PGŽ

���� ����� �� ����� ����

� ���� ����� ���� ���� � � � � ����� ����� � ��� ������� ���� � �

� ��� ����� ��������� ���� � � � ���� ����� ����� � ������� ���� � �

,Dva desetljećaedukativno-preventivne akcijePrvi koraci u prometu

2

Najbitnija

poruka je

najjedno-

stavnija i već

dobro poznata:

bez zimske

opreme ne izlaziti

na snježne dionice

i prometnice na

kojima vladaju

zimski uvjeti

,

������� � ��� ���� �

NAJIZAZOVNIJE GODIŠNJE DOBA ZA VOZAČE

���� ������ � �� ��������S

tiže nam zima, sasjevera će se hladnival spustiti i na našeceste. Kao i pred

svaku zimu, policija upo-zorava na opasnosti, nudisavjete te podsjeća sve vo-zače i sudionike u prometuna odredbe Zakona o si-gurnosti prometa na cesta-ma (NN br. 67/08., 48/10.,74/11., 80/13., 158/13.,92/14., 64/15. i 108/17).

Vozite s kratkim

svjetlima

Na motornim vozilima zavrijeme vožnje danju morajubiti upaljena dnevna ili kratkasvjetla u razdoblju zimskogračunanja vremena. Novča-nom kaznom u iznosu od 300kuna kaznit će se za prekršajvozač ako postupi suprotnonavedenim odredbama.

Zimski uvjeti na

cestama

Zimski uvjeti na cesti sutakvi uvjeti kada je kolnikprekriven snijegom ili kadaje na kolniku poledica.

Za vrijeme zimskih uvjetana cestama zabranjuje se

promet motornim vozilimakoja nemaju propisanu zim-sku opremu i teretnim auto-mobilima s priključnim vozi-lom. Vozač motornog voziladužan je, prije uključivanja upromet, očistiti zaleđenavjetrobranska stakla i snijegna vozilu. Upravljanje vozili-ma pod takvim uvjetima jeotežano pa se vozačima pre-poručuje dodatni oprez kodupravljanja vozilom jer se ta-da povećava i opasnost odprometnih nesreća.

Ministarstvo mora, pro-meta i infrastrukture donijeloje Odluku o obaveznoj upo-rabi zimske opreme na zim-skim dionicama javnih cestau Republici Hrvatskoj („NN“br. 145/13), obaveza koriš-tenja zimske opreme premanavedenoj Odluci, propisanaje u razdoblju od 15. stude-noga tekuće godine do 15.travnja iduće godine. Obave-zna uporaba zimske opremeodnosi se na sve vrste motor-nih vozila bez obzira na vre-menske uvjete i stanje kolni-ka, izuzev vozila oružanihsnaga Republike Hrvatske.

Novčanom kaznom u iz-

nosu od 5.000 do 15.000 kunakaznit će se pravna ili fizičkaosoba obrtnik ako naredi ilidopusti da se u prometu nacestama koristi vozilo kojenema propisanu zimskuopremu ili teretni automobils priključnim vozilom.

Za ovaj prekršaj kaznit ćese novčanom kaznom u iz-nosu od 1.500 do 5.000 kunai odgovorna osoba u pravnojosobi i u tijelu državne vlastiili tijelu jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samou-prave. Novčanom kaznom uiznosu od 700 kuna kaznit ćese za prekršaj vozač akoupravlja vozilom suprotnoodredbama ovoga članka.

Zimska oprema

Pravilnikom o tehničkimuvjetima vozila u prometuna cesti („NN“ br. 85/16. i24/17.) propisano je sljede-će:

Pod zimskom opremommotornih vozila kategorijeM i N čija najveća dopušte -na masa nije veća od 3,5 to-na, prema ovom Pravilniku,podrazumijevaju se zimskipneumatici (M+S) na svim

kotačima ili ljetni pneuma-tici s najmanjom dubinomprofila od 4 mm i s lancimaza snijeg koji se postavljajuna pogonske kotače.

Pod zimskom opremomautobusa podrazumijevajuse lanci ili zimski pneuma-tici (M+S) postavljeni napogonske kotače, a autobu-si i teretna vozila koja nemogu postaviti lance na po-gonske kotače moraju imatizimske pneumatike (M+S)na pogonskim kotačima.

Na vozila se ne smiju po-stavljati pneumatici s čavli-ma.

Pneumatici na vozilimamoraju odgovarati i dimen-zijama koje je odobrio proiz-vođač, moraju biti nami-jenjeni za vožnju brzinomkoja je jednaka ili veća odnajveće brzine kojom se vo-zilo može kretati, ili najvećebrzine koju dozvoljava ogra-ničivač brzine ugrađen na tovozilo, te moraju biti tako di-menzionirani da izdrže naj-veće dopušteno osovinskoopterećenje vozila.

Pneumatici na istoj oso-vini vozila moraju biti jed-naki po obliku šara gaznep ov r šine, nosivosti, brzin-skoj karakteristici,vrsti(zimske/ljetne) konstrukciji(radijalne/dijagonalne itd) im a rk i / t i p u .

Isključenje iz

prometa

Ako policijski službenikzatekne vozilo koje se krećecestom na kojoj je kretanjete vrste vozila zabranjeno ilise kreće bez zimske opremena dijelu ceste i u vrijemekada je zimska oprema ob-

3

15. ������� � ������ ���� � ������ ����� �� �������

vezna, naredit će vozaču daodmah prekine kretanje vo-zilom ili da vozilom nastavikretanje na cesti na kojoj jekretanje te vrste vozila do-pušteno, odnosno da upo-trijebi zimsku opremu.

Ako vozač ne postupi potoj naredbi, policijski služ-benik isključit će vozilo izprometa. Isključenje vozilaiz prometa traje sve dok sene otklone razlozi zbog koj-ih je vozilo isključeno.

Vozač je dužan isključenovozilo odmah ukloniti s ces-te na mjesto na kojem nećeu g ro žavati sigurnost prome-ta ili ometati normalan tokprometa (parkiralište, ugiba-lište i sl.), a najkasnije u rokuod 12 sati vozač je dužanukloniti isključeno vozilo saugibališta i sličnih mjesta.

Novčanom kaznom u iz-nosu od 10.000 do 30.000kuna kaznit će se za prekr-šaj pravna ili fizička osobaobrtnik ako naredi ili do-pusti da u prometu na ces-tama sudjeluje vozilo koje

je isključeno iz prometa.Novčanom kaznom u iz-

nosu od 1.500 do 5.000 kunakaznit će se i odgovorna oso-ba u pravnoj osobi ako nare-di ili dopusti da u prometuna cestama sudjeluje vozilokoje je isključeno iz prometa.

Policijski službenik koji jeisključio vozilo iz prometavozaču će privremeno odu-zeti registarske pločice.

