMNI ZA DARIVANJAUMIROVLJENICI SPREMNI ZA DARIVANJA

Page 23: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 22 Buzetski list23

OBLJETNICE

Gradska udruga umirovljenika

ÈETVRT STOLJEÆAUSPJEŠNOG RADA

Osnovana u cilju da se njeni èlanovi i u treæoj životnoj dobi osjete korisnim i kulturno-društveno aktivnim, Gradska udruga umirovljenika Buzet i nakon dva i pol desetljeæa djelovanja provodi svoju osnovnu svrhu: vodi brigu o starijim graðanima i kreativno ispunjava jesen njihova života.

P r v a o r g a n i z a c i j a umirovljenika seže još u 70-ete g o d i n e p r o š l o g s t o l j e æ a . Umirovljenici tada djeluju u suradnji s invalidima rada pod zajednièkim imenom „Udruženje umirovljenika i invalida rada Opæine Buzet“. Veæ u tim godina postoje programi rada i aktivnosti usmjereni na svestranu pomoæ i brigu o svojim èlanovima. Prvi predsjednik 1970. godine bio je Savo Vivoda. Do 1985. godine udrugom su još predsjedavali: Rafael Siliæ, Stanko Perèiæ i Milan Vivoda.

Udruga je zajednièki djelovala do 14. lipnja 1985. godine, kada

Curiæ prvi predsjednik

Prije desetak godina Grad Buzet je

Udruzi ustupio na korištenje

prostor u prizemlju zgrade gradske

uprave. Time je ispunjen osnovni

preduvjet za bolje i organiziranije

aktivnosti Kluba umirovljenika.

Ana PISAK

je održana osnivaèka skupština, donesen statut, izabran izvršni odbor i prvi predsjednik, Miljenko Curiæ, te tajnik Franjo Dopša, nove samostalne Udruge umirovljenika Opæine Buzet. Udruga 1993. godine mijenja ime u „Gradska udruga umirovljenika Buzet“. Udruženje je tada brojalo 350 èlanova od ukupno 650-700 umirovljenika, što znaèi da je okupljalo polovicu buzetskih umirovljenika. Èetiri godine kasnije predsjednik postaje Mario Pavletiæ, tajnik Ivan Šverko. Od 1991. tajnik je Stjepan Kraljeviæ, a 1998. godine za tajnika je izabran Edo Krbavèiæ.

„U razdoblju od 1989. do 2009. godine na èelu Gradske udruge bio je pokojni Mario P a v l e t i æ . Z a n j e g o v a j e predsjedanja Udrugom znaèajno da se postavio novi organizacijski oblik. Tako je 1994. godine osnovano sedam podružnica i izabrano 40 aktivista. Osmislio je program božiænih posjeta i

Novi organizacijski oblik

prigodnih poklona èlanovima starijim od 85 godina te mlaðima, teško bolesnima koji su smješteni u domovima. Uoèivši probleme starijih Buzeæana smještenih po r a z n i m u m i r o v l j e n i è k i m domovima van Buzeta, bio je i jedan od pokretaèa gradnje Doma za starije i nemoæne osobe na Gorièici. Zagovarao je u ime Udruge lokaciju na kojoj je Dom i izgraðen“, podsjeæa Josip Flego, aktualni predsjednik Udruge.

Prostorije dobrodošle

Prije desetak godina Grad Buzet je Udruzi ustupio na korištenje prostor u prizemlju zgrade gradske uprave. Time je ispunjen osnovni preduvjet za bolje i organiziranije aktivnosti Kluba umirovljenika.

U prostorijama, osim mjerenja krvnog tlaka i savjetovanja èlanova o talijanskim mirovina od strane Patronata „Labor“, djeluje i prva umirovljenièka ženska pikado ekipa u Istri. Od ranije postoji i ekipa boæara. Te ekipe zastupaju buzetske umirovljenike

na znaèajnim natjecanjima u rodnome kraju, na poluotoku, ali u prijateljskim gradovima: Rijeci i Kopru. Nastupale su i na državnim natjecanjima te zabilježile izvrsne rezultate.

„Jedan od primarnih zadataka i ciljeva je jaèanje demokratskog u s t r o j a , t e š t o s n a ž n i j e povezivanje èlanova unutar Gradske Udruge preko svojih podružnica kako bi što uspješnije provodile planirane programe“, istièe predsjednik Flego.

U d r u g a s u r a ð u j e s a Za jedn icom umi rov l j en ika Istarske županije te s krovnom Maticom umirovljenika Hrvatske. B i l j e ž i d o b r u s u r a d n j u i prijateljske odnose s udrugom umirovljenika Rijeke, Kopra i Ilirske Bistrice. U posljednje vrijeme uspostavljena je dobra s u r a d n j a s a S i n d i k a t o m umirovljenika podružnice Roè te s Udrugom antifašista Grada Buzeta.

Suradnja s drugim udrugama

Osobna iskaznica

Godina osnutka: 1985. Broj èlanova: 880 Predsjednik: Josip FlegoPodruèje djelovanja: Grad Buzet, Opæina Lanišæe, dio Opæine OprtaljPodružnice: Buzet sjever, Buzet jug, Krušvari, Vrh, Sovinjak, Štrped, Livade, Kras

PETAR BASANEŽE,VRLO AKTIVNI ÈLAN I

PREDSJEDNIKPODRUŽNICE LIVADE

PETAR BASANEŽE,VRLO AKTIVNI ÈLAN I

PREDSJEDNIKPODRUŽNICE LIVADE

POLAGANJE VIJENCA NA SPOMEN OBILJEŽJU ISTARSKIM PALIM BORCIMA U LICIPOLAGANJE VIJENCA NA SPOMEN OBILJEŽJU ISTARSKIM PALIM BORCIMA U LICI

POLAGANJE KAMENA TEMELJCA ZA DOM ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICIPOLAGANJE KAMENA TEMELJCA ZA DOM ZA STARIJE I NEMOÆNE NA GORIÈICIŽENSKA PIKADO I MUŠKA BOÆARSKA EKIPA UMIROVLJENIKAŽENSKA PIKADO I MUŠKA BOÆARSKA EKIPA UMIROVLJENIKA

MARIJA NEMARNIK I MARIJA GREBLO,OVOGODIŠNJE DOBITNICE PRIZNANJA

UDRUGE ANTIFAŠISTA I UMIROVLJENIKA

MARIJA NEMARNIK I MARIJA GREBLO,OVOGODIŠNJE DOBITNICE PRIZNANJA

UDRUGE ANTIFAŠISTA I UMIROVLJENIKA

SVEÈANOST U POVODU OTVARANJA KLUBA UMIROVLJENIKA SVEÈANOST U POVODU OTVARANJA KLUBA UMIROVLJENIKA GRAD BUZET JE PRIJE DESETAK GODINA UDRUZI USTUPIO NA KORIŠTENJE PROSTOREGRAD BUZET JE PRIJE DESETAK GODINA UDRUZI USTUPIO NA KORIŠTENJE PROSTORE

UMIROVLJENICI SPREMNI ZA DARIVANJAUMIROVLJENICI SPREMNI ZA DARIVANJA

Page 24: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

TURISTIÈKE STRANICE

Buzetski list 24 Buzetski list25

Izbor za najiznajmljivaèa Buzeta i Æiæarije

POBJEDNIK APARTMANZORNADA Osim dobroj opremljenosti apartmana, gosti najviše ocjene daju

susretljivosti i gostoljubivosti domaæice.

Pripremili: Ana PISAK, TZG Buzeta

Na turistièkom forumu "Istra - Zeleni Mediteran," održanom u Umagu 13. prosinca 2010., u ime nositelja projekta "Buzetska naušnica" TZG Buzeta primila je priznanje Turistièke zajednice Istarske Županije - Zlatnu kozu za repliku povijesne naušnice. Priznanjem "Zlatna koza" okitila se i buzetska turistièka agencija "Istriana travel" i njena predstavnica Zdenka Majcan sa suradnicima Harijem Vidoviæem i Deanom Prodanom za iznimne doprinose u marketinškim aktivnostima u projektu "Roèka freskoslikarska radionica".

„ P r e m a d o s a d a š n j i m anketiranjima gostiju preko agencije On foot holidays iz Velike Britanije imamo samo odliène ocjene za boravak u R o è u . N a i m e , g o s t i s u oduševljeni susretljivošæu obitelji Zornada u komunikaciji te pomoæi oko prijevoza prtljage gostiju prema Uèki ili od Huma za Roè.“

Putnièka agencija AnnaLinea d.o.o.

„Dear Dolores, hvala for our f a n t a s t i c s t ay a n d yo u r hospitality!“

Barabara & Awax

Zadovoljni gosti

Od veljaèe 2011. godine, buzetska Turistièka zajednica posjetiteljima nudi novi, ujedno i prvi, kulturno povijesni vodiè Buzeta i Buzeštine. Vodièem su obuhvaæena povijesna središta i njihove znamenitosti: Roè, drevna utvrda glagoljaša i jedno od najznaèajnij ih središta h r v a t s k e p i s m e n o s t i , nakladništva i tiskarstva od srednjeg vijeka do 20.st., Hum i Aleja glagoljaša, te Sovinjak i Vrh sa sakralnim objektima i freskama, kao i suvenir Buzetska

Buzetskoj naušnici priznanje "Zlatna koza"

Prvi kulturno povijesni vodiè

Dolasci i noæenja gostiju

ZEMLJA Dolasci u2009.

Dolasci u2010.

Noæenja u2009.

Noæenja u2010.

Rumunjska 933 866 3616 3453

Njemaèka

Italija

Velika Britanija

Ostale zemlje (52)

Ukupno strani

Ukupno domaæi

UKUPNO

239 362 685 1950

651 716 1024 1249

232 214 747 1058

3040 3522 7349 10382

1705 1909 4022 5677

5095 5680 13421 18092

3390 3771 9399 12415

a apartman je djelomièno osposobljen i za osobe s i nv a l i d i t e t o m . K a o z n a k dobrodošlice, gostu se nudi biska i druge domaæe rakije.

Turistièka zajednica akciju biranja najiznajmljivaèa provodi u cilju podizanja kvalitete pružanja usluge u smještajnim objektima, podizanja razine gostoljubivosti i stvaranju klime dobrodošlice, a sve u okviru o è u v a n j a t r a d i c i o n a l n i h vrijednosti ovoga kraja te s t v a r a n j u p o s e b n o g i jedinstvenog doživljaja. Pri izboru je uzet u obzir cijeli niz kriterija kao što su: redovito prijavljivanje gostiju, knjiga dojmova gostiju, plan marketinga, profesionalno obavljanje posla, sudjelovanje u edukacijama, dodatna turistièka ponuda i drugi.

Apartman Dolores Zornada u Roèu je pobjednik akci je Turistièke zajednice Grada Buzeta u 2010. kojom se bira najiznajmljivaè Buzeta i Æiæarije. Apartman je ureðen 2004. godine kao apartman za dvije osobe plus tri pomoæna ležaja, te su mu dodijeljene tri zvjezdice. Od 2006. krasi ga markica Domus Bonus apartments, zahvaljujuæi kojoj se izdvaja iz ukupne smještajne ponude svojom uslugom, kvalitetom i opremljenošæu.

S a s t o j i s e o d kuhinje/blagovaonice, dvije sobe, kupaonice, toaleta i terase. Gosti imaju na raspolaganju: perilicu za odjeæu, mikrovalnu peænicu, telefon, internet i dr. Osim navedenog, gosti se mogu poslužiti biciklima, roštiljem, mogu doæi s kuænim ljubimcima,

naušnica. Osim kratkog opisa povijesti i znamenitosti, vodiè donosi i ilustracije te prikaze p r e g l e d n i h p l a n o v a

starogradskih jezgri, a sve u cilju da bi posjetitelj mogao lakše obiæi željnu destinaciju.

Vodiè je tiskan na èetiri

jezika: hrvatskom, engleskom, tal i janskom i njemaèkom. Uslijedit æe još dva vodièa: outdoor sportova i eno-gastro.

NADA PRODAN MRAKOVIÆ, VALTER FLEGO IDOLORES ZORNADA

NADA PRODAN MRAKOVIÆ, VALTER FLEGO IDOLORES ZORNADA

NAGRAÐENI

Page 25: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

TURISTIÈKE STRANICE

Buzetski list 24 Buzetski list25

Izbor za najiznajmljivaèa Buzeta i Æiæarije

POBJEDNIK APARTMANZORNADA Osim dobroj opremljenosti apartmana, gosti najviše ocjene daju

susretljivosti i gostoljubivosti domaæice.

Pripremili: Ana PISAK, TZG Buzeta

Na turistièkom forumu "Istra - Zeleni Mediteran," održanom u Umagu 13. prosinca 2010., u ime nositelja projekta "Buzetska naušnica" TZG Buzeta primila je priznanje Turistièke zajednice Istarske Županije - Zlatnu kozu za repliku povijesne naušnice. Priznanjem "Zlatna koza" okitila se i buzetska turistièka agencija "Istriana travel" i njena predstavnica Zdenka Majcan sa suradnicima Harijem Vidoviæem i Deanom Prodanom za iznimne doprinose u marketinškim aktivnostima u projektu "Roèka freskoslikarska radionica".

„ P r e m a d o s a d a š n j i m anketiranjima gostiju preko agencije On foot holidays iz Velike Britanije imamo samo odliène ocjene za boravak u R o è u . N a i m e , g o s t i s u oduševljeni susretljivošæu obitelji Zornada u komunikaciji te pomoæi oko prijevoza prtljage gostiju prema Uèki ili od Huma za Roè.“

Putnièka agencija AnnaLinea d.o.o.

„Dear Dolores, hvala for our f a n t a s t i c s t ay a n d yo u r hospitality!“

Barabara & Awax

Zadovoljni gosti

Od veljaèe 2011. godine, buzetska Turistièka zajednica posjetiteljima nudi novi, ujedno i prvi, kulturno povijesni vodiè Buzeta i Buzeštine. Vodièem su obuhvaæena povijesna središta i njihove znamenitosti: Roè, drevna utvrda glagoljaša i jedno od najznaèajnij ih središta h r v a t s k e p i s m e n o s t i , nakladništva i tiskarstva od srednjeg vijeka do 20.st., Hum i Aleja glagoljaša, te Sovinjak i Vrh sa sakralnim objektima i freskama, kao i suvenir Buzetska

Buzetskoj naušnici priznanje "Zlatna koza"

Prvi kulturno povijesni vodiè

Dolasci i noæenja gostiju

ZEMLJA Dolasci u2009.

Dolasci u2010.

Noæenja u2009.

Noæenja u2010.

Rumunjska 933 866 3616 3453

Njemaèka

Italija

Velika Britanija

Ostale zemlje (52)

Ukupno strani

Ukupno domaæi

UKUPNO

239 362 685 1950

651 716 1024 1249

232 214 747 1058

3040 3522 7349 10382

1705 1909 4022 5677

5095 5680 13421 18092

3390 3771 9399 12415

a apartman je djelomièno osposobljen i za osobe s i nv a l i d i t e t o m . K a o z n a k dobrodošlice, gostu se nudi biska i druge domaæe rakije.

Turistièka zajednica akciju biranja najiznajmljivaèa provodi u cilju podizanja kvalitete pružanja usluge u smještajnim objektima, podizanja razine gostoljubivosti i stvaranju klime dobrodošlice, a sve u okviru o è u v a n j a t r a d i c i o n a l n i h vrijednosti ovoga kraja te s t v a r a n j u p o s e b n o g i jedinstvenog doživljaja. Pri izboru je uzet u obzir cijeli niz kriterija kao što su: redovito prijavljivanje gostiju, knjiga dojmova gostiju, plan marketinga, profesionalno obavljanje posla, sudjelovanje u edukacijama, dodatna turistièka ponuda i drugi.

Apartman Dolores Zornada u Roèu je pobjednik akci je Turistièke zajednice Grada Buzeta u 2010. kojom se bira najiznajmljivaè Buzeta i Æiæarije. Apartman je ureðen 2004. godine kao apartman za dvije osobe plus tri pomoæna ležaja, te su mu dodijeljene tri zvjezdice. Od 2006. krasi ga markica Domus Bonus apartments, zahvaljujuæi kojoj se izdvaja iz ukupne smještajne ponude svojom uslugom, kvalitetom i opremljenošæu.

S a s t o j i s e o d kuhinje/blagovaonice, dvije sobe, kupaonice, toaleta i terase. Gosti imaju na raspolaganju: perilicu za odjeæu, mikrovalnu peænicu, telefon, internet i dr. Osim navedenog, gosti se mogu poslužiti biciklima, roštiljem, mogu doæi s kuænim ljubimcima,

naušnica. Osim kratkog opisa povijesti i znamenitosti, vodiè donosi i ilustracije te prikaze p r e g l e d n i h p l a n o v a

starogradskih jezgri, a sve u cilju da bi posjetitelj mogao lakše obiæi željnu destinaciju.

Vodiè je tiskan na èetiri

jezika: hrvatskom, engleskom, tal i janskom i njemaèkom. Uslijedit æe još dva vodièa: outdoor sportova i eno-gastro.

NADA PRODAN MRAKOVIÆ, VALTER FLEGO IDOLORES ZORNADA

NADA PRODAN MRAKOVIÆ, VALTER FLEGO IDOLORES ZORNADA

NAGRAÐENI

Page 26: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

na povratku, ostavljajuæi u mraku Roè i Forèiæe, laporast im vo d o d e r i n a m a n a s t av l j a o pješaèiti do Vasi.

(Ne)realnost

Da je nešto apsurdno u životu, moglo bi se zakljuèiti po Blatnoj Vasi. Žitelji su se borili da dobiju pitku vodu, uspjeli su sagraditi cisternu/šternu, doveli elektriènu struju u selo - stvorili mnogo povoljnije uvjete za život - i napustili stari kuæni prag kamo nikako ili, neki od njih, rijetko navraæaju. U najnovije vrijeme i cesta je asfaltirana, crkva svete Lucije obnovljena. Hoæe li se itko vratiti i udahnuti život pitomom selu koje je platilo danak odlaskom njegovih žitelja u "bolji" svijet!?

Buzetski list 26

ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

Buzetski list27

Gotovo da nema Buzeæana koji ne zna gdje su Kotli. Meðutim, tek rijetki znaju za Kuhare, Blatnu Vas i Brul, pa smo ih, iako ta sela ne baštine povijesne vrednote veæ samo prirodne ljepote, odluèili predstaviti èitateljima našega lista.

Bez vode

Asfalt je u Kuhare stigao tek nedavno, a èekali su ga gotovo 35 godina. Put je najprije vodio preko kamenoloma za Èiritež, prva žarulja je osvijetlila domaæinstva 1958. godine, a vodovodni ogranak još se èeka. Selo se opskrbljuje vodom iz zajednièke šterne iz 1957. godine izgraðene na mjestu prijašnje lokve. Danas se ona puni kišnicom s krovova svih kuæa dok je nekad u lokvi završavala voda iz kanala uz put za Martinaèiæe. Ta se voda koristila i za piæe jer, kaže Dušan Muzica, naroda je bilo puno, a obližnji bi izvori ljeti presušili.

Posljednja žena

„Cijeli je život bio na kamenu, pa su i prihodi od poljoprivrede, koja je uz ovèarstvo bila jedina djelatnost mještana, bili skromni. Trebalo je kišiti svakoga tjedna da poljoprivredni proizvodi uspiju. Zemlja je ovdje plitka, mjestimice gotovo da je ni nema pa su se ljudi raseljavali u potrazi za poslom.

Vladalo je veliko siromaštvo. Selo je veæ pedesetih godina prošlog stoljeæa spalo na tek nekoliko djece i skroman broj starijih, što je u usporedbi s godinama ranije, kada bilježimo jedanaest obitelji, puno manje“ prièa Dušan Muzica, roðen u Kuharima, a danas tek povremeni stanovnik. Njegova pokojna

Kuhari, Blatna Vas, Brul

ŽIVOT OD KAMENA NAKAMENU Teški uvjeti života i nedostatak komunalne

strukture doveli su do raseljavanja stanovnika triju sela u blizini Kotli no jedno od njih ipak se obnavlja.Napisala: Ana PISAK

Snimio: Darko MATKOVIÆ

Selo Blatna Vas na podruèju Mjesnog odbora Roè nekad je bilo napuèeno. U selu je bi la èetverogodišnja osnovna škola, nakon prestanka rada škole u Kotlima postala je školsko središte za okolna sela i zaseoke.

Djeca su dolazila u tu školu iz Brula, Kuhari, Mar tinaèiæi, Šæaveti, Bri(je)ga, Štuparije, Glistonije, Grki, Podkroga, Mejari gdje je roðen geodet Silvano P a v l e t i æ , u t e m e l j i t e l j "Geoprojekta" u Buzetu i, naravno mali Kotljani. Dok Blatna Vas nije postala školsko središte, nastava je održavana naizmjence u Kotlima i Blatnoj Vasi - svake druge školske godine.

Vlasništvo Petra Vivode

Prema podacima od 1. lipnja 1954. godine upuæenim Odsjeku za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora Kotara Buzet školska zgrada bila je u privatnom vlasništvu Petra Vivode iz Cunja, trošna, pod i krov u doista derutnom stanju.

Premda zidana od kamena, dotrajala je, zidovi napuknuti, naroèito prednji zid uèionice, strop u sobi kraj uèionice nikad popravljan. Uèionica je bila soba od 25 èetvornih metara, a soba za uèitel jev stan vel ièine 15 èetvornih metara dok je soba od dvadesetak èetvornih metara, pokraj uèionice, služila za spremište didaktièkog materijala. Zgrada je bila dvoetažna - iz zemljanog prizemlja na kat se dolazilo drvenim stubištem.

Dvadesetak uèenika

Nastavne 1953/54. godine u školu su dolazili uèenici kako s l i j e d i : B l a t n a V a s ( 1 1 kuæanstava) tr i , Kotl i (11 kuæanstava) troje, Podkrog (8 kuæanstava) dva, Martinaèiæi (5 kuæanstava) dva, Kuhari (5 kuæanstava) jedan, Brul (4 kuæanstva) jedan, Bri(je)g (dva kuæanstva) dva, Šæaveti (2 kuæanstva) jedna uèenica, Štuparija (1 kuæanstvo) dvoje polaznika, Mejari (3 kuæanstva) dva, Grki (1 kuæanstvo) dva uèenika, Glistonija (2 kuæanstva)

majka Zora bila je posljednja žena u selu. Naime, Kuhari danas imaju samo jednog stanovnika i petnaestak pretežito oronulih objekata.

Rad u kamenolomu

„S tek navršenih petnaest godina, toènije 1962. završio sam školu, bacio torbu preko baštiona i odmah se zaposlio na obližnjem kamenolomu. Kamenje smo tovarili ruèno. Koliko smo samo vagona i kamiona nakrcali!“ prisjeæa se teškog rada Muzica.

Upravo je kuæa Dušanovih predaka bila najstarija u selu. U prilog tome ide èinjenica da je, za razliku od drugih, bila prekrivena slamom a ne cr jepovima. Dušanova obitelj kasnije kupuje i seli u obližnju kuæu, a danas iz one stare, nažalost, raste smokva.

Selo je nekada bilo poznato po zjogu i igranju na boæe. Vrsni bi boæari dolazili odasvuda. Zbog velikog interesa onaj tko je zakasnio tog bi dana ostao bez boæa. Starog boæališta više nema, ali je zato Dušan izgradio jedno malo u blizini svoje rodne kuæe, pa vikendom sa prijateljima i vikendašima zna boæati do dugo u noæ.

Crkva Sv. Lucije

Tristotinjak metara dalje od Kuhara smješteno je selo Martinaèiæi. Nekoliko je kuæa otkupljeno te se one obnavljaju, dok druge podli ježu zubu vremena. U blizini ima nekoliko mrtvih sela: Glistonija, Šæaveti, Štuparija, Mejari, Brig. Živa sela su Blatna Vas i Brul. Osim što vodi do Brula, bijelom cestom iz Blatne Vasi možemo i do crkve Sv. Lucije

s glagoljaškim natpisom iz 1606. K r o v c r k v e n e d a v n o j e rekonstruiran.

„Da li za posveæenje ili na sajmeni dan, crkva je uvijek puna. Ona ima velik znaèaj“ kaže Dean Kos iz Blatne Vasi u kojoj žive tek tri obitelji, odnosno desetak ljudi. Od njega saznajemo kako je u selu nekad bila škola i oštarija. Gotovo je nevjerojatna èinjenica da se kamenjem kojim je škola bila izgraðena nasipao put na kojem je uvijek bilo blato. Zgradi škole danas nema ni traga.

Selo koje živi

Na kraju našeg puta stigli smo u Brul. Supružnici Davor i V las ta P leškov iæ , ko j i su nekretninu u selu kupili prije trideset godina kažu kako je to jedino selo u okrugu koje ne propada. Naime, unatoè èinjenici da u selu nema vode i komunalne infrastrukture, a da mu se priæi može jedino šumskim putom, veæi broj kuæa veæ je saniran, dok se manji broj obnavlja.

„Rijeè je o selu izgraðenom u obliku kruga. Ulazilo se na portun. U prošlosti je vlasnik svih kuæa bio jedan èovjek, no kako se obitelj

jedan uèenik. Te školske godine, kao i prijašnjih godina, broj u è e n i k a k r e t a o s e o k o dvadesetak.

Pero Marðetko zadnji uèitelj

Nema više kuæe u kojoj je djelovala osnovna škola, kao da nikad nije postojala. Samo jedan kamen siv i tužan svjedok je jednog njena kantuna. Svim uèiteljima u toj školi nije bilo lako: bez elektriène rasvjete, uz petrolejku pripremali su se za nastavu, radija nije bilo, novine gotovo nisu stizale ako nisu bili pretplatnici, jedino je škola redovito primala vrlo pouèan èasopis "Zaštita zdravlja".

Uèionica se teško zagrijavala, uèitelji su vodu uzimali iz "valice"/lokve nedaleko od škole. Sretni su bili što su roditelji i svi ljudi u Blatnoj Vasi bili dobri. susretljivi. Poznato mi je da su prije mene u toj školi radili: Eugen Vrkatiæ, prije Vrkatiæa Ðuro Parašilovac, 1946. godine uèiteljica Marija Šeparac kojoj je neposredno iza rata bi lo, vjerojatno, još teže. Školske 1954/55. godine u toj školi poèela je raditi Mirjana Zadravec, nju je 1956/57. zamijenio Pero Marðetko, zadnji uèitelj u tom selu. Drastièno smanjen broj uèenika uvjetovao je prestanak rada škole pa su djeca s podruèja Blatne Vasi i pripadajuæih sela veæ od prvog razreda pješaèila u Roè g d j e j e f u n k c i o n i r a l a š e s to g o d i š n j a , p a p o to m osmogodišnja, škola.

Vododerinama do Vasi

starosjedilac Aldo Benèiæ obitava u odumrloj Blatnoj Vasi, selu sa živopisnim krajolikom blage klime. Nekadanjih 11 (jedanaest) obitelji raselilo se po svijetu: Mila Blaževiæ je u Švedskoj, Vilma Benèiæ iz Švedske se vratila, osnovala obitelj i živi u Roèu, spomenutog Alda brat odselio je èak u Australiju. Najviše ih je u Koparštini: Milina sestra Marija u Belom Križu kod Portoroža, sestra Ada u Izoli, Jordan Blaževiæ s obitelji nastanio se u Puli, Jordan Pavletiæ skrasio se na Rovinjštini, Ðino Benèiæ bio se preselio u Roè gdje živi danas, u Blatnu Vas dolazi sezonski.

Sjeæam se dobro prvih susjeda do škole, obitelji Forca i nezaboravnog barba Zvane kojemu sam znao donesti duhana za lulu, mojih domaæina Karla i Eme Benèiæ, vrsne kuharice. Braæa Renato i Silvano Blaževiæ sa sestrama Adelinom i Lidijom te majkom živjeli su u velikoj obitelj i . Od obitelj i Pavletiæ/Juriæi - Bepo i žena Ema meðu posljednjima su se držali u s e l u , To n i s e o d s e l i o u Koparštinu. Za neke ne znam gdje su. U Tomiæima je živjela obitelj Luša, kraj njihove kuæe vodila me staza kada bih odlazio u Roè ili se vraæao od uèitelja Ive i Dragice Buršiæ s kojima bih poprièao o školi i svakodnevici te

Selo je danas pusto. Jedini

Škola u Blatnoj Vasi

SPOMENAR SEOSKOG UÈITELJASvim uèiteljima u toj školi nije bilo lako: bez elektriène rasvjete, uz petrolejku pripremali su se za nastavu, radija nije bilo, novine gotovo nisu stizale ako nisu bili pretplatnici. Josip ŠIPUŠ

Za Blatnu Vas, uzmemo li u obzir sudbinu lokalne škole, logièno je da nosi taj naziv. No zašto se Kuhari tako zovu nismo uspjeli saznati. Saznanja o tome nema ni Dušan Muzica. Kaže da ga je veæ nekolicina ljudi to priupitala, a selo je u potrazi za eventualnim korijenima posjetio i poznati kuhar Pino Kuhar iz rovinjskih Kuhari. Zanimljivo jest da u selu i okolici nitko nije nosio p r e z i m e Ku h a r. L o k a l n a prezimena su: Muzica, Vivoda, Zornada, Pavletiæ, Golojka, Matkoviæ.

Podrijetlo imena

Usmena predaja kaže kako se u blizini crkve Sv. Lucije nalaze kameni zidovi, ostaci nekadašnje utvrde. No, bit æe da su to samo prièe jer, raspitujuæi se kod povjesnièara, potvrdu za to nismo dobili.

Utvrda ili ne?

širila, širilo se i selo. Najstarija kuæa sagraðena je u 18. stoljeæu“ navodi Davor Pleškoviæ. Mjesto je unatoè renoviranju zadržalo autentiènost i istarski kamen kao primarni element u graditeljstvu.

„U Blatnoj Vasi sam napravila prvi razred. Pamtim da su u školu svraæala djeca iz Kotla i Brnobiæa. Nakon što se škola zatvorila, nastava se odvijala u Roèu, a djeca iz Kotli i Brnobiæi su pohaðala humsku školu. Iz Brula sam praktièki iselila 1967. godine, kada sam išla na daljnje školovanje“ isprièala nam je Mira Zornada. Za njenog djetinjstva u selu su bile tri obitelji. Nakon toga mladi migriraju u grad na školovanje, a stariji za poslom.

VLASTA I DAVOR PLEŠKOVIÆ,TE MIRA ZORNADA IZ BRULA

DUŠAN MUZICA IZ KUHARI

MARKO I DEAN KOSIZ BLATNE VASI

DANAS U BLATNOJ VASI ŽIVE TEK TRI OBITELJICRKVA SV. LUCIJE

Page 27: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

na povratku, ostavljajuæi u mraku Roè i Forèiæe, laporast im vo d o d e r i n a m a n a s t av l j a o pješaèiti do Vasi.

(Ne)realnost

Da je nešto apsurdno u životu, moglo bi se zakljuèiti po Blatnoj Vasi. Žitelji su se borili da dobiju pitku vodu, uspjeli su sagraditi cisternu/šternu, doveli elektriènu struju u selo - stvorili mnogo povoljnije uvjete za život - i napustili stari kuæni prag kamo nikako ili, neki od njih, rijetko navraæaju. U najnovije vrijeme i cesta je asfaltirana, crkva svete Lucije obnovljena. Hoæe li se itko vratiti i udahnuti život pitomom selu koje je platilo danak odlaskom njegovih žitelja u "bolji" svijet!?

Buzetski list 26

ŽIVA RIJEÈ POVIJESTI

Buzetski list27

Gotovo da nema Buzeæana koji ne zna gdje su Kotli. Meðutim, tek rijetki znaju za Kuhare, Blatnu Vas i Brul, pa smo ih, iako ta sela ne baštine povijesne vrednote veæ samo prirodne ljepote, odluèili predstaviti èitateljima našega lista.

Bez vode

Asfalt je u Kuhare stigao tek nedavno, a èekali su ga gotovo 35 godina. Put je najprije vodio preko kamenoloma za Èiritež, prva žarulja je osvijetlila domaæinstva 1958. godine, a vodovodni ogranak još se èeka. Selo se opskrbljuje vodom iz zajednièke šterne iz 1957. godine izgraðene na mjestu prijašnje lokve. Danas se ona puni kišnicom s krovova svih kuæa dok je nekad u lokvi završavala voda iz kanala uz put za Martinaèiæe. Ta se voda koristila i za piæe jer, kaže Dušan Muzica, naroda je bilo puno, a obližnji bi izvori ljeti presušili.

Posljednja žena

„Cijeli je život bio na kamenu, pa su i prihodi od poljoprivrede, koja je uz ovèarstvo bila jedina djelatnost mještana, bili skromni. Trebalo je kišiti svakoga tjedna da poljoprivredni proizvodi uspiju. Zemlja je ovdje plitka, mjestimice gotovo da je ni nema pa su se ljudi raseljavali u potrazi za poslom.

