Proizvođač programa

C.U.P.F d.o.o. Rijeka

Centar za upravljanje poslovnim financijama

Janeza Trdine 2 / I., Rijeka

Tel. : +385 (0)51 317 280

Fax. : +385 (0)51 317 034

E-mail : cupf@cupf.hr

URL : www.cupf.hr

Copyright © 2004. C.U.P.F. d.o.o. Rijeka. Ovaj program i priručnik vlasništvo su

proizvođača. Svaka reprodukcija, kopiranje i neovlašteno distribuiranje zabranjeno

je bez izričite pisane dozvole proizvođača.

stranica 2

S A D R Ž A J

I. UVOD ........................................................................................................................ 5

II. PRETPOSTAVKE PROGRAMA............................................................................. 10

III. STRUKTURA UPUTSTVA ZA UPORABU ......................................................... 11

IV. STALNA STANJA (deafault) U PROGRAMU .................................................... 12

1. POČETNA STANJA ................................................................................................ 13

Bilanca stanja ............................................................................................................ 13

Račun dobiti i gubitka ............................................................................................ 13

2. UPRAVLJANJE PRIHODIMA ............................................................................... 15

Prihodi od prodaje robe na domaćem i inozemnom tržištu ............................. 15

Prihodi od prodaje usluga ...................................................................................... 17

Ostali prihodi ........................................................................................................... 18

3. UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA ............................................................................ 19

Troškovi nabavljene robe na domaćem i inozemnom tržištu ........................... 19

Porezno priznati troškovi ....................................................................................... 22

Porezno nepriznati troškovi ................................................................................... 23

Upravljanje troškovima rada ................................................................................. 24

Upravljanje ostalim troškovima ............................................................................ 26

4. UPRAVLJANJE OSTALIM POTRAŽIVANJIMA ............................................... 27

Upravljanje ostalim potraživanjima ...................................................................... 27

Ostala tekuća imovina iz izvještajne godine ........................................................ 30

stranica 3

5. UPRAVLJANJE ZALIHAMA ................................................................................ 31

6. UPRAVLJANJE OBVEZAMA ............................................................................... 33

Upravljanje ostalim obvezama iz izvještajne godine .......................................... 33

Upravljanje ostalom kratkoročnom pasivom iz izvještajne godine ................. 35

7. UPRAVLJANJE VRIJEDNOSNIM USKLAĐENJEM ......................................... 36

8. UPRAVLJANJE DUGOTRAJNOM IMOVINOM ............................................... 38

Amortizacija postojeće imovine ............................................................................. 38

Nabava nove fiksne imovine .................................................................................. 39

Prodaja fiksne imovine .......................................................................................... 43

Dugotrajna financijska imovina ............................................................................. 44

9. UPRAVLJANJE DUGOM I KAPITALOM ........................................................... 46

Upravljanje dugom .................................................................................................. 46

Upravljanje kapitalom ............................................................................................. 48

Upravljanje rezervacijama ...................................................................................... 49

10. OSTALE PRETPOSTAVKE POSLOVANJA ........................................................ 51

Ostale pretpostavke ................................................................................................. 51

Kamatna stopa - dugoročni krediti ....................................................................... 55

Kamatna stopa – kratkoročni krediti .................................................................... 55

Ponderirani PDV – prodaja .................................................................................... 57

Ponderirani PDV – nabava ..................................................................................... 58

Prosječna bruto marža ............................................................................................. 60

WACC ....................................................................................................................... 62

stranica 4

11. REZULTATI .............................................................................................................. 63

Stanje novca na računu ........................................................................................... 63

Novi izvori financiranja .......................................................................................... 64

Bilanca stanja ............................................................................................................ 64

Račun dobiti i gubitka ............................................................................................. 64

Izvještaj o novčanim tokovima .............................................................................. 65

Izvještaj o budžetu ................................................................................................... 65

Pokazatelji poslovanja ............................................................................................ 65

stranica 5

I. UVOD Prilikom svakog donošenja odluke i definiranja poslovnih politika tvrtke menedžeri

nastoje odgovoriti na dva temeljna pitanja:

Da li će za provođenje određene poslovne politike novčana sredstva na raspolaganju biti

dovoljna, ili će trebati potražiti dodatne izvore financiranja?

Hoće li se provođenjem određene poslovne politike ostvariti planirani profit?

Simulacija posljedica određenih poslovnih odluka na likvidnost i profitabilnost

poslovanja vrlo je zahtjevan proces koji iziskuje puno truda i vremena. Naime, dobru

simulaciju nije moguće napraviti bez dobrog poznavanja financijske i

računovodstvene znanosti, aktualnog zakonodavstva i informatičkih rješenja. Stoga je

i razvijen ovaj program koji objedinjuje neophodna znanja te omogućava unošenje

temeljnih odredica pojedinih poslovnih politika i projiciranje budućih novčanih

tokova i pokazatelja poslovanja. Pritom nije potrebno imati posebna znanja i vještine

već slijediti loguku poslovnog procesa.

Dakle, ovaj program managerima omogućava testiranje posljedica donošenja

određenih poslovnih odluka na virtualnoj kopiji svoje tvrtke. Ovo je moguće iz

razloga što program jednostavno i razumljivo prikazuje posljedice određenog načina

upravljanja poduzećem, odnosno određenih poslovnih odluka u stvarnom okruženju.

Naime, u program su ugrađeni svi aktualni hrvatski propisi (prije svega u domeni

poreznog zakonodavstva) što znači da je njegova arhitektura slična svakodnevnom

procesu upravljanja bilo kojom tvrtkom, tj. procesu donošenja svih vrsta odluka; od

operativnih do strateških. Štoviše, koristeći se ovim programom, poduzetnik može

stranica 6

stjecati nove spoznaje iz područja upravljanja poslovnim financijama, odnosno,

eksperimentirati vlastitom tvrtkom, a da pritom ne prouzroči stvarnu štetu za tvrtku,

što je mnogo jeftinije i racionalnije.

Radi lakšeg ovladavanja programom izrađena su uputstva za uporabu i koncipirana

tako da objašnjavaju svaku pojedinu vrijednost koju progam obrađuje. U tom smislu,

ukoliko se naiđe kod izbora pojedinog dijela programa na nejasnoću, potrebno je

pročitati prošireno objašnjenje u uputstvima.

Prilikom kreiranja arhitekture programa, tj. strukturiranja glavnog menija, temeljni

kriteriji bili su slijedeći:

Pristup pojedinim politikama ili financijskim kategorijama mora biti jednostavan i

jasan, i

Struktura i nazivlje pojedinih politika ili menija mora slijediti uobičajeno nazivlje

upravljanja tvrtkom kao financijskim sustavom.

U tom smislu glavni meni podijeljen je u 6 osnovnih dijelova:

- skup politika upravljanja prihodima,

- skup politika upravljanja troškovima,

- skup politika upravljanja kratkotrajnom imovinom,

- skup politika upravljanja kratkoročnim obvezama,

- upravljanje vrijednosnim usklađenjem,

- skup politika upravljanja dugotrajnom (fiksnom) imovinom,

- skup politika upravljanja dugom i kapitalom.

stranica 7

Svaki od navedenih dijelova, tj. menija u sebi sadrži i podmenije pomoću kojih je

moguće detaljno opisivati pojedine politike poslovanja tvrtke.

Upravljanje prihodima sastoji se od slijedećih podmenija:

- upravljanje prihodima od prodaje robe na domaćem tržištu

- upravljanje prihodima od prodaje robe na inozemnom tržištu,

- upravljanje prihodima od prodaje usluga,

- upravljanje ostalim prihodima,

- upravljanje naplatom potraživanja od kupaca.

Upravljanje toškovima sastoji se od slijedećih podmenija:

- upravljanje nabavljenom robom (na domaćem i inozemnom tržištu).

- upravljanje ostalim porezno priznatim troškovima (oporezivim i neoporezivim

PDV-om),

- upravljanje ostalim porezno nepriznatim troškovima (oporezivim i

neoporezivim PDV-om),

- upravljanje troškovima rada (stalne mjesečne bruto plaće, nove plaće te

upravljanje stimulacijama),

- upravljanje ostalim troškovima (fiksni mjesečni troškovi oporezivi i neoporezivi

PDV-om, carina te ostali zavisni troškovi nabave),

- upravljanje plaćanjem nabavljene robe i ostalih troškova.

Upravljanje kratkotrajnom imovinom sastoji se od slijedećih podmenija:

- upravljanje potraživanjima (upravljanje financijskom imovinom, potraživanjima

od kupaca iz prethodne godine, upravljanje potraživanjima od države po osnovi

PDV-a i PD-a),

stranica 8

- upravljanje ostalom kratkotrajnom imovinom iz prethodne godine,

Upravljanje obvezama sastoji se od slijedećih podmenija:

- upravljanje ostalim obvezama iz prethodne godine (plaćanje ostalih dugoročnih

dobavljača, plaćanje dobavljača, plaćanje obveza za poreze iz prethodne

godine),

- upravljanje ostalim kratkotrajnim obvezama iz prethodne godine.