Novčanom kaznom u iz-nosu od 3.000 do 7.000 ku-na, ako postupi suprotnonaredbi policijskog službe -nika (odnosno pokuša vozi-lom upravljati iako je isklju-čeno iz prometa), kaznit ćese za prekršaj vozač motor-nog vozila, uz određivanje 3negativna prekršajna boda iizricanja zaštitne mjere za-brane upravljanja motornimvozilom na rok od jednogmjeseca do dvije godine.

Savjeti vozačima i

sudionicima u prometu

Na put uvijek krećite od-morni, izbjegavajte polazak

na duže putovanje nepos-redno nakon završetka rad-nog vremena.

Prije putovanja pravovre-meno se informirajte o vre-menskim prilikama i stanjuna cestama. Obavezno vo-zilo očistite od naslaga sni-jega i leda na svim staklima(nečista i zaleđena staklapovećavaju "mrtve kuto-ve"), provjerite ispravnostsvjetala i ostale signalizaci-je, stanje akumulatora,vanjska i unutarnja vozačkazrcala (retrovizore), gume iopremu vozila, promijenitei s t ro šene metlice brisača,gorivom potpuno napuniterezervoar te izbjegavajtevo žnje na rezervi.

Vodite računa da selanci za snijeg proizvodeprema veličinama (di-menzijama) pneumatika.Pre d l a žemo da i prije po-laska na put barem je-danput osobno obaviteprobu postavljanja lana-ca za snijeg na vaše vozi-l o.

Brzinu kretanja vozilaprilagodite stanju na cesti iuvjetima vidljivosti. Poštuj -te ograničenje brzine (za-konska ili ona postavlje-nom dinamičkom promet-nom signalizacijom).

Pri vožnji u kolonamapovećajte razmak izmeđuva šeg i vozila ispred vasimajući na umu duži zaus-tavni put.

Izbjegavajte nagla ko-čenja, nagla okretanja kota-ča upravljača te pretje-canja.

Pri temperaturama ispodnula stupnjeva na određe-nim mjestima (usjeci, mos-tovi, vijadukti, nadvožnja -ci), dolazi do pojave „lede -ne zasjede“, zbog toga natim mjestima budite jošo p rez n i j i .

Ukoliko ipak dođe doprometne nesreće, mjestodogađaja odmah osigurajtena način kako bi otklonilinove opasnosti, te žur noobavijestite policiju ( tel.192 )

4

��� � ���� ����� �

EDUKATIVNO-PREVENTIVNA AKCIJA PRVI KORACI U PROMETU

� � ���� � ���������� �� ����� �����

Pre ve n t i v n o - e d u k a -tivna akcija Prvi ko-raci u prometu, ko-jom prvašiči uče ka-

ko se samostalno kretati naprometnicama, puhnula je20 svjećica na rođendan-skoj torti. Datum se poklo-pio s dolaskom učenika OŠFran Franković s Drenove.Naime, kroz školsku godi-nu u Dom mladih dolazeučenici škola s područjaPrimorsko-goranske župa-nije. Udaljenije škole pos-jete edsucirani djelatniciDoma mladih i policajcizaduženi za preventivu.No, svi učenici za jedankimžarom i zaintersiranošćuprihvaćaju program. Na-ravno, uvijek je zanimljivijipraktični dio koji se ove go-dine održavao na obnovlje-nom poligonu.

Svake godine kroz surad-nju inicijatora akcije, Savje-ta za sigurnost prometa nacestama Primorsko-goran-ske županije te Grada Rije-ke, Doma mladih Rijeka iPU primorsko-goranske

Dugo

razdoblje je

20 godina, no

jasno je da

edukativne akcije

mogu dati rezultat

ako imaju

kontinuitet.

Ponosni smo na

akciju, rekao je

tajnik

Županijskog

savjeta za

sigurnost prometa

Zdravko Lisac

, oko 2.500 djece nauči kakosigurno sudjelovati u pro-metu kao pješak, biciklist,ali i kao putnik u vozilu. Po-sebno je postalo važno ka-

ko ostati u okrilju sigurnostiza vrijeme vožnmje u ato-mobilu. Naime, češće djecastradavaju u automobilimanajmilijih no kao pješaci.

Djeca neće previše kriti. Pr-va šić s Drenove će otkriti daneprestano tati priča da sepusti mobitela dok vozi.Ali... Tata ne sluša.

5

1998. ������ ������ ���

�������� ��������� �U praktičnom djelu obuke malih pješaka i biciklista sudje-

luju i policijski službenici. Cilj programa koji je već postao

prepoznatljiv i izvan granica Rijeke i Primorsko-goranske žu-

panije je usvajanje osnovnih znanja o prometu, odnosno, raz-

vijanje prometne kulture učenika od najmlađeg uzrasta. Tako

učenici na poligonu Doma mladih uče kako se sigurno kretati

od kuće do škole, pravilno prelaziti preko pješačkog prijelaza,

voziti bicikl, ali i upijaju druge sadržaje važne za povećanje

sigurnosti djece u prometu. Ministarstvo znanosti, obrazo-

vanja i sporta, kao i ostale stručne ustanove, verificirali su

ovaj program kao izvrstan i atraktivan način usvajanja neop-

hodnih normi ponašanja djece u prometu.

Akcija vršnjak Savjeta

U dva desetljeća akcija jeobuhvatila 50 tisuća učenikas područja Primorsko-go-ranske županije i sa sigurno-šću se može zaključiti da jep re n o šenjem znanja spasilamnoge dječje živote. AkcijaPrvi koraci u prometu jednaod najdugovječnijih preven-tivno-edukativnih u Hrvat-skoj. Djeca u jednodnevnojobuci prolaze teoretski diote obuku na poligonu.

Ravnatelj Doma mladihGoran Gračanin pohvalio jesvog djelatnika Josipa Šarli -ju koji je akciju osmislio iprovodi je do danas. Da je u20 godina spasio samo je-dan život, puno je napravio,istaknuo je Gračanin. Šarlijaje pak pohvalio poligon kojiomogućava učenicima dauče gotovo u stvarnoj situa-ciji. Osim toga, poligon jevrlo zanimljiv djeci, kažeŠarlija. Kad je nešto zanimlj-

ivo, znanje se lakše upija.Tajnik Županijskog savjeta

za sigurnost prometa na ces-tama Primorsko-goranskežupanije Zdravko Lisac poz-dravio je nazočne u ime Pri-

morsko-goranske županijete podsjetio da su Prvi koraciu prometu prva akcija Savje-ta osnovanog iste godine.

Jo š 1998. godine prepoz-nali smo koliko je važno ula-

gati u znanje djece. Dugorazdoblje je 20 godina, nojasno je da edukativne akcijemogu dati rezultat ako ima-ju kontinuitet. Ponosni smona akciju, zaključio je Lisac.

Cesta nije igralište

Predsjednik Savjeta i vodi-telj Službe za sigurnost ces-tovnog prometa PU primor-sko-goranske Boris Skeledžićistaknuo je da je akcija odneprocjenjive važnosti. Bezprometa ne možemo živjeti,ali promet skriva i opasnosti.Cesta nije za igru, treba nau-čiti kako sigurno sudjelovatiu prometu, poručio je Skele-džić prvašićima iz OŠ Fra nFranković s Drenove.