Vladalo je veliko siromaštvo. Selo je veæ pedesetih godina prošlog stoljeæa spalo na tek nekoliko djece i skroman broj starijih, što je u usporedbi s godinama ranije, kada bilježimo jedanaest obitelji, puno manje“ prièa Dušan Muzica, roðen u Kuharima, a danas tek povremeni stanovnik. Njegova pokojna

Kuhari, Blatna Vas, Brul

ŽIVOT OD KAMENA NAKAMENU Teški uvjeti života i nedostatak komunalne

strukture doveli su do raseljavanja stanovnika triju sela u blizini Kotli no jedno od njih ipak se obnavlja.Napisala: Ana PISAK

Snimio: Darko MATKOVIÆ

Selo Blatna Vas na podruèju Mjesnog odbora Roè nekad je bilo napuèeno. U selu je bi la èetverogodišnja osnovna škola, nakon prestanka rada škole u Kotlima postala je školsko središte za okolna sela i zaseoke.

Djeca su dolazila u tu školu iz Brula, Kuhari, Mar tinaèiæi, Šæaveti, Bri(je)ga, Štuparije, Glistonije, Grki, Podkroga, Mejari gdje je roðen geodet Silvano P a v l e t i æ , u t e m e l j i t e l j "Geoprojekta" u Buzetu i, naravno mali Kotljani. Dok Blatna Vas nije postala školsko središte, nastava je održavana naizmjence u Kotlima i Blatnoj Vasi - svake druge školske godine.

Vlasništvo Petra Vivode

Prema podacima od 1. lipnja 1954. godine upuæenim Odsjeku za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora Kotara Buzet školska zgrada bila je u privatnom vlasništvu Petra Vivode iz Cunja, trošna, pod i krov u doista derutnom stanju.

Premda zidana od kamena, dotrajala je, zidovi napuknuti, naroèito prednji zid uèionice, strop u sobi kraj uèionice nikad popravljan. Uèionica je bila soba od 25 èetvornih metara, a soba za uèitel jev stan vel ièine 15 èetvornih metara dok je soba od dvadesetak èetvornih metara, pokraj uèionice, služila za spremište didaktièkog materijala. Zgrada je bila dvoetažna - iz zemljanog prizemlja na kat se dolazilo drvenim stubištem.

Dvadesetak uèenika

Nastavne 1953/54. godine u školu su dolazili uèenici kako s l i j e d i : B l a t n a V a s ( 1 1 kuæanstava) tr i , Kotl i (11 kuæanstava) troje, Podkrog (8 kuæanstava) dva, Martinaèiæi (5 kuæanstava) dva, Kuhari (5 kuæanstava) jedan, Brul (4 kuæanstva) jedan, Bri(je)g (dva kuæanstva) dva, Šæaveti (2 kuæanstva) jedna uèenica, Štuparija (1 kuæanstvo) dvoje polaznika, Mejari (3 kuæanstva) dva, Grki (1 kuæanstvo) dva uèenika, Glistonija (2 kuæanstva)

majka Zora bila je posljednja žena u selu. Naime, Kuhari danas imaju samo jednog stanovnika i petnaestak pretežito oronulih objekata.

Rad u kamenolomu

„S tek navršenih petnaest godina, toènije 1962. završio sam školu, bacio torbu preko baštiona i odmah se zaposlio na obližnjem kamenolomu. Kamenje smo tovarili ruèno. Koliko smo samo vagona i kamiona nakrcali!“ prisjeæa se teškog rada Muzica.

Upravo je kuæa Dušanovih predaka bila najstarija u selu. U prilog tome ide èinjenica da je, za razliku od drugih, bila prekrivena slamom a ne cr jepovima. Dušanova obitelj kasnije kupuje i seli u obližnju kuæu, a danas iz one stare, nažalost, raste smokva.

Selo je nekada bilo poznato po zjogu i igranju na boæe. Vrsni bi boæari dolazili odasvuda. Zbog velikog interesa onaj tko je zakasnio tog bi dana ostao bez boæa. Starog boæališta više nema, ali je zato Dušan izgradio jedno malo u blizini svoje rodne kuæe, pa vikendom sa prijateljima i vikendašima zna boæati do dugo u noæ.

Crkva Sv. Lucije

Tristotinjak metara dalje od Kuhara smješteno je selo Martinaèiæi. Nekoliko je kuæa otkupljeno te se one obnavljaju, dok druge podli ježu zubu vremena. U blizini ima nekoliko mrtvih sela: Glistonija, Šæaveti, Štuparija, Mejari, Brig. Živa sela su Blatna Vas i Brul. Osim što vodi do Brula, bijelom cestom iz Blatne Vasi možemo i do crkve Sv. Lucije

s glagoljaškim natpisom iz 1606. K r o v c r k v e n e d a v n o j e rekonstruiran.

„Da li za posveæenje ili na sajmeni dan, crkva je uvijek puna. Ona ima velik znaèaj“ kaže Dean Kos iz Blatne Vasi u kojoj žive tek tri obitelji, odnosno desetak ljudi. Od njega saznajemo kako je u selu nekad bila škola i oštarija. Gotovo je nevjerojatna èinjenica da se kamenjem kojim je škola bila izgraðena nasipao put na kojem je uvijek bilo blato. Zgradi škole danas nema ni traga.

Selo koje živi

Na kraju našeg puta stigli smo u Brul. Supružnici Davor i V las ta P leškov iæ , ko j i su nekretninu u selu kupili prije trideset godina kažu kako je to jedino selo u okrugu koje ne propada. Naime, unatoè èinjenici da u selu nema vode i komunalne infrastrukture, a da mu se priæi može jedino šumskim putom, veæi broj kuæa veæ je saniran, dok se manji broj obnavlja.

„Rijeè je o selu izgraðenom u obliku kruga. Ulazilo se na portun. U prošlosti je vlasnik svih kuæa bio jedan èovjek, no kako se obitelj

jedan uèenik. Te školske godine, kao i prijašnjih godina, broj u è e n i k a k r e t a o s e o k o dvadesetak.

Pero Marðetko zadnji uèitelj

Nema više kuæe u kojoj je djelovala osnovna škola, kao da nikad nije postojala. Samo jedan kamen siv i tužan svjedok je jednog njena kantuna. Svim uèiteljima u toj školi nije bilo lako: bez elektriène rasvjete, uz petrolejku pripremali su se za nastavu, radija nije bilo, novine gotovo nisu stizale ako nisu bili pretplatnici, jedino je škola redovito primala vrlo pouèan èasopis "Zaštita zdravlja".

Uèionica se teško zagrijavala, uèitelji su vodu uzimali iz "valice"/lokve nedaleko od škole. Sretni su bili što su roditelji i svi ljudi u Blatnoj Vasi bili dobri. susretljivi. Poznato mi je da su prije mene u toj školi radili: Eugen Vrkatiæ, prije Vrkatiæa Ðuro Parašilovac, 1946. godine uèiteljica Marija Šeparac kojoj je neposredno iza rata bi lo, vjerojatno, još teže. Školske 1954/55. godine u toj školi poèela je raditi Mirjana Zadravec, nju je 1956/57. zamijenio Pero Marðetko, zadnji uèitelj u tom selu. Drastièno smanjen broj uèenika uvjetovao je prestanak rada škole pa su djeca s podruèja Blatne Vasi i pripadajuæih sela veæ od prvog razreda pješaèila u Roè g d j e j e f u n k c i o n i r a l a š e s to g o d i š n j a , p a p o to m osmogodišnja, škola.

Vododerinama do Vasi

starosjedilac Aldo Benèiæ obitava u odumrloj Blatnoj Vasi, selu sa živopisnim krajolikom blage klime. Nekadanjih 11 (jedanaest) obitelji raselilo se po svijetu: Mila Blaževiæ je u Švedskoj, Vilma Benèiæ iz Švedske se vratila, osnovala obitelj i živi u Roèu, spomenutog Alda brat odselio je èak u Australiju. Najviše ih je u Koparštini: Milina sestra Marija u Belom Križu kod Portoroža, sestra Ada u Izoli, Jordan Blaževiæ s obitelji nastanio se u Puli, Jordan Pavletiæ skrasio se na Rovinjštini, Ðino Benèiæ bio se preselio u Roè gdje živi danas, u Blatnu Vas dolazi sezonski.

Sjeæam se dobro prvih susjeda do škole, obitelji Forca i nezaboravnog barba Zvane kojemu sam znao donesti duhana za lulu, mojih domaæina Karla i Eme Benèiæ, vrsne kuharice. Braæa Renato i Silvano Blaževiæ sa sestrama Adelinom i Lidijom te majkom živjeli su u velikoj obitelj i . Od obitelj i Pavletiæ/Juriæi - Bepo i žena Ema meðu posljednjima su se držali u s e l u , To n i s e o d s e l i o u Koparštinu. Za neke ne znam gdje su. U Tomiæima je živjela obitelj Luša, kraj njihove kuæe vodila me staza kada bih odlazio u Roè ili se vraæao od uèitelja Ive i Dragice Buršiæ s kojima bih poprièao o školi i svakodnevici te

Selo je danas pusto. Jedini

Škola u Blatnoj Vasi

SPOMENAR SEOSKOG UÈITELJASvim uèiteljima u toj školi nije bilo lako: bez elektriène rasvjete, uz petrolejku pripremali su se za nastavu, radija nije bilo, novine gotovo nisu stizale ako nisu bili pretplatnici. Josip ŠIPUŠ

Za Blatnu Vas, uzmemo li u obzir sudbinu lokalne škole, logièno je da nosi taj naziv. No zašto se Kuhari tako zovu nismo uspjeli saznati. Saznanja o tome nema ni Dušan Muzica. Kaže da ga je veæ nekolicina ljudi to priupitala, a selo je u potrazi za eventualnim korijenima posjetio i poznati kuhar Pino Kuhar iz rovinjskih Kuhari. Zanimljivo jest da u selu i okolici nitko nije nosio p r e z i m e Ku h a r. L o k a l n a prezimena su: Muzica, Vivoda, Zornada, Pavletiæ, Golojka, Matkoviæ.

Podrijetlo imena

Usmena predaja kaže kako se u blizini crkve Sv. Lucije nalaze kameni zidovi, ostaci nekadašnje utvrde. No, bit æe da su to samo prièe jer, raspitujuæi se kod povjesnièara, potvrdu za to nismo dobili.

Utvrda ili ne?

širila, širilo se i selo. Najstarija kuæa sagraðena je u 18. stoljeæu“ navodi Davor Pleškoviæ. Mjesto je unatoè renoviranju zadržalo autentiènost i istarski kamen kao primarni element u graditeljstvu.

„U Blatnoj Vasi sam napravila prvi razred. Pamtim da su u školu svraæala djeca iz Kotla i Brnobiæa. Nakon što se škola zatvorila, nastava se odvijala u Roèu, a djeca iz Kotli i Brnobiæi su pohaðala humsku školu. Iz Brula sam praktièki iselila 1967. godine, kada sam išla na daljnje školovanje“ isprièala nam je Mira Zornada. Za njenog djetinjstva u selu su bile tri obitelji. Nakon toga mladi migriraju u grad na školovanje, a stariji za poslom.

VLASTA I DAVOR PLEŠKOVIÆ,TE MIRA ZORNADA IZ BRULA

DUŠAN MUZICA IZ KUHARI

MARKO I DEAN KOSIZ BLATNE VASI

DANAS U BLATNOJ VASI ŽIVE TEK TRI OBITELJICRKVA SV. LUCIJE

Page 28: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

OVCE KAO ZVIJEZDE PUSNEPOVORKE

Buzetski list 28 Buzetski list29

Ni ovog puta politièke liènosti nisu zaobišle središte Buzeta. Jaca , kao g lavna l i ènost ovogodišnjih maškara, na Trg Fontana je stigla u društvu pastira i ovaca. Time je željela pokazati kako posla na Buzeštini ima, pa je i prosperitet Buzeta i Æiæarije neupitan.

„Pašnjaka ne nedostaje, ovaca niti. I eto posla za više stotina Istrijana!“, hvalila se Jaca dok je u društvu svojim pastira i živih (da, živih!) ovaca defilirala središnjom gradskom ulicom. Da recesije nema, dokazali su i pastiri koji su ovèji sir dijelili šakom i kapom, a ukusni mlijeèni proizvod zalijevali podrumskom kapljicom.

Lucifer na èelu pakla

No mnogobrojnu buzetsku publiku, koja je prvog vikenda u ožujku budnim okom pratila više

Veliki buzetski karneval

OVCE KAO ZVIJEZDE PUSNEPOVORKE Maškare su i ove godine duhovitošæu, maštovitošæu i lijepim

kostimima nasmijale i zadivile brojnu publiku okupljenu u središtu grada. Zbog ravnopravnosti spolova, ove je godine karnevalski grad imao gradonaèelnicu koja je svrgnuta na sam 8. mart!Ana PISAK

od t isuæu maski u osam alegorijskih skupina, a koje su prodefilirale Ulicom II. istarske brigade i Trgom Fontana, oduševio je i roèki pakao.

„Vidite kako je u paklu?! Nadam se da neæete nikada poželjeti doæi ovamo“ zborio je vladar pakla, Lucifer, dok su njegovi podanici doslovce trgali ljudska tijela, naravno naèinjena od kartona.

Potraga za naftom i pivom

Da bi Buzet u buduænosti osim epiteta grada tartufa, vode, piva i ekstremnih sportova mogao nositi i naziv grada nafte pokazali su akteri Republike Libije i nezaobilazni Gadafi iz Jedinstva. A kad veæ govorimo o pivu valja spomenuti koga drugog nego mnogobrojne i nadasve vesele Irce iz Svetog Martina.

ovoga je svibnja bila puna olimpijaca. Tamo se, naime, povodom Meðunarodnog dana ob i te l j i , a u o rgan izac i j i buzetskog Povjerenstva za r a v n o p r a v n o s t s p o l o v a , Zajednice sportskih udruga, Osnovne škola "Vazmoslav Gržalja", Djeèjeg vrtiæa "Grdelin",

Buzetska sportska dvorana i

OD BROJA DO BROJA

Nakon uspjeha Ivane Majcan, još je jedan Buzeæanin ušao u povijest festivala „Grobnièka skala“. Nenad Kujundžiæ je, naime, na 13. izdanju tog festivala u Èavlima osvojio 1. nagradu struènog žirija u sastavu: R a d o j k a Š v e r k o , H r v o j e Hegedušiæ, Andrej Baša, Albert Petroviæ, Marko Tomasoviæ i Tomislav Ritoša. Kujundžiæ je izveo pjesmu pod nazivom „Kad se na te domislim“, a visoku poziciju izborio je u jakoj konkurenciji 19 izvoðaèa.

Žiri je prepoznao o d l i è a n v o k a l i i n te rp r e t a c i j u te Nenada nagradio visokim plasmanom, kazao je Alan Poropat, predsjednik Udruge Mali veliki mikrofon koji je i prepoznao Nenadov talent te ga p r e p o r u è i o z a

Èak tri studentice medicine iz Buzeta, Ana-Marija Pavletiæ, Deana Jurada i Janja Kuhariæ ponijele su titulu najboljih studentica u svojoj generaciji. Na p r o s l a v i 5 5 . g o d i š n j i c e Medicinskog fakulteta u Rijeci, predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipoviæ uruèio im je dekanovu nagradu.

Janja Kuhariæ je studentica 6. godine opæe medicine. Nagradu je ove godine primila èetvrtu godinu za redom. Osim što voli medicinu, sudjeluje i u d r u g i m d r u š t v e n i m djelatnostima te je jedna od

POU "A. Vivoda", Društva "Naša djeca" i Grada Buzeta, drugu godinu za redom održala Obiteljska olimpijada.Na natjecanju je sudjelovala 21 obitelj. Roditelji i djeca, uzrasta od 4 godine pa do 4. razreda osnovne škole, na parketu su pokazali pravi borbeni sportski duh i zajedništvo. Sudionici su

se, ovisno o uzrastu, okušali u raznolikim igrama: nahrani bebu, zaveži špagu, traži, traži, pa æeš naæi i drugima. Pobjedu su odnijele dvije obitelji jer su imale jednak broj bodova: obitelj Greblo - Vedrana, Zoran, Erik (8) i Borna (10), te obitelj Paro - Katarina, Sanjin, Judita (8) i Agata (4). Drugo je mjesto pripalo obitelji Puh – Danijeli, Marku i Paoli.

„Sva djeca, ali i roditelji lijepo su se zabavil i . Jako smo zadovoljni kako se olimpijada odvijala“ rekla je Silvana P a v l e t i æ , p r e d s j e d n i c a Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Buzeta.Pobjednici

s u n a g r a ð e n i plaketama koje je izradila buzetska u m j e t n i c a Goranka Èrnac. Osim toga, svi nat jecate l j i su n a g r a ð e n i p o s j e t o m G r a d s k o m kazalištu lutaka R i j e k a i p r e d s t a v o m „Ježeva kuæa“ te posjetom rijeèkom planetariju.

Obitelji Greblo i Paro pobjednici Olimpijade

pokretaèica rijeèke podružnice Zaklade Ana Rukavina. Ana-Marija Pavletiæ i Deana Jurada dekanovu nagradu su dobile prvi, ali ne i zadnji, put, s obzirom da su na jesen upisale drugu godinu studija. Ana-Marija studira dentalnu medicinu, a Deana sanitarno inženjerstvo. Ana Marija je dobitnica i nagrade rektora za postignute izuzetne uspjehe u sportu. Dekanova nagrada i prijem kod buzetskog gradonaèelnika Valtera Flege, kažu ove tri marljive studentice, još su im veæa motivacija za daljnji rad.

Tri super studentice

Nenad Kujundžiæ prvi na Grobnièkoj skali

Grobnièku skalu, što se pokazalo punim pogotkom.

Nenad je svoju glazbenu karijeru zapoèeo na djeèjem festivalu „Mali veliki mikrofon“. Veæ je dvije godine èlan klape „Motovun“ koja je više puta n a g r a ð i v a n a n a r a z n i m festivalima. Danas ovaj 26-godišnjak svu svoju energiju usmjerava upravo prema glazbi.

ANA-MARIJA PAVLETIÆ DEANA JURADAJANJA KUHARIÆ

Raskošnošæu i profinjenošæu oduševili su Venecijani iz Buja. U Buzet su se dovezli u gondolama, „dovukli“ su most Rialto, na kojemu je stajao orkestar, i s kojeg su se širile klasiène note. U s v j e t l u c a v i m k o s t i m i m a prezentirali su višestoljetne venecijanske liènosti: Arlecchina, Brighellu, Colombinu, Pulcinellu te nezaobilazne gonodolaje.

Gieppetto iz Sv. Martina

Iz Sv. Martina se na Fontanu spustio i Gieppetto. Umjesto Pinocchia sobom je poveo svoje dvije marionete, kæerkice, koje su baš kao i najpoznatiji Collodiev lik iz bajke u narodu ostale upamæene po svojim dugaèkim drvenim nosevima.

Maštoviti su bili i slastièari iz Krušvara. Zašto bi sladoled dijelili hodajuæi kad zamrzivaè mog u „ukomp on i ra t i “ na

kosilice?! Da je zimi došao kraj potvrdili su i ralice te djelatni na održavanju cesta, u Sv. Ivanu p r o c v j e t a l e s u n a r c i s e , parajedril ièar je poletio s Raspadalice, Buzet su posjetili i svemirci, balerine, indijanci, Bavarci, ruska mornarica i mnoge druge.

Svrgnuta na Dan žena

Buzetski karneval i ove su godine uvelièale tradicionalne maškare: Æiæ, Æiæka, korizma, pusti koji su tjerali zimu i bijele maškare nagovještavajuæ i proljeæe. Pokladnim danima je koordinirala Turistièka zajednica G r a d a B u z e t a . P u s n a gradonaèelnica Jadna Kosirica (Stanka Burloviæ) ovogodišnji æe Dan žena pamtit još dugo vremena, jer toga je dana posljednji put vladala svojim stadom.

TRADICIJA

Page 29: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

OVCE KAO ZVIJEZDE PUSNEPOVORKE

Buzetski list 28 Buzetski list29

Ni ovog puta politièke liènosti nisu zaobišle središte Buzeta. Jaca , kao g lavna l i ènost ovogodišnjih maškara, na Trg Fontana je stigla u društvu pastira i ovaca. Time je željela pokazati kako posla na Buzeštini ima, pa je i prosperitet Buzeta i Æiæarije neupitan.

„Pašnjaka ne nedostaje, ovaca niti. I eto posla za više stotina Istrijana!“, hvalila se Jaca dok je u društvu svojim pastira i živih (da, živih!) ovaca defilirala središnjom gradskom ulicom. Da recesije nema, dokazali su i pastiri koji su ovèji sir dijelili šakom i kapom, a ukusni mlijeèni proizvod zalijevali podrumskom kapljicom.

Lucifer na èelu pakla

No mnogobrojnu buzetsku publiku, koja je prvog vikenda u ožujku budnim okom pratila više

Veliki buzetski karneval

OVCE KAO ZVIJEZDE PUSNEPOVORKE Maškare su i ove godine duhovitošæu, maštovitošæu i lijepim

kostimima nasmijale i zadivile brojnu publiku okupljenu u središtu grada. Zbog ravnopravnosti spolova, ove je godine karnevalski grad imao gradonaèelnicu koja je svrgnuta na sam 8. mart!Ana PISAK

od t isuæu maski u osam alegorijskih skupina, a koje su prodefilirale Ulicom II. istarske brigade i Trgom Fontana, oduševio je i roèki pakao.

„Vidite kako je u paklu?! Nadam se da neæete nikada poželjeti doæi ovamo“ zborio je vladar pakla, Lucifer, dok su njegovi podanici doslovce trgali ljudska tijela, naravno naèinjena od kartona.

Potraga za naftom i pivom

Da bi Buzet u buduænosti osim epiteta grada tartufa, vode, piva i ekstremnih sportova mogao nositi i naziv grada nafte pokazali su akteri Republike Libije i nezaobilazni Gadafi iz Jedinstva. A kad veæ govorimo o pivu valja spomenuti koga drugog nego mnogobrojne i nadasve vesele Irce iz Svetog Martina.

ovoga je svibnja bila puna olimpijaca. Tamo se, naime, povodom Meðunarodnog dana ob i te l j i , a u o rgan izac i j i buzetskog Povjerenstva za r a v n o p r a v n o s t s p o l o v a , Zajednice sportskih udruga, Osnovne škola "Vazmoslav Gržalja", Djeèjeg vrtiæa "Grdelin",

Buzetska sportska dvorana i

OD BROJA DO BROJA

Nakon uspjeha Ivane Majcan, još je jedan Buzeæanin ušao u povijest festivala „Grobnièka skala“. Nenad Kujundžiæ je, naime, na 13. izdanju tog festivala u Èavlima osvojio 1. nagradu struènog žirija u sastavu: R a d o j k a Š v e r k o , H r v o j e Hegedušiæ, Andrej Baša, Albert Petroviæ, Marko Tomasoviæ i Tomislav Ritoša. Kujundžiæ je izveo pjesmu pod nazivom „Kad se na te domislim“, a visoku poziciju izborio je u jakoj konkurenciji 19 izvoðaèa.

Žiri je prepoznao o d l i è a n v o k a l i i n te rp r e t a c i j u te Nenada nagradio visokim plasmanom, kazao je Alan Poropat, predsjednik Udruge Mali veliki mikrofon koji je i prepoznao Nenadov talent te ga p r e p o r u è i o z a

Èak tri studentice medicine iz Buzeta, Ana-Marija Pavletiæ, Deana Jurada i Janja Kuhariæ ponijele su titulu najboljih studentica u svojoj generaciji. Na p r o s l a v i 5 5 . g o d i š n j i c e Medicinskog fakulteta u Rijeci, predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipoviæ uruèio im je dekanovu nagradu.

Janja Kuhariæ je studentica 6. godine opæe medicine. Nagradu je ove godine primila èetvrtu godinu za redom. Osim što voli medicinu, sudjeluje i u d r u g i m d r u š t v e n i m djelatnostima te je jedna od

POU "A. Vivoda", Društva "Naša djeca" i Grada Buzeta, drugu godinu za redom održala Obiteljska olimpijada.Na natjecanju je sudjelovala 21 obitelj. Roditelji i djeca, uzrasta od 4 godine pa do 4. razreda osnovne škole, na parketu su pokazali pravi borbeni sportski duh i zajedništvo. Sudionici su

se, ovisno o uzrastu, okušali u raznolikim igrama: nahrani bebu, zaveži špagu, traži, traži, pa æeš naæi i drugima. Pobjedu su odnijele dvije obitelji jer su imale jednak broj bodova: obitelj Greblo - Vedrana, Zoran, Erik (8) i Borna (10), te obitelj Paro - Katarina, Sanjin, Judita (8) i Agata (4). Drugo je mjesto pripalo obitelji Puh – Danijeli, Marku i Paoli.

„Sva djeca, ali i roditelji lijepo su se zabavil i . Jako smo zadovoljni kako se olimpijada odvijala“ rekla je Silvana P a v l e t i æ , p r e d s j e d n i c a Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Buzeta.Pobjednici

s u n a g r a ð e n i plaketama koje je izradila buzetska u m j e t n i c a Goranka Èrnac. Osim toga, svi nat jecate l j i su n a g r a ð e n i p o s j e t o m G r a d s k o m kazalištu lutaka R i j e k a i p r e d s t a v o m „Ježeva kuæa“ te posjetom rijeèkom planetariju.

Obitelji Greblo i Paro pobjednici Olimpijade

pokretaèica rijeèke podružnice Zaklade Ana Rukavina. Ana-Marija Pavletiæ i Deana Jurada dekanovu nagradu su dobile prvi, ali ne i zadnji, put, s obzirom da su na jesen upisale drugu godinu studija. Ana-Marija studira dentalnu medicinu, a Deana sanitarno inženjerstvo. Ana Marija je dobitnica i nagrade rektora za postignute izuzetne uspjehe u sportu. Dekanova nagrada i prijem kod buzetskog gradonaèelnika Valtera Flege, kažu ove tri marljive studentice, još su im veæa motivacija za daljnji rad.

Tri super studentice

Nenad Kujundžiæ prvi na Grobnièkoj skali

Grobnièku skalu, što se pokazalo punim pogotkom.

Nenad je svoju glazbenu karijeru zapoèeo na djeèjem festivalu „Mali veliki mikrofon“. Veæ je dvije godine èlan klape „Motovun“ koja je više puta n a g r a ð i v a n a n a r a z n i m festivalima. Danas ovaj 26-godišnjak svu svoju energiju usmjerava upravo prema glazbi.

ANA-MARIJA PAVLETIÆ DEANA JURADAJANJA KUHARIÆ

Raskošnošæu i profinjenošæu oduševili su Venecijani iz Buja. U Buzet su se dovezli u gondolama, „dovukli“ su most Rialto, na kojemu je stajao orkestar, i s kojeg su se širile klasiène note. U s v j e t l u c a v i m k o s t i m i m a prezentirali su višestoljetne venecijanske liènosti: Arlecchina, Brighellu, Colombinu, Pulcinellu te nezaobilazne gonodolaje.

Gieppetto iz Sv. Martina

Iz Sv. Martina se na Fontanu spustio i Gieppetto. Umjesto Pinocchia sobom je poveo svoje dvije marionete, kæerkice, koje su baš kao i najpoznatiji Collodiev lik iz bajke u narodu ostale upamæene po svojim dugaèkim drvenim nosevima.

Maštoviti su bili i slastièari iz Krušvara. Zašto bi sladoled dijelili hodajuæi kad zamrzivaè mog u „ukomp on i ra t i “ na

kosilice?! Da je zimi došao kraj potvrdili su i ralice te djelatni na održavanju cesta, u Sv. Ivanu p r o c v j e t a l e s u n a r c i s e , parajedril ièar je poletio s Raspadalice, Buzet su posjetili i svemirci, balerine, indijanci, Bavarci, ruska mornarica i mnoge druge.

Svrgnuta na Dan žena

Buzetski karneval i ove su godine uvelièale tradicionalne maškare: Æiæ, Æiæka, korizma, pusti koji su tjerali zimu i bijele maškare nagovještavajuæ i proljeæe. Pokladnim danima je koordinirala Turistièka zajednica G r a d a B u z e t a . P u s n a gradonaèelnica Jadna Kosirica (Stanka Burloviæ) ovogodišnji æe Dan žena pamtit još dugo vremena, jer toga je dana posljednji put vladala svojim stadom.

TRADICIJA

Page 30: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

MAŠKARE 2011.

Page 31: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

MAŠKARE 2011.

Page 32: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzet Classic CarPRORAÈUN U MALOM

Proraèun u malom je sažetak Proraèuna Grada Buzeta za 2011. godinu. U njemu su pomoæu tablica i grafièkih slika prikazani program, aktivnosti i projekti koji se financiraju

Iz Smjernica ekonomske i fiskalne politike za naredno trogodišnje razdoblje proizlazi da makroekonomske projekcije i dalje karakterizira visoka razina neizvjesnosti te rizik manjeg ostvarenja realnog rasta BDP-s od

iz gradskog Proraèuna. Želja nam je da svim graðanima omoguæimo uvid u prihode i rashode Grada kako bi dobili potpuniju informaciju o tome gdje se i kako troši gradski novac.

projiciranog. Naime, niža razina gospodarske aktivnosti ima potencijalno negativne uèinke na tržište rada, fiskalni i financijski sektor.

Recesijski proraèun bez velikih investicija

Page 33: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Od ukupno planiranih prihoda za 2011. godinu, jedna treæina sredstava (12,3 milijuna kuna) odnosi se na dodatan prihod po osnovi statusa brdsko-planinskog podruèja koji Grad Buzet ima temeljem Zakona o brdsko-

Rashodi i izdaci u Proraèunu Grada Buzeta za 2011. godinu usklaðeni su sa realnim procjenama prihoda i primitaka sa ciljem održanja i poboljšanja postojeæeg nivoa življenja u gradu kroz ulaganja u komunalnu infrastrukturu, stvaranje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta te gospodarski razvoj. Pri tom se vodilo raèuna o prioritetima u financiranju i to kako slijedi:

• financiranje obveznih zakonskih funkcija za rad gradske uprave i korisnika proraèuna,

• sredstva za financiranje socijalnih programa, obrazovanja i zdravstva,

• poticanje poduzetništva, poljoprivrede i ruralnog razvoja,

• tekuæe pomoæi udrugama graðana,

• priprema projekata i ostale tehnièke dokumentacije za investicije koje æe se kandidirati na Europske fondove i nadležna Ministarstva u narednim

godinama,

• financiranje kapitalnih investicija (izgradnja kanalizacije) za koje æe se tražiti sufinanciranje iz državnog i županijskog proraèuna te od ostalih subjekata unutar opæe države,

• namjensko trošenje prihoda za posebne namjene ( k o m u n a l n e n a k n a d e , k o m u n a l n o g

planinskom podruèju i Zakona o izvršavanju državnog proraèuna, odnosno veæeg uèešæa u raspodjeli zajednièkog poreza na dohodak i tekuæe pomoæi iz državnog proraèuna po osnovi povrata poreza na dobit.

doprinosa, vodnog doprinosa, spomenièke rente, prihoda od prodaje nefinancijske imovine te potpora i z ravnan ja za decen t ra l i z i rane funkc i j e javnevatrogasne postrojbe).

Prilikom planiranja prihoda za 2011. godinu u obzir su uzeta nepovoljna makroekonomska kretanja koja su obilježila cijelu 2009. i 2010. godinu, zamjetan pad prihoda od tekuæe pomoæi iz državnog proraèuna po osnovi povrata poreza na dobit te smanjenje prihoda po

osnovi prodaje nefinancijske imovine.

Ukupni prihodi i primici za 2011. godinu planirani su u iznosu od 38.158.023,34 kune što je u odnosu na plan 2010. godine smanjenje za 11,96 % , a sastoje se od:

VRSTA RASHODA IZNOS

Održavanje objekata komunalne infrastrukture 4.328.000,00

Javna rasvjeta 1.135.000,00

Sanacija odlagališta 800.000,00

Izgradnja komunalne infrastrukture 3.723.500,00

Održavanje zgrada 890.000,00

UKUPNO 10.233.500,00

Tablica rashoda za programe izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture

Za komunalnu infrastrukturu 10,2 milijuna

Komunalna infrastruktura i u ovoj æe godini biti jedno od prioritetnih ulaganja financijskim sredstvima iz gradskog proraèuna. Uz izgradnju kanalizacije za naselje Brižac u Svetom Ivanu, Grad Buzet uz pomoæ državnih i županijskih tijela planira 1,5 milijuna kuna uložiti u izgradnju kolektora za tvornicu Cimos. Zapoèeti æe se i s rekonstrukcijom komunalne infrastrukture Staroga Grada, gdje je uz zamjenu dotrajale kanalizacije predviðena modernizacija vodovodne mreže i energetskih instalacija. Iznos od 2,36 milijuna kuna utrošiti æe se u ureðenje naselja i modernizaciju prometnica, a najznaèajniji zahvati u tom su dijelu program asfaltiranja nerazvrstanih cesta, izgradnja križanja i sabirne prometnice u Sjevernoj ulici, kako bi se stekli uvjeti za regulaciju prometa u tom dijelu grada, sukladno važeæim prometnim propisima. Znaèajniji zahvati su i izgradnja parkirališta u Humu, ureðenje trga Matka Laginje u Starom Gradu, izgradnja sportskog igrališta u Svetom Ivanu te rekonstrukcije Centralnog spomenika NOB-a i djeèjeg igrališta uz Osnovnu školu. Nastavlja se i sa sanacijom odlagališta komunalnog otpada Griža za što je osigurano 800 tisuæa kuna.