Upravljanje vrijednosnim usklađenjima sastoji se od slijedećih podmenija:

- upravljanje vrijednosnim usklađenjem zaliha robe,

- upravljanje vrijednosnim usklađenjem potraživanja od kupaca,

- upravljanje vrijednosnim usklađenjem kratkotrajne financijske imovine,

- upravljanje vrijednosnim usklađenjem dugotrajne financijske imovine,

- upravljanje vrijednosnim usklađenjem ostale tekuće imovine,

- upravljanje vrijednosnim usklađenjem ostalih kratkoročnih obveza,

- upravljanje vrijednosnim usklađenjem obveza prema dobavljačima robe.

Upravljanje fiksnom imovinom sastoji se od slijedećih podmenija:

- upravljanje postojećom amortizacijom,

- upravljanje nabavom nove fiksne imovine,

- upravljanje prodajom fiksne imovine,

- upravljanje dugotrajnom financijskom imovinom.

Upravljanje dugom i kapitalom sastoji se od slijedećih podmenija:

- upravljanje dugom (nova dugoročna i kratkoročna zaduživanja, vraćanje

glavnica dugoročnih i kratkoročnih kredita),

stranica 9

- upravljanje kapitalom (dokapitalizacija i isplata dividendi ili naknade po osnovi

udjela u vlasništvu),

- upravljanje rezervacijama.

Pored navedenih menija postoji i meni koji služi za određivanje ostalih pretpostavki i

parametara poslovanja kao što su: akontacije poreza na dobit, izračun prosječnih

ponderiranih kamatnih stopa na dugoročne i kratkoročne kredite, izračun prosječnih

poderiranih stopa PDV-a, stopa poreza na promet nekretninama, stopa prireza,

kamatne stope na dugotrajnu i kratkotrajnu financijsku imovinu, izračun prosječne

ponderirane bruto marže i slično.

Ovom strukturom obuhvaćeni su svi segmenti poslovanja tvrtke. Može se primijetiti i

to da je slijed odabira grupa sukladan strukturi temeljnih financijskih izvješća, tj.

bilanci stanja i računu dobiti i gubitka.

stranica 10

II. PRETPOSTAVKE PROGRAMA Svaki plan poslovanja temelji sa na određenim pretpostavkama na osnovi kojih se

priređuje projekcija budućeg poslovanja. Pretpostavkama se mogu nazvati i okviri

unutar kojih se projicira buduće poslovanje. Pretpostavke ovog programa su slijedeće:

- terminološki okvir: izvještajna godina je godina u kojoj se priprema i simulira

poslovanje za slijedeću, plansku godinu,

- tvrtka je mjesečni obveznik plaćanja PDV-a,

- planirani porez na dobit izvještajne godine obračunava se i plaća u travnju

mjesecu planske godine; u obzir se uzimaju sve akontacije obračunate u

izvještajnoj godini,

- dugoročne financijske obveze u bilanci početnih stanja izvještajne godine

korigiraju se na način da se na toj poziciji vode i tekuća dospijeća dugoročnih

financijskih obveza, tj. obveza po dugoročnim kreditima koje dospijevaju u

planskoj godini,

- kamate na dugoročne i kratkoročne kredite obračunavaju se i plaćaju mjesečno,

- kamate na kratkotrajnu i dugotrajnu financijsku imovinu obračunavaju se i

naplaćuju mjesečno.

stranica 11

III. STRUKTURA UPUTSTVA ZA UPORABU Ovo uputstvo za uporabu programa Cash Flow Simulator pisano je na način da slijedi

logiku i strukturu osnovnog menija. Sukladno strukturi osnovnog menija, uputstva

sadrže slijedeća poglavlja:

1. Početna stanja

2. Upravljanje prihodima

3. Upravljanje troškovima

4. Upravljanje potraživanjima

5. Upravljanje zalihama

6. Upravljanje obvezama

7. Upravljanje vrijednosnim usklađenjem

8. Upravljanje dugotrajnom imovinom

9. Upravljanje dugom i kapitalom

10. Ostale pretpostavke poslovanja

11. Rezultati

Kako se u okviru svakog od nabrojanih menija nalaze i podmeniji, svako poglavlje

sadrži i dijelove koji u cijelosti opisuju korištenje programa.

stranica 12

IV. STALNA STANJA (deafault) U PROGRAMU Prilikom svakog otvaranja CFS-a, pojedine pozicije postavljene su na određene

početne vrijednosti. Kada korisnik započne s unosom podataka u tablice, a posebno

tijekom postupka simulacije, ove će vrijednosti prilagoditi svojim poslovnim

potrebama. U nastavku su nabrojane sve vrijednosti koje su unaprijed postavljene u

programu.

1. Naplata potraživanja od prodaje postavljena je na načina da se sva prodana

roba na inozemnom trištu naplaćuje do 30 dana bez skonta. Naplata se provodi

nezavisno za svaki mjesec.

2. Plaćanje ostalih porezno priznatih troškova postavljeni su na načina da se

plaćaju do 30 dana. Plaćanje se provodi nezavisno za svaki mjesec.

3. Plaćanje nabavljene robe postavljeno je na način da se sva roba u pojedinim

mjesecima plaća do 30 dana bez skonta.

4. Kamatne stope na dugoročne i kratkoročne kredite su 0%.

5. Kamatne stope na dugotrajnu i kratkotrajnu financijsku imovinu su 0%.

6. Porez na dobit: 20%.

7. Porez na isplaćenu dobit: 15%.

8. Prirez: 0%.

9. Porez na promet nekretninama: 5%.

10. PDV u izlanim i ulaznim računima: 22%.

11. Prosječna bruto marža: 0%.

12. Očekivana stopa prinosa na upisani kapital (Meni: Ostale pretpostavke

poslovanja / WACC izvještajna i planska godina) postavljena je na 30%

godišnje.

13. Ostale nespomenute vrijednosti: 0.

stranica 13

1. POČETNA STANJA Unutar menija Početna stanja nalaze se dva podmenija: Bilanca stanja i Račun dobiti i

gubitka. Tvrtke koje već posluju, zasigurno će ispuniti ove tablice. U ovom poglavlju

istaknut će se ono na što je potrebno obratiti posebnu pozornost.

Bilanca stanja Prvo planiranje nove, slijedeće poslovne godine, ili, kako se operativno naziva

PLANSKE godine, može započeti u studenom ili prosincu tekuće, ili, IZVJEŠTAJNE

godine. Tada se započinje s procesom prikupljanja računovodstvenih podataka za

izradu probne bilance stanja na dan 31.12. Izvještajne godine. Za ispravno sastavljanje

probne bilance stanja potrebno je istaknuti slijedeće:

- na pozicije dugoročnih obveza potrebno je upisati i dospijeća u planskoj godini,

tj. i tekuća dospijeća ovih obveza.

- na poziciji kratkoročnih obveza za poreze upisuju se obveze za PDV iz prosinca

izvještajne godine i planirana obveza za porez na dobit izvještajne godine.

Račun dobiti i gubitka U proforma računu dobiti i gubitka potrebno je obratiti pozornost na slijedeće:

1. planirani porez na dobit mora odgovarati obvezi poreza na dobit koji se upisuje

u bilancu stanja.

2. Planirana neto dobit, kao razlika planirane bruto dobiti i planiranog poreza na

dobit, mora odgovarati vrijednosti neto dobiti u bilanci stanja.

stranica 14

PRIMJER 1

Od 173 508 kuna kratkoročnih obveza za poreze, 121 368 kuna odnosi se na porez na

dobit Izvještajne godine (svota poreza na dobit iskazana u Računu dobiti i gubitka) i

52 140 kuna obveza za PDV po obračunu za prosinac Izvještajne godine koja se plaća u

siječnju Planske godine. Neto dobit iz Računa dobiti i gubitka iskazana je na poziciji

«planirana neto dobit» u Bilanci stanja.

stranica 15

2. UPRAVLJANJE PRIHODIMA Meni Upravljanje prihodima sastoji se od tri podmenija ili tablice:

1. Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištu.

2. Prihodi od prodaje robe na inozemnom tržištu.

3. Prihodi od prodaje usluga oporezivih PDV-om.

4. Prihodi od prodaje usluga neoporezivih PDV-om.

5. Ostali prihodi.

Prihodi od prodaje robe na domaćem i inozemnom tržištu Tablice Prihodi od prodaje robe na domaćem i inozemnom tržištu su jednake. Prvi

stupac, Struktura prihoda, ima 14 redaka u koje se upisuje vrsta prihoda, npr. podijela

prihoda s obzirom na grupe kupaca, s obzirom na geografsku pripadnost, s obzirom

na dane naplate, s obzirom na vrste roba i slično. Ostali stupci označavaju mjesece (od

siječnja do prosinca) u kojima se ostvaruje određena prodaja. Potrebno je naglasiti da

se prihodi u tablicu upisuju bez PDV-a. Program automatski obračunava PDV na

svote izračunate u koloni UKUPNO za pojedini mjesec.