Sk e l e d žić je upozorio da uposljednjih desetak godinadjeca puno manje stradava-ju kao pješaci, a više kao put-nici u vozilu. Opomenite ro-ditelje, apelirao je Skeledžić.

Uz Josipa Šarliju, povo-dom 20 godina akcije, zah-vale su upućene djelatnici-ma Doma mladih Ivici Be-denickom, Igoru Crnkovićui Borisu Skoriću te vanjskimsuradnicima Eugenu Banu ipokojnom Marinu Keveše-viću koji su radili s djecom.

2.500djece godišnje pohodi

akciju

6

��������� ����� ��� �

Razne su

kombinacije

ugrožavanja

djece. Nevezana u

stolici, nepropisno

vezana, sjede

izvan stolice, u

krilu roditelja...

,

NADZOR KORIŠTENJA POJASA I DJEČJIH SJEDALICA

��� ������ ����������� �� ��������������� ���

ta RH 2011. – 2020. kao je-dan od kvantitativnih cilje-va definirala stupanj upora-be sigurnosnog pojasa (zavozače i sve putnike u vozi-lima) od oko 98 posto. Me-đutim, istraživanje o učes-talosti korištenja sigurnos-nog pojasa provedeno tije-kom 2015. godine u Repu-blici Hrvatskoj pokazuje dastupanj korištenja sigurno-snog pojasa vozača i suvo-zača iznosi oko 61%. Podacio stupnju korištenja sigur-nosnog pojasa kod putnikana stražnjim sjedalima jošsu više poražavajući te go-vore da svega 14% osobakoristi sigurnosni pojasakada se prevozi na stražnj -im sjedalima u automobili-ma. Vrlo često u prometnimnesrećama, zbog nekoriš-tenja sigurnosnog pojasa,prilikom prevrtanja vozilaosobe ispadaju iz vozila tezadobivaju ozljede od kojihsmrtno stradavaju.

Sigurnosni pojasevi ned-vojbeno pridonosesmanjenju opasnosti i rizi-ka od nastanka ozbiljnihozljeda tijekom naglog ko-

- dijete u sjedalici ispravno vezano: 14

- dijete u sjedalici, ali nevezano: 9

- dijete u sjedalici, ali nepropisno vezano: 4

- dijete nevezano na stražnjem sjedalu: 6 (nema sjedalice u vozilu)

- dijete nevezano na stražnjem sjedalu: 3 (sjedalica postoji u vozilu)

- dijete na prednjem sjedalu i u krilu roditelja: 2 (nema sjedalice u vozilu)

- TAXI vozilo bez sjedalice: 1

���Č�ŠĆ�� ���� ���� ��� � ������Na uzorku četrdesetak vozila podaci o prijevozu djece su slijedeći:

Iove godine Autoklub

Rijeka i Policijska upra-va primorsko-goran-ska, Odjel za sigurnost

cestovnog prometa i Posta-ja prometne policije prove-

li su akciju pregleda prije-voza djece u dječjim sjeda-licama.

Naime, vrlo važni ele-menti sigurnosti vozača iputnika u vozilima su sigur-

nosni pojas i oprema za pri-jevoz djece u vozilima. Riječje o tzv. »pasivnoj sigurnos-ti« te je stoga Vlada RH Na-cionalnim programom si-gurnosti cestovnog prome-

7

���������� ����� �����Iako statistike govore o osjetnom smanjenju broja stradale

djece u prometu u posljednjih nekoliko godina napomenut će-

mo samo da većina djece danas stradava u automobilima. Da-

kle, ne kao pješaci ili biciklisti, već u automobilima gdje su

pod punom kontrolom svojih roditelja. To nas je i ponukalo na

provjeru koje smo proveli. Postavili smo si jednostavan zada-

tak: vizualno pored vrtića slučajnim odabirom utvrditi vežu li

roditelji ispravno svoju djecu u automobilima, objašnjava mo-

tive organiziranja akcije Tomislav Šepić, stručni suradnik za

preventivu i autosport Autokluba Rijeka.

40 ������ ��� ����� ��������

čenja i pri sudarima pa jeZakonom o sigurnosti pro-meta na cestama propisanoda vozač i svi putnici tije-kom vožnje u motornomvozilu uvijek koriste sigur-nosne pojaseve. Isto tako,pravilno korištenje dječjihsjedalica nužno je kako bise povećala sigurnost djeceu vozilima. Analizom pro-metnih nesreća u kojima su

stradala djeca utvrđeno jekako djeca najviše stradava-ju kao putnici u vozilimakojima najčešće upravljajunjihovi roditelji ili njimabliske osobe. Težini strada-vanja također pridonosi ne-poštivanje zakonskihodredbi, odnosno, djeca seprevoze na prednjim ilis t ra žnjim sjedalima neveza-na, nisu smještena u dječjusjedalicu ili se nalaze u nea-dekvatnim sjedalicama kojene zadovoljavaju najosnov-nije uvjete sigurnosti.

Temeljem navedenog,proveden je pojačan nadzorkor ištenja sigurnosnog po-jasa i korištenje dječjih sje-dalica ispred dječjeg vrtićaMorčić. Rezultati su izrazitop o ra žavajući, te se odukupnog broja samo 35 po-sto djece na ispravan i sigu-ran način prevozi u vozilu.Podatak koji doista zabri-njava i alarmira.

14savjesnih vozača

8

��� ���� � �� �

PREVENTIVNO - EDUKATIVNI PROGRAM ZA MLADE

� ����� ������� � �� ���U

cestovnom je pro-metu Republika Hr-vatska visoko rizičnazemlja. Među 28 dr-

žava Europske unije, s 82 po-ginulih na milijun stanovni-ka (2015. godine), zauzima26 mjesto po nesigurnosti.Nesigurnije od Hrvatske susamo Rumunjska i Bugarska.

Is t ra živanja koje je 2015.godine proveo Fakultet pro-metnih znanosti govori ka-ko je učestalost korištenjasigurnosnog pojasa u pro-metu u Republici Hrvatskojzabrinjavajuća – 62 postovozača i suvozača osobnihvozila koristi sigurnosni po-jas tj. 38 posto ih nije veza-no sigurnosnim pojasom.Putnici na stražnjim sjedali-ma u preko 90 posto sluča-jeva nisu vezani. U Biltenusigurnosti cestovnog pro-meta u statistici stradavanjana cestama 2015. godinenavedeno je da od 164 smr-tno stradalih vozača i putni-ka u osobnim vozilima njih

65 ili gotovo 40 posto nijekoristilo sigurnosni pojas.

Vezanje sigurnosnog po-jasa u vozilu je zakonska ob-veza vozača i putnika, ali semože interpretirati i kao dioosobne kulture. Ne vezanjesigurnosnog pojasa je činnekulturnog i neodgovor-

nog ponašanja, a reflektirase u odnosu prema: vlastitojobitelji i prijateljima, dru-gim sudionicima u prome-tu, službama koje se brinuza zdravlje i sigurnost sudio-nika u prometu te zajednicikoja snosi gubitke i trošk ovenastale uslijed stradanja.