Page 34: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Od ukupno planiranih prihoda za 2011. godinu, jedna treæina sredstava (12,3 milijuna kuna) odnosi se na dodatan prihod po osnovi statusa brdsko-planinskog podruèja koji Grad Buzet ima temeljem Zakona o brdsko-

Rashodi i izdaci u Proraèunu Grada Buzeta za 2011. godinu usklaðeni su sa realnim procjenama prihoda i primitaka sa ciljem održanja i poboljšanja postojeæeg nivoa življenja u gradu kroz ulaganja u komunalnu infrastrukturu, stvaranje uvjeta za otvaranje novih radnih mjesta te gospodarski razvoj. Pri tom se vodilo raèuna o prioritetima u financiranju i to kako slijedi:

• financiranje obveznih zakonskih funkcija za rad gradske uprave i korisnika proraèuna,

• sredstva za financiranje socijalnih programa, obrazovanja i zdravstva,

• poticanje poduzetništva, poljoprivrede i ruralnog razvoja,

• tekuæe pomoæi udrugama graðana,

• priprema projekata i ostale tehnièke dokumentacije za investicije koje æe se kandidirati na Europske fondove i nadležna Ministarstva u narednim

godinama,

• financiranje kapitalnih investicija (izgradnja kanalizacije) za koje æe se tražiti sufinanciranje iz državnog i županijskog proraèuna te od ostalih subjekata unutar opæe države,

• namjensko trošenje prihoda za posebne namjene ( k o m u n a l n e n a k n a d e , k o m u n a l n o g

planinskom podruèju i Zakona o izvršavanju državnog proraèuna, odnosno veæeg uèešæa u raspodjeli zajednièkog poreza na dohodak i tekuæe pomoæi iz državnog proraèuna po osnovi povrata poreza na dobit.

doprinosa, vodnog doprinosa, spomenièke rente, prihoda od prodaje nefinancijske imovine te potpora i z ravnan ja za decen t ra l i z i rane funkc i j e javnevatrogasne postrojbe).

Prilikom planiranja prihoda za 2011. godinu u obzir su uzeta nepovoljna makroekonomska kretanja koja su obilježila cijelu 2009. i 2010. godinu, zamjetan pad prihoda od tekuæe pomoæi iz državnog proraèuna po osnovi povrata poreza na dobit te smanjenje prihoda po

osnovi prodaje nefinancijske imovine.

Ukupni prihodi i primici za 2011. godinu planirani su u iznosu od 38.158.023,34 kune što je u odnosu na plan 2010. godine smanjenje za 11,96 % , a sastoje se od:

VRSTA RASHODA IZNOS

Održavanje objekata komunalne infrastrukture 4.328.000,00

Javna rasvjeta 1.135.000,00

Sanacija odlagališta 800.000,00

Izgradnja komunalne infrastrukture 3.723.500,00

Održavanje zgrada 890.000,00

UKUPNO 10.233.500,00

Tablica rashoda za programe izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture

Za komunalnu infrastrukturu 10,2 milijuna

Komunalna infrastruktura i u ovoj æe godini biti jedno od prioritetnih ulaganja financijskim sredstvima iz gradskog proraèuna. Uz izgradnju kanalizacije za naselje Brižac u Svetom Ivanu, Grad Buzet uz pomoæ državnih i županijskih tijela planira 1,5 milijuna kuna uložiti u izgradnju kolektora za tvornicu Cimos. Zapoèeti æe se i s rekonstrukcijom komunalne infrastrukture Staroga Grada, gdje je uz zamjenu dotrajale kanalizacije predviðena modernizacija vodovodne mreže i energetskih instalacija. Iznos od 2,36 milijuna kuna utrošiti æe se u ureðenje naselja i modernizaciju prometnica, a najznaèajniji zahvati u tom su dijelu program asfaltiranja nerazvrstanih cesta, izgradnja križanja i sabirne prometnice u Sjevernoj ulici, kako bi se stekli uvjeti za regulaciju prometa u tom dijelu grada, sukladno važeæim prometnim propisima. Znaèajniji zahvati su i izgradnja parkirališta u Humu, ureðenje trga Matka Laginje u Starom Gradu, izgradnja sportskog igrališta u Svetom Ivanu te rekonstrukcije Centralnog spomenika NOB-a i djeèjeg igrališta uz Osnovnu školu. Nastavlja se i sa sanacijom odlagališta komunalnog otpada Griža za što je osigurano 800 tisuæa kuna.

Page 35: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Pojaèana pomoæ uèenicima

Uz stipendiranje uèenika i studenata te financiranje programa produženog boravka u osnovnoj školi, Grad Buzet se ove godine odluèio pomoæi uèenicima Srednjih škola sufinanciranjem prijevoza i boravka u uèenièkim domovima za što je u proraèunu izdvojeno 267 tisuæa kuna. Iako srestva za sportske manifestacije nisu poveæana Grad Buzet æe se ove godine ukljuèiti u niz velikih sportskih priredbi koje se održavaju na njegovom podruju pa æe se tako uz veæ postojeæe sufinanciranje natjecanja rukometaša u Premijer ligi, Europskog prvenstva brdskih auto utrka, natjecanja automobilista, motociklista, boæara, paraglidera i ostalih sportskih udruga koje djeluju u Buzetu ove godine financijska potpora dodijeliti za organizaciju juniorske utrke Kupa nacija u biciklizmu „Kroz Istru“, Europsko prvenstvo u reliju, Istra trek te prvenstvo Hrvatske za mlade u boæanju koje æe se održati u Roèkom Polju.

VRSTA RASHODA IZNOS

Školstvo 1.660.945,00

Predškolski odgoj 3.225.955,98

Kultura 2.118.229,61

Sport 1.710.339,00

Socijalna skrb 1.108.302,50

Zdravstvo 449.630,00

Pomoæ u kuæi - dnevni boravak 1.132.687,32

Dom za starije i nemoæne 1.225.240,00

UKUPNO 12.631.329,41

Tablica rashoda za programe društvenih djelatnosti

Page 36: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Danas, kada u peæima izgara nafta umjesto drva, gotovo je nemoguæe objasniti proces pranja rublja pepelom. Osim na ognjištima, koja se više koriste kao luksuz nego zbog potrebe, pepela gotovo da ni nema. Sreæom, živimo u maloj sredini u kojoj još uvijek pokoja nonica pamti dane iz svoje mladosti kada bi u „lužnjak“, veliku drvenu kadu, složila rublje, posipala ga pepelom i zalila vrelom vodom. Jedna od njih je Marija Greblo iz Donje Nugle.

„Naši su se stari skromno odijevali, zbog neimaštine. U samo jednom domaæinstvu znalo je biti desetero djece pa jedna suknja, kaput ili cipele nisu imali jednog vlasnika veæ cijelu porodicu. Unatoè tome, odjeæa je uvijek izgledala uredno i èisto“, isprièala nam je Marija.

Pepeo kao deterdžent

Rublje se u prošlosti pralo jednom tjedno. Najprije se zavrelo vodu na ognjištu, a u lužnjak složilo rublje. Na vrh se stavljalo pokoji „škartiji“ komad jer ga je pepeo nagrizao. Naime, funkcija najvišeg sloja tkanine je da zadrži pepeo koji se po njemu posuo te da, nakon što ga se z a l i l o k i p u æ o m v o d o m , ravnomjerno propusti vodu.

Lužnjak je na dnu imao rupu koja se, iako se mogla, nije gotovo nikada zatvarala. Naime, voda s vrha lužnjaka se cijedila po odjeæi sve do dna gdje je

Pranje rublja

U LUŽNJAK I PEPEVPA U PUTOK ŽNJIN!

U domaæinstvu je znalo biti i po desetero djece pa jedna suknja, kaput ili cipele nisu imali jednog vlasnika, veæ cijelu porodicu. Unatoè tome, odjeæa je uvijek izgledala uredno i èisto.

Ana PISAK

Buzetski list 36 Buzetski list37

ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA

Mirisi prošlosti

Voda se koristila i za druge stvari, napose za pranje podova. Sumještanka naše Marije, Marija Zornada i dan danas pamti miris drvenih stepenica opranih vodom u kojoj se moèio pepeo.

„Cijela kuæa je imela neki poseban miris. Bio je to ekološki deterdžent. Danas se koristi deterdžent jer se „kao mora“, no svima bi bilo puno jeftinije i zdravije slijediti primjer naših starih. Danas se gleda samo za nešto odradit što brže. Moja mama je, primjerice, uvijek kuhala korijen od koprive za pranje kose“, isprièala nam je Marija Zornada.

ist jecala van. Radnja se ponavljala više puta, ovisno o tome koliko je rublje bilo prljavo.

„Lit vrelu vodu bez pepela ne bi vajalo. Pepev se èuvav prek cele šetimane za prat ruba, ali i kulikaj drugo. Se ga je stavljalo puli èesan. Je koristiv za gnojivo i za zaštitu od puži. Pepev iz ugnjišæa je biv boji, jer se ložilo sa smrekvom tem i onem, pa ni biv onako jak kao oni iz špargeta. Biv je kao neka dezinfekcija. One iz špargeta je veæ gurev, izjedav roke. Roba se pu pepelu puzela i penila ko ki se danas peni po deterdžentu“, kaže Marija.

Ispirali na škrili puli juaza

Nakon namakanja robu bi se ostavilo hladiti, a zatim ju se ispiralo na obližnjem potoku zvanom „puli juaza“. Marija pamti de je vode u potoku nekada bilo puno više. „Itekako da je puno žensk hudilo na putok, ma ne èuda odjenbot. Jer je trebalo imet lepa škrila da ti gre u voda i da ti moreš na te škrili režentovat i užmit. Najprije smo morale napravit puè da se frme voda, ali i rubiæ da isteka van. Robu smo puli jaza nosile u èestelah na glavi. Crvèki su kantali ko munjeni. Uni bot nam ni bilo niè teško! Kuliko sam boti voda prenesla doma u gulidi na glavi i u šeæu u roke?! A sada ju imet u hiši pa si ju je teško poæ zet!?“, komentira Marija moderna vremena.

Bez drva i sapuna

P r o c e d u r a p r a n j a j e iziskivala višesatni rad. Najprije je valjalo vodu zakuhat, a drva u Marijinoj mladosti nije bilo puno. Sapuna je, naroèito nakon Drugog svjetskog rata, bilo u malim kolièinama. Nije ga se moglo kupiti ni u trgovinama.

„Sada s mašinom ni gušto za razliku ud jednbot kako ki sam bila navajena. Ni plastike ni bilo, a drvo je bilo sinonim za zdravo“, prisjeæa se Marija.

„Radion“ i prva perilica

Elektrièna energija u selo dolazi pedesetih godina prošlog stoljeæa. Dvadesetak godina kasnije stiže i prva perilica. U meðuvremenu, domaæ ice napuštaju lužnjak i robu kuhaju u metalnim velikim loncima. Umjesto pepela koriste našim n o n i c a m a d o b r o z n a n deterdžent plavi „Radion“.

„To je bio prvi stroj za pranje! Kasnije mi je mašinu dala sestra koja živi u Rijeci. Bila je to m a š i n a „ b e z p o k r e t a “ i poklopca. Imela je vrtuljak kateriga je rabilo ubrnjevat. I štap za mešat robu. Nisam vaje znala kako šnjom delat. Prve bote sam perala da je dubro pumešat sa štapom kada je mašina delala dok mi niskoro pokniv. Voda se u mašinu livala ruèno, pa je vajalo puèakat da se zagreje. Vajk sam imela strah puèet prat i vajk sam hudila gledat da li mi gre dubro. Ud

straha da se dikaj ne desi nidar je nisam stavila prat pu noæe“, otkriva svoje strahove Marija.

Samo platno i pamuk

U doba njene mladosti štedjelo se i na vodi. Kuæe su bile pune djece. A svaku kap vode je t r e b a l o r u è n o d o n i j e t i . Razbacivanja nije bilo. Osim toga, materijali su bili puno jednostavniji, samo platno i pamuk. Svila je stigla tek u drugoj polovici stoljeæa, u paketima koje su slali iseljenici iz Amerike. Vunu se nije nikad pralo u pepelu.

MARIJA GREBLO S NOSTALGIJOM SE PRISJEÆA ZABORAVLJENOG ZANATA

Page 37: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Danas, kada u peæima izgara nafta umjesto drva, gotovo je nemoguæe objasniti proces pranja rublja pepelom. Osim na ognjištima, koja se više koriste kao luksuz nego zbog potrebe, pepela gotovo da ni nema. Sreæom, živimo u maloj sredini u kojoj još uvijek pokoja nonica pamti dane iz svoje mladosti kada bi u „lužnjak“, veliku drvenu kadu, složila rublje, posipala ga pepelom i zalila vrelom vodom. Jedna od njih je Marija Greblo iz Donje Nugle.

„Naši su se stari skromno odijevali, zbog neimaštine. U samo jednom domaæinstvu znalo je biti desetero djece pa jedna suknja, kaput ili cipele nisu imali jednog vlasnika veæ cijelu porodicu. Unatoè tome, odjeæa je uvijek izgledala uredno i èisto“, isprièala nam je Marija.

Pepeo kao deterdžent

Rublje se u prošlosti pralo jednom tjedno. Najprije se zavrelo vodu na ognjištu, a u lužnjak složilo rublje. Na vrh se stavljalo pokoji „škartiji“ komad jer ga je pepeo nagrizao. Naime, funkcija najvišeg sloja tkanine je da zadrži pepeo koji se po njemu posuo te da, nakon što ga se z a l i l o k i p u æ o m v o d o m , ravnomjerno propusti vodu.

Lužnjak je na dnu imao rupu koja se, iako se mogla, nije gotovo nikada zatvarala. Naime, voda s vrha lužnjaka se cijedila po odjeæi sve do dna gdje je

Pranje rublja

U LUŽNJAK I PEPEVPA U PUTOK ŽNJIN!

U domaæinstvu je znalo biti i po desetero djece pa jedna suknja, kaput ili cipele nisu imali jednog vlasnika, veæ cijelu porodicu. Unatoè tome, odjeæa je uvijek izgledala uredno i èisto.

Ana PISAK

Buzetski list 36 Buzetski list37

ISTRA KAKVA JE NEKAD BILA

Mirisi prošlosti

Voda se koristila i za druge stvari, napose za pranje podova. Sumještanka naše Marije, Marija Zornada i dan danas pamti miris drvenih stepenica opranih vodom u kojoj se moèio pepeo.

„Cijela kuæa je imela neki poseban miris. Bio je to ekološki deterdžent. Danas se koristi deterdžent jer se „kao mora“, no svima bi bilo puno jeftinije i zdravije slijediti primjer naših starih. Danas se gleda samo za nešto odradit što brže. Moja mama je, primjerice, uvijek kuhala korijen od koprive za pranje kose“, isprièala nam je Marija Zornada.

ist jecala van. Radnja se ponavljala više puta, ovisno o tome koliko je rublje bilo prljavo.

„Lit vrelu vodu bez pepela ne bi vajalo. Pepev se èuvav prek cele šetimane za prat ruba, ali i kulikaj drugo. Se ga je stavljalo puli èesan. Je koristiv za gnojivo i za zaštitu od puži. Pepev iz ugnjišæa je biv boji, jer se ložilo sa smrekvom tem i onem, pa ni biv onako jak kao oni iz špargeta. Biv je kao neka dezinfekcija. One iz špargeta je veæ gurev, izjedav roke. Roba se pu pepelu puzela i penila ko ki se danas peni po deterdžentu“, kaže Marija.

Ispirali na škrili puli juaza

Nakon namakanja robu bi se ostavilo hladiti, a zatim ju se ispiralo na obližnjem potoku zvanom „puli juaza“. Marija pamti de je vode u potoku nekada bilo puno više. „Itekako da je puno žensk hudilo na putok, ma ne èuda odjenbot. Jer je trebalo imet lepa škrila da ti gre u voda i da ti moreš na te škrili režentovat i užmit. Najprije smo morale napravit puè da se frme voda, ali i rubiæ da isteka van. Robu smo puli jaza nosile u èestelah na glavi. Crvèki su kantali ko munjeni. Uni bot nam ni bilo niè teško! Kuliko sam boti voda prenesla doma u gulidi na glavi i u šeæu u roke?! A sada ju imet u hiši pa si ju je teško poæ zet!?“, komentira Marija moderna vremena.

Bez drva i sapuna

P r o c e d u r a p r a n j a j e iziskivala višesatni rad. Najprije je valjalo vodu zakuhat, a drva u Marijinoj mladosti nije bilo puno. Sapuna je, naroèito nakon Drugog svjetskog rata, bilo u malim kolièinama. Nije ga se moglo kupiti ni u trgovinama.

„Sada s mašinom ni gušto za razliku ud jednbot kako ki sam bila navajena. Ni plastike ni bilo, a drvo je bilo sinonim za zdravo“, prisjeæa se Marija.

„Radion“ i prva perilica

Elektrièna energija u selo dolazi pedesetih godina prošlog stoljeæa. Dvadesetak godina kasnije stiže i prva perilica. U meðuvremenu, domaæ ice napuštaju lužnjak i robu kuhaju u metalnim velikim loncima. Umjesto pepela koriste našim n o n i c a m a d o b r o z n a n deterdžent plavi „Radion“.

„To je bio prvi stroj za pranje! Kasnije mi je mašinu dala sestra koja živi u Rijeci. Bila je to m a š i n a „ b e z p o k r e t a “ i poklopca. Imela je vrtuljak kateriga je rabilo ubrnjevat. I štap za mešat robu. Nisam vaje znala kako šnjom delat. Prve bote sam perala da je dubro pumešat sa štapom kada je mašina delala dok mi niskoro pokniv. Voda se u mašinu livala ruèno, pa je vajalo puèakat da se zagreje. Vajk sam imela strah puèet prat i vajk sam hudila gledat da li mi gre dubro. Ud

straha da se dikaj ne desi nidar je nisam stavila prat pu noæe“, otkriva svoje strahove Marija.

Samo platno i pamuk

U doba njene mladosti štedjelo se i na vodi. Kuæe su bile pune djece. A svaku kap vode je t r e b a l o r u è n o d o n i j e t i . Razbacivanja nije bilo. Osim toga, materijali su bili puno jednostavniji, samo platno i pamuk. Svila je stigla tek u drugoj polovici stoljeæa, u paketima koje su slali iseljenici iz Amerike. Vunu se nije nikad pralo u pepelu.

MARIJA GREBLO S NOSTALGIJOM SE PRISJEÆA ZABORAVLJENOG ZANATA

Page 38: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

SPORT OD BROJA DO BROJA

Buzetski list 38 Buzetski list39

SPORT

Zajednica sportskih udruga izabrala najbolje sportaše

LAUREATI VIŽINTIN,SANTORO I TRIO BUZET

U 2 0 1 0 . g o d i n i buzetskoj sportskoj obitelji pridružili su se Teniski klub „Buzet“, Malonogometni klub „Buzet“ i Golf klub „Buzet“, t ako da Zajednica sada broji 21 udrugu ili klub.

Ana PISAK

Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta tradicionalno je u sijeènju, u Clubu 190, održala izbor sportaša za 2010. godinu. Nagraðeni su se natjecali u više kategorija.

Dominacija boæara

Boæar Trio Buzeta i èlan H r v a t s k e b o æ a r s k e reprezentacije Gianfranco Santoro, treæu godinu za redom izabran je za najboljeg sportaša. U listopadu protekle godine, na E u ro p s ko m p r ve n s t v u u crnogorskom Tivtu osvojio je zlatnu medalju u disciplini pojedinaèno klasièno, a s klupskom kolegom Marèeljom zauzeo je treæe mjesto u parovima klasiènim naèinom.

P r e d v o ð e n z l a t n i m Gianfrancom, Boæarski klub „Trio Buzet“ osvajaè je državnog Kupa i prvak Hrvatske pa je oèekivano, ali i zasluženo,

proglašen najboljim kolektivom. Sportski djelatnik godine je èovjek koji je zaslužan za uspjehe buzetskih boæara, promociju i razvoj ovog sporta ne samo na nivou Istre veæ i cijele H r v a t s ke , M i l a n P av l i è , predsjednik BK „Trio Buzet“.

U ka tegor i j i na jbo l j i h sportašica izabrana je Petra Vižintin, dugogodišnja èlanica Rukometnog kluba „Buzet“. Perspektivni mladi sportaš u 2010. godini je Anton Grbac iz B K „ I s t r a A l u m i n i j “ , a perspektivna mlada sportašica Ela Mandaleniæ iz Taekwon-do kluba „Buzet“.

Državni prvaci

Posebne nagrade pripale su državnim prvacima. Enduro motocross k lubu „Buzet“ obranio je naslov klupskog prvaka. Njegovi èlanovi David Krajcar, Robert Vozila i Marko

Prodan najbolji su u svojim kategorijama. Auto klub „Buzet Autosport“ i Biciklistièki klub „ B u z e t “ , p o o s t v a r e n i m rezultatima, pri samom su vrhu u Hrvatskoj, a Sanjin Prodan, Nino Andrejeviæ i Saša Vidoviæ prvaci su Hrvatske u svojim kategorijama.

A n d r e j ev i æ j e u j e d n o proglašen najboljim hrvatskim juniorom u automobilizmu, dok je Prodan prvi Istrijan koji je osvojio Zlatni volan, priznanje za trostruki naslov. Vjekoslav Poropat i Mladen Jurada državni su p r vac i u s t re l jaš tvu . Rukometni klub „Buzet“ ostvario je povijesni rezultat osvajanjem 6. mjesta u Premijer ligi i sudjelovanjem u EHF Challenge cupu.

Najsportskiji grad

„Iza nas je izuzetna sportska godina s odliènim rezultatima

buzetskih klubova i sportaša. Osim izuzetnih rezultata, svi su klubovi uspješno organizirali razna sportska natjecanja i manifestacije na kojima su sudjelovali mnogi sudionici, a koje je pratila brojna publika. U 2 010 . g o d i n i b u z e t s k o j sportskoj obitelji pridružili su se T e n i s k i k l u b „ B u z e t “ , Malonogometni klub „Buzet“ i Golf klub „Buzet“, tako da Zajednica sada broji 21 udrugu ili klub.

Dokaz je to da je Buzet jedan od najsportskijih gradova u Istri istaknuo tom prilikom Nadan Flego, predsjednik ZSUGB. Laureatima je èestitao i buzetski gradonaèelnik Valter Flego. Rekao je kako tek rijetki gradovi, koji broje samo šest tisuæa stanovnika, ostvaruju tako velike spor tske rezultate. Naroèito veseli èinjenica što je svaki sedmi Buzeæan èlan nekog kluba.

U š p a n j o l s ko m g r a d u Alicanteu u svibnju je održan održan IPC Svjetski kup u s t r e l j a š t v u z a o s o b e s invaliditetom. Meðu 46 zemalja iz c i j e l o g s v i j e t a h r v a t s k a paraolimpijska reprezentacija je u disciplini zraèna puška stojeæi SH1 osvojila ekipno srebrno. Ovaj sjajan uspjeh zabilježili su Mladen Jurada iz Buzeta, Miroslav Tesla iz Zagreba i Vitomir Garvanoviæ iz Vinkovaca. Zlato je pripalo Ujedinjenim arapskim e m i r a t i m a , a b r o n c a , domaæinima Španjolskoj.

Nažalost, Jurada nije uspio potvrditi osobnu normu za sudjelovanje na paraolimpijadi u Londonu 2012., ali još uvijek postoji moguænost da normu potvrdi na nekom od predstojeæih natjecanja u Americi i Australiji ukoliko uspije doæi do sredstava z a n a s t u p . H r v a t s k i paraolimpijski odbor i Streljaèki

savez za osobe s invaliditetom nisu u moguænosti financirati sudjelovanje na tim natjecanjima pa æe se pokušati prikupiti pot rebna sredstva putem matiènih klubova i donatora. Bez obzira na to, Jurada æe u rujnu sa o s t a t ko m r e p r e z e n t a c i j e otputovati na pripreme u London.

- Ako smo za 2009. godinu rekli da æe biti zapisana zlatnim slovima u analima boæarskog sporta Grada Buzeta, za 2010. godinu možemo reæi da je bila veoma uspješna. Osim zapaženih rezultata Boæarskog kluba „Trio Buzet“ I ostale buzetske ekipe u istarskim ligama ostvarile su solidne rezultate, rezimirao je prošlu godinu Nadan Flego, predsjednik Zajednice boæarskih klubova Grada Buzeta. Isto tako pohvalio je ekipu „Istra Aluminij“ koja je osigurala opstanak u drugoj hrvatskoj ligi.

Flego je pohvalio i mlade boæare koji su kao i prošle godine

osvojili prvo mjesto Istarske boæarske omladinske lige (IBOL). Valja istaknuti igraèa Antona Grpca koji je u kategoriji igraèa juniora do 14 godina apsolutno najbolji boæar u svojoj kategoriji ne samo u Buzetu veæ i u Istri. Do 18 godina usprkos ozlijedi koju je zadobio prije prvenstva igraè Istra Aluminija, David Grbac opet je dokazao da je najbolji junior i jedan od najboljih boæara u svojem uzrastu na podruèju Republike Hrvatske èiji je i reprezentativac. Ostali igraèi koji su uèestvovali u osvajanju IBOL-a su: Dino Jermaniš, Manuel Brnobiæ, Luka Sirotiæ, Dražen Perniæ i Valentino Jerman. (A.P.)

Sjajni mladi boæari

Šezdesetak natjecatelja u s l o b o d n i m p r e l e t i m a i èe t rdesetak u p rec i znom slijetanju vinulo se u veljaèi 2011. u nebeske visine iznad buzetske kotline. Paraglideri iz Hrvatske, Njemaèke, Italije, Austrije, Èeške, Slovenije, Bosne, Srbije, Kosova, C r n e G o r e , M a ð a r s k e i Makedonije sudjelovali su na Otvorenom prvenstvu Slovenije, prvi puta održanom na sjeveru Istre. Pravo proljetno vrijeme i temperature iznad 15 Celzijevih stupnjeva omoguæile su pilotima

Prvenstvo paraglidera

da odrade svoj zadatak, da slete što bliže „piki“ odnosno na zadanu toèku. Jožef Rabiè, predsjednik KLS „Tiæi“ iz Buzeta, koji je zajedno sa slovenskim klubom „Krokar“ iz Železniki organizator natjecanje, izrazio je zadovoljstvo tijekom natjecanja.

Juradi srebro na Svjetskom kupu

PROGLAŠENJE POBJEDNIKA:

reprezentacije Hrvatske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Španjolske

Hrvatska reprezentacija (lijevo):Miroslav Tesla,Vitomir Garvanoviæ i Mladen Jurada

U svibnju je u Zagrebu održano Prvenstvo Hrvatske za starije kadete i Kup Hrvatske za mleðe kadete u Taekwon-do-u. Natjecalo se ukupno 175 natjecatelja iz s v i h d o m a æ i h klubova. Taekwon-do klub „Buzet“ predstavio se s tri natjecatelja, i to j e d n i m m l a ð i m k a d e t o m i d v a starija: Vito Stojko, Alvin Glaviæ i Ela Mandaleniæ.

Vito Stojko se borio po prvi puta, a pokazao je zrelost i hrabrost puno iskusnijeg borca. Nažalost izgubio je odmah u prvom kolu, ali je dobro pripremio put za daljnja natjecanja. U mlaðim kadetima bio je u kategoriji do 30 kg.

Ela Mandaleniæ, zreli i iskusni borac buzetskog kluba, u prvoj je

borbi lako svladala protivnicu rezultatom 10:0 te je zbog prevel ike prednost i borba prekinuta. U drugoj borbi naišla je

na netolerantne suce i to što je bila bolja nije b i l o d o v o l j n o z a pobjedu. Ovog puta Eli je izmaklo postolje, ali nju to ne obeshrabruje da oèuva titulu najboljih u njenoj kategoriji.

Alvin Glaviæ- još jedan od aseva kluba opet je potvrdio svoju kvalitetu. Po prvi puta stariji

kadet, èak desetak kg lakši od ostalih, u kategoriji do 35 kg izborio se za finale. Iako je Alvin svih naviknuo da je njemu mjesto iskljuèivo u finalu, borba je bila teška baš zbog snažnijih, težih i veæih boraca. Okitio se srebrom i tako potvrdio da je jedan od najboljih u zemlji u ovom sportu. (I. J.)

Alvin Glaviæ stigao do samog kraja

Page 39: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

SPORT OD BROJA DO BROJA

Buzetski list 38 Buzetski list39

SPORT

Zajednica sportskih udruga izabrala najbolje sportaše

LAUREATI VIŽINTIN,SANTORO I TRIO BUZET

U 2 0 1 0 . g o d i n i buzetskoj sportskoj obitelji pridružili su se Teniski klub „Buzet“, Malonogometni klub „Buzet“ i Golf klub „Buzet“, t ako da Zajednica sada broji 21 udrugu ili klub.

Ana PISAK

Zajednica sportskih udruga Grada Buzeta tradicionalno je u sijeènju, u Clubu 190, održala izbor sportaša za 2010. godinu. Nagraðeni su se natjecali u više kategorija.

Dominacija boæara

Boæar Trio Buzeta i èlan H r v a t s k e b o æ a r s k e reprezentacije Gianfranco Santoro, treæu godinu za redom izabran je za najboljeg sportaša. U listopadu protekle godine, na E u ro p s ko m p r ve n s t v u u crnogorskom Tivtu osvojio je zlatnu medalju u disciplini pojedinaèno klasièno, a s klupskom kolegom Marèeljom zauzeo je treæe mjesto u parovima klasiènim naèinom.

P r e d v o ð e n z l a t n i m Gianfrancom, Boæarski klub „Trio Buzet“ osvajaè je državnog Kupa i prvak Hrvatske pa je oèekivano, ali i zasluženo,

proglašen najboljim kolektivom. Sportski djelatnik godine je èovjek koji je zaslužan za uspjehe buzetskih boæara, promociju i razvoj ovog sporta ne samo na nivou Istre veæ i cijele H r v a t s ke , M i l a n P av l i è , predsjednik BK „Trio Buzet“.

U ka tegor i j i na jbo l j i h sportašica izabrana je Petra Vižintin, dugogodišnja èlanica Rukometnog kluba „Buzet“. Perspektivni mladi sportaš u 2010. godini je Anton Grbac iz B K „ I s t r a A l u m i n i j “ , a perspektivna mlada sportašica Ela Mandaleniæ iz Taekwon-do kluba „Buzet“.

Državni prvaci

Posebne nagrade pripale su državnim prvacima. Enduro motocross k lubu „Buzet“ obranio je naslov klupskog prvaka. Njegovi èlanovi David Krajcar, Robert Vozila i Marko

Prodan najbolji su u svojim kategorijama. Auto klub „Buzet Autosport“ i Biciklistièki klub „ B u z e t “ , p o o s t v a r e n i m rezultatima, pri samom su vrhu u Hrvatskoj, a Sanjin Prodan, Nino Andrejeviæ i Saša Vidoviæ prvaci su Hrvatske u svojim kategorijama.

A n d r e j ev i æ j e u j e d n o proglašen najboljim hrvatskim juniorom u automobilizmu, dok je Prodan prvi Istrijan koji je osvojio Zlatni volan, priznanje za trostruki naslov. Vjekoslav Poropat i Mladen Jurada državni su p r vac i u s t re l jaš tvu . Rukometni klub „Buzet“ ostvario je povijesni rezultat osvajanjem 6. mjesta u Premijer ligi i sudjelovanjem u EHF Challenge cupu.

Najsportskiji grad

„Iza nas je izuzetna sportska godina s odliènim rezultatima

buzetskih klubova i sportaša. Osim izuzetnih rezultata, svi su klubovi uspješno organizirali razna sportska natjecanja i manifestacije na kojima su sudjelovali mnogi sudionici, a koje je pratila brojna publika. U 2 010 . g o d i n i b u z e t s k o j sportskoj obitelji pridružili su se T e n i s k i k l u b „ B u z e t “ , Malonogometni klub „Buzet“ i Golf klub „Buzet“, tako da Zajednica sada broji 21 udrugu ili klub.

