casopis za it profesionalce mreza

broj 6god. XVIII.

lipanj 2013.cijena 29 knSlo: 3,71 EUR

BiH: 7 KM Mak: 300 DEN CG: 3,60 EUR

TEMA BROJA: C Y B E R K R I M I N A L

br. 6 god. 2013.802.11AC W

LAN • CYBER KRIM

INAL • BALÁZS BÉKEFFY, O

TP BANKA • AG

ILE ADRIA • VIN

ISTRA • CYBEROAM

NETG

ENIE N

G11AO

• HAKIRAN

JE ZRAKOPLO

VA?• WIN

DAYS 13, U

MAG

MREŽA NA TERENU WinDays 2013, Umag • Combis Government Day • IFA Press 2013, Sardinija • Infosecurity Europe 2013, LondonASDA 2013, Split • Agile Adria • Vinistra • Ruckus Wireless EMEA • Intervju mjeseca: Balázs Békeffy, OTP banka • Startup mjeseca: SmartRM

NOVI STANDARDNOVI STANDARD

sigu

rnos

t

hard

ver

Hakiranje zrakoplova?Sigurnosni problemi sve su kompleksniji. Je li došlo do toga da se aplikacijom na smartfonu može preuzeti kontrola nad putničkim zrakoplovom?

Cyberoam NetGenie NG11AOManjak tehničkog znanja unutar tvrtke glavni je problem zbog kojih mnogi SOHO klijenti već u startu odustaju od uvođenja reda u svoje mreže, no promjene dolaze...

• Najbrži enterprise-class sustav za upravljanje sigurnosnim događajima i informacijama.

• Identifi cira, povezuje i rješava prijetnje brže nego ijedan drugi SIEM sustav.

• Namijenjeno tvrtkama svih vrsta i veličina koje posjeduju baze podataka s osjetljivim i vrijednim

informacijama (podatke o kreditnim karticama, zapisi o bolesnicima, korporativne podatke...)

McAfee Enterprise Security Manager

SIGURNOST SHVAĆAJUOZBILJNI IGRAČI

Bani 75, 10010 ZagrebTelefon: +385 1 4091 305

Fax: +385 4091 379E-mail: [email protected]

Za više informacija pogledajte:www.megatrend.com/virtualni_data_centar_mpr.html

Upit pošaljite na:[email protected]

*VDC = Virtualni data centar

I zazove skupe nabave, održavanja i proširenja infrastrukture riješite u najkraćem vremenskom periodu i to na vrlo jednostavan način.Uslugu smo kreirali kroz implementaciju najboljih svjetskih tehnologija na

području virtualizacije i Cloud computinga, među kojima važno mjesto zauzimaju HP tehnološka rješenja. Isto tako, koristili smo resurse vlastitog postojećeg podatkovnog centra Megatrenda koji je podržan ISO 27001 standardom. Usluga VDC-a je jednostavna za korištenje i brzo se prilagođava Vašim potrebama, lako se proširuje ali ujedno je sinonim za sigurnost i pouzdanost vaše IT okoline. I na kraju, ali ne i manje važno, plaćate točno onoliko koliko koristite. Megatrend korisnicima nudi tri vrste VDC usluga: VDC kao IaaS / VDC kao osnovni DC / VDC kao rješenje za oporavak od katastrofe

sadržaj

OsTaLErUBrIKE 6 Uvodnik 7 Kolumna:IvoŠpigel 8 Kolumna:VanjaŠvajcer 10 Novosti 20 Slikamjeseca 32 Casestudy:Virtualizacijaobrazovnihinstitucija 34 Casestudy:dioniz-automatiziranisustav ocjenjivanjavina 36 Startupmjeseca:smartrM 42 Aktualnosti:Facebooknovosti 89 Sigurnost:Zrakoplovniinformacijskisustavi 93 Savjeti:deploymentmulti-tenant enterpriseaplikacija 96 Downloadmjeseca 98 Kolumna:OlegMaštruko

TEMaBrOja52Cyberkriminal

64 IEEE802.11acWLaNmrežnaoprema 74 CyberoamNetGenieNG11aO 76 seagatesT120FN0021isT240FN0021 77 rubyTechGs-2352KX 78 dellUltrasharpU2413 80 HPElitePad900d4T15aa 82 samsungGalaxys4 83 HTCOne

HardVEr

84 adobeEdgeanimate1.5

sOFTVEr

MrEžaNaTErENU 22Windays13,Umag 26 CombisGovernmentday 28 IFaGlobalPressConference2013,sardinija 30 InfosecurityEurope2013,London 38 adriaticseadefense&aerospace2013, split 39 ruckusWirelessBigdogsEMEa Conference,Budimpešta 40 agileadria

OTPbankaosmajebankapoveličiniaktivenahrvatskomtržištutesedmapoostvarenojdobiti.Zapošljavaneštovišeod1.000zaposlenikau97poslovnicaiimamrežuod221bankomata

INTErVjUMjEsECa46BalázsBékeffy,predsjednik

UpraveOTPbankeHrvatska

NoviKaznenizakonrepublikeHrvatske,kojijestupionasnagu1.siječnjaovegodine,najvišepažnjeinternetskihkorisnikaizazvaojeudijelupravneregulacijeuvredeiklevete,okojojsmovećpisaliuMreži.Međutim,punovažnijejedanoviKaznenizakonsadacjelovitouređujekaznenadjelaprotivračunalnihsustava,programaipodataka

4 lipanj 2013. MREŽA

MREŽA6,goDiNAXViii,lipANj2013.


UVODNIKPiše: Oleg Maštruko

T ema broja bavi se ki-berkriminalom s prav-nog, moralnog i tehnič-

kog gledišta. OK, lažem za ovo “moralnog” - kao pravi IT novinari zaziremo od mo-ralnih sudova. Trebala bi biti zanimljiva svima koji se bave informatikom bilo u kojoj ulo-zi jer nepoznavanje pravila ne predstavlja argument za njihovo eventualno kršenje. Ako vam je takva tema previ-še filozofska, nudimo klasični uporedni prikaz wireless ure-đaja po standardu 802.11ac. Novi standard - citirat ću Sa-šin podnaslov - unapređuje neke stare ideje, ali i obećava toliko potreban skok u pro-pusnosti same WLAN mreže koja posustaje pred poveća-nim apetitima za protokom podataka svih uređaja.

Što se terenskih događaja ti-če, ovaj broj tradicionalno pripada slaganju dojmova s WinDaysa, najveće domaće i regionalne IT konferencije. Nakon valjda dese-tak uzastopnih odlazaka, ove godine nisam bio na WinDaysima ti-jelom, ali jesam duhom - nakon što sam zajedno s Tomislavom Ti-purićem sredio posebno izdanje: WinDays Mrežu. Ono što mi se baš ne sviđa previše s WinDaysima zadnjih godina, i o čemu sam puno puta pisao, jest konstantna politizacija konferencije. Stječe se dojam da je glavna djelatnost Microsoftova ureda zadržavanje godišnjih ugovora s državom po svaku cijenu.

Ni ove godine nije bilo bitno drugačije - na središnju svečanost došao je predsjednik Josipović, nakon što je pred godinu ili dvi-

je sudjelovao preko Skypea. Neprikladno je, a neki će re-ći i pomalo skandalozno, da predsjednik neke države ova-ko otvoreno podržava kon-ferenciju jedne komercijalne kompanije. No ako je već trebao biti prisutan netko od političara, Josipović je vjero-jatno najbolji, najlukaviji ili najmanje loš odabir. Trenut-na Vlada u javnosti - osobito informatičkoj javnosti - ima tako nizak ugled da bi go-vorancija bilo kojeg ministra ostavila još i mnogo kiseliji okus.

Dugo već od Microsofta ni-smo doživjeli stvarno uzbud-ljiv proizvod ili tehnologiju, kakve su nekada znale biti predstavljene na WinDaysi-ma. Zanimanje budi novi Xbox, ali on još nije službe-no objavljen, a i kada bude

- imajmo na umu da je ova grana Microsofta kod nas potpuno nepodržana i na WinDaysima ima ulogu samo ukrasa u dnevnoj sobi konferencije. Od ljepših stvari s WinDaysa, istaknimo Softwa-re Startup Akademiju, o kojoj okvir i objavu pobjednika možete vidjeti u izvještaju u ovom broju.

Barbara je naša guruica - što je ženska forma termina guru - za društvene mreže, a za ovaj broj komentira, i to ženski obilato i rječito, najnovije promjene na Fejsu. Imamo i dvije teme za Case Study, dakle tehnologija u upotrebi - možda nešto lakše kategorije nego što ste navikli, ali uz mogućnost monetizacije koja nam je svima u ovo sivo vrijeme itekako potrebna.

Skok u propusnosti

Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

PP 46, 10001 Zagreb,tel. 01/ 38 21 555,fax. 01/ 38 21 669

URL: http://mreza.bug.hr/

E-mail: [email protected]

Pretplata na Ëasopis: [email protected]

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati

Glavni i odgovorni urednik:Miroslav RosandiÊ - [email protected]

Izvrπni urednik: Oleg Maπtruko - [email protected]

PomoÊnik glavnog urednika (grafika):René Lattinger - [email protected]

Stalni suradnici:Luka Abrus, Darko Andročec, Denis Arunović, Kreπimir BrebriÊ, Toni Drabik, Saπa IliπeviÊ, Esad Jakupović, Kristina Kardum, Tihomir Katulić, Dinko KoruniÊ, Domagoj PavleπiÊ, Hrvoje Pelaić, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis Šahinović, Ivo ©pigel, Vanja ©vajcer, Davor Šuštić, Mladen Viher, Goran VojkoviÊ, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan Ædrnja

IzdavaËki kolegij:TonËi CariÊ, Aron PauliÊ, Miroslav RosandiÊ, Jadranko StjepanoviÊ, Robert ©ipek

IzdavaË: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniËku djelatnost,PP 46 - 10001 Zagrebæ.r. 2402006-1100058131OIB 05461674840MREžA © 2013 Bug d.o.o.

Direktor: Aron PauliÊ - [email protected]

TehniËka sluæba: Robert DelaËPretplata i distribucija: Vesna UjakoviÊ

Marketing: Voditelj: Đurđica Briski - [email protected]Ëki dizajner: Hrvoje Brekalo

Naslovnica: Hrvoje Brekalo

Kompjutorski prijelom: Josip MariÊ, Manfred Pecko

Lektura i korektura: Bojan Kopitar

Fotografije: Srđan VukoviÊ

Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja

DISTRIBUCIJATisak d.d. Slavonska avenija 11a, ZagrebInter Press d.o.o., Fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg, BiHDelo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, SlovenijaJadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija

Rukopisi, slike, crteæi i diskete se ne vraÊaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoπenje sadræaja Mreæe bez dozvole izdavaËa. ISSN 1331 - 2839

OGLA©AVA str.

ALGEBrA 87

ALtUsIt 56

CANON 27,73

IBM 5

IKI 19

IsKONINtErNEt 99

JAVACrO‘13 81

KODEKs 100

MEGAtrEND 3

sAGENA 2

sHIFtKONFErENCIJA 41

sPAN 51

t-COM 9

Popis oglaπivaËa

MirojebiouposjetiDellovojtvorniciuŁodzu,gradučijeimesezapravoizgovarakompleksnijeodovog,aznači-barka.sugeriramobraćiPoljacimadapreuzmuterminod

nasDalmatinacaigradnazovuKaić,anegnjavečudnimslovima

MREŽA lipanj 2013. 7

KOLUMNA

F ilmova koji govore o medijima ima napretek. Filmovi o novinama i novinarima - po moguć-nosti crno-bijeli, iz pedesetih, u kojima novina-

ri uvijek imaju šešir nakrivljen unatrag i cigaretu koja visi iz usta odolijevajući zakonima fizike. Filmovi o Hollywoodu i filmskoj industriji kojih ima neprebro-jivo mnogo. Filmovi o televiziji, među kojima je meni bez premca najdraža “TV Mreža”, u kojoj prolupali Peter Finch poziva gledatelje da ugase svoje televi-zore “odmah”, da otvore prozore i počnu vikati “I’m mad as hell and I don’t want to take it any more!”

Malo je, međutim, pjesama o medijima. Možete li se sjetiti neke pjesme o novinama ili o televizi-

ji? Dvije pjesme koje mi se ipak često motaju po glavi pjevaju o - radiju. “Video Killed the Radio Star” bio je planetarni hit za britan-ski bend Buggles (iako nisu autori pjesme) - štoviše, nosi povijesnu čast prvog videa koji je prikazan na MTV-u. “Radio Ga Ga” jedan je od velikih hitova Queena.

Sa svakim dolaskom no-vog medija prognozirala se smrt prethodnog. No gle čuda: ljudi i danas idu u ka-

zalište, kao što su išli prije petsto, tisuću i dvije tisuće godina. Video nije ubio radio, televizija nije uništila filmsku industriju. Jednako tako, tableti i telefoni neće ubiti PC na kojemu smo, mnogi među nama, izgradili svoja poduzeća ili časopise. U godinama ko-je dolaze osobno će računalo i dalje biti “u svakom domu i uredu”, kako je to lijepo zamislio Gates.

Problem za PC industriju, međutim, nije u tome hoćemo li koristiti PC ili nećemo. Problem je u to-me hoće li on ili neće biti dominantna paradigma, perjanica industrije, nositelj inovativnosti i - što je ekonomski najvažnije - generator rasta.

Ima li smisla stalno zahtijevati i očekivati rast, rast, rast od svih i svakoga? Nacionalne ekonomije “mo-raju rasti” - ne znamo točno zašto, osim ponajviše zbog toga što rastu i ekonomije susjednih i ostalih ze-malja, pa ako ne rastemo “mi”, onda će nas ovi drugi “prestići”. Osobno, najzanimljivija su mi oduvijek bila očekivanja od rasta dionica poduzeća na burzi. “Ako vrijednost dionice ne raste”, učili su nas na po-slovnim seminarima, “investitori će kupovati dionice drugih poduzeća”. O tome što za uprave kompanija znače kvartalne prognoze, ocjene analitičara, plahi i bezlični investitori koji svoje milijarde prebacuju preko noći iz firme u firmu prolivene su tone tinte pa ovo sigurno nije mjesto za tu diskusiju.

Što, međutim, očekivanja rasta znače za PC indu-striju, njezine vodeće igrače i famoznu “smrt PC-a”? Poštovanim čitateljima preporučio bih iznimno zani-mljivu vježbu. Otvorite bilo koji web s grafikonima kretanja cijena dionica velikih tehnoloških kompanija kroz vrijeme. Odaberite nekoliko uobičajenih sum-njivaca, globalno prepoznatih tehnoloških divova kao što su Amazon, Google, IBM, Microsoft, Apple, Dell

i - recimo - HP. Uzmite vremensku dimenziju od pet ili deset godina unatrag. Grafikon koji ćete dobiti bit će, vjerujem, vrlo zanimljiv.

Cijene tih dionica variraju; malo rastu pa padaju. No s godinama ipak u većini slučajeva pouzdano rastu. Ne sve i ne jednako. Apple je u deset godina doživio svima nam dobro poznatu transformaciju; danas je jedna od najvrednijih kompanija na planeti i njegov rast od 4.500% u odnosu na 2003. godinu nevjerojatan je. Kad je Eric Roth, scenarist “Forre-sta Gumpa”, svom glavnom junaku u scenu uvalio dionice “neke voćne kompanije” 1994. godine, nije mogao ni slutiti koliko će dobri Forrest biti sretan ako još danas ima u ladici te iste dionice.

Pogleda li se, međutim, razdoblje unatrag pet go-dina, stvari nešto drugačije izgledaju. Globalna kriza bacila je vrijednost svih dionica tehnoloških kompa-nija u tešku bananu u proljeće 2008. godine. Prva se od tog šoka oporavila dionica - ne Applea, ne Goo-glea, već Amazona. Amazon se vratio na nulu već krajem ožujka 2009. godine. Kasnije, krajem te iste godine, kada su se jedan po jedan počeli oporavljati Apple, Google, IBM i Microsoft, Amazonova dionica vrijedila je već 70% više negoli na početku krize! Be-zos i njegova kompanija tu su prednost zadržali do danas. U odnosu na proljeće 2008. godine Amazon je danas u plusu 240%, Apple 140%, a onda slijedi ostalo društvo.

Negdje tamo pri dnu tablice, oko 5 - 10% u raz-doblju od pet godina, vrte se klasične PC kompanije - Microsoft i Lenovo. Jedini koji su proteklih pet godi-na tonuli sve dublje i dublje u minus jesu hardveraši - Dell i HP.

Kada bi cijena dionice ovisila najvećim dijelom o ulaganjima u istraživanje i razvoj, Microsoft bi bio car. Sa svojih gotovo 10 milijardi dolara(!) Mi-crosoftova R&D investicija zasjenjuje sve ostale, uključujući IBM, Cisco i Google. O Appleu da ne govorimo - korporacija koju predvodi Tim Cook troši otprilike četiri puta manje na razvoj i istraživanje od Ballmerove.

Prošećite malo ulicom i pitajte kumice na placu koja im kompanija prva pada na pamet kao pojam inovativnosti - Apple ili Microsoft. Tako je - odgovor znate i sami…

Kad ne bi bilo tog prokletog rasta, Microsoft bi bio sjajna kompanija. Tvornica novca - prihodi rastu iz godine u godinu, profitabilan do boli. Ali eto nesre-će. Tržište (ispravno) smatra da je Microsoft duboko vezan uz PC industriju, a ta industrija, nakon što svatko i njegov brat imaju PC, naprosto nema kamo dalje rasti. Telefoni? Tableti? Da, naravno, tu je rast, ali tu nije i Microsoft - kao što nisu ni Dell, HP…

“Michael Dell predugo se držao istog poslovnog modela”, napisao je u odličnom tekstu ovih dana bivši Compaqov direktor Bob Stearns, “a najvažniji je zadatak nadzornog odbora ‘hiring i firing’ predsjed-nika Uprave. Dell i njegov nadzorni odbor pali su na oba ispita.”

Zanimljivo je kako bi uz jednostavan search/re-place Della s Microsoftom/Ballmerom tekst zvučao podjednako relevantno.

Et tu, Brute?

“Rewritten by machine

and new technology”

Buggles:

“Video Killed the Radio Star”

Piše: Ivo Špigel, [email protected] UROBOROS


KOLUMNAPiše: Vanja Švajcer CRtICE Iz MEđUzEMljA

Z animljivo je na svjetskom, a i na domaćem ra-čunalnom tržištu. Kraj prvog kvartala dobar je trenutak za pregled trendova. Čitam nedavno

kako je stopa rasta novih instalacija Windowsa 8 u padu i samo je neznatno viša od stope rasta Viste u mjesecima nakon izlaska na tržište.

Razloge možemo tražiti u činjenici da se još uvijek dosta novih osobnih računala prodaje s pred-instalira-nim Windowsima 7, koji su i sami tek nedavno postali najzastupljenija inačica Windowsa preuzevši primat od Windowsa XP. Unatoč tome da je do kraja službe-ne podrške Windowsima XP preostalo manje od godi-ne, oni i dalje pogone preko 38% osobnih računala.

Unatoč porastu, Windows 8 trenutno zauzima ma-nje od 4% ukupnog Win-dows tržišta, što je manje i od nesretne Viste. Vjerujem da je jedan od razloga za rezultate slabije od očeki-vanih i naširoko objavljena vijest o smanjenju broja prodanih osobnih računa-la u prvom kvartalu 2013. godine.

Prema podacima koje je objavio IDC, a nema razlo-ga da im ne vjerujemo (ia-ko se takvi podaci u pravilu uzimaju sa zdravom dozom

skepse), broj novoprodanih osobnih računala pao je u odnosu na prvi kvartal 2012. godine za velikih 13,9%. Pad je pogodio gotovo sve proizvođače - osim Lenova, čija se prodaja s dobrim razlogom drži na pozitivnoj nuli, dok se tržišni udio opasno pribli-žava HP-ovu udjelu.

Osobno, mislim da je razlog dobre prodaje Lenova u jednostavnoj činjenici da su im računala, pogotovo ona iz najviše serije ThinkPad T, izvrsne kvalitete bez obzira na cijenu koja je viša od konkurentske. U cjenovnoj je politici Lenovo pomalo nalik Appleu jer se visokom cijenom proizvoda daje dojam više kvalitete. Englezi bi rekli reassuringly expensive, a mi kol’ko para, tol’ko muzike, ’ko bi kupio Fiću pored Mercedesa ili kako se god to već danas kaže.

Dell bilježi pad od 10%, a ne navodi se koliko je na lošiji rezultat utjecao gubitak posla u Fini nakon kojega su bliski susret uz prisustvo simpatičnih kosto-lomaca navodno imali Vedran Grbčić iz Fine i jedan od vlasnika SENSO IS-a Slaven Kulić. Konačno se i kod nas prate svjetski trendovi.

Steve Jobs jednom je prilikom rekao da su osobna računala kamioni, a tableti automobili računalne industrije. No pogledamo li podatke o lošijoj prodaji tradicionalnih osobnih računala istodobno s podaci-ma o povećanju prodaje tableta, vidjet ćemo da se porast prodaje tableta ostvario djelomično i nauštrb prodaje klasičnih osobnih računala.

U prvom kvartalu prodano je nešto preko 49 miliju-na tableta u odnosu na 76 milijuna osobnih računala temeljenih na Windowsima, što je udio mobilnih web preglednika povećalo na 15% cjelokupnog web prometa.

Ovaj kvartal zanimljiv je i po tome da je broj pro-

danih tableta temeljenih na Androidu po prvi put premašio broj prodanih iPada.

Microsoft još uvijek ima najveći udio u prodaji operacijskih sustava, ali to neće dugo potrajati ako se trend rasta prodaje tableta nastavi. Naime, rast prodaje tableta u prvom kvartalu godinu za godinom bio je vrtoglavih 149%, pa će se uskoro izjednačiti broj prodanih tableta i osobnih računala.

Zbog toga ne iznenađuje Microsoftova užurbanost oko rada na sustavu Windows Blue, koji će tradi-cionalno ukloniti loše karakteristike Windowsa 8. Prije svega izgleda da će se na računala s ekranom osjetljivim na dodir vratiti klasični Windows Desk-top, a Metro sučelje ostat će predodređeno samo za Surface i ostale Windows tablete.

S obzirom na trend rasta prodaje tableta, možda je najveći ovogodišnji biser izjava Thorstena Heinsa, CEO-a Blackberryja, koji je ustvrdio da je proizvodnja tableta poslovni model na putu u propast jer će se kroz pet godina isprofilirati dvije grupe proizvoda - smar-tfoni i računala s velikim ekranom. Možda je mislio na smartfone s velikim ekranom? Baš poput tableta. Blackberryjevi poslovni rezultati govore sami za sebe.

Već sam nekoliko puta u kolumni spomenuo, pa spominjem još jednom, da će u skoroj budućnosti operacijski sustavi postajati sve manje važni jer će većina aplikacija ionako biti utemeljena na web ser-visima. Najuspješnije klijentske platforme neće nuž-no biti one najbolje, već one koje će se znati najbo-lje prodati, kao što danas vidimo u slučaju Applea.

Pravi Eldorado za pisce zlonamjernih programa nastat će kada se otkrije prvi sigurnosni propust u nepodržanim Windows XP računalima. Malo je vjerojatno da će udio Windowsa XP početkom 2014. biti manji od 25%, pa će tu biti prostora za jednu ili više ogromnih bot mreža.

Teren za masovne infekcije računala već se odav-no priprema s poslužiteljske strane. Već početkom godine pisalo se o mreži od preko 90 tisuća računala koja je pokrenula napad na lozinke stranica pogonje-nih blog-platformom WordPress, a kolega Ždrnja u prošlom je broju Mreže izvrsno popratio napade na Linux poslužitelje korištenjem Apache modula infil-triranih putem ranjivosti u SSHD-u.

Na ove se napade u travnju nadovezao napad Linux/Cdorked trojancem, koji je pronađen na ne-koliko stotina Linux poslužitelja upravljanih Cpanel platformom. Cdorked zapravo je modificirani Apa-che poslužitelj koji u sebi sadrži dodatne funkcije koje inače ne biste očekivali od standardnog web poslužitelja, npr. preusmjeravanje klijenata na zlona-mjerne web stranice ili mogućnost daljinske kontrole poslužitelja putem nedokumentiranog protokola im-plementiranog povrh HTTP-a.

Jasno je da broj uspješno napadnutih klijentskih računala uvelike ovisi o širini napada, od kojih se ve-ćina događa putem zlonamjerno modificiranih web stranica. Logika je jasna - što više web poslužitelja ishakirate, to su vam veće šanse za uspješan napad na klijente i ultimativno financijsku ili političku dobit. Sigurnost web poslužitelja ključna je za cjelokupnu sigurnost Interneta! Ne zaboravite na to kada razma-trate sigurnosnu politiku svoje vlastite organizacije.

Muke po PC-u

Je li pad prodaje Dellovih

računala prouzročen hrvatskom

informatičkom aferom?

NOVOSTI


Ericsson ErP tržištE

GooGlE

AmAzon

U prvom kvartalu ove godine Ericsson je poslovao sa znatnom manjom dobiti nego godinu ranije, no u tvrtki očekuju oporavak tržišta i bolje rezultate u drugom dijelu godine.Ukupna dobit tvrtke pala je s prošlogodišnjih 2,8 milijardi švedskih kruna (oko 2,47 milijardi kuna) na 2,1 milijardu kruna (1,86 milijardi kuna). To je znatno lošije od očekivanja analitičara, koji su predviđali dobit od oko tri milijarde kruna (2,65 milijardi kuna). Istovremeno je ukupni promet porastao 2%, na 52 milijarde kruna (45,9 milijardi kuna). No i to je lošije od očekivanja analitičara, koja su bila oko 53 milijarde kruna.U tvrtki za lošije rezultate optužuju odgode u implementaciji 4G mreža u Latinskoj Americi i velik broj novih mreža koje su postavljali za svoje mušterije, što tvrtki u početku najčešće donosi gubitke. Također se ističu troškovi restrukturiranja vezani za smanjenje broja zaposlenih u tvrtkinu mrežnom odjelu.U drugom dijelu godine

Hrvatsko tržište ERP aplikacija iskazalo je neznatan rast od 2,3% u 2012. godini te ostvarilo vrijednost od 212,11 milijuna kuna. Izraženo u američkim dolarima, potrošnja na kupnju licenci i pripadajućeg održavanja iznosila je 36,17 milijuna USD. Prema nedavno završenom istraživanju analitičke kuće IDC Adriatics, očekuje se prosječna petogodišnja stopa rasta (CAGR) od 4,6% te približna vrijednost ERP tržišta od 266 milijuna kuna u 2017. godini.SAP je zadržao vodeću poziciju na hrvatskom ERP tržištu u 2012. godini. Microsoft se nalazi na drugom mjestu, a slijede domaće tvrtke IN2, PIS i Omega Software. Ukupni prihod od licenci i održavanja pet vodećih proizvođača predstavlja više od pola kompletnog domaćeg tržišta ERP aplikacija u prošloj godini. Upravljanje korporativnim resursima (ERM) ostalo je najpopularnije područje ERP-a u 2012. godini, s blizu 65% tržišnog udjela. Upravljanje lancem nabave (SCM) zauzelo je drugo mjesto s oko 14% tržišta, dok su operacijski i proizvodni moduli (OMA)

Njemačko regulatorno tijelo za zaštitu privatnosti kaznilo je Google zbog nelegalnog snimanja signala WiFi mreža tijekom snimanja cesta za svoju uslugu Street View.Googleovi automobili prikupili su veliku količinu osobnih podataka, poput elektroničke pošte, zaporki, fotografija i drugih poruka. Stoga je tvrtka kažnjena kaznom od 145.000 eura, što je blizu maksimalne kazne od 150.000 eura. No to je praktički zanemarivo

Amazon je objavio da je njegova usluga u oblaku nazvana Simple Storage Service (S3) premašila brojku od dva bilijuna objekata u oblaku.S3 koriste mnogi razvijatelji i tvrtke kao skalabilnu i relativno jeftinu infrastrukturu u oblaku. Prošlog lipnja Amazon je objavio da je S3 dosegao bilijun objekata, a sada je u manje od godinu dana tu brojku udvostručio.U Amazonovoj obavijesti za javnost ističe se da je više od dva bilijuna (tisuća milijardi) objekata pohranjeno u S3 i da usluga redovito ima vršno opterećenje veće od 1,1 milijun zahtjeva u sekundi. Također se navodi da im je trebalo šest godina da dosegnu brojku od bilijun objekata, a sad je ta brojka udvostručena u manje od godinu dana. (K. B.) l

Pad dobiti uz optimizam

Blagi rast

Kazna u Njemačkoj zbog snimanja WiFi mreža

Dva bilijuna u Amazonovom oblaku

Adobe

Adobe je objavio da više neće izdavati nove verzije svojeg pa-keta aplikacija Creative Suite kao samostalni proizvod, već je njegova usluga Creative Cloud jedini način da se dođe do nove verzije punog Adobeova softverskog paketa.Creative Cloud temelji se na mjesečnoj pretplati od 50 dolara (u SAD-u), no nude se i drugi oblici pretplate. Usluga je pokrenuta prošle godine i vrlo je dobro primljena među korisnicima, zbog čega su u Adobeu odlučili ubrzati svoj potpuni prelazak na Cre-ative Cloud, odnosno prekid daljenjeg razvoje Creative Suitea.Nova verzija Creative Suitea trebala je izaći s brojčanom ozna-kom 7, no sada je preimenovana samo u Creative Cloud (CC). Najvažnije novosti uključuju verziju Photoshopa koja može ukloniti određene smetnje na fotografijama uzrokovane treš-njom kamere, Illustrator koji omogućuje obradu dijelova putem uređaja s ekranima osjetljivim na dodir, InDesign s podrškom za monitore visoke razlučivosti poput Appelove Retine te novi alat Refine Edge za označavanje dijela videoisječka u After Effectu.Creative Cloud nudi pristup svim aplikacijama iz Creative Su-itea, a korisnici koji se odluče na pretplatu kroz godinu dana plaćat će mjesečno (u SAD-u) 50 dolara. Svim bivšim korisnici-ma Creative Suitea nudi se dodatni popust, tako da je mjesečna pretplata za njih 30 dolara. Vlasnicima najnovije verzije Creati-

ve Suitea (CS6) nudi se još veći popust, odnosno pretplata od 20 do-lara mjesečno. Oni koji se ne žele vezati na godinu dana pretplate mogu platiti 75 dolara za korištenje kroz jedan mjesec. Također će se nuditi i timska verzija namijenjena poslovnim korisnicima, koji imaju više pojedinačnih korisnika, po cijeni od 70 dolara mjesečno. Onima koji ne trebaju kompletan paket nudi se i pretplata na poje-dinačne aplikacije u iznosu od po 10 dolara. (K. B.)