Naplatom ovih prihoda upravlja se preko menija Prihodi od prodaje robe / Na

domaćem tržištu / Naplata, odnosno, Prihodi od prodaje robe / Na inozemnom

tržištu / Naplata.

Slijedeći primjer prikazuje ispravno upisivanje vrijednosti prodaje za Plansku godinu:

stranica 16

PRIMJER 2

Od ukupno planiranih 1 000 000 kuna prihoda od prodaje na domaćem tržištu u

mjesecu ožujku, 60% kupaca ili približno 600 000 kuna naplatit će se unutar 30 dana, a

40% kupaca ili približno 400 000 kuna naplatit će se u razdoblju od 30 do 60 dana. Svih

130 000 kuna planiranih prihoda od prodaje na inozemnom tržištu u mjesecu svibnju

naplatit će se do 30 dana.

stranica 17

Prihodi od prodaje usluga Struktura ovih tablica slična je strukturi prethodnih tablica koje se odnose na

upravljanje prihodima od prodaje robe. Ovisno o tome da li je usluga oporeziva ili

neoporeziva PDV-om, upisuje se u odgovarajuću tablicu. Ovi prihodi mogu se

strukturirati na način kako je to opisano za prethodne tablice prihoda od prodaje robe.

Naplatom prihoda od prodaje usluga upravlja se preko menija Prihodi od prodaje

usluga / Oporezivi PDV-om / Naplata, odnosno, Prihodi od prodaje usluga /

Neoporezivi PDV-om / Naplata.

PRIMJER 3

stranica 18

Ukupno 155 000 kuna prihoda od prodaje usluga oporezivih PDV-om na domaćem

tržištu u mjesecu ožujku naplatit će se unutar 30 dana. Svi prihodi od prodaje usluga

neoporezivih PDV-om naplaćivati će se unutar 30 dana.

Ostali prihodi Pored prihoda od prodaje robe i usluga, tvrtka može ostvarivati i ostale prihode. U

okviru CFS-a moguće je upravljati slijedećim ostalim prihodima:

1. Porezno nepriznati prihodi koji nisu oporezivi PDV-om, npr. prihodi od udjela

(dividendi) i slični prihodi.

2. Porezno nepriznati prihodi koji jesu oporezivi PDV-om. Bez obzira što su svi

prihodi na koje se zaračunava PDV ujedno i porezno priznati prema Zakonu o

porezu na dobit, ovdje je i ta mogućnost ostavljena.

3. Ostali porezno priznati prihodi koji jesu oporezivi PDV-om, kao na primjer,

prihodi poslovnog najma, ugovornih kamata i slično.

4. Ostali porezno priznati prihodi koji nisu oporezivi PDV-om, kao na primjer,

prihodi od prodaje zemljišta, zateznih kamata, otpisa obveza i slično.

Ovisno o tome da li je pojedini prihod porezno priznat, tj. da li povećava osnovicu

poreza na dobit ili je porezno nepriznat, kao i to da li je pojedini prihod oporeziv

PDV-om ili nije, potrebno ga je upisati u određenu ćeliju s obzirom na mjesec u kojem

se očekuje. Ovdje je potrebno naglasiti da se porezno nepriznati prihodi (oporezivi i

neoporezivi PDV-om) naplaćuju u mjesecu u kojem su i nastali.

stranica 19

3. UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA Troškovi su u CFS-u podijeljeni na slijedeće grupe:

- troškovi koji su porezno priznati, tj. smanjuju osnovicu poreza na dobit,

- troškovi koji nisu porezno priznati,

- troškovi koji su oporezivi PDV-om te

- troškovi koji nisu oporezivi PDV-om.

U ovom meniju ne upravlja se troškovima amortizacije i troškovima financiranja. Ovi

troškovi obuhvaćeni su podmenijima Upravljanje fiksnom imovinom i Ostale

pretpostavke poslovanja.

Pored navedenih troškova u ovom podmeniju upravlja se i:

- troškovima rada,

- strukturom nabavljene robe na domaćem i inozemnom tržištu.

Troškovi nabavljene robe na domaćem i inozemnom tržištu Slično tablici Struktura prodaje na domaćem tržištu i tablici Struktura prodaje na

inozemnom tržištu, ispunjavaju se i tablice Struktura nabavljene robe na domaćem

tržištu i Struktura nabavljene vrijednosti robe na inozemnom tržištu. U koloni

Struktura nabavljene robe navode se nazivi grupe roba strukturiranih prema

određenom kriteriju. To mogu biti, na primjer, struktura s obzirom na grupe

dobavljaća, struktura s obzirom na grupe dana plaćanja obveza prema dobavljačima,

struktura s obzirom na nazive roba ili struktura nabavljene robe s obzirom na

geografsku određenost tržišta nabave. U kolone s oznakom mjeseci upisuje se

vrijednost nabavljene robe u određenom mjesecu.

Slijedeći primjer prikazuje ispravno ispunjene tablice nabavljene robe na domaćem i

inozemnom tržištu:

stranica 20

PRIMJER 4

Tvrtka će u Planskoj godini nabavljati računala i njihove komponente na domaćem

tržištu. Dinamika nabave prikazana je po mjesecima, a ukupna vrijednost nabavljene

robe na domaćem tržištu procijenjuje se na svotu od približno 9 796 000 kuna.

Monitor, pisaći i ostala oprema se uvozi. Ukupna vrijednost uvezene robe procijenjuje

se na svotu od 6 614 400 kuna.

Plaćanjem ovih obveza upravlja se preko menija Troškovi nabavljene robe /

Na domaćem tržištu / Plaćanje i Troškovi nabavljene robe / Na inozemnom tržištu /

Plaćanje.

stranica 21

Korisniku se preporuča da uvijek kada otvara tablicu Troškovi nabavljene robe, otvori

i pripadajuće tablice kojima se nabavljena roba plaća. Na takav način transparentno se

upravlja kompletnom nabavom i plaćanjem nabavljene robe na domaćem ili

inozemnom tržištu za cijelu plansku godinu. Slijedeći primjer prikazuje kako

kombinirati navedene tablice:

PRIMJER 5

Tablicom koja se odnosi na strukturu plaćanja nabavljene robe na domaćem tržištu

(V.-svibanj) u svibnju Planske godine definirano je da će se 50% robe, ili 270 000 kuna,

stranica 22

platiti u roku do 60 dana, dok će se drugih 50% nabavljene robe u svibnju platiti u

roku do 90 dana.

Porezno priznati troškovi Budući da su u praksi porezno priznati troškovi (oporezivi i neoporezivi PDV-om)

češći od porezno nepriznatih, za iskazivanje i strukturiranje ovih troškova priređena je

tablica sa više redaka. Kao porezno priznate troškove oporezive PDV-om mogu se

navesti troškovi zakupa, održavanja, troškovi pošte i telefona, troškovi energije i

goriva, troškovi usluga i sitnog inventara, potrošnog materijala i slični. Kao porezno

priznate troškove neoporezive PDV-om mogu se navesti troškovi zateznih kamata,

troškovi platnog prometa i provizija banaka, naknade troškova radnicima i slični. Ovi

troškovi plaćaju se nezavisno za svaki mjesec u godini. Plaćanjem ovih troškova

upravlja se preko menija: Ostali porezno priznati troškovi / Oporezivi PDV-om / Plaćanje i

Ostali porezno priznati troškovi / Neoporezivi PDV-om / Plaćanje.

stranica 23

PRIMJER 6

Ostali porezno priznati troškovi (oporezivi i neoporezivi PDV-om) plaćaju se u roku

do 60 dana.

Porezno nepriznati troškovi U tablici Porezno nepriznatih troškova iskazani su porezno nepriznati troškovi koji

jesu i porezno nepriznati troškovi koji nisu oporezivi PDV-om. Kao porezno

nepriznati troškovi oporezivi PDV-om mogu se navesti slijedeći: 70% reprezentacije i

30% troškova korištenja osobnih automobila, a kao porezno nepriznati troškovi koji

stranica 24

nisu oporezivi PDV-om mogu se navesti donacije iznad 2%, skrivene isplate dobiti,

troškovi kazni i penala za prijestupe i slični.

Upravljanje troškovima rada Podmeni Upravljanje troškovima rada sastoji se od tri dijela:

- upravljanje stalnim plaćama,

- upravljanje novim plaćama te

- upravljanje stimulacijama.

U tablici Upravljanje stalnim plaćama upisuje se vrijednost ukupnih bruto plaća stalno

zaposlenih, tj. prosječnih mjesečnih plaća u slijedećih 12 mjeseci. Ovdje upisana

vrijednost prenosi se na svih 12 mjeseci planske godine kao ukupna mjesečna bruto

plaća stalno zaposlenih radnika.

U tablici Upravljanje novim plaćama upisuju se vrijednosti novih bruto plaća s

obzirom na mjesec u kojem nastaju. Ova tablica posebno je korisna djelatnostima, tj.

tvrtkama koje zapošljavaju sezonske radnike. Uz navedeno ova tablica može koristiti i

za korekciju stalnih plaća unesenih u tablicu Upravljanje stalnim plaćama.