Rizična skupina

Za razliku od većeg brojaprograma iz područja sigur-nosti cestovnog prometa zaedukaciju predškolske i škol -ske djece, srednjoškolska po-pulacija do sada nije sustav-no obuhvaćena projektimaiz područja sigurnosti ces-tovnog prometa. Svi statistič-ki pokazatelji potvrđuju dasu oni kao mladi sudionici uprometu, od 15. do 24. godi-ne života, najugroženija sku-pina sudionika u prometu.

Pre ve n t i v n o - e d u k a t i v n iprogram »Klik - sigurnosnipojas - navika odgovornogponašanja u prometu« jenamijenjen adolescentima,mladima od 15. do 20. godi-ne života. Poznato je da suadolescenti u potrazi za svo-

Nakon

teoretskog

dijela u kojem

se učenicima

objašnjava zašto

je nužno vezati se,

instruktori na

simulatorima

prevrtanja i

sudara

predočavaju

učenicima kako

izgleda sudar

,

9

38 ����� ��������� � �č�

������ ����� ����� ��� HAK je pri pokretanju akcije od Ministarstva znanosti

obrazovanja i športa zatražio mišljenje u kojem stoji :

»Sukladno navedenom, nije potrebno tražiti suglasnost

ovog Ministarstva za provedbu preventivno edukativnog

projekta „KLIK — sigurnosni pojas, navika odgovornog po-

našanja u prometu" u srednjim školama Republike

Hrvatske te Vas upućujemo na neposrednu komunikaciju

sa školama...«

�������������Kroz interaktivno predavanje, učenici, studenti i profesori

uključeni su u globalnu kampanju #SaveKidsLive koju je HAK

protekle godine predvodio u Republici Hrvatskoj. Obzirom da se

kampanja nastavlja i ove godine, svi su oni pozvani na potpisi-

vanje »Dječje deklaracije«. Sudionici edukacijskog programa

»Klik« svojim su signaturama podržali i ovu akciju sa željom da

se smanji stradanje djece u prometu. Prikupljeni potpisi poslani

su u Ujedinjene narode.

jim identitetom i samostal-nošću, često skloni nesla-ganju s odraslima i usvoje-nimpravilima ponašanjapod izgovorom da im seograničava sloboda. Ta se ži-votna faza odlikuje konsoli-diranjem mentalnog ži vo t a ,kristalizacijom stavova imišljenja, te posebno racio-nalnim mentalnim sazrije-vanjem. Upravo je opisaniprofil ličnosti jedan od ključ-nih razloga rizičnog pona-šanja u prometu,što potvr-đuje i statistika stradavanja.Sa d r žaj i ciljevi iz područjaprometnog odgoja i kulturena razini srednjoškolskogobrazovanja obuhvaćeni sumeđupredmetnom temom»Zdravlje, sigurnost i zaštitaokoliša«. Ciljevi odgoja iobrazovanja na području

prometne kulture, kao te-melja prometne preventive,utvrđuju da učenici trebajusteći znanja i razumijevanjesigurnosnih i zaštitnih mjerai radnji u različitim situacija-ma te razviti vještine sigur-nog ponašanja.

Sudjelovalo 342

učenika

Cilj preventivno-eduka-tivnog programa »Klik« jestjecanje kompetencija,znanja o sigurnosnim i zaš-titnim mjerama i radnjama,prije i za vrijeme upravljanja(ili prevoženja) vozilom, kaoi razvoj vještina odgovornogi sigurnog ponašanja u pro-metu. Sadržaji programarealizira se u trajanju dvaškolska sata (teoretski i prak-tični dio na simulatorima

sudara i prevrtanja). Ovim seprojektom utječe na prom-jenu ponašanja srednjoško -laca, usvajanje i stjecanjepozitivnih stavova o njihovoju g ro ženosti u prometu. Ste-čene komunikacijske kom-petencije učenika koristiti za

promicanje odgo vornog po-našanja u horizontalnomsmislu (prijenos informacijadrugim učenicima) i u verti-kalnom smislu (utjecaj naeventualno neodgovorne ro-ditelje - vozače).

Dakle, u prvom koraku,kroz jedan nastavni sat,stručnjaci HAK učenicimao b ra z l o žu teoretske aspektei dokaze o neophodnostikor ištenja sigurnosnog po-jasa u vožnji. Nakon teoret-skog dijela instruktori na si-mulatorima prevrtanja i su-dara učenicima prezentirajuposljedice prometnih nesre-ća u kontroliranim uvjetima- sudar s nepomičnom pre-prekom i prevrtanje vozila.

Na radionicama preventiv-nog programa »Klik« u stude-nom ukupno je prisustvovalo342 mladih iz Prometne školaRijeka, Strojarske škola za in-dustrijska i obrtnička zani-manja, Prirodoslovne i grafič-ke škole, Elektroindustrijske iobrtničke škola te Prometnogodjela Veleučilišta u Rijeci.

10posto putnika koristi pojas

na stražnjem sjedalu

����Š��� �� � Uočene su bitne razlike u korištenju poja-

sa na pojedinim kategorijama cesta:

autocesta 76-79 %

državna cesta 60-68 %

županijska cesta 50-56 %

gradske ceste 54-57 %

lokalne ceste 45-51 %

10

���������� ������ �

DANI TEHNIČKE ISPRAVNOSTI VOZILA

������������ �� ���������

Iove godine održana je

preventivno-sigur nos-na akcija Dani tehničkeispravnosti vozila pod

pokroviteljstvom Nacio-nalnog programa za sigur-nost cestovnog prometa.

Akciju provode HAK,Centar za vozila Hrvatske istanice za redovni tehničkipregled vozila. Od 19. do 24.studenog omogućen je bes-platni tehnički pregled svimvlasnicima vozila koji svoj-im vozilima dođu u stanicuza redovni tehnički pregledvozila u Hrvatskoj. Iz akcijesu izuzeti vlasnici čija vozilau terminu akcije imaju re-dovan tehnički pregled.

Cilj akcije je skrenuti po-zornost vozačima na važ-nost tehničke ispravnostivozila u kontekstu cestovnesigurnosti, jer je vozilo, uzvozača i cestu, ključan čim-benik te sigurnosti.

Jo š uvijek se prikupljaju re-zultati akcije. U stanici teh-

ničkog pregleda AutoklubaRijeka na Preluci akciji seodazvalo dvjestotinjak voza-ča, što je na razini lanjskihgodina. Također se još anali -ziraju manjkavosti vozila ko-ja su pristupila akciji, no ok-

virno se može zaključiti datridesetak posto vozila nijebilo ispravno. U sklopu akcijenema sankcioniranja vozačaza čija se vozila utvrdi da sutehnički neispravna, nego ćeih se savjetovati o načinu ot-klanjanja neispravnosti iuputiti u ovlašteni servis.