Kraj za Creative Suite

u Ericssonu očekuju bolje rezultate jer se vide znakovi oživljavanja telekomunikacijskog tržišta i očekuje se veći udio profitabilnijih poslova vezanih uz usluge. (K. B.) l

zasjeli na treće mjesto s udjelom od 10-ak posto. Sektor maloprodaje ostao je vodeći potrošač na ERP licence i održavanje prema tržišnim vertikalama u prošloj godini, s udjelom od 22%. Veleprodaja je zauzela drugu poziciju s udjelom od 10%. Procesna proizvodnja na trećem mjestu sudjelovala je s nešto manje od 9% na domaćem tržištu aplikacija. (O. M.) l


intEl

ViPnEt

microsoft

intEl

iBm

Intel je predstavio svoju novu mikroarhitekturu Silvermont niske potrošnje energije i visokih performansi. Tehnologija je izrazito usmjerena na ispunjavanje potreba za niskom potrošnjom energije u tržišnim segmentima koji se protežu od smartfona do podatkovnih centara. Silvermont će biti temelj niza inovativnih proizvoda koji će se na tržištu početi pojavljivati kasnije ove godine, a proizvodit će se Intelovim vrhunskim 22-nanometarskim Tri-Gate SoC proizvodnim procesom, koji nudi znatna povećanja performansi i veću energetsku učinkovitost. (T. D.) l

U prvom kvartalu 2013. godine Vipnet je ostvario stabilne prihode koji iznose 92,1 milijuna eura, a bez negativnog utjecaja tečajne razlike prihodi bi na razini kvartala bili veći za 0,7 milijuna eura, pri čemu je nastavljen trend porasta udjela u vrijednosti tržišta. Konsolidirana EBITDA u prvom

Microsoft je prodao svoje poslovanje vezano uz IP televiziju Ericssonu, a svoje buduće televizijsko poslovanje usmjerit će na Xbox.Tvrtke nisu objavile cijenu koju je Ericsson platio, no prema neimenovanim izvorima upoznatim s transakcijom, riječ je o iznosu malo manjem od 200 milijuna dolara. Microsoftova platforma Mediaroom pokreće brojne svjetske usluge za pružanje televizijskih sadržaja putem Interneta, uključujući AT&T-ovu U-verse i Deutsche Telekomovu Entertain.Cijeli posao oko Ericssonova preuzimanja Mediarooma trebao bi završiti u drugoj polovici godine. (K. B.) lIntel je u prvom kvartalu

ostvario manji promet i dobit nego u istom razdoblju godinu ranije, no ti su rezultati u skladu s očekivanjima s obzirom na veliki pad prodaje klasičnih računala.Ukupni prihodi tvrtke u prvom kvartalu ove godine bili su 12,58 milijardi dolara, što je 2,5% manje nego u istom razdoblju godinu ranije.

IBM je u prvom kvartalu ove godine poslovao lošije od očekivanja, ponajprije zbog kašnjenja u potpisivanju određenih ugovora krajem kvartala.U prva tri mjeseca ove godine IBM je ostvario promet od 23,4 milijarde dolara, što je pad za 5% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Dobit je istovremeno pala za 1%, na tri milijarde dolara.IBM-ov CEO Ginni Rometty istaknula je da je tvrtka imala dobar početak kvartala, no nisu završili brojne transakcije vezane uz softver i mainframeove krajem kvartala, već su one pomaknute u drugi kvartal. (K. B.) l

Arhitektura Silvermont

Stabilni prihodi

Prodaja IPTV-a Ericssonu

Očekivani pad prometa i dobiti

Lošije od očekivanja

Europska komisija

Infineonu, Philipsu i nekolicini drugih proizvođača čipova prijeti velika kazna nakon što su predstavnici Europske komi-sije za tržišno natjecanje pokrenuli istragu protiv tvrtki zbog navodnog udruživanja i namještanja cijena či-pova koji se koriste u SIM karticama, putovni-cama i bankovnim kar-ticama.Predstavnici Europske komisije istaknuli su da su poslali izvješće tvrt-kama za koje sumnjaju da su se ponašale kao kartel na tržištu čipova za pametne kartice. U izvješću nisu identificirane tvrtke, no njemački Infineon i ni-zozemski Philips potvrdili su da su primili to izvješće kako bi se mogli žaliti na njega.Philipsovi predstavnici navode da se dokument odnosi na poslovanje tvrtke 2003. i 2004. godine, dok su oni u me-đuvremenu prodali poslovanje s čipovima. Ako se optužbe Europske komisije pokažu točnima, tvrtkama prijeti kazna u iznosu do 10% globalnih prihoda. (K. B.)

Istraga protiv kartela za pametne kartice

➲ Pet minuta zagrebačkom timu tvrtke Pet minuta pridružila se Bojana Mandić, informatičkoj zajednici poznata kao Pr savjetnica i osnivačica inicijative Girl Geek Dinners Hrvatska, a preuzet će vođenje ljudskih resursa, komunikaciju s medijima i organizaciju tehnoloških događanja.

➲ Poslovna inteligencija timu Poslovne inteligencije pridružio se Davor Runjak na poziciji direktora prodaje s fokusom na razvoj prodaje u Hrvatskoj i zapadnoj Europi. na poziciju direktora prodaje u Poslovnoj inteligenciji dolazi s pozicije direktora prodaje i odnosa s klijentima in2 Grupe.

KADROVSKI PUTOKAZ

za Google te je istaknuto da ovaj slučaj pokazuje kako su kazne za kršenje privatnosti potpuno neadekvatne za velike tvrtke i ovako velike povrede privatnosti.Googleovi predstavnici objavili su da se neće žaliti na ovu presudu. (K. B.) l

Dobit je istovremeno pala s prošlogodišnjih 2,74 na 2,05 milijardi dolara. Iako je zabilježio pad prihoda i dobiti, ovi su rezultati lagano pozitivno iznenađenje jer je u prvom kvartalu ove godine zabilježen najveći pad prodaje računala otkada se prati to tržište.Za tekući kvartal u Intelu najavljuju rast prihoda, na 12,9 milijardi dolara, jer očekuju rast narudžbi nakon izdavanja nove generacije procesora, kodnog imena Haswell. (K. B.) l

HP

Tvrtka HP najavila je nova rješenja za recikliranje koja će korisnicima u regiji EMEA (Europa, Bliski istok, Afrika)

Napredna reciklaža

pomoći da smanje utjecaj ispisa na okoliš i uživaju u pogodnostima kvalitetnog originalnog HP-ova potrošnog materijala.U suradnji s nekoliko maloprodajnih trgovaca diljem regije EMEA kao što su Staples, Makro, Dixons i El Corte Ingles, HP je nedavno proširio mrežu prikupljanja ispisnih uložaka. Predviđa se da će nova mreža uključivati više od 9.000 maloprodajnih mjesta diljem svijeta. Zahvaljujući ovom i drugim nastojanjima HP želi reciklirati 3,5 milijardi funti (1,600.000 metričkih tona) elektroničkih proizvoda i potrošnih materijala do kraja 2015. godine. (R. I.) l

je kvartalu porasla za 6,9% i iznosi 29,3 milijuna eura zbog većih ostalih poslovnih prihoda i manjih troškova poslovanja. Konsolidirana operativna dobit u odnosu na prvi kvartal 2012. godine porasla je za 22,1% i iznosi 12,9 milijuna eura. (R. I.) l

NOVOSTI

Sedam IT

Tvrtka Sedam IT d.o.o. predstavila je vlastita rješenja za zaštitu podataka i sigurnost u suvremenom poslovanju.SedamIT sigurnosna rješenja implementiraju zaštitne mjere i kontrole koje se primjenjuju radi smanjenja rizika od narušava-nja ili gubitka temeljnih načela informacijskog sustava i jedin-stvena su zbog svoje lake prilagodljivosti specifičnim potrebama korisnika, navode u tvrtki.“Brinuti se o sigurnosti podataka koje razmjenjujemo, ali i o zaštiti poslovnih sustava, nikada nije dovoljno. Razmjena elek-

intEl

APPlE

Intel je predstavio novu mikroarhitekturu procesora Atom, koji je prva velika promjena od predstavljanja procesora Atom 2008. godine, a trebala bi donijeti značajno smanjenje potrošnje energije i

Apple je objavio rezultate poslovanja u svom fiskalnom drugom kvartalu koji su usprkos padu dobiti tvrtke bolji od očekivanja analitičara. U prva tri mjeseca ove godine Apple je poslovao s dobiti od 9,5 milijardi dolara uz ukupni promet od 43,6 milijardi dolara. Ti su rezultati nešto bolji od očekivanja analitičara, koji su u prosjeku predviđali istu dobit, no nešto manji promet, odnosno oko 42,3 milijarde dolara.No ovo je ipak prvi Appleov kvartalni pad dobiti u odnosu na isto razdoblje godinu ranije u proteklih 10 godina. Naime, u istom razdoblju prošle godine Apple je poslovao s dobiti od 11,6 milijardi dolara uz promet od oko 39,2 milijardi dolara. Za dobre poslovne rezultate najzaslužnija je odlična prodaja iPhonea i Pada, dok je s druge strane prodano nešto manje Macova i iPoda nego godinu

Brži i štedljiviji Atomi

Manja dobit i lošija očekivanja

troničke pošte i sigurnost pri surfanju vidljivi su elementi svakog prosječnog korisnika modernog poslovanja. Naša rješenja integrira-ju cjelokupan sustav zaštite web aplikacija, zaštite ključnih točaka sustava, upravljanje digitalnim identitetima i sigurnosnim pristupima neovisno o tome je li riječ o onima u oblaku ili u tradicionalnom okruženju s ciljem zaštite temeljnih načela informacijskog sustava korisnika i time poslovanja općenito”, naglasio je tijekom predstav-ljanja Hrvoje Selak, direktor Sektora mrežne tehnologije u Sedam IT. (R. I.)


Rješenja za sigurne podatke

ranije.Prvi čovjek tvrtke Tim Cook istaknuo je da su zadovoljni što mogu prijaviti rekordni promet za svoj fiskalni drugi kvartal te je objavio da u tvrtki intenzivno rade na novim uslugama te hardverskim i softverskim proizvodima. Za tekući kvartal Cook je objavio da očekuje promet između 33,5 i 25,5 milijardi dolara, uz marginu između 36 i 37 posto, što je znatno lošije od očekivanja analitičara, no Apple je i ranije bio poznat po svojim niskim procjenama rezultata poslovanja, koje je u pravilu uvelike nadmašivao. (K. B.) l

povećanje performansi.Procesori Atom temeljeni na arhitekturi Silvermont trebali bi donijeti dvostruko bolje performanse od trenutno aktualnih modela temeljenih na jezgri Saltwell, uz višestruko nižu potrošnju energije. Također se ističe da će novi Atomi imati do osam procesorskih jezgara, naspram najviše dvije kod sadašnjih modela.Tipični procesor Atom iz linije Bay Trail, što je verzija procesora Atom temeljenih na arhitekturi Silvermont namijenjena tabletima i hibridnim računalima, trebala bi imati dvije ili četiri jezgre, ističu u Intelu.Novi Atomi temeljeni na arhitekturi Silvermont trebali bi se proizvoditi 22-nanometarskim procesom i koristiti tranzistore postavljene u tri dimenzije, čime će biti prvi Intelovi čipovi namijeni prijenosnim uređajima koji koriste takav dizajn. Imat će implementiran i napredni out-of-order sustav izvršavanja instrukcija, sličan onome kakav se koristi kod procesora

Core namijenjenih klasičnim računalima.Aritektura Silvermont koristit će se kod niza linija procesora Atom. Procesori Bay Trail izvedeni kao sustav na čipu s četiri jezgre trebali bi stići na tržište u zadnjem kvartalu ove godine, a koristit će se u različitim prijenosnim uređajima, kao i u slabijim prijenosnim i stolnim računalima. Procesori Merrifield prvenstveno su namijenjeni mobilnim telefonima, a na tržištu se očekuju krajem godine, osiguravajući bolje performanse i nižu potrošnju energije od dosadašnjih modela. Linija 64-bitnih procesora Avoton bit će dostupna u drugoj polovici godine, a prvenstveno su namijenjeni primjenama u poslužiteljima. Zadnja linija nosi ime Rangeley, a također se očekuje u drugoj polovici godine, kada bi se trebala početi koristiti u mrežnoj opremi i drugim specijaliziranim uređajima. (K. B.) l

Ht

Privremeni brojevi za timove

Istraživanje

Tvornica istraživanja, neovisna agencija za istraživanje i analiziranje tržišta i javnog mi-šljenja, u travnju je provela opsežno ispitiva-nje sektora malog i srednjeg poduzetništva iz različitih dijelova Hrvatske - Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Dalmacije i Istre, sjeve-rozapadne Hrvatske te Slavonije i Baranje. U istraživanju je sudjelovalo više od 300 tvrt-ki koje su pružile informacije o tome hoće li ovoj godini ulagati u informatičku i telekomu-nikacijsku infrastrukturu i prateće usluge te o kakvoj se opremi i uslugama radi.Prikupljeni podaci pokazali su da gotovo po-lovica ispitanih tvrtki ove godine ne namje-rava ulagati u informatiku i telekomunikacije. Razlozi koje navode odražavaju aktualno ekonomsko stanje u zemlji koje priječi dodat-ne investicije u razvoj poslovne infrastruktu-re, ali i nedostatak realnih potreba jer su neki u IT i telekomunikacijsku opremu već uložili u 2012. i tijekom proteklih godina. Samim time infrastruktura kojom trenutno raspolažu i dalje zadovoljava njihove poslovne potrebe.Tvrtke koje će ove godine ipak ulagati u infor-macijsku i telekomunikacijsku infrastrukturu 70% svojeg budžeta namijenile su za kupovi-nu hardvera. Za operacijske sustave i prateći poslovni softver namjeravaju odvojiti 23%, a za prateće ICT usluge 7% financijskih resursa. Posebno je zanimljivo da je polovica ispitani-ka iz ove kategorije istaknula da će u sklopu nabavki radnih računala prije svega uzimati klasična stolna (tzv. desktop) računala. Da je PC kao radni stroj i dalje nezamjenjiv kada je riječ o poslovnom sektoru te proizvodnji i obradi sadržaja, pokazuje i podatak da tek nešto više od pet posto tvrtki ove godine pla-nira nabavku tableta. Tu činjenicu očigledno najbolje koristi proizvođač PC-a HP jer iz polovice intervjuiranih tvrtki koje će ulagati u ICT u 2013. godini ističu da prilikom izbora najčešće razmatraju radna računala iz njihove ponude.Podaci o korištenju i nabavci softvera također pokazuju zanimljivu sliku. Naime, više od po-lovice ispitanih tvrtki na svojim računalima i dalje koristi Microsoftove Windowse XP, ope-racijski sustav koji se već više od 11 godina nalazi na tržištu. Na drugom je mjestu Win-dows 7, koji koristi oko 40% poduzeća, dok Microsoftove Windowse 8 koristi njih 11%. Zanimljivo je i to da samo 21% onih koji će ulagati u ICT u 2013. godini namjerava prijeći na neki novi operacijski sustav. U tom su po-gledu najpopularnije Windows platforme, no suprotno nekim očekivanjima, 16% isključivo razmatra prelazak na sada već stariju Win-dows 7 platformu, a tek pet posto na nove Windowse 8. (O. M./R. I.)


PC i XP i dalje najpopularniji

m sAn GruPA

Nova distribucija

U sklopu Plana za poslovnu obitelj HT svojim poslovnim korisnicima omogućuje kombiniranje poslovne tarife Plan za posao s priključcima na bonove. Vlasnici malih tvrtki i obrta tako sada mogu svakom članu tima osigurati potrebnu komunikaciju kako bi svoje zadatke mogao obavljati maksimalno učinkovito. Plan za poslovnu obitelj jedini na tržištu nudi mogućnost uključenja privremenih i sezonskih zaposlenika bez ikakvih dodatnih naknada ili ugovornih obveza, pri čemu svi članovi koriste sve poslovne pogodnosti. Kao i svi ostali, i članovi tima koji koriste bonove s ostalima razgovaraju besplatno, a trebaju li i komunikaciju putem e-maila, mogu uključiti internetske opcije po povoljnijim cijenama. Ovako su svi zaposlenici uvijek dostupni - kad je to potrebno - gdje se god nalazili. Ovaj je koncept idealan za sve male tvrtke i obrte koji se bave turizmom, ugostiteljstvom, građevinom i sličnim sezonskim djelatnostima. Svaki priključak na bonove nadoplaćuje se automatski, jednom mjesečno, a visinu nadoplate određuje vlasnik tvrtke ili obrta. Ako žele, korisnici tih priključaka uvijek mogu bonom sami nadoplatiti svoj račun za privatne svrhe. (T. D.) l

M SAN Grupa d.d., proširio je postojeći portfolio sofverskih proizvoda globalnim brendom VMware za virtualizaciju serverske i klijentske infrastrukture. Time je M SAN Grupa stekla status ovlaštenog regionalnog distributera VMware porodice proizvoda za područje Hrvatske te putem KimTec ureda za područja Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Kosova te putem Pakom Kompani ureda za Makedoniju. VMware je obitelj proizvoda koji uključuje softver za virtualizaciju serverskih okruženja, klijentskih računala te upravljačkog softvera za izgradnju privatnih oblaka. Uvođenjem VMware distribucije, M SAN Grupa proširuje asortiman softvera namijenjenih kako segmentu malih i srednje velikih tvrtki, tako i tvrtkama u segmentu javnog sektora te velikih korisnika. Distribucija VMware proizvoda za regiju odvijat će se kroz tvrtku M SAN Grupa d.d., a tržištu će biti ponuđena putem prodajne mreže M SAN partnera. l

NOVOSTI


IDC

IDC je prezentirao rezultate svo-je godišnje analize hrvatskog in-formatičkog tržišta za 2012. go-dinu. Rezultati su, blago rečeno, kataklizmični, iako su prezentira-ni na način “za svakog ponešto”, tako da se nemojte čuditi ako rezultate s ove iste prezentacije u drugim medijima prenesu u sa-svim drugim tonovima. O čemu je riječ? IDC nam je ponudio tri seta ili paketa brojki za istu stvar - u dolarima, kunama i eurima. Dolari su još uvijek najbitnija svjetska valuta, ona koju IDC na međunarodnoj razini najviše koristi i vjerojatno jedina po kojoj se mogu usporediti tržišta Hrvatske, SAD-a, Slovačke, Turske i Gvatemale. Kuna je pak naša domaća valuta, a (kako kaže Žitnik iz IDC-a) “nije bilo previše inflacije” pa nema razloga da je ne koristimo. Konačno - euro je euro; ove godine ulazimo u EU, pa zašto ne računati i s njim.Hrvatsko IT tržište vrijedi 1.051 milijuna dolara (dakle malo preko milijarde; 1,05 mili-jardi, ako vam je tako lakše), 6,162 milijardi kuna ili 827 milijuna eura. Od ovih brojki daleko je bitnija usporedba s prethodnim godinama, odnosno ima li rasta ili pada, i to je ono zbog čega smo upotrijebili termin “kataklizma”.Mjereno dolarima, zabilježen je pad (-8,6%); mjereno kunama, točno smo na nuli (0,0%); a mjereno eurima, vjerovali ili ne, rasli smo za 0,1%. Na to smo mislili kad smo rekli “za svakog ponešto” - ako radite za vladu, imate rast; ako ste ljubitelj kuna, imate stagnaciju; ako ste realist, imate pad - a ako ste pesimist, imate katastrofu.U nastavku ćemo se držati dolarskih brojki jer ih smatramo najrealnijim mjerilom. Od ukupnog tržišta na hardver otpada 55,1% ili 564 milijuna dolara (-6,9%). U pod-strukturi hardvera, 31% su osobna računala, 27% smartfoni (i oni se broje u informa-tičko tržište), 21% mrežna oprema, a 5,3% uređaji za ispis.Na softver otpada 15,6% ili 163 milijuna dolara (-4,8% u odnosu na 2011. godinu). U podstrukturi softvera cijeli je niz kategorija, ali ističu se dvije - sigurnosni softver sa 22,6% udjela i ERP sa 19,7%.Konačno, na usluge otpada 30,8% ukupnog tržišta, ili 324 milijuna dolara (-13,1% u odnosu na 2011. godinu). Pad od preko 13% u ovoj kategoriji u odnosu na ionako ni-malo bajnu 2011. zaista je zabrinjavajuć.IDC Adriatics očekuje “daljnju stagnaciju” IT potrošnje u 2013. godini. U srednjem ro-ku očekuje se da će IT tržište rasti prosječnom godišnjom stopom od 6,1% te ostvariti vrijednost od 1,45 milijardi USD u 2017. godini. Završit ćemo podsjećanjem na izreke mnogih velikih umova ekonomije i biznisa - u teškim vremenima i zadnji dolar (ili kunu, ili euro) valja potrošiti na marketing. Naša izdanja tome su vam otvorena… (O. M.)

Na putu prema dolje

insiG2

Zagrebačka tvrtka INsig2 pobijedila je na natječaju za izradu sustava sigurnosti koji je raspisalo sjedište NATO saveza u Bruxellesu.Pobjedi je prethodio ulazak rješenja u uži izbor te njegova prezentacija u Bruxellesu, uz veliku pomoć hrvatske vojne misije pri Sjevernoatlantskom savezu, na čijem je čelu general-bojnik Mirko Šundov.“Prilikom prezentacije svog

Pobjeda na NATO natječaju

ExtrEmE DiGitAl

Extreme Digital, regionalni lanac online trgovina potrošačke elektronike,

Prvi dućan u Hrvatskoj

kućanskih uređaja, računala i informatičke opreme stigao je i u Hrvatsku, a svoj je prvi dućan otvorio na lokaciji Importane Gallerije, Iblerov trg 10. Extreme Digital je švicarsko-mađarska tvrtka, koja je svoje poslovanje započela još 2001. godine te je na tržištu potrošačke elektronike prisutna duže od jednog desetljeća. Kompanija je u prošloj godini ostvarila promet od preko 42 milijuna eura, a u posljednjih je nekoliko godina trud tvrtke priznat i prepoznat brojnim regionalnim nagradama.Specifičnost njihova poslovnog modela leži u hibridnom

rješenja dobili smo brojne pohvale za njegovu kvalitetu, funkcionalnost i dizajn te za ozbiljnost u pristupu projektu. Na ovaj smo ugovor posebno ponosni ne samo zbog respektabilnog naručitelja već i zbog činjenice da se radi o proizvodu koji smo u potpunosti razvili sami, zahvaljujući bogatom iskustvu i stručnosti naših zaposlenika. Nadam se da će nam ova referenca otvoriti vrata za nove poslove u međunarodnom okruženju”, rekao je direktor tvrtke INsig2 Goran Oparnica.Ovo nije prvi posao tvrtke INsig2 za NATO savez: krajem 2010.

godine već je pobijedila na jednom NATO natječaju i tako postala prva hrvatska tvrtka koja je dobila posao za NATO savez. Kako bi tvrtke mogle sudjelovati na natječajima, moraju biti iz država članica Saveza i zadovoljiti stroge provjere i kvalifikaciju. l

Tehnologije

Znanstvenici australskog sveučilišta New South Wales kreirali su prvi kvantni bit (qubit) temeljen na spinu jezgre atoma unutar silicijskog tranzistora.Ovo je dostignuće značajno sa dva aspekta: kreirani je kvantni bit vrlo stabilan, a kreiran je unutar silicija, što znači da se jed-nostavno može povezati s postojećom elektronikom. Naime, ista skupina istraživača uspjela je napraviti kvantni bit unutar silicija temeljen na spinu elektrona fosfora, no sada su napravili isto, ali koristeći spin jezgre atoma fosfora.Jezgra atoma daleko je stabilnija od elektrona, stoga su takvi kvantni bitovi puno pouzdaniji od onih temeljenih na elektro-nima i manje osjetljivi na vanjske utjecaje. S druge strane, ma-gnetizam jezgre je 2.000 puta slabiji od magnetizma elektrona, stoga ga je vrlo teško mjeriti i mijenjati. Za promjenu spina jezgre istraživači koriste tehnologiju sličnu onoj koja se koristi u medicinskim uređajima temeljenim na magnetskoj rezonanciji. Čitanje je znatno kompliciranije te za njega koriste proces znan kao konverzija spina u naboj (spin-to-charge conversion). U osnovi je riječ o činjenici da se položaj elektrona koji se vrti oko

Dugotrajni qubitovi u siliciju


jezgre mijenja ovisno o magnetizmu jezgre, a te se promjene mogu otkriti nanoskopskim elektrometrima.Možda je najznačajnije dostignuće znanstvenika što se cijeli proces pisanja i čitanja stanja kvantnih bitova može izvesti unutar čipa kori-štenjem standardnih CMOS komponenata.Ovi qubitovi imaju između 99,8 i 99,99% vjerojatnost točnog čita-nja stanja, a vrijeme koherentnosti im je 60 ms. Za usporedbu, vrije-me koherentnosti IBM-ovih qubita iznosi samo 0,1 ms. (K. B.)

iBm

Koristeći skenirajući tunelirajući mikroskop koji omogućuje promatranje pojedinačnih atoma i manipuliranje njima, IBM je uspio napraviti animirani film načinjen manipulacijom pojedinačnih atoma. Film nazvan “A Boy and His Atom” prikazuje dječaka koji se igra sa svojim atomom, a napravljen je snimanjem 250 pojedinačnih slika 130 atoma koji su postavljani u odgovarajući položaj. Slike su napravljene na temperaturi od -268°C te su uvećane 100 milijuna puta.Kako bi napravili ovaj film, IBM-ovi su znanstvenici koristili skenirajući tunelirajući mikroskop, za koji su njihovi kolege Heinrich Rohrer i

Atomska animacija

Gerd Binnig dobili Nobelovu nagradu za fiziku 1986. godine, kako bi manipulirali pojedinačnim atomima, mičući ih uokolo s pomoću iznimno oštre igre postavljene samo 1 nm iznad bakrene površine. Za

pristupu korisnicima, koji osim mogućnosti sigurne online kupovine na www.edigital.hr, omogućava i direktnu interakciju s korisnicima kroz dućane i tzv. pick-up mjesta za preuzimanje robe, na kojima se roba može direktno vidjeti i isprobati. (T. D.) l

Zanimljivosti

QWERTY raspored tipkovnice nastao je u 19. stoljeću da bi omogućio - sporije tipkanje. Osmislio ga je jedan američki urednik kako bi se pisaći strojevi manje kvarili (od prebrzog tip-kanja) i igrom slučaja održao se do danas. Nekako smo ga podnosili dok smo pisali po meha-ničkim tipkovnicama, ali danas, kad sve češće pišemo po virtualnim on-screen tipkovnicama tableta i mobitela, vrijeme je da i raspored tipkovnice uđe u 21. stoljeće.Novi raspored nazvan KALQ razvili su znanstvenici njemačkog Max Planck instituta za in-formatiku, a prilagođen je tipkanju palcima po ekranu. Nastao je nakon analize 5,6 milijuna mogućih kombinacija tipaka, provedenih na korpusu od 600 tisuća e-mailova razmijenjenih u slučaju Enron - zlatnog rudnika za sve znanstvenike koji proučavaju govorni engleski jezik.

KALQ omogućuje 34% brže tipkanje u odnosu na standardni QWERTY raspored, a optimal-ni rezultati postižu se nakon nekih osam sati učenja i vježbanja - prava sitnica u odnosu na minimalno 20-30 sati, koliko zahtijevaju tečajevi učenja tipkanja po standardnom

rasporedu. A nije nebitan ni podatak da KALQ tipkovnica zauzima manje mjesta na ekranu mobilnog uređaja od QWER-TY tipkovnice…KALQ će već sljedećeg mjeseca biti be-splatno dostupan u obliku aplikacije za Android uređaje. Neće biti patentiran pa će ga lako biti prilagoditi za druge

jezike i druge platforme (iOS, Windows Phone…). (H. Š.)