Tablica Upravljanje stimulacijama koristi se u slučajevima nagrađivanja radnika

zaposlenih u prodaji. Bez obzira što postoje brojni modeli nagrađivanja, ovdje je

impliciran princip nagrade kao postotka ostvarene prodaje tekućeg mjeseca ukoliko se

ostvari volumen prodaje unutar zadanih okvira. Ukoliko je ostvarena prodaja ispod

doljnje granice nagrađivanja nagrada se ne obračunava i ne isplaćuje. Ukoliko se

ostvari volumen prodaje između doljnje i gornje granice nagrađivanja, obračunat će se

bruto nagrada kao postotak ostvarene mjesečne prodaje za tekući mjesec. Ukoliko se

stranica 25

ostvari volumen prodaje veći od gornje granice nagrađivanja stimulacije se ne

isplaćuju iz razloga što su predmetom posebnih dogovora. Tada se ova bruto nagrada

može iskazati u meniju Porezno priznati troškovi / Troškovi neoporezivi PDV-om.

Potrebno je naglasiti da se sve tri vrste troškova rada obračunavaju u mjesecu u kojem

su nastali, a isplaćuju se u slijedećem mjesecu.

PRIMJER 7

stranica 26

U Planskoj godini, prosječne mjesečne bruto plaće iznositi će približno 150 000 kuna

mjesečno. U studenom i prosincu zaposliti će se dva sezonska radnika čije će bruto

plaće iznositi 10 000 kuna mjesečno. Odjel prodaje nagrađuje se svaki mjesec fondom

stimulativnih plaća ukoliko ostvari mjesečnu prodaju u rasponu od 1 500 000 kuna do

3 000 000 kuna. Fond stimulacija iznosi 2% ostvarenih mjesečnih prihoda.

Upravljanje ostalim troškovima U tablici Upravljanje ostalim troškovima ostavljena je mogućnost upravljanja:

- fiksnim mjesečnim troškovima koji nisu oporezivi PDV-om,

- fiksnim mjesečnim troškovima koji jesu oporezivi PDV-om,

- troškovima carine u nabavnoj vrijednosti robe te,

- ostalim zavisnim troškovima u nabavnoj vrijednosti robe.

U ćelije fiksnih mjesečnih troškova upisuju se apsolutne vrijednosti mjesečnog troška

iskazane u novcu. Program sam prenosi upisane svote na svaki mjesec u godini. Ovaj

trošak obračunava se i plaća u svakom od 12 mjeseci planske godine.

U ćelije troškova carine i ostalih zavisnih troškova nabave upisuju se ralativne

vrijednosti, tj. postoci ukupne mjesečne nabave. Ovi se troškovi obračunavaju i plaćaju

u mjesecu u kojem su nastali.

stranica 27

4. UPRAVLJANJE OSTALIM POTRAŽIVANJIMA U okviru ovog menija upravlja se potraživanjima, zalihama i ostalom kratkotrajnom

aktivom (imovinom).

Upravljanje potraživanjima Ova tablica omogućuje upravljanje s četiri vrste kratkotrajnih potraživanja:

- upravljanje saldom kratkotrajne financijske imovine s kraja izvještajne godine,

- upravljanje saldom potraživanja od kupaca s kraja izvještajne godine,

- upravljanje potraživanjem od države s osnova PDV-a te,

- upravljanje potraživanjem od države s osnova poreza na dobit.

S obzirom na saldo kratkotrajne financijske imovine koji je evidentiran na kraju

izvještajne godine (Početna stanja / Bilanca stanja (pozicija Tekuća imovina –

financijska imovina), ovom tablicom (dva prva retka) omogućeno je evidentiranje

povećanja ili smanjenja ove pozicije. U slučaju, na primjer, oročenja određene svote

novca, u mjesecu u kojem se oročenje provede upisati će se ta svota u redak koji se

odnosi na povećanje financijske imovine. U slučaju razročenja, u mjesecu u kojem se

sredstva razroče, vrijednost razročenih sredstava upisuje se u redak koji se odnosi na

smanjenje financijske imovine. Općenito, sve transakcije koje su vezane za povećanje i

smanjenje financijske imovine upisuju se u ova dva retka. Potrebno je naglasiti da su

ova dva retka povezana sa menijem Ostale pretpostavke poslovanja / Ostale

pretpostavke (kamata na kratkotrajnu financijsku imovinu).

Treći redak ove tablice omogućuje upravljanje potraživanjema od kupaca s kraja

izvještajne godine. U ćelije se unose vrijednosti naplaćenih svota potraživanja s

obzirom na mjesec planske godine u kojem se naplata i očekuje.

stranica 28

Četvrti i peti redak tablice su povezani i odnose se na upravljanje, tj. naplatu

potraživanja od države po osnovi PDV-a. S obzirom na dinamiku poslovanja u

planskoj godini, tj. s obzirom na dinamiku obračuna PDV-a, u stavrnom poslovanju

mogu nastati situacije kada tvrtka potražuje određene svote PDV-a. Da bi se dobila

informacija o svoti potraživanja za pojedini mjesec u planskoj godini priređen je redak

Info: Potraživanja od države po osnovi PDV-a. U slučaju da se tvrtka odluči naplatiti

ta potraživanja od države, odgovarajuća svota upisati će se u mjesecu u kojem se

očekuje naplata. U slučaju da tvrtka neće pretvoriti ova potraživanja u novac, ova

svota iskoristit će se kao pretporez za slijedeće obračunsko razdoblje.

U slučaju da se prilikom podnošenja prijave poreza na dobit u travnju izvještajne

godine za poslovni rezultat planske godine ostvari pravo na povrat poreza na dobit, u

zadnjem retku tablice pod nazivom Info: Potraživanja od države po osnovi PD-a biti

će iskazana vrijednost potraživanja po ovoj osnovi. Ukoliko se tvrtka odluči to

potraživanje pretvoriti u novac, u mjesecu u kojem očekuje naplatu tih potraživanja,

upisat će odgovarajuću svotu. Pritom treba obratiti pozornost da vrijednost

naplaćenog potraživanja ne smije biti veća od svota iskazanih u retku Info.

stranica 29

PRIMJER 8

U V. mjesecu Planske godine tvrtka će oročiti 800 000 kuna do VII. mjeseca po

kamatnoj stopi od 3% godišnje. Od ukupno 1 986 523 kuna potraživanja od kupaca

[iskazanih u bilanci stanja (Početna stanja / Bilanca stanja)] u siječnju Planske godine

očekuje se naplata u svoti od 950 000 kuna, a u veljači 1 036 523 kuna. Zbog investicije

koja se očekuje u Planskoj godini, tvrtka će iskoristiti pravo povrata PDV-a.

stranica 30

Ostala tekuća imovina iz izvještajne godine Ostalom tekućom aktivom (imovinom) upravlja se pomoću tabele Ostala tekuća

imovina iz izvještajne godine. Ukoliko se u planskoj godini mijenja saldo ostale tekuće

aktive, tj. ukoliko se on smanji ili poveća, u mjesecu u kojem se promjena očekuje

unose se odgovarajuće vrijednosti.

stranica 31

5. UPRAVLJANJE ZALIHAMA

Meni Upravljanje zalihama ima jednu tablicu: Saldo zaliha po mjesecima. Tablica

Saldo zaliha po mjesecima je pasivna; informativna tablica kojoj je zadaća da pruži

uvid u saldo zaliha po mjesecima u planskoj godini. Korisniku se preporučuje da ovu

tablicu koristi sa tablicama Upravljanje prihodima / Struktura prihoda od prodaje na

domaćem i inozemnom tržištu i UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA / Troškovi

nabavljene robe na domaćem i inozemnom tržištu. Ovo se preporučuje iz razloga što

program slijedi logiku procesa nabavljanje – skladištenje - prodaja. Nabavljena roba

skladišti se po nabavnim cijenama. Prilikom prodaje robe, umanjuje se vrijednost

zaliha i na tu vrijednost se dodaje bruto marža obračunata po prosječnoj ponderiranoj

bruto marži za tekući mjesec iskazanoj u tablici Ostale pretpostavke poslovanja /

Prosječna bruto marža. Ovaj proces ilustrira slijedeći primjer:

stranica 32

PRIMJER 9

Zalihe se u CFS-u formiraju kao odnos dinamike prodaje i nabavljene robe. Pritom se

slijedi slijedeći proces: nabavljena roba se stavlja na zalihe robe; ukoliko postoje,

dodaju se zavisni troškovi nabave; budući da se prodajna cijena sastoji od vrijednosti

nabave uvećano za prosječnu bruto maržu, u mjesecu u kojem se prodaje, određuje se

i trošak nabavljene robe. Pomoću ove tablice moguće je pratiti saldo zaliha trgovačke

robe po mjsecima.

stranica 33

6. UPRAVLJANJE OBVEZAMA U okviru podmenija Upravljanje obvezama obuhvaćeni su slijedeći podmeniji:

- upravljanje ostalim obvezama iz prethodne – izvještajne godine,

- upravljanje ostalom kratkoročnom pasivom iz prethodne – izvještajne godine.

