Izdava: Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini,

Izdavaka djelatnost El-Kalem Za izdavaa: Selim Jarko Lektor i korektor: Fatima Alihodi Tehniko ureenje: Aida Mujezin Dizajn korice: Tarik Jesenkovi dtp: El-Kalem Tira : 2000 tampa: Al-Shams Printing Press, Tel.:5531932 Amman, H.K. Jordan Za tampariju: Rezk A. Sammhan

2

3

BosnamuslimmediaPecat za pdf knjige

VAKF UZVIENOM ALLAHU

Knjiga je tampana uz pomo

donacije rahmetli

Hamuda sina Sulejmana At-Turejkija

Az-Zulfija

Kraljevina Saudi Arabija

4

UZ OVO IZDANJE Djelo Reada Kadia je bogato i tematski vrlo razueno.

Uslovno bismo ga mogli podijeliti na knjievno - zagledano u prolost, i novinarsko-publicistiko - biljeenje aktualnoga.

Kadi poinje svoju karijeru kao novinar prije Drugog svjetskog rata, a u reimu nakon toga perioda, iz politikih razloga, mora svoj javni glas da skriva iza pseudonima. Koliko iz profesionalne ljubavi toliko i zbog egzistencijalnih razloga Kadi nastavlja da pie za razne novine, a objavljuje i nekoliko akcionih i futuristikih romana. I kad je novinar, Kadi je najee pripovjeda, i ono to pie je pria o vremenu i ljudskim sudbinama.

Izbor to je pred nama sadri ono najvrijednije to je Read Kadi ostavio u literaturi. To su njegovi romani Hadi Lojo, Baeskijin posljednji zapis i Izbor pripovjedaka. To je djelo vezano za osmanski i austrougarski period, inspirirano znaajnim historijskim dogaajima i linostima.

Read Kadi nije jedini koga je inspirirao na klasik, neumorni hroniar zbivanja u Sarajevu, i ire, u XVIII stoljeu Mula Mustafa Baeskija.1 Vie od pola stoljea Baeskija sjedi u svome duanu i ispisuje sve ono to vidi i uje a smatra da je vrijedno zapisivanje, jer sve to je napisano ostaje, to se pamti iezne".

Ovim romanom Kadi nam je htio pribliiti i oslikati toga hroniara onako kako ga je, iz njegovih zapisa, vidio. Preciznim rukopisom oivljuje Baeskijin lik i tragom njegovog Ljetopisa donosi njegov ambijent i vrijeme. Tako vidimo skromnog i priljenog zapisivaa kako provodi svakodnevnicu, kako teko vezuje kraj s krajem, ali se ne tui, vidimo ga kao brinog supruga i oca, pobonog dervia, istinoljubivog i zabrinutog zbog loih pojava u drutvu u kome ivi i na koje poesto reagira. Njegov moralni lik Kadi u cjelini ocrtava na samom kraju romana, kad Baeskija, pred svoj posljednji zapis, a osjea da je kraj blizu, svodi sam sa sobom raune, polae ih pred sobom iskreno, smjernou dervia koji cio 1 Darko Luki, Abdulah Sidran: Baeskija, pjesma u knjizi Sarajevska zbirka.

5

ivot posmatra kao proputovanje do konanog stanita u koje treba ponijeti istu duu.