Kako brže tipkati

izradu 250 pojedinačnih slika 130 atoma korištenih u filmu znanstvenici su potrošili devet dana, radeći svaki po 18 sati.Znanstvenici ističu da im je glavni cilj bio potaknuti zanimanje za znanost i

tehnologiju šire javnosti, a napravili su i niz slika s temom Zvjezdanih staza, koje će biti uključene u aplikacije “Star Trek Into Darkness” za Android i iOS vezane uz istoimeni film. (K. B.) l

NOVOSTI

iBm

sAmsunG

PolitikA

ViPnEt

GooGlE

IBM je objavio svoje planove vezane uz pohranu temeljenu na flash memoriji, koji uključuju milijardu dolara investicija u istraživanje i razvoj te niz sustava koji će koristiti pohranu temeljenu na flash memoriji.U IBM-u ističu da je tehnologija sazrela za implementaciju u velikim

Samsung je predstavio GALAXY Tab 3 - tablet veličine 7” s elegantnim dizajnom i poboljšanim mogućnostima koje osiguravaju bolje performanse i multimedijsko iskustvo nadohvat ruke.Tablet je jednostavan za držanje i nošenje, a njegov elegantan i moderan dizajn nadopunjuje okvir koji je tanji od prethodnog modela uređaja GALAXY Tab 2. Pokreće ga 1,2 GHz dvojezgreni procesor zahvaljujući kojem uređaj omogućuje brže preuzimanje i dijeljenje sadržaja dok pruža jednostavan pristup videosadržajima, aplikacijama, igrama i Internetu. Dolazi sa 8 ili 16 GB interne memorije uz dodatnu memoriju do 64 GB. Uređaj nudi kameru od 3 MP te prednju kameru od 1,3 MP i operacijski sustav Android 4.1. (T. D.) l

Facebookov CEO Mark Zuckerberg pokrenuo je skupinu za političke akcije FWD.us koja bi se trebala usredotočiti na poticanje reformi američkih imigracijskih zakona.Prema Zuckerbergu, imigracijska je politika SAD-a je “čudna” za zemlju

Vipnet je uveo uslugu EU Top 5 roaming, koja snižava cijene roaminga u pet zemalja Europske Unije u kojima se ostvaruje više od dvije trećine roaming prometa u Europi. Cijene odlaznih poziva iz Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke i Francuske prema Hrvatskoj i unutar posjećene zemlje iznosit će 1,49 kn/min, jednako kao i cijene dolaznih poziva uz jednokratan iznos za uspostavu poziva od 1,99 kn. Uključivanjem usluge EU Top 5 roaming cijena slanja SMS poruka iz spomenutih pet zemalja iznosi 0,69 kn, a

Google je za prvi kvartal ove godine objavio rezultate poslovanja koji su bolji od očekivanja analitičara. Tvrtka je ostvarila rast prometa za 31% u odnosu na godinu ranije, na 13,97 milijardi dolara, dok je dobit tvrtke porasla sa 3,94 na 4,2 milijarde dolara. Ti su rezultati znatno bolji od očekivanja analitičara, koji su u prosjeku predviđali da će tvrtka ostvariti promet od 11,11 milijardi dolara.No i dalje je poslovanje kupljeno od Motorole u minusu, tj. ostvaren je gubitak od 271 milijuna dolara tokom prvog kvartala. Googleov CEO Larry Page istaknuo je da su imali jako dobar početak godine, no i dalje nastavljaju

Ulaganja u flash pohranu

Predstavljen Galaxy Tab 3

Lobiranje za lakši uvoz stranih stručnjaka

Jeftiniji roaming

Odličan početak godine


Ericsson Nikola Tesla

Na poziv predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, švedski kralj Carl XVI Gustaf i kraljica Silvia boravili su u svom prvom državnom posjetu Republici Hrvatskoj tijekom kojeg su, 17. trav-nja, obišli i kompaniju Ericsson Nikola Tesla, vezano uz svečanost obilježavanja 60. obljetnice suradnje i potpisivanja prvog licencnog ugovora između LM Ericssona i tadašnjeg poduzeća Nikola Tesla.Uz ceremonijalni dio programa, veliko zanimanje gostiju pobudio je i obilazak novootvorenog Tehnološkog puta kojim kompanija sažeto i efektno pokazuje sveobuhvatnost svog portfelja te do-prinos kvaliteti života pojedinca i društva u cjelini. (T. D.)

Posjet švedskog kralja i kraljice

s investicijama u nove revolucionarne proizvode, poput Google Fibera i Glassa. (K. B.) l

cijena podatkovnog prometa 4,19 kn/MB. Cijene usluga definirane su kao jedinstvene u državi u kojoj se korisnici nalaze pa se korisnici više ne moraju brinuti o tome jesu li u inozemstvu spojeni na cjenovno najpovoljnijeg stranog operatera. (R. I.) l

imigranata i nije prilagođena današnjem svijetu. Stoga se Zuckerbergu pridružila skupina čelnih ljudi tehnoloških tvrtki, među kojima su Reid Hoffman (LinkedIn), Eric Schmidt (Google), Marissa Mayer (Yahoo!) i Drew Houston (Dropbox), koji žele potaknuti promjenu američkog imigracijskog zakona.Naime, mnoge tehnološke tvrtke žele promjenu američke imigracijske politike kako bi lakše mogle privući i zadržati strane inženjere i znanstvenike u SAD-u nakon što diplomiraju na fakultetima. (K. B.) l

sEmiconDuctor inDustry AssociAtion

xErox

mcAfEE

U prvom kvartalu prodaja poluvodiča porasla je za 0,9% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ističe se u izvještaju Semiconductor Industry Associationa (SIA).Ukupna globalna prodaja poluvodiča u ožujku bila je 23,48 milijardi dolara, dok je u istom mjesecu godinu ranije prodaja iznosila 23,28 milijardi dolara, što je rast od 0,9% u odnosu na godinu ranije, odnosno 1,1% u odnosu na prethodni mjesec. Iako rast nije velik, ističe se da pokazuje kako su se stabilizirale cijene memorijskih čipova, koji su poznati po velikim oscilacijama cijene.Predstavnici SIA-e ističu i da u narednim mjesecima očekuju nastavak rasta prodaje. (K. B.) l

Xerox je predstavio softversko rješenje nazvano ConnectKey, koje bi u višenamjenske pisače trebalo integrirati sigurnosna rješenja tvrtki McAfee i Cisco.Time se omogućuje siguran ispis bilo s kojeg uređaja i bilo s koje lokacije. Također, dokumenti se mogu skenirati izravno u usluge u oblaku kao što su Google Drive, Evernote i Microsoft Office 365, SharePoint Online za pohranu i kolaboraciju, te lokalno u SharePoint mape. ConnectKey nudi i mogućnost razvoja dodatnih aplikacija koje mogu biti integrirane u sâm uređaj, a korisnici mogu njima upravljati izravno zaslonom na uređaju.Također se ističe da bi svi novi Xeroxovi višenamjenski ispisni uređaji trebali koristiti istu platformu ConnectKey, čime se olakšava njihovo korištenje, integracija i upravljanje. (K. B.) l

McAfee je objavio konačni ugovor uz ponudu u vrijednosti od 389 milijuna dolara za preuzimanje tvrtke Stonesoft Oyj, inovatora na području nove generacije proizvoda mrežnog firewalla.Ova transakcija ima cilj ojačati portfelj mrežne sigurnosti novom generacijom firewalla. Očekuje se da će ova akvizicija proširiti uspjeh McAfeejeve strategije Security Connected. Portfelj Stonesoftovih proizvoda koji se sastoji od nove generacije firewalla, sustava prevencije izbjegavanja i SSL VPN rješenja namijenjen je tvrtkama svih veličina. Preuzimanjem Stonesofta McAfee očekuje da će učvrstiti vodeću poziciju u zaštiti mrežne sigurnosti, navodi se u objavi za medije. (R. I.) l

Rast prodaje poluvodiča

ConnectKey za siguran ispis

Preuzimanje Stonesofta

BSA

U okviru četvrte konferencije o upravljanju i zaštiti intelektualnog vlasništva Intelektiv, u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, održana je edukativna radionica “Utjecaj krivotvorina i piratizacije na gospodarstvo, pre-poznavanje krivotvorina”.Andrej Matijević, pravni zastupnik udruženja BSA | The Software Alli-ance u Hrvatskoj, na radionici o krivotvorinama i piratstvu pred-stavio je stajališta softverske indu-strije. Prema podacima posljednje provedene studije o softverskom piratstvu, koju su zajednički proveli IDC i BSA, Hrvatska se sa stopom softverskog piratstva od 53% na-lazi na šestom mjestu od ukupno 24 zemlje regije središnje i istočne Europe. Ipak, kada taj rezultat us-poređujemo s rezultatima zemalja EU, Hrvatska je na 21. mjestu od ukupno 28 zemalja. Unatoč padu stope softverskog piratstva, vrijednost je piratiziranog softvera u porastu, odnosno procijenjeni gubici ostvareni u 2011. godini povećali su se na 380 milijuna kuna.Softversko piratstvo posebna je opasnost za gospodarstvo, naglasio je Matijević, jer piratski proizvod ne može biti

Radionica o krivotvorinama i piratstvu


jednostavno prepoznat kao onaj krivotvoreni - primjerice lijek, cipela ili rezervni dio za automobil. Stoga BSA u Hrvatskoj čini posebne napore u edukaciji i podizanju svijesti o softverskom piratstvu. Naime, prema Matijeviću ono ima razarajući učinak na gospodarstvo, u smislu izgubljene dobiti te smanjenog ekonom-skog i društvenog razvitka. (K. B.)

sustavima za pohranu podataka te će uskoro biti dostupni sustavi u potpunosti temeljeni na flash memoriji. Naime, iako su rješenja za pohranu na flash memoriji dostupna već neko vrijeme, ona nisu bila ekonomski isplativa. No trenutno je cijena pala na oko 10 dolara po gigabajtu za flash memorijske sustave, dok je cijena klasičnih čvrstih diskova s rotirajućim pločama oko šest dolara po gigabajtu.U sklopu svojih planova za širenje ponude temeljene na flash memoriji IBM namjerava uspostaviti 12 središta širom svijeta sa stručnjacima koji će demonstrirati IBM-ova rješenja i njihove prednosti. Također su izdali i liniju sustava za pohranu u potpunosti temeljenu na flash memoriji, nazvanu FlashSystem. Ti se sustavi temelje na tehnologiji koju je IBM dobio preuzimanjem tvrtke Texas Memory Systems. Također je najavljeno da će integrirati rješenja temeljena na flash memoriji u svoje hibridne sustave te u sustave

PowerSystems i DB2 PureScale. (K. B.) l

Ericsson nikolA tEslA

mirEo

unitED GrouP/tElEmAcH

U prva tri mjeseca ove godine Ericsson Nikola Tesla ostvario je rast prihoda za 33% u odnosu na isto razdoblje godinu ranije, dok je

Tvrtka Mireo, za razvoj navigacijskih i telematičkih tehnologija (GIS sustavi), u Zagrebu je predstavila najnoviju inačicu sustava MireoFleet - prvog hrvatskog integriranog sustava upravljanja voznim parkom i računalnog planiranja ruta distribucije. Novi sustav MireoFleet uključuje najbrži komercijalni algoritam za rutiranje na svijetu koji je posve integriran sa sustavom za upravljanje voznim parkom. Uz izvanserijsku preciznost i pouzdanost rada, MireoFleet korisnicima omogućuje svakodnevno planiranje ruta dostave, povećava efikasnost distribucije i smanjuje troškove dostave za više od 20%, uzimajući u obzir sve specifičnosti poslovanja korisnika. Investicija u dio sustava za računalno određivanje ruta distribucije veća je od 3,000.000 kuna.

Najveći slovenski kabelski operater Telemach priključio se grupaciji United Group, koja je u većinskom vlasništvu investicijskog fonda Mid Europa Partners i Europske banke za obnovu i razvoj. U sastavu United Groupa već se nalaze najveći kabelski operater SBB iz Srbije i Telemach B&H iz Bosne i Hercegovine, satelitska platforma Total TV te oko 15 manjih poduzeća. Grupacija je 2007. godine prvo kupila SBB i vodećeg srpskog ponuđača kabelske TV preoblikovala u

Odličan početak godine

Nadzor i upravljanje voznim parkom

Vodeći ponuđač u regiji

NOVOSTI


SIT 2013

Održan je četvrti Sajam informacijskih tehno-logija, koji se ove godine održao u sklopu Me-đunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru. Organizatori su sajma Udruga za promicanje informatičkih tehnologija UPIT, Razvojna agen-cija za Hercegovinu REDAH i Švedska međuna-rodna razvojna agencija SIDA. SIT je ove godine imao status podsajamske manifestacije Mostar-skog sajma, a sastojao se iz četiri dijela: izlož-benog dijela, konferencijskog dijela, edukativnih radionica te predstavljanja tvrtki iz ICT sektora, što ga razlikuje od prethodna tri sajma. Dvorana u kojoj je održana konferencija “eGo-vernment - modernizacija javne uprave na lo-kalnoj i regionalnoj razini” bila je ispunjena do kraja, a svi su se govornici složili da su informa-cijsko-komunikacijske tehnologije nesumnjivo ključni čimbenik u cjelokupnom društvenom i gospodarskom razvoju. “Povećanje učinkovi-tosti javnog sektora posebno je važno u ovoj državi kako bi mogla odgovoriti na potrebe gospodarstva, posebice stoga što se spremate suočiti s pritiskom konkurencije i tržišnih snaga u Europskoj Uniji, a ta je priprema ključni cilj djelovanja švedske strategije pomoći u razvoju BiH”, rekao je švedski veleposlanik Bosse Hedberg.

Sajam u Mostaru

U sklopu sajma održana su i edukativna predavanja i radionice uz razne teme korisne za poboljšanje poslovanja - od izrade poslovnog plana i vođenja računa online, do marketinga putem Googlea i Facebooka. Teme radionice bile su izrada mobilnih aplikacija i mobilnih turističkih vodiča za Android platforme. (O. M.)

operativna dobit porasla 34%, a neto dobit 37%.Ukupni prihodi od prodaje u prvom kvartalu porasli su s prošlogodišnjih 245,4 milijuna kuna na 330,2 milijuna kuna. U tim prihodima udio domaćeg tržišta čini 24%, izvoz na Ericssonovo interno tržište čini 42%, dok izvoz na ostala tržišta sudjeluje sa 34%. Operativna dobit iznosi 42,1 milijuna kuna, naspram prošlogodišnjih 31,3 milijuna kuna, dok je dobit od financijskih aktivnosti bila 6,8 milijuna kuna (prošle godine 4,4 milijuna kuna), tako da je ukupna neto dobit bila 48,9 milijuna kuna.Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle, istaknula je da je tijekom prvog tromjesečja tvrtka nastavila uspješno poslovati, usmjerivši se na provedbu strateških prioriteta. U stalnom su fokusu tvrtke aktivnosti vezane za poboljšanje učinkovitosti te optimizaciju troškova kako bi povećali profitabilnost i tržišnu konkurentnost. Također ističe daljnji nastavak dobre poslovne suradnje s partnerima i kupcima u regiji i nove poslovne prilike na tržištima Zajednice

dio velike telekomunikacijske platforme u regiji. Dvije godine kasnije pridobila je preko veće investicije i Telemach (koji je sada potpuno preuzela) te tako osigurala širenje poslovanja SBB-a i Total TV-a. Grupacija sada ima jedinstvenu infrastrukturu, koja pokriva velik dio Slovenije, Srbije i BiH te zajedno s centralnom linijom koja povezuje Ljubljanu, Zagreb, Beograd i Sarajevo obuhvaća preko 10.000 km optičke mreže, a poduzeća u sastavu grupacije imaju oko 1,8 milijuna privatnih i poslovnih korisnika raznih usluga. Grupacija je kao prvu od novih pogodnosti za pretplatnike od 1. svibnja uvela mogućnost besplatnih međusobnih poziva. (E. J.) l

Tvrtka Mireo d.d. specijalizirana je za razvoj navigacijskih i telematičkih tehnologija. Posebne uspjehe Mireo bilježi na tržištima zemalja u razvoju, među kojima se ističe Indija, u kojoj Mireo s indijskim partnerom ima najveći tržišni udio, zatim Europa, Srednji istok i Turska. (O. M./R. I.) l

mArAnDnil

Predstavnici slovenske tvrtke Maranda u Moskvi su s tvrtkom IBS, koja spada među najveće ruske sistemske integratore, potpisali ugovor o uspostavljanju sustava razmjene zdravstvenih podataka e-Zdravlje za stanovnike Moskve. Projekt će omogućiti prijenos elektroničkih zdravstvenih zapisa za 12 milijuna stanovnika, kao i upotrebu aplikacije za 130.000 korisnika u svim gradskim bolnicama i svih 780 zdravstvenih ustanova. Projekt je po obimu jedan od najvećih i najnaprednijih takvih pothvata u svijetu. Marand će biti partner i u projektu uspostavljanja centralnog e-zdravstvenog kartona, koji će omogućiti brzu razmjenu podataka o zdravlju stanovnika putem platforme Think!EHR, koju su razvili njegovi stručnjaci. (E. J.) l

Slovenska tvrtka NIL, koja spada među pionire računalstva u oblaku u regiji i dobitnik je međunarodnog priznanja za inovativno rješenje u oblaku Office in the Cloud, predstavila je novo rješenje s tog područja. Riječ je o platformi javnog oblaka za zahtjevne korisnike Flex IT, koja je osobinama negdje između NIL-ovih rješenja NIL HyperCenter i Flip IT, a po sigurnosti, pouzdanosti i visokoj prilagodljivosti spada u svjetski vrh rješenja za IaaS i PaaS. NIL na platformi Flex IT može posluživati kako aplikacije pretplatnika koje su dio njihova zatvorenog informacijskog sustava tako i e-usluge otvorene na Internetu. Odgovarajuću razina usluga osigurava se ugovorom SLA (Service Level Agreement), pouzdanost procesa potvrđuju

e Zdravlje u MoskviJavni oblak

za zahtjevna okruženja


Tel. (01) 3665-788, Fax. (01) 3667-119E-pošta: [email protected], http://www.iki.hr

Rapska 42,

10000 ZAGREB

Široka paleta preklopnika (switch),

VPN usmjerivaèa (router)i VoIP centrala (IPPBX)

za manje i srednje tvrtke

Porodica inteligentnih pristupnih router/firewall ureðaja s tri WAN prikljuèka (ADSL2+, Ethernet, 3.5/4G mobilni promet).

HW ubrzani PPTP/L2TP/IPSec VPN.Objektni vatrozid te moguænost filtriranja

Web/URL/IM/P2P sadržaja.Opcionalni dual band WLAN i VoIP.

Nadzor i upravljanje prometom.

Potpuno rješenje za manje urede do 30 korisnika koje objedinjava naprednu VoIP

telefoniju. Produžava život postojeæih «starih» analognih i ISDN telefonskih centrala kroz moguænost nadogradnje

naprednim VoIP funkcijama poput Smartphone integracije.

Tehnièkim moguænostima bogata paleta

preklopnika za tvrtke i telekom

operatere.

Tražimo prodajne partnere

BlackBerry

U izjavi za Bloomberg CEO BlackBerrya Thorsten He-ins istaknuo je kako vjeruje da za pet godina neće biti nikakva razloga za posje-dovanje tableta. Odnosno, vjeruje da ćemo možda tre-bati veći ekrana na radnom mjestu, no ne i tablet, koji su po njemu loš poslovni model.Budući da je tvrtka i sama izdala tablet BlackBerry PlayBook, nakon ovih izja-va vjerojatno su pokopane sve nade u njegova even-tualnog nasljednika. Iako PlayBook nije ostvario veći uspjeh na tržištu, privukao je određeni broj vjernih sljedbenika koji su se nadali nasljedniku temeljenom na novom operacijskom sustavu BlackBerry 10.Heins je također istaknuo kako vjeruje da će BlackBerry biti lider u mobilnom raču-nalstvu za pet godina, no očigledno bez pomoći tableta. (K. B.)

Tableti beskorisni za pet godina?

i certifikati ISO 9001 i ISO 27001, a IT resurse za Flex IT osigurava izuzetno snažna i pouzdana informacijska infrastruktura. (E. J.) l

Neovisnih Država, gdje su u tijeku intenzivne prodajne aktivnosti. Na domaćem tržištu, kao i na Ericssonovu tržištu, također je zabilježen pozitivan trend. (K. B.) l

SLIKA MJESECA

Dell u Łódźu


Tvornicu European Manufacturing Facility Poland nedavno su posjetili Dellovi partneri i novinari iz naše regije. Cilj je bio upoznati se s proizvodnim pogonom,

organizacijom rada te uslugom i podrškom korisnicima u središnjoj i istočnoj Europi, čija se tržišta opskrbljuju iz ove tvornice.EMFP je otvorena 2008. godine, a nalazi se u Łódźu, trećem po veličini poljskom gradu (nekih 130 km udaljenom od Varšave). Ta je lokacija odabrana jer je usred Poljske, pa je pogodna ishodišna točka za opskrbu svih tržišta koja se nalaze u okruženju. Kao


razlog odabira lokacije spomenuta je i bogata ponuda mladih stručnjaka: naime, Łódź je između ostaloga i veliko sveučilišno središte. Tek su na kraju navedeni možda i najvažniji poticaji: bescarinska zona te velika spremnost lokalne i središnje vlasti da se ovakav jedan projekt potpomogne kroz razne olakšice i ulaganja u infrastrukturu, koje uopće nije bilo prije gradnje ovoga pogona. A vjerojatno nije zanemariv ni detalj da je Poljska sa 40 milijuna stanovnika sasvim respektabilno tržište sama po sebi.Tvornica ima površinu od 37 tisuća kvadratnih metara, koštala je 292 milijuna dolara, a zapošljava 1.200 radnika. Upotpunjujući

program Dellova proizvodnog pogona u Irskoj, tvornica u Łódźu sklapa prijenosna računala Latitude i Inspiron, razne vrste desktop PC-ova (među njima su i u nas vrlo cijenjena Alienware računala), radne stanice te servere.Zanimljivo je da se u sklopu tvornice nalazi i datacentar, koji pruža usluge i vanjskim korisnicima, a jedan je dio zadužen i za pružanje podrške samoj proizvodnji. Naravno, cijeli centar baziran je na Dellovim serverima. U dosadašnjih pet godina rada Dellova tvornica u Poljskoj proizvela je 20 milijuna računala. (M. R.)

poruke. Naravno, nije cilj stvoriti još jednu društvenu mrežu, nego pojednostaviti prvi kontakt između sudionika - bilo da dogo-vore susret tijekom konferencije, bilo da se nakon konferencije ostane u vezi, razmi-jene kontaktne informacije ili jednostavno zahvali na ugodnom društvu. Takvo je što već uobičajeno na stranim konferencija-ma, pa nam je drago da je trend zaživio i kod nas - zaista bi bilo zanimljivo znati koliko su to ljudi u praksi koristili.

Ove godine taj je networking dobio i do-datnu dimenziju u obliku Poslovne mreže, koja je bila najveća novost ovogodišnjeg WinDays portala (inače responzivnog - što znači da je odlično izgledao na uređajima svih veličina i oblika, od mobitela do ve-likih ekrana). Radi se o jednostavnoj bazi podataka svih sudionika konferencije (koji to eksplicitno nisu isključili prilikom prija-ve) koju smo mogli pregledavati i pretra-živati te međusobno razmjenjivati kratke

Mreža na terenu

WinDays 13 - Umag

Opatija, Rovinj, Umag. Ti su gradovi dosad ugostili najve-ću IT konferenciju u regiji.

Prvi čak devet puta, drugi tek tri, a Umag je ove godine prvi put bio domaćin ove konferencije. Nakon trogodišnjeg gostovanja u bivšim tvorničkim halama, koje ni pristojne toalete nisu imale, WinDaysi su se vratili u hotelsku atmosferu koja je neupitno bolja i primjerenija ova-kvu skupu iako je sve to skupa još uvijek daleko od onoga na što smo navikli preko granice. Pravi kongre-sni centar u Hrvatskoj ne postoji, što i nije tako loše jer bi se vjero-jatno nalazio u Zagrebu, gdje bi WinDaysi imali najmanje smisla. Naime, jedan je od glavnih aduta ove konferencije druženje (ili da budemo kul: networking), a morska atmosfera, udaljenost od ureda te kombinacija ozbiljnih i zabavnih sadr-žaja pravi su recept za sklapanje novih poznanstava, poslova i ideja. To se vani puno teže nalazi, unatoč vrhunskim kon-ferencijskim prostorima koji istovremeno mogu znatno bolje ugostiti barem deset WinDaysa.

Domagoj Pavlešić

Novo mjesto, puno poznatih lica, kraj travnja, tradicionalan jedan kišni dan i gomila tehnologije isprepletene biznisom. Ukratko - WinDays


Klasična atmosfera na predavanjima, ponovljena oko 130 puta

Hala u kojoj se održalo otvaranje konferencije i središnja svečanost

Trinaesta sreća

Opatija nam je nudila vrlo raštrkane kon-ferencijske prostore unutar grada koji živi u svako doba godine. Rovinj je sve sku-pio na jednom, manje reprezentativnom mjestu, a mrtvi grad i hoteli za smještaj zahtijevali su šetnjicu (ili nekima vožnju brodom). Umaška lokacija nudila je prije-voz vlakićem do zamrloga grada, a sve se dugo događalo unutar hotelskog komplek-sa Katoro. Najveći dio događanja odradila su dva vrlo ugodna hotela (Melia Coral i Sol Garden Istra) sa svojim ugodnim no ponekad premalim dvoranama. Otvaranje i središnja svečanost odigrali su se u hali u blizini, dok su večernje zabave bile u bez sumnje najlošijem objektu - diskoteci. Na-vikli na rovinjski “sve na jednom mjestu”, udaljenost između dvaju hotela (čitaj: dvo-rana s predavanjima) može se činiti kao gnjavaža, no vrijeme se pobrinulo da to bude ugodna šetnjica na proljetnom sun-cu, idealna aktivnost nakon 45-minutnog sjedenja. Naravno, često se dogodilo da putem sretnete nekoga tko će vas odvući na kavu, no sve to ide u rok službe. Sve u svemu, novom smo lokacijom prilično za-

dovoljni, no ima prostora za po-boljšanja ako WinDaysi i sljedeće godine ostanu na istom mjestu.

Za razliku od mjesta događa-nja, koncept konferencije nije se značajno mijenjao. Sve je krenu-lo u ponedjeljak ceremonijom otvaranja koja je, uz nekoliko pozdravnih govora ljudi iz do-maćeg Microsofta, zapravo bila jedan veliki demo u kojem se dočaralo zašto Microsoft priča da se transformira u kompaniju usluga i uređaja. Na primjeru zamišljenog poduzeća Kontozo d.o.o. prikazali su se scenariji s uslugama Office 365, Intune, Azure IaaS te s uređajima sa sustavima Windows 8 i Win-dows Phone 8. Kao šlag na tor-ti, nasumično odabrani dobro-voljci iz publike s pozornice su i odnijeli spomenute uređaje (sponzora Samsunga) u trajno vlasništvo.

Developeriisistemaši

Ove godine sma-njen je broj predavanja - umje-sto paralelnih osam, ove smo godine mogli birati između šest ponuđenih tema istodobno, ali i tako se često događalo da se vremenski podudara više njih koje su nam se činile zanimlji-vima.

Predavanja su se nizala od ju-tra do kasnih večernjih sati cijeli utorak i srijedu te četvrtak do središnje svečanosti koja već poslovično spaja tehnološki i poslovni dio konferencije. Win-Daysi su naime, kao i prošlih godina, zapravo dvije konferen-


WinDayse tradicionalno prati i posebno izdanje našeg časopisa - WinDays Mreža, 100 stranica nakrcanih mudrolijama iz Microsoftova svijeta

ZABAVNI SADRŽAJIBogati zabavni sadržaji nisu izostali ni na novoj lokaciji, koja je već i samim time bila osvježenje. U Hotelu Sol Garden Istra bio je smješten uobičajeni kutak s par Xboxova i Kinecta spojenih na televizore, ali nije bila baš velika navala. Nimalo intimna atmosfera (prolaz između recepcije i liftova) malo je koga privukla.Adrenalinski park, smješten u obližnji park (baš čudno, jelda?), već je bio nešto veći izazov, posebice jahanje mehaničkog bika. Oni najuspješniji dobivali su kaubojske šešire, koje su sljedećih dana ponosno nosili na glavi.Podosta zanimanja izazvale su utakmice polufinala Lige prvaka, a kako je sretnim spletom okolnosti HT bio jedan od sponzora konferencije, nije bilo problema s osiguravanjem signala MaxTV-a, koji se mogao gledati na više televizora. Najatraktivnija je pozicija bila u prostoru uz bazen Hotela Melia Coral, gdje je prijenos išao preko HD projektora, a oni koji se nisu dokopali mjesta u loži (tj. unutra) sjedili su vani na terasi i pratili prijenos kroz staklene stijene. Središnje mjesto zabave ipak je bila WD13 Diskoteka, nedaleko Hotela Melia Coral, u kojoj se svaku večer nešto događalo. U pravilu bi oni koji bi prerano došli i prebrzo otišli sutradan slušali koliko su toga propustili. Ali jednu je stvar malo njih ignoriralo, a to je bio nastup (trećeg dana, odnosno noći, konferencije) Gorana Bareta i Majki. Legendarni vinkovački rock sastav oduševio je publiku, a Bare je u svom stilu lišenom bilo kakvog dodvoravanja i podilaženja publici zadovoljio i one podozrivije. Bio je to vrhunac zabavnih zbivanja na ovogodišnjim WinDaysima, koji se nastavio veselim partyjem do sitnih sati. (M. R.)