Dokaz je to da je Buzet jedan od najsportskijih gradova u Istri istaknuo tom prilikom Nadan Flego, predsjednik ZSUGB. Laureatima je èestitao i buzetski gradonaèelnik Valter Flego. Rekao je kako tek rijetki gradovi, koji broje samo šest tisuæa stanovnika, ostvaruju tako velike spor tske rezultate. Naroèito veseli èinjenica što je svaki sedmi Buzeæan èlan nekog kluba.

U š p a n j o l s ko m g r a d u Alicanteu u svibnju je održan održan IPC Svjetski kup u s t r e l j a š t v u z a o s o b e s invaliditetom. Meðu 46 zemalja iz c i j e l o g s v i j e t a h r v a t s k a paraolimpijska reprezentacija je u disciplini zraèna puška stojeæi SH1 osvojila ekipno srebrno. Ovaj sjajan uspjeh zabilježili su Mladen Jurada iz Buzeta, Miroslav Tesla iz Zagreba i Vitomir Garvanoviæ iz Vinkovaca. Zlato je pripalo Ujedinjenim arapskim e m i r a t i m a , a b r o n c a , domaæinima Španjolskoj.

Nažalost, Jurada nije uspio potvrditi osobnu normu za sudjelovanje na paraolimpijadi u Londonu 2012., ali još uvijek postoji moguænost da normu potvrdi na nekom od predstojeæih natjecanja u Americi i Australiji ukoliko uspije doæi do sredstava z a n a s t u p . H r v a t s k i paraolimpijski odbor i Streljaèki

savez za osobe s invaliditetom nisu u moguænosti financirati sudjelovanje na tim natjecanjima pa æe se pokušati prikupiti pot rebna sredstva putem matiènih klubova i donatora. Bez obzira na to, Jurada æe u rujnu sa o s t a t ko m r e p r e z e n t a c i j e otputovati na pripreme u London.

- Ako smo za 2009. godinu rekli da æe biti zapisana zlatnim slovima u analima boæarskog sporta Grada Buzeta, za 2010. godinu možemo reæi da je bila veoma uspješna. Osim zapaženih rezultata Boæarskog kluba „Trio Buzet“ I ostale buzetske ekipe u istarskim ligama ostvarile su solidne rezultate, rezimirao je prošlu godinu Nadan Flego, predsjednik Zajednice boæarskih klubova Grada Buzeta. Isto tako pohvalio je ekipu „Istra Aluminij“ koja je osigurala opstanak u drugoj hrvatskoj ligi.

Flego je pohvalio i mlade boæare koji su kao i prošle godine

osvojili prvo mjesto Istarske boæarske omladinske lige (IBOL). Valja istaknuti igraèa Antona Grpca koji je u kategoriji igraèa juniora do 14 godina apsolutno najbolji boæar u svojoj kategoriji ne samo u Buzetu veæ i u Istri. Do 18 godina usprkos ozlijedi koju je zadobio prije prvenstva igraè Istra Aluminija, David Grbac opet je dokazao da je najbolji junior i jedan od najboljih boæara u svojem uzrastu na podruèju Republike Hrvatske èiji je i reprezentativac. Ostali igraèi koji su uèestvovali u osvajanju IBOL-a su: Dino Jermaniš, Manuel Brnobiæ, Luka Sirotiæ, Dražen Perniæ i Valentino Jerman. (A.P.)

Sjajni mladi boæari

Šezdesetak natjecatelja u s l o b o d n i m p r e l e t i m a i èe t rdesetak u p rec i znom slijetanju vinulo se u veljaèi 2011. u nebeske visine iznad buzetske kotline. Paraglideri iz Hrvatske, Njemaèke, Italije, Austrije, Èeške, Slovenije, Bosne, Srbije, Kosova, C r n e G o r e , M a ð a r s k e i Makedonije sudjelovali su na Otvorenom prvenstvu Slovenije, prvi puta održanom na sjeveru Istre. Pravo proljetno vrijeme i temperature iznad 15 Celzijevih stupnjeva omoguæile su pilotima

Prvenstvo paraglidera

da odrade svoj zadatak, da slete što bliže „piki“ odnosno na zadanu toèku. Jožef Rabiè, predsjednik KLS „Tiæi“ iz Buzeta, koji je zajedno sa slovenskim klubom „Krokar“ iz Železniki organizator natjecanje, izrazio je zadovoljstvo tijekom natjecanja.

Juradi srebro na Svjetskom kupu

PROGLAŠENJE POBJEDNIKA:

reprezentacije Hrvatske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Španjolske

Hrvatska reprezentacija (lijevo):Miroslav Tesla,Vitomir Garvanoviæ i Mladen Jurada

U svibnju je u Zagrebu održano Prvenstvo Hrvatske za starije kadete i Kup Hrvatske za mleðe kadete u Taekwon-do-u. Natjecalo se ukupno 175 natjecatelja iz s v i h d o m a æ i h klubova. Taekwon-do klub „Buzet“ predstavio se s tri natjecatelja, i to j e d n i m m l a ð i m k a d e t o m i d v a starija: Vito Stojko, Alvin Glaviæ i Ela Mandaleniæ.

Vito Stojko se borio po prvi puta, a pokazao je zrelost i hrabrost puno iskusnijeg borca. Nažalost izgubio je odmah u prvom kolu, ali je dobro pripremio put za daljnja natjecanja. U mlaðim kadetima bio je u kategoriji do 30 kg.

Ela Mandaleniæ, zreli i iskusni borac buzetskog kluba, u prvoj je

borbi lako svladala protivnicu rezultatom 10:0 te je zbog prevel ike prednost i borba prekinuta. U drugoj borbi naišla je

na netolerantne suce i to što je bila bolja nije b i l o d o v o l j n o z a pobjedu. Ovog puta Eli je izmaklo postolje, ali nju to ne obeshrabruje da oèuva titulu najboljih u njenoj kategoriji.

Alvin Glaviæ- još jedan od aseva kluba opet je potvrdio svoju kvalitetu. Po prvi puta stariji

kadet, èak desetak kg lakši od ostalih, u kategoriji do 35 kg izborio se za finale. Iako je Alvin svih naviknuo da je njemu mjesto iskljuèivo u finalu, borba je bila teška baš zbog snažnijih, težih i veæih boraca. Okitio se srebrom i tako potvrdio da je jedan od najboljih u zemlji u ovom sportu. (I. J.)

Alvin Glaviæ stigao do samog kraja

Page 40: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

40

Èak 470 natjecatelja i z c i je le Hr vatske , S loven i je , Bosne i Hercegovine, Srbije pa èak i iz Amerike uskršnju su subotu iskoristili za s p o r t s k o r e k r e a t i v n i boravak u prirodi i uživanje u prekrasnim vidicima koje im je ponudio 6. IstraTrek .

Prekaljeni borci

Sve je poèelo u r a n i m j u t a r n j i m satima. Organizator, Sportsko rekreativni klub "Alba", uz podršku buzetske Tu r i s t i è k e z a j e d n i c e , užurbano je dovršavao pripreme, sve dok i najsitniji deta l j n i je doveden do savršenosti. Zatim je red došao na natjecatelje. Zadatak im je dodijeljen, tajni šumski putovi su otkriveni pa im nije preostalo ništa drugo no uzeti kompas i zemljovid u ruke, èekati uzvik za start i krenuti putovima Æiæarije.

"Teren je u odnosu na lanjsku stazu u Labinu bio lakši. Rijeè je o m a r k i r a n i m , u g l a v n o m planinarskim putovima. Jedan dio je nezgodan, ali natjecatelji su prekaljeni borci protiv prirodnih prepreka, tako da nije bilo problema", rekao je Alen Paliska iz SRK Alba.

Tri kategorije

N a t j e c a t e l j i s u b i l i rasporeðeni u tri kategorije. Najkraæa dionica duga 14 kilometara i na nadmorskoj visini od 500 metara, zadana je rekreativcima. Najviše je, ipak, bilo planinara. Oni su propješaèili 29 kilometara, visinske razlike oko1500 metara. Zahtjevan

IstraTrek

"KRSTARENJE" BUZEŠTINOMI ÆIÆARIJOM Najbrži rekreativac na start je stigao za sat i deset

minuta, dok je zadnjem „ultrašu“ trebalo dugih trinaest i pol sati.

A n a P I S A KFoto: Dejan hren

zalogaj od èak 55 kilometara dužine i 3000 metara visinske razlike "pripao" je ultra kategoriji.

"Najzanimljivija je bila ruta za ultra kategoriju. Prolazila je Ž e l j e z n i è k o m p o s t a j o m , Slumom, Brestom, Žbevnicom, Trstenikom, Gomilom, zatim po nekoliko nepoznatih brda, Orljakom, dok su šlag na kraju bila Korita Parka prirode Uèka

odakle su se "ultraši" preko Lanišæa, Škrbine, Krkuža, Gornje Nugle i Sv. Križa vratili u starogradsku jezgru Buzeta. Utrka se bodovala za 3. kolo Hrvatske treking lige Joško Božiæ", saznajemo od Paliske. Najbrži rekreativac na start je stigao za sat i deset minuta, dok je zadnjem "ultrašu" trebalo dugih trinaest i pol sati.

Ulaganje u turizam

Ovom utrkom Buzet je prvi puta dobio preduskršnji sadržaj kojim je, pokazalo se, popunio smještajne kapacitete na sjeveru Istre.

„Turistièka zajednica Grada B u z e t a p o d r ž ava ova k ve manifestacije koje se uklapaju u projekt „Buzet Outdoor“. U biti,

SPORT

mi samo pratimo trendove i iskorištavamo ono što naše podruèje ima“, istakla je direktorica buzetske Turistièke z a j e d n i c e N a d a P r o d a n Mrakoviæ.

"Treking i slièni sportski dogaðaji, znatno populariziraju unut rašn jos t po luotoka i uklapaju se u sve naše planove razvoja sporta u prirodi. Taj

dogaðaj je odlièan i za Buzet jer su smještajni kapaciteti puni, ali i zato jer ljudi mogu vidjeti kakvu prirodu imamo. Uvjeren sam da æ e m o p o t i c a n j e m t a k v i h manifestacija bitno pomoæi turistièkoj zajednici i našim u g o s t i t e l j i m a " , s m a t r a gradonaèelnik Buzeta Valter Flego.

41

OD REZULTATA IZDVAJAMO:

ULTRA MUŠKARCI: 11. Samuel Rupena, 07:49:11PLANINARSKA ŽENE: 5. Andrea Drašèiæ, 04:31:09PLANINARSKA MUŠKARCI: 2. Aleš Nežiæ, 03:13:19

ALEN PALISKAALEN PALISKA

DANIEL RADETIÆDANIEL RADETIÆ

ALEŠ NEŽIÆALEŠ NEŽIÆ

SAMUEL RUPENASAMUEL RUPENA

MARIN PRODANMARIN PRODAN

BUZETSKI TREKERIBUZETSKI TREKERI

Page 41: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

40

Èak 470 natjecatelja i z c i je le Hr vatske , S loven i je , Bosne i Hercegovine, Srbije pa èak i iz Amerike uskršnju su subotu iskoristili za s p o r t s k o r e k r e a t i v n i boravak u prirodi i uživanje u prekrasnim vidicima koje im je ponudio 6. IstraTrek .

Prekaljeni borci

Sve je poèelo u r a n i m j u t a r n j i m satima. Organizator, Sportsko rekreativni klub "Alba", uz podršku buzetske Tu r i s t i è k e z a j e d n i c e , užurbano je dovršavao pripreme, sve dok i najsitniji deta l j n i je doveden do savršenosti. Zatim je red došao na natjecatelje. Zadatak im je dodijeljen, tajni šumski putovi su otkriveni pa im nije preostalo ništa drugo no uzeti kompas i zemljovid u ruke, èekati uzvik za start i krenuti putovima Æiæarije.

"Teren je u odnosu na lanjsku stazu u Labinu bio lakši. Rijeè je o m a r k i r a n i m , u g l a v n o m planinarskim putovima. Jedan dio je nezgodan, ali natjecatelji su prekaljeni borci protiv prirodnih prepreka, tako da nije bilo problema", rekao je Alen Paliska iz SRK Alba.

Tri kategorije

N a t j e c a t e l j i s u b i l i rasporeðeni u tri kategorije. Najkraæa dionica duga 14 kilometara i na nadmorskoj visini od 500 metara, zadana je rekreativcima. Najviše je, ipak, bilo planinara. Oni su propješaèili 29 kilometara, visinske razlike oko1500 metara. Zahtjevan

IstraTrek

"KRSTARENJE" BUZEŠTINOMI ÆIÆARIJOM Najbrži rekreativac na start je stigao za sat i deset

minuta, dok je zadnjem „ultrašu“ trebalo dugih trinaest i pol sati.

A n a P I S A KFoto: Dejan hren

zalogaj od èak 55 kilometara dužine i 3000 metara visinske razlike "pripao" je ultra kategoriji.

"Najzanimljivija je bila ruta za ultra kategoriju. Prolazila je Ž e l j e z n i è k o m p o s t a j o m , Slumom, Brestom, Žbevnicom, Trstenikom, Gomilom, zatim po nekoliko nepoznatih brda, Orljakom, dok su šlag na kraju bila Korita Parka prirode Uèka

odakle su se "ultraši" preko Lanišæa, Škrbine, Krkuža, Gornje Nugle i Sv. Križa vratili u starogradsku jezgru Buzeta. Utrka se bodovala za 3. kolo Hrvatske treking lige Joško Božiæ", saznajemo od Paliske. Najbrži rekreativac na start je stigao za sat i deset minuta, dok je zadnjem "ultrašu" trebalo dugih trinaest i pol sati.

Ulaganje u turizam

Ovom utrkom Buzet je prvi puta dobio preduskršnji sadržaj kojim je, pokazalo se, popunio smještajne kapacitete na sjeveru Istre.

„Turistièka zajednica Grada B u z e t a p o d r ž ava ova k ve manifestacije koje se uklapaju u projekt „Buzet Outdoor“. U biti,

SPORT

mi samo pratimo trendove i iskorištavamo ono što naše podruèje ima“, istakla je direktorica buzetske Turistièke z a j e d n i c e N a d a P r o d a n Mrakoviæ.

"Treking i slièni sportski dogaðaji, znatno populariziraju unut rašn jos t po luotoka i uklapaju se u sve naše planove razvoja sporta u prirodi. Taj

dogaðaj je odlièan i za Buzet jer su smještajni kapaciteti puni, ali i zato jer ljudi mogu vidjeti kakvu prirodu imamo. Uvjeren sam da æ e m o p o t i c a n j e m t a k v i h manifestacija bitno pomoæi turistièkoj zajednici i našim u g o s t i t e l j i m a " , s m a t r a gradonaèelnik Buzeta Valter Flego.

41

OD REZULTATA IZDVAJAMO:

ULTRA MUŠKARCI: 11. Samuel Rupena, 07:49:11PLANINARSKA ŽENE: 5. Andrea Drašèiæ, 04:31:09PLANINARSKA MUŠKARCI: 2. Aleš Nežiæ, 03:13:19

ALEN PALISKAALEN PALISKA

DANIEL RADETIÆDANIEL RADETIÆ

ALEŠ NEŽIÆALEŠ NEŽIÆ

SAMUEL RUPENASAMUEL RUPENA

MARIN PRODANMARIN PRODAN

BUZETSKI TREKERIBUZETSKI TREKERI

Page 42: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

streljaštvo potvrdio je brojne uspjehe postignute u svojoj bogatoj streljaèkoj karijeri. Na postolje elektronskog pikada, ono bronèano, stala je i Buzeæanka Suzi Sirotiæ.

Bilo je ugodno gledati natjecatelje koji su se u Buzet prvenstveno došli družiti a zatim i sportski nadmetati. Natjecanje je prošlo bez ijedne ozljede, što svakako veseli, kazao je Adam Belušiæ, predsjednik buzetskog ogranka, ujedno i predsjednik o r g a n i z a c i j s k o g o d b o r a natjecanja. (A. P.)

SPORT OD BROJA DO BROJA

Buzetski list 42 Buzetski list43

èlanovi enduro motocross kluba „Buzet“ po pet i puta na domaæem su terenu priredili m e ð u n a r o d n o e n d u r o natjecanje, èime su otvorili o v o g o d i š n j u s e z o n u t e motocikl ist ièke discipl ine. Buzetska utrka u svojim je pr i jašn j im i zdan j ima b i la najmasovnije natjecanje ove vrste na podruèju naše zemlje, a taj je svoj epitet potvrdila i ove godine, kada se 173 natjecatelja b o r i l o u ko n ku r e n c i j a m a Prvenstava Austrije, Slovenije i Hrvatske te meðunarodnog Alpe Adria kupa.

Poslije jednogodišnje stanke

13. svešportsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskog rata

POBJEDA PULJANIMA

Prvenstvo Hrvatske u boæanju za osobe s invaliditetom

BRONCA ZA DAVORA KOMARA

Više od 260 natjecatelja odmjeriloje u travnju snage sudjelujuæi u Buzetu na 13. s v e š p o r t s k i m i g r a m a d r a g o v o l j a c a i v e t e r a n a Domovinskog rata Istarske županije. Natjecalo se osam ekipa iz buzetskog, poreèkog, pulskog, labinskog, bujskog i rovinjskog ogranaka te kluba 119. brigade UDVDR, kao i p r e d s t a v n i c i U d r u g e dragovoljaca 35. inženjerske bojne i Udruge udovica poginulih hrvatskih branitelja Istarske županije.

Prvi put u Buzetu,a drugi u Istri, u studenome prošle godine u sportskoj je dvorani održano završno kolo Prvenstva Hrvatske u b o æ a n j u z a o s o b e s invaliditetom. Sudjelovalo je stotinjak boæara s pratnjama, koji su pristigli iz 14 hrvatskih boæarskih klubova.

Pravo na nastup na završnom kolu izborila su èetiri èlana Boæarskog kluba osoba s invaliditetom Istarske županije "Istrijana" meðu kojima se našao i Buzeæanin Davor Komar. On se u paru s Pejom Maracom okitio

bronèanim odlièjem u kategoriji BC 4. Kao dopredsjednik BBKOSIŽ i jedan od glavnih u organizaciji tog dogaðaja, Komar je istaknuo vel iku pomoæ volontera bez kojih, kaže, ne bi bilo moguæe organizirati završno kolo natjecanja.

Peto, ujedno i završno nat jecanje organiz i rao je Hrvatski boæarski savez osoba s invaliditetom uz suorganizaciju Boæarskog kluba osoba s invaliditetom Istarske županije "Istrijana" i Društva distrofièara Istre. Domaæin je Istarska

Buzeæani èetvrti

Natjecali su se u osam discip l ina: mal i nogomet, boæanje, kuglanje, streljaštvo, šah, stolni tenis, konop i elektronsko pikado za žene. Svaka se disciplina odigravala na jednom od buzetskih sportskih terena osim kuglanja koje je, zbog nedostatka kuglane, održano u Poreèu. Ovo je drugi put da su svešportske igre UDVDR održane u Buzetu.

S ukupno 46 osvojenih bodova najbolji rezultat u

generalnom poretku osvojila je Udruga veterana 35. inženjerske bone iz Pule. Njoj je pripao i prijelazni pehar. Ekipi Buzeta postolje je izmaklo za sedam bodova. Srebrno postolje je osigurao Klub 119. Brigade (45 bodova), a bronèano ekipa ogranka Poreè.

Organizacija bez greške

U pojedinaènoj konkurenciji Buzeæanin Vjekoslav Poropat, pod okriljem 35. inženjerske bojne, prvim mjestom u kategoriji

županija, a pokrovitelj Grad Buzet. (A. P.)

oèekivano, i ovog su puta bili najbolji vozaèi domaæeg enduro motocross kluba „Buzet“, koji se više puta okitio titulom klupskog državnog prvaka. Li jepo i sunèano vrijeme tijekom oba dana natjecanja privuklo je uz staze u Griži pored Buzeta i u C u n j s ko j va l i ve l i k i b ro j motociklistièkih zaljubljenika koji su došli vidjeti vožnje najboljih enduraša srednje Europe. Nakon što je prvoga dana natjecanje održano prema predviðenom rasporedu, loša vremenska prognoza za nedjeljno prijepodne nagnala je organizatore za

Na buzetskom terenu, d j e l o m i è n e i z m j e n e p r e d v i ð e n e s t a z e z a natjecanje, no vrijeme je tijekom cijeloga vikenda poslužilo natjecatelje i na taj im naèin znatno olakšalo ionako vrlo kompleksan i t i n e r e r s t a z e d u g e 5 5 kilometara.

Prvoga dana natjecanja najbolji je rezultat postigao njemaèki motociklist Bob Pudor na KTM-u, odvozivši èetiri specijalna ispita u vremenu 16.21,43, što je za 19,78 sekundi bilo uspješnije od drugoplas i ranog domaæeg

REZULTATI, UKUPNI POREDAK:

1. Bob Pudor(KTM EXC-F 25, Njemaèka) 31.36,61,

6. David Krajcar(KTM 250 2T, Buzet) +2.28,96,

7. Marin Ratoša(KTM 250 4T, Buzet) +2.30,11,

10. Robert Vozila(KTM 250 4T, Buzet) +3.09,82.

Enduraši opet u Buzetu

Uzbudljiv rasplet utrke

O j e d a n a e s t o m k o l u ovogodišnje, 4. SVERA-e Zimske MTB lige „Oko Starog grada Buzeta“ još æe se dugo vremena govoriti. Utrku je pohodilo nekoliko Slovenaca unatoè tome što se u obližnjoj Italiji održavalo „jako“ natjecanje. Osim toga, buzetsko izdanje je obilježio neviðeni fair play na domaæim MTB natjecanjima.

Mladi i vrlo perspektivni Buzeæanin, Sanjin Sirotiæ, standardni reprezentativac koji ove godine nastupa za BGK Tuškanac iz Zagreba, veæ je na samom startu prešao u vodstvo. U bijegu mu se nedugo zatim

pridružio Slovenac Grega Cehner. I ovog su puta bodreni od mnoštva publike, èime se ne mogu pohvaliti sve hrvatske utrke, neke èak i višeg ranga. No Sirotiæu je krenulo „nizbrdo“. Prije samog ulaska u zadnji krug probušila mu se guma, Cehner to iskorištava i i prelazi u vodstvo. Meðutim, Sirotiæev peh dobiva neoèekivani rasplet. Èlan AK St. Eufemija, Nenad Labinjan, stalni sudionik lige te visoko plasiran u bodovnom poretku, nesebièno je ustupio Sirotiæu svoj zadnji kotaè, pa Sirotiæ u nastavku ponovo dostiže svog najveæeg protivnika te ga pred samim ciljem prestiže.Nenad Labinjan je nastavio utrku

trèeæi. Hvalevrijednim potezom je izgubio poprilièan broj mjesta u plasmanu utrke. Organizator mu je zbog toga dodijelio dodatne ligaške bodove.

Vodeæi ligaš Saša Vidoviæ (BK

vozaèa Marka Prodana. Drugog dana Prodan je pojaèao tempo i do posljednjih metara utrke prijetio odliènom njemaèkom vozaèu, da bi pao pri kraju posljednjeg brzinca, pri èemu je teže ozlijedio nogu i hitno je prevezen u bolnicu na operaciju. (S. Ž.)

REZULTATI, UKUPNO:

1.Sirotiæ SanjinBGK Tuškanac Zagreb01:00:41.45

3.Vidoviæ SašaBK Buzet01:03:58.14

5.Prodan MarinBK Buzet01:07:46.92

7.Hrvatin AlešIndividual

Buzet) zauzeo je 3. mjesto. Ukupnu pobjedu u kategoriji do 19 godina je osigurao je Petar Vukoviæ (BK Buzet). Utrku je t rad ic iona lno o rgan iz i rao Biciklistièki klub Buzet. (A.P.)

DAVID KRAJCAR

MARKO PRODAN

U KONKURENCIJI KLUBOVA POBJEDU JE ODNIO DOMAÆIN EMK BUZET

SANJIN SIROTIÆ JE STIGAO DO KRAJA UTRKEZAHVALJUJUÆI NENADU LABINJANU

BUZETSKI SUDIONICI NATJECANJA

SPORT

Page 43: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

streljaštvo potvrdio je brojne uspjehe postignute u svojoj bogatoj streljaèkoj karijeri. Na postolje elektronskog pikada, ono bronèano, stala je i Buzeæanka Suzi Sirotiæ.

Bilo je ugodno gledati natjecatelje koji su se u Buzet prvenstveno došli družiti a zatim i sportski nadmetati. Natjecanje je prošlo bez ijedne ozljede, što svakako veseli, kazao je Adam Belušiæ, predsjednik buzetskog ogranka, ujedno i predsjednik o r g a n i z a c i j s k o g o d b o r a natjecanja. (A. P.)

SPORT OD BROJA DO BROJA

Buzetski list 42 Buzetski list43

èlanovi enduro motocross kluba „Buzet“ po pet i puta na domaæem su terenu priredili m e ð u n a r o d n o e n d u r o natjecanje, èime su otvorili o v o g o d i š n j u s e z o n u t e motocikl ist ièke discipl ine. Buzetska utrka u svojim je pr i jašn j im i zdan j ima b i la najmasovnije natjecanje ove vrste na podruèju naše zemlje, a taj je svoj epitet potvrdila i ove godine, kada se 173 natjecatelja b o r i l o u ko n ku r e n c i j a m a Prvenstava Austrije, Slovenije i Hrvatske te meðunarodnog Alpe Adria kupa.

Poslije jednogodišnje stanke

13. svešportsko natjecanje dragovoljaca i veterana Domovinskog rata

POBJEDA PULJANIMA

Prvenstvo Hrvatske u boæanju za osobe s invaliditetom

BRONCA ZA DAVORA KOMARA

Više od 260 natjecatelja odmjeriloje u travnju snage sudjelujuæi u Buzetu na 13. s v e š p o r t s k i m i g r a m a d r a g o v o l j a c a i v e t e r a n a Domovinskog rata Istarske županije. Natjecalo se osam ekipa iz buzetskog, poreèkog, pulskog, labinskog, bujskog i rovinjskog ogranaka te kluba 119. brigade UDVDR, kao i p r e d s t a v n i c i U d r u g e dragovoljaca 35. inženjerske bojne i Udruge udovica poginulih hrvatskih branitelja Istarske županije.

Prvi put u Buzetu,a drugi u Istri, u studenome prošle godine u sportskoj je dvorani održano završno kolo Prvenstva Hrvatske u b o æ a n j u z a o s o b e s invaliditetom. Sudjelovalo je stotinjak boæara s pratnjama, koji su pristigli iz 14 hrvatskih boæarskih klubova.

Pravo na nastup na završnom kolu izborila su èetiri èlana Boæarskog kluba osoba s invaliditetom Istarske županije "Istrijana" meðu kojima se našao i Buzeæanin Davor Komar. On se u paru s Pejom Maracom okitio

bronèanim odlièjem u kategoriji BC 4. Kao dopredsjednik BBKOSIŽ i jedan od glavnih u organizaciji tog dogaðaja, Komar je istaknuo vel iku pomoæ volontera bez kojih, kaže, ne bi bilo moguæe organizirati završno kolo natjecanja.

Peto, ujedno i završno nat jecanje organiz i rao je Hrvatski boæarski savez osoba s invaliditetom uz suorganizaciju Boæarskog kluba osoba s invaliditetom Istarske županije "Istrijana" i Društva distrofièara Istre. Domaæin je Istarska

Buzeæani èetvrti

Natjecali su se u osam discip l ina: mal i nogomet, boæanje, kuglanje, streljaštvo, šah, stolni tenis, konop i elektronsko pikado za žene. Svaka se disciplina odigravala na jednom od buzetskih sportskih terena osim kuglanja koje je, zbog nedostatka kuglane, održano u Poreèu. Ovo je drugi put da su svešportske igre UDVDR održane u Buzetu.

S ukupno 46 osvojenih bodova najbolji rezultat u

generalnom poretku osvojila je Udruga veterana 35. inženjerske bone iz Pule. Njoj je pripao i prijelazni pehar. Ekipi Buzeta postolje je izmaklo za sedam bodova. Srebrno postolje je osigurao Klub 119. Brigade (45 bodova), a bronèano ekipa ogranka Poreè.

Organizacija bez greške

U pojedinaènoj konkurenciji Buzeæanin Vjekoslav Poropat, pod okriljem 35. inženjerske bojne, prvim mjestom u kategoriji

županija, a pokrovitelj Grad Buzet. (A. P.)

oèekivano, i ovog su puta bili najbolji vozaèi domaæeg enduro motocross kluba „Buzet“, koji se više puta okitio titulom klupskog državnog prvaka. Li jepo i sunèano vrijeme tijekom oba dana natjecanja privuklo je uz staze u Griži pored Buzeta i u C u n j s ko j va l i ve l i k i b ro j motociklistièkih zaljubljenika koji su došli vidjeti vožnje najboljih enduraša srednje Europe. Nakon što je prvoga dana natjecanje održano prema predviðenom rasporedu, loša vremenska prognoza za nedjeljno prijepodne nagnala je organizatore za

Na buzetskom terenu, d j e l o m i è n e i z m j e n e p r e d v i ð e n e s t a z e z a natjecanje, no vrijeme je tijekom cijeloga vikenda poslužilo natjecatelje i na taj im naèin znatno olakšalo ionako vrlo kompleksan i t i n e r e r s t a z e d u g e 5 5 kilometara.

Prvoga dana natjecanja najbolji je rezultat postigao njemaèki motociklist Bob Pudor na KTM-u, odvozivši èetiri specijalna ispita u vremenu 16.21,43, što je za 19,78 sekundi bilo uspješnije od drugoplas i ranog domaæeg

REZULTATI, UKUPNI POREDAK:

1. Bob Pudor(KTM EXC-F 25, Njemaèka) 31.36,61,

6. David Krajcar(KTM 250 2T, Buzet) +2.28,96,

7. Marin Ratoša(KTM 250 4T, Buzet) +2.30,11,

10. Robert Vozila(KTM 250 4T, Buzet) +3.09,82.

Enduraši opet u Buzetu

Uzbudljiv rasplet utrke

O j e d a n a e s t o m k o l u ovogodišnje, 4. SVERA-e Zimske MTB lige „Oko Starog grada Buzeta“ još æe se dugo vremena govoriti. Utrku je pohodilo nekoliko Slovenaca unatoè tome što se u obližnjoj Italiji održavalo „jako“ natjecanje. Osim toga, buzetsko izdanje je obilježio neviðeni fair play na domaæim MTB natjecanjima.

Mladi i vrlo perspektivni Buzeæanin, Sanjin Sirotiæ, standardni reprezentativac koji ove godine nastupa za BGK Tuškanac iz Zagreba, veæ je na samom startu prešao u vodstvo. U bijegu mu se nedugo zatim

pridružio Slovenac Grega Cehner. I ovog su puta bodreni od mnoštva publike, èime se ne mogu pohvaliti sve hrvatske utrke, neke èak i višeg ranga. No Sirotiæu je krenulo „nizbrdo“. Prije samog ulaska u zadnji krug probušila mu se guma, Cehner to iskorištava i i prelazi u vodstvo. Meðutim, Sirotiæev peh dobiva neoèekivani rasplet. Èlan AK St. Eufemija, Nenad Labinjan, stalni sudionik lige te visoko plasiran u bodovnom poretku, nesebièno je ustupio Sirotiæu svoj zadnji kotaè, pa Sirotiæ u nastavku ponovo dostiže svog najveæeg protivnika te ga pred samim ciljem prestiže.Nenad Labinjan je nastavio utrku

trèeæi. Hvalevrijednim potezom je izgubio poprilièan broj mjesta u plasmanu utrke. Organizator mu je zbog toga dodijelio dodatne ligaške bodove.

Vodeæi ligaš Saša Vidoviæ (BK

vozaèa Marka Prodana. Drugog dana Prodan je pojaèao tempo i do posljednjih metara utrke prijetio odliènom njemaèkom vozaèu, da bi pao pri kraju posljednjeg brzinca, pri èemu je teže ozlijedio nogu i hitno je prevezen u bolnicu na operaciju. (S. Ž.)

REZULTATI, UKUPNO:

1.Sirotiæ SanjinBGK Tuškanac Zagreb01:00:41.45

3.Vidoviæ SašaBK Buzet01:03:58.14

5.Prodan MarinBK Buzet01:07:46.92

7.Hrvatin AlešIndividual

Buzet) zauzeo je 3. mjesto. Ukupnu pobjedu u kategoriji do 19 godina je osigurao je Petar Vukoviæ (BK Buzet). Utrku je t rad ic iona lno o rgan iz i rao Biciklistièki klub Buzet. (A.P.)