Kao i lanjskih godina, pre-gledu su češće pristupalivlasnici starijih vozila, što jedjelomičan razlog zašto jegotovo svako treće vozilo biloje neispravno. Na hrvatskimcestama prosječna starostvozila je 14 godina, a najčeš-će neispravnosti odnose sena uređaje za kočenje i osvje-tljavanje te ovjes – s k l o p oveključne za sigurnost vozila isudionika u prometu.

Na stanici za

tehnički

pregled

Autokluba Rijeka

na Preluku

odazvalo se

dvjestotinjak

vozača, što je na

razini lanjskih

godina

,

���� ������ �

Prvih 15 tisuća vozača su-

dionika u akciji na poklon su

dobili pakiranje od tri litre te-

kućine za pranje vjetrobran-

skog stakla vozila, prilagođe-

ne uporabi u zimskim uvjeti-

ma (otporna na smrzavanje

do – 25 stupnjeva).

200 ������ �� ��� �

11

����� � �Š����� � 65 �����š��� � ��� ��� ��

POLICIJA U SURADNJI SA UČENICIMA BRINE

O NAJUGROŽENIJOJ SKUPINI U PROMETU

���Č� ���� Č�������Ž� ��� �Š��� ��� �Š��� � ��� �� ��

Povodom Svjetskog da-na sjećanja na žr tveprometnih nesreća,prometna policija Po-

licijske uprave primorsko-goranske pažnju je usmjeri-la na preventivne aktivnostikojima je cilj smanjenje bro-ja stradalih u prometu teunapređenje prometne kul-ture sudionika u prometu.

Tako se na nekoliko pun-ktova u Rijeci pratilo kako ikoliko vozači poštuju pješa-ke, jednu od najugroženijihskupina u prometu. Tim po-vodom ostvarena je suradnjas riječkom Prometnom ško -lom i angažirano je nekolikoučenika četvrtog razreda,

polaznika programa tehni-čar cestovnog prometa. Uče-nici su odjenuli reflektiraju-će prsluke te bilježili podat-ke o vozačima koji na pješač -kim prijelazima propuštajupješake, kao i vozače koji nepoštuju pješake u prometu.

Tijekom akcije građani supohvalili prisutnost policijei napore koje policija ulažeradi poboljšanja ukupnogstanja sigurnosti u prometu.Jedan je Riječanin primije-tio da se vozači zaustavljajusamo zato što vide policiju,

a da to inače i nije baš t a k o.Primjedba ukazuje na po-trebu unapređenja promet-ne kulture kako bi odgovor-no i savjesno ponašanje po-stalo svakodnevica sudioni-ka u prometu te kako bi sen a j u g ro ženija skupina uprometu osjećala sigurnije.

Nekoliko dana kasnije,Policijska uprava primor-sko-goranska organiziralaje akciju usmjerenu ka zaš-titi pješaka u prometu. Pro-vođenje akcije planirano jeobzirom na izraženo stra-

davanje pješaka u promet-nim nesrećama te na pe-riod godine u kojem je noćduža, s čime raste i opasno-st za pješake, s obzirom naslabiju vidljivost i uoča-vanje pješaka.

U četiri sata akcije zabilj-eženo je 65 prekršaja. Napješake otpada 23 prekrša-ja, a na vozače 42 prekršaja.Kod pješaka su utvrđenip re k r šaji prelaska kolnikaza crvenog svjetla (13 pre-kršaja) te prelaženje kolnikaizvan pješačkog prijelaza(10 prekršaja).

Najveći broj prekršaja kodvozača odnosi se na nepoš-tivanja prednosti prolaskapješaka (14). Zabilježen je ijedan prekršaj ugroža va n j apješaka prilikom skretanja.U četverosatnoj akciji je ut-vrđeno još 27 različitih pro-metnih prekršaja vozača.

Na j č e šće stradavaju pje-šaci starije životne dobi.Nerijetko kada grubo kršeprometne propise. Prelazeza crvenog svjetla za pješa-ke na semaforu, prelazecestu na udaljenosti manjojod 50 metara od obilježe-nog pješačkog prijelaza unaselju odnosno neoprez-no prelaze cestu prije prov-j e re.

Kada je riječ o greškamavozača zbog kojih stradava-ju pješaci to su prije sveganepropisna i neprilagođenabrzina te nepoštivanje pre-dnosti prolaska pješaka.

U studenom

su održane

dvije akcije.

Osnovne zamjerke

su: vozači ne staju

pred zebrom, a

pješaci ne poštuju

crveno

,

Č���� �����Č����Ć

Pješaci su i dalje među

najugroženijim sudionicima

u prometu. Tijekom deset

mjeseci 2018. godine na

području Policijske uprave

primorsko-goranske zabilje-

ženo je 109 naleta na pješa-

ke, dok je u istom razdoblju

prošle godine zabilježeno

118 prometnih nesreća. U

istom razdoblju ove godine

smrtno su stradala 4 (6 u

deset mjeseci 2017.) pješa-

ka, 29 (33) pješaka je teško

ozlijeđeno, a 87 (84) pješa-

ka je lakše ozlijeđeno.

12

������� ���Š�� � �

� �� �� ��� � �����Ć��� ����� ��Ć ��Č��

skim hibridnim pogonom,pokretanje vozila ne vršimotor s unutarnjim izga-ranjem, već to čini elektro-motor. Klasični motor s unu-tarnjim izgaranjem kod ovihautomobila ima ulogu gene-ratora, tj. dobavljača energi-je za napajanje elektromoto-ra. Takvi se motori nazivaju»range extenderi«, a najpoz-natiji su Fisker Karma, Che-vrolet Volt, BMWi3 i sl. Kodparalelnih hibrida, glavna jeva žnost povezanost električ-nog i motora s unutarnjimizgaranjem na način da sevozilo može pokretati poje-dinačnim ili zajedničkimsnagama. Za razliku od na-vedenog serijskog pogona,između motora s unutarnj-im izgaranjem i pogonskeosovine postoji mehaničkaveza. Najpoznatiji primjerovakvog vozila je Honda In-sight, iz 1999. godine. Trećavrsta ovih hibrida su tzv.Plug-in hibridi koji imajumogućnost punjenja bateri-je putem električne energijena kućnoj utičnici ili javnojpunionici. Ovakav je kon-

cept proizvodnje najrašire -niji (Toyota, Volkswagen,Kia, Audi, Volvo, McLaren,Porsche itd.). Doseg vožnjeim je povećan i to samo naelektričnu energiju. Mogubiti serijski ili paralelni.

Kod serijskog hibrida po-gonske kotače uvijek pogo-ni elektromotor, te nemaveze s motorom s unutarnj-im izgaranjem. Kod paralel-nog hibrida postoji moguć-nost da se vozilo pogoni pa-ralelno ili istodobno moto-rom s unutarnjim izga-ranjem i elektromotorom.Kod serijsko-paralelnih hi-brida snaga se dijeli izmeđuelektričnog motora i moto-ra s unu tarnjim izgaranjempomoću diferencijala kakobi se raspodjelila snaga napogonske kotače. Omjerpodjele može biti od 0-100% u korist jednog ilidrugog motora.