Upravljanje ostalim obvezama iz izvještajne godine Unutar ove tablice upravlja se s 4 vrste obveza:

1. dugoročne obveze prema dobavljačima (podmiruju se obveze iskazane na

poziciji Početna stanja / Bilanca stanja pozicija Dugoročne obveze – obveze

prema dobavljačima). Ovisno o mjesecu u kojem se očekuje isplata ovih obveza

svota plaćanja upisuje se u odgovarajuću ćeliju.

2. isplate ostalih dugoročnih obveza (podmiruju se obveze iskazane na poziciji

Početna stanja / Bilanca stanja pozicija Dugoročne obveze – ostale dugoročne

obveze). Ovisno o mjesecu u kojem se očekuje isplata ovih obveza svota

plaćanja upisuje se u odgovarajuću ćeliju.

3. plaćanje obveza prema dobavljačima (podmiruju se obveze prema dobavljačima

robe iskazane na poziciji Početna stanja / Bilanca stanja pozicija Kratkoročne

obveze – dobavljači). Ovisno o mjesecu u kojem se očekuje isplata ovih obveza

svota plaćanja upisuje se u odgovarajuću ćeliju.

4. plaćanje obveza za poreze (podmiruju se obveze za poreze iskazane na poziciji

Početna stanja / Bilanca stanja pozicija Kratkoročne obveze – obveze za poreze).

Ovisno o mjesecu u kojem se očekuje isplata ovih obveza svota plaćanja upisuje

se u odgovarajuću ćeliju. Na ovoj poziciji u Bilanci početnih stanja iskazane su

stranica 34

obveze za porez na dobit izvještajne godine i obveze za PDV temeljem obračuna

PDV-a iz prosinca izvještajne godine. Ovdje treba napomenuti da se u okviru

ovog retka plaćaju samo obveze za PDV (najćešće u siječnju planske godine) dok

se obveze poreza na dobit automatski prenose do travnja planske godine kada

se automatski obračunava i plaća porez na dobit. Ovo će se ilustrirati slijedećim

primjerom:

PRIMJER 10

Obveze prema dobavljačima (pozicija kratkoročnih obveza u Bilanci stanja u svoti od

stranica 35

2 298 558 kuna) plaćati će se slijedećom dinamikom: 1 000 000 kuna isplaćivat će se

dobavljačima u siječnju, a 1 298 558 kn u veljači Planske godine. Svota od 52 140 kuna

obveza za PDV (iskazana na poziciji Kratkoročne obveze «obveze za poreze» platit će

se u siječnju Planske godine. Obvezama evidentiranim na poziciji Početna stanja /

Bilanca stanja – Kratkoročne obveze (ostale kratkoročne obveze) upravlja se preko

menija Upravljanje obvezama / Upravljanje ostalom kratkoročnom pasivom. U

primjeru, tvratka će u svakom mjesecu platiti po ovoj obvezi 10 000 kuna.

Upravljanje ostalom kratkoročnom pasivom iz izvještajne godine Ova tablica omogućuje upravljanje pozicijom iz bilance početnih stanja, točnije,

Početna stanja / Bilanca stanja pozicija Kratkoročne obveze – ostale kratkoročne

obveze. U slučaju da na kraju Izvještajne godine postoji saldo na ovoj poziciji, pomoću

ove tablice se upravlja plaćanjem ovih obveza u planskoj godini.

stranica 36

7. UPRAVLJANJE VRIJEDNOSNIM USKLAĐENJEM U okviru ovog menija moguće je upravljati vrijednosnim usklađenjima zaliha robe,

potraživanjima od kupaca, kratkotrajnom i dugotrajnom financijskom imovinom.

Svođenje vrijednosti bilančnih pozicija naniže, čini troškove, a svođenje vrijednosti

bilančnih pozicija naviše, čini prihode.

PRIMJER 11

U travnju Planske godine umanjiti će se vrijednost zaliha za 12 346 kuna.

stranica 37

u rujnu će se otpisati potraživanja od kupaca za svotu od 12 479 kuna. U svibnju

mjesecu Planske godine dobaljači će otpisati svoja potraživanja za svotu od 2 439

kuna.

stranica 38

8. UPRAVLJANJE DUGOTRAJNOM IMOVINOM Upravljanje dugotrajnom imovinom u planskoj godini provodi se pomoću slijedeće

četiri tablice:

- amortizacija postojeće imovine,

- nabava nove fiksne imovine,

- prodaja fiksne imovine te,

- upravljanje dugotrajnom financijskom imovinom.

Amortizacija postojeće imovine S obzirom na saldo, strukturu i stupanj otpisanosti osnovnih sredstava na dan 31.12.

izvještajne godine, u planskoj godini potrebno je svaki mjesec odrediti pripadajuću

svotu amortizacije postojeće fiksne imovine. U ovoj tablici ne upisuje se i amortizacija

fiksne imovine koja će se nabaviti u Planskoj godini (za ovo je priređena tablica

Nabava nove fiksne imovine).

stranica 39

PRIMJER 12

Fiksna imovina koja je na dan 31. 12. Izvještajne godine iznosila 827 354 kn amortizira

se sa po 6 540 kuna svaki mjesec Planske godine.

Nabava nove fiksne imovine Nabavkom nove fiksne imovine upravlja se posredstvom tri tablice: Fiksna imovina u

pripremi, Smanjenje fiksne imovine u pripremi i Amortizacija nove fiksne imovine.

Proces upravljanja novom fiksnom imovinom provodi se na slijedeći naćin: svaka

novonabavljena fiksna imovina treba se ponajprije evidentirati u tablici Fiksna

imovina u pripremi. U ovoj tablici obračunava se PDV. Po završetku procesa

stranica 40

pripremanja novonabavljene fiksne imovine ukupna vrijednsot pripremljene fiksne

imovine prenosi se na tablicu Fiksna imovina u uporabi. Ova tablica je prelazna i služi

prvenstveno za zatvaranje procesa pripreme i prijenos u proces amortizacije. Ovisno o

amortizacijskom roku novonabavljene fiksne imovine i mjesecu u kojem se počine

amortizirati, vrijednost se evidentira u za to predviđenoj ćeliji. Ovaj proces ilustrira

slijedeći primjer:

PRIMJER 13

U Planskoj godini planira se investirati u izgradnju vlastitog skladišta. Troškovi

projektiranja u svoti od 217 000 kuna plaćati će se slijedećom dinamikom: 35 000 kuna

stranica 41

u ožujku, 42 000 kuna u travnju i 140 000 kuna u kolovozu. Skladište će se izgraditi i

isplatiti do studenog Planske godine u ukupnoj svoti od 4 550 000 kuna. Troškovi

opremanja iznositi će 840 000 kuna i isplatiti će se do studenog Planske godine.

Tablica Smanjenje fiksne imovine u pripremi veza je u procesu stavljanja fiksne

imovine u uporabu. Naime, onaj dio fiksne imovine koji je spreman za stavljanje u

uporabu «zatvara» se preko ove tablice. U primjeru, svih 5 607 000 kuna nove fiksne

imovine stavlja se u uporabu u prosincu na naćin da se 840 000 kuna nove fiksne

imovine amortizira po stopi od 10% godišnje, a 4 767 000 kuna po stopi od 2.5%

godišnje.

U slučaju da se na novonabavljenu fiksnu imovinu ne obračunava PDV, iskazanu

vrijednost PDV-a potrebno je eliminirati na naćin da se vrijednost u istom mjesecu

unese u odgovarajuću ćeliju u tablici Upravljanje potraživanjima / Upravljanje ostalim

potraživanjima (redak 4: Naplata potraživanja od države po osnovi PDV-a.) Ovaj

proces ilustrira slijedeći primjer:

stranica 42

PRIMJER 14

Svaka ispostavljena situacija, ili svaki račun koji se plaća u sebi ima komponentu PDV-

a. Ova se svota automatski iskazuje u zadnjem retku tablice Fiksna imovina u

pripremi. Također, ove svote PDV-a, ukoliko je pretporez veći od poreza, iskazati će se

i u tablici Upravljanje potraživanjima / Ostala potraživanja. Pomoću ove tablice može

se simulirati povrat PDV-a od države. Ovdje je potrebno istaknuti to da CFS u

kalkulaciji PDV-a uzima u obzir cijeli proces nabave, prodaje, prihoda i troškova i s

njima u svezi oporezivost i neoporezivost PDV-om. U primjeru 14 primjećuje se da,

bez obzira što postoji predporez u situacjama koje je ispostavio izvođač radova na

stranica 43

investiciji, potraživanja od države po osnovi PDV-a nisu iskazana u 12. mjesecu iz

razloga što je u tom mjesecu bio veći PDV u izlaznim računima prodane robe.