Bilo kuda, pločice svuda - u rukama hostesa postaju trodimenzionalne kocke

cije u jednoj - veća i tehnološka, koja traje prva četiri dana u tjednu, te poslov-na, koja se preklapa sa zadnjim danom tehnološke i ima samostalni petak (više o poslovnom dijelu možete čitati u zaseb-nom tekstu).

Prve dane, osim masovnih ceremonija, obilježili su i strani gosti predavači koji su ove godine oduševili sve prisutne. Tu prvenstveno mislimo na sigurnosnu struč-njakinju Paulu Januszkiewicz, web gurua Madsa Kristensena i konzultanta Marka Minasija, ali i regionalne gastarbajtere u Redmondu kao što su Miha Kralj, Miro Ju-rić i Hrvoje Benko. Naravno, ovo je samo vrh sante - za detalje, da ne trošimo pro-stor, preporučujemo proučavanje sadržaja na www.windays.hr/raspored.

Sadržaj same konferencije uvijek je teš-ko komentirati jer uzorak predavanja na kojem fizički možemo biti nije uvijek re-prezentativan, no generalno - ove nam se godine sadržaj činio kvalitetnijim nego do sada. Dosta vrlo atraktivnih predavača, domaćih i stranih, i stroža selekcija (uslijed

Mreža na terenu

WinDays 13 - Umag

manjeg ukupnog broja predavanja) učinili su svoje, a očito je na razinu predava-nja utjecala i jedna novotarija - back to basics predavanja. Ideja je bila ponuditi početnička predavanja o svim relevantni-jim područjima (proizvodima, uslugama, konceptima) iz Microsoftova miljea ka-ko bi sudionici mogli nabrzaka pohvatati osnove nečega što su dosad svjesno ili ne-svjesno izbjegavali. Općenito je na kon-ferencijama dobra fora ići slušati nešto o čemu pojma nemate (jer ono što aktivno pratite ionako znate), a na ovim ste preda-vanjima bili sigurni da će biti prilagođena vašem neznanju. Uzmemo li u računi-cu da su ta predavanja odradili vrhunski domaći stručnjaci za pojedina područja, puni iskustva i praktičnih primjera, a često i bolno iskrenih komentara, vjerujemo da će ovaj koncept ostati i narednih godina.

Osim predavanja, na rasporedu su bile i radionice. Forma koja se prošlih godina pokazala odličnom ove je godine nešto izmijenjena - radionice su produžene na tri sata, a teme su bile nešto specifičnije i konkretnije.

Popustanamdajte!Sajamski dio konferencije ove je godi-

ne sveden na minimum. Velika hala sa

SoftWARE StARtUp AkADEMIJA


Nakon osvojenog Imagine Cupa studenti splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva ostvarili su još jedan zavidan uspjeh svojim projektom AuThink, pobijedivši u finalu Software Startup Academy.S preko 600 studenata iz svih krajeva Hrvatske i 22 tima koja su se borila za ulazak u finale, pet najboljih predstavilo se stručnom žiriju koji su sačinjavali predsjedavajući Draško Ivanišević, voditelj odjela za promociju razvojne platforme i poslovnih rješenja u Microsoftu Hrvatska; Tomislav Tipurić, specijalist za tehnologiju u Microsoftu Hrvatska; Adis Jugo, Technology Advisor i Lead Architect tvrtke PlanB; te Luka Abrus, direktor tvrtke 5 Minuta.Osnovna je namjena rješenja AuThink pomoći rehabilitaciji djece s autizmom, pomažući na zabavan i intuitivan ali i stručno pripremljen način roditeljima i terapeutima putem web i mobilnih aplikacija.Tim rješenja AuThink prvim mjestom ostvario je potporu za implementaciju rješenja u iznosu od 40.000 kuna, a svih pet timova koji su imali priliku boriti se u finalu dobilo je mogućnost sudjelovanja na Shift konferenciji, koju podržava Microsoft, od 22. do 24. svibnja u Splitu. Bit će to prilika za prezentaciju projekata i rješenja i suradnju s dvadesetak vrhunskih predavača i mentora iz regije i svijeta te natjecanje za bespovratna sredstva za razvoj projekta u iznosu od 10.000 američkih dolara. (M. R.)

WinDaysi su i ove godine održani pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike, na slici u društvu direktorice WinDaysa Dubravke Salopek i Ivana Vidakovića, direktora Microsofta Hrvatska

Besplatne trosatne radionice, za one koji su željeli zaista dubinski ući u neku problematiku

Razvojni inženjeri imali su uvodno predavanje sastavljeno od šest desetminutnih demoa

WINDAyS13 BUSINESS

Sa zadnjega dana WinDaysa posebno bismo izdvojili dva predavanja: ono Silvije Gradečak - “Inovacijsko istraživanje: suradnja znanosti i gospodarstva” - te ono poznatog znanstvenika dr. Ivana Đikića - “Kako uspješno povezati biznis i znanost”. Oba govore o istome - povezivanju znanosti s novcem, odnosno uvjeravaju domaći biznis da od toga mogu imati koristi i znanost i biznis. Gradečakova je dala pogled na ovu tematiku iz američke perspektive, točnije s bostonskog MIT-a, koji ima vrlo detaljno razrađene sustave za suradnju s biznisom, od čega, čini se, svi imaju koristi. Kome se učinilo da je predavanje forsiralo tezu obavezne komercijalizacije znanosti i znanstvenika, zgodno je kao protuteža došlo kasnije Đikićevo predavanje na vrlo sličnu temu, ali iz europske, točnije njemačke perspektive.I ondje industrija i biznis općenito uvelike ulažu u znanost i znanstvena istraživanja, ali i država, gradovi i savezne države, što Đikić jako podržava, ali i napominje: ovo ne treba značiti da svaki znanstvenik treba komercijalizirati svoj rad i surađivati s industrijom. I onaj tko to ne radi, a bavi se čistim znanstvenim radom, i dalje vrijedno radi svoj posao i doprinosi napretku znanosti i boljitku društva.Bitno je imati na umu i takvo razmišljanje, posebice u našem društvu sklonom

krajnostima, gdje je sve više onih koji čisti znanstveni rad bez njegove monetarizacije smatraju ostatkom socijalizma.Svima koji lamentiraju o “ostacima socijalizma” - a kojega, usput, nema već 23 godine - stasala je čitava jedna generacija koja ga nije ni čula ni vidjela; a onima koji neutješno aspiriraju prema tom nekom idealnom kapitalizmu kojeg nikako dočekati, mali savjet: poslušajte poruke s predavanja Stephanea Garellija. Ovaj je (kažu) vodeći svjetski autoritet u području konkurentnosti. Istaknuo je da se Hrvatska nakon 1. srpnja ne treba koncentrirati samo na zemlje Europske Unije jer tržišta u razvoju u Africi, Aziji i Južnoj Americi nude puno bolje prilike za izvoz i rast gospodarstva. Iako s negativnim brojkama i kriznim globalnim trendovima, profesor Garelli s IMD-a zaključio je predavanje optimističnom vizijom budućnosti. Hrvatska je mala država, ali to je konkurentska prednost jer uz dobru politiku možete vrlo brzo vidjeti rezultate promjena, poručio je profesor.Dakle, zemlje s kojima smo promptno i bez ikakva razloga raskinuli sve veze koje smo imali još iz bivše države ipak su naša nada za izvoz.Možda će nekoga začuditi da je Garelli uočio da njemački, engleski ili talijanski potrošači i vlade uglavnom ne namjeravaju kupovati hrvatske

automobile, zrakoplove ili rakete. Jer ih nemamo. Za sada još uvijek možemo izvoziti ono što zemlje u razvoju još uvijek trebaju: generatore, lokomotive, građevinsku opremu i mehanizaciju - i to bi bilo to.Zar je potreban stranac da u par minuta predavanja objasni ono što je vidljivo na prvi pogled? Kažu da je prava dijagnoza pola terapije. Pitanje je: što uraditi kada nema nikoga tko bi proveo terapiju, već bi je stalno odgađao?Očito je da nama nije problem ni socijalizam (ni njegovi tobožnji ostaci) ni kapitalizam (ili njegov manjak), već jednostavno - glupost. Nismo u stanju shvatiti svoje mjesto u svijetu, objektivno procijeniti svoje mogućnosti, bez patetičnog idealiziranja ili isto tako patetične autoflagelacije i samoponižavanja. Jednom kada shvatimo gdje smo i kakvi smo te gdje bismo i kakvi bismo željeli biti, treba napraviti radni plan. Bez parolašenja o ostacima socijalizma, što je postalo isprika za sve, već s jasno postavljenim mjerljivim smjernicama i fokusom na opipljivo umjesto metafizičkoga.Ipak, možda je točna i jedna druga, neformalna dijagnoza: da nam još uvijek nije dovoljno loše da bismo se prihvatili stvarnih promjena i rada na sebi. Očekujemo da se i taj problem brzo ispravi. (D. Galić)


Profesor Stephane Garelli na okruglom stolu o konkurentnosti

Nada umire zadnja

štandovima nazivno je smanjena u for-mu Pametne kuće - no moramo priznati da smo zaista očekivali pametnu kuću. Umjesto nje, vidjeli smo i dalje štandove različitih sponzora koji su izlagali stvari koje u kući možete imati, poput računa-la, tableta, telefona, televizora - i perili-ca. Sve u svemu, sajam k’o sajam - ništa posebno. Da ga nije bilo, gotovo da ne bismo ni primijetili - nedostajale bi nam možda samo kokice koje su dijelili na ulazu i kao mjesto na kojem se mogla pogledati utakmica (v. okvir uz tekst; autor ovog dijela teksta pojma nema tko je i zašto igrao).

Sve u svemu, WinDaysi nas teško mo-gu iznenaditi - oni su sad već dugogo-dišnja konstanta bez drastičnih potresa i promjena. Svake godine nastoji se na-praviti neka izmjena, unijeti nekakva svježina i osvježiti koncepcija, no u su-štini su to i dalje WinDaysi koje poha-đamo već 13. godinu zaredom i koji su već 13. godinu najveće regionalno okupljanje IT stručnjaka (ove godine su-djelovalo ih je oko 1.500). Nova lokacija uvijek je škakljiv čimbenik - svaka ima svojih prednosti i mana, no konačnog smo dojma da je Umag opravdao oče-kivanja dugogodišnjih, ali i novih pola-znika, te se ne bismo bunili kada bi mu se pružila još koja prilika. A ako i neće - nemamo ništa protiv seljenja konfe-rencije svake godine, ako to bude trend; barem smo mi informatičari navikli na promjene.

Sretni korisnici telefona s Windowsima Phone 8 mogli su instalirati službenu WinDays aplikaciju, dok su korisnici Sedmice i ostalih platformi istu funkcionalnost imali zahvaljujući responzivnom WinDays portalu

mreža na terenu

Combis Government Day

Zvonko Pavić

T reći Dan tehnologija namijenjenih radu državne uprave i tvrtki javnog sektora, Combis Government Day,

održan je početkom svibnja u organizaciji najvećeg hrvatskog sistemskog integrato-ra - tvrtke Combis, tvrtke IBM Hrvatska i našeg časopisa Mreža. Konferencija je održana u Muzeju za suvremenu umjet-nost u Zagrebu. Tema konferencije, koja je okupila oko stotinu sudionika, bila je mo-dernizacija postojećih IT resursa u javnom sektoru, unapređenje poslovnih procesa i ostvarivanje kvalitetnije dostupnosti javnih servisa.

Combis je povodom Combis Govern-ment Daya proveo istraživanje među sudi-onicima događanja te nešto više od 1.000 posjetitelja portala Bug On Line vezano uz prioritete javnih službi za 2013. godinu. “Zanimljivo je bilo otkriti koje su podu-darnosti odnosno razmimoilaženja u mi-šljenjima ispitanika. Primjerice, sudionici Government Daya na prvo mjesto priorite-ta postavili su unapređenje poslovnih pro-cesa, dok je čitateljima Bugova portala na samom vrhu povezanost podatkovnih in-frastruktura”, rekao je Perica Šandić, Com-bisov voditelj prodaje za državnu upravu i javni sektor.

Modernizacija postojećih IT resursa te kvalitetnija dostupnost javnih servisa u oba istraživanja kotiraju vrlo visoko te su se našle među prva tri prioriteta. “Pogle-dom na ove rezultate dolazimo do za-ključka kako svi razmišljamo slično, i predstavnici javnog sektora i državnih službi i šira javnost, što je vrlo pozitivno

Prioriteti javnog sektoraPosao javnih službi treba biti javan i objavljen na Internetu, a one međusobno moraju u potpunosti dijeliti i koristiti podatke i dokumente potrebne građanima

jer nam pokazuje da se slažemo oko smje-ra u kojem želimo ići, odnosno cilja koji nastojimo postići. Stoga danas predstavlja-mo teme koje je hrvatska IT zajednica već prepoznaka kao prioritetne u 2013. godi-ni, a visokoprimjenjive upravo u javnom sektoru i državnoj upravi”, komentirao je Šandić.

Sudeći prema anke-tama o ICT prioriteti-ma javnih službi, koje su provedene među sudionicima konfe-rencije i posjetiteljima portala www.bug.hr, kad je riječ o javnom sektoru korisnici, a to znači građani, po-kazuju veću potrebu za uslugama, dok su informatičari u držav-noj upravi i javnim tvrtkama usmjereniji prema infrastrukturi, prema samim tehno-logijama. To stanje duha i transformaci-

ju koju treba provesti opisao je jedan od glavnih govornika Combisove konferencije Government Day Miroslav Mađarić, šef in-formatike u KBC-u Zagreb i jedan od vode-ćih IT stručnjaka u segmentu zdravstvenih javnih usluga. “Potrebno je osigurati e-ser-vise koji će se bazirati na dva jednostavna načela: da sav posao javnih službi bude

javan i kao takav objavljen na Inter-netu te da javne službe međusobno u potpunosti dijele i koriste podatke i dokumente potrebne građanima.”

Na konferenciji Combis Government Day predstavljena su upravo ona rje-šenja koja stvaraju preduvjete za tran-sparentnost javnih usluga i omogućuju učinkovitu povezanost organizacija. Primjerice, rješenja za automatizaciju procesa te ona za zaštitu i sigurnost sustava i podataka. Govorilo se i o pri-vatnim cloud uslugama, a predstavnici tvrtke IBM predstavili su najbolje regi-onalne primjere korištenja EU fondova u informatičke svrhe.

Stanje ICt-a

Miroslav Mađarić, šef informatike u KBC-u Zagreb

Perica Šandić, Combisov voditelj prodaje za državnu upravu i javni sektor

Rezultati ankete s Bug On Linea

• Ima li koja javna institucija jedinicu koja se brine o upravljanju poslovnim procesima? Zašto je tako mizeran postotak anketiranih dao važnost kolaboracijskim tehnologijama? Zato što kod nas svatko radi u svojem dvorištu; nikoga ne zanima suradnja.

• Nikakav servis neće funkcionirati ako infrastruktura ne radi. Što vrijede vrhunski serveri ako nema aplikacija korisnih građanima? Što vrijedi optika u svakom selu ako služi samo pretraživanju Interneta i gledanju nogometa iz liga petice? Dakle infrastruktura samo omogućuje svrhu - servis!

• Javne službe trebaju promijeniti stanje svijesti i transformirati se od doživljaja sebe kao vlasti u istinski servis građanima. To je težak i složen proces, no u njemu ICT može biti od ogromne koristi.

Tri crtice iz dijagnoze doktora Mađarića o stanju ICT-a u javnom sektoru:

1%

2%

2%

3%

3%

12%

18%

26%

33%

0%

Prioriteti u javnim službama za 2013. godinu u Hrvatskoj prema mišljenju ispitanika na BUG ONLINE

Izvor: Bug.hr, N=1098, provedeno od 18. 04.-25. 04. 2013. g.5% 10% 15% 20% 25% 30% 35%

Kolaboracijske tehnologije

Sigurnost

Cloud Computing(SaaS IaaS Paas)

UpravljanjeIT sustavima

Virtualizacija

Unapređenjeposlovnih procesa

Modernizacija postojećihIT resursa

Kvalitetnija dostupnostjavnih servisa

Konsolidacija podatkovnihinfrastruktura

26 lipanj 2013. MReŽa


mreža na terenu

IFA Global Press Conference 2013, Sardinija

IFA, najveći europski sajam potrošačke

elektronike, na Sardiniji je predstavila

ovogodišnje izdanje ove goleme manifestacije,

najavivši preko 10.000 premijera novih

proizvoda

Dragan Petric

N a drugom najvećem medi-teranskom otoku, egzotič-noj Sardiniji, Messe Berlin,

organizator IFA-e, najvećeg europ-skog sajma potrošačke elektronike, održao je sredinom travnja globalnu tiskovnu konferenciju gdje je pred-stavljeno ovogodišnje izdanje ove izuzetno utjecajne, cijenjene i za industriju novih tehnologija važne manifestacije.

Jens Heithecker, izvršni direktor IFA-e, najavio je kako će se u rujnu u Berlinu održati najveća IFA dosad te izjavio da očekuje preko 10.000 premijera novih proizvoda. IFA je inače golemi respekt industrije ste-kla, između ostalog, upravo spek-takularnim premijerama proizvoda koji su kasnije doživjeli izuzetan tržišni uspjeh (naj-poznatiji je, zacijelo, Samsung Galaxy Note).

Tržišni trendovi na globalnoj razini, dakako, diktirat će i sadržaj koji će sajam ponuditi svojim posjetiteljima, pa ćemo tako u Berlinu vidjeti znatno više smartfona nego proteklih godina i nešto manje televizora.

Kako je rečeno na velikoj objavi rezultata

istraživanja globalnog tržišta potrošačke elek-tronike koje je provela analitička kuća GfK vezano za trendove u potrošačkoj elektronici u Europi, prodaja televizora svugdje drastič-no pada. Istaknut je zanimljiv podatak da je prodaja televizora i tableta u zapadnoj Europi gotovo izjednačena, a u SAD-u je količina prodanih tableta već nadmašila količinu pro-danih TV-a.

Rečeno je da pada i prodaja prijenosnika, dok su tableti i smartfoni u porastu, pa se očekuje da će u 2014. godini biti prodano preko milijardu smartfona u cijelom svijetu te preko 250 milijuna tableta. Broj novih te-levizora koji će biti prodani iste godine GfK procjenjuje na oko 200 milijuna. Zanimljivo je da raste još jedna, manje propulzivna ka-tegorija, a to su e-čitači, dok istovremeno rapidno pada prodaja PC računala.

MilijardegubitakaUz ovo, zanimljivo je bilo čuti kako je na

globalnoj razini tržište potrošačke elektronike u posljednjih godinu dana smanjeno za čak 10 milijardi eura (oko 12 milijardi dolara). Analitičari za ovo smanjenje krive pogrešno koncipiran način razvoja najvećih svjetskih proizvođača potrošačke elektronike. Oni, naime, teže povećanju svojeg tržišnog udjela, umjesto povećanju profita - važnije im je biti što bolje pozicioniranima na ljestvici ispo-ručenih uređaja nego na ljestvici zarade, što smanjuje njihov marketinški potencijal te je značajno oborilo cijenu robe.

Danas, primjerice, televizor jednake katego-rije i jednake razine tehnološke suvremenosti kao i televizor iz 2007. godine košta 25% ma-nje. Sličan relativno visoki pad cijene doživje-la su i prijenosna računala te ostali tehnološki proizvodi, dok je, primjerice, cijena auto-mobila iste klase kroz proteklih pet godina narasla za otprilike 25%. Sve to odrazilo se i na koncepciju tehnoloških sajmova kakvi su IFA, ali i CES, najveći rival ovog njemačkog showa.

Osjetilo se to i na Sardiniji, gdje je IFA još jedanput istaknula svoje globalne aspiracije i pohvalila se suradnjom s IT sajmom CTIA, koji se održava u Las Vegasu i koji prijeti CES-u, najvećem sajmu potrošačke elektro-nike koji se također održava u Las Vegasu, da tom globalnom interakcijom, zajedničkim

IFA Girl - prepoznatljiva crvenokosa maskota najvećeg europskog sajma potrošačke elektronike objavila je datume ovogodišnjeg sajma - održat će se od 6. do 11. rujna

Jens Heithecker, izvršni direktor IFA-e, govorio je o trendovima u industriji potrošačke elektronike, najavivši manje televizora na sajmu, ali više smartfona

Era smartfona i fotoaparata

NAGuAl SouNdS

Startupi na IFA-iVeliki sajmovi potrošačke elektronike itekako prate trendove u čitavom IT-u pa tako publiku privlače i predstavljanjem zanimljivih startupa. Messe Berlin tako je na Sardiniju doveo doista posebnu tvrtku, upravo iz Berlina, nazvanu Nagual Sounds, koja proizvodi istoimenu igru za Microsoftov Kinect. Cilj je igre osvojiti što više bodova stvaranjem glazbe, s time da se glazba kreira - plesanjem!Kamera na Kinectu, naime, očitava pokrete igrača koji se može opredijeliti za stvaranje ritma ili melodije. Igranjem u paru moguće je podijeliti uloge u plesnom orkestru tako da lijevi igrač pokretima ruku, nogu, glave i ostatka tijela kreira ritam, a desni melodiju, s time da su različiti dijelovi tijela u oba igrača povezani s različitim - dakako sintetiziranim - instrumentima. Što brže, dinamičnije, pa čak

i gluplje igrači plešu, stvara se uvjerljivija i zabavnija glazba… Ekipa iz Nagual Soundsa traži izdavača koji će stati iza ovog projekta te će pokušati i sami doći do sredstava putem Kickstartera. IFA će im, dakako, biti izvrsna prilika da brže komercijaliziraju ovaj izvanserijski zabavan proizvod.

snagama, u jednom trenutku pomrsi konce. Na Sardiniji je IFA otvoreno pokazala svoje namjere po tom pitanju, a njezini podupira-telji kao što je Samsung govore u prilog da takve prijetnje nisu bez osnova.

SamsungovadominacijaTradicionalno se na konferenciji predstavlja-

ju i partneri sajma, pa su ove godine naznaku noviteta predočili Philips, Kobo, DeLonghi, Siemens, Loewe, Miele, Samsung i drugi. Ipak, najviše pozornosti izazvala je prezen-tacija Samsunga, čiji su predstavnici vrlo zor-no na Sardiniji dočarali kako i ove godine planiraju dominirati IFA-om. Vrlo otvoreno, obećali su “spektakularne premijere” novih proizvoda. Iako nisu htjeli precizirati što toč-no predstavljaju za berlinsku tehnološku fe-štu, njihovi prošlogodišnji nastupi daju nam naslutiti da će upravo tamo biti predstvljen Galaxy Note 3 ili možda čak predstavnik ne-ke posve nove kategorije proizvoda, kao što je na zadnjoj IFA-i bila predstavljena Galaxy Camera…

Na prezentaciji koju su održali na IFA-inoj konferenciji, međutim, Samsungovi su pred-stavnici naglasak stavili na televizore, otkrivši da će u Berlinu premijerno pokazati UHD (Ultra HD, odnosno 4K) televizore s nekoliko većih i nekoliko manjih dijagonala ekrana od one koju je imao model predstavljen u siječ-nju u Las Vegasu, na CES-u.

SmisaoUHD-aNakon 3D-a i Smart TV-a, Samsung je shva-

tio da se te novotarije baš i nisu najbolje pri-mile kod konzumenata koji uglavnom i dalje koriste pet do deset godina stare televizore. Dok su im oni dobri, ne namjeravaju ih mi-jenjati dok se ne pojavi neki bolji mamac od spajanja TV-a na Internet i trodimenzionalno-sti. Umjesto toga, kupce zanimaju velike dija-gonale, kvaliteta slike i mogućnost gledanja programa na zahtjev.

Stoga u Samsungu kreiraju novu liniju tele-vizora koja objedinjuje mogućnosti Smart TV-a i broadcasta. Oni omogućuju korisniku da pametno odabere program koji mu se sviđa i koji želi gledati tako da na zaslonu istodobno ima nekoliko programa koji se emitiraju, a po

želji može prizvati i film iz videoteke, otići na kakvu društvenu mrežu ili pogledati vlastiti videozapis koji je prethodno implementirao u televizor. Jednostavno, korisniku se daje mogućnost da gleda ono što želi ili da se igra s mnoštvom aplikacija koje mu nudi televizor umjesto računala. Istodobno, sve na zaslonu televizora može podešavati putem tableta, a ako ima obiteljske dvojbe što gledati na tele-vizoru, problem može riješiti gledanjem dru-gog programa na tabletu. Tako se Samsung želi približiti korisnicima koji se ne odvajaju od klasičnog tretmana gledanja televizora i to je način da ih potakne da upoznaju i druge mogućnosti korištenja TV-a.

Uz to, Samsung će se orijentirati na stvara-nje UHD linije televizora iako su svjesni da sadržaji za 4K rezoluciju naprosto ne postoje. Njihov je odgovor: “pa što?”. Samsung, na-ime, smatra da će upravo online broadcast postati budućnost televizije te da će gledanje TV kanala, pa i videomedija poput filmova na Blu-rayu, korisnici konzumirati sve manje. TV kuće doista nemaju moći ni rezona prelaziti na UHD rezoluciju, a čak ni Blu-ray za nju nije kapacitetom dovoljno suvremen, te se očekuje da će UHD televizori doživjeti ko-mercijalni procvat paralelno s komercijalnim procvatom online servisa za distribuciju sa-držaja, koji je za distribuciju takve rezolucije ipak prikladan.

Samsung je bio najagilniji izlagač na IFA-inoj konferenciji na Sardiniji, najavivši (opet) spektakularan nastup u Berlinu


Ne moramo dugo čekati da bismo vidjeli koliko će se ovih predviđanja ostvariti - IFA će se u Berlinu ove godine održati od 6. do 11. rujna, pa ako vam je posao imalo ovisan o tržištu potrošačke elektronike, ovo je doga-đanje koje bismo vam svakako preporučili da obiđete.


mreža na terenu

Infosecurity Europe 2013, London

Puls industrijeNajveće europsko okupljanje stručnjaka informacijske sigurnosti privuklo je 12.000 posjetitelja kojima je proizode i usluge predstavilo više od 320 izlagača

Konferencija svake godine ima odličnu posjećenost

K rajem travnja održan je 18. po redu Infosecurity Europe, najveće europsko okupljanje u industriji informacijske

sigurnosti. Kao i inače, konferencija se održa-la u velebnom zdanju Earls Court Exhibition Centrea, odlično pozicioniranom uz dvije stanice metroa do kojih se lagano dolazi bilo iz kojeg dijela Londona. Fokus ove konferen-cije od prvih dana bio je expo, izlaganje ve-likog broja tvrtki koje se bave informacijskom sigurnošću, ali s godinama su se itekako po-pravili na edukativnom dijelu, pa se sada uz šetnju po štandovima može prisustvovati i velikom broju predavanja.

RezanjebudžetaU doba kada se budžeti režu i sve je teže

poslati svoje zaposlenike na konferencije u inozemstvo, vrlo je pozitivno što samo dva sata direktnog leta od Zagreba možete besplatno prisustvovati konferenciji koja je ove godine imala preko 12,000 posjetite-lja. Infosecurity Europe vrlo kvalitetno spaja Uvijek zanimljiva predavanja na Sophosovu štandu

Berislav Kučan


izlagače i predavače te je baš zbog tog svog širokog opsega trenutno jedna od najutjecajnijih svjetskih konferencija u ovom polju.

Dvorana u kojoj su smješteni štandovi tvrtki toliko je ogromna da je čak i me-ni, sa 10+ godina iskustva posjećivanja ove manifestacije, u jednom trenu radi orijentacije palo na pamet da upalim kompas na iPhoneu. Dakako, malo ka-rikiram, ali bez abecedom odije ljenih prolaza između redova štandova i knji-žice s lokacijama izlagača bit će vam teško pronaći tvrtku koju tražite. Ove je godine u Londonu bilo prisutno preko 320 izlagača, a veličina i faktor zani-mljivosti štandova bili su proporcionalni veličini tvrtke i konferencijskim budže-tima. Kada se usporedi ovaj londonski expo s onim u San Franciscu na RSA Conference, mogu reći da si dobro pa-riraju iako Ameri još drže primat. Izla-gači na sajmu ovog tipa imaju dva cilja: prezentirati tehnologiju te - onaj bitniji - prikupiti što više leadova skenirajući barkodove na kartama posjetitelja. Za jedan sken negdje ćete sjesti i pogledati prezentaciju na štandu, staviti vizitku u izvlačenje nagrada u rangu od iPada do prestižnih francuskih šampanjaca, ili pak odvoziti simulaciju Formule 1 u pravom bolidu. Marketinške ruke sigur-nosnih tvrtki ovdje imaju širom otvorene ruke, a jedina stvar gdje su dobili limite pred godinu-dvije jesu pravila oblačenja hostesa. Na ovom su planu u Londonu odu-vijek bili prilično liberalni; sjećam se da je pred par godina jedna od najvećih IT tvrtki u svijetu na svom štandu imala hostese obuče-ne samo u donje rublje.

GlobalnakonferencijaInfosecurity Europe prezentira se kao glo-

balna konferencija, tako da je i ove godine usred expo floora postavljeno nekoliko na-cionalnih paviljona. Uz američki paviljon, svoje izlagače okupile su Njemačka, Fran-cuska i Rusija. Uvijek se isplati posjetiti ove expo clustere jer se među njima često naiđe

na neke nepoznate tvrtke koje imaju iznimno zanimljive tehnologije.