Elektro i hibridna

vozila u Hrvatskoj

Kao najbolji električniautomobil današnjice sma-tra se Tesla Roadster. Tesla

Roadster počeo se proizvo-diti u Kaliforniji 2008. godi-ne i prodano je do danasoko 500 primjeraka izrađe-nih po narudžbi, a tržište sep ro širilo i u zapadnu Euro-pu. Ovo je sportski automo-bil, težine 1220 kg, koji ko-risti 6831 litij-ionske bateri-je s kojima može voziti 394km/h po punjenju, a kojetraje oko 3,5 sata. Kočenjeje regenerativno što značida se prilikom kočenja ubateriju vrati nešto energijei time se osigurava dodatnavo žnja.

Benzinski motor troši1,74 l/100 km, a ubrzava od0-100 km/h u nepunih 4 se-kundi te postiže brzinu od217 km/h. Tesla je zamislio,sastavio i vozio prvi elek-trični automobil sa elektro-motorom na izmjeničnuenergiju, koji se ne napaja

Hrvatska jejoš uvijekmeđu

slabijima uEuropi po razvojuinfrastrukture zaelektrična vozila

,Piše prof. dr. sc.

Hrvoje Baričević

Ubrzani način napret-ka tehnologije u pro-metu između osta-log je i alternativa

prekomjernom opterećenjaprometa dizelskim i benzin-skim vozilima koji izrazitozagađuju okoliš. Kvalitetnijuzamjenu benzinskim i dizelpogonima predstavlja plin-sko gorivo, te hibridna i elek-trična vozila. Sve veće i poz-natije automobilske tvrtke usvijetu već proizvodi hibrid-ne i električne automobile,kao što su Toyota, Hond, Ci-troen, Nissan, BMW...

Hibridi mogu biti potpuni,djelomični te kombinirani.Potpuni je onaj koji se možepokretati samo elektromoto-rom, djelomični su oni koji-ma elektromotor služi kaoasistent klasičnom motoru sunutarnjim izgaranjem, dokje kombinirani onaj kojegamogu pokretati oba motora,električni i motor na gorivo.

Kod automobila sa serij-

KAKO I ŠTO ĆEMO VOZITI U 21. STOLJEĆU

20minuta za punjenje elektro

auta na krovu Towera

13

500 ����� ������ ���� �

��� �� ������Č�� ����U Hrvatskoj je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci prodano

54.080 novih putničkih vozila, što je 19,8 posto više nego u

istom razdoblju lani, dok je samo u listopadu prodano 4.007

novih auta ili 10,6 posto više. S obzirom na pogonsko gorivo,

prodano je 55,3 posto benzinaca (29.889 vozila) te 42,4 po-

sto dizelaša (22.949). Tek se 96 kupaca odlučilo za potpuno

električno vozilo (udjel 0,2 posto u ukupnoj prodaji), a njih

701 za hibrid (udjel 1,3 posto).

strujom iz baterije (akumu-latora) već putem antenekao prijemnika. No, njegovse san tada nije ostvario. Toje trebao biti automobil nabesplatnu energiju, no taideja u ono vrijeme nijep re p oz n a t a

Proizvodnja električnih ihibridnih vozila u Hrvat-skoj je, za razliku od ostalihzemalja, započela relativnokasno, 2007. godine i toproizvodnjom Loox-a,DOK-ING- ovog električnogautomobila. Ideja je bila os-misliti gradski auto, s karak-teristikama sportskog. Prvielektrični automobil proiz-veden je u Riječkoj razvoj-noj agenciji Porin, te pred-stavljen na riječkom Korzuu svibnju 2017. Osnivačagencije Porin je Grad Rije-ka, a radi se o pretvorbistandardnog vozila u elek-trično. Svi dijelovi ovog vo-zila koji su ugrađeni, osimelektromotora, projektiranisu i proizvedeni u proizvo-dnom inkubatoru Porina, ana projektu se radilo otpri-like oko godinu dana. Vozi-lo je pogodno za gradskuvo žnju i nakon punjenjamože prijeći do 100 km.

S obzirom da je potražnjaza ovakvim vozilima sve ve-ća, može se očekivati učes-

talija proizvodnja ovakvihvozila. U Hrvatskoj je tako-đer, putem subvencija, po-ticana kupnja ovakvih vozi-la, koja je naišla na odličanodziv. Time se dobila slikakako je i Hrvatska tržište sadobrom potražnjom i svi-jesti o ekološko prihvatljivi-jim prometom te trebaimati u vidu i dalje poticatinabavku električnih vozila.Sukladno podacima iz Cen-tra za vozila Hrvatske, od2007. pa sve do prošle 2017.godine uporaba vozila naelektrični i hibridni pogonu Hrvatskoj je u sve većemporastu. Za kategoriju M1,u rasponu od 10 godina po-t ra žnja električnih i hibrid-nih vozila je s 71 porasla na2.500 vozila, a za kategorijuL, u istom vremenskomrazdoblju, potražnja se po-većala sa 6 na 467. Ujednoje 2017. godina godina u

kojoj se vozio najveći brojtakvih vozila u obje katego-rije u Hrvatskoj.

Predugo punjenje

Rijeka je dobila prvu svojupunionicu za električna vo-zila 2018. godine. HrvatskiTelekom i Tower Centar Rije-ka, u sklopu projekta EU»Sveuobuhvatna mreža ko-ridora s brzim punjenjem ujugoistočnoj Europi« posta-vili su punionicu na krov-nom parkiralištu Tower Cen-ter Rijeka, a ista može isto-vremeno puniti dva auto-mobila i punjenje traje 20minuta. Uz ovu punionicu, uHrvatskoj ih je postavljenosveukupno 7, a predviđenoih 16 brzih te jedne ultra br-ze punionice na najmanješest lokacija. Navedeni pro-jekt je usmjeren u osigura-vanje vrhunskog korisničkogservisiranja kroz uvođenje

naprednog ICT sustava, kojiće omogućavati geo-loci-ranje slobodnih punionica,rezervacija utičnica, autori-zacija, naplata te pružanjenajbolje korisničke podršk e.