Baeskijin posljednji zapis, pisan tragom Ljetopisa, i sam se doima kao hronika koja iznosi pred nas jednu sliku Sarajeva i u njemu niz razliitih likova i sudbina, pisana jezikom karakteristinim za sarajevsku ariju u kojoj se sve uglavnom i zbiva. Upravo su to najvrijednije stranice ovoga romana, stranice sa kojih pulsira ivot Sarajeva. Tipian ivot arije u kojoj vladaju nepisani zakoni i obiaji, likovi po kojima se prepoznaju ambijent i vrijeme, obiaji i drutveni ivot koji se odvija u privatnim i javnim prostorima, a sve to na osnovi historijskih fakata. Nekoliko likova izvlai Kadi da bi to vjernije oslikao vrijeme. Tu je kasap Junus, mladi koji ne zna ta bi sa silnom snagom a tanahane, njene due, siromah bez zalea koji postaje rtvom da bi se formalno udovoljilo pravdi, a njegovim delatima nije ni do pravde ni do istine, nego do toga da namire neke svoje raune. Pogoen traginom sudbinom nedunog mladia Baeskija razmilja o pravdi i nepravdi pa, posmatrajui jednu potjeru, sjetno veli da se moli za onoga koga gone, ali i za one koji gone, jer se ne zna ko je kriv. Tu je i tragina sudbina jednoga Ermenina, njegove kerke i njenoga momka, pa fini, suptilni razgovori meu derviima u tekiji, iz kojih se kristaliziraju likovi. I tako, kroz priu o prii, Read Kadi zaokruuje svoje kazivanje o Sarajevu XVIII stoljea, a sve to kroz Baeskijin Ljetopis, ivot ovoga hroniara i pisane historijske tragove.

Drugi Kadiev roman, njegovo najobimnije djelo, Hadi Lojo govori o predaustrijskom vremenu Bosne, jednom prijelomnom historijskom trenutku. Sudbina cijele zemlje i njenih naroda odluena je za zelenim stolom Berlinskog kongresa, kada je dogovoreno da Bosna i Hercegovina potpadne pod upravu Austro-Ugarske. Za Bonjake posebno ta odluka je dubok rez kojim je prekinuta viestoljetna osmanska uprava a dolazi nova, sa drugaijom kulturom i civilizacijom. Taj in izazvao je osjeanje prevarenosti od strane Stambola i svjetskih sila podjednako, osjeanje izgubljenosti ali istovremeno i bunta. Sarajevo, jezgro pobune, okuplja nekolicinu uglednika koji odluuju da ustanu protiv presude Berlinskog

6

kongresa. Na elo pobune stavlja se Hadi Lojo, ovjek koga karakterizira jedino fizika snaga i neustraivost, i naravno, domoljublje. Ta pobuna iskristalizirala je ideju o autonomiji Bosne. Nesazreli historijski uslovi i strategijski neosmiljen otpor nisu mogli rezultirati niim drugim do nizom pojedinanih tragedija i slomom ustanka. I, kako je skoro pola vijeka ranije pobuna Husein-kapetana Gradaevia i ideja o nezavisnoj Bosni propala, a njen kolovoa zavrio u tuini, tako je i Hadi Lojo, fiziki i duhovno skren, zavrio u zatvoru, pa u progonstvu. Ima tu neke slinosti u zlehudoj sudbini ove zemlje vjeno razapete izmeu tuih interesa. U ovom romanu vidi se to kroz put glavnog junaka, sudionika takve sudbine. On svoju Bosnu najprije vidi slobodnu i samostalnu, a kad se taj san srui surovo i brzo, on je nosi u dui i umire sa neostvarenom eljom o povratku.

I ovdje Kadi obilato koristi historijska fakta i donosi sve relevantne javne linosti toga perioda, pa kroz ovaj roman defiliraju uglednici Sarajeva i Bosne, konzuli, fratri i drugi.

Roman Hadi Lojo znaajan nam je prije svega kao rijedak pisani trag o ljetu 1878. godine, o jednom specifinom historijskom trenutku za Bosnu i Hercegovinu.

Izbor pripovijedaka obuhvata bogat Kadiev opus tematski vezan za osmansko i austrougarsko razdoblje. I obimom i kvalitetom izdvaja se Ilhamijin put u smrt, inspiriran traginom sudbinom Abdulvehaba Ilhamije (1773-1821), pjesnika na bosanskom, turskom i arapskom jeziku, ejha i narodnog uitelja i tribuna. Ovaj pjesnik bogatoga i raznovrsnog djela neobian je i po svome ivotnom putu. Predani sufija u svojoj poeziji, i u ivotu je smjeran i ljudski estit kako to zahtijeva Boiji zakon. Njegov pjesniki zanos i dua bogougodnika sudaraju se sa surovom stvarnou punom svakojakoga zla. Ilhamija se buni na njemu jedini mogui nain - svojom pjesmom. Ta pjesma razgaljuje duu obinog ovjeka, on je prihvata, a to ve postaje opasno po vlast. Stoga tadanji namjesnik na Bosni Delaludin-paa poziva pjesnika u Travnik na odgovornost. Upravo tu Read Kadi zapoinje svoju priu kroz koju vodi Ilhamiju na putu od rodnog epa do Travnika. Pjesnik taj put