Informacijska sigurnost, kao i cijeli IT svijet, u valovima se fokusira na tehnologije koje su u određeno vrijeme in, tako da je i na ovom izlaganju fokus bio na poslovanju u oblaku, big data i upravljanje mobilnim uređajima (MDM uz dodatak BYOD fame). Kada govorimo o cloud computingu, prošli smo one dane kada se govorilo o važnosti migraciji podataka u oblak: u posljednje je vrijeme fokus na što bolje osiguravanje spaja-nja prema njemu.

Predavanja su podijeljena u nekoliko tra-

ka, a predavaone su smještene na rubnim dijelovima dvorane. Keynote Theatre mjesto je gdje se konferencija i službeno otvorila, kada je Chloe Smith, jedna od ministrica pri kabinetu, okupljenima prikazala što Velika Britanija radi na polju računalne sigurnosti. Osim političkog dijela keynotea, gdje su se nabrojili svi pozitivni pomaci koje je ova vla-da učinila, Smith se fokusirala na potrebu što bolje međunarodne suradnje na ovom planu i poentirala činjenicom da su sigurnosni rizici iznimna poslovna mogućnost za industriju. Tijekom dva dana konferencije u Keynote Theatreu svoja je iskustva prezentiralo više od 40 CISO-a (Chief Information Security Of-ficer) iz različitih sektora.

Technical Theatre bio je mjesto u kojemu su se prezentirale studije slučaja vezane za korištenje određenih tehnologija pri rješava-nju specifičnih problema. U susjednom Bu-siness Strategy Theatreu fokus je isto tako bio na studijama slučaja, ali s evidentno drugači-jom ciljanom publikom. Sva su ova predava-nja također besplatna, ali imajte na umu da se ispred određenih izlaganja može napraviti velik red, a predavaonice ne primaju previše ljudi. Za one koji ne uspiju ući osigurane su otvorene prostorije u kojima se predavanje može gledati u živom prijenosu.

Cjelokupni je fokus konferencije na po-slovnom okruženju, novim tehnologijama i primjenama, tako da računajte da su i pre-davanja u tom stilu. Očekujte više product pitcheva i primjera studija slučaja nego npr. tehničkih disertacija.

Infosecurity Europe odlična je konferencija na kojoj se može osjetiti puls industrije i uvidjeti što je trenutno u fokusu i kojim će putem sektor ići u bliskoj budućnosti.

BSIdES LondonTijekom drugog dana konferencije Infosecurity Europe, samo jednu stanicu metroa od Earl’s Courta, održan je ovogodišnji BSides London. Koncept ove u zajednici vrlo cijenjene manifestacije startan je na ljeto 2009. godine. Tada je grupa sigurnosnih entuzijasta uvidjela potrebu za “antikonferencijom” tijekom lasvegaskog tjedna kada se dešavaju DEF CON i Black Hat USA. Velik broj kvalitetnih predavanja nije prošao kroz CFP (call for papers) filter za ove kongrese te je BSides kao dodatna manja konferencija postao vrlo zanimljiva alternativa za kvalitetna predavanja i druženje. Od mikrookupljanja koje se održavalo tijekom spomenutih okupljanja u Las Vegasu, pa potom RSA Conference u San Franciscu, BSides se sada održava u dvadesetak gradova diljem svijeta. Ovogodišnji londonski BSides organiziran je na fantastičnoj lokaciji: u vijećnici okruga Kensington i Chelsea. Kada se vratim tri-četiri godine

unazad i sjetim se unajmljene kuće s bazenom gdje se BSides Las Vegas održavao za kakvih pedesetak sudionika, itekako se može primijetiti da je konferencija kroz godine nadmašila sva inicijalna očekivanja organizatora. Ovogodišnjem londonskom okupljanju prisustvovalo je više od 500 ljudi, što je po riječima organizatora oko 30% veća brojka nego prošle godine.Ulaz na BSides potpuno je besplatan, ali se mora unaprijed registrirati i rezervirati svoju kartu. Broj sudionika je ograničen, ali se zainteresirani mogu staviti i na listu čekanja jer se vrlo često tijekom ranih sati konferencije svima s liste omogući ulazak. Londonski BSides održavao se u dvije paralelne trake, a teme su, kao i inače, više ciljane za publiku s tehničkom pozadinom. Štimung na BSidesu potpuno je opušten, a zanimljivo je u publici vidjeti miks ljudi u odijelima i onih s majicama kultnih hakerskih okupljanja kao što je Hackers at Large, održan pred više od

12 godina. Da vam dodatno demonstriram opuštenu atmosferu na predavanjima, spomenut ću Stephena Bonnera, partnera u KPMG-u koji je svoje predavanje “Make Cyber-Love, not Cyber-War” održao potpuno maskiran, bacajući komade čokolade ljudima iz auditorija kada bi sudjelovali u interakciji. Uz službena predavanja, na BSidesu paralelno ide i unconference, spontana traka gdje ljudi mogu u tom trenu izmisliti temu svog predavanja i odabrati jednu od slobodnih pozicija. Hvalevrijedan je i rookie projekt: predavanja pred malim brojem ljudi gdje zainteresirani mogu uz pomoć mentora održati svoje prvo predavanje i uvidjeti kako se ponašaju pred auditorijem. Praksa je da inače na BSides dođe dosta ljudi koji prisustvuju mother konferenciji s kojom je BSides u neslužbenom simbiotskom odnosu i definitivno se ovdje mogu upoznati zanimljivi ljudi i poslušati odlična i ponekad intrigantna predavanja.

Na Infosecurity Europe redovno se dogovaraju novi poslovi


Case study

Virtualizacija obrazovnih institucija

T ko je ikad imao iskustva s upravljanjem i održavanjem informatičke opreme na visokoškolskim ustanova

ma, upoznat je s nizom problema kao što su zastarjela oprema, nedostatak novca za ulaganje u nove tehnologije, manjak ljudi u informatičkim službama, niska razina automatizacije upravljanja sustavom i uobičajeni nedostatak sluha uprave za probleme IT odjela.

Rezultat je svega toga loše stanje infrastrukture i otežan rad svima koji se koriste takvim sustavom. “Nabava opreme po principu komad po komad tijekom niza godina dovela je do povećanja troškova održavanja, neefikasnosti i zapravo konstantnog krpanja kritičnih točaka uz stalne hitne intervencije. Željeli smo sustav koji će takve troškove smanjiti i omogućiti nam jednostavnu nadogradnju i širenje resursa sukladno rastućim potrebama Veleučili

e-VeleučilišteVeleučilište u Karlovcu implementiralo je novi sustav za virtualizaciju servera, aplikacija i desktopa temeljen na platformi Citrix XenDesktop te je time riješilo probleme koji muče i većinu visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj

Zvonko Pavić

HARdVER i softVERProjekt je izvela karlovačka tvrtka Open IT koja je implementirala sustav koji pouzdano radi već više od šest mjeseci. Implementacija je izvedena u suradnji s informatičkom službom Veleučilišta u Karlovcu i savjetodavnu pomoć stručnjaka iz Citrixa, IBM-a i CARNeta. Gledano sa strogo tehničke strane, središnji IT sustav Veleučilišta u Karlovcu danas je utemeljen na dva redundantno spojena IBM-ova poslužitelja System x 3650, uređaja za pohranu podataka IBM System Storage DS3500, redundantnih preklopnika te softvera Citrix XenDesktop kojim se virtualiziraju poslužitelji, aplikacije i desktopi. Veleučilište je kupilo ukupno 120 licenci, a imaju ukupno 170 računala na svoje dvije lokacije kojima se koriste studenti, profesori i vanjski suradnici.

IBM-ovi poslužitelji System x 3650 M4Informatička trojka koja je realizirala projekt: Davor Pulez, voditelj prodaje, Open IT; Goran Žugelj, voditelj IT službe Veleučilišta u Karlovcu; Saša Poznanović, sistemski inženjer, Open IT


šta”, rekao je Goran Žugelj, voditelj IT službe Veleučilišta u Karlovcu.

SkladupraveiinformatikeRijetke su ustanove u kojima se do

godio sklad između uprave i informatike i gdje je iz te sinergije proizišao projekt koji je riješio većinu navedenih problema: olakšao je posao ljudima u informatici, uprava je dobila bolji nadzor nad cijelim sustavom, a unatoč relativno velikom početnom ulaganju dugoročno se može govoriti isključivo o uštedi te većoj sigurnosti pohranjenih podataka. Takav projekt realiziralo je Veleučilište u Karlovcu. Ljudi u toj obrazovnoj ustanovi željeli su iskoristiti nova dostignuća u virtualizaciji desktopa i aplikacija, postići optimalnu iskoristivost hardverskih resursa te tako dobiti IT sustav koji bi korisnicima omogućio brz i jednostavan pristup nastavnim materijalima i svim potrebnim aplikacijama koje koristite u okviru kurikuluma.

Uz to, predviđeno je da sustav poboljša razmjenu informacija između studenata i profesora te olakša povezivanje s drugim obrazovnim ustanovama u Hrvatskoj i svijetu. “Veleučilište u Karlovcu želi svojim studentima uvijek pružiti više pa smo uveli moderan informatički sustav koji omogućuje ne samo kvalitetnije studiranje već i kvalitetnije i bolje funkcioniranje samog Veleučilišta”, rekao je prof. dr. sc. Branko Wasserbauer, dekan Veleučilišta u Karlovcu.

Manjak budžeta Veleučilište u Karlovcu doveo je u situaciju u kojoj su bili primorani kupovati po nekoliko novih računala mjesečno, što je s vremenom dovelo i do sve većih komplikacija pri održavanju. Slično je bilo i sa serverima. “Pitali su nas što da rade sa starim računalima, možemo li novi sustav postaviti tako da u njemu maksimalno iskoristimo što više postojeće stare opreme”, kaže Davor Pulez, voditelj prodaje u tvrtki Open IT. Stara računala pretvorena su u mrežne klijen

opEn it - open source sistemski integratorKarlovačka informatička tvrtka Open IT specijalizirana je za open source rješenja, cloud platforme, virtualizaciju, gradnju mini podatkovnih centara, planiranje, projektiranje i implementaciju informacijskih sustava, komunikacijska i mrežna rješenja,

VoIP, konsolidaciju servera, web CMS rješenja i održavanje sustava. Open IT osnovan je prije sedam godina i posluje većinom na prostoru središnje Hrvatske. Reference su im nekoliko desetaka srednje velikih i manjih tvrtki s tog područja te

niz javnih i akademskih ustanova. Od sličnih projekata tvrtka Open IT implementirala je virtualizaciju Linux desktopa za potrebe posjetioca Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu i korisnika Studentskog centra Karlovac.

te iz kojih su izvađeni diskovi. Takvi klijenti sada preko mreže podižu posebno prilagođen mini Linux OS koji putem Citrix Recievera dostavlja korisniku desktop i aplikacije te mu omogućuje pristup podacima. Veleučilište je tako ponovno iskoristilo i znatno ubrzalo rad stotinjak starih računala koja bi inače bila otpisana.

PrilagodbeuhoduProjekt je odrađen u

više faza tijekom nekoliko mjeseci. U prva dva mjeseca implementirane su stavke iz ugovora. “Prilikom prebacivanja korisničkih podataka sa starih računala (oko 1 TB podataka) naišli smo na nekoliko problema koji nisu bili opisani u samoj natječajnoj dokumentaciji pa smo ih rješavali u hodu. Primjerice, pojavile su se razne nekompatibilnosti s određenim grafičkim i mrežnim adapterima. Tu je dosta vremena potrošeno na istraživanje svakog pojedinog slučaja i nalaženja rješenja jer smo htjeli iskoristiti maksimalni broj starih računala.

Posao je zahtijevao i rekonstrukciju postojeće mreže te prebacivanje više fizičkih i virtualnih servera u novi sustav”, kaže Saša

Poznanović, sistemski inženjer u tvrtki Open IT. “Rješenje postavljeno u Veleučilištu u Karlovcu usporedivo je s cijenom stotinjak osobnih računala standardne konfiguracije, a oni su za tu cijenu dobili suvremeni sustav koji im omogućuje lakšu i bržu dostupnost desktopima, aplikacijama i podacima, neovisno o tipu korisnika, uređaju i lokaciji. Postignute su velike uštede, a vjerujemo da Veleučilište u Karlovcu tijekom sljedećih pet godina neće morati kupovati puno novog hardvera”, izjavio je Davor Pulez.

RadsnovimsustavomZadaća informatičkog odjela Veleučilišta

bila je edukacija korisnika za rad s novim sustavom. Stručnjaci tvrtke Open IT proveli su edukaciju administratora sustava i nekoliko naprednijih korisnika, a onda se prišlo edukaciji zaposlenika Veleučilišta, profesora i studenata koji su dobili mogućnost rada neovisno o lokaciji i vrsti uređaja na jednostavan i višedimenzionalan način. “Rješenja Citrix Xen App i XenDesktop inače koriste veće tvrtke i organizacije (poput telekomunikacijskih tvrtki i banaka) koje si mogu priuštiti veću inicijalnu investiciju te time smanjiti dugoročne troškove.

Značajnim popustima na licence za akademske ustanove ovakva rješenja postaju isplativa i takvim korisnicima”, kaže Davor Pulez. Prednost je sustava u tome što je osmišljen i dimenzioniran tako da fleksibilno prati buduće potrebe Veleučilišta uz minimalna novčana ulaganja kroz duži period. “Sada imamo mogućnosti uvođenja thin client tehnologija umjesto dosadašnjih desktop računala te ostalih tehnologija koje mogu doprinijeti daljnjem smanjenju troškova nabave i održavanja”, zaključuje Goran Žugelj.Prof. dr. sc. Branko Wasserbauer, dekan Veleučilišta u Karlovcu i već predstavljeni informatički trojac

Citrix XenDesktop


Case study

Dioniz - automatizirani sustav ocjenjivanja vina

Za sommeliere iz cijelog svijeta Vinistra je tražila informatičko rješenje koje će pojednostaviti, ubrzati i unaprijediti cjelokupni proces ocjenjivanja vina - i koje će se moći primijeniti i za ocjenjivanje ostalih proizvoda kao što su maslinova ulja, med i rakije iz Istre i Hrvatske

Zvonko Pavić

MišljEnjE koRisnikAAplikacija je za nas ocjenjivače bila pravo iznenađenje i možemo reći da je i inače dobro organiziran događaj podigla na jednu višu razinu. Prije je ocjenjivačima (svima zajedno) trebalo oko šest tisuća listova papira za ocjenjivanje i proces upisivanja bio je zamoran.

Sustav u aplikaciji sâm zbraja ocjene i daje vam mogućnost brzog uvida u konačni rezultat ostavljajući mogućnost korekcije. Drugi vrlo bitan i koristan detalj jest mjerač vremena koji vam u svakom trenutku javlja koliko vam je vremena preostalo do sljedećeg uzorka, što

svakako doprinosi opuštenosti ocjenjivača. Tu je bitno i to što više nema bespotrebnog i napornog beskonačnog potpisivanja svakog ocjenjivačkog obrasca. Sada je to riješeno digitalnim potpisom sa samo dva klika - izjavio je Davor Barać, jedan od ocjenjivača na izložbi Vinistra.

Dioniz - glavna Windows aplikacija

Aplikacija Dioniz - Vinistra je omogućila sudionicima da se više usmjere na kvalitetu vina, ne na proces ocjenjivanja

Foto: Danilo Dragosavac

O cjenjivanja kvalitete vina na tradici-onalnoj izložbi Vinistra dosad su se obavljala na papiru, a ove je godine

po prvi put sustav u potpunosti automatizi-ran. Koriste se tableti i druge vrste prijeno-snih računala, što u konačnici ubrzava cijeli proces. Ocjenjivači kušaju vino i unose podatke u aplikaciju. Zanimljivo je da je to jedan od rijetkih takvih slučajeva u Europi jer se sva ocjenjivanja drugdje na kontinen-tu i dalje rade ručno. Sustav je u potpunosti hrvatsko rješenje, a razvila ga je domaća tvrtka e-computing u suradnji s klasterom proizvođača vina, Vinistra.

Rezultati ocjenjivanja spremaju se u bazu podataka i objavljeni su na ne-davnoj 20. jubilarnoj godišnjici izložbe Vinistra u Poreču. “Ocjenjivači više ne moraju gubiti vrijeme na zbrajanje li-stića, već se ocjene unose u računala i automatski zbrajaju. Oni se na taj način mogu posvetiti vinu, a ne tehnici ocjenji-vanja”, izjavio je Mario Staver, predsjed-nik ocjenjivačke komisije izložbe Vini-stra i voditelj studija vinarstva na poljo-privrednom odjelu Veleučilišta u Rijeci.

PremapravilimastrukeVinistra je tražila informatičko rješenje koje

će pojednostaviti, ubrzati i unaprijediti cje-lokupni proces ocjenjivanja vina, počevši od prijave i šifriranja uzoraka, preko raspoređi-vanja uzoraka u komisije i samog ocjenjiva-nja, pa sve do konačnog pregleda rezultata i izrade kataloga. “Bilo nam je važno dobiti rješenje koje će unificirati podatke, stvoriti bazu svih natjecatelja, isključiti mogućnost zamjene ili gubitka uzorka iz evidencije, dati razrađeni način raspoređivanja uzoraka po danima, komisijama i drugim kriterijima koji se postavljaju kod degustacija vina - ri-ječ je o velikom broju sorata i brojnih drugih kriterija koji se moraju poštovati kod slaga-nja redoslijeda vina.

Kod raspoređivanja uzoraka postoje strik-tna pravila struke od kojih ću ovdje navesti samo ova: treba paziti da se uzorci raspo-ređuju po alkoholu od manje alkoholnog vina prema jače alkoholnom; da se najprije kušaju mlada vina pa vina starijih berbi; da se najprije kušaju suha vina pa zatim s ostatkom šećera; da se odijele mirna od pjenušavih vina; najprije bijela pa rose pa crna vina i tako dalje”, opširno opisuje Sta-ver. Prilikom odabira tvrtke koja će napra-viti takvo rješenje napravljena je analiza većeg broja ponuda. “S obzirom na kom-


pleksnost informatičkog sustava, tražili smo partnera koji će moći zadovoljiti zadane kriterije i koji nas može pratiti i proaktivno djelovati kroz sve faze ra-zvoja sustava. Vizija nam je bila dobiti napredan informatički sustav koji prati suvremene tehnologije i trendove i koji će dati dodatni značaj Vinistri”, kaže Staver.

PrilagodljivivišejezičanUsto, bilo je važno postići snažnu si-

gurnosnu zaštitu podataka, ocjenjivačima omogućiti izravan unos podataka, nadgle-danje ocjena tijekom ocjenjivanja i brzu obradu ocjena. Informatički sustav za ocje-njivanje vina nazvan je Dioniz, a uz nave-dene funkcionalnosti smanjuje mogućnost ljudske pogreške, isključuje mogućnost za-mjene ili gubitka uzorka, smanjuje papiro-logiju i omogućava detaljan pregled stanja ocjenjivanja. “Pri izradi same aplikacije posebno je bilo zanimljivo prevesti proces samog ocjenjivanja, napraviti sučelje koje zamjenjuje ocjenjivački listić i prenosi ga na računalo te omogućuje praćenje ocje-njivanja u realnom vremenu”, kaže Ervin Štifanić, suvlasnik u tvrtki e-computing. Na razvoju informatičkog rješenja stalno radi tim od tri programera tvrtke e-computing uz suradnju dva stalna vanjska suradnika.

Siniša Štifanić projektirao je i izradio ba-zu podataka, a Marko Cerovac osmislio je grafičko sučelje aplikacije i prateći dizajn. “Najveći izazov za naš tim bila je izrada prilagodljivog i višejezičnog informatičkog sustava koji neće biti usko vezan samo za ocjenjivanje vina, već će se moći nadogradi-ti i koristiti za ocjenjivanje drugih proizvoda kao što su rakija, ulja, pršut, kobasica, kolači i med”, kaže Elvis Jurić, suvlasnik tvrtke e-computing. Edukacija korisnika sustava provedena je postupno, prije svakog poje-dinog procesa ocjenjivanja vina i sukladno ovlastima unutar samog informatičkog susta-va. Naime, dio oko zaprimanja i unosa po-dataka o uzorcima radi jedan tim, šifriranje i raspoređivanje drugi tim, a sami ocjenjivači spadaju u svoju grupu. Ocjenjivače se edu-cira neposredno prije samog ocjenjivanja jer osim ocjenjivača iz raznih dijelova Hrvatske na Vinistri prisustvuju i ocjenjivači iz drugih

e-computingE-computing je istarska informatička tvrtka, smještena u Pazinu i Tinjanu, a bavi se prodajom gotovih aplikacija - računovodstvenih programa za obrtnike i tvrtke te specijaliziranih aplikacija po narudžbi korisnika. Održavaju i servisiraju informatičku opremu klijenata, a bave se i prodajom. Buduća je orijentacija tvrtke pružanje cjelokupnih informatičkih usluga za poslovne partnere. www.e-computing.hr

zemalja. Informatički sustav za ocjenjivanje vina razvijan je na Microsoftovim razvoj-nim alatima (Visual Studio 2010, kasnije Visual Studio 2012) i sastoji se od glavne Windows aplikacije i dijela za ocjenjivače prilagođenog ra-du na tabletima napravljenog u ASP.Netu kako bi se aplika-cija mogla koristiti na svim ta-bletima neovisno o operacij-skom sustavu. Korištena baza podataka jest Microsoft SQL server.

Komercijalizacijaistatistika

Sustav nije rađen radi komercijalizaci-je, već s ciljem unapređenja i povećanja objektivnosti i transparentnosti ocjenjivanja vina. Kako je pored ocjenjivanja vina u sklopu manifestacije Vinistra prije pet go-dina krenulo i međunarodno ocjenjivanje malvazije “Svijet malvazije”, koje je ujedno postalo i svjetsko prvenstvo u ocjenjivanju malvazija, zahtjevi za konstantnim una-pređenjem i inovativnošću sustava ocjenji-vanja bili su dodatni motivi za ulaganje u informatički sustav. Kompjutorizirani sustav ocjenjivanja smanjio je troškove poput do-datne papirologije, većeg broja osoblja i radnog materijala. Projekt je u prvoj fazi financirala Vinistra, dok je za finalizaciju projekta zaslužno formiranje klastera Vini-stra - klastera za promociju vina Istre koji

je kroz apliciranje na natječaje o sufinanci-ranju uspio osigurati potrebna sredstva za nadogradnju sustava i nabavku dodatne ra-čunalne opreme. Što se tiče daljnjeg razvo-ja aplikacije, radi se na proširivanju njenih funkcionalnosti na mogućnost ocjenjivanja i ostalih proizvoda koji se ocjenjuju na Vinistri. “Sustav je od početka osmišljen i projektiran tako da bude maksimalno prila-godljiv i da se uz male nadogradnje može koristiti za ocjenjivanje drugih proizvoda. Usto, u bazi podataka imamo informacije koje smo prikupili na prethodnim izložba-ma Vinistre pa će biti zanimljivo napraviti dodatne izvještaje i statistike po godinama. Spremni smo i za komercijalizaciju sustava prema svim zainteresiranih stranama”, za-ključuje Staver.

Screenshot aplikacije za ocjenjivače prilagođene tabletima/prijenosnim računalima

VinistraVinistra, udruga vinogradara i vinara Istre, osnovana je 1994. godine s ciljem pružanja stručne pomoći članovima, boljeg povezivanja proizvođača, zastupanja njihovih interesa, njegovanja i održavanja tradicionalnih običaja vezanih uz vinarstvo, bolje prezentacije vina te stvaranja imidža istarskih vina kao kvalitetnih i prirodnih proizvoda. Udruga danas broji 121 člana.Vinistra izložba vina i vinarske opreme međunarodna je izložba istarskih vina i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo. Izložba se tradicionalno održava u Poreču. Cilj je Vinistre povećanje kvalitete istarskih vina, promocija vinske kulture i afirmacija vina u Istri i šire. Izložba se sastoji od izlagačkog i ocjenjivačkog dijela.

Ocjenjivači - Na ocjenjivanju malvazija na Svijetu malvazije ocjenjivači među prvima u Europi koriste informatizirani sustav ocjenjivanja

S T A R T U P M J E S E C A

Svima nam se već dogodilo da smo zažalili što smo poslali neki dokument. Ne mislimo

sad na onu klasičnu situaciju kad ste poruku namijenjenu ljubavnici poslali supruzi, ili obratno, nego na situa-ciju kad ste pravi dokument poslali krivoj osobi - a ona ga je nakon toga proslijedila trećoj strani… I tu nam padaju na pamet neki scenariji vezani uz ljubavnicu, ali da se zadržimo na poslovnoj uporabi: zamislite kako bi-ste se osjećali da neka dobra ideja na koju ste ponosni - ili još gore: rezultat višemjesečnog rada - završi kod kon-kurencije.

Upravo to se dogodilo Aleksandru Smiljaniću: njegova je tvrtka na natje-čaj poslala ponudu koja je sadržavala složeni tehnički elaborat koji je pro-slijeđen konkurentskoj tvrtki koja je - pogađate - osvojila natječaj. Umjesto da snuje o osveti, Aleksandar je tada dobio ideju za startup.

Tako je nastao SmartRM, koji je odnedavno javno dostu-pan i besplatan. Beta verzija za Windowse može se preu-zeti na adresi www.smartrm.com i ako ste imalo zaintere-sirani, predlažemo da to odmah učinite jer korisnici koji se prijave tijekom beta faze uslugu će moći koristiti besplatno - doživotno. Poslovni će se model ubuduće temeljiti na freemium načelu, što znači da je osnovna usluga besplat-na, ali plaćat će se napredne usluge, primjerice slanje više od pet dokumenata mjesečno. Dakako, plaćat će samo onaj tko šalje dokumente: primatelju je sve besplatno.

Iz ruke u ruku“Navikli smo se da fizička dobra mijenjaju ruke (vlasnike)

na kontrolirani način. S digitalnim je dobrima to izvan kon-trole, bez obzira na to radi li se o kreativnim poslovima, plod kojih je glazba ili video, ili o poslovnim informaci-jama - primjerice rezultat rada analitičara koji provedu par mjeseci kod klijenta da bi popisali njegove poslovne procese, ili još gore: projekt cijelog tima koji radi na reor-ganizaciji poslovnih procesa u nekoj velikoj tvrtki, i onda dokumenti iscure jer je netko poslao e-mail na krivu adre-

su”, kaže Aleksandar Smiljanić i iznosi još jedan zanimljiv primjer kako lako povjerljivi podaci mogu dospjeti u krive ruke: “Meni se već triput dogodilo da mi banka pošalje ugovor za kredit - koji nisam tražio, a ugovor ne glasi ni na mene niti na moju tvrtku. Djelatnik u banci naprosto je poslao ugovor na pogrešnu adresu iz adresara.”

“Zabrinutost postoji i u startup zajednici: kad startupi šalju svoje poslovne planove investitorima, boje se hoće li oni završiti u pogrešnim rukama. U njihovu je interesu da te planove vide potencijalni investitori, ali i da ih ne pro-slijede drugima.”

Potreba za nečim nalik na SmartRM nedvojbeno postoji, no zanima nas jesu li njegovi tvorci odredili koga najviše

Pišu: Hrvoje Šarić i Željka Tihomirović

SmartRM

Samo za tvoje očiSmartRM je softver koji omogućuje

slanje dokumenata

nad kojima primatelj ima

apsolutnu kontrolu:

može odrediti

kada će ih i koliko puta

primatelj smjeti

pogledati, a sve te

postavke mogu se

mijenjati i nakon što je

dokument poslan

primatelju

InTeRnacIonalnI poduHvaTSmartRM na svojoj web stranici navodi kontakte u uredima u tri zemlje: SAD-u, Italiji i Hrvatskoj. Ipak, onaj koji se prvi navodi nije glavni. “Američka je tvrtka tu isključivo zbog kapitalnih operacija”, pojašnjava Aleksandar Smiljanić. “Standardna startup priča: asset je puno likvidniji ako je u Americi. Tamo nema razvoja, ali u sljedećoj fazi, kada budemo investirali u prodaju i marketing, tamo ćemo morati biti aktivniji jer

je tamo tržište. SmartRM je spin-off tvrtke Sinapsi koju sam osnovao u Italiji s partnerima; matično tržište nam je talijansko, a i prva seed investicija stigla je od talijanskog fonda Dpixel.” No kompletan se razvoj dakako nalazi u Zagrebu.A tko je u timu? “S talijanske strane, tu je Giacomo Cosenza, koji je i predsjednik američkog SmartRM-a. U zagrebačkoj je ekipi pored mene i Krešimir Sivončik, doktor robotike koji se prebacio

na informatiku, a ja sam Aleksandar Smiljanić, FER-ovac od davne 1988. godine. Od 1996. godine osnivač sam tvrtke Sinapsi, od koje je nastao SmartRM. U timu je još i moj sin, student treće godine računarstva na FER-u, koji će ove godine stažirati u Facebooku. Dizajn i user experience outsourcali smo UX Passionu, a vanjskom partneru najvjerojatnije ćemo prepustiti i razvoj mobilnog rješenja.”

Aleksandar Smiljanić, SmartRM

36 lipanj 2013. MReŽa

Moj je san da jednog dana dođemo do javne prepoznat-ljivosti proizvoda: da ljudi kad pomisle na zaštitu dokume-nata, sjete se SmartRM-a. Prvi je korak do ostvarivanja sna da ga isprva poguramo - preko znanaca, prijatelja… to je nekih 200 ljudi - a u određenom trenutku počet će se širiti viralno.”