Tendencija je da se više ubudućnosti ne daju poticajiza hibride, kako bi se u pot-punosti usmjerilo u kupnju ikor ištenje isključivo električ-nih vozila. No, da bi se to po-stiglo, potrebno je korisnikeuvjeriti u njihovu isplativost,a to će se najsigurnije učinitijačanjem i širenjem infras-trukture. Hrvatska je još uvi -jek među slabijima u Europipo razvoju infrastrukture zaelektrična vozila. Potrebnasu velika ulaganja u izgrad-nju punionica uz autoceste,postavljanje istih u manjamjesta, otoke i slično. Naime,trajanje baterije je takođerjedan od najvažnijih razlogaodlučnosti ili neodlučnostiza ovakvu vrstu vozila. Bezpunjenja, električni automo-bil može voziti, ovisno oproizvođaču od 160 do 450km. Dakle, punjenje baterijetraje predugo. S napretkomtehnologije, dolazi do pobo-ljšanja po pitanju ovog pro-blema, ali još uvijek nedovo-ljno. Glede dužih putovanja,svakako je bolji izbor hibrid,radi mogućnosti korištenjabenzina ili dizela. Hibridnose vozilo sastoji od elektro-motora, baterije, kontrolera,invertera i konvertera. Po-gonski sustav mu je na elek-tromotor te na motor s unu-t ra šnjim izgaranjem. Zbogtoga je mnogo rasprostranje-niji i zanimljiviji korisnicimaod električnog vozila. Svakikorisnik hibrida, na dužimputovanjima, ne treba strepi-ti od toga da li će se imati gdjenapuniti ili ne, već će u sluča-ju pražnjenja baterije, prijećina pogon s unutrašnjim izga-ranjem i voziti se bez ograni-čenja. Kako bi se dala pred-nost električnim vozilima,svakako treba doskočiti na-vedenom i omogućiti koris-nicima na dužim putovanji-ma mogućnost punjenja nj-ihovih vozila, po mogućnostibrzim punjenjem.

14

���� �� ����� ����� � �������� �

����� ������� � ����� ����� �

Prva željeznička pruga uHa b s b u r škoj monarhiji bilaje Beč – Trst iz 1857. godine,a sve kasnije su se tretiralekao njene pobočnice. Kakoje željeznica donijela drama-tičan rast trgovine od 1873.godine, kad je Rijeka bila po-vezana i s Bečom (preko Lju-bljane) i s Budimpeštom(preko Zagreba), a kako seubrzano gradila i nova lukaispred grada, tako je novi iambiciozni gradonačelnikGiovanni de Ciotta (na fun-kciji od 1872. do 1896.), ina-če vojni građevinski in-ženjer, koji je objavio 1864. ivrlo ozbiljnu knjižicu »Rijekai pitanje željeznice«, poželiounaprijediti promet i unutargrada. Gradonačelnik Ciottarazmatrao je mogućnost us-postavljanja konjskog tram-vaja, kojeg je vidio u Beču(od 1865.), Budimpešti (od1866.) i u Trstu, gdje je zapo-čeo prometovati 1876. godi-ne. Željeznica je bila simbolnovog doba, a konjski tram-vaj popularna, ali primitivnagradska inačica.

Ruska premijera

U Osijeku je konjski tram-vaj stvarnost od 1885. godi-ne, a u Zagrebu bio je puštenu promet 5. rujna 1891. godi-ne. Širina kolosijeka iznosilaje 76 cm, a ukupna promet-

na duljina pruga oko 8 km.Pruga je bila izgrađena odmitnice u Vlaškoj ulici, krozVlašku, Draškovićevu i Juri-šićevu ulicu preko Jelačićevatrga, pa Ilicom do Vodovod-ne ulice. Već sljedeće godinesagrađen je odvojak tram-vajske pruge od Jelačićevogtrga do novog kolodvora.

Ciotta, s osjećajem zatehnologiju, okreće se pro-jektu električnog tramvaja.Prvi električni tramvaj usvijetu eksperimentalno jestavio u funkciju Fjodor Pi-rotski 1880. u Sestroretsku,pokraj St. Petersburga. Dru-ga linija u svijetu, no prvaekonomski uspješna, uspo-stavljena je u Berlinu 1881.

godine, u duljini od 2.500metara, s brzinom od 20 kmna sat. Iza projekta stajao jeWerner von Simens, koji jebio u vezi s Pirotskim. Bu-dimpešta je dobila električ-ni tramvaj 1887. godine.

Poslije niza neuspješnihpokušaja, u Rijeci je 4. kolo-voza 1892. objavljen natječajza konstrukciju i izvedbutramvaja koji može koristitielektrični pogon. Na natječajse javio barun Oscarre Laz-zarini iz Graza, porijeklom izLabina, koji je 1. listopada1892. predstavio svoju ponu-du: povezivanje željeznič -kom prugom Matulja i Opa-tije, te uskotračnom željezni -com Rijeke i Opatije, uz vezi-

vanje na već postojeću pru-gu od Ljubljane do Rijeke.

Bu k u re št i Beograd dobilisu električni tramvaj 1894.godine. Ipak, u Beogradu jeelektrifikacija išla sporo, pasu tek krajem 1905. godinesve linije bile elektrificirane.Sarajevo je dobilo električnitramvaj 1895. godine. U Be-ču je tramvaj elektrificiran1897. godine.

Od Matulja do Opatije

U Rijeci je projektiranajednotračna pruga duljine4.400 metara, od Školjićado Kantride, s nekoliko od-vojaka za mimoilaženjetramvaja. Na Školjiću je bilapodignuta termocentralakoja je trebala proizvoditistruju za pogon, a na istommjestu je bilo i okretišt e.Dana 7. studenog 1899. ušest sati izjutra, krenuo jeprvi električni tramvaj.

Dana 3. listopada 1900.prva linija tršćanskog elek-tričnog tramvaja počela jeprometovati između Barcole(obalni dio pokraj dvorcaMiramare) i Boschetta, naidentičnoj liniji kojom jeišao i konjski tramvaj. Trieste- Opicina tramvaj-uspinjačapokrenut je 1902. godine.

Nedugo iza Rijeke, svojelektrični tramvaj dobili suLjubljana (1901.) i Pula(1904.). Pula je bila glavnapomorska baza austrougar-ske mornarice i grad tadapodjednako velik poput Ri-jeke, Zagreba, Sarajeva i Be-o g ra d a .

Ministarstvo za že l j ez n i c eizdalo je 1906. građevinskudozvolu za izgradnju elek-trične željeznice u dužini od12 kilometara, koja će pove-zati Matulje, Opatiju i Lo-vran. Radovi su obavljeni uvrlo kratkom vremenu, te je

Rijeka je

električni

tramvaj

dobila 1899.

godine, samo dvije

godine nakon

Beča, godinu prije

Trsta i dvije

godine prije

Ljubljane

,

��š� ���� Ž�

������ ���Č ���Tramvaje su, osim Rijeke, izgubili Opatija, Pula, Dubrov-

nik, Piran, Ljubljana i Trst (1970., a liniju prema Opicini,

zbog nesreće, od 2016.). Ono što brine u slučaju Rijeke je da

su obje željezničke pruge (prema Zagrebu i Ljubljani) zastar-

jele i u vrlo slaboj upotrebi, da je luka u velikom nazado-

vanju, da je zračna luka na Krku nevažna, da je cestovna

zaobilaznica preopterećena. S takvim stanjem u prometu, uz

propast gotovo cjelokupne industrije i dramatičan pad broja

stanovnika, grad ostavlja turoban utisak gradića na umoru.

Fotografije grada s tramvajem izgledaju kao davna, velegrad-

ska prošlost.

15

1880. ���� ������� �� ��� � ������

vranom. Ono što malo izne-nađuje da se, nezavisno odprilično velike visinske razli-ke između Matulja i Opatije,nije išlo je na kombinacijutramvaja i uspinjače, kao naliniji Trst - Opicina.