DAVID KRAJCAR

MARKO PRODAN

U KONKURENCIJI KLUBOVA POBJEDU JE ODNIO DOMAÆIN EMK BUZET

SANJIN SIROTIÆ JE STIGAO DO KRAJA UTRKEZAHVALJUJUÆI NENADU LABINJANU

BUZETSKI SUDIONICI NATJECANJA

SPORT

Page 44: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Tjedan psihologije u Buzetu (14.-20.veljaèe 2011.)

PSIHOLOG POMAŽEDA BUDEMOUSPJEŠNIJI

Buzetski list45

OBRAZOVANJE ZNANOST U STVARNOM ŽIVOTU

Buzetski list 44

Tjedan psihologije, koji se veæ èetvrtu godinu zaredom održava diljem Hrvatske, i ove je godine obilježen na podruèju Grada Buzeta. Na inicijativu psihologinja buzetskog kraja organizirano je niz aktivnosti s ciljem približavanja psihologije kao primijenjene znanosti graðanima Buzeštine te boljeg upoznavanja s radom psihologa u njihovom neposrednom okruženju.

Jedan od važnih ciljeva ovog dogaðanja bio je razbijanje predrasuda da samo osobe s problemima menta lnog zdrav l ja pos jeæu ju psihologe što je, nažalost, rašireno stereotipno shvaæanje psihologije i psihologova posla. Nasuprot takvom mišljenju, cilj je bio pokazati širinu posla psihologa kroz razlièite vidove primjene struke u zajednici te kroz rad s potpuno zdravim pojedincima i skupinama.

Internetsko nasilje

Buzetski tjedan psihologije bio je posebno usmjeren na preventivne programe te kritièko promišljanje mladih generacija Buzeæana. U tom tjednu gošæe, Vilma Bednar i Hana Šiljan Bembiæ, održale su predavanje u Osnovnoj školi Vazmoslav Gržalja pod nazivom „Medijska pismenost - prevencija elektronièkog nasilja“ namijenjeno roditeljima osnovnoškolaca. Prisutni su tako èuli konkretne podatke o izloženosti osnovnoškolaca oblicima nasilja putem Interneta, saznali na koje znakove moguæe opasnosti treba usmjeriti pažnju te dobili savjete kako postupati i na vrijeme zaštititi djecu.

Pozitivna slika o sebi

U sklopu predavanja organizirana je prodaja knjiga popularne psihologije po promotivnim cijenama te izložba djeèjih

Jedan od važnih ciljeva ovog dogaðanja bio je razbijanje predrasuda d a s a m o o s o b e s problemima mentalnog zdravlja posjeæuju psihologe što je, nažalost, rašireno stereotipno shvaæanje psihologije i psihologa.

radova i plakata na temu “Psihologija svuda oko nas“ u èijoj su organizaciji sudjelovale buzetske psihologinje pod vodstvom Meri Višiæ. Tijekom tjedna Ivana Krbavèiæ i Andrea Drašèiæ održale su niz radionica namijenjenih uèenicima osnovne i srednje škole.

Održane su tako radionice jaèanja

s a m o p o u z d a n j a i pozitivne slike o sebi, definiranje životnih ciljeva, jaèanja grupne k o h e z i j e t e naglašavanja važnosti i n t e r p e r s o n a l n e k o m u n i k a c i j e . U Srednjoj školi Buzet bilo je pak organizirano F o r u m k a z a l i š t e : „Prepoznaj socijalni pritisak i ostani svoj“ p o d v o d s t v o m psihologinje Dubravke Ujèiæ Lukšiæ. Osim odgojno-obrazovnih sadržaja važno je spomenuti doprinos o r g a n i z a c i j s k i h

psihologinja Nine Grabar i Deane Vrban, koja je zajedno sa Sarom Vižintin u medijima objavila èlanak „Birajmo naèin na koji komuniciramo“.

Korak dalje…

Buzetski tjedan psihologije bio je dakle obilježen raznim sadržajima te p o t i c a j n i m m a t e r i j a l i m a z a promišljanje, analizu i praktièno d je lovanje buzetskih graðana. Slijedeæe se godine oèekuje još bogatiji i raznovrsniji program obilježavanja toga tjedna. No, da ne ostane sve na planiranju i oèekivanju slijedeæeg tjedna psihologije...

…prestanimo razmišljati o svojim granicama i poènimo otkrivati svoje moguænosti…

Andrea DRAŠÈIÆFoto: Andrea DRAŠÈIÆ

K a k o b i p o m o g a o š k o l o v a n j e srednjoškolaca te olakšao njihovim roditeljima, Grad Buzet donio je odluku o subvencioniranju troškova prijevoza ili smještaja redovnim uèenicima srednjih škola.

Pravo na subvenciju ostvaruju uèenici koji imaju najmanje godinu dana prebivalište na podruèju Buzeta te na temelju jednog od sljedeæih kriterija: pohaðaju srednju školu izvan podruèja Grada, koriste usluge smještaja u nekom drugom gradu ili, pak, pohaðaju buzetsku Srednju školu ali žive na udaljenosti veæoj od pet kilometara od škole.

Ta ko j e u a k a d e m s ko j g o d i n i 2010./2011. subvenciju za prijevoz uèenika polaznika buzetske Srednje škole ostvarilo 30 uèenika, za prijevoz izvan podruèja Buzeta 58 srednjoškolaca, a subvenciju za smještaj u uèenièkim domovima ili u privatnim objektima 60 uèenika.

Stipendije i subvencije

POMOÆ SREDNJOŠKOLCIMAI STUDENTIMA U akademskoj godini 2010./2011. pravo na

subvenciju za prijevoz ili smještaj ostvarilo je 148 uèenika, a pravo na stipendiju 29 srednjoškolaca te 87 studenata. Ana PISAK

Odlikaši bez natjeèaja

Grad je i ove školske i akademske godine, tradicionalno, dodijelio stipendije: 29 uèenièkih i 87 studentskih. Pravo na stipendiju ostvarilo je troje uèenika polaznika buzetske Srednje škole: dva uèenika gimnazijskog usmjerenja i jedan obrtnièkog zanimanja.

Visina stipendije za te uèenike iznosi 250 kuna mjeseèno. Srednjoškolci koji se školuju izvan Buzeta imaju pravo na dvostruko veæi iznos, 500 kuna. Tu je stipendiju ostvarilo 15 uèenika: 8 polaznika èetverogodišnjih tehnièkih te trogodišnjih industrijskih i obr tnièkih zanimanja te 7 uèenika gimnazijskih, umjetnièkih i l i ostalih èetverogodišnjih usmjerenja.

P r e m a p r av i l n i ku o p o s e b n i m okolnostima mjeseènu pomoæ od 500 kuna ostvaruje 5 uèenika. Bez ponavljanja

natjeèajnog postupka, a s obzirom na prosjek ocjena veæi od 4,60, stipendiju ostvaruje 6 uèenika.

Stipendija 700 kuna

Pravo na stipendiju u iznosu od 700 kuna ostvarilo je: za zanimanje prirodnih i tehnièkih znanosti 15 studenata, za zanimanje društvenih i humanistièkih znanosti takoðer njih 15, a stipendije prema posebnim okolnostima ostvaruje pet studenata. „Prema posebnim okolnostima“ se podrazumijeva kada su prihodi po èlanu obitelji manji od dvije tisuæe kuna.

Bez ponavljanja natjeèajnog postupka, jer su temeljem pravilnika ostvarili prosjek ocjena iznad 3,50 te 60 ECTS bodova, stipendiju u iznosu od 700 kuna su dobila 42 studenta. Prema starom pravilniku stipendiju od 400 kuna ostvaruje 10 studenta.

Page 45: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Tjedan psihologije u Buzetu (14.-20.veljaèe 2011.)

PSIHOLOG POMAŽEDA BUDEMOUSPJEŠNIJI

Buzetski list45

OBRAZOVANJE ZNANOST U STVARNOM ŽIVOTU

Buzetski list 44

Tjedan psihologije, koji se veæ èetvrtu godinu zaredom održava diljem Hrvatske, i ove je godine obilježen na podruèju Grada Buzeta. Na inicijativu psihologinja buzetskog kraja organizirano je niz aktivnosti s ciljem približavanja psihologije kao primijenjene znanosti graðanima Buzeštine te boljeg upoznavanja s radom psihologa u njihovom neposrednom okruženju.

Jedan od važnih ciljeva ovog dogaðanja bio je razbijanje predrasuda da samo osobe s problemima menta lnog zdrav l ja pos jeæu ju psihologe što je, nažalost, rašireno stereotipno shvaæanje psihologije i psihologova posla. Nasuprot takvom mišljenju, cilj je bio pokazati širinu posla psihologa kroz razlièite vidove primjene struke u zajednici te kroz rad s potpuno zdravim pojedincima i skupinama.

Internetsko nasilje

Buzetski tjedan psihologije bio je posebno usmjeren na preventivne programe te kritièko promišljanje mladih generacija Buzeæana. U tom tjednu gošæe, Vilma Bednar i Hana Šiljan Bembiæ, održale su predavanje u Osnovnoj školi Vazmoslav Gržalja pod nazivom „Medijska pismenost - prevencija elektronièkog nasilja“ namijenjeno roditeljima osnovnoškolaca. Prisutni su tako èuli konkretne podatke o izloženosti osnovnoškolaca oblicima nasilja putem Interneta, saznali na koje znakove moguæe opasnosti treba usmjeriti pažnju te dobili savjete kako postupati i na vrijeme zaštititi djecu.

Pozitivna slika o sebi

U sklopu predavanja organizirana je prodaja knjiga popularne psihologije po promotivnim cijenama te izložba djeèjih

Jedan od važnih ciljeva ovog dogaðanja bio je razbijanje predrasuda d a s a m o o s o b e s problemima mentalnog zdravlja posjeæuju psihologe što je, nažalost, rašireno stereotipno shvaæanje psihologije i psihologa.

radova i plakata na temu “Psihologija svuda oko nas“ u èijoj su organizaciji sudjelovale buzetske psihologinje pod vodstvom Meri Višiæ. Tijekom tjedna Ivana Krbavèiæ i Andrea Drašèiæ održale su niz radionica namijenjenih uèenicima osnovne i srednje škole.

Održane su tako radionice jaèanja

s a m o p o u z d a n j a i pozitivne slike o sebi, definiranje životnih ciljeva, jaèanja grupne k o h e z i j e t e naglašavanja važnosti i n t e r p e r s o n a l n e k o m u n i k a c i j e . U Srednjoj školi Buzet bilo je pak organizirano F o r u m k a z a l i š t e : „Prepoznaj socijalni pritisak i ostani svoj“ p o d v o d s t v o m psihologinje Dubravke Ujèiæ Lukšiæ. Osim odgojno-obrazovnih sadržaja važno je spomenuti doprinos o r g a n i z a c i j s k i h

psihologinja Nine Grabar i Deane Vrban, koja je zajedno sa Sarom Vižintin u medijima objavila èlanak „Birajmo naèin na koji komuniciramo“.

Korak dalje…

Buzetski tjedan psihologije bio je dakle obilježen raznim sadržajima te p o t i c a j n i m m a t e r i j a l i m a z a promišljanje, analizu i praktièno d je lovanje buzetskih graðana. Slijedeæe se godine oèekuje još bogatiji i raznovrsniji program obilježavanja toga tjedna. No, da ne ostane sve na planiranju i oèekivanju slijedeæeg tjedna psihologije...

…prestanimo razmišljati o svojim granicama i poènimo otkrivati svoje moguænosti…

Andrea DRAŠÈIÆFoto: Andrea DRAŠÈIÆ

K a k o b i p o m o g a o š k o l o v a n j e srednjoškolaca te olakšao njihovim roditeljima, Grad Buzet donio je odluku o subvencioniranju troškova prijevoza ili smještaja redovnim uèenicima srednjih škola.

Pravo na subvenciju ostvaruju uèenici koji imaju najmanje godinu dana prebivalište na podruèju Buzeta te na temelju jednog od sljedeæih kriterija: pohaðaju srednju školu izvan podruèja Grada, koriste usluge smještaja u nekom drugom gradu ili, pak, pohaðaju buzetsku Srednju školu ali žive na udaljenosti veæoj od pet kilometara od škole.

Ta ko j e u a k a d e m s ko j g o d i n i 2010./2011. subvenciju za prijevoz uèenika polaznika buzetske Srednje škole ostvarilo 30 uèenika, za prijevoz izvan podruèja Buzeta 58 srednjoškolaca, a subvenciju za smještaj u uèenièkim domovima ili u privatnim objektima 60 uèenika.

Stipendije i subvencije

POMOÆ SREDNJOŠKOLCIMAI STUDENTIMA U akademskoj godini 2010./2011. pravo na

subvenciju za prijevoz ili smještaj ostvarilo je 148 uèenika, a pravo na stipendiju 29 srednjoškolaca te 87 studenata. Ana PISAK

Odlikaši bez natjeèaja

Grad je i ove školske i akademske godine, tradicionalno, dodijelio stipendije: 29 uèenièkih i 87 studentskih. Pravo na stipendiju ostvarilo je troje uèenika polaznika buzetske Srednje škole: dva uèenika gimnazijskog usmjerenja i jedan obrtnièkog zanimanja.

Visina stipendije za te uèenike iznosi 250 kuna mjeseèno. Srednjoškolci koji se školuju izvan Buzeta imaju pravo na dvostruko veæi iznos, 500 kuna. Tu je stipendiju ostvarilo 15 uèenika: 8 polaznika èetverogodišnjih tehnièkih te trogodišnjih industrijskih i obr tnièkih zanimanja te 7 uèenika gimnazijskih, umjetnièkih i l i ostalih èetverogodišnjih usmjerenja.

P r e m a p r av i l n i ku o p o s e b n i m okolnostima mjeseènu pomoæ od 500 kuna ostvaruje 5 uèenika. Bez ponavljanja

natjeèajnog postupka, a s obzirom na prosjek ocjena veæi od 4,60, stipendiju ostvaruje 6 uèenika.

Stipendija 700 kuna

Pravo na stipendiju u iznosu od 700 kuna ostvarilo je: za zanimanje prirodnih i tehnièkih znanosti 15 studenata, za zanimanje društvenih i humanistièkih znanosti takoðer njih 15, a stipendije prema posebnim okolnostima ostvaruje pet studenata. „Prema posebnim okolnostima“ se podrazumijeva kada su prihodi po èlanu obitelji manji od dvije tisuæe kuna.

Bez ponavljanja natjeèajnog postupka, jer su temeljem pravilnika ostvarili prosjek ocjena iznad 3,50 te 60 ECTS bodova, stipendiju u iznosu od 700 kuna su dobila 42 studenta. Prema starom pravilniku stipendiju od 400 kuna ostvaruje 10 studenta.

Page 46: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Daleke 1971. godine Srednja škola u Buzetu zapoèela je s radom kao podruèno odjeljenje Metalsko-saobraæajnog školskoga centra iz Rijeke, a danas, 2011. godine slavi okrugli, èetrdeseti roðendan. Osim toga, znaèajnu, stotu obljetnicu ove godine slavi i sama školska zgrada.

Izvrsni ekolozi

Najbolji dar školi darovali su upravo uèenici i to u obliku sjajnih rezultata na školskim, županijskim i meðužupanijskim natjecanjima kojima su se plasirali na županijska i državna natjecanja.

Tako su na županijsko natjecanje iz geografije upuæeni Katarina Božiæ, 1. g, Paulo Simiæ, 2. g i Marina Tomišiæ, 4.g, a iz povijesti Alen Gržiniæ, 1. g. Mentor im je profesor Božo Tolušiæ. Uèenici 4. g razreda Matia Vukoviæ i Toni Štifaniæ svojim su rezultatima izborili odlazak na županijsko natjecanje iz engleskoga jezika. Njihova je mentorica Gabrijela Jerman, a buzetska Srednja škola bit æe domaæin natjecanja. Uèenik 2. g razreda Ivan Èeh sudjelovat æe na županijskom natjecanju iz fizike, za koje ga je pripremala profesorica Margareta Gumilar. Ivan je sudjelovao i na županijskom natjecanju iz matematike i osvojio 2. mjesto. Na istom su natjecanju vrlo uspješne bile i uèenice 1. g razreda: Katarina Božiæ osvojila je 3., a Virna Kisièek 4. mjesto. Njihova je mentorica profesorica Milena Salkanoviæ. Na ovogodišnjem eko-kvizu „Lijepa naša“ održanom u Fažani, ekipa Srednje škole Buzet u sastavu Ana Bauer, Ivan Èeh, Anja Nežiæ i Dino Buršiæ pod vodstvom profesora Bože Tolušiæa dijelila je prvo mjesto te se tako plasirala na državno natjecanje.

Osim eko-ekipe još se jedna ekipa izborila za prolazak na državno natjecanje. Pod vodstvom profesorice Jasminke Miletiæ debatanti Lea Petohleb, Toni Jermaniš i Anja Nežiæ zauzeli su ekipno 3. mjesto na meðužupanijskom natjecanju u debati te tako izborili prolazak na državno natjecanje. Što se individualnih bodova tièe, u konkurenciji 81 govornika, Anja je zauzela 3., a Toni 5. mjesto.

Posjet rijeèkoj zvjezdarnici

MOJ PRVI POGLED U NEBOGrdelini o svemiru: „Na planeti Zemlja žive ljudi. Na Marsu i Veneri ljudi ne žive. Svemirci žive na Marsu i Jupiteru, ali ljudi to još nisu otkrili.“

Ana PISAKFoto: Djeèji vrtiæ „Grdelin“

Buzetski list 46 Buzetski list47

OBRAZOVANJE

Skupina „Tratinèice“ Djeèjeg vrtiæa „Grdelin“, pod vodstvom odgajateljica Alide Lukiæ i Silvane Pavletiæ, poèetkom godine p o s j e t i l a j e A k a d e m s k o astronomsko društvo Rijeka, toènije zvjezdarnicu.

M a l i š a n i s u o n d j e s

oduševljenjem promatrali planete Sunèevog sustava, a nauèili su ponešto o Zeml j i , Suncu, planetima i svemiru. U vrtiæu su još izraðivali planete, crtali svemir, gledali slikovnice, a sve u sklopu projekta „Moj prvi pogled u nebo“. Evo što su sve upamtili…..

• Hana AlbanežeM i s m o b i l i u R i j e c i , u zvjezdarnici. Tamo se promatraju zvijezde i planete, ma cijeli svemir! U svemiru ima puno zvijezda i planeta Sunèevog sustava: Merkur, Venera, Mars, Zemlja, Uran, Neptun….Pluton je svemirsko tijelo. Još ga zovu patuljasti planet. Mjesec je satelit od Zemlje.

• Brenda ProdanNa planeti Zemlja žive ljudi. Na Marsu i Veneri ljudi ne žive.

• Upoznali smo Mlijeènu stazu. Nauèili smo da noæ i dan nastaju jer je Sunce daleko pa na jednoj strani zemlje je noæ, a na drugoj dan. Zemlja je malo nakrivljena i zato imamo èetiri razlièita godišnja doba i dvanaest mjeseci. Uplašila sam se kad su se planeti približili prema meni.

Ramona Curiæ

• Martin MoferdinGledali smo film o izmjeni dana i noæi , godišnj im dobima i Mlijeènoj stazi.

• Antonela FakinNajviše mi se sviðalo kad smo gledali nebo. U nebo smo gledali u planetariju. Planetarij je velik kao kupola. Sjedili smo na stolicama. Bilo je kao da gledamo film. Kako su se približavale planete izgledalo je kao da æe nas zdrobiti. Nije bilo svjetla.

• Mateo VratoviæSvemirci žive na Marsu i Jupiteru, ali ljudi to još nisu otkrili.

• Ivo FlegoJupiter ima 25 satelita. Kad je dan ne vidimo zvijezde. Zvijezde vidimo samo po mraku. Noæu vidimo i Velika kola, Malog i Velikog medvjeda….

• Patrik TropeKad sam gledao u strop imao sam osjeæaj da sam u svemiru, u nekoj letjelici. Teta u zvjezdarici nam je rekla da æe uskoro dobiti program s kojim æe se moæi gledati s planete na planetu.

OBRAZOVANJE

D o b r i r e z u l t a t i n a n a t j e c a n j i m a i z m a t e m a t i k e , f i z i k e , stranog jezika, geografije te napose mladih ekologa i debatne ekipe, najbolji su poklon školi za njezin 40. roðendan.Anja NEŽIÆ, 3.g

I „Zalet“ na državno natjecanje

Na županijskom Lidranu sudjelovala je dramska skupina i to s dva projekta: uèenica 4. g razreda Andrea Rašpol iæ predstavila se samostalnim nastupom na tekst Ive Andriæa «Jelena, žena koje nema», a o s t a l i è l a n o v i s ku p n i m nastupom pod naslovom «Mjesto na slici». Voditeljica je dramske skupine profesorica Iva Ðorðeviæ. Sanda Jerman, u è e n i c a 2 . g r a z r e d a sudjelovala je literarnim radom «Pojedinac i Petrin mali prst», a mentorica joj je profesorica Bogdana Labotiæ.

Školski list „Zalet“ koji su veæ tradicionalno ureðivali uèenici treæega razreda gimnazije uz pomoæ lektorica, profesorica hrvatskog jezika, Tee Peloze i Bogdane Labotiæ, nakon županijskog predložen je za državno natjecanje Lidrano.

Sportski i literarni uspjesi

Èlanovi školskoga rukometnog kluba (mladiæi i djevojke) i èlanovi školskog nogometnog kluba sudjelovat æe na županijskom natjecanju školskih sportskih klubova. Uèenik 1. g razreda Viktor Èaplinskij u svoje se slobodno vrijeme bavi izradom robota pa æe svoj model predstaviti na Smotri radova tehnièke kulture.

Osim sudjelovanja na natjecanjima, treba spomenuti i zapažen uspjeh naše maturantice na literarnom podruèju i to stranoga jezika. Naime, Andrea Rašpoliæ je svojim esejom na engleskom jeziku pod naslovom «Three Little Birds» sudjelovala na meðunarodnom natjeèaju za djecu i mlade u organizaciji mirovne fondacije The Goi Peace Foundation. Andrea je za svoj rad, zapažen meðu 7 216 eseja koliko ih je stiglo iz èitavog svijeta, dobila certifikat – zahvalu za sudjelovanje.

Terenska nastava

Osim aktivnosti oko pripreme županijskog natjecanja, tijekom ožujka održana je terenska nastava iz hrvatskoga jezika i fizike za uèenike 2. i 3. razreda gimnazije u okviru koje se išlo u Rijeku u posjet Villi Ružiæ i planetariju Astronomskoga centra Rijeka. Uèenici 3. razreda, ovoga puta u društvu uèenika 4. razreda, imali su i drugu terensku nastavu koja se odnosi na gradivo fizike i biologije - posjet Tehnièkom muzeju u Zagrebu i Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini.

Na kraju, spomenimo i još neke ostvarene projekte. Tako je 9. veljaèe održano „Motivacijsko predavanje“ prof. dr. Velimira Sriæe, a izdvajamo glavnu misao kako ne možemo promijeniti svijet, ali možemo mijenjati sebe. Osim motivacijskoga, održano je i predavanje o doniranju organa. Viša medicinska sestra Marija Crljenica-Veneruzzo u svojem je izlaganju upoznala uèenike s ovim hvalevrijednim èinom. Uz spomenute projekte, škola i dalje njeguje organiziranje odlazaka na razne smotre te posjet predstavama u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Natjecanja, sportske aktivnosti, inovacije….

USPJESI BUZETSKIHSREDNJOŠKOLACA

Page 47: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Daleke 1971. godine Srednja škola u Buzetu zapoèela je s radom kao podruèno odjeljenje Metalsko-saobraæajnog školskoga centra iz Rijeke, a danas, 2011. godine slavi okrugli, èetrdeseti roðendan. Osim toga, znaèajnu, stotu obljetnicu ove godine slavi i sama školska zgrada.

Izvrsni ekolozi

Najbolji dar školi darovali su upravo uèenici i to u obliku sjajnih rezultata na školskim, županijskim i meðužupanijskim natjecanjima kojima su se plasirali na županijska i državna natjecanja.

Tako su na županijsko natjecanje iz geografije upuæeni Katarina Božiæ, 1. g, Paulo Simiæ, 2. g i Marina Tomišiæ, 4.g, a iz povijesti Alen Gržiniæ, 1. g. Mentor im je profesor Božo Tolušiæ. Uèenici 4. g razreda Matia Vukoviæ i Toni Štifaniæ svojim su rezultatima izborili odlazak na županijsko natjecanje iz engleskoga jezika. Njihova je mentorica Gabrijela Jerman, a buzetska Srednja škola bit æe domaæin natjecanja. Uèenik 2. g razreda Ivan Èeh sudjelovat æe na županijskom natjecanju iz fizike, za koje ga je pripremala profesorica Margareta Gumilar. Ivan je sudjelovao i na županijskom natjecanju iz matematike i osvojio 2. mjesto. Na istom su natjecanju vrlo uspješne bile i uèenice 1. g razreda: Katarina Božiæ osvojila je 3., a Virna Kisièek 4. mjesto. Njihova je mentorica profesorica Milena Salkanoviæ. Na ovogodišnjem eko-kvizu „Lijepa naša“ održanom u Fažani, ekipa Srednje škole Buzet u sastavu Ana Bauer, Ivan Èeh, Anja Nežiæ i Dino Buršiæ pod vodstvom profesora Bože Tolušiæa dijelila je prvo mjesto te se tako plasirala na državno natjecanje.

Osim eko-ekipe još se jedna ekipa izborila za prolazak na državno natjecanje. Pod vodstvom profesorice Jasminke Miletiæ debatanti Lea Petohleb, Toni Jermaniš i Anja Nežiæ zauzeli su ekipno 3. mjesto na meðužupanijskom natjecanju u debati te tako izborili prolazak na državno natjecanje. Što se individualnih bodova tièe, u konkurenciji 81 govornika, Anja je zauzela 3., a Toni 5. mjesto.

Posjet rijeèkoj zvjezdarnici

MOJ PRVI POGLED U NEBOGrdelini o svemiru: „Na planeti Zemlja žive ljudi. Na Marsu i Veneri ljudi ne žive. Svemirci žive na Marsu i Jupiteru, ali ljudi to još nisu otkrili.“

Ana PISAKFoto: Djeèji vrtiæ „Grdelin“

Buzetski list 46 Buzetski list47

OBRAZOVANJE

Skupina „Tratinèice“ Djeèjeg vrtiæa „Grdelin“, pod vodstvom odgajateljica Alide Lukiæ i Silvane Pavletiæ, poèetkom godine p o s j e t i l a j e A k a d e m s k o astronomsko društvo Rijeka, toènije zvjezdarnicu.

M a l i š a n i s u o n d j e s

oduševljenjem promatrali planete Sunèevog sustava, a nauèili su ponešto o Zeml j i , Suncu, planetima i svemiru. U vrtiæu su još izraðivali planete, crtali svemir, gledali slikovnice, a sve u sklopu projekta „Moj prvi pogled u nebo“. Evo što su sve upamtili…..

• Hana AlbanežeM i s m o b i l i u R i j e c i , u zvjezdarnici. Tamo se promatraju zvijezde i planete, ma cijeli svemir! U svemiru ima puno zvijezda i planeta Sunèevog sustava: Merkur, Venera, Mars, Zemlja, Uran, Neptun….Pluton je svemirsko tijelo. Još ga zovu patuljasti planet. Mjesec je satelit od Zemlje.

• Brenda ProdanNa planeti Zemlja žive ljudi. Na Marsu i Veneri ljudi ne žive.

• Upoznali smo Mlijeènu stazu. Nauèili smo da noæ i dan nastaju jer je Sunce daleko pa na jednoj strani zemlje je noæ, a na drugoj dan. Zemlja je malo nakrivljena i zato imamo èetiri razlièita godišnja doba i dvanaest mjeseci. Uplašila sam se kad su se planeti približili prema meni.

Ramona Curiæ

• Martin MoferdinGledali smo film o izmjeni dana i noæi , godišnj im dobima i Mlijeènoj stazi.

• Antonela FakinNajviše mi se sviðalo kad smo gledali nebo. U nebo smo gledali u planetariju. Planetarij je velik kao kupola. Sjedili smo na stolicama. Bilo je kao da gledamo film. Kako su se približavale planete izgledalo je kao da æe nas zdrobiti. Nije bilo svjetla.

• Mateo VratoviæSvemirci žive na Marsu i Jupiteru, ali ljudi to još nisu otkrili.

• Ivo FlegoJupiter ima 25 satelita. Kad je dan ne vidimo zvijezde. Zvijezde vidimo samo po mraku. Noæu vidimo i Velika kola, Malog i Velikog medvjeda….

• Patrik TropeKad sam gledao u strop imao sam osjeæaj da sam u svemiru, u nekoj letjelici. Teta u zvjezdarici nam je rekla da æe uskoro dobiti program s kojim æe se moæi gledati s planete na planetu.

OBRAZOVANJE

D o b r i r e z u l t a t i n a n a t j e c a n j i m a i z m a t e m a t i k e , f i z i k e , stranog jezika, geografije te napose mladih ekologa i debatne ekipe, najbolji su poklon školi za njezin 40. roðendan.Anja NEŽIÆ, 3.g

I „Zalet“ na državno natjecanje

Na županijskom Lidranu sudjelovala je dramska skupina i to s dva projekta: uèenica 4. g razreda Andrea Rašpol iæ predstavila se samostalnim nastupom na tekst Ive Andriæa «Jelena, žena koje nema», a o s t a l i è l a n o v i s ku p n i m nastupom pod naslovom «Mjesto na slici». Voditeljica je dramske skupine profesorica Iva Ðorðeviæ. Sanda Jerman, u è e n i c a 2 . g r a z r e d a sudjelovala je literarnim radom «Pojedinac i Petrin mali prst», a mentorica joj je profesorica Bogdana Labotiæ.

Školski list „Zalet“ koji su veæ tradicionalno ureðivali uèenici treæega razreda gimnazije uz pomoæ lektorica, profesorica hrvatskog jezika, Tee Peloze i Bogdane Labotiæ, nakon županijskog predložen je za državno natjecanje Lidrano.

Sportski i literarni uspjesi

Èlanovi školskoga rukometnog kluba (mladiæi i djevojke) i èlanovi školskog nogometnog kluba sudjelovat æe na županijskom natjecanju školskih sportskih klubova. Uèenik 1. g razreda Viktor Èaplinskij u svoje se slobodno vrijeme bavi izradom robota pa æe svoj model predstaviti na Smotri radova tehnièke kulture.

Osim sudjelovanja na natjecanjima, treba spomenuti i zapažen uspjeh naše maturantice na literarnom podruèju i to stranoga jezika. Naime, Andrea Rašpoliæ je svojim esejom na engleskom jeziku pod naslovom «Three Little Birds» sudjelovala na meðunarodnom natjeèaju za djecu i mlade u organizaciji mirovne fondacije The Goi Peace Foundation. Andrea je za svoj rad, zapažen meðu 7 216 eseja koliko ih je stiglo iz èitavog svijeta, dobila certifikat – zahvalu za sudjelovanje.

Terenska nastava

Osim aktivnosti oko pripreme županijskog natjecanja, tijekom ožujka održana je terenska nastava iz hrvatskoga jezika i fizike za uèenike 2. i 3. razreda gimnazije u okviru koje se išlo u Rijeku u posjet Villi Ružiæ i planetariju Astronomskoga centra Rijeka. Uèenici 3. razreda, ovoga puta u društvu uèenika 4. razreda, imali su i drugu terensku nastavu koja se odnosi na gradivo fizike i biologije - posjet Tehnièkom muzeju u Zagrebu i Muzeju krapinskih neandertalaca u Krapini.

Na kraju, spomenimo i još neke ostvarene projekte. Tako je 9. veljaèe održano „Motivacijsko predavanje“ prof. dr. Velimira Sriæe, a izdvajamo glavnu misao kako ne možemo promijeniti svijet, ali možemo mijenjati sebe. Osim motivacijskoga, održano je i predavanje o doniranju organa. Viša medicinska sestra Marija Crljenica-Veneruzzo u svojem je izlaganju upoznala uèenike s ovim hvalevrijednim èinom. Uz spomenute projekte, škola i dalje njeguje organiziranje odlazaka na razne smotre te posjet predstavama u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Natjecanja, sportske aktivnosti, inovacije….