Ipak, u razgovoru o mogućim primjenama opet se vraća-mo na velike korisnike. “Priča ima smisla za državu na 100 različitih načina. Primjerice, medicinski izvještaji: slanje otpusnih pisama i slično - to će prije ili kasnije prijeći u digitalni oblik. A ako šaljete otpusno pismo e-mailom, onda nije dobro da je to nezaštićeni e-mail. Tu ima beskonačno mnogo prostora… Uostalom, Europska Unija izrazito inzi-stira na zaštiti privatnosti podataka, posebice u komunikaciji pojedinca i države.”

Razvojni planoviKoji su daljnji koraci? “Razvoj nam ide po tri osi. Prvo, po

platformi: prvo je završena verzija za Windowse; prije nekih mjesec dana dovršili smo i verziju za Mac OS, a sljedeće su na redu mobilne platforme: Android i iOS. Druga je os prijelaz na veći broj formata: zasad podržavamo samo PDF dokumente te slike (JPG, GIF, BMP, TIFF…), a u budućnosti kanimo podržati video, a kasnije i audiodatoteke. Razvoj po trećoj osi ide u smjeru korporativne uporabe: integracija s back-end sustavima za autentifikaciju korisnika kao što je Active Directory.“

Pri kraju razgovora opet se vraćamo na pitanje konku-rencije. “Imamo vrlo ozbiljnih konkurenata. Jedan od njih je WatchDox koji je u prosincu prikupio investiciju od 12 milijuna dolara, a ukupne investicije iznose 35 milijuna dolara. Njihovo je DRM rješenje vrlo dobro, ali to je kor-porativno rješenje. Što to znači? To znači da opet imate neki server koji se nalazi iza firewalla pa ste zaštićeni unutar tvrtke, ali kad želite komunicirati s trećom stranom, niste nigdje. Zato vjerujem da i pored njihovih 35 milja mi imamo šansu.”

zanima takvo rješenje i tko će ga najlakše prihvatiti. “U svim komunikacijama postoji jača i slabija stra-na”, odgovara Smiljanić. “Klijent je uvijek jača strana od dobavljača usluge. Jača strana mora biti ona koja želi da se informacija zaštiti. Uzmimo za primjer javnu nabavu, gdje vi radite cijeli projekt i šaljete svoju ponudu tako da se njoj ne može pristupiti ranije od datuma koji je označen za otvaranje ponuda. U tom je pri-mjeru država jača strana u komunikaciji i ako ona odluči zaštititi podatke i standardizirati pristupni kanal - to je to, SmartRM je prihvaćen.

Drugi primjer: korporacija treba pripremiti podloge za tender - tehničku podlogu, opis poslova i druge povjerljive dokumente koje treba dostaviti ponuđačima kako bi na temelju njih mogu napraviti ponude. Dakako da u ovom primjeru korporacija može zahtijevati da ti dokumenti bu-du zaštićeni.”

Dostupnost ispred sigurnostiDakako, SmartRM nije jedini proizvod kojim možemo

zaštiti povjerljive dokumente koje nekome šaljemo. U istu svrhu koriste se stotine različitih rješenja za enkripci-ju podataka, kao što je svojedobno vrlo popularan PGP. “Ima proizvoda koji su u direktnoj konkurenciji s nama”, slaže se Smiljanić i bez krzmanja dodaje: “Neki nude i naprednije mogućnosti. No svi oni imaju mogućnost da se dokument izvede na čistac: da se zaštićeni dokument preseli na desktop i tog trenutka prestaje zaštita nad njim. Tu je osnovna razlika našeg koncepta: zaštićeni se doku-ment ne može preseliti naredbom save as ili copy/paste. Takav je slučaj primjerice sa zip datotekama zaštićenih zaporkom: kod njih nije zaštićen sâm dokument (jer kad ga odzipa, može upotrijebiti save as), nego kanal kojim se on dostavlja.”

Pitamo ga je li dokument zaštićen SmartRM-om imun na najjedostavniji oblik kopiranja: pritisak na tipku Print Screen, ali on odmahuje glavom i objašnjava nam da to nije bitno. “Apsolutna zaštita ne postoji: čim korisnik smije vidjeti dokument, on može načiniti i kopiju; ako nikako drugačije, može ga usnimiti fotoaparatom. Doduše, i od toga se može zaštiti kombiniranjem s watermarkom jer se onda vidi tko je i kada snimio dokument. Ali poanta je pri-če da je ovakva zaštita još uvijek bitno bolja od onoga što danas koristimo, a to je nikakva zaštita.”

Zaštita, dakle nije u prvom planu. “Ako treba zaštiti ko-dove za nuklearne glave, njih treba zaštiti nekim drugim načinom, a ne SmartRM-om”, prisnažuje Smiljanić i su-mira: “Glavni problem SmartRM-a nije sigurnost (security) nego prihvaćanje (adoption).”

“Bitno je i da je korisničko sučelje što jednostavnije, kako bi ga korisnici što lakše prihvatili. Nije problem napraviti alat koji je sofisticiraniji, koji nudi viši stupanj sigurnosti, ali koji će zahtijevati više korisnikova vremena i truda. Primje-rice, Google nudi drugi stupanj verifikacije zaporke, ali ja ga nisam iskoristio. Nemam vremena slati kodove i čekati njihovo prihvaćanje: meni je dovoljna zaštita da imam kvalitetnu zaporku s obzirom na vrijednost i životni vijek informacija koje čuvam na Googleu.”

Kako osvojiti maseSmartRM cilja na prilično široko područje. “Bježim od

ideje da prodajem velikim korporacijama, od vrata do vrata. To je dug proces, naplata je teška, problematično je… Moj je ideal self-service. Da bi ta stvar funkcionirala i donosila pristojnu dobit, nije mi potrebno 500 milijuna korisnika. Želim spustiti priču na razinu individualaca koji će shvatiti da mu je ovako nešto potrebno i ako vidi oglas u pravom trenutku - odmah može isprobati naš softver.

SavjeT budućIM STaRTupIMaNe pada mi na pamet ništa pametnije od onog što kaže Steve Blank: izađite iz zgrade. To što se meni neka ideja čini pametnom, ne znači da je stvarno pametna, a pogotovo ne znači da ima ljudi koji su je spremni platiti. Dakle, izađi, s papirom ili PowerPointom, i uvjeri pet ljudi da ti daju jednu kunu za tvoj proizvod.Sa startupom nikad ne znate na čemu ste sve dok se krivulja prodaje ne krene naglo uspinjati. Znate li koja je razlika između upornosti i tvrdoglavosti? Vidi se na kraju. Ako ste uspjeli, to je zato što ste bili uporni; ako ste propali, bili ste tvrdoglavi.

MReŽa lipanj 2013. 37

Nakon što odaberete datoteke za slanje, cijeli postupak ima samo tri koraka: birati kome ih šaljete te kada će i koliko puta moći vidjeti datoteke


mreža na terenu

Adriatic Sea Defense & Aerospace 2013, Split

Nakon dvije godine stanke američka tvrtka TNT Production, specijalizirana za vojne manifestacije, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske organizirala je u Splitu drugu međunarodnu vojnu izložbu i konferenciju posvećenu kopnenoj vojsci, mornarici i zrakoplovstvu

Kristijan Fabina

K onferencija je održana od 24. do 26. travnja u Spaladium Areni, koja je već mjesecima zatvorena. Međutim vra-

ćena je u funkciju na inzistiranje američkih organizatora, Vlade, MORH-a i Grada Splita. U odnosu na 2011. godinu, kada se odazvalo 18 vojnih delegacija iz cijeloga svijeta, ove je godine odaziv je bio puno bolji uz pri-sustvo 28 visokih vojnih izaslanstava, među kojima je bilo i ministara obrane iz nekih zemalja. Većina prisutnih bila je iz država s područja Europe te Bliskog istoka. S druge strane, odaziv izlagača bio je dosta lošiji nego 2011. godine, kada je bilo 138 izlagača iz 23 države. Ove godine bilo ih je oko sto-tinu iz 19 zemalja, a hrvatski su izlagači bili najbrojniji.

Kvalitetnapredstavadomaćihizlagača

S većim izložbenim prostorima isticale su se Oružane snage Republike Hrvatske, Mini-starstvo unutarnjih poslova, specijalna poli-cija te tvrtke Đuro Đaković, HS Produkt, Lu-veti i Insig2. Đuro Đaković predstavio je mo-dularno višenamjensko oklopno vozilo Patria AMV 8×8 na kojem su primijenjene najsu-vremenije tehnologije. Dizajn vozila omogu-ćuje maksimalni kapacitet korisnog tereta te simultanu integraciju visoke razine oklopne/protuminske zaštite i ugradnju teškog naoru-žanja bez ugrožavanja pokretljivosti vozila. Dosta pažnje privukle su i tvrtke HS produkt s jurišnim puškama VHS (višenamjenska hr-vatska strojnica), namijenjenima borbi protiv protivničke sile i lako oklopljenih vozila, te Insig2 sa sofisticiranim sustavima tehničke zaštite i upravljanja incidentima s kojima je početkom travnja pobijedila na natječaju koji je raspisao NATO savez u Bruxellesu. Rješenje je tvrtka razvila u potpunosti samo-stalno zahvaljujući bogatom iskustvu i struč-nosti zaposlenika, a brojne pohvale dobila je za kvalitetu, funkcionalnost i dizajn rješenja, kao i za ozbiljnost pristupa projektu. Bilo je još domaćih izlagača proizvoda i rješenja kao što su RIZ Transmittters, Dok Ing, Kroko, Croshield, Luveti, ali i poznatih svjetskih kompanija kao što su Rohde & Schwarz, Thales, izraelski Elbit Systems, Panahard, Pe-arson, Axon, Norsat i Seles.

KontrolagranicaNakon hrvatskog ulaska u EU naše će gra-

nice postati vanjske granice Europske Unije, pa je već i ranije pokrenuto pitanje schen-genskog režima na granicama sa susjedima u čiju bi zonu Hrvatska trebala ući do 2016. godine, radi čega je već započelo dogra-đivanje granične infrastrukture i sustava kontrole kako bi se državne policijske snage i pravosudne vlasti uspješnije borile protiv prekograničnog kriminala. Izraelska tvrtka Elbit Systems i hrvatska tvrtka Luveti pred-stavile su rješenje za nadzor granica i dru-gih štićenih prostora - specijalno izraelsko nadzorno vozilo 4×4 opremljeno električ-no-pneumatsko-hidrauličnim teleskopskim stupom s glavom senzora dugog dometa, upravljačkom konzolom, industrijskim raču-nalima te sustavom za stabilizaciju. Vozilo može uspostaviti podatkovnu vezu s uprav-ljačkim centrom putem GSM, WiFi i VF veze te satelita, kao i osigurati glasovnu ko-munikaciju i videoprijenos. Vozilo posjedu-je termalnu kameru za dnevno i noćno pro-matranje, videodetekciju kretanja, snimanje, reprodukciju, praćenje meta te druge funk-cionalnosti, kao što je određivanje vlastitog položaja i položaja meta na digitalnoj karti. Elbit Systems za nadzor granica ima i sen-zore za električne alarmne ograde, vozila za izviđanje i promatranje, optičke nadzor-ne sustave, pasivnu IC detekciju, bespilotne letjelice te cijeli niz drugih proizvoda, od kojih su mnogi u širokoj primjeni izraelskih obrambenih snaga. Iako je gospodarska kriza osjetna i u Europi i Hrvatskoj, organi-ziranje regionalne vojne izložbe pokazalo se kao pun pogodak, pogotovo velikim tvrt-kama kojima je bilo financijski prihvatljivije predstaviti svoju ponudu na regionalnom skupu koji pohodi velik broj delegacija iz Europe i Bliskog istoka. Konferencija kao izvrsna prilika za brojne hrvatske vojne proizvođače također je bila odlična prilika i za strateško povezivanje državnog sektora i poslovnih ljudi uz pregled najmodernijih obrambenih proizvoda i tehnologija.

Vojna industrija opet u Splitu

Seles ES Guardian - širokopojasni ometač signala pokriva HF, VHF, UHF i mikrovalno frekvencijsko

područje te smanjuje rizik od radijski kontroliranih eksplozivnih naprava

Insig2 - sofisticirani sustavi tehničke zaštite

HS Produkt VHS (višenamjenska hrvatska strojnica) - jurišna puška namijenjena borbi protiv protivničke sile i lako okloljenih vozila

Elbit Systems i hrvatska tvrtka Luveti predstavile su rješenje za nadzor granica i drugih štićenih prostora - specijalno izraelsko nadzorno vozilo 4×4

mreža na terenu

Ruckus Wireless Big Dogs EMEA Conference, Budimpešta

BiGDogs svake godine okuplja sve veći broj aktivnih partnera iz svojih regionalnih prodajnih kanala, međutim tek nekoliko ozbiljnih iz regije Adriatic, u kojoj još uvijek apsolutno dominira Cisco

Kristijan Fabina

Č etvrta Ruckus Wireless BigDogs kon-ferencija održana je u Budimpešti, a okupila je dvjestotinjak sudionika -

redom predstavnike Ruckusovih distributera i sistemskih integratora iz regije EMEA. Kon-ferenciji je kao i obično prisustvovala Upra-va tvrtke, kompletan menadžment, develo-peri, prodaja, tehnika, strategija i razvoj, a osim predstavljanja tehnoloških noviteta i poslovnih rezultata pažljivo su slušali kon-struktivne kritike i prijedloge za poboljšanja u proizvodima i poslovanju, značajke koje bi partneri htjeli vidjeti dostupne na Ruc-kus Wi-Fi opremi prema povratnim infor-macijama krajnjih korisnika, te su otvoreno odgovarali na pitanja partnera. Ove godine Ruckus je uz općenite prezentacije ubacio i obrazovnu komponentu, organizirao seri-ju mini radionica te podsjetio partnere na osnove wirelessa - kako rade RF i tehnolo-gija beamforming - ali i na tehnologije koje dolaze: hotspot 2.0, 802.11ac i slične budu-će trendove.

Ruckus je prilično mlada tvrtka, ali izuzet-no inovativna. Ruckus ima vlastiti razvojni tim od 300+ inženjera koji rade i usavrša-vaju vlastita rješenja drugačija od ostalih dostupnih na tržištu, što ih trenutno čini naj-inovativnijim i najbrže rastućim proizvođa-čem Wi-Fi opreme na svjetskom tržištu. U odnosu na prethodne godine, kada je konfe-rencija sadržajno izgledala vrlo tijesno, ove su godine organizatori odlučili rastegnuti sadržaj na tri dana i ostaviti prostora za so-cijalnu komponentu koja se pokazala kao pozitivna razlika u odnosu na prethodne konferencije.

Who let the dogs outDenis Maynard, šef prodaje, predstavio

je poslovne rezultate za 2012. godinu; Rob Mustarde, šef marketinga, objasnio je promjene u EMEA marketingu i pro-dajnim kanalima; Giri Iyer, šef podrške korisnicima, predstavio je novi partnerski portal, forum i način na koji će pospješiti podršku partnerima i korisnicima nastav-no na prijedloge partnera s prethodne konferencije. Selina Lo, CEO, zatvorila je prvi dan konferencije motivacijskim pre-davanjem i objasnila što Ruckus razlikuje od konkurencije i zbog čega konstantno pokazuje izuzetne rezultate na svjetskom tržištu.

U periodu Q1 2011. - Q4 2012. Ruc-kus je ostvario rast od 65% na svjetskom WiFi tržištu u usporedbi s liderima kao što su Cisco, koji je ostvario rast od 33%, te Aruba (rast od 20%). Prema tim po-dacima Ruckus je trenutno treći najveći

Veliki psi na okupu proizvođač WiFi opreme u svijetu. Uz kon-tinuirani porast udjela na tržištu i vodstvo u inovacijama bit će zanimljivo vidjeti kakav nam raspored nam nosi nova era u kojoj će dominirati hotspot 2.0, 3G offload, 802.11ac i drugi tehnološki trendovi.

BreakoutsGT Hill je u svojem predavanju (WiFi 102

- osnove+) sudionicima objasnio osnove wi-relessa, QAM modulaciju, tehnologiju beam-forming i pametni antenski sustav prisutan u svim Ruckusovim bežičnim pristupnim ure-đajima jer je Wi-Fi nekontrolirani medij i sâm sebi najveći problem. Puno bežičnih uređaja znači i puno smetnji na frekvencijskom spek-tru, a Ruckus je razvio tehnologiju koja u šumi bežičnih uređaja za svoje klijente osigurava najbolji signal uz najmanju prisutnost smetnji te tako postiže najveće moguće brzine čak i uvjetima visoke koncentracije ljudi na jednom mjestu. Neke od popularnih tema na mini-radionicama bile su i Hands on BYOD with Ruckus, Hotspot 2.0, Enterprise voice i Beam-forming & Beyond.

Posljednji dan konferencije obilježen je seri-jom radionica, nakon čega je prezentiran ro-admap proizvoda i šećer na kraju: firing line - trenutak kada na pozornicu sjeda cijeli Rucku-sov menadžment, a partneri “anonimno” kroz Q&A kartice postavljaju više i manje škakljiva pitanja na koja dobivaju odgovor pred cijelom publikom.

Denis Maynard, potpredsjednik tvrtke zadužen za prodaju i terenske aktivnosti. Nadgleda sve aspekte Ruckusove prodaje od upravljanja strategijom globalnih kanala do izravne interakcije s mobilnim operaterima diljem svijeta

802.11ACMarcus Burton (tehnički marketing) osvrnuo se na 802.11ac temom “Myth or reality” i objasnio viđenje standarda .11ac iz svoje odnosno Ruckusove perspektive. U konačnici sve je stvar potreba odnosno potencijalnih primjena, ali u ovom trenutku smatraju da je priča prenapuhana. Neki proizvođači koji među prvima izlaze na tržište sa .11ac proizvodima pokušat će obrazovati korisnike i partnere kroz prodaju, međutim u ovoj ranoj fazi izgleda da se radi samo o forsiranju prodajnih rezultata i klijentskih aplikacija kako bi se intenzivnije počeo upotrebljavati 5 GHz frekvencijski spektar kao da je .11ac sljedeća velika stvar. Prisutno je dosta barijera na putu do realnih implementacija, a cijena je svakako jedna od njih. Teško je govoriti o smislenosti upotrebe .11ac standarda u ovom trenutku. Mišljenja su podijeljena i standard je još uvijek u razvoju, međutim činjenica je da će se deklarirane brzine moći postići u krugu od 5 do 10 metara udaljenosti od pristupnog uređaja, što je korisno primjerice u kućnoj primjeni kod backup/sync/media sharing scenarija i prijenosa podataka do servera. Bez obzira na razvoj i mogućnosti standarda .11ac, 802.11n 2×2/3×3 još će dugo biti više nego dovoljan u mnogim primjenama. Standard 802.11ac imat će dva vala. Prvi val nosi 80 MHz širinu kanala i 256 QAM modulaciju. Ta će poboljšanja povećati maksimalnu propusnost pod cijenu manje raspoloživih i puno širih operativnih kanala.

Top 3 svjetska proizvoda WLAN opreme (4Q12)(bazirano na procijenjenim prifodima)

Rast WLAN tržišta

65%

34% 33%20%

Ostali proizvođači

(1Q11 - 4Q12

Aruba

Aruba

Cisco

CiscoRuckus


Top 3 svjetska proizvođača WLAN opreme prema Gartnerovu istraživanju i udjelu na tržištu indoor/outdoor WiFi opreme


MREŽA NA TERENU

Agile Adria

Smjena tehnologija sve je brža, a vremenski periodi u kojima se isplati izdati neki proizvod sve su kraći. Da bi se ovaj brzi tempo razvoja koji diktira okolina mogao pratiti, potrebni su novi pristupi razvoju proizvoda - “agilni” pristupi

Ivan voras

Agilnost u regiji

Ratko Mutavdžić iznio je svoja iskustva o problemima na koje se nailazi pri pokušaju uvođenja novih razvojnih metoda u uštogljeni korporativni svijet, sa zaključkom - najbolje na mala vrata

T eme su konferencije Agi-le Adria populariziranje i edukacija o agilnim načini-

ma razvoja softvera, no zapravo se te ideje mogu primjenjivati na većinu proizvodnih grana raznih vrsta industrije. Agilne metodo-logije u softveru nisu naročito nove, no kao i sve čemu je cilj modernizirati način obavljanja određenog posla, trebalo im je dosta vremena da se dovoljno rašire i time približe mainstre-amu.

Osnovna i najbitnija ideja koju u ovom slučaju treba prihvatiti jest da je agile naziv za cjeloviti pristup razvoju proizvoda, a ne naziv jedne određene metode razvoja softvera. Postoji nekoli-ko konkretnih metoda kao što su Scrum, Extreme Programming i Kan-ban, koje stavljaju naglasak

na određene detalje implemen-tacije, no svima je zajedničko da mijenjaju tradicionalni model u kojem se proizvod planira, stva-ra, testira i implementira kod kli-jenta u zasebnim koracima, što često pritom rade različiti djelat-nici. Umjesto toga, agilan pristup razvoju sastoji se u tome da se ove različite faze isprepliću, a cilj je ostvariti brže cikluse razvoja proizvoda koji imaju manje pro-mjena, ali su zato kvalitetniji i bolje testirani; veću povezanost developera i klijenata, odnosno razbijanje zida između naručite-lja i implementatora; te potica-nje samoorganiziranja razvojnih timova koristeći što manje ce-remonija i vanjskih utjecaja na razvojni proces. Naravno, da bi se ovakva metoda ostvarila, po-trebni su velik trud i dobra radna okolina te visoka razina motivi-ranosti svih uključenih u projekt - tzv. stakeholdera. Za provedbu

agilnih metoda također je potreb-na i visoka razina disciplinirano-sti u razvoju.

GrlomuScrumAgilni je pristup razvoju pro-

izvoda formaliziranje ideje da često ni naručitelji niti imple-mentatori nisu sigurni što žele i kako žele da neki dio proizvoda izgleda, što treba prihvatiti kao svakodnevnu činjenicu umjesto da se borimo protiv ovog stanja. Prepoznaje se da je jedini na-čin za efikasno i brzo stvaranje proizvoda kvalitetna i česta ko-munikacija stakeholdera, ali ona ne smije ometati stvaran rad na samom proizvodu.

Vjerojatno je najpoznatija agil-na metoda Scrum, koji u osnovi traži da se razvoj proizvoda od-vija u točno definiranim kratkim vremenskim periodima nazvanim “sprintovi” (tipično duljine dva tjedna), unutar kojih se radi is-

ključivo na razvoju dijelova pro-jekta koji su definirani sastankom na početku perioda. Na kraju ra-zvojnog perioda evaluira se na-pravljeno i to predstavlja naru-čitelju, koji u tom trenutku treba reći napreduje li projekt prema planu, je li potrebno mijenjati plan i što bi trebalo napraviti u sljedećem sprintu. Tijekom sa-mog sprinta naglasak je na uvo-đenju svakodnevne komunikacije između članova razvojnog tima o tome gdje se nalaze unutar za-danog popisa poslova (odnosno što su napravili i što trebaju na-praviti) te jesu li naišli na kakve probleme koji mogu omesti ili zaustaviti razvoj. Ova se komu-nikacija odvija u točno određeno vrijeme na stalnom mjestu radi poticanja dojma stalnosti i pra-vilnosti razvoja te timskog rada. Na sljedećoj se razini slična ko-munikacija odvija svakodnevno između različitih timova koji su-djeluju u projektu, s dodatnim fokusom na interakciju između timova te na tome kako zadaci i dijelovi proizvoda koje timovi razvijaju međusobno interagira-ju. Potrebno je brzo otkriti da li se dijelovi na kojima timovi ra-de međusobno dobro uklapaju, smetaju li jedan drugome i jesu li se pojavile nove međuovisnosti i nepredviđene interakcije.

Komunikacija pak ne smije sama po sebi ometati konkretan posao razvoja te su formalno ograniče-ni periodi sastanaka i načini na koji se oni provode (npr. dnevni Scrum sastanci provode se stojeć-ki da se spriječi odugovlačenje), a svi problemi za koje se isposta-vi da trebaju dulji period raspra-ve delegiraju se na višu instancu (planere, voditelje projekata) ili drugu vrstu sastanaka. Planirani je efekt Scruma istodobno prihva-ćanje i kontroliranje nepredvid-ljivosti u razvoju na što efikasniji način te se opisani postupci mogu i sami prilagođavati specifičnim okruženjima i projektima.

LjudskifaktorKonferencija Agile Adria ove je

godine prvi put održana samo-stalno, 22. i 23. travnja u Tuhelj-skim toplicama. Organizirala ju udruga Agile Croatia (www.agi-le.hr), koja je u dva dana okupila impresivan broj stranih gostiju sa zanimljivim temama. Najši-rim krugovima domaćih čitatelja možda će najpoznatiji gost biti Ćiro Blažević, koji je pozvan da u sklopu otvaranja konferenci-je govori o motivaciji u timu. Vječni Ćiro uspio je prenijeti dio svog dugog životnog iskustva, a još i više atmosferu koja ga


okružuje i prati, te je mladim posjetiteljima konferencije - na-damo se - ostao zapamćen po izjavi da talent i inteligencija ne znače puno bez konstantnog ra-da i učenja, a u sreću se ne tre-ba puno pouzdavati.

Konferenciju je otvorio Mit-ch Lacey, jedan od najranijih pristalica agilnih metoda i biv-ši microsoftovac, a nastavili su je Pawel Brodzinski, Christi-an Hassa, Henri Krivoja, Ste-ve Freeman, Andrea Provaglio, Phil Calçado (iz SoundClouda), a prvi dan završio je radionica-ma Marijane Raos Jukić i Marka Keba te ponovno Stevea Free-mana.

Bilo je zanimljivo vidjeti dru-gačiji pogled na temu razvoja softvera, koji nije baziran na kla-sičnom birokratiziranom modelu i koji posve prihvaća da je nuž-no tretirati developere kao ljude. Kao posebno zanimljivo izdvojili bismo predavanje Pawela Brod-zinskog (iz tvrtke Lunar Logic), koji je fino objasnio da provo-đenje vremena u nekom poslu ne govori puno o tome je li taj posao efikasno odrađen te da je trošak prelaska s teme na temu (popularni multitasking) zapravo mjerljiv i neočekivano velik. For-maliziranjem task swit-chinga na način da se unaprijed striktno od-luče vremenski periodi posveće-

CybER DojoZanimljiv konkretan projekt koji je predstavio njegov autor Jon Jagger jest Cyber Dojo, web aplikacija za vježbanje programiranja na adresi www.cyber-dojo.com koja se može koristiti i za vježbanje programiranja na neki od agilnih načina, s jednostavnim natjecanjima između programera ili timova programera.Iz razumljivih razloga, dobar je dio različitih agilnih metodologija inspiriran radnom etikom i istraživanjima u ovom području koja su radile velike Japanske tvornice. U ovom se slučaju čak ne radi o softverskim tvrtkama (kojih Japan ima iznenađujuće malo u odnosu na zastupljenost u drugim high-tech industrijama) nego o pravim tvornicama fizičkih proizvoda. Najčešće citirani primjeri koji su se pojavili i na ovoj konferenciji govore o tome kako predvidljivost rada i trud uložen u stvarno razumijevanje proizvodnog procesa te problema koji u njima mogu nastati pridonose dugoročnom povećanju produktivnosti i kvalitete proizvoda iako su možda kratkoročno komplicirani za uvođenje.Kao i uvijek u životu, važna je praksa i proces usklađivanja metoda i ciljeva sa stvarnim svijetom. Rijetko koja organizacija može postati agilna preko noći, ali prednosti ovih metoda dovoljno su velike da bi ih većina trebala isprobati. Naravno, postoje i situacije gdje su agilne metode jednostavno neprovedive - najznačajnije od ovih nažalost su one u kojima postoji interakcija s neodgovornim državnim firmama u kojima prevladava mentalitet birokracije, opsežnog planiranja s pogrešnim ciljevima i nefleksibilnost (vezana uz nezainteresiranost) u procesu kreiranja proizvoda.Za sve ostale, postoji velik broj resursa koji im mogu pomoći u produktivnosti. Ne morate biti 100% agilni da biste imali koristi od ideja koje se ovdje promoviraju, a možete krenuti jednostavnim guglanjem spomenutih termina. Informacije o konferenciji možete pročitati na adresi www.agileadria.hr, a dio resursa spomenutih na konferenciji, među kojima su i besplatne e-knjige, možete pronaći na stranicama udruge Agile Hrvatska na adresi www.agile.hr.

ni određenim zadacima može se istovremeno povećati produktiv-nost i smanjiti svakodnevni stres.

Drugi dan konferencije popu-njen je predavanjima Gojka Adži-

ća, Paula Goddarda, Christiana Hassa, Hakana Forssa, Ratka Mu-tavdžića, Mitje Mavsara, Voranca Kutnika i Andree Tomasinija te radionicom Jona Jaggera.

Vječni Ćiro Blažević na svoj je osobiti način predstavio probleme i zdravorazumska rješenja za održanje dobrih odnosa u timu

ugh rate ili omjer broja prikazivanja oglasa i broja klikova na oglas) i smanjenje cijena oglasa. Članci s naslovom “Funkcioniraju li oglasi na Facebooku?” bili su sve češći, što se financijski osjetilo. Unatoč prošlogodiš-njem prihodu od pet milijardi dolara, zabri-njavao je trend pada prihoda od čak 79% u zadnjem kvartalu. Nešto je trebao napraviti. Trebao mu je sustav koji pokriva širi Inter-net. Kupio je Microsoftov Atlas.