Prekrižena Kozala

Dubrovnik je električnitramvaj dobio 22. prosinca1910. godine, a linija je po-vezivala Dubrovnik s Gru-žem, koji je tada bio zasebnaopćina. Tračnice, žice i stu-povi bili su postavljeni u sve-ga dva dana kako bi se kočije

i omnibusi što prije zamije-nili novim prijevoznim sred-stvom. Postojale su dvije li-nije, od Pila do Kolodvora, teod Pila do Lapada. Tramvaju Piranu stavljen je u funkci-ju 20. srpnja 1912. godine.

Konačnu dužinu trase ri-ječki tramvaj doseže 1910.godine, kada je pruga pro-dužena za 750 metara pre-ma Kantridi, te je dosegla5.350 metara. Tako je tram-vaj išao od granice do gra-nice Rijeke kao “i zd vo j e n o gtijela mađarske krune”(“corpus separatum”).

U proljeće 1914. započeloje u Rijeci polaganje šina zadrugi kolosjek, jer je prometpostao odviše gust za sporomimoilažanje tramvaja. Go-dine 1918., krajem Prvogsvjetskog rata, tramvaj jeprevezao ukupno 5 milijunaputnika, što je bilo nadma-šeno tek 1938. godine. Ne-zavisno od konfuznih poli-tičkih događanja u gradu,1921. napokon je dovršenopostavljanje druge tramvaj-ske pruge. Osim toga doda-no je 100 metara pruge zboglakšeg manevriranja naŠkoljiću, pa je ukupna dulji-na iznosila 5.450 metara.

Iako je tramvaj povezivaodvije krajnje točke grada bezvelikih visinskih razlika, u tovrijeme počelo se razmišljatio novoj, vrlo strmoj liniji pre-ma Kozali. Ubrzo se od togaodustalo i 21. lipnja 1931.uvedene su prve tri autobus-ne linije: br. 2 prema Škuri -njama, br. 3 prema Podmur-vicama, te br. 4 prema Koza-li. Polazište autobusa bilo jes današnjeg Jadranskog trga(tada Piazza Regina Elena).

Kraj 1951.

Tramvaj kao sredstvo pri-jevoza na liniji Matulji-Opa-tija-Lovran održao se do1933. godine. Dana 1. trav-nja 1933. tračnice su odne-sene na Siciliju, dok su kolaprodana Ljubljani. U skloputih promjena razmišljalo seo uvođenju trolejbusa (elek-tričnih autobusa) na linijiKantrida - Kostabela-Opati-ja-Lovran, no odustalo sezbog neekonomičnosti. Us-red Drugog svjetskog rata,p re d l o žena je trolejbusna li-nija od Pećina do Kantride inatrag, u duljini od 10.650metara, no to se zbog padaItalije 1943., nije realiziralo.

Kraj riječkog tramvaja za-počeo je 27. listopada 1951.godine, kad je svečano upromet pušten trolejbus.Godine 1951. GATPO ima je-dnu tramvajsku, dvije trolej-busne i dvanaest autobusnihlinija, u duljini 8,3 kilometra.Tramvaj je napokon ukinut ulipnju 1952. godine.

4,4kilometra pruga Školjić –

Kantrida

već 17. veljače 1908. godineu promet pušten prvi elek-trični tramvaj. Opatija je inastala kao usputni posaoAustrijskih južnih že l j ez n i c a ,najveće kompanije Austro-Ugarske, pa je bilo logično dase poveže željeznička stanicau Matuljima s Opatijom i Lo-

16

U Rijeci se

dan obilježio

konferencijom

na kojoj je u

prvom planu bila

zaštita sudionika

u prometu

,

������� ����� �

SVJETSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE PROMETNIH NESREĆA

� ������ ��� � �������Ž� �������� ��Š�

Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska županija,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje Baričević

(predsjednik), Zdravko Lisac, Nada

Milošević, Mile Perić, Boris Skeledžić,

Tomislav Šepić i Lara Vrsalović

Urednik: Anto Ravlić

Grafički dizajner: Anamarija Reljac

Fotografije: Roni Brmalj, Sergej Drechsler, Anto

Ravlić, Damir Škomrlj i PU primorsko-goranska

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak: Novi list

Zvonimirova 20a

impr essum

Svjetski dan sjećanjana žrtve prometnihnesreća, 18. stude-nog, obilježio se i u

Rijeci. U Informativnom cen-tru za prevenciju kriminalite-ta na području Grada Rijekeodržana je prigodna konfe-rencija za novinare kojoj sunazočili učenici trećeg V2 ra-zreda riječke Prometne šk o l e,polaznici programa vozačmotornih vozila, u pratnjiprofesora Mladena Predena.

Voditelj Službe za sigur-nost cestovnog prometePolicijske uprave primor-sko-goranske Boris Skele-džić je iznio statističke po-datke i pokazatelje o stanjusigurnosti prometa na ces-tama, najčešće čimbenikekoji dovode do stradavanja,kao i aktivnosti koje policijapoduzima te ciljeve Nacio-nalnog programa sigurnosti

cestovnog prometa 2011.-2020., od kojih je svakakomeđu značajnijim i prom-jena ponašanja sudionika up ro m e t u .

S aspekta hitne medicin-ske pomoći o ozljedama imjerama kojima se one mo-gu prevenirati ili smanjiti go-vorio je predstavnik Zavodaza hitnu medicinu Primor-sko-goranske županije Mi-lan Lazarević, dok je stručnisuradnik za prometnu pre-ventivu i autosport Autoklu-ba Rijeka Tomislav Šepić pri-sutne upoznao s preventiv-nim programima koje pro-vodi Autoklub Rijeka. Šepićje naglasio da se aktivnostirealizira u suradnji s polici-jom. Glumac HNK Ivana pl.Zajca i član udruge Karavanaza život Lucio Slama prisje-tio se prometne nesreće ukojoj je stradao kao motoci-klist, govorio o iskustvima uprometu, o odnosu vozačaautomobila prema vozači-ma motocikla, o preventiv-nim aktivnostima udrugeKaravana za život te ponu-dio savjete za sigurnu vožnjuna dva kotača, posebno na-glasivši nužnost korištenjazaštitne kacige i opreme.

Savjesnom vozaču DesyAdanyu uručena je prigod-na nagrada – godišnja čla-narina u Autoklubu Rijekate promidžbeni materijaliAutokluba i PU primrosko-goranske. Riječ je uzornomvozaču s više od dvadesetgodina vozačkog staža, kojije izabran nakon što suobrađeni podaci dobivenipraćenjem ponašanja voza-ča u odnosu na pješake u

prometu, koje je provedeno12. studenoga na nekolikopunktova u Rijeci. Praćenjeje realizirano u suradnji sučenicima Prometne škole

Rijeka. Podaci pokazuju dajoš uvijek postoji prostor zaunapređenje prometne kul-ture i poboljšanje ukupnogstanja u prometu.