USPJESI BUZETSKIHSREDNJOŠKOLACA

Page 48: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 48 Buzetski list49

OBRAZOVANJE

Dan škole u znaku projekta „Zavièaj“

RADIONICE - PUN POGODAKNa prezentaciji projekta najveæe je zanimanje pobudila grupa koja se bavila traganjem za pravopisnim greškama u nazivima ulica, kafiæa, obrta, kao i krivo ispisanim radnim vremenom raznih uslužnih djelatnosti.Ana PISAK

Uèenici 2.a i 2.b razreda istraživali su stare košare, upoznali su izradu košarica od beke. U gostima im je bio Mladen Kontiæ, slijepi pletaè košara. Nauèio ih je plesti i stolice od t rave – b i è i æa . Osmis l i t i „kuharicu“, u èemu su i uspjeli, pokušali su uèenici 3. a i b razreda. U njoj su predstavili starinske recepte domaæih jela. Uèenici 4.a i 4.b razreda otkrili su èari ekstremnih sportova u svom zavièaju. Dragi ljudi: Zlata Markežiæ, Nevio Ladavac, Ida Bašiæ, Manuel Èerneka, David Krajcar, Marin Prodan, Darko Hrvatin i Nenad Krstiniæ približili su im planinarenje, paraglajding, biciklizam i enduro.

È l a n o v i m a e n g l e s k e radionice „Turistièki vodiè“ bio je glavni cilj izraditi vodiè kroz grad Buzet. „Tko sve živi u našem Buzetu i što tu sve ima“ je radionica u kojoj su uèenici istraživali stanovništvo Buzeta, turistièke posjete na Buzeštini i geometrijske likove oko nas. U radionici „Uspjesi buzetskog sporta“ sudionici su prikupili i n fo r m a c i j e o u s p j e s i m a buzetskih sportaša te izradili

Posljednjeg dana mjeseca o ž u j k a O s n o v n a š k o l a „Vazmoslav Gržalja“ obilježila je Dan škole. Tim je povodom u holu ove obrazovne ustanove održana prigodna sveèanost na kojoj su se uèenici predstavili plesom, pjesmom i recitacijom. Najveæu je pažnju, meðutim, plijenio projekt „Zavièaj“, na kojemu je 478 uèenika matiène te podruènih škola u Roèu, Vrhu, Lanišæu i L i v a d a m a r a d i l o j o š o d studenoga.

Roðeno 27 radionica

„Današnji smo dan željeli posvetiti našemu zavièaju. Ovu smo temu odabrali jer smatramo da je buzetski zavièaj dovoljno bogat da ga se obradi kroz raznorazne radionice. Tako se „rodilo“ 27 razlièitih radionica: kamena, pravopisna, Buzet na Goog le Ear thu , rad ion ica starinskih jela, zanata i predmeta te mnoge druge. Djeca su se snašla odlièno, imala su razlièite afinitete tako da smo mogli pokriti sva podruèja, od povijesti, sporta, kulture pa do hrane“, rekla je ravnateljica OŠ „Vazmoslav Gržalja“ Mirjana Blaževiæ. U projekt su bili ukljuèeni i roditelji.

I odrasli griješe

Na prezentaciji projekta najveæe je zanimanje pobudila grupa koja se bavila traganjem za p r avo p i s n i m g r e š ka m a u nazivima ulica, kafiæa, obrta, kao i k r i v o i s p i s a n i m r a d n i m vremenom raznih uslužnih subjekata. Za tu se radionicu, naime, prijavilo èak 63 uèenika a primalo ih se samo 15.

„Uèenici su pokazali zavidno znanje o zavièaju u kojem žive, ali i zanimanje za prouèavanje prošlosti. Radionica o pravopisu u

njihovom gradu jako im se svidjela. Najviše grešaka su uoèili u pisanju navodnih znakova i imena frizerskih salona i kafiæa. Nailazili su i na redne brojeve bez toèke, nepotrebne strane rijeèi, najèešæe one iz francuskog i engleskog jezika, te na pogrešno n a p i s a n o r a d n o v r i j e m e trgovina“, pojasnila je profesorica hrvatskog i engleskog jezika Una Matiæ.

Da bi pronašli greške uèenici nisu morali daleko iæi. Naime, samo u krugu škole naišli su na njih 50-ak! Kako se greške ne bi p o n av l j a l e u è e n i c i s u i h fotografirali, isprintali te ispod njih ispisali pravilan naziv.

Mali kipari i klesari

J o š j e d n a r a d i o n i c a maštovitog sadržaja bila je „Zavièaj u kamenu“. U nju se ukljuèilo 40 uèenika, a vodili su je školski djelatnici: Gabriela Isakagiæ, Dolores Èerneka, Marijan Maras i Nedžad Isakagiæ.

„U radionici „Kamen u zavièaju“ pokazali smo vještinu o b r a d e k a m e n a , i z r a d i l i tradicionalne suvenire: kažune, vrtove, bunare. U vrtove i bunare smo sadili autohtono i drugo bilje. Svi polaznici ozbiljno su se prihvatili posla, neki kao da su pravi struènjaci za kamen. Interesantno je da su se naroèito iskazali pojedinci koji inaèe nisu odlièni uèenici, oni su èak p r e d v o d i l i posao. Nagutali smo se dosta prašine, proizveli veliku buku jer s m o ko r i s t i l i èekiæ, kliješta, pile i bušilicu, no sav se uloženi trud isplatio“, k a z a l a j e

uèiteljica Gabriela Isakagiæ. „Ukljuèivanje u ovu radionicu

predstavljalo mi je zadovoljstvo. Nauèili smo obraðivati kamen. I z rad i l i smo puno l i jep ih suvenira“, rekla nam je Antonela Buterin, uèenica 6. b razreda u Buzetu.

Istraživali sakralne objekte

Pažnju je plijenio i kutak namijenjen radovima PŠ Vrh. Uèenici te škole predstavili su i s t r a ž i v a n j e o s a k r a l n i m objektima na Vrhuštini, a izradili su i nekoliko maketa te letak „Sakralni objekti Vrhuštine“ s opisom graðevina, fotografijama i kartom gdje se nalaze.

„ Istraži l i smo sakralne objekte na Vrhuštini: kapelice, crkve. Iznenadili smo se koliko ih zapravo ima. Radom u radionici nauèila sam mnoge nove stvari o svom kraju, družila sam se s vršnjacima i lijepo smo se zabavljali“, isprièala nam je Ines Marušiæ, uèenica 6. razreda PŠ Vrh.

Kviz o zavièaju

Zanimljivo je bilo i u radionici „Kviz: koliko poznajem zavièaj“.„Osmislili smo pitanja vezana za Buzet i Buzeštinu. Neke smo namijenili nižim, a druge višim razredima. Primjerice, pitali smo što oznaèavaju medaljoni na humskim vratima, gdje raste

tartuf – u vodi, na stablu ili pod zemljom, tko je bio Vazmoslav Gržalja, koliko je tažak tartuf koji je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda, odakle do gdje se proteže šetalište Šotojorta i mnoga druga. Uèenici su svoje odgovore pisali na papir. Niži razredi su znali više od uèenika viših razreda.

„Puno smo nauèile i mi tražeæi koja pitanja postaviti. Recimo, prije nismo znale gdje je šetal ište Šotojor ta, kol iko spomenika broji Aleja glagoljaša i na kojoj se dionici proteže. Radionica nam je puno koristila, a i bila je zanimljiva. Bilo je puno bolje i ljepše od redovne nastave. Zabavljali smo se uèeæi pa je i samo usvajanje novog gradiva bilo lakše. Imali smo puno knj iga“, ispr ièale su nam polaznice radionice o kvizu, Stefani Rupena Èerneka i Ela Pahor iz 5.a razreda.

„Pitanja su bila malo teška, ali i dosta zanimljiva. Najteže mi je bilo odgovoriti na pitanje gdje se nalazi odreðeni spomenik ili bunar, koliko spomenika broji Aleja glagoljaša? I ranije sam èuo za te spomenike, ali nikad nisam išao za time. U radionici sam dobio puno korisnih informacija. Volio bih opet sudjelovati u nekoj radionici. Bilo je zanimljivo. Uèenje je bilo drukèije od nastavnog plana“, rekao nam je Loren Rupena, takoðer uèenik 5.a razreda.

PowerPoint prezentaciju i brošuru o toj temi.

Kreativni su bili u uèenici roèke škole. Oni su: istraživali kukce i drveæe njihova zavièaja, zapisivali rijeèi zavièajnog govora pa ih u školi objasnili književnim govorom, svrstali po abecedi i izradili mali rjeènik zavièajnog govora, istraživali su i stare alate, a u sklopu radionice hrvatskog jezika bavili su se starim zanatima Humšæine, jedan od takvih je i lonèarstvo Æukarije, o èemu nema zapisa.

Uèenici PŠ Livade obradili su temu „Priroda naša hraniteljica“. Zbog velikog siromaštva koje je nekad vladalo u tom kraju, ljudi su u prirodi pronalazili plodove kojima su nahranili gladna usta svojih obitelji. Sreæom, obièaj branja samoniklog bilja i gljiva održao se do današnjih dana. Spoznavši njihove nutritivne i ljekovite vrijednosti, sve se više k o r i s t e u s u v r e m e n o j gastronomiji, a nekada jela siromašnih danas su prave delicije.

PŠ Lanišæe se bavila starim zanatima Æiæarije.

Kuharica i stari zanati

Page 49: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Buzetski list 48 Buzetski list49

OBRAZOVANJE

Dan škole u znaku projekta „Zavièaj“

RADIONICE - PUN POGODAKNa prezentaciji projekta najveæe je zanimanje pobudila grupa koja se bavila traganjem za pravopisnim greškama u nazivima ulica, kafiæa, obrta, kao i krivo ispisanim radnim vremenom raznih uslužnih djelatnosti.Ana PISAK

Uèenici 2.a i 2.b razreda istraživali su stare košare, upoznali su izradu košarica od beke. U gostima im je bio Mladen Kontiæ, slijepi pletaè košara. Nauèio ih je plesti i stolice od t rave – b i è i æa . Osmis l i t i „kuharicu“, u èemu su i uspjeli, pokušali su uèenici 3. a i b razreda. U njoj su predstavili starinske recepte domaæih jela. Uèenici 4.a i 4.b razreda otkrili su èari ekstremnih sportova u svom zavièaju. Dragi ljudi: Zlata Markežiæ, Nevio Ladavac, Ida Bašiæ, Manuel Èerneka, David Krajcar, Marin Prodan, Darko Hrvatin i Nenad Krstiniæ približili su im planinarenje, paraglajding, biciklizam i enduro.

È l a n o v i m a e n g l e s k e radionice „Turistièki vodiè“ bio je glavni cilj izraditi vodiè kroz grad Buzet. „Tko sve živi u našem Buzetu i što tu sve ima“ je radionica u kojoj su uèenici istraživali stanovništvo Buzeta, turistièke posjete na Buzeštini i geometrijske likove oko nas. U radionici „Uspjesi buzetskog sporta“ sudionici su prikupili i n fo r m a c i j e o u s p j e s i m a buzetskih sportaša te izradili

Posljednjeg dana mjeseca o ž u j k a O s n o v n a š k o l a „Vazmoslav Gržalja“ obilježila je Dan škole. Tim je povodom u holu ove obrazovne ustanove održana prigodna sveèanost na kojoj su se uèenici predstavili plesom, pjesmom i recitacijom. Najveæu je pažnju, meðutim, plijenio projekt „Zavièaj“, na kojemu je 478 uèenika matiène te podruènih škola u Roèu, Vrhu, Lanišæu i L i v a d a m a r a d i l o j o š o d studenoga.

Roðeno 27 radionica

„Današnji smo dan željeli posvetiti našemu zavièaju. Ovu smo temu odabrali jer smatramo da je buzetski zavièaj dovoljno bogat da ga se obradi kroz raznorazne radionice. Tako se „rodilo“ 27 razlièitih radionica: kamena, pravopisna, Buzet na Goog le Ear thu , rad ion ica starinskih jela, zanata i predmeta te mnoge druge. Djeca su se snašla odlièno, imala su razlièite afinitete tako da smo mogli pokriti sva podruèja, od povijesti, sporta, kulture pa do hrane“, rekla je ravnateljica OŠ „Vazmoslav Gržalja“ Mirjana Blaževiæ. U projekt su bili ukljuèeni i roditelji.

I odrasli griješe

Na prezentaciji projekta najveæe je zanimanje pobudila grupa koja se bavila traganjem za p r avo p i s n i m g r e š ka m a u nazivima ulica, kafiæa, obrta, kao i k r i v o i s p i s a n i m r a d n i m vremenom raznih uslužnih subjekata. Za tu se radionicu, naime, prijavilo èak 63 uèenika a primalo ih se samo 15.

„Uèenici su pokazali zavidno znanje o zavièaju u kojem žive, ali i zanimanje za prouèavanje prošlosti. Radionica o pravopisu u

njihovom gradu jako im se svidjela. Najviše grešaka su uoèili u pisanju navodnih znakova i imena frizerskih salona i kafiæa. Nailazili su i na redne brojeve bez toèke, nepotrebne strane rijeèi, najèešæe one iz francuskog i engleskog jezika, te na pogrešno n a p i s a n o r a d n o v r i j e m e trgovina“, pojasnila je profesorica hrvatskog i engleskog jezika Una Matiæ.

Da bi pronašli greške uèenici nisu morali daleko iæi. Naime, samo u krugu škole naišli su na njih 50-ak! Kako se greške ne bi p o n av l j a l e u è e n i c i s u i h fotografirali, isprintali te ispod njih ispisali pravilan naziv.

Mali kipari i klesari

J o š j e d n a r a d i o n i c a maštovitog sadržaja bila je „Zavièaj u kamenu“. U nju se ukljuèilo 40 uèenika, a vodili su je školski djelatnici: Gabriela Isakagiæ, Dolores Èerneka, Marijan Maras i Nedžad Isakagiæ.

„U radionici „Kamen u zavièaju“ pokazali smo vještinu o b r a d e k a m e n a , i z r a d i l i tradicionalne suvenire: kažune, vrtove, bunare. U vrtove i bunare smo sadili autohtono i drugo bilje. Svi polaznici ozbiljno su se prihvatili posla, neki kao da su pravi struènjaci za kamen. Interesantno je da su se naroèito iskazali pojedinci koji inaèe nisu odlièni uèenici, oni su èak p r e d v o d i l i posao. Nagutali smo se dosta prašine, proizveli veliku buku jer s m o ko r i s t i l i èekiæ, kliješta, pile i bušilicu, no sav se uloženi trud isplatio“, k a z a l a j e

uèiteljica Gabriela Isakagiæ. „Ukljuèivanje u ovu radionicu

predstavljalo mi je zadovoljstvo. Nauèili smo obraðivati kamen. I z rad i l i smo puno l i jep ih suvenira“, rekla nam je Antonela Buterin, uèenica 6. b razreda u Buzetu.

Istraživali sakralne objekte

Pažnju je plijenio i kutak namijenjen radovima PŠ Vrh. Uèenici te škole predstavili su i s t r a ž i v a n j e o s a k r a l n i m objektima na Vrhuštini, a izradili su i nekoliko maketa te letak „Sakralni objekti Vrhuštine“ s opisom graðevina, fotografijama i kartom gdje se nalaze.

„ Istraži l i smo sakralne objekte na Vrhuštini: kapelice, crkve. Iznenadili smo se koliko ih zapravo ima. Radom u radionici nauèila sam mnoge nove stvari o svom kraju, družila sam se s vršnjacima i lijepo smo se zabavljali“, isprièala nam je Ines Marušiæ, uèenica 6. razreda PŠ Vrh.

Kviz o zavièaju

Zanimljivo je bilo i u radionici „Kviz: koliko poznajem zavièaj“.„Osmislili smo pitanja vezana za Buzet i Buzeštinu. Neke smo namijenili nižim, a druge višim razredima. Primjerice, pitali smo što oznaèavaju medaljoni na humskim vratima, gdje raste

tartuf – u vodi, na stablu ili pod zemljom, tko je bio Vazmoslav Gržalja, koliko je tažak tartuf koji je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda, odakle do gdje se proteže šetalište Šotojorta i mnoga druga. Uèenici su svoje odgovore pisali na papir. Niži razredi su znali više od uèenika viših razreda.

„Puno smo nauèile i mi tražeæi koja pitanja postaviti. Recimo, prije nismo znale gdje je šetal ište Šotojor ta, kol iko spomenika broji Aleja glagoljaša i na kojoj se dionici proteže. Radionica nam je puno koristila, a i bila je zanimljiva. Bilo je puno bolje i ljepše od redovne nastave. Zabavljali smo se uèeæi pa je i samo usvajanje novog gradiva bilo lakše. Imali smo puno knj iga“, ispr ièale su nam polaznice radionice o kvizu, Stefani Rupena Èerneka i Ela Pahor iz 5.a razreda.

„Pitanja su bila malo teška, ali i dosta zanimljiva. Najteže mi je bilo odgovoriti na pitanje gdje se nalazi odreðeni spomenik ili bunar, koliko spomenika broji Aleja glagoljaša? I ranije sam èuo za te spomenike, ali nikad nisam išao za time. U radionici sam dobio puno korisnih informacija. Volio bih opet sudjelovati u nekoj radionici. Bilo je zanimljivo. Uèenje je bilo drukèije od nastavnog plana“, rekao nam je Loren Rupena, takoðer uèenik 5.a razreda.

PowerPoint prezentaciju i brošuru o toj temi.

Kreativni su bili u uèenici roèke škole. Oni su: istraživali kukce i drveæe njihova zavièaja, zapisivali rijeèi zavièajnog govora pa ih u školi objasnili književnim govorom, svrstali po abecedi i izradili mali rjeènik zavièajnog govora, istraživali su i stare alate, a u sklopu radionice hrvatskog jezika bavili su se starim zanatima Humšæine, jedan od takvih je i lonèarstvo Æukarije, o èemu nema zapisa.

Uèenici PŠ Livade obradili su temu „Priroda naša hraniteljica“. Zbog velikog siromaštva koje je nekad vladalo u tom kraju, ljudi su u prirodi pronalazili plodove kojima su nahranili gladna usta svojih obitelji. Sreæom, obièaj branja samoniklog bilja i gljiva održao se do današnjih dana. Spoznavši njihove nutritivne i ljekovite vrijednosti, sve se više k o r i s t e u s u v r e m e n o j gastronomiji, a nekada jela siromašnih danas su prave delicije.

PŠ Lanišæe se bavila starim zanatima Æiæarije.

Kuharica i stari zanati

Page 50: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Školska godina 2010./2011.

Uèenici:Ana Benèiæ, Jana Blaževiæ, Dejan Brljavac, Mario Drašèiæ, Kanita Haliloviæ, Katja Jakac, Chiara Jerman, Matija Jurkoviæ, Alisa Klariæ, Kelly Kontiæ, Patrik Krota Oršuš, Stefan Majcan, Ajla Milkoviæ, Jakov Ošo, Job PetehIvaniš, Lora Petohleb, Alen Posedel, Daniel Prodan, Teo Stokoviæ, Nadja Thea Šegedin Schmit, AlidaŠpanjol, Nikolina Tadiæ.

Razrednica: Nevenka Marmiliæ

Uèenici:Samuel Majcan, Manuel Marušiæ, Leona Petohleb, Luka Vivoda.

Razrednica: Branka Flego Razrednica: Željka Marinkoviæ

Uèenici:Stiven Bartoliæ, Mirnes Bašiæ, Paola Bašiæ, Sara Èerneha, Matija Fabijanèiæ, Petra Fabijanèiæ, Dinko Flego, Karla Grbac, Vanessa Jakac, Karla Jermaniš, Lana Klariæ, Aleks Krulèiæ, Marco Medica, Katerina Mijatoviæ, Dženis Miljkoviæ, Tara Mrvoš, Monika Rexhbeqaj, Antonella Sinèiæ, Lukas Višiæ, Simona Vivoda, Matija Danijel Žugaj.

PRVAŠIÆIPODRUÈNEŠKOLE VRH1.a 1.b

PRVAŠIÆIPODRUÈNEŠKOLE LANIŠÆE

Uèenici: Bernard Šverko i Ðulijano Šverko.

Razrednica: Sandra Vugrinec

Uèenici: Anamaria Buršiæ, Lara Fabris, Valnea Muzica, Marta Nemarnik, Lorenzo Radoviæ.

Razrednica: Sandra Grabar

PRVAŠIÆIPODRUÈNEŠKOLE ROÈ

8.a Uèenici:Nina Bariæ, Arian Bašiæ, Daniel Cerovac, Luka Drašèiæ, Vedran Flego, Karlo Jakac, Fran Katarinèiæ, Ana-Maria Klariæ, Leo Klariæ, Morana Krbavèiæ, Alma Lihiæ, Karla Marfan, Mirvet Muheljiæ, Katarina Ošo, Petar Ošo, Ivana Paladin, Marino Pavetiæ, Loren Petohleb, Romeo Podobnik, Patrick Podreka, Tahir Rexhbeqaj, Danijel Sirotiæ, Igor Steviæ, Lea Šestan.

Razrednica: Ljiljana Kajin

OSMAŠIPODRUÈNEŠKOLE LIVADE

Uèenici:Erika Bartoliæ,Vanesa Bonin,Luka Cotiæ,Adrijana Jakac,Goran Krt.

Razrednica:Ida Lenac

UèenicaLea Vivoda

Razrednica:Silva Supièiæ

OSMAŠIPODRUÈNEŠKOLE VRH

OSMAŠIPODRUÈNEŠKOLE ROÈ

Uèenici:Danica Baf, Martina Butariæ, Marcel Glaviæ, Anton Grbac, EricMuzica, Mateo Muzica, Denis Perniæ, DorjanaŠverko.

Razrednica:Marija Milevoj

8.b Uèenici:Jasmin Abdiu, Sandro Bassiato, Tanja Bazina, David Blaževiæ, Klemen Blaževiæ, Gabrijel Grabar, Ivana Karliæ, Leo Karliæ, Kristian Komariæ, Ambra Kovaèiæ, Lea Krivièiæ, Denia Majcan, Lea Medica, Narda Pehliæ, Mirko Prodan, Melita Schergat, Toni Sirotiæ, Alessia Stelko, Vanja Šegota, Ela Španjol, Megi Vodopija, Antonio Zonta, Denis Zornada.

Razrednica: Nataša Vivoda

Prvaši i osmaši Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja" Buzet

Page 51: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Školska godina 2010./2011.

Uèenici:Ana Benèiæ, Jana Blaževiæ, Dejan Brljavac, Mario Drašèiæ, Kanita Haliloviæ, Katja Jakac, Chiara Jerman, Matija Jurkoviæ, Alisa Klariæ, Kelly Kontiæ, Patrik Krota Oršuš, Stefan Majcan, Ajla Milkoviæ, Jakov Ošo, Job PetehIvaniš, Lora Petohleb, Alen Posedel, Daniel Prodan, Teo Stokoviæ, Nadja Thea Šegedin Schmit, AlidaŠpanjol, Nikolina Tadiæ.

Razrednica: Nevenka Marmiliæ

Uèenici:Samuel Majcan, Manuel Marušiæ, Leona Petohleb, Luka Vivoda.

Razrednica: Branka Flego Razrednica: Željka Marinkoviæ

Uèenici:Stiven Bartoliæ, Mirnes Bašiæ, Paola Bašiæ, Sara Èerneha, Matija Fabijanèiæ, Petra Fabijanèiæ, Dinko Flego, Karla Grbac, Vanessa Jakac, Karla Jermaniš, Lana Klariæ, Aleks Krulèiæ, Marco Medica, Katerina Mijatoviæ, Dženis Miljkoviæ, Tara Mrvoš, Monika Rexhbeqaj, Antonella Sinèiæ, Lukas Višiæ, Simona Vivoda, Matija Danijel Žugaj.

PRVAŠIÆIPODRUÈNEŠKOLE VRH1.a 1.b

PRVAŠIÆIPODRUÈNEŠKOLE LANIŠÆE

Uèenici: Bernard Šverko i Ðulijano Šverko.

Razrednica: Sandra Vugrinec

Uèenici: Anamaria Buršiæ, Lara Fabris, Valnea Muzica, Marta Nemarnik, Lorenzo Radoviæ.

Razrednica: Sandra Grabar

PRVAŠIÆIPODRUÈNEŠKOLE ROÈ

8.a Uèenici:Nina Bariæ, Arian Bašiæ, Daniel Cerovac, Luka Drašèiæ, Vedran Flego, Karlo Jakac, Fran Katarinèiæ, Ana-Maria Klariæ, Leo Klariæ, Morana Krbavèiæ, Alma Lihiæ, Karla Marfan, Mirvet Muheljiæ, Katarina Ošo, Petar Ošo, Ivana Paladin, Marino Pavetiæ, Loren Petohleb, Romeo Podobnik, Patrick Podreka, Tahir Rexhbeqaj, Danijel Sirotiæ, Igor Steviæ, Lea Šestan.

Razrednica: Ljiljana Kajin

OSMAŠIPODRUÈNEŠKOLE LIVADE

Uèenici:Erika Bartoliæ,Vanesa Bonin,Luka Cotiæ,Adrijana Jakac,Goran Krt.

Razrednica:Ida Lenac

UèenicaLea Vivoda

Razrednica:Silva Supièiæ

OSMAŠIPODRUÈNEŠKOLE VRH

OSMAŠIPODRUÈNEŠKOLE ROÈ

Uèenici:Danica Baf, Martina Butariæ, Marcel Glaviæ, Anton Grbac, EricMuzica, Mateo Muzica, Denis Perniæ, DorjanaŠverko.

Razrednica:Marija Milevoj

8.b Uèenici:Jasmin Abdiu, Sandro Bassiato, Tanja Bazina, David Blaževiæ, Klemen Blaževiæ, Gabrijel Grabar, Ivana Karliæ, Leo Karliæ, Kristian Komariæ, Ambra Kovaèiæ, Lea Krivièiæ, Denia Majcan, Lea Medica, Narda Pehliæ, Mirko Prodan, Melita Schergat, Toni Sirotiæ, Alessia Stelko, Vanja Šegota, Ela Španjol, Megi Vodopija, Antonio Zonta, Denis Zornada.

Razrednica: Nataša Vivoda

Prvaši i osmaši Osnovne škole "Vazmoslav Gržalja" Buzet

Page 52: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Antun Klariæ, Petar Rašpoliæ i Rade Kazimir

TRI ÈELNIKA S POÈETKA20. STOLJEÆA

Buzetski list 52 53

BUZETSKE ÆAKULE STARE OBITELJI BUZEŠTINE

Zlato mlunske crkve

LOVCI NA ZLATOMALOGA MLUNA Ana PISAK

Poznato je da našim selima kolaju legende, prièe o raznim dogodovštinama, istinite, ali i one manje stvarne. Ova istinita prièa dogodila se na Velom Mlunu, no zasniva se na neistini.

Glavni akteri su sinovi obitelji Johci iz Gorenjci. Naime, usmenom predajom u selu se s koljena na koljeno prenosilo da je ispod crkve Sv. Ivana na Malom Mlunu zakopano veliko blago: novac i zlatnina! A jednog su se dana trojica braæe iz spomenute obitelji odluèila domoæi skrivenog bogatstva. Bilo je to u vrijeme Austro-Ugarske monarhije…

Potraga „alla muta“

Da bi se bogatstvo pronašlo, valjalo se ponašati sukladno

Krajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa na Buzeštini su bile dvije opæine: Buzet i Roè koje su administrat ivno pr ipadale Kotarskom kapetanatu Kopar. Pobjedom Hrvatske narodne stranke hrvatski zastupnici preuzeli su vlast u Buzetu, a 1903. u Roèu.

Opæina Buzet je od 1887. do 1916. birala sedam zastupstava (opæinskih vijeæa), koja su predvodili naèelnici opæine, a od 1916. upravitelj opæine. O prva dva naèelnika Franu Flegu (1887.-1894.) i Matku Trinajstiæu (1884.-1902.) pisano je u prvim brojevima, a u ovom broju pišemo o Antunu Klariæu i Petru Rašpoliæu naèelnicima te Kazimiru Radi, upravitelju opæine.

Antun Klariæ

Roðen je 11. IX. 1848., a preminuo 28.VI. 1945. U braku s Marijom Klariæ imao je šest sinova. Kao istaknuti zemljoradnik i rodoljub, od 6. IX. 1902. do 4. prosinca 1906. bio je naèelnik opæine Buzet. Najveæi je projekt u to vrijeme bio podizanje Narodnog doma na Fontani, koji je otvoren 1907. godine.

Petar Rašpoliæ

Od 1907. do 1916. godine bio je naèelnik opæine Buzet. Do 1911. zadržao je opæinske uredske prostorije u Narodnom domu. U vrijeme njegova mandata sagraðena je nova školska zgrada za hrvatsku školu, a zatim su 1911. sagraðene i èetiri zgrade (danas kuæni broj 3, Ulica A. Cerovca), u koje se preselio i opæinski ured. Dok je bio naèelnik otvoreno je na podruèju opæine nekoliko podruènih škola. Namjesništvo u Kopru raspustilo je 24. studenoga 1916. godine zastupstvo opæine Buzet pa je Petar Rašpoliæ opæinsku upravu predao Kazimiru Rade.

Za vrijeme vladavine ove trojice Buzeæana sagraðen je Narodni dom i nove školske zgrade.

Božo JAKOVLJEVIÆ

Kazimir Rade

Uèiteljsku školu završio je u Kopru. Meðu pet naèelnika buzetske opæine od 1887. do 1918. nalazi se i ovaj uèitelj. Naime, tijekom I. svjetskog rata, 1916., raspušteno je opæinsko zastupstvo, a za upravitelja opæine imenovan je Kazimir Rade, uèitelj u buzetskoj školi. Kao uèitelj rukovodio je crkvenim i mjesnim pjevaèkim zborom. Hrvatska škola u Buzetu bila mu je prvo i gotovo zadnje mjesto rada. Naime, godine 1920. osuðen je na gotovo tromjeseèni zatvor u Trstu, i to zbog sitnice, bio je – Hrvat. Tada je ostao bez posla. Potom je imenovan za uèitelja u Èrnici. Tu se i razbolio, vjerojatno od tuberkuloze pluæa, od koje je i umro.

Puni samopouzdanja i vjere da æe uskoro postati najbogatiji Mlunci, braæa Johci noæ su proveli „alla muta“, marljivo kopajuæi.

tragaèkim pravilima: u potragu se odlazilo iskljuèivo noæu, a tragaèi meðusobno nisu smjeli progovoriti ni jednu rijeè. Tako su braæa Johci u predveèerje uzela alat u ruke i s Velog Mluna uputili se na Mali Mlun.

Kad su stigli do crkvice Sv. Ivana veæ je bila duboka noæ pa su mogli odmah pr ionut i poslu. Puni samopouzdanja i vjere da æe uskoro postati najbogatiji Mlunci, braæa Johci noæ su proveli „alla muta“, marljivo kopajuæi na odreðenim punktovima u neposrednoj blizini s a k r a l n o g o b j e k t a n a sjeverozapadnoj strani crkve, prema Zrenju.

Kako je noæ odmicala poèetni entuzijazam sve je više splašnjavao jer blještavilu nije bilo ni traga. Uskoro je svanula zora pa su Johci

morali odustati od potrage.

Dve botre

Stigavši doma, braæa Johci odložili su alat. Umorni i neispavani, utonuli su u dubok san. Toliko èvrsto su zaspali da kad ih je ujutro majka Marija pokušala probuditi u tom naumu nije uspjela. Buduæi da je znala za njihov pothvat, a vidjevši da sinovi spavaju dubokim snom, pretpostavila je da su zlato pronašli.

U toj vjeri, brže bolje uputila se botri Meni. Polutihim glasom pozvala je kumicu na prozor i rekla joj: „Znoš botra da muje, ki so ta noæ kopali za onim zlotom poli Sv. Ivan, izgleda da so ga levoli zatu ki ležiju doma koko prasce i hrèijo“. Botra Mena je to pozorno saslušala i na

kraju uzvratila botri Mariji: „Mušte, mušte botra. Ne guvorite takove štupidece. Uni su levali vašiga vraga, a ne šolde i zloto!“ A Marija æe joj: „Veri mi, botra, nekaj su prnesli, samo neznam koliko“.

I tako su se dvije botre rastale. Jedna u uvjerenja da od zlata nema ništa, a druga da su sinovi ipak nešto pronašli…

Ovu nam je æakulu isprièao Danilo Cerovac iz Velog Mluna. Pamti ju još iz ranog djetinjstva, a isprièali su mu je stariji susjedi.

RADE KAZIMIRRADE KAZIMIR

ANTUN KLARIÆANTUN KLARIÆ

PINTORIJA, SELO PETRA RAŠPOLIÆAPINTORIJA, SELO PETRA RAŠPOLIÆA

Page 53: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Antun Klariæ, Petar Rašpoliæ i Rade Kazimir

TRI ÈELNIKA S POÈETKA20. STOLJEÆA

Buzetski list 52 53

BUZETSKE ÆAKULE STARE OBITELJI BUZEŠTINE

Zlato mlunske crkve

LOVCI NA ZLATOMALOGA MLUNA Ana PISAK

Poznato je da našim selima kolaju legende, prièe o raznim dogodovštinama, istinite, ali i one manje stvarne. Ova istinita prièa dogodila se na Velom Mlunu, no zasniva se na neistini.