7

prevaljuje pjeke, svjestan od samog poetka da mu je to posljednje putovanje. Ide polahko, sabirui se sam sa sobom. Cio put je smjenjivanje snovienja i stvarnosti. Ilhamiji i na san dolazi Paa, okrutan i ve pripravan da ga kazni i tu, samo na trenutak, vidimo pjesnika slabog i uplaenog, da bi se, odmah nakon buenja, odbranio od te slabosti prizivanjem Boga i pouzdanjem da de mu Boija milost podariti snage da istraje uspravan. I taj se kraj blii pjesnikovim dolaskom u Travnik, tu se razrjeava drama koja lebdi nad junakom cijelog njegovog puta. Razgovor monika i pjesnika je kratak i konaan, jer su im pogledi na svijet sasvim opreni. Ilhamiju vode u tvravu da ga zadave, a on, s uzdanjem u Boga, koraa te posljednje korake zadovoljan to je ostao vrst i ustrajan.

Ilhamijin tragini kraj zbog pjesnikog bunta je bez primjera u naoj historiji knjievnosti. Meutim, pisac je ovog pjesnika idealizirao do te mjere da on, u jednom snu, na ispitu pred melekima koji trae da se prisjeti svojih loih postupaka, ne moe da se sjeti nijednog grijeha koji bi zavrijedio pokajanje. I inae, kroz cijelu priu osjea se romantiarska zanesenost pisca svojim glavnim likom i njegovom sudbinom.

Kadi sasvim drugaije pristupa Omer-pai Latasu, osmanskom velikodostojniku, poslatom u Bosnu sredinom prologa vijeka da skri otpor bosanskoga plemstva reformama Mahmuda Drugog. I ovdje autor ide tragom historijskih fakata i kroz njih donosi priu o ovome pai koga je Bosna zapamtila po krvavim posljedicama. Opet koristi postupak sjeanja kako bi nam predstavio ivotni put svoga junaka. Paa Latas, prebjego iz austrijske vojske jo prije dvadeset i pet godina, je prihvatio islam. Bistar i ambiciozan ostvario je brzu i sjajnu karijeru. Kao sposobnog vojnog stratega i krianina porijeklom, sultan ga alje kao najpodesniju linost da konano smiri Bosnu. I ovaj to ini ne birajui sredstva, surovo kako to moe samo ovjek okrenut iskljuivo karijeri i vlasti. Takozvana pacifikacija Bosne bila je bolna za zemlju u cjelini, a posebno za niz znaajnih linosti. I kad je zavrio progon nad bonjakim uglednicima, poeo je progoniti viene ljude meu kranima. Tako je pod udar njegove pacifistike" palice doao i veoma ugledni

8

fratar Ivan Franjo Juki.2 Povodom ovog zajednikog stradanja pisac zakljuuje: Postade jasno da je sudbina Bosne i Hercegovine, kao i sudbina svih njenih ljudi bez obzira na vjeru i naciju nedjeljiva i zajednika i da je okupator jednih ujedno i okupator svih ostalih.3

Progon krana uslovio je ozbiljnu zategnutost Carevine i Austrije, pa je posljedica toga bilo povlaenje Latasa iz Bosne. in odlaska propraen je velikim veseljem i meu plemstvom, koje je njegov dolazak primilo sa zebnjom, i meu sirotinjom koja je polagala nade u njega, a sada, nakon dve godine, ispratile su ga mrnja i kletve.

Pisac prati Latasa do kraja njegovog