Upravo je to nedostajalo. Naime, kada su bivši Googleovi Lars Rasmussen i Tom Stocky prije nekoliko mjeseci stvorili Graph

G odinama je Mark Zuckerberg sjedio na zlatnom rudniku privatnih poda-taka od preko milijardu Faceboo-

kovih korisnika, ali nije uspio smisliti što s njima. Podatke je koristio za ciljanje oglasa unutar vlastite mreže, a oglašivači su se bu-nili na prenizak ROI (return of investment ili povrat uloženog). Problem nije riješilo ni posluživanje oglasa u News feedu korisni-ka, što je dovelo do većeg CTR-a (click-thro-

AktuAlnosti

Facebook novosti

Personalizirani maga zin s hrpom reklama?

BarBara SladeKada su bivši googleovci Lars Rasmussen i Tom

Stocky stvorili Graph Search, novu Facebookovu

tražilicu koja obrađuje podatke o kojima Google

može samo sanjati, nedostajala je još samo

posljednja karika u lancu da Facebook novac od

oglasa počne doslovno trpati u vreće. Sustav koji

pokriva web. Kupnjom Atlasa, Zuckerberg je

pronašao način da puno lakše monetizira golemu

bazu korisnika koji dnevno kliknu Like čak 2,7 miijardi

puta te uploadaju preko 350 milijuna fotografija.

Googleov AdSense dobio je punokrvnog rivala


Fotografije su još istaknutije

Što jE novo nA FAcEbooku?1 Veći naglasak na fotomaterijale: fotografije u News Feedu su veće

2 Veći naglasak na videomaterijale: jednaka važnost kao fotografije

3 Više feedova po temama umjesto jednog News Feeda. Novi feedovi između kojih korisnik može birati jesu: Friends, Photos, Following, Music, Most Recent Feed, Close Friends, Games

4 Share dobiva još snažniju funkciju: kad više prijatelja podijeli isti sadržaj, on se dodatno ističe.

5 Cover fotografije više nemaju stara ograničenja za promociju, a postale su važnije i za brendiranje jer se prilikom lajkanja stranice pojavljuje drugim prijateljima u News Feedu.

6 Content marketing - Naglasak na sadržaj koji fanovi lajkaju izvan Facebooka, čime se pojačava važnost content marketinga, odnosno kvalitetnih članaka o brendu na Internetu

7 Ujednačavanje mobilne i desktop verzije - još se čeka

8 Interaktivne slike na Facebooku s pomoću ThingLinka, alata za stvaranje interakcije putem slika tako da se na sliku dodaju razni klikabilni tagovi. Od travnja postoji podrška i za fotografije na Facebooku. Više pročitajte na thinglink.com.

9 Direktnije odgovaranje na komentare: komentari ispod postova na Facebooku skaliraju se prema aktivnosti fanova, ali i popularnosti njihovih komentara. Tako najlajkaniji komentari postižu veću vidljivost.

10 Chat heads na mobilnoj verziji - opcija koja je bila predviđena samo za Facebook Home u novom ažuriranju mobilne verzije Facebooka postala je dostupna svim surferima s mobilnih telefona. Ljudi s kojima razgovarate pojavljuju se kao glave čak i kad niste u porukama, no ako vam smetaju, povucite ih prstom prema dnu ekrana. Pojavit će se X i ukloniti ih.

Personalizirani maga zin s hrpom reklama?

Search, novu Facebookovu tražilicu koja obrađuje podatke o kojima Google može samo sanjati, nisu imali posljednju kariku u lancu: vanjsku oglašivačku mrežu poput Googleova AdSensea koja pokazuje kako korisnici interagiraju s oglasima i gdje se Facebook uklapa u putanju konverzije. Posjedovanje poslužitelja oglasa omogu-ćuje velikim oglašivačima i agencijama da se direktno spoje s Facebookom i bolje izmjere učinkovitost kampanje umjesto da se oslanjanju na Facebookove API partne-re kao do sada. Bolja mjerljivost znači i veće povjerenje, a time i veće ulaganje. I tu se Atlas odlično uklopio u slagalicu. S već postojećom bazom oglašivača i prometom od čak 665 milijuna korisnika dnevno, Facebook je toliko velik da bi ove godine mogao zaraditi triput više novca. Drugim riječima, za petama je Googleu.

KakoFacebookmožekoristitipodatkeizaraditi?

Svi znamo da nas Google prati bolje od svekrve. Toliko je invanzivan da nam gle-da i u poštanski pretinac Gmaila pa nam ondje servira oglase, i to s pomalo užasa-vajućom preciznošću i brzinom. Isto to moći će raditi i Facebook, samo bolje. Korisnici rado lajkaju stranice (ima ih oko 50 milijuna!), unose interese i informacije u vlastiti profil te općenito dijele goleme količne podataka, što Facebooku daje neviđenu prednost u ciljanju oglasa u odnosu na konkurenciju.

Primjerice, lajkate li na Facebooku Tr-govinu X, Apple i iPad te živite u Zagrebu, mogli biste vidjeti više oglasa za iPad i osta-le Appleove proizvode kada sljedeći put po-sjetite web stranicu Trgovine X.

Ili, ako je korisnik posjetio nekoliko Fa-cebook stranica posvećenih putovanju, kliknuo na članke o Grčkoj i ponudu za aviokarte, mogao bi početi viđati oglase za grčke hotele.

Facebook je u ovom smjeru uveo niz no-vih opcija oglašavanja te najnoviji redizajn mreže prilagodio što lakšoj konzumaciji sa-držaja. Još prošlog ljeta pojavio se Custom audiences, alat koji marketingašima daje mogućnost da se oglašavaju svojim posto-jećim korisnicima koristeći prikupljene po-datke poput baze e-mail adresa, ID-ova ko-risnika ili brojeva mobilnih telefona. Takav

način ciljanja omogućuje da se korisnike dohvaća jednog po jednog te se osigurava maksimalna relevantnost oglasa za korisni-ka. I Mobile app install oglasi služe već vi-še od pola godine da korisnike s mobitela preusmjere na preuzimanje aplikacije i tako direktno utječu na konverziju. Najbolja je novost usluga Facebook Exchange (skraće-no FBX), koja oglašivačima na Facebooku

FAcEbook HoME nA AndRoidu


Unatoč očekivanjima da će 4. travnja predstaviti vlastiti operacijski sustav, Facebook je predstavio novo sučelje za pokretanje aplikacija koje “stavlja ljude ispred aplikacija” - Facebook Home, koji za sada radi samo na odabranim telefonima s Googleovim Androidom.Facebook Home zapravo je skup aplikacija koje početni ekran pretvaraju u Facebookov News Feed (ili, kako ga oni zovu, Cover Feed). Kada korisnik uključi telefon, na sučelju vidi sve obavijesti (notifications) s Facebooka te s pomoću chat heads razgovara sa svojim prijateljima bez gašenja ili izlaženja iz drugih aplikacija, što je trebalo prilično izmijeniti iskustvo korištenja pametnog telefona - da je uspjelo osvojiti korisnike. Naime, samo dan nakon izlaska Facebook Home imalo je gotovo 500.000 korisnika, od kojih mu je ocjenu 1 dalo čak 44%! Mjesec dana kasnije, 15.000 ocjenjivača aplikacije dalo joj je prolaznu ocjenu - 2,2.Korisnici koji nisu facebookoholičari zamjeraju Homeu smanjivanje funkcije lock zaslona, na kojem se su izbačene mnoge aplikacije, ali veći problem stvara privatnost. Naime, Facebook Home zaobilazi zaključani ekran pa možete pregledavati sav sadržaj na Facebooku i pored zaključanog ekrana! “Odlično” rješenje kada negdje ostavite mobitel.Osim toga, korisnici se bune na smanjenje trajanja baterije i nemogućnost da odaberete od kojih prijatelja želite primati obavijesti. Naime, Facebook koristi algoritam koji određuje koje fotografije prikazuje korisnicima, pa ako imate prijatelja koji vole dijeliti nedolične fotografije, riskirate da vam se pojave na ekranu, u velikom formatu, kada to najmanje očekujete. Facebook Home dostupan je od 12. travnja na Google Playu, a za sada je spreman za HTC One, HTC One X, Samsung Galaxy S III, Samsung Galaxy Note II i novi Samsung Galaxy S4. Amerikanci mogu kupiti i HTC First, prvi smartfon s već integriranim Facebook Homeom. Najnoviji Facebookov potez pokrenuo je novu fazu u ratu između Androida i iPhonea, softvera otvorenog i zatvorenog koda. Facebook je zbog otvorene prirode Androida bez pitanja mogao napraviti “Facebook telefon” bez potrebe da napravi vlastiti hardver, što s iPhoneom ne može. Sličnu stvar prilagodbe softvera za potrebe stvaranja vlastitog telefona mogu napraviti i druge tvrtke, što bi sigurno ubrzalo sve veću popularnost Androida. Naime, iako je iPhone i dalje vodeći u SAD-u, diljem svijeta Android drži prvo mjesto, primarno zahvaljujući cijeni.

Izgled Facebook Home sučelja na Android telefonima

HTC First prvi je telefon s predinstaliranim

sučeljem Facebook Home

AktuAlnosti

omogućuje ciljanje onih ljudi koji su ranije posjetili njihovu web stranicu - i to tako da oglase poslužuje u News feedu, otkud kre-će glavnina klikova. Američka agencija Trig-git, inače Facebookov partner, objavila je neke impresivne statistike o uspjehu FBX-a, poput onog da će se 240% više korisnika vratiti na web stranicu oglašivača kada ih se retargetira (ponovo nacilja) na Facebo-oku, te da takva vrsta ciljanja rezultira sa 36% više konverzija nego retargertiranje na drugim mjestima (Google Display Network, AdMeld, Pubmatic i Rubicon). Prosječni je povrat ulaganja u ovakvim vrstama oglaša-vanja u Sjedinjenim Američkim Državama oko 16 puta.

A novi redizajn Facebooka sigurno će po-većati brojke i klikanosti i prihoda Faceboo-ku koji je postao…

KojajeglavnapromjenaFacebooka?

… personalizirani magazin. Upravo tim riječima iz Facebooka su predstavili novu,

veliku i drastičnu pro-mjenu u izgledu i funkci-onalnošću mreže koja je prije pet-šest godina pro-

mijenila način na koji konzumiramo online sadržaj. I otad se nadmudruje s najvećom svjetskom tražilicom.

Google je pokrenuo svoju društvenu mre-žu Google+, potencirajući njezin rast na pri-lično nekorektan način prema konkurenciji, o čemu smo već pisali u Mreži. On je sada druga najveća društvena mreža na svijetu, unatoč priličnoj pustoši koja tamo vlada.

Facebook je zatim kupio superpopularni Instagram, ali je tek Graph Searchom že-stoko uzvratio Googleu (o tome ste također mogli čitati u izdanju Mreže za veljaču, op. a.). Osnažen vanjskom oglašivačkom mre-žom, nadaju se da će izvješće za sljedeći kvartal biti u zelenom.

Novim su dizajnom lajkanje i dijeljenje stranica postali vidljiviji. Cover fotografija kao vizualno najatraktivniji dio Faceboo-kove fan stranice napokon je dobila jaču funkciju (dozvolili su promociju na tom di-jelu i guraju ga u News Feedu kada novi fan lajka stranicu), a golem naglasak dobile su općenito fotografije, koje su snažan pokre-


Share istog linka rezultira snažnijim isticanjem u News Feedu

Kad sretnemo urednika u News Feedu

tač akcija korisnika. Novi izgled trebao bi još više produljiti vrijeme zadržavanja na Facebooku, koje je sad u prosjeku 20 mi-nuta po posjeti. Produljena minutaža znači veću izloženost sadržaju i veću mogućnosti klikanja na oglase. A to marketingaši vole.

Najbolji potez ipak je maskiranje “brige za korisnike”. Umjesto jednog News Feeda u kojem je bila mješavina sadržaja, sada su napravili posebne News Feedove po tema-ma. Upravo se najzanimljiviji sadržaj (foto-grafije) prikazuje zajedno pod “All Photos” - od prijatelja i brendova. Samim time boja-zan brendova da će biti teže vidljivi postoje-ćim i potencijalnim fanovima pada u vodu. Ranije se samo oko 5% njihova sadržaja prikazivalo fanovima, a sad će uz pametnu strategiju moći puno više nametati sadržaj jer se njihove fotografije miješaju s foto-grafijama prijatelja. I tu leži velika bojazan po tvrtke: hoće li fanovi masovno odlajkati stranice kada shvate da su im feedovi zatr-pani promotivnim fotografijama?

Vjerojatno hoće, no nitko neće prestati pratiti nekoga tko je zanimljiv. Stoga će se brendovi morati puno više truditi kako bi bili zabavni i relevantni, a ne promotivni, kao što to radi Oreo. Fanovi se žele družiti na Facebooku, ne kupovati svaki proizvod neke tvrtke. To je nešto što domaći marke-tingaši još moraju shvatiti kako bi iskoristili potencijal društvenosti.

Jošuvijekčekamodobrumobilnuverziju

Treća je velika promjena novog redizajna mobilna verzija, sučelja usklađena s desk-top verzijom. Zuckerberg je svjestan gdje su njegovi korisnici. Prošle godine imali su više posjeta s mobilnih nego desktop uređaja; Facebookova mobilna aplikacija zabilježi-la je porast broja korisnika od čak 67%, a u svibnju ove godine broj korisnika koji se mjesečno spoje na Facebook mobilnim pu-tem popeo se na nevjerojatnih 751 milijun! Tu brojku prati i rast mobilnog oglašavanja koje je ostvarilo skok sa 156 milijuna dolara prihoda od mobilnog oglašavanja u trećem kvartalu 2012. godine na duplih 306 miliju-na dolara u posljednjem.

“U 2012. godini spojili smo preko mili-jardu ljudi i postali mobilna kompanija”,

PosudbA od twittERA i GooGlE+?Potvrđeno je testiranje nove funkcionalnosti: uvođenje brzog ažuriranja statusa kroz plavu navigacijsku traku koja će fiksno stajati u desnom gornjem uglu (pored male ikone za profilnu fotografiju, link za Home i postavke), funkcija koju ima Twitter. Na taj način vlastiti status mogli biste ažurirati čak i kada ste na tuđem statusu. Osim toga, šuška se da će Facebook dobiti hashtagove, #simbole koji se koriste za označavanje neke teme ili ključne riječi na Twitteru. Budući da Instagram počiva na #hashtagovima, zaista se ne treba previše čuditi ako ih uskoro vidimo i na Facebooku. Štoviše, to je prilično korisna stvar jer ujedinjuje sve rezultate za određenu stvar.Novost je na Facebooku i dodavanje korisnika oznakom +, za što vam je ranije trebao isključivo @. Sada prijatelja možete dodati i plusom, baš kao na Google+ mreži.

Facebook je uveo i feature Google+ mreže

Facebook novosti


predstavljanja novog Timelinea nema prate-ćeg mobilnog ažuriranja. S obzirom na to da u trenutku dok ovog čitate čak 57% svih kori-snika surfa Facebookom preko mobilnih ure-đaja (800 tisuća Hrvata dnevno se mobitelom spaja na Facebook !), a prosječno je vrijeme zadržavanja osam minuta (za usporedbu, na Googleu je prosječno zadržavanje s mobitela 4,51 min), a očekivati je da ćemo ipak uskoro ugledati i punokrvnu aplikaciju.

Tek kada sve bude lakše raditi u hodu, mo-ći ćemo reći da je Mark Zuckerberg zaista napokon pronašao način da Googleu uzme mnogo Washingtona.

I profil je dobio kozmetičke promjene.

stoRylAnE i novo PREciziRAnjE stAtusAFacebook je u ožujku kupio i mikroblogersku platformu Storylane. Zašto Zuckerberg nije kupio popularniji Tumblr nego Storylane, vrlo sličnim funkcionalnostima unatoč? Tri su razloga za to: Facebook voli kupovati konkurenciju koja bi im mogla odvući korisnike (Gowalla, Instagram itd.). Storylane je, osim toga, jeftiniji od Tumblra, a usput je i savršena platforma za nadogradnju Open Grapha! Ne samo da se Storylane vrti oko osobnih priča korisnika nego ima i čitav niz mogućnosti izražavanja emocija poput smijanja, potvrđivanja, neslaganja, željenja itd. Ako spojite Storylane profil s Facebook profilom, sve te emocije generiraju aktivnosti u Open Graphu poput “Ana želi ići u Grčku”, čime se dodatno obogaćuju iskustva i potiče dijeljenje sadržaja putem Open Grapha!Tri gore navedena razloga potvrdio je indirektno i sâm Facebook kada je početkom travnja počeo testirati novo sučelje za pisanje statusa, isto ono koje je bilo dostupno na samim počecima ove društvene mreže te nestalo u jednom od updateova. Polje za upis statusa ima predefinirane pojmove (gledam, slušam, čitam itd.) koji će olakšati povezivanje putem Open Grapha. Baš kao Storylane!

Facebook uvodi i nove, preciznije statuse

diREktnijA koMunikAcijA u koMEntARiMA

Najaktivniji korisnici i najpopularniji komentari su istaknuti ispod objava

Najnovija značajka Facebooka jesu odgovori na komentare na stranicama. Umjesto dosadašnje prakse da odgovaranja na nečiji komentar zasebno uz mentionanje, community manageri i fanovi sada mogu direktno odgovoriti na svaki zasebni komentar, bez prekidanja linije ostalih komentara. Najaktivniji korisnici i najpopularniji komentari se prioritiziraju, odnosno ti su komentari istaknuti ispod objava. Iako ovo za cilj ima populariziranje komentara, odnosno povećanje kvalitete komentara i aktivnosti, prilično je konfuzno kada prvo čitate komentar koji ima 30 lajkova, a tek onda one koji su komentirali ranije, no nisu toliko popularni. Gubi se raspored pa je ponekad prilično teško iščitati konverzaciju, no možda je potrebno tek vrijeme navikavanja na novi način kojem će se prilagoditi i komentatori.

PosudbA od twittERA i GooGlE+?

izjavio je Facebookov šef na predstavljanju kvartalnih rezultata.

Sada se tim mobilnim potencijalnim mi-lijunima (dolara, ne korisnika!) i okrenuo najavom da će izjednačiti izgled i iskustvo surfanja na mobilnim i desktop zaslonima. Novi izgled Timelinea inspiriran je upravo mobilnim sučeljima, zbog čega je dodana navigacijska traka sa strane te ostavljeno vi-še bijelog prostora.

Međutim, još uvijek se čeka izlazak mobil-ne aplikacija koja će zadovoljiti korisnike Fa-cebooka koji godinama gledaju u aplikaciju s limitiranim opcijama. Zbog toga je u Facebo-

oku na određeno vrijeme product manage-rima zabranjen pristup na njihov web. Prisi-ljavaju ih da Facebooku pristupaju mobilnim putem kako bi iskusili korisničku perspektivu i poboljšali aplikaciju. Istu su stvar napravili i kada je tvrtka radila na Android aplikaciji. Developeri su morali odbaciti iPhoneove i prebaciti se na Android telefone. Pokušavaju ući u mozak običnog korisnika i shvatiti gdje su frustracije kod spajanja mobitelom.

No da je obećanje o jednakosti možda pre-uranjeno, govori i svježa činjenica da se nova značajka odgovaranja na komentare vidi sa-mo na desktopu, a ni mjesec i više dana od

Novi oglasi: Ponovo naciljaj (retarget) posjetitelje web stranice proizvodima povezanim s njihovim pretraživanjima


mreža na terenu

Intervju mjeseca Balázs Békeffy, predsjednik Uprave OTP banke Hrvatska

Digitalizirana banka

OTP banka osma je banka po veličini aktive na hrvatskom tržištu te sedma po ostvarenoj dobiti. Zapošljava nešto više od 1.000 zaposlenika u 97 poslovnica i ima mrežu od 221 bankomata



Banka djeluje u šest regionalnih centara: od Istre, uz jadransku obalu do Dubrovnika, na po-dručjima Zagreba i Siska te u Slavoniji. Dio je mađarske gru-

pe OTP banke, najveće autohtone bankar-ske grupacije u središnjoj i istočnoj Europi. U Hrvatskoj posluje od 2005. godine, kada je mađarska OTP banka preuzela bivšu No-vu banku, koja je nastala spajanjem četiri značajne regionalne banke - Dalmatinske, Dubrovačke, Istarske i Sisačke. Bankom upravlja četveročlana Uprava, a sjedište joj je u Zadru. Osim bankarskog poslo-vanja OTP Grupa u Hrvatskoj uključuje

- ostvariti dobro poslovanje u nepovoljnim uvjetima.

Trebamo naći načina da premostimo sve lošiju kupovnu moć stanovništva i pro-nađemo dobre gospodarske projekte za financiranje u okolnostima kada izostaje ne samo stranih već i domaćih ulaganja. Ne-davno je hrvatska Vlada predstavila stanje i plan ulaganja koji je dosta optimističan; možemo se nadati da će se nešto skoro i početi ostvarivati. Zadovoljan sam na-šim poslovanjem u prošloj godini. Očuvali smo profitabilnost, što je dodatno pomo-glo povećanju stabilnosti koje se odražava na adekvatnosti kapitala za više od 20% većoj od one koju zahtijeva Hrvatska na-rodna banka. Ono što analitičari najčešće uzimaju u obzir kao indikator jest i povrat na kapital, koji je za 38% veći od pro-sjeka tržišta. Osobito nas veseli da smo

povećali tržišne udjele u kreditiranju stanovniš-tva i gospodarstva, kao i ukupnoj aktivi. Naši su rezultati daleko bolji od konkurencije.

U Hrvatskoj ste preuzeli neke specifične banke s lokalnim pečatom - vidite li to kao prednost na tržištu?

OTP banka obuhvatila je četiri regionalne banke - Dalmatinsku, Dubrovačku, Istarsku i Sisačku, koje su sve bile domicilne i značajne banke na svojim područjima - kako se kaže, banke prvog izbora lokalnog stanovništva. Svakako, ta tradicija nosi sa sobom i prednosti i odgo-vornosti. Mislim da smo dobro uspjeli odr-žati povezanost s lokalnim gospodarstvom i lokalnim zajednicama, a posebno smo zadržali dominantni položaj u nekim sredi-nama u poslovanju sa stanovništvom. Sada je vrijeme da se tradicija na najbolji način kombinira s modernim aspektima poslo-vanja. Ljudi vole imati dobru uslugu svoje banke gdje god se nađu i gdje god posluju u Hrvatskoj.

Zastupljenost

U kojim je sve zemljama OTP Banka zastupljena?

OTP bankarska grupa najsnažnija je autoh-tona bankarska grupacija u regiji središnje i istočne Europe. Poslujemo u devet zemalja - osim Mađarske i Hrvatske još i u Rusiji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Ukrajini, Slovačkoj, Srbiji i Crnoj Gori. Skoro da možemo reći da u našoj banci sunce nikada ne zalazi jer je najistočnija poslovnica u Vladivostoku, a naj-zapadnija u Istri. Cijela grupa zapošljava pre-ko 33.000 djelatnika u preko 380 poslovnica te s mrežom od preko 1.900 bankomata i više od 49.000 prodajnih mjesta (POS terminala), a ukupna aktiva grupe iznosila je preko 34 milijarde eura na kraju 2012. godine.

Pretpostavljamo da će vam ulazak Hrvatske u EU olakšati poslovanje?

Oleg MaštrukO i ZvOnkO Pavić

tvrtke-kćeri OTP Leasing, OTP Invest, OTP Nekretnine i OTP Consulting kojima obje-dinjuje razne aspekte financijskih usluga.

O informatizaciji banke i bankovnih uslu-ga te mnogim ostalim temama razgovarali smo s Balázsom Békeffyjem, predsjedni-kom Uprave.

Za početak, kako ocjenjujete poslovanje u Hrvatskoj - pozitivne i negativne strane?

Hrvatska trenutno, kao i druge zemlje iz naše regije, ali i neke članice EU, prolazi kroz gospodarski vrlo teško razdoblje. Kri-za i recesija ostavile su nepovoljne poslje-dice na gospodarskoj dinamici, ali i na ku-povnoj moći građana. Nažalost, strukturne reforme koje smo očekivali, a mogle bi do-prinijeti poboljšanju situacije, još se uvijek nisu provele. Ne bih rekao da je Hrvatska bitno različita od drugih zemalja.

Kako smo banka koja dobrim dijelom poslu-je uz jadransku obalu, pozitivne su strane sigurno vezane uz razvoj turizma i još uvijek nedovoljno isko-rištene potencijale. Po-slovna razočaranja naj-češće se nalaze u tome što se mnoge stvari ne odvijaju dovoljno brzo. Moramo imati na umu da se sa sličnim izazovima poput Hrvatske, poput izostanka stranih ulaganja, danas susreću i druge zemlje u široj regiji te ako Hrvatska ne bude dovoljno brza, taj bi se kapital mogao kanalizirati u druge, dina-mičnije i fleksibilnije ekonomije.

Sedamgodinaiskustva

Koliko ste dugo u Hrvatskoj? Jeste li prije toga bili na nekim položajima izvan Mađarske ili je ovo prvi?

U Hrvatskoj živim sedam godina. Do-voljno dugo da mogu reći da sam tu do-ma. Naučio sam jezik, tu su se rodila i tu odrastaju moja djeca, stekao sam prijatelje. Volim živjeti u Zadru; tu se moja obitelj i ja osjećamo dobro. Do dolaska u Hrvat-sku živio sam u Budimpešti, veći dio svog radnog vijeka proveo sam vodeći razne projekte u OTP banci, a neko vrijeme prije toga radio sam u konzultantskoj kući Pri-ceWaterhouseCoopers.

Općenito o bankarstvu - koji su izazovi bankarstva danas - globalno i specifično u regiji i Hrvatskoj, konkretno za vašu banku?

Očekivali smo da će 2012. biti teška go-dina, što se nažalost i ostvarilo. Unatoč ciljevima što ih je zacrtala Vlada, velika su ulaganja zaobišla Hrvatsku, što se odrazilo i na razduživanju gospodarstva. Srećom, naš položaj i skupine klijenata s kojima poslujemo ostali su stabilni i sigurni pa smo uspjeli povećati tržišne udjele u svim bitnijim segmentima. Izazovi u Hrvatskoj sada su isti kao i za cijelo bankarsko tržište

Prvi smo uveli MasterCard PayPass karticu za

beskontaktno plaćanje

‚

mreža na terenu

Ne bismo trebali očekivati velike promjene. Nema razloga očekivati da će se trendovi značajno mijenjati, a posebno ako uzmemo u obzir trenutnu ponešto nejasnu makroe-konomsku i gospodarsku situaciju u Hrvat-skoj. Bankarski je sektor liberaliziran, nema prepreka koje bi spriječile hrvatske pravne osobe da podignu kredit u inozemstvu ako je ondje dostupno jeftino financiranje, a ništa ne sprečava ni ulagače da dođu i pokrenu financijske poslove u Hrvatskoj.

Međutim, dogodit će se priljev sredstava iz europskih fondova, ali samo u onoj mjeri u kojoj to hrvatski projekti uspiju osigurati. Naime, EU fondovi imaju stroga pravila ko-rištenja i Hrvatska može očekivati onoliko sredstava koliko aplicira izgledno uspješnih projekata. U tome i banke mogu imati svoju ulogu u praćenju novih poslova i u osiguranju financiranja u onom dijelu gdje se sredstva neće dobiti iz fondova. Cijeli ciklus oživljava-nja gospodarstva može funkcionirati spiralno tako da jedan poslovni projekt utječe na po-kretanje drugoga, ali, kažem, samo uz uvjet da se tome ozbiljno pristupi. S druge strane, ne odmah, ali s vremenom možemo očekivati nešto malo dinamičnije financijsko poslova-nje koje može doći lakšom migracijom ljudi i kapitala. U mnogočemu će to ovisiti o tome koliko Hrvatska bude iskoristila svoje prilike kao nova članica EU u smislu da postane atraktivnije mjesto za poslovanje i život.

Budžeti

Koliki je godišnji budžet vašeg IT odjela? Možete li nam bar donekle reći nešto o njegovoj strukturi? Na koje ga tehnologije najviše trošite?

Svake godine ulažemo sve više u IT nego što u toj godini nego što amortizacijski obračuna-vamo. U IT smo najviše ulagali prije ove krize, kada smo na godišnjoj razini imali ulaganja preko pet milijuna eura. U kriznim godinama ulažemo otprilike 40 do 60 posto tog iznosa godišnje. Možemo reći da ulaganja u IT sigur-nost postaju sve važnija, pa od nekadašnjih do deset posto od ukupnih godišnjih ulaganja danas iznose više od trećine. Preostali iznos podjednako investiramo u hardver te nova rješenja, uključujući novi softver i tehnologije.

Što su glavne zadaće vašeg IT odjela, preko održavanja i nadogradnje postojećih sustava?

Naša IT direkcija, zajedno s odjelom za IT sigurnost, bavi se svim strateškim i proved-benim poslovima koji se odnose na osigura-nje da banka tehnološki pouzdano i stabilno funkcionira, a to uključuje razne funkcije: od strateškog planiranja koje se odnosi na in-formacijsko-tehnološku podršku poslovanju, preko upravljanja ICT rizicima, osiguranja održavanja i unapređenja sustava, do brige za dnevnu funkcionalnost svih informacijsko-teh-noloških aspekata. U tome naš mali IT tim, na čelu s direktoricom Marijom Piasevoli, koja ga

vodi već dugo godina, usko surađuje s drugim funkcijama i odjelima u banci, a posebno s timovima koji se bave operativnim poslovima.