Glavni akteri su sinovi obitelji Johci iz Gorenjci. Naime, usmenom predajom u selu se s koljena na koljeno prenosilo da je ispod crkve Sv. Ivana na Malom Mlunu zakopano veliko blago: novac i zlatnina! A jednog su se dana trojica braæe iz spomenute obitelji odluèila domoæi skrivenog bogatstva. Bilo je to u vrijeme Austro-Ugarske monarhije…

Potraga „alla muta“

Da bi se bogatstvo pronašlo, valjalo se ponašati sukladno

Krajem 19. i poèetkom 20. stoljeæa na Buzeštini su bile dvije opæine: Buzet i Roè koje su administrat ivno pr ipadale Kotarskom kapetanatu Kopar. Pobjedom Hrvatske narodne stranke hrvatski zastupnici preuzeli su vlast u Buzetu, a 1903. u Roèu.

Opæina Buzet je od 1887. do 1916. birala sedam zastupstava (opæinskih vijeæa), koja su predvodili naèelnici opæine, a od 1916. upravitelj opæine. O prva dva naèelnika Franu Flegu (1887.-1894.) i Matku Trinajstiæu (1884.-1902.) pisano je u prvim brojevima, a u ovom broju pišemo o Antunu Klariæu i Petru Rašpoliæu naèelnicima te Kazimiru Radi, upravitelju opæine.

Antun Klariæ

Roðen je 11. IX. 1848., a preminuo 28.VI. 1945. U braku s Marijom Klariæ imao je šest sinova. Kao istaknuti zemljoradnik i rodoljub, od 6. IX. 1902. do 4. prosinca 1906. bio je naèelnik opæine Buzet. Najveæi je projekt u to vrijeme bio podizanje Narodnog doma na Fontani, koji je otvoren 1907. godine.

Petar Rašpoliæ

Od 1907. do 1916. godine bio je naèelnik opæine Buzet. Do 1911. zadržao je opæinske uredske prostorije u Narodnom domu. U vrijeme njegova mandata sagraðena je nova školska zgrada za hrvatsku školu, a zatim su 1911. sagraðene i èetiri zgrade (danas kuæni broj 3, Ulica A. Cerovca), u koje se preselio i opæinski ured. Dok je bio naèelnik otvoreno je na podruèju opæine nekoliko podruènih škola. Namjesništvo u Kopru raspustilo je 24. studenoga 1916. godine zastupstvo opæine Buzet pa je Petar Rašpoliæ opæinsku upravu predao Kazimiru Rade.

Za vrijeme vladavine ove trojice Buzeæana sagraðen je Narodni dom i nove školske zgrade.

Božo JAKOVLJEVIÆ

Kazimir Rade

Uèiteljsku školu završio je u Kopru. Meðu pet naèelnika buzetske opæine od 1887. do 1918. nalazi se i ovaj uèitelj. Naime, tijekom I. svjetskog rata, 1916., raspušteno je opæinsko zastupstvo, a za upravitelja opæine imenovan je Kazimir Rade, uèitelj u buzetskoj školi. Kao uèitelj rukovodio je crkvenim i mjesnim pjevaèkim zborom. Hrvatska škola u Buzetu bila mu je prvo i gotovo zadnje mjesto rada. Naime, godine 1920. osuðen je na gotovo tromjeseèni zatvor u Trstu, i to zbog sitnice, bio je – Hrvat. Tada je ostao bez posla. Potom je imenovan za uèitelja u Èrnici. Tu se i razbolio, vjerojatno od tuberkuloze pluæa, od koje je i umro.

Puni samopouzdanja i vjere da æe uskoro postati najbogatiji Mlunci, braæa Johci noæ su proveli „alla muta“, marljivo kopajuæi.

tragaèkim pravilima: u potragu se odlazilo iskljuèivo noæu, a tragaèi meðusobno nisu smjeli progovoriti ni jednu rijeè. Tako su braæa Johci u predveèerje uzela alat u ruke i s Velog Mluna uputili se na Mali Mlun.

Kad su stigli do crkvice Sv. Ivana veæ je bila duboka noæ pa su mogli odmah pr ionut i poslu. Puni samopouzdanja i vjere da æe uskoro postati najbogatiji Mlunci, braæa Johci noæ su proveli „alla muta“, marljivo kopajuæi na odreðenim punktovima u neposrednoj blizini s a k r a l n o g o b j e k t a n a sjeverozapadnoj strani crkve, prema Zrenju.

Kako je noæ odmicala poèetni entuzijazam sve je više splašnjavao jer blještavilu nije bilo ni traga. Uskoro je svanula zora pa su Johci

morali odustati od potrage.

Dve botre

Stigavši doma, braæa Johci odložili su alat. Umorni i neispavani, utonuli su u dubok san. Toliko èvrsto su zaspali da kad ih je ujutro majka Marija pokušala probuditi u tom naumu nije uspjela. Buduæi da je znala za njihov pothvat, a vidjevši da sinovi spavaju dubokim snom, pretpostavila je da su zlato pronašli.

U toj vjeri, brže bolje uputila se botri Meni. Polutihim glasom pozvala je kumicu na prozor i rekla joj: „Znoš botra da muje, ki so ta noæ kopali za onim zlotom poli Sv. Ivan, izgleda da so ga levoli zatu ki ležiju doma koko prasce i hrèijo“. Botra Mena je to pozorno saslušala i na

kraju uzvratila botri Mariji: „Mušte, mušte botra. Ne guvorite takove štupidece. Uni su levali vašiga vraga, a ne šolde i zloto!“ A Marija æe joj: „Veri mi, botra, nekaj su prnesli, samo neznam koliko“.

I tako su se dvije botre rastale. Jedna u uvjerenja da od zlata nema ništa, a druga da su sinovi ipak nešto pronašli…

Ovu nam je æakulu isprièao Danilo Cerovac iz Velog Mluna. Pamti ju još iz ranog djetinjstva, a isprièali su mu je stariji susjedi.

RADE KAZIMIRRADE KAZIMIR

ANTUN KLARIÆANTUN KLARIÆ

PINTORIJA, SELO PETRA RAŠPOLIÆAPINTORIJA, SELO PETRA RAŠPOLIÆA

Page 54: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Jagode

Kristina GREBLO

Buzetski list 54 55

ISTARSKA KUHINJA ZDRAVA HRANA

Štracade ili lazanjoti

DORUÈAK ZA TEŽAKEŠtracade se zaèinjavalo i pancetom, dok je te vrste mesa bilo u kuæi. No na mesu se uvijek štedjelo.

Ana PISAK

U Azijskim zemljama èesto je nazivaju „kraljicom voæa“ zbog njenog velikog nutritivnog znaèaja - hranjivih tvari bitnih za naše zdravlje. Izuzetno bogate vodom, èak 90 posto, jagode su odlièno ljetno osvježenje. One su jedini poznati plod, koji svoje sjeme nosi izvana, u prosjeku oko 200 sjemenki. Izraèunato je da, Kalifornija kao zemlja s najveæim uzgojem jagoda, stavi bobicu do bobice, omotale bi svijet 15 puta.

Idealne za dijetu

Jagode sadrže niz hranjivih tvari, fitonutrijenata i antioksidanata, koji se bore protiv slobodnih radikala. Hranjive tvari u najveæem dijelu ukljuèuju vitamin C, te vitamine A, B6, vitamin K. Takoðer bogat su izvor minerala: kalcij i fosfor koji su dobar izvor za kosti, kalij koji utjeèe na živèani sustav, magnezij koji pomaže u borbi protiv stresa.

Jagode su vrlo siromašne kalorijama te stoga predstavljaju idealnu namirnicu za osobe na redukcijskim dijetama i sve one koji žele uštediti na energiji i pritom tijelu osigurati vrijedne nutrijente. Na 100g sadrže 43 kcal što je jednaka vrijednost jednom bombonu.

Umanjuju bol

Jagode imaju antioksidativno i antikancerogeno djelovanje, bogate su fenolima koji štite srce i djeluju protuupalno. Imaju slièno djelovanje kao i aspirin ili ibuprofen koji umanjuju bol b l o k i r a j u æ i d j e l o v a n j e e n z i m a ciklooksigenaze èija pretjerana aktivnost pridonosi bolestima kao što su artritis, ateroskleroza, astma, rak.

U èasopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, istaknuto je blagotvorno djelovanje jagoda na organizam s posebnim osvrtom na biološki aktivne fenolne spojeve s antioksidativnim i antikancerogenim djelovanjem. U jednom se istraživanju, jagode svrstavaju u top osam namirnica koje

MIRISNA KRALJICA VOÆAImaju slièno djelovanje kao i aspirin ili ibuprofen koji umanjuju bol blokirajuæi djelovanje enzima ciklooksigenaze èija pretjerana aktivnost pridonosi neželjenoj upali kao što je artritis, ateroskleroza, astma, rak.

su pokazale da smanjuju stopu smrtnosti od raka meðu starijom populacijom.

Poveæavaju sposobnost uèenja

Ovo proljetno voæe štiti mozak od oksidativnog stresa te umanjuju slabljenje funkcije mozga uzrokovane starenjem. U istraživanju provedenom na životinjama, zakljuèeno je da hranjenje jagodama poveæava njihovu sposobnost uèenja te motorièke vještine.

Vitamin C iz jagoda štiti od upalnog poliartritisa, potièe zdravlje zglobova ne samo kao jak antioksidans u zaštiti od slobodnih radikala, veæ i zato što je neophodan za djelovanje enzima koji sudjeluju u proizvodnji kolagena.

Jagode obiluju oksalatima i goitrogenima (spojevi koji ometaju

funkciju štitnjaèe) što može stvarati poteškoæe pojedinim

osobama. Pripadaju namirnicama koje vrlo èesto uzrokuju alergijske

reakcije te su jedna od 12 namirnica u kojima se najèešæe

pronalaze pesticidi.

Oprez!

dijalektu zvane „štracade“ ili „lazanjoti“ domaæice bi poèele veæ u jutarnjim satima,izmeðu sedam i osam. Ovo se jelo, naime, posluživalo veæ za kalizion (doruèak) koji je težacima bivao poslužen dva-tri sata kasnije. Štracade su se pravile gotovo svakog jutra. Starije su nam nonice objasnile da se doruèak sastojao ili od štracada ili od palente, treæe varijante gotovo da nije bilo. „Nije bilo drugo što poslužit. Eventualno krumpir, ali

S izradom tjestenine na

SASTOJCI(za 4 osobe):

Štracade:

2 jaja0,5 kg brašna

voda po potrebi

Gulaš:

0,5 kg rebrica/kobasica0,5 kg graškasvježa rajèica2 žlice brašna

lukpapar

sol

se onda nije imalo što jesti za veèeru“, pojašnjavaju nonice.

Štracade bi se uvijek mijesile, tanjile i rezale ruèno. Pravile su se od bijelog, pšeniènog brašna. Najbolje su bile na proljeæe, kada je vrt obilovao raznim povræem poput rajèica, graška, mladog luka s kojima su se štracade kombinirale. Zimi bi se one „ u p ot p u n i l e “ d o m a æ o m konzerviranom rajèicom, domaæim uljem i špekom.

„Štracade se zaèinjavalo i

pancetom, dok je te vrste mesa bilo u kuæi. No na mesu se uvijek štedjelo, jer mnoge su ga obitelji prodavale kako bi dobivenim novcem mogle ku p i t i d r u g e , z a ž i vo t neophodne, namirnice. Uz to, svaka je obitelj imala velik broj djece pa se meso dijelilo po strogo odreðenim pravilima i samo za velike blagdane, ili p a k , u s l u è a j u bolest i“ , ispr ièale su na buzetske nonice.

NAÈIN PRIPREME:

Brašno se s vodom i jajima mijesi kao kod pripreme kruha, ali smjesa mora biti puno tvrða. Zatim se rastanji, razreže na resice debljine „dva prsta“. Ovako pripremljenu tjesteninu ubacuje se u kipuæu vodu, prethodno posoljenu. Vrijeme kuhanja je desetak minuta. Kod pripreme gulaša najprije se u tavu stavi svinjska mast te posoljeni, isjeckani luk. Sol sprjeèava luk da ne izgori. Nakon što luk požuti u tavu se dodaje meso i grašak. Meso se podlijeva oko pola sata. Zatim se dodaje svježa rajèica i zaèini. Kad se rajèica raspadne dodaje se voda (po želji) i brašno. Gulaš se zatim kuha još pola sata.

Page 55: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Jagode

Kristina GREBLO

Buzetski list 54 55

ISTARSKA KUHINJA ZDRAVA HRANA

Štracade ili lazanjoti

DORUÈAK ZA TEŽAKEŠtracade se zaèinjavalo i pancetom, dok je te vrste mesa bilo u kuæi. No na mesu se uvijek štedjelo.

Ana PISAK

U Azijskim zemljama èesto je nazivaju „kraljicom voæa“ zbog njenog velikog nutritivnog znaèaja - hranjivih tvari bitnih za naše zdravlje. Izuzetno bogate vodom, èak 90 posto, jagode su odlièno ljetno osvježenje. One su jedini poznati plod, koji svoje sjeme nosi izvana, u prosjeku oko 200 sjemenki. Izraèunato je da, Kalifornija kao zemlja s najveæim uzgojem jagoda, stavi bobicu do bobice, omotale bi svijet 15 puta.

Idealne za dijetu

Jagode sadrže niz hranjivih tvari, fitonutrijenata i antioksidanata, koji se bore protiv slobodnih radikala. Hranjive tvari u najveæem dijelu ukljuèuju vitamin C, te vitamine A, B6, vitamin K. Takoðer bogat su izvor minerala: kalcij i fosfor koji su dobar izvor za kosti, kalij koji utjeèe na živèani sustav, magnezij koji pomaže u borbi protiv stresa.

Jagode su vrlo siromašne kalorijama te stoga predstavljaju idealnu namirnicu za osobe na redukcijskim dijetama i sve one koji žele uštediti na energiji i pritom tijelu osigurati vrijedne nutrijente. Na 100g sadrže 43 kcal što je jednaka vrijednost jednom bombonu.

Umanjuju bol

Jagode imaju antioksidativno i antikancerogeno djelovanje, bogate su fenolima koji štite srce i djeluju protuupalno. Imaju slièno djelovanje kao i aspirin ili ibuprofen koji umanjuju bol b l o k i r a j u æ i d j e l o v a n j e e n z i m a ciklooksigenaze èija pretjerana aktivnost pridonosi bolestima kao što su artritis, ateroskleroza, astma, rak.

U èasopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry, istaknuto je blagotvorno djelovanje jagoda na organizam s posebnim osvrtom na biološki aktivne fenolne spojeve s antioksidativnim i antikancerogenim djelovanjem. U jednom se istraživanju, jagode svrstavaju u top osam namirnica koje

MIRISNA KRALJICA VOÆAImaju slièno djelovanje kao i aspirin ili ibuprofen koji umanjuju bol blokirajuæi djelovanje enzima ciklooksigenaze èija pretjerana aktivnost pridonosi neželjenoj upali kao što je artritis, ateroskleroza, astma, rak.

su pokazale da smanjuju stopu smrtnosti od raka meðu starijom populacijom.

Poveæavaju sposobnost uèenja

Ovo proljetno voæe štiti mozak od oksidativnog stresa te umanjuju slabljenje funkcije mozga uzrokovane starenjem. U istraživanju provedenom na životinjama, zakljuèeno je da hranjenje jagodama poveæava njihovu sposobnost uèenja te motorièke vještine.

Vitamin C iz jagoda štiti od upalnog poliartritisa, potièe zdravlje zglobova ne samo kao jak antioksidans u zaštiti od slobodnih radikala, veæ i zato što je neophodan za djelovanje enzima koji sudjeluju u proizvodnji kolagena.

Jagode obiluju oksalatima i goitrogenima (spojevi koji ometaju

funkciju štitnjaèe) što može stvarati poteškoæe pojedinim

osobama. Pripadaju namirnicama koje vrlo èesto uzrokuju alergijske

reakcije te su jedna od 12 namirnica u kojima se najèešæe

pronalaze pesticidi.

Oprez!

dijalektu zvane „štracade“ ili „lazanjoti“ domaæice bi poèele veæ u jutarnjim satima,izmeðu sedam i osam. Ovo se jelo, naime, posluživalo veæ za kalizion (doruèak) koji je težacima bivao poslužen dva-tri sata kasnije. Štracade su se pravile gotovo svakog jutra. Starije su nam nonice objasnile da se doruèak sastojao ili od štracada ili od palente, treæe varijante gotovo da nije bilo. „Nije bilo drugo što poslužit. Eventualno krumpir, ali

S izradom tjestenine na

SASTOJCI(za 4 osobe):

Štracade:

2 jaja0,5 kg brašna

voda po potrebi

Gulaš:

0,5 kg rebrica/kobasica0,5 kg graškasvježa rajèica2 žlice brašna

lukpapar

sol

se onda nije imalo što jesti za veèeru“, pojašnjavaju nonice.

Štracade bi se uvijek mijesile, tanjile i rezale ruèno. Pravile su se od bijelog, pšeniènog brašna. Najbolje su bile na proljeæe, kada je vrt obilovao raznim povræem poput rajèica, graška, mladog luka s kojima su se štracade kombinirale. Zimi bi se one „ u p ot p u n i l e “ d o m a æ o m konzerviranom rajèicom, domaæim uljem i špekom.

„Štracade se zaèinjavalo i

pancetom, dok je te vrste mesa bilo u kuæi. No na mesu se uvijek štedjelo, jer mnoge su ga obitelji prodavale kako bi dobivenim novcem mogle ku p i t i d r u g e , z a ž i vo t neophodne, namirnice. Uz to, svaka je obitelj imala velik broj djece pa se meso dijelilo po strogo odreðenim pravilima i samo za velike blagdane, ili p a k , u s l u è a j u bolest i“ , ispr ièale su na buzetske nonice.

NAÈIN PRIPREME:

Brašno se s vodom i jajima mijesi kao kod pripreme kruha, ali smjesa mora biti puno tvrða. Zatim se rastanji, razreže na resice debljine „dva prsta“. Ovako pripremljenu tjesteninu ubacuje se u kipuæu vodu, prethodno posoljenu. Vrijeme kuhanja je desetak minuta. Kod pripreme gulaša najprije se u tavu stavi svinjska mast te posoljeni, isjeckani luk. Sol sprjeèava luk da ne izgori. Nakon što luk požuti u tavu se dodaje meso i grašak. Meso se podlijeva oko pola sata. Zatim se dodaje svježa rajèica i zaèini. Kad se rajèica raspadne dodaje se voda (po želji) i brašno. Gulaš se zatim kuha još pola sata.

Page 56: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Napisala i snimila:Danijela KATARINÈIÆ,bacc.ing.agr., enolog

Buzetski list 56

POLJOPRIVREDA

Buzetski list57

U selu Perci živi i radi vitalan i d o b r o r a s p o l o ž e n osamdesetogodišnjak Miro Merliæ, uvijek spreman na iscrpnu prièu o pèelarstvu. Pèelama i njihovim proizvodima poèeo se baviti davne 1966. godine. Razlozi su opravdani: ljubav prema prirodi te težnja za društveno korisnim radom s obzirom na njegovu invalidnost. Nakon gotovo pola stoljeæa rada, u s a v r š a v a n j a z n a n j a i upornošæu, poziv je potpuno opravdao.

Literatura obavezna

Pèelar Merliæ na proplanku iznad mjesta stanovanja ima 65 košnica, smještenih u ureðenom okolišu. Kaže kako je poèeo s jednom pèelinjom zajednicom d a b i d a n a s d o š a o d o spomenutog broja. Istièe da je znanje o pèelarstvu stekao vlastitim iskustvom, stalnim praæenjem literature bez koje, kaže, nema pèelarenja.

Osobnu kor i s t dob iva vrcanjem meda jedanput god išn je . Dopuste l i mu vremenski uvjeti, med zna vrcati i više puta. Zbog teškog i napornog rada u pomoæ mu priskaèu brat Karlo i sestra Anðela.

P è e l a r M i r o s k r e æ e p o z o r n o s t n a b o l e s t i najmarljivijih kukaca. Kaže kako su se odreðene bolesti toliko proširile da predstavljaju veliku opasnost. Stoga je potrebno što prije pristupiti provoðenju preventivnih mjera, a sve u cilju

Pèelarstvo

KOŠNICA JEMIRU SAVRŠENODRUŠTVO Uzgojem pèela èovjek se oplemenjuje,

produžava svoj životni vijek, postaje vitalniji, njime se mogu baviti stanovnici sela i grada, a kao dodatno zanimanje može nadopuniti prihode.

Pèelarska poslovica

Da se pèelinji rad i znanje pèelara posebno vrednuje dokazuje i sljedeæa poslovica: „Ne smatraj da je znanje i iskustvo, što ga stekneš oko pèela samo tvoje i da ga treba kriti i zamotavati, radi otvoreno i iskreno, svoje znanje dijeli drugima, onda æeš biti od koristi pèelarstvu“.

njihovog suzbijanja, odnosno sprjeèavanja njihovog daljnjeg širenja. „Bolesti pèela su ozbiljan problem, koji koèe brži razvoj p è e l a r s t v a i d j e l u j u ogranièavajuæe na pèelarsku proizvodnju“ kaže Merliæ.

Za dušu i tijelo

K o r i s t i o d p è e l a s u mnogost ruke i znaèa jne . Pèelarstvom se ljudi bave od davnina i ono spada u najstarije zanimanje ljudi. Koristi se mogu podijeliti u dvije glavne skupine: koristi od pèelinjih proizvoda i koristi u poveæanju proizvodnje i poboljšanju kvalitete plodova uzgojenih b i l jaka. Uz to , uzgajanjem pèela èovjek se oplemenjuje, produžava svoj životni vijek, postaje vitalniji, odnosno ima veæu životnu snagu, njime se mogu baviti stanovnici sela i grada, a kao dodatno zanimanje može nadopuniti prihode.

Baviti se pèelarstvom znaèi obavljati i znaèajnu društvenu funkciju, naroèito zbog toga što pèela obavlja oprašivanje biljaka. Uzgojem pèela dobivaju se korisni proizvodi: med, vosak, propolis, matièna mlijeè, cvjetni prah. U nekim poljoprivredno razvijenim zemljama pèele se uzgajaju prvenstveno zbog oprašivanja odreðenih biljaka. Organiziranim korištenjem pèela kao oprašivaèa mogu se postiæi izvanredno visoki prinosi i znatno poboljšanje kvalitete proizvoda.

Sastav društva

Normalno pèelinje društvo je sastavljeno od velikog broja pèela radilica, izvjesnog broja trutova (kojih ima samo u odreðeno godišnje doba) i, u pravilu, od jedne matice. Matica je jedina potpuno i normalno razvijena ženka u pèelinjem društvu.

Mlade mat ice su vr lo živahne, prave brze pokrete i jaja polažu u æelije skoro uvijek u neprek idnom lancu , pod uvjetom da ima prostora, dobre paše, da vrijeme bude pogodno i društvo jako. U suvremenom pèelarstvu matice se mijenjaju svake godine, pošto su one najproduktivnije u prvoj godini. Treba uvijek imati u vidu da bez jakog društva ne može biti visoke proizvodnje, a bez dobre matice ne može biti jakog društva.

Trutovi veæi od pèele

Tr u tov i s u m u ž j a c i u pèelinjem društvu, prepoznaju se po tome što su krupniji od pèela radilica, a nešto kraæi od matica. Trutovi ne rade ništa i jedina funkcija im je da oplode maticu, meðutim saznanja ukazuju da i trutovi sudjeluju u održavanju sklada pèelinjeg društva.

Pèela radilica ima najviše u pèelinjem društvu, one imaju nerazvijene spolne organe, zato u normalnim uvjetima ne nose jaja. U pèelinjem društvu pèele

se sporazumijevaju meðusobno pomoæu vida, mirisa i kroz rad. Navesti æu samo nekoliko primjera sporazumijevanja pèela.

Pèele izletnice

Kada jedna ili grupa pèela pronaðu bilo kakav izvor hrane, one pri povratku u košnicu obavještavaju ostale pèele radilice na vrlo interesantan naèin. Ako je izvor hrane bliži, pèela izletnica koja je pronašla taj izvor igra na saæu u krug, prvo ulijevo, pa zatim u desno. Meðutim, ako je izvor hrane udaljeniji od košnice, onda ta pèela izletnica primjenjuje igru njihanjem trbuha, meðusobnim dodirivanjem tijela prenosi miris pronaðene hrane. Na ovaj naèin, odnosno na ovoj osnovi zasniva se dresiranje pèela da obilaze one biljke koje mi želimo da oprašuju ili onu pašu koju pèele još nisu pronašle.

Pri rojenju pèelinjih društva, rojevi se obièno uhvate na neko drvo u neposrednoj blizini pèelinjaka. Ako pèelar ubrzo ne prihvati i ne skine roj, on æe posli je izvjesnog vremena negdje odseliti.

Život pèelinjeg društva je vrlo interesantan, a naroèito sklad koji u njemu vlada, opisani naèini sporazumijevanja u pèelinjem društvu toliko su savršeni da se slobodno može reæi da u nekim svojim crtama može poslužiti kao uzor ljudskom društvu.

MIRO MERLIÆ PÈELARSTVOM SE BAVI JOŠ OD DAVNE 1966.

Page 57: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Napisala i snimila:Danijela KATARINÈIÆ,bacc.ing.agr., enolog

Buzetski list 56

POLJOPRIVREDA

Buzetski list57

U selu Perci živi i radi vitalan i d o b r o r a s p o l o ž e n osamdesetogodišnjak Miro Merliæ, uvijek spreman na iscrpnu prièu o pèelarstvu. Pèelama i njihovim proizvodima poèeo se baviti davne 1966. godine. Razlozi su opravdani: ljubav prema prirodi te težnja za društveno korisnim radom s obzirom na njegovu invalidnost. Nakon gotovo pola stoljeæa rada, u s a v r š a v a n j a z n a n j a i upornošæu, poziv je potpuno opravdao.

Literatura obavezna

Pèelar Merliæ na proplanku iznad mjesta stanovanja ima 65 košnica, smještenih u ureðenom okolišu. Kaže kako je poèeo s jednom pèelinjom zajednicom d a b i d a n a s d o š a o d o spomenutog broja. Istièe da je znanje o pèelarstvu stekao vlastitim iskustvom, stalnim praæenjem literature bez koje, kaže, nema pèelarenja.

Osobnu kor i s t dob iva vrcanjem meda jedanput god išn je . Dopuste l i mu vremenski uvjeti, med zna vrcati i više puta. Zbog teškog i napornog rada u pomoæ mu priskaèu brat Karlo i sestra Anðela.

P è e l a r M i r o s k r e æ e p o z o r n o s t n a b o l e s t i najmarljivijih kukaca. Kaže kako su se odreðene bolesti toliko proširile da predstavljaju veliku opasnost. Stoga je potrebno što prije pristupiti provoðenju preventivnih mjera, a sve u cilju

Pèelarstvo

KOŠNICA JEMIRU SAVRŠENODRUŠTVO Uzgojem pèela èovjek se oplemenjuje,

produžava svoj životni vijek, postaje vitalniji, njime se mogu baviti stanovnici sela i grada, a kao dodatno zanimanje može nadopuniti prihode.

Pèelarska poslovica

Da se pèelinji rad i znanje pèelara posebno vrednuje dokazuje i sljedeæa poslovica: „Ne smatraj da je znanje i iskustvo, što ga stekneš oko pèela samo tvoje i da ga treba kriti i zamotavati, radi otvoreno i iskreno, svoje znanje dijeli drugima, onda æeš biti od koristi pèelarstvu“.

njihovog suzbijanja, odnosno sprjeèavanja njihovog daljnjeg širenja. „Bolesti pèela su ozbiljan problem, koji koèe brži razvoj p è e l a r s t v a i d j e l u j u ogranièavajuæe na pèelarsku proizvodnju“ kaže Merliæ.

Za dušu i tijelo

K o r i s t i o d p è e l a s u mnogost ruke i znaèa jne . Pèelarstvom se ljudi bave od davnina i ono spada u najstarije zanimanje ljudi. Koristi se mogu podijeliti u dvije glavne skupine: koristi od pèelinjih proizvoda i koristi u poveæanju proizvodnje i poboljšanju kvalitete plodova uzgojenih b i l jaka. Uz to , uzgajanjem pèela èovjek se oplemenjuje, produžava svoj životni vijek, postaje vitalniji, odnosno ima veæu životnu snagu, njime se mogu baviti stanovnici sela i grada, a kao dodatno zanimanje može nadopuniti prihode.

Baviti se pèelarstvom znaèi obavljati i znaèajnu društvenu funkciju, naroèito zbog toga što pèela obavlja oprašivanje biljaka. Uzgojem pèela dobivaju se korisni proizvodi: med, vosak, propolis, matièna mlijeè, cvjetni prah. U nekim poljoprivredno razvijenim zemljama pèele se uzgajaju prvenstveno zbog oprašivanja odreðenih biljaka. Organiziranim korištenjem pèela kao oprašivaèa mogu se postiæi izvanredno visoki prinosi i znatno poboljšanje kvalitete proizvoda.

Sastav društva

Normalno pèelinje društvo je sastavljeno od velikog broja pèela radilica, izvjesnog broja trutova (kojih ima samo u odreðeno godišnje doba) i, u pravilu, od jedne matice. Matica je jedina potpuno i normalno razvijena ženka u pèelinjem društvu.

Mlade mat ice su vr lo živahne, prave brze pokrete i jaja polažu u æelije skoro uvijek u neprek idnom lancu , pod uvjetom da ima prostora, dobre paše, da vrijeme bude pogodno i društvo jako. U suvremenom pèelarstvu matice se mijenjaju svake godine, pošto su one najproduktivnije u prvoj godini. Treba uvijek imati u vidu da bez jakog društva ne može biti visoke proizvodnje, a bez dobre matice ne može biti jakog društva.

Trutovi veæi od pèele

Tr u tov i s u m u ž j a c i u pèelinjem društvu, prepoznaju se po tome što su krupniji od pèela radilica, a nešto kraæi od matica. Trutovi ne rade ništa i jedina funkcija im je da oplode maticu, meðutim saznanja ukazuju da i trutovi sudjeluju u održavanju sklada pèelinjeg društva.

Pèela radilica ima najviše u pèelinjem društvu, one imaju nerazvijene spolne organe, zato u normalnim uvjetima ne nose jaja. U pèelinjem društvu pèele

se sporazumijevaju meðusobno pomoæu vida, mirisa i kroz rad. Navesti æu samo nekoliko primjera sporazumijevanja pèela.

Pèele izletnice

Kada jedna ili grupa pèela pronaðu bilo kakav izvor hrane, one pri povratku u košnicu obavještavaju ostale pèele radilice na vrlo interesantan naèin. Ako je izvor hrane bliži, pèela izletnica koja je pronašla taj izvor igra na saæu u krug, prvo ulijevo, pa zatim u desno. Meðutim, ako je izvor hrane udaljeniji od košnice, onda ta pèela izletnica primjenjuje igru njihanjem trbuha, meðusobnim dodirivanjem tijela prenosi miris pronaðene hrane. Na ovaj naèin, odnosno na ovoj osnovi zasniva se dresiranje pèela da obilaze one biljke koje mi želimo da oprašuju ili onu pašu koju pèele još nisu pronašle.

Pri rojenju pèelinjih društva, rojevi se obièno uhvate na neko drvo u neposrednoj blizini pèelinjaka. Ako pèelar ubrzo ne prihvati i ne skine roj, on æe posli je izvjesnog vremena negdje odseliti.

Život pèelinjeg društva je vrlo interesantan, a naroèito sklad koji u njemu vlada, opisani naèini sporazumijevanja u pèelinjem društvu toliko su savršeni da se slobodno može reæi da u nekim svojim crtama može poslužiti kao uzor ljudskom društvu.

MIRO MERLIÆ PÈELARSTVOM SE BAVI JOŠ OD DAVNE 1966.

Page 58: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

bolesnika znaèajno smanjuje tegobe (masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubièasta l a m p a , r a z n e v r s t e elektroprocedura, magnetska terapija, ultrazvuk), te lijekovi od kojih se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika.

Lijeèenje se primjenjuje iskljuèivo po preporuci lijeènika, a ne po mišljenju bolesnika što bi bilo dobro za njega ili terapijom za koju je èuo da je pomogla nekom drugom. Kod kroniènih degenerativnih promjena i raznih uzroka nestabilnosti kralježnice dolazi u obzir primjena raznih vrsta steznika i ortopedskih pomagala koji stabiliziraju i rastereæuju kralježnicu.

Ipak, dugoroèno gledajuæi, steznici slabe prirodni mišiæni steznik trupa (mišiæe leða i trbušne mišiæe) pa ih valja izbjegavati a jaèati mišiæe. Ako ti obl ici poštednog l i jeèenja k r i žobo l je ne dovedu do smanjenja bolova i poboljšanja stanja, potreban je neurokirurški pregled kojim æe se utvrditi p o t r e b a i m o g u æ n o s t operacijskog lijeèenja.