Prodaja fiksne imovine Postupak prodaje fiksne imovine obuhvaća slijedeće transakcije:

- rasknjižavanje prodane fiksne imovine po knjigovodstvenoj vrijednosti na dan

rasknjižavanja,

- evidentiranje prihoda od prodane fiksne imovine po prodajnoj cijeni na dan

ispostavljanja računa, te

- naplata prodane fiksne imovine u mjesecima u kojima se ostvaruju priljevi.

U redak Prihodi od prodane imovine upisuju se vrijednosti prihoda bez PDV-a.

Evidentiranje naplate prihoda od prodane fiksne imovine u programu se provodi na

naćin da se u redak Naplata prihoda prodane imovine unosi vrijednost bez PDV-a iz

razloga što program automatski pridodaje i proporcionalan iznos PDV-a. Praktički,

ukoliko se u svibnju fiksna imovina proda po cijeni od 100 novčanih jedinica, ta svota

naplati u kolovozu, unošenje ovih vrijednosti i automatsko knjiženje realizirat će se na

slijedeći naćin: u redak Prihodi od prodane imovine u mjesecu svibnju upisat će se

vrijednost 100, a program će automatski u obračunu PDV-a za svibanj obračunati

pripadajuću svotu PDV-a; u redak Naplata prihoda od prodane imovine u mjesecu

kolovozu upisuje se vrijednost 100 novčanih jedinica, a program će automatski

evidentirati naplatu pripadajuće svote PDV-a. To znači da će u kolovozu na računu

biti svota od 122 novčane jedinice. Ukoliko bi se prodajna vrijednost od 100 novčanih

jedinica realizirala u dva obroka, u mjesecima kolovoz i rujan, sa po 50 novčanih

jedinica, program će u kolovozu evidentirati na računu naplaćenu vrijednost od 61

novčane jedinice, a u rujnu još jednu svotu od 61 novčane jedinice. Ovaj princip

stranica 44

primjenjuje se i kod naplate prodane fiksne imovine u više obroka; svaki obrok ima i

naplatu pripadajuće svote PDV-a.

Dugotrajna financijska imovina Tablica Dugotrajna financijska imovina pruža mogućnost upravljanja poslovnim

promjenama koje se knjiže na ovoj poziciji. U poslovnim situacijama koje se odnose na

ulaganja u dugoročne vrijednosne papire, dugoročne depozite ili ulaganja u temeljnu

glavnicu novih tvrtki (osnivanje novih poduzeća). Ova pozicija povezana je s menijem

Ostale pretpostavke poslovanja / Ostale pretpostavke pozicija Kamata na dugotrajnu

financijsku imovinu. Pritom je potrebno paziti da, ukoliko u ukupnom portfelju

dugotrajne financijske imovine postoje kamatonosni vrijednosni papiri, vrijednost

upisana na poziciji Kamata na dugotrajnu financijsku imovinu mora biti iskazana kao

prosječna ponderirana kamatna stopa. Slijedeći primjer ilustrira jednu moguću

situaciju:

stranica 45

PRIMJER 15

U listopadu Planske godine razročiti će se 120 000 kuna dugoročnog depozita.

stranica 46

9. UPRAVLJANJE DUGOM I KAPITALOM Politike upravljanja dugom i kapitalom, tj. izvorima financiranja provode se kroz

slijedeće tri tablice:

- upravljanje kapitalom, tj. vlastitim izvorima financiranja,

- upravljanje dugom, tj. tuđim izvorima financiranja te

- upravljanje rezervacijama.

Upravljanje dugom U ovoj tablici evidentiraju se poslovne promjene vezane za dugoročne i kratkoročne

financijske obveze, tj. dugoročne i kratkoročne kredite. U prvi i treći redak tablice

upisuju se primljeni krediti s obzirom na mjesec u kojem su evidentirani kao

zaduženje (bez obzira da li je kreditor stavio novac na račun ili direktno isplatio

prodavatelja). U drugi i četvrti redak tablice upisuju se svote glavnica koje se vraćaju s

obzirom na mjesec u kojem se plaćanje izvršava.

Potrebno je naglasiti da je ova tablica povezana s tablicom Ostale pretpostavke

poslovanja / Kamatna stopa na dugoročne kredite i Kamatna stopa na kratkoročne

kredite.

stranica 47

PRIMJER 16

Tvrtka vraća svaki mjesec po 35 456 kuna kratkoročnog kredita iskazanog na poziciji

Početna stanja / Bilanca stanja – Kratkoročne obveze (financijske obveze) u svoti od

425 479 kuna.

Ukupna investicija u Planskoj godini financirati će se dijelom i kreditom u svoti od 4

540 000 kuna. Kredit će se puštati u tečaj sukcesivno od kolovoza do studenog Planske

godine.

Kamatna stopa na kratkoročni kredit iznosi 8%, a na dugoročni 7%.

stranica 48

Upravljanje kapitalom U ovoj tablici evidentiraju se promjene na kapitalu, tj. na pozicijama Kapital i rezerve

u bilanci početnih stanja na dva načina:

- dokapitalizacijom, tj. povećanjem upisanog kapitala u novcu i

- isplatom neto dobiti.

Ukoliko se upisani kapital povećava temeljem uplate u novcu, u pripadajući mjesec

retka Dokapitalizacija upisuje se pripadajuća svota, a CFS automatski tu promjenu

evidentira kao povećanje novca na računu. Ukoliko se upisani kapital povećava

unosom stvari, u redak Dokapitalizacija upisuje se vrijednost sredstva, u tablicu

Upravljanje dugotrajnom imovinom / Fiksna imovina u pripremi u isti mjesec upisuje

se vrijednost imovine, u tablici Smanjenje fiksne imovine u pripremi se isti iznos u

istom mjesecu «zatvara» te se ovisno o amortizacijskom razdoblju, u tablici

Amortizacija nove fiksne imovine upisuje ista vrijednost sredstva. Ukoliko se pak

dokapitalizacija provodi pretvaranjem obveza (dugoročnih ili kratkoročnih) u kapital,

na poziciji Dokapitalizacije upisuje se iznos obveze kojim se dokapitalizira, a u

tablicama iz menija Upravljanje obvezama / (Upravljanje ostalim obvezama iz

izvještajne godine ili Upravljanje ostalom kratkotrajnom pasivom iz izvještajne

godine) evidentira se isplata tih obveza.

stranica 49

PRIMJER 17

Ukupna investicija u Planskoj godini financirati će se dijelom i vlastitim ulogom u

svoti od 1 000 000 kuna koji će se realizirati u svibnju Planske godine kao povećanje

temeljnog kapitala.

Upravljanje rezervacijama U ovoj tablici evidentiraju se poslovne promjene s obzirom na povećanje ili smanjenje

pozicije dugoročnih rezerviranja.

stranica 50

PRIMJER 18

Tvrtka će u travnju Planske godine izdati jamstva za prodanu robu u inozemstvu do

svote od 50 000 kuna.

stranica 51

10. OSTALE PRETPOSTAVKE POSLOVANJA U meniju Ostale pretpostavke poslovanja nalaze se slijedeće tablice:

- ostale pretpostavke,

- kamatna stopa na dugoročne kredite,

- kamatna stopa na kratkoročne kredite,

- ponderirani PDV – prodaja,

- ponderirani PDV – nabava

- prosječna bruto marža,

- WACC – izvještajna godina i

- WACC – planska godina.

Ostale pretpostavke Tablica Ostale pretpostavke sadrži elemente koji određuju okolinu poslovanja svake

tvrtke u Republici Hrvatskoj. Ova tablica sadrži slijedeće:

1. Minimalni saldo novca na računu. Ukoliko tvrtka vodi politiku minimalnog

salda, ovom je tablicom može evidentirati. Ukoliko je saldo na računu (kao

rezultat poslovnog procesa) u planskoj godini manji od minimalnog salda, CFS

će u tim mjesecima iskazati potrebu za dodatnim izvorima financiranja.

Vrijednost ovih dodatnih izvora financiranja jednaka je razlici minimalnog salda

i stvarnog salda novca na računu.

2. Mjesečna svota akontacije PD-a (siječanj – travanj izvještajne godine). U ovu

ćeliju upisuje se vrijednot akontacije poreza na dobit koja se obračunava u prva

četiri mjeseca izvještajne godine.

3. Mjesečna svota akontacije PD-a (svibanj – prosinac izvještajne godine). U ovu

se ćeliju upisuje vrijednost akontacije poreza na dobit koja se obračunava u

stranica 52

razdoblju od svibnja do prosinca izvještajne godine. Potrebno je naglasiti da

prilikom obračuna poreza na dobit u travnju planske godine program

automatski uzima u obzir ove akontacije i sam određuje akontaciju poreza na

dobit za mjesece od svibnja do prosinca planske godine. Ovisno o konačnom

obračunu poreza na dobit u travnju planske godine, tj. mogućnosti nastanka

potraživanja od države po ovoj osnovi, korisnik može ovu informaciju dobiti u

meniju Upravljanje kratkotrajnom imovinom / Upravljanje potraživanjima –

zadnja dva retka Upravljanje potraživanjima od države po osnovi PD-a i Info:

Potraživanja od države po osnovi PD-a.