Da se ne ponovi

Kod veæ ine k r i žobo l ja moguæe je izbjeæi ponavljanje bolesti poštivanjem jednostavnih pravila ponašanja: pravilno držanje tijela, umjerena redovita tjelesna aktivnost, snaženje mišiæa koji oblikuju prirodni zaštitni stup oko kralješnice, povremena fizikalna terapija. Pri obavljanju poslova potrebno je koristiti zaštitne položaje za kralježnicu, izbjegavati sjedenje, neumjeren težak fizièki rad.

SPRIJEÈITE BOL ULEÐIMA

Piše: Elvis Èerneka, dr.med.

Piše: Saša Arsiæ, dr.vet.med.

Bolesti usne šupljine

KAD ŽIVOTINJAODBIJA HRANU

Z b o g p o v e æ a n e osjetljivosti usne sluznice životinja oprezno uzima ili odbija èvrstu hranu, polagano žvaèe i pojaèano slini.

Buzetski list 58 Buzetski list59

LIJEÈNIK SAVJETUJE VETERINARSKI SAVJET

Proces probave poèinje unosom hrane u usta gdje se natapa slinom i žvaèe, èime se pr iprema za gutanje . Pr i uzimanju hrane životinje se služe usnama, jezikom i zubima. Konj pr venstveno uzima hranu usnama, pri èemu se, kao pomoænim organom, služi jezikom, rjeðe sjekutiæima, dok se goveda služe i jezikom i sjekutiæima. U ovaca i koza donja usna podijeljena je rascjepom u dva dijela, što omoguæuje odsijecanje trave do tla, te pašu na mjestima gdje to goveda i konji ne mogu.

Svinje se pri uzimanju hrane prvenstveno služe jezikom, a mesožderi zubima. Svoj plijen mesožderi trgaju snažnim oènjacima, pridržavajuæi ga pritom prednjim n o g a m a . Najveæi broj životinja tekuæinu uzima tako da skupi usne i kroz suženi otvor usisava tekuæinu.

Neugodan zadah

Patološke promjene na usnama, jeziku, zubima mogu bitno otežati pa i sprijeèiti uzimanje hrane. Upala usta (stomatitis) predstavlja upalne promjene na sluznici usne šupljine, a može biti razlièitog stupnja i oblika.

Uzroci su razni: mehanièki nadražaj (gruba i bodljikava hrana), strana tijela, zubne bolesti, mijena zuba, kemikalije, popratna pojava, avitaminoza A i C, trovanje ili autointoksikacija. Zbog poveæane osjetljivosti usne sluznice životinja oprezno uzima ili odbija èvrstu hranu, polagano žvaèe i pojaèano slini, iz usta se o s j e æ a n e u g o d a n z a d a h (haliolitis).

Usta ispirati mlakom vodom

U lijeèenju valja najprije otkloniti uzrok bolesti, promijeniti hranu, korigirati zubalo itd. Treba davati mekanu hranu koja ne

draži: biljojedima mekanu hranu ili sijeno, a mesožderima tekuæu ili kašastu. Važna je i higijena usta pa nakon svakog obroka treba otkloniti ostatke hrane ispred životinja, te usta isprati mlakom vodom uz dodatak b l a g o g d e z i n f i c i j e n s a i l i adstringensa. Dobro je da pred

ZAŠTITAANALNIH ŽLIJEZDA OD UPALE

NAKON ÈIŠÆENJA

TRETMAN INFEKCIJA USNE ŠUPLJINE

životinjom stalno stoji posuda s èistom vodom.

Opsežnije i dublje promjene u s n e š u p l j i n e l i j e è i m o antibioticima i sulfonamidima, dok gljiviène infekcije suzbijamo antimikoticima. Sve to uz potpornu terapiju visokim dozama vitamina A i C.

Križobolja je jedan od najèešæih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80 posto populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove u križima, odnosno slabinskom, donjem, dijelu kralježnice. Bolest donjeg dijela kralježnice u veæini razvijenih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, poprima epidemijske razmjere, a zbog nesposobnosti za posao bolesnika s križoboljom predstavlja i socioekonomski problem.

Ošteæenje diska

K r a l j e ž n i c a j e s k l o p pokretnih kralježaka ( sedam vratnih, dvanaest prsnih i pet slabinskih) i meðukralježnièkih d i s k o v a k o j i o m o g u æ u j u pokre tan je k ra l j ežaka , a povezana je s brojnim mišiæima, ž ivc ima, kr vn im ž i lama i ligamentima, tvoreæi glavni noseæi sklop tijela. Omoguæuje nam uspravan stav, a kralješci poredani u cijev oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leðna

Križobolja (lumbago, bol u leðima)

Lumbago je naziv za naglu bol u leðima koja nastaje prilikom nezgodne kretnje ili naglog dizanja težeg tereta, a bolesnik ima osjeæaj „kao da ga je nešto presjeklo“.

moždina i korijeni živaca za ruke i noge.

Zbog svoje mnogostruke funkcije kralježnica je izložena s t a l n o m m e h a n i è k o m djelovanju, pa može doæi do prenaprezanja i istrošenosti. Kada doðe do degeneracije središnjeg dijela diska (zbog ozljede ili starenja organizma) meðukralježnièki prostor se suzi i dolazi do labavosti ligamenata. S vremenom prsten diska sve jaèe pritišæe korijen živca leðne moždine. Bolest najèešæe n a s t a j e u l u m b a l n o m -slabinskom dijelu kralježnice, jer je tu i optereæenje najjaèe.

Iznenadna bol

Navodi se više od stotinu razlièitih uzroka križobolje. Najèešæi uzrok je pretjerano neprav i lno i prekomjerno t je lesno naprezan je ko je premašuje snagu leðnih mišiæa, sveza i meðukral ješèanih diskova. To može biti težak fizièki rad, višesatni nepravilan tjelesni

položaj (npr. dugo sjedenje u automobilu). Križobolja može nastati i postupno uz osjeæaj nelagode koji prerasta u sve jaèu bol. U starijih ljudi križobolja je èesto izazvana degeneracijskim promjenama kra l ježaka i meðukral ježnièkih diskova (spondiloza). Èesta je i u upalnih reumatskih bolesti (artritis, giht...).

Može se razvit i i kod priroðenih iskrivljenja kralježnice (kifoza, skolioza), nakon ozljeda, raznih upala (tuberkuloza, infektivni spondilitis), te osobito k o d o s t e o p o r o z e . U z r o k križobolje može biti i manjak tjelesne aktivnosti, pretjerana tjelesna težina, nepravilna obuæa s previsokim potpeticama ili ravna stopala.

K r i ž o b o l j a ( s y n d r o m a lumbosacrale) oznaèava bol u donjem, lumbalnom dijelu leða. Lumbago je klinièki naziv za naglu bol u leðima koja nastaje prilikom nezgodne kretnje ili naglog dizanja težeg tereta a bolesnik ima osjeæaj „kao da ga j e n e š t o p r e s j e k l o “ . Lumboishialgija je naziv za bol koja poèinje u leðima i širi se uzduž noge, a uz bol su prisutni i osjeæaji trnjenja, slabost mišiæa ili pak izostanak bilo kakvog osjeta u pojedinom dijelu noge.

Kako se lijeèi

P r va m j e r a j e s t ro g o mirovanje, ali ne više od 5-7 dana jer predugo mirovanje slabi zaštitne mišiæe leða, pa se na taj naèin samo produžuje trajanje simptoma. Lijeèenje u poèetnom i produljenom stadiju može biti poštedno i operativno. Od poštednih naèina to je uglavnom fizikalna terapija, koja u veæine

Page 59: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

bolesnika znaèajno smanjuje tegobe (masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubièasta l a m p a , r a z n e v r s t e elektroprocedura, magnetska terapija, ultrazvuk), te lijekovi od kojih se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika.

Lijeèenje se primjenjuje iskljuèivo po preporuci lijeènika, a ne po mišljenju bolesnika što bi bilo dobro za njega ili terapijom za koju je èuo da je pomogla nekom drugom. Kod kroniènih degenerativnih promjena i raznih uzroka nestabilnosti kralježnice dolazi u obzir primjena raznih vrsta steznika i ortopedskih pomagala koji stabiliziraju i rastereæuju kralježnicu.

Ipak, dugoroèno gledajuæi, steznici slabe prirodni mišiæni steznik trupa (mišiæe leða i trbušne mišiæe) pa ih valja izbjegavati a jaèati mišiæe. Ako ti obl ici poštednog l i jeèenja k r i žobo l je ne dovedu do smanjenja bolova i poboljšanja stanja, potreban je neurokirurški pregled kojim æe se utvrditi p o t r e b a i m o g u æ n o s t operacijskog lijeèenja.

Da se ne ponovi

Kod veæ ine k r i žobo l ja moguæe je izbjeæi ponavljanje bolesti poštivanjem jednostavnih pravila ponašanja: pravilno držanje tijela, umjerena redovita tjelesna aktivnost, snaženje mišiæa koji oblikuju prirodni zaštitni stup oko kralješnice, povremena fizikalna terapija. Pri obavljanju poslova potrebno je koristiti zaštitne položaje za kralježnicu, izbjegavati sjedenje, neumjeren težak fizièki rad.

SPRIJEÈITE BOL ULEÐIMA

Piše: Elvis Èerneka, dr.med.

Piše: Saša Arsiæ, dr.vet.med.

Bolesti usne šupljine

KAD ŽIVOTINJAODBIJA HRANU

Z b o g p o v e æ a n e osjetljivosti usne sluznice životinja oprezno uzima ili odbija èvrstu hranu, polagano žvaèe i pojaèano slini.

Buzetski list 58 Buzetski list59

LIJEÈNIK SAVJETUJE VETERINARSKI SAVJET

Proces probave poèinje unosom hrane u usta gdje se natapa slinom i žvaèe, èime se pr iprema za gutanje . Pr i uzimanju hrane životinje se služe usnama, jezikom i zubima. Konj pr venstveno uzima hranu usnama, pri èemu se, kao pomoænim organom, služi jezikom, rjeðe sjekutiæima, dok se goveda služe i jezikom i sjekutiæima. U ovaca i koza donja usna podijeljena je rascjepom u dva dijela, što omoguæuje odsijecanje trave do tla, te pašu na mjestima gdje to goveda i konji ne mogu.

Svinje se pri uzimanju hrane prvenstveno služe jezikom, a mesožderi zubima. Svoj plijen mesožderi trgaju snažnim oènjacima, pridržavajuæi ga pritom prednjim n o g a m a . Najveæi broj životinja tekuæinu uzima tako da skupi usne i kroz suženi otvor usisava tekuæinu.

Neugodan zadah

Patološke promjene na usnama, jeziku, zubima mogu bitno otežati pa i sprijeèiti uzimanje hrane. Upala usta (stomatitis) predstavlja upalne promjene na sluznici usne šupljine, a može biti razlièitog stupnja i oblika.

Uzroci su razni: mehanièki nadražaj (gruba i bodljikava hrana), strana tijela, zubne bolesti, mijena zuba, kemikalije, popratna pojava, avitaminoza A i C, trovanje ili autointoksikacija. Zbog poveæane osjetljivosti usne sluznice životinja oprezno uzima ili odbija èvrstu hranu, polagano žvaèe i pojaèano slini, iz usta se o s j e æ a n e u g o d a n z a d a h (haliolitis).

Usta ispirati mlakom vodom

U lijeèenju valja najprije otkloniti uzrok bolesti, promijeniti hranu, korigirati zubalo itd. Treba davati mekanu hranu koja ne

draži: biljojedima mekanu hranu ili sijeno, a mesožderima tekuæu ili kašastu. Važna je i higijena usta pa nakon svakog obroka treba otkloniti ostatke hrane ispred životinja, te usta isprati mlakom vodom uz dodatak b l a g o g d e z i n f i c i j e n s a i l i adstringensa. Dobro je da pred

ZAŠTITAANALNIH ŽLIJEZDA OD UPALE

NAKON ÈIŠÆENJA

TRETMAN INFEKCIJA USNE ŠUPLJINE

životinjom stalno stoji posuda s èistom vodom.

Opsežnije i dublje promjene u s n e š u p l j i n e l i j e è i m o antibioticima i sulfonamidima, dok gljiviène infekcije suzbijamo antimikoticima. Sve to uz potpornu terapiju visokim dozama vitamina A i C.

Križobolja je jedan od najèešæih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80 posto populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove u križima, odnosno slabinskom, donjem, dijelu kralježnice. Bolest donjeg dijela kralježnice u veæini razvijenih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj, poprima epidemijske razmjere, a zbog nesposobnosti za posao bolesnika s križoboljom predstavlja i socioekonomski problem.

Ošteæenje diska

K r a l j e ž n i c a j e s k l o p pokretnih kralježaka ( sedam vratnih, dvanaest prsnih i pet slabinskih) i meðukralježnièkih d i s k o v a k o j i o m o g u æ u j u pokre tan je k ra l j ežaka , a povezana je s brojnim mišiæima, ž ivc ima, kr vn im ž i lama i ligamentima, tvoreæi glavni noseæi sklop tijela. Omoguæuje nam uspravan stav, a kralješci poredani u cijev oblikuju zaštitni kanal kroz koji prolazi leðna

Križobolja (lumbago, bol u leðima)

Lumbago je naziv za naglu bol u leðima koja nastaje prilikom nezgodne kretnje ili naglog dizanja težeg tereta, a bolesnik ima osjeæaj „kao da ga je nešto presjeklo“.

moždina i korijeni živaca za ruke i noge.

Zbog svoje mnogostruke funkcije kralježnica je izložena s t a l n o m m e h a n i è k o m djelovanju, pa može doæi do prenaprezanja i istrošenosti. Kada doðe do degeneracije središnjeg dijela diska (zbog ozljede ili starenja organizma) meðukralježnièki prostor se suzi i dolazi do labavosti ligamenata. S vremenom prsten diska sve jaèe pritišæe korijen živca leðne moždine. Bolest najèešæe n a s t a j e u l u m b a l n o m -slabinskom dijelu kralježnice, jer je tu i optereæenje najjaèe.

Iznenadna bol

Navodi se više od stotinu razlièitih uzroka križobolje. Najèešæi uzrok je pretjerano neprav i lno i prekomjerno t je lesno naprezan je ko je premašuje snagu leðnih mišiæa, sveza i meðukral ješèanih diskova. To može biti težak fizièki rad, višesatni nepravilan tjelesni

položaj (npr. dugo sjedenje u automobilu). Križobolja može nastati i postupno uz osjeæaj nelagode koji prerasta u sve jaèu bol. U starijih ljudi križobolja je èesto izazvana degeneracijskim promjenama kra l ježaka i meðukral ježnièkih diskova (spondiloza). Èesta je i u upalnih reumatskih bolesti (artritis, giht...).

Može se razvit i i kod priroðenih iskrivljenja kralježnice (kifoza, skolioza), nakon ozljeda, raznih upala (tuberkuloza, infektivni spondilitis), te osobito k o d o s t e o p o r o z e . U z r o k križobolje može biti i manjak tjelesne aktivnosti, pretjerana tjelesna težina, nepravilna obuæa s previsokim potpeticama ili ravna stopala.

K r i ž o b o l j a ( s y n d r o m a lumbosacrale) oznaèava bol u donjem, lumbalnom dijelu leða. Lumbago je klinièki naziv za naglu bol u leðima koja nastaje prilikom nezgodne kretnje ili naglog dizanja težeg tereta a bolesnik ima osjeæaj „kao da ga j e n e š t o p r e s j e k l o “ . Lumboishialgija je naziv za bol koja poèinje u leðima i širi se uzduž noge, a uz bol su prisutni i osjeæaji trnjenja, slabost mišiæa ili pak izostanak bilo kakvog osjeta u pojedinom dijelu noge.

Kako se lijeèi

P r va m j e r a j e s t ro g o mirovanje, ali ne više od 5-7 dana jer predugo mirovanje slabi zaštitne mišiæe leða, pa se na taj naèin samo produžuje trajanje simptoma. Lijeèenje u poèetnom i produljenom stadiju može biti poštedno i operativno. Od poštednih naèina to je uglavnom fizikalna terapija, koja u veæine

Page 60: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

BUZETSKE BEBE roðene od 1. rujna do 31. prosinca 2010. godine.

Jednokratna pomoæ za novoroðenèad Visina naknade koju Grad Buzet dodijeljuje za prvo dijete iznosi

2000 kuna, za drugo dijete i dalje 2500 kuna, a za blizance 3000 kuna po djetetu.

Kako bi ostvarili pravo na pomoæ, roditelji su obvezni donijeti u

Buzetski list 60

ÆIÆKI LIST

Buzetski list61

ROÐENI

Odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti Grada Buzeta - soba broj 28 kod resornog referenta, uvjerenje o prebivalištu djeteta. Naknada æe biti isplaæena iskljuèivo na osnovu tog dokumenta.

U p o d z e m l j u Æ i æ a r i j e otkrivena je nova životinjska vrsta pseudoškorpiona. Potvrda da je rijeè o endemiènoj vrsti u svijetu stigla je posljednjeg dana 2010. godine, i to istarskom speleologu Mateju Mirkcu koji je n e p o z n a t o g s t a n o v n i k a podzemlja pronašao u jami Majhahlje na Æiæariji. Naime, navedeni pseudoškorpion znanstveno je obraðen i opisan u meðunarodno priznatom znanstvenom èasopisu Archives Of Biological Sciences.

Nije otrovan

„Pseudoškorpion je mala životinjica velika od 10 do 12 milimetara. Za razliku od onog pravog škorpiona, kakvog mi poznajemo, nije onako crn ili smeð, veæ bijele do crvenkaste boje. Krhke je graðe, rijeè je o vrlo nježnoj životinjici. Takoðer, ima kliješta kao škorpion ali nema rep i otrovni zadak, nema bodlju. Kao prava špiljska životinja nema oèi ni oène duplje. Potpuno je i savršeno prilagoðena životu u podzemlju“ pojašnjava Matej Mirkac.

Senzacionalno otkriæe

UZ BOKÈOVJEÈJOJRIBICI Do ovog senzacionalnog otkriæa došao je istarski speleolog Mat ej Mir kac, po kojemu je pseudoškorpion i dobio ime Neobisium mirkaci.

Ana PISAKSnimili: Matej MIRKAC, Ana PISAK

Otkrio ga fotoaparatom

Matej se prvi puta u jamu Majhahlje spustio 2004. godine s R i jeèan inom Nenadom Kuzmanoviæem. Nakon toga u njoj je bio u još nekoliko navrata u razmacima od godinu dana. Meðutim, speleolog tada nije obraæao pozornost na ono što je sada pobudilo interes svjetskih z n a n s t v e n i k a . D o senzacionalnog otkriæa došao je fotografirajuæi špiljsku faunu 2009. godine.

„Bilo je ljeto pa je jako puno životinjica upalo iz „vanjskog svijeta“ u ulaznu vertikalu jame. Naišao sam na vrlo interesantna biæa, u zanimljivim pozama, svega je bilo dolje. Ali dalje u dubini sam otkrio jednu sasvim drugaèiju, pravu podzemnu životinjicu“ prisjeæa se Mirkac.

U išèekivanju nove vrste…

I tako je zapravo sve krenulo. Pseudoškorpiona je zatim taksonomski obradio prof. dr. Božidar Èurèiæ. Otkriæu doprinosi i Spliæanin Tonèi Raða kao veza izmeðu profesora i istarskih s p e l e o l o g a . U t i j e ku j e prouèavanje još nekol iko životinjskih primjeraka iz æiæarijskog podzemlja. Vjeruje se kako su i oni jedinstveni primjerci u svijetu.

NEPOZNATOG STANOVNIKA OTKRIO JE MATEJ MIRKACNEPOZNATOG STANOVNIKA OTKRIO JE MATEJ MIRKAC

PSEUDOŠKORPION,ENDEM U ÆIÆSKOM PODZEMLJU

U 2010. godini Iz proraèuna Grada Buzeta za novoroðenèad je izdvojeno 117 tisuæa kuna.

Buzet 21 18 17 25 24 23 15 143

Buzet - Stari Grad

Krušvari 5 4 0 1 2 3 2 17

Roè 5 3 3 12 9 4 7 43

Sovinjak 3 2 3 3 1 3 1 16

Sv. Ivan 4 5 4 6 7 6 2 34

Sv. Martin

Svi Sveti 2 3 1 3 3 2 3 17

Štrped 2 4 3 3 5 4 3 24

Vrh 5 3 8 3 11 4 8 42

Veli i Mali Mlun 0 3 2 1 3 2 0 11

3 1 4 4 4 12 5 33

7 1 6 4 6 6 5 35

MJESNI ODBOR 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. SVEUKUPNO

ROÐENA DJECA PO MJESNIM ODBORIMA

57 47 51 65 75 69 51 415UKUPNO

Datum roðenja

13.

14.

15.

16.

17.

2. 12. 2010.

3. 12. 2010.

4. 12. 2010.

8. 12. 2010.

24. 12. 2010.

19. 29. 12. 2010.

18. 28. 12. 2010.

Tomiæ

Paviæ

Blaškoviæ

Vodopija

Fantiniæ

Handjal

Blaškoviæ

Katja

Nikša

Matej

Tea

Sara

Iva

Renata

Dolores

Ivana

Monika

Petricija

Arijana

Vedrana

Larisa

Mladen

Igor

Sanjin

Dalibor

Viktor

(2)

(2)

(2)

x

(4)

(2)

x

Prvodijete

Višedjece

Redni broj

PrezimeIme djeteta Ime majke Ime oca

1.

2.

3.

4.

5.

6.

6. 9. 2010.

13. 9. 2010.

3. 10. 2010.

11. 10. 2010.

11. 10. 2010.

15. 10. 2010.

8.

9.

10.

11.

12.

31. 10. 2010.

4. 11. 2010.

5. 11. 2010.

25. 11. 2010.

27. 11. 2010.

7. 25. 10. 2010.

Jambrošiæ

Èivèija

Perniæ

Muratagiæ

Koraca

Jašareviæ

Majcan

Medica

Golojka

Nežiæ

Flego

Kajin

x Sebastian

Petar

Renato

Amar

Vito

Alen

Nataša

Massimo

Gabriel

Matija

Ivona

Klaudia

Ingrid

Branka

Margita

Ðevada

Andreja

Adnela

Mirjana

Roberta

Katarina

Sanja

Tamara

Ana

Goran

Ivica

Siniša

Alen

Admir

Nevio

Elvis

Damir

Elvis

Vedran

x

(2)

(2)

(2)

(2)

x

(2)

x

(2)

x

(2)

Alen

Valter

Abid

Silvano

Podaci dobiveni od Grada Buzet i ordinacije dr. Smiljane Brgodac

Page 61: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

BUZETSKE BEBE roðene od 1. rujna do 31. prosinca 2010. godine.

Jednokratna pomoæ za novoroðenèad Visina naknade koju Grad Buzet dodijeljuje za prvo dijete iznosi

2000 kuna, za drugo dijete i dalje 2500 kuna, a za blizance 3000 kuna po djetetu.

Kako bi ostvarili pravo na pomoæ, roditelji su obvezni donijeti u

Buzetski list 60

ÆIÆKI LIST

Buzetski list61

ROÐENI

Odjel za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti Grada Buzeta - soba broj 28 kod resornog referenta, uvjerenje o prebivalištu djeteta. Naknada æe biti isplaæena iskljuèivo na osnovu tog dokumenta.

U p o d z e m l j u Æ i æ a r i j e otkrivena je nova životinjska vrsta pseudoškorpiona. Potvrda da je rijeè o endemiènoj vrsti u svijetu stigla je posljednjeg dana 2010. godine, i to istarskom speleologu Mateju Mirkcu koji je n e p o z n a t o g s t a n o v n i k a podzemlja pronašao u jami Majhahlje na Æiæariji. Naime, navedeni pseudoškorpion znanstveno je obraðen i opisan u meðunarodno priznatom znanstvenom èasopisu Archives Of Biological Sciences.

Nije otrovan

„Pseudoškorpion je mala životinjica velika od 10 do 12 milimetara. Za razliku od onog pravog škorpiona, kakvog mi poznajemo, nije onako crn ili smeð, veæ bijele do crvenkaste boje. Krhke je graðe, rijeè je o vrlo nježnoj životinjici. Takoðer, ima kliješta kao škorpion ali nema rep i otrovni zadak, nema bodlju. Kao prava špiljska životinja nema oèi ni oène duplje. Potpuno je i savršeno prilagoðena životu u podzemlju“ pojašnjava Matej Mirkac.

Senzacionalno otkriæe

UZ BOKÈOVJEÈJOJRIBICI Do ovog senzacionalnog otkriæa došao je istarski speleolog Mat ej Mir kac, po kojemu je pseudoškorpion i dobio ime Neobisium mirkaci.

Ana PISAKSnimili: Matej MIRKAC, Ana PISAK

Otkrio ga fotoaparatom

Matej se prvi puta u jamu Majhahlje spustio 2004. godine s R i jeèan inom Nenadom Kuzmanoviæem. Nakon toga u njoj je bio u još nekoliko navrata u razmacima od godinu dana. Meðutim, speleolog tada nije obraæao pozornost na ono što je sada pobudilo interes svjetskih z n a n s t v e n i k a . D o senzacionalnog otkriæa došao je fotografirajuæi špiljsku faunu 2009. godine.

„Bilo je ljeto pa je jako puno životinjica upalo iz „vanjskog svijeta“ u ulaznu vertikalu jame. Naišao sam na vrlo interesantna biæa, u zanimljivim pozama, svega je bilo dolje. Ali dalje u dubini sam otkrio jednu sasvim drugaèiju, pravu podzemnu životinjicu“ prisjeæa se Mirkac.

U išèekivanju nove vrste…

I tako je zapravo sve krenulo. Pseudoškorpiona je zatim taksonomski obradio prof. dr. Božidar Èurèiæ. Otkriæu doprinosi i Spliæanin Tonèi Raða kao veza izmeðu profesora i istarskih s p e l e o l o g a . U t i j e ku j e prouèavanje još nekol iko životinjskih primjeraka iz æiæarijskog podzemlja. Vjeruje se kako su i oni jedinstveni primjerci u svijetu.

NEPOZNATOG STANOVNIKA OTKRIO JE MATEJ MIRKACNEPOZNATOG STANOVNIKA OTKRIO JE MATEJ MIRKAC

PSEUDOŠKORPION,ENDEM U ÆIÆSKOM PODZEMLJU

U 2010. godini Iz proraèuna Grada Buzeta za novoroðenèad je izdvojeno 117 tisuæa kuna.

Buzet 21 18 17 25 24 23 15 143

Buzet - Stari Grad

Krušvari 5 4 0 1 2 3 2 17

Roè 5 3 3 12 9 4 7 43

Sovinjak 3 2 3 3 1 3 1 16

Sv. Ivan 4 5 4 6 7 6 2 34

Sv. Martin

Svi Sveti 2 3 1 3 3 2 3 17

Štrped 2 4 3 3 5 4 3 24

Vrh 5 3 8 3 11 4 8 42

Veli i Mali Mlun 0 3 2 1 3 2 0 11

3 1 4 4 4 12 5 33

7 1 6 4 6 6 5 35

MJESNI ODBOR 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. SVEUKUPNO

ROÐENA DJECA PO MJESNIM ODBORIMA

57 47 51 65 75 69 51 415UKUPNO

Datum roðenja

13.

14.

15.

16.

17.

2. 12. 2010.

3. 12. 2010.

4. 12. 2010.

8. 12. 2010.

24. 12. 2010.

19. 29. 12. 2010.

18. 28. 12. 2010.

Tomiæ

Paviæ

Blaškoviæ

Vodopija

Fantiniæ

Handjal

Blaškoviæ

Katja

Nikša

Matej

Tea

Sara

Iva

Renata

Dolores

Ivana

Monika

Petricija

Arijana

Vedrana

Larisa

Mladen

Igor

Sanjin

Dalibor

Viktor

(2)

(2)

(2)

x

(4)

(2)

x

Prvodijete

Višedjece

Redni broj

PrezimeIme djeteta Ime majke Ime oca

1.

2.

3.

4.

5.

6.

6. 9. 2010.

13. 9. 2010.

3. 10. 2010.

11. 10. 2010.

11. 10. 2010.

15. 10. 2010.

8.

9.

10.

11.

12.

31. 10. 2010.

4. 11. 2010.

5. 11. 2010.

25. 11. 2010.

27. 11. 2010.

7. 25. 10. 2010.

Jambrošiæ

Èivèija

Perniæ

Muratagiæ

Koraca

Jašareviæ

Majcan

Medica

Golojka

Nežiæ

Flego

Kajin

x Sebastian

Petar

Renato

Amar

Vito

Alen

Nataša

Massimo

Gabriel

Matija

Ivona

Klaudia

Ingrid

Branka

Margita

Ðevada

Andreja

Adnela

Mirjana

Roberta

Katarina

Sanja

Tamara

Ana

Goran

Ivica

Siniša

Alen

Admir

Nevio

Elvis

Damir

Elvis

Vedran

x

(2)

(2)

(2)

(2)

x

(2)

x

(2)

x

(2)

Alen

Valter

Abid

Silvano

Podaci dobiveni od Grada Buzet i ordinacije dr. Smiljane Brgodac

Page 62: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Marina Katiæ i Albert Mulato

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Martina Brojan i Bojan Gržentiæ

DA

RK

O M

AT

KO

VIÆ

Ivana Medica i Tomislav Ružiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Eda Nežiæ i Robert Benèiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Snježana Brozolo i Nikola Lovriniæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Elena Flego i Ivica Šestan

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Rozana Flego i Boris Matijašiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Šaljite nam fotografije!Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listupošaljite je na mail @gmail.comana.pisak

Ines Nežiæ i Elvis Ravniæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Mirjana Flego i Alan Pavletiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Mirja Grbac i Andrija Šestak

Buzetski list 62 Buzetski list64

VJENÈANI

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Barbara Benèiæ i Zoran Èerneka

Dolores Kos i Mladen Tomiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Daniela Božiæ i Mladen Kranèiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Antonija Basa i Slobodan Beleviæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Jaslièka skupina „Paèiæi“ Djeèjeg vrtiæa „Grdelin“

Odgajateljice:

Anita Perniæ i Martina Dorèiæ

Polaznici:

Ela Èerneka, Karlo Bašiæ, Antea Klariæ, Mika Klobas, Stefani Komar, Hana Križaniæ, Any Radoviæ, Eva Rupena, Lucija Šæulac, Ivona Tadiæ, Nina Tirello, Lucija Vitas,Ivan Vukoviæ, Ema Lozanèiæ.

Page 63: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

Marina Katiæ i Albert Mulato

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Martina Brojan i Bojan Gržentiæ

DA

RK

O M

AT

KO

VIÆ

Ivana Medica i Tomislav Ružiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Eda Nežiæ i Robert Benèiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Snježana Brozolo i Nikola Lovriniæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Elena Flego i Ivica Šestan

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Rozana Flego i Boris Matijašiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Šaljite nam fotografije!Želite li da fotografija s vašeg vjenèanja bude objavljena u Buzetskom listupošaljite je na mail @gmail.comana.pisak

Ines Nežiæ i Elvis Ravniæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Mirjana Flego i Alan Pavletiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Mirja Grbac i Andrija Šestak

Buzetski list 62 Buzetski list64

VJENÈANI

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Barbara Benèiæ i Zoran Èerneka

Dolores Kos i Mladen Tomiæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Daniela Božiæ i Mladen Kranèiæ

FO

TO

FE

ST

IVA

L

Antonija Basa i Slobodan Beleviæ

PR

IVA

TN

A A

RH

IVA

Jaslièka skupina „Paèiæi“ Djeèjeg vrtiæa „Grdelin“

Odgajateljice:

Anita Perniæ i Martina Dorèiæ

Polaznici:

Ela Èerneka, Karlo Bašiæ, Antea Klariæ, Mika Klobas, Stefani Komar, Hana Križaniæ, Any Radoviæ, Eva Rupena, Lucija Šæulac, Ivona Tadiæ, Nina Tirello, Lucija Vitas,Ivan Vukoviæ, Ema Lozanèiæ.

Page 64: Buzetski list br. 9 (srpanj 2011)

FIA EUROPEAN HILL CLIMB CHAMPIONSHIP

DAN GRADA BUZETA "SUBOTINA 2011."

PETAK, 9. RUJNA

21.00 – FESTIVAL ALTERNATIVNE GLAZBE – PETKOTINA

SUBOTA, 10. RUJNA

18:00 – "FRITODA" OD 2011 JAJA S TARTUFIMA

NEDJELJA, 11. RUJNA

12:00 - SAJAM U STAROM GRADU BUZETU SUBOTINA PO STARINSKI" "