4. Porez na dobit. U ovu ćeliju upisuje se vrijednost poreza na dobit. Kao stalna

vrijednost (podložna promjeni) upisana je stopa od 20%.

5. Porez na isplaćenu dobit. U ovu ćeliju upisuje se vrijednost poreza na isplaćenu

dobit. Kao stalna vrijednost (podložna promjeni) upisana je stopa od 15%. Ova

se stopa koristi u CFS-u prilikom obračuna isplate dividende ili naknade po

osnovi udjela u vlasništvu.

6. Prirez. U ovu ćeliju upisuje se stopa prireza. Ova se stopa koristi u CFS-u

prilikom obračuna isplate dividende ili naknade po osnovi udjela u vlasništvu.

Kao stalna vrijednost (podložna promjeni) upisana je stopa od 0%. Ovdje je

potrebno upozoriti na situaciju u kojoj su primaoci dividende ili naknade po

osnovi udjela u dobiti u režimima različitih stopa prireza. U takvim slučajevima

u ovu ćeliju potrebno je upisati prosječnu ponderiranu stopu prireza

ponderiranu po strukturi udjela u isplaćenoj dobiti.

7. Porez na promet nekretnina. U ovu ćeliju upisuje se vrijednost stope poreza na

promet nekretnina. Kao stalna vrijednost (podložna promjeni) upisana je stopa

od 5%. U CFS-u ova se stopa koristi kod kupnje zemljišta.

stranica 53

8. Opća stopa poreza na dodanu vrijednost. Kao stalna vrijednost (podložna

promjeni) upisana je stopa od 22%. Ova se stopa u CFS-u koristi prilikom

upravljanja kupnjom i prodajom dugotrajne fiksne imovine.

9. Kamatna stopa na dugotrajnu financijsku imovinu. U ovu se ćeliju upisuje

kamatna stopa po kojoj je ukamaćena dugotrajna financijska imovina. Pritom je

potrebno paziti da, ukoliko u ukupnom portfelju dugotrajne financijske imovine

postoje kamatonosni vrijednosni papiri, vrijednost upisana na poziciji Kamata

na dugotrajnu financijsku imovinu mora biti iskazana kao prosječna

ponderirana kamatna stopa.

10. Kamatna stopa na kratkotrajnu financijsku imovinu. U ovu se ćeliju upisuje

kamatna stopa po kojoj je ukamaćena kratkotrajna financijska imovina. Pritom

je potrebno paziti da, ukoliko u ukupnom portfelju kratkotrajne financijske

imovine postoje različite kamatne stope, vrijednost upisana na poziciji Kamatna

stopa na kratkotrajnu financijsku imovinu mora biti iskazana kao prosječna

ponderirana kamatna stopa.

11. Ukupna svota vraćene glavnice dugoročnih kredita u izvještajnoj godini. U

ovu se ćeliju upisuje ukupna svota glavnica dugoročnih kredita koja je vraćena

ili koja se treba vratiti u izvještajnoj godini. Ovaj podatak potreban je za točno

izračunavanje pokazatelja DSCR koji se nalazi u meniju Rezultati / Pokazatelji

poslovanja.

stranica 54

PRIMJER 19

Mjesečna svota akontacije poreza na dobit u razdoblju od siječnja do travnja

Izvještajne godine iznosila je 11 375 kuna, a u razdoblju od svibnja do prosinca

Izvještajne godine 14 234 kuna. Porez na dobit iznosi 20%, a porez na isplaćenu dobit

iznosi 15%. Porez na promet nekretnina obračunava se po stopi od 5%. Opća stopa

poreza na dodanu vrijednost iznosi 22%. Dugotrajna financijska imovina ukamaćuje se

po stopi od 5%, a kratkotrajna po stopi od 3% godišnje. U Izvještajnoj godini nije se

vraćao dugoročni kredit.

stranica 55

Kamatna stopa - dugoročni krediti Ova tablica namijenjena je za izračun prosječne ponderirane kamatne stope na

dugoročne kredite u slučajevima kada tvrtka svoje investicije financira s više kredita

po različitim kamatnim stopama. Ukoliko se investicije financiraju jednim kreditom, u

stupac Ukupna glavnica upisuje se, jednostavno, vrijednost 1, a u stupac Kamatna

stopa aktualna kamatna stopa. Ukoliko se investicije tvrtke financiraju iz više kredita,

korisniku se savjetuje da u stupac Ukupna glavnica upiše ukupnu glavnicu pojedinog

kredita ili preostalu glavnicu ukoliko postoje krediti iz prethodnih godina. Na ovaj

način konačna kamatna stopa po kojoj se obračunavaju i troškovi kamata (financijski

rashodi) biti će iskazana kao prosječna ponderirana vrijednost. Prosječna ponderirana

kamatna stopa kao rezultat ove tablice koristi se za kalkulacije u planskoj godini.

Kamatna stopa – kratkoročni krediti Ova tablica namjenjena je za izračun prosječne ponderirane kamatne stope na

kratkoročne kredite u slučajevima kada tvrtka svoje poslovanje financira sa više

kredita po različitim kamatnim stopama. Ukoliko se poslovanje financira jednim

kreditom u stupac Ukupna glavnica upisuje se vrijednost 1, a u stupac Kamatna stopa

aktualna kamatna stopa. Ukoliko se poslovanje tvrtke financira iz više kredita,

korisniku se savjetuje da u stupac Ukupna glavnica upiše ukupnu glavnicu pojedinog

kredita ili preostalu glavnicu ukoliko postoje krediti iz prethodnih godina. Na ovaj

način konačna kamatna stopa po kojoj se obračunavaju i troškovi kamata (financijski

rashodi) biti će iskazani kao prosječna ponderirana vrijednost. Prosječna ponderirana

kamatna stopa kao rezultat ove tablice koristi se za kalkulacije u planskoj godini.

stranica 56

PRIMJER 20

U slučajevima kada tvrtka ima u korištenju nekoliko kredita, potrebno je ponderirati

njihove kamatne stope njihovom zastupljenošću u ukupnim kratkoročnim ili

dugoročnim kreditima. Ukoliko tvrtka ima dva kratkoročna kredita od 400 000 kn po

8% i 300 000 kn po 10% potreno je izračunati prosječnu ponderiranu kamatnu stopu na

način kako to prikazuje primjer. U primjeru prosječna ponderirana kamatna stopa na

dugoročne kredite iznosi 6.71%, a na kratkoročne 8.86%. U ovom slučaju kamata kao

trošak dugoročnog financiranja obračunava se i plaća mjesečno po prosječnoj

ponderiranoj stopi od 6.71%.

stranica 57

Ponderirani PDV – prodaja Ova tablica namjenjena je izračunu prosječne ponderirane stope PDV-a u slučajevima

kada tvrtka prodaje robu koja se u režimu različitih stopa poreza na dodanu

vrijednost. U takvim slučajevima, najjednostavniji način za izračun prosječne

ponderirane stope PDV-a je da se u kolonu Ukupan godišnji promet na domaćem

tržištu strukturiraju prihodi od prodaje s obzirom na različite stope PDV-a koje se

obračunavaju na te grupe prihoda. Međutim, ukoliko tvrtka na sve prihode od prodaje

na domaćem tržištu, tj. izlazne račune, obračunava jednu stopu PDV-a, u kolonu

Ukupan godišnji promet na domaćem tržištu može se upisati samo 1, odnosno ostaviti

vrijednost koja je upisana kao stalna vrijednost tablice. Slijedeći primjer ilustrira

opisano:

stranica 58

PRIMJER 21

U Planskoj godini svi će prihodi, oporezivi PDV-om, biti oporezovani po stopi od 22%.

Zbog ove činjenice dovoljno je u drugu kolonu upisati samo brojku 1.

Ponderirani PDV – nabava Tablica za izračun ponderirane stope PDV-a u nabavi razlikuje se od prethodne tablice

u tome što ova tablica, pored ukupne vrijednosti nabave (redak 4: Nabavljena roba),

uzima u obzir i ostale troškove nabave koji su oporezivi PDV-om. Tako prva tri retka

povlače vrijednosti godišnjih troškova koji su oporezivi PDV-om i to: ostali porezno

priznati i nepriznati troškovi te zavisni troškovi nabave. Četvrti redak, Nabavljena

stranica 59

roba, ima u drugom stupcu kontrolnu ćeliju. Dobivena svota trebala bi biti jednaka ili

slična ukupnoj vrijednosti nabavljene robe na domaćem i inozemnom tržištu. U ćelije

koje slijede ispod ove, upisuje se struktura ove svote s obzirom na različite stope PDV-

a. S obzirom na strukturu svih ovih troškova moguće je izračunati prosječnu

ponderiranu stopu PDV-a u ulaznim računima.

PRIMJER 22

Od ukupno 26 060 000 kuna nabavljene robe, na približno 25 560 000 kuna obračunava

se PDV po stopi od 22% dok se na približno 500 000 kuna ne obračunava PDV. Na

stranica 60

ostale troškove oporezive PDV-om obračunava se PDV po stopi od 22%. Zbog ovakve

strukture prosječna ponderirana stopa PDV-a u ulaznim računima iznosi 21.6%.

Prosječna bruto marža U dijelovima programa u kojima je potrebno kalkulirati s bruto maržom (na primjer:

skidanje robe sa zaliha i prodaja u tekućem njesecu), CFS to izvršava na temelju

prosječne bruto marže. Ukoliko je vrijednost prosječne bruto marže, koja će se koristiti

tijekom planske godine unaprijed poznata, tablica Prosječna bruto marža ispunjava se

na način da se u stupac Ukupan godišnji promet upiše broj 1 dok se u stupac Bruto

marža upiše poznata prosječna bruto marža. Ukoliko vrijednost prosječne bruto marže

nije poznata, pomoću ove tablice će se jednostavno izračunati. Za to je potrebno u

stupac Ukupan godišnji promet upisivati vrijednost godišnjeg prometa roba s kojima

se ostvaruje slična bruto marža, dok se u stupac Bruto marža upisuje pripadajuća

bruto marža. Ovaj proces provodi se za svaki mjesec nezavisno. Ukoliko se prosječna

bruto marža tijekom godine ne mjenja, u svih 12 tablica prosječnih mjesečnih bruto

marži upisuje se ista vrijednost. Ukoliko se tijekom godine mjenja struktura robe sa

različitom bruto maržom, pomoću ovih tablica moguće je preciznije upravljati

troškovima i zalihama.

stranica 61

PRIMJER 23

U siječnju Planske godine očekuje se ukupna prodaja na domaćem i inozemnom

tržištu u svoti od približno 806 000 kuna. Prosječna bruto marža koja se ostvaruje na

monitorima iznosi 30%, na računalima 10%, na pisaćima 25% te na ostaloj robi

približno 30%. U tom smislu, prosječna bruto marža koja se ostvaruje u siječnju iznosi

19.23%. Prosječna bruto marža koja se ostvaruje u ožujku iznosi 19.03%, a u listopadu

18.86%.

stranica 62

WACC U meniju se nalaze još dvije tablice pomoću kojih se računa prosječni ponderirani

trošak izvora financiranja (WACC). WACC se može izraziti kao prosječna stopa duga

(dugoročnog kredita) i kapitala (upisanog kapitala) vaganih njihovom zastupljenošću

u ukupnim izvorima financiranja:

WACC = (1-s) re + s (1-t) rd

Gdje su s: udio pojedinoh izvora financiranja u ukupnim izvorima financiranja, re:

očekivana stopa prinosa na upisani kapital, rd: kamatna stopa na dugoročni kredit, t:

stopa poreza na dobit. Potrebno je naglasiti da je WACC pokazatelj nakon poreza, pa

se iz razloga što kamata zaklanja porez udio duga množi sa 1-t. Ovaj pokazatelj

potraban je kasnije za izračun vrijednosti EVA.

U ove tablice upisuje se samo vrijednost očekivane stope prinosa na upisani kapital

(koji je kao stalna vrijednost CFS-a postavljena na 30%, dok se sve ostale vrijednosti

tablice povlaće iz ostalih tablica programa.

stranica 63

11. REZULTATI Stanje novca na računu U tablici Stanje novca na računu u planskoj godini prikazuje se stanje novca na kraju

svakog mjeseca u planskoj godini. Ovdje nisu iskazani mjeseci po kalendarskom

obračunu dana u mjesecu. Budući da CFS radi na temelju pretpostavke da godina ima

360 dana, a mjesec 30 dana, vrijednosti salda odnose se na hipotetske datume: 30.

siječnja, 30. veljače, 30. ožujka i tako redom.

PRIMJER 24

stranica 64

Ukoliko tvrtka bude poslovala u uvjetima opisanih pretpostavki, u prvih sedam

mjeseci Planske godine ostvarivati će novćani suficit dok će u razdoblju od kolovoza

do studenog ostvarivati novčani deficit. U tom smislu trebati će osigurati dodatne

kratkoročne izvore financiranja u navećoj svoti od približno 500 000 kuna.

Novi izvori financiranja Cilj tablice Novi izvori financiranja je istaknuti one mjesece u planskoj godini u kojima

se iskazuje manjak novca na računu, tj. u kojima će biti potrebno pronaći nove izvore

za financiranje poslovanja. Drugim riječima, ova tablica prikazuje mjesece u planskoj

godini u kojima je moguće «negativno» stanje na računu.

Bilanca stanja U tablici Bilanca stanja iskazuje se struktura bilance stanja na dan 31. prosinca Planske

godine i uspoređuje se s bilancom stanja na dan 31. prosinca Izvještajne godine.

Račun dobiti i gubitka U tablici Račun dobiti i gubitka iskazuje se račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.

siječnja do 31. prosinca Planske godine i uspoređuje se s računom dobiti i gubitka za

razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca Izvještajne godine.

stranica 65

Izvještaj o novčanim tokovima Pomoću bilance stanja i računa dobiti i gubitka planske i izvještajne godine moguće je

prikazati i Izvještaj o novčanim tokovima s obzirom na aktivnosti koje ih generiraju:

poslovne (operativne), investicijske ili financijske.

Izvještaj o budžetu U tablici Izvještaj o budžetu iskazuju se važne stavke poslovanja u Planskoj godini.

Pokazatelji poslovanja U okviru tablice Pokazatelji poslovanja iskazani su neki od kriterija pomoću kojih je

moguće ocijeniti uspješnost poslovanja Izvještajne i Planske godine. U nastavku se

daju obrasci po kojima su računati:

Bruto marža: odnos ukupnih prihoda i troškova nabavljene vrijednosti robe.

Dani vezivanja zaliha: u Izvještajnoj godini se računa kao odnos stanja zaliha na dan

31.12. Izvještajne godine i ukupne svote nabavljene vrijednosti robe, a u Planskoj

godini kao odnos prosječnog stanja zaliha u 12 mjeseci Planske godine i ukupne svote

nabavljene vrijednosti robe u Planskoj godini.

Dani vezivanja potraživanja: u Izvještajnoj godini se računa kao odnos stanja

potraživanja od kupaca na dan 31.12. Izvještajne godine i ukupnih prihoda, a u

Planskoj godini kao odnos prosječnog stanja potraživanja od kupaca u 12 mjeseci

Planske godine i ukupnih prihoda u Planskoj godini.

Dani vezivanja dobavljača: u Izvještajnoj godini se računa kao odnos stanja obveza

prema dobavljačima na dan 31.12. Izvještajne godine i ukupne svote nabavljene

stranica 66

vrijednosti robe, a u Planskoj godini kao odnos prosječnog stanja obveza prema

dobavljačima u 12 mjeseci Planske godine i ukupne svote nabavljene vrijednosti robe

u Planskoj godini.

Dani vezivanja aktive: u Izvještajnoj godini se računa kao odnos vrijednosti aktive na

dan 31.12. Izvještajne godine i ukupnih prihoda, a u Planskoj godini kao odnos

prosječnog stanja aktive u 12 mjeseci Planske godine i ukupnih prihoda u Planskoj

godini.

Koeficijent vlastitog financiranja: računa se kao odnos pozicije Kapitala i rezervi i

pozicije aktive.

Tekući odnos: odnos tekuće imovine i kratkoročnih obveza.

EBIT: zarada prije kamata i poreza; bruto dobit + kamate.

EBITDA: zarada prije kamate, poreza i amortizacije; bruto dobit + kamate +

amortizacija.

ROE: povrat na upisani kapital; odnos planirane neto dobiti i upisanog kapitala.

ROA: povrat na aktivu; odnos planirane neto dobiti i aktive.

ROIC; povrat na investirani kapital; odnos EBIT-a poslije poreza i kapitala i rezervi,

dugoročnih financijskih i ostalih obveza te kratkoročnih financijskih obveza.

WACC: prosječni ponderirani trošak izvora financiranja; prosječna stopa duga

(dugoročnog kredita) i kapitala (upisanog kapitala) vaganih njihovom zastupljenošću

u ukupnim izvorima financiranja pri čemu se u obzir uzima i kamatno zaklanjanje

poreza.

EVA: ekonomska dodana vrijednost; zarada nakon pokrića svih troškova izvora

financiranja (kamate i prinosa na kapital).

D/E: odnos duga i kapitala; odnos dugoročnih obveza i kapitala i rezervi.

ISCR: koeficijent pokrića kamata EBIT-om; odnos EBIT-a i troškova kamata u jednoj

godini.

stranica 67

DSCR: koeficijent pokrića duga; odnos EBITDA i kamata uvećano za porezno

modificiranu glavnicu.

PRIMJER 27

Otvorene tablice bilance stanja, računa dobiti i gubitka i pokazatelja poslovanja

prikazuju rezultat poslovanja pod opisanim pretpostavkama na dan 31. 12. Planske

godine.