Koliko IT odjel sudjeluje u razvoju poslovanja banke - dakle, IT odjel kao podrška internetskom i mobilnom bankarstvu te marketinškim pothvatima?

Često se u velikim sustavima, ako nisu tvrt-ka koja se primarno bavi tehnologijama, do-gađa da se IT sektor percipira kao pomoćna funkcija. Međutim, mi smo svjesni važnosti tog sektora za banku. U razvoju banke, na-šeg poslovanja i osmišljanju novih proizvoda i usluga IT odjel sudjeluje zajedno sa svim drugim ključnim odjelima. Premda smo veli-ki poslodavac, s više od 1.000 zaposlenika, imamo dosta malen ali fleksibilan i funkci-onalan upravljački tim i razvijeno projektno upravljanje. Timski nam je rad iznimno važan na svim razinama, kako na nižim tako i na višim izvršnim menadžerskim funkcijama. Svakog se tjedna sastajemo i surađujemo. To je bilo posebno važno u razvoju mobilnog i internetskog bankarstva, gdje se sve oslanja na tehnološku izvrsnost. Ustvari, kad smo prošle godine ponovo razmišljali o korpora-tivnim vrijednostima banke i svemu što nam

je važno u našoj korporativnoj kulturi, upravo je tehnološka izvrsnost bila je-dan od elemenata koje smo prepoznali kao bitan smjer u svom razvoju.

Angažirate li vanjske IT dobavljače (strane, domaće - iz Hrvatske) i koliko? Navedite bar jedan projekt.

Budući da iznimno vjerujemo u spo-sobnosti svojih kolega i vlastito znanje i iskustvo u svom timu, tek povremeno surađujemo s vanjskim partnerima, i to isključivo ako nam trebaju specifična znanja ili tehnologija koje ne posjedu-jemo. Upravo prilikom razvoja mobil-nog bankarstva surađivali smo s tvrt-kom Asseco SEE Hrvatska, s kojom smo razvili m-banking aplikacije na iOS-u i Androidu. Aplikacije su izvedene s najvišim standardima zaštite i vrlo su atraktivne i jednostavne za korištenje.

UtjecajIT-a

Opišite nam druge utjecaje IT odjela na poslovanje banke - koliko IT utječe na štednju u ulaganjima, na povrat na ulaganja i štednju energije; kakvi su učinci virtualizacije IT sustava itd.?

Kao banka srednje veličine na hrvat-skom tržištu, nastojeći smanjivati troš-kove često smo među prvima. Bili smo prva banka u Hrvatskoj koja je migrirala na Ethernet telekomunikacijske usluge


MOBilnE TEHnOlOgijE i dRUšTvEnE MREŽEKoliko i kako se OTP banka koristi mobilnim tehnologijama?Uz internetsko bankarstvo koje imamo već više godina, nedavno smo uveli i OTP Moderno bankarstvo koje uključuje m-banking kojim se mogu koristiti klijenti sa smartfonima. Prve su ulazne informacije naših klijenata odlične. Novina je na našem tržištu i to što svatko može isprobati aplikaciju u demo verziji i prije nego što postane klijent našeg mobilnog bankarstva. Uz to imamo i m-token, a bili smo prvi koji smo uveli dostavu PIN-a SMS-om. Putem SMS-a naši klijenti mogu pratiti i svoje transakcije karticama, npr. kada podignu novac na bankomatu. Posebno smo za klijente koji preferiraju internetsko i mobilno bankarstvo osmislili dva paketa usluga: OTP InterNet paket i OTP

MiniNet, koji je zgodan upravo za mlade koji tek započinju svoje druženje s bankom. Mladim je ljudima - studentima, srednjoškolcima ili onima koji se prvi put zapošljavaju - iznimno važno da im možete osigurati jednostavno osobno financijsko poslovanje prilagođeno njihovu načinu razmišljanja i njihovim navikama.

Koliko se OTP banka koristi društvenim mrežama?OTP banka u Hrvatskoj je odnedavno prisutna na Facebooku i moglo bi se reći da prikupljamo prva iskustva komunikacije u društvenim mrežama. Za sada su sva pozitivna. Vidimo da su klijenti zainteresirani za sadržaje te da postavljaju vrlo praktična pitanja o mogućnostima korištenja proizvoda i usluga. Facebook se pokazao

dobrim i za informiranje lokalne zajednice tijekom našeg projekta donacijskog natječaja. Pretpostavljamo da je upravo takva komunikacija doprinijela da se na naš natječaj ove godine prijavilo više od dvostruko većeg broja projekata. To je vrlo brz i jednostavan način komunikacije koji nam odgovara i sigurno ćemo ga skoro koristiti i za neke kreativnije mogućnosti poput umrežavanja raznim aplikacijama. Za sada na svom Facebooku imamo aplikaciju koja klijentima olakšava upravljanje osobnim financijama - planer kućnog budžeta. Vjerujem da ćemo uskoro moći razvijati i bolju umreženost Facebooka s našim e-bankarstvom na webu. Mađarska OTP banka vrlo je aktivno prisutna na Facebooku i na svojoj fan stranici ima preko 80 tisuća korisnika.


Tek pred desetak godina bankarstvo je trebalo napraviti veći iskorak u razvoj dostupnosti usluga na Internetu. Danas svi žele imati upravljanje financijama na

mobilnom telefonu

‚

te koja je migrirala većinu svojih usluga u virtualnu okolinu, što smo mogli napraviti zbog fleksibilnosti usluga i učinaka ušteda. Isto tako, analiziramo ukupne troškove vla-sništva kada razmatramo kupnju nove teh-nologije, što uključuje i operativne troškove istog sustava, a ne samo kapitalne investicije. Međutim, prvi ulazimo u nova rješenja samo ako smo sigurni da je tehnologija dovoljno sigurna za bankarsko poslovanje.

Kako IT sudjeluje u regionalnoj koordinaciji poslovanja OTP banke?

Kao i u svim međunarodnim organizacija-ma, u OTP grupi postoje neke vrste odluka koje se mogu donositi na lokalnim razinama ili na međunarodnoj razini. O velikim ula-ganjima i strateškim odlukama uvijek odlu-čujemo u skladu s ciljevima vlasnika koje predstavlja Nadzorni odbor. Imali smo pri-mjera kad su lokalni projekti bili korišteni kao pozitivne studije slučajeva te koji su kasnije bili uvedeni u drugim državama. Imali smo primjera kada smo prenosili svoja iskustva iz prakse na lokalnim projektima u druge podružnice, pa i u matičnu banku, a naravno imali smo i primjera kad smo mi preuzimali iskustva drugih članica grupe. Rekao bih da je suradnja vrlo uravnotežena.

Koliko ulažete u tehnološki razvoj na razini OTP banke u Hrvatskoj i regiji (neka približna brojka, možda ilustrirati nekom konkretnom nedavnom investicijom)?

Vrlo je teško odijeliti koliko se točno ulaže u inovacije jer se velika ulaganja obično pro-vode zajedno sa zamjenama hardvera koji onda služi i za neke druge usluge. Međutim, možemo zaključiti da između 30 i 50 posto ukupnog IT budžeta ulažemo u inovativne tehnologije.

Što možete reći o IT aspektu sigurnosti vaše banke?

Sigurnost u banci velikim se dijelom oslanja na dobar IT sustav. Imamo poseban informa-cijsko-tehnološki centar, tzv. disaster reco-very u Sisku koji može u vrlo kratkom roku preuzeti sve bitne funkcionalnosti banke ako bi u središnjem sustavu došlo do kvara. Sa sigurnosnog aspekta mogu tvrditi da imamo jedan od najboljih IT sustava u Hrvatskoj. Uz to postoje i druge IT funkcije koje nam poma-žu u fizičkoj zaštiti u poslovnicama, npr. time lock blagajne s automatskim zaključavanjem.

Na koji način zahtjevi današnjih financijskih tržišta utječu na primjenu tehnologija (prije svega, novih softvera, poput analitike i business intelligencea) u vašoj banci?

OTP banka prati sve trendove modernog bankarstva i u razvoj novog softvera ulažemo dosta. Danas su u bankarstvu to jednostavno osnovna ulaganja bez kojih se ne može. Morate imati dobre baze podataka i solidna analitička sredstva koja će vam olakšati po-slovanje i umanjiti poslovne rizike. Iskreno, OTP banka ne bi nikad ulagala u usluge mo-bilnog bankarstva da drugi nisu već isprobali tehnologiju, tako da smo se ipak vodili filozo-fijom “i drugi to imaju pa trebamo i mi”.

Bez držanja koraka s tržišnim napretkom brzo bismo ostali bez klijenata, posebno u



Dogodit će se priljev sredstava iz europskih fondova, ali samo

u onoj mjeri u kojoj to hrvatski projekti uspiju osigurati

‚ novim tehnologijama. Međutim, često i mi prvi na tržište unosimo nove ideje, kao što je to bio slučaj s projektima VISA Web, PIN putem SMS-a, VISA na rate, MasterCard Pay-Pass. U drugim slučajevima samo plivamo s drugima, kao što je to bilo s mobilnim ban-karstvom. Premda smo samo pratili, nastojali smo dodati malo začina i novosti. Trenutno jedini na tržištu imamo mogućnost traženja bankomata i poslovnica koja se u aplikaciji može koristiti i prije nego što se u nju prijavi-te. Prije pokretanja novih proizvoda ili rješe-

mreža na terenu

Intervju mjeseca Balázs Békeffy

nja mora se ispitati tržište i vlastita baza, za što morate imati interne analitičke alate.

Kako upravljate podacima i u tom smislu, radi li vaša banka po pitanju najnovijih tehnologija, kao što su cloud i Big Data, i što točno?

Imamo neka mišljenja oko toga u čemu je vrijedno biti onaj koji prati, posebno ako uz-memo u obzir nekoliko IT sigurnosnih rizika koji su povezani s novim rješenjima. Tko zna, ponekad oblake može jednostavno otpuhati vjetar.

BaselII

Koliko ste novca potrošili na tehnologije koje ste morali nabaviti da biste se uskladili s Basel II pravilima?

Kako je naš sustav centraliziran i sve su

usluge povezane u jednoj zajedničkoj ba-zi, srećom ne moramo puno ulagati u nova IT rješenja. Imali smo isključivo ulaganja u unutarnji razvoj kroz četiri projekta koja smo istodobno pokrenuli, u trajanju od četiri mje-seca do više od godinu dana.

Što bi bili najvažniji trendovi u današnjim bankarskim tehnologijama, koje nikako ne bi trebalo zanemariti?

Živimo sve brže i ljudi žele da im tehnologi-ja olakšava život i omogući da svojim financi-jama upravljaju jednostavno, bez puno doku-menata, papira. Naravno, moramo biti svjesni da će u nekim segmentima bankarstvo zadr-žati svoj tradicionalni i konzervativni pristup. U bankarstvu su osobni kontakt i izgradnja obostranog povjerenja ključan faktor i osob-nost se ne može zamijeniti tehnologijom. Kad netko želi položiti gotovinu da bi štedio u ne-koj banci, obići će nekoliko banaka i raspitati se za uvjete i svoju štednju povjeriti onome tko ima dobre uvjete i ulijeva povjerenje. Vrlo je slično i s kreditima, za koje banka treba tražiti adekvatnu dokumentaciju i upoznati klijenta prije nego što odobri kredit, a klijent se treba odlučiti u kojoj će ga banci uzeti. To je vrlo teško prenijeti u virtualni svijet.

Tek pred desetak godina bankarstvo je tre-balo napraviti veći iskorak u razvoj dostu-

pnosti usluga na Internetu. Danas svi žele imati upravljanje financijama na mobilnom telefonu. Jednostavno, fleksibilno, brzo, ali još uvijek iznimno sigurno. Pojavom novih

tehnologija došlo je do potrebe razvoja sigurnosti i danas možemo reći da je ona gotovo neupitna, uz dužni oprez korisnika, naravno. Mislim da trendovi idu u dva smjera - prvi je objedinjavanje raznih odvojenih usluga u što jedno-stavnija one to three click rješenja. U tome će banke morati usko surađivati s gospodarstvom, posebno javnom in-frastrukturom, jer ćemo uskoro morati klijentima nuditi jednostavnija rješenja npr. za plaćanje svih vrsta komunalnih i infrastrukturnih računa. Tu će, vjerujem, skoro doći do pomaka. Uz to, jedno-stavnije umrežavanje i objedinjavanje i drugih financijskih usluga, poput usluga osiguranja, s bankarskima, što je već dijelom zaživjelo. Drugi je smjer izgrad-nja povjerenja u tehnologiju, što znači

davanje jamstva sigurnosti u pogledu zaštite sredstava i zaštite osobnih podataka klijenata.

Kako komentirate sve veći ulazak telekomunikacijskih tvrtki u financijske poslove?

Budući da je sve više usluga dostupno na mobilnim telefonima, razumno je bilo oče-kivati da će velike telekomunikacijske tvrtke postati zainteresirane za financijske poslove zbog same prirode njihove infrastrukture i tehnoloških mogućnosti. I ne samo teleko-munikacijske tvrtke; danas vidimo da i retail lanci ulaze u neke segmente gotovinskih tran-sakcija, kao i drugi igrači ili firme iz garaže, koji svi žele svoj dio kolača. Taj se kolač, nažalost, ne povećava.

Međutim, uvijek se radi o pitanju regulacije tržišta i dugoročnih strategija tih kompanija. Ako one imaju ambiciju ulaziti u neke tržišne segmente za koje imaju odgovarajuću infra-strukturu i za koje mogu dobiti ovlasti, jasno je da će u tome isto tražiti svoj dio kolača. Kako sam već rekao, i privatni i poslovni kli-jenti žele što jednostavnije i brže upravljanje financijama, bez administracijskih ili tehno-loških prepreka. Vrijeme će pokazati koliko je poslovno unosno uvoziti nove poslove u core business ili koliko je unosan i za tržište koristan iskorak izvan njega.


Možemo reći da ulaganja u IT sigurnost postaju sve

važnija, pa od nekadašnjih do deset posto od ukupnih ulaganja na godišnjoj razini danas iznose više od trećine

‚ BEskOnTAkTnO PlAćAnjEKoliko smo čuli, OTP je jedan od pionira beskontaktnog plaćanja i pre-paid bankarskih kartica u Hrvatskoj i regiji?Da, bili smo prvi koji smo prije nekoliko godina ponudili VISA web prepaid karticu koja je namijenjena prije svega kupnji i plaćanju preko Interneta, ali može se koristiti i kao svaka druga kartica, uz to da klijent sâm odredi koliko će sredstava na nju deponirati. Čujemo da je vrlo popularna kod mlađe populacije. Uz to smo bili prvi koji smo uveli MasterCard PayPass karticu za beskontaktno plaćanje koju smo predstavili prošle godine u Dubrovniku, gdje sada već sasvim solidno funkcionira na kioscima Tiska te u turističkim objektima. Uskoro ćemo imati novosti oko širenja mreže prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Odnedavno u ponudi imamo i MasterCard PayPass prepaid karticu za koju postoji veliki interes, također posebno među mlađom populacijom. Mnogima je zanimljivo i što za korištenje te kartice osoba ne mora već biti klijent banke - jednostavno je treba zatražiti u našoj poslovnici.

Unatoč ciljevima što ih je zacrtala Vlada, velika su ulaganja zaobišla

Hrvatsku

‚

+385 1 6690 200 [email protected] www.digitalniured.hr

Digitalni ured fl eksibilna je platforma prilagodljiva

kako Vašim potrebama tako i brzom razvoju tehnologije. Pored e-maila,

centralne pohrane dokumenata ili online pohrane podataka, Digitalni

ured nudi sve što Vam je potrebno za poslovanje, bilo da je rijeË o

hardveru ili softveru, sigurnosnim

rjeπenjima ili edukaciji. Prednosti Digitalnog uredaSmanjenje kapitalne investicijeNajnovija IT rješenja i hardverMjeseËno plaÊanjeFokusirate se na strateške ciljeve svoje fi rmeVelika pouzdanost, raspoloživost i fl eksibilnost informacijskog sustava


tema broja

Cyber kriminal


Piše: Goran VojkoVić

Cyber kriminal

Pravda je spora, ali dostižna

Cyber kriminal

Hrvatski je zako-nodavac isko -ristio pripremu novog Kaznenog z a ko n a k a ko

bi sustavno, u jednoj cjeli-ni, uredio kaznena djela iz domene cyber ili - kako po-malo neprecizno prevodimo - računalnog kriminala. Bu-dući da se opsežni propisi dijele na glave, a Kazneni za-kon svakako spada u takve jer ima gotovo 400 članaka, kaznena djela računalnog kriminaliteta nalaze se u po-sebnoj glavi - Kaznena dje-la protiv računalnih sustava, programa i podataka.

Odmah treba reći da novi Kazneni zakon ne donosi ne-ke revolucionarne promjene - Hrvatska je ovo pitanje uve-like regulirala još izmjenama i dopunama Kaznenog za-kona iz 2004. godine, kada su u hrvatsko zakonodavstvo unijete odredbe Convention on Cyber-crime Vijeća Europe, koja je u nas pre-vedena kao Konvencija o kibernetičkom kriminalu. Sada su opisi kaznenih djela osuvremenjeni, promijenjen je dio odred-bi, a uzet je u obzir i prijedlog Direktive Europske Unije koja zamjenjuje Okvirnu odluku o napadima na računalne sustave. No i dalje je ovo područje primarno defi-nirano Konvencijom Vijeća Europe.

KonvencijaVijećaEuropeVeliku ulogu u uređenju kaznenih djela

iz područja cyber kriminala ima Vijeće Europe. Kao prvo: to nije tijelo Europske Unije! Vijeće Europe osnovano je 1949. godine radi uspostavljanja uskih veza među državama članicama, ostvarivanja načela koja su njihova zajednička bašti-na i unapređivanja njihova gospodarskog i socijalnog napretka. Članice su gotovo sve europske zemlje, uklju-čujući Rusiju.

Treba napomenuti da Vijeće Euro-pe ne donosi propise koji su izravno obvezujući u državama članicama, već samo priprema ugovore koje dr-žave članice moraju ratificirati.

U Vijeću Europe na vrijeme su shvatili da cyber kriminal nije vezan za nacionalne granice, tj. da se dje-lovati iz jedne države u drugu može bitno lakše nego bilo u kojoj drugoj kategoriji kaznenih djela. Međuna-rodni element tu je češći nego ig-dje. Kada bi svaka država potpuno samostalno donosila kaznene pro-pise iz ovog područja, postojala bi opasnost da sve zemlje ne regulira-nju sva cyber kaznena djela, odno-sno da ih reguliraju toliko različito da nacionalni sudovi ne mogu naći ni najmanju zajedničku poveznicu kod djela s međunarodnim elemen-tom. Time bi kažnjavanje počinitelja bilo vrlo teško.

tema broja


Ovako, uz primjenu pravila Konven-cije, postoje temeljni opisi društveno neprihvatljivih ponašanja, regulacija u različitim državama postaje slična te to omogućava lakši progon i kažnjavanje počinitelja. Spomenimo i da su ovu Kon-venciju, osim većine europskih članica Vijeća Europe, ratificirale i neke izva-neuropske zemlje, kao što su Australija, Japan i Sjedinjene Američke Države (ra-tifikacija SAD-a bila je iznimno važna za opću prihvaćenost Konvencije).

No krenimo sada konkretno na hrvatski Kazneni zakon (kraće: KZ).

NeovlaštenipristupČlanak 266. KZ-a navodi: “Tko neo-

vlašteno pristupi računalnom sustavu ili računalnim podacima, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.” (Po-

sebnog određivanja novča-ne kazne više nema; ona se ovdje podrazumijeva - v. okvir!). Ovim stavkom inkri-minirano je ponašanje iz čl. 2. Konvencije - nezakoniti pristup.

Ovim kaznenim djelom sankcionira se tzv. hakira-nje (hacking), tj. nezakonit pristup tuđem računalnom sustavu te računalnim poda-cima. U svijetu postoje ra-zličiti modeli, pa tako neki kažnjavaju već sâm neovla-šten pristup, drugi to uvje-tuju postojanjem zaštitnih mjera, treći pribavljanjem, izmjenom ili oštećenjem po-dataka, dok četvrti traže da je prouzročena makar i naj-manja šteta. U sadašnjem KZ-u nisu postavljeni nika-kvi dodatni uvjeti za posto-janje ovoga kaznenog djela. Dosad smo takav uvjet ima-li: formulacija starog KZ-a

bila je: “tko unatoč zaštitnim mjerama neovlašteno pristupi računalnom susta-vu”; dakle do 1. siječnja ove godine nisu se štitili sustavi čiji bi vlasnik zaboravio postaviti zaštitne mehanizme! Sada toga nema; štiti se svaki sustav neovisno o za-štitnim mehanizmima tipa zaporki.

Ovo se kazneno djelo ne progoni po službenoj dužnosti već prema prijedlogu (ne, to nije ni privatna tužba!). Progon “po prijedlogu” znači da se policija i DORH sami ne bave počiniteljima ovog kaznenog djela, već im ovlaštena osoba prvo treba podnijeti prijedlog. Primjeri-ce, ako je sâm oštećenik podnio kazne-nu prijavu, smatra se da je time stavio i prijedlog za progon. Prijedlog za progon podnosi se državnom odvjetništvu, a onda ono poduzima progon počinitelja.

Neovlašteni pristup ima i kvalificira-

Novi Kazneni zakon Republike Hrvatske, koji je stupio na

snagu 1. siječnja ove godine, najviše pažnje internetskih korisnika izazvao je u dijelu pravne regulacije uvrede i

klevete, o kojoj smo već pisali u Mreži. Međutim, puno važnije je da novi Kazneni zakon sada

cjelovito uređuje kaznena djela protiv računalnih sustava,

programa i podataka

NovčANo, uvjEtNo, opoMENA…Čitajući odredbe novog Kaznenog zakona može se primijetiti da se nigdje ne spominje novčana kazna. Naravno, nije ukinuta, nego je drugačije regulirana. Novčana se kazna može izreći kao glavna i kao sporedna kazna (npr. uz kaznu zatvora). Ono što je novo jest da sada imamo općenitu odredbu: “Kad zakon za određeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine, sud može izreći novčanu kaznu kao glavnu.”Dakle, svugdje gdje je zaprijećena kazna do tri godine (zaprijećena, ne konkretno presuđena!),

sud može izreći kao glavnu novčanu kaznu. No ako u nekom članku piše da je zaprijećeno npr. šest mjeseci do pet godina, novčana kazna ne može biti glavna kazna. Novčana se kazna izriče u dnevnim iznosima. Ona ne može biti manja od 30 ni veća od 360 dnevnih iznosa, osim za kaznena djela počinjena iz koristoljublja, kad se može izreći do 500 dnevnih iznosa. A kako se određuje dnevni iznos? Zakon kaže: “Visina dnevnog iznosa utvrđuje se uzimajući u obzir počiniteljeve prihode i imovinu te prosječne troškove nužne

za uzdržavanje počinitelja i njegove obitelji. Dnevni iznos ne može biti manji od dvadeset kuna ni veći od deset tisuća kuna.” Znači, 20 kn za nekoga tko je praktički socijalni slučaj, a 10.000 kn za nekoga tko prima milijune.Osim toga, imamo i rad za opće dobro - izriče se kao zamjena za novčanu kaznu u iznosu do 360 dnevnih iznosa ili kaznu zatvora u trajanju do jedne godine. Također, kratkotrajne se kazne zatvora izbjegavaju - kaznu zatvora u trajanju do šest mjeseci sud može izreći samo ako se može očekivati da se novčana kazna ili rad za opće dobro

ni oblik: tko navedeno kazneno djelo počini u odnosu na računalni sustav ili računalne podatke tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne ili područne (regi-onalne) samouprave, javne ustanove ili trgovačkog društva od posebnog javnog interesa (to bi bile firme poput HŽ-a ili HEP-a), kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Ovdje se progon počinitelja obavlja po službenoj dužnosti.

Kažnjava se i pokušaj ovog kaznenog djela, i u običnom i u kvalificiranom obliku.

Ometanjaradaračunalnogsustava

Članak 267. KZ-a navodi: “Tko onemo-gući ili oteža rad ili korištenje računal-nog sustava, računalnih podataka ili pro-grama ili računalnu komunikaciju, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.” Kažnjava se i za pokušaj. Tu se inkrimi-

nira ponašanje iz čl. 5. Konvencije - ometanje sustava.

Ovim kaznenim djelom sankcio-nira se ometanje rada računalnog sustava, računalnih

podataka ili programa te računalne komunikacije tako da se ovlaštenim korisnicima onemogući nesmetano korištenje njegovih resursa ili me-đusobna komunikacija. Pritom se ne mora ugroziti integritet ili tajnost podataka koji se nalaze unutar su-stava. Radnja kaznenog djela čini se prenošenjem, oštećivanjem, bri-sanjem, kvarenjem, mijenjanjem ili činjenjem neupotrebljivim računal-nih podataka, a najčešće se sastoji od istovremenog slanja podataka s većeg broja računala. Takvi su npr. distribuirani napadi uskraćivanja usluga (DDoS).

Dakle, ovdje se, uzimajući u ob-zir da je elektronička komunikacija danas nezaobilazan i iznimno bitan oblik komunikacije (ostalom, veći-na drugih oblika komuniciranja, od


neće moći izvršiti ili ako se novčanom kaznom, radom za opće dobro ili uvjetnom osudom ne bi mogla postići svrha kažnjavanja.Sud naravno može odrediti i uvjetnu osudu. Uvjetnom osudom određuje se da se kazna na koju je počinitelj osuđen neće izvršiti ako

počinitelj u vremenu provjeravanja ne počini novo kazneno djelo i ispuni određene mu obveze. Sud može počinitelju osuđenom na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine ili na novčanu kaznu izreći uvjetnu osudu kad ocijeni da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće

činiti kaznena djela. Dakle, počinitelj je osuđen, ali se kazna neće izvršiti ako ne nastavi s kaznenim djelima. Oni koji počine neko kazneno djelo prvi put i nema neke veće štete (ili je nadoknade) često će biti osuđeni upravo na uvjetne kazne.

tERMiNologijAPravni se termini znaju razlikovati od onih govornih, općeprihvaćenih. Stoga većina zakona ima svoj pojmovnik, a kako je precizno određivanje pojmova iznimno važno u kaznenom zakonodavstvu, oni su određeni i za kaznena djela iz domene računalnog kriminala. Dakle, prema Kaznenom zakonu:

Računalni sustav

jest svaka naprava ili skupina međusobno spojenih ili povezanih naprava, od kojih jedna ili više njih na osnovi programa automatski obrađuju podatke, kao i računalni podaci koji su u njega spremljeni, obrađeni, učitani ili preneseni za svrhe njegova rada, korištenja, zaštite i održavanja.

Računalni podatak

jest svako iskazivanje činjenica, informacija ili zamisli u obliku prikladnom za obradu u računalnom sustavu.

Računalni program

jest skup računalnih podataka koji mogu prouzročiti da računalni sustav izvrši određenu funkciju.

Ometanje tuđe računalne komunikacije predstavlja kazneno djelo za koje se

može odležati i do tri godine

najpovoljniji brzi internet

VMWarena brzim diskovima

KVM Cloudza sustave podrške Virtualni LAN

www.altus-it.hr

nezavisni domaći data centar

s ISO27001 certifi katom za vaše sigurno poslovanje

krojimo oblake po vašoj mjeri

tema broja

Cyber kriminal


telefona do televizije, barem se u dijelu koristi digitalnom komunikacijom izme-đu računala), sankcioniraju ponašanja koja mogu ugroziti dostupnost računal-nih sustava i podataka pohranjenih unu-tar njih.

OštećenjeračunalnihpodatakaČlanak 268. KZ-a navodi: “Tko neo-

vlašteno u cijelosti ili djelomično ošteti, izmijeni, izbriše, uništi, učini neupora-bljivim ili nedostupnim ili prikaže ne-dostupnim tuđe računalne podatke ili programe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.” I ovdje će se kazniti i za pokušaj kaznenog djela.

Tu se inkriminira ponašanja iz čl. 4. Konvencije - ometanje podataka. Ovdje je ratio legis - razlog propisivanja - za-štita od oštećivanja, izmjena, brisanja ili uništavanja tuđih računalnih podatka ili programa, čime se ovaj oblik imovi-ne štiti slično kao i materijalne stvari. Pritom nije važno je li im počinitelj ne-posredno pristupio ili je to učinio npr. izradom i prijenosom nekog malicioznog programa (virusa ili crva).

Računalni podaci danas, ne treba po-sebno objašnjavati, predstavljaju izni-mno vrijednu imovinu; kojiput će veća vrijednost biti u računalnim podacima negoli u fizičkom obliku: vrijednost ne-kog izvornog koda može biti veća od vrijednosti zgrade u kojoj se ti podaci nalaze.

Neovlaštenopresretanjeračunalnihpodataka

Dolazimo na - mogli bismo reći - bon-dovski teren. Riječ je o čl. 269. KZ-a, koji navodi: “Tko neovlašteno presretne ili snimi ne-javni prijenos računal-nih podataka, uključu-jući i elektromagnetsku emisiju računalnog su-stava, ili drugome učini dostupnim tako pribav-ljene podatke, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.” I ovdje se kažnjava i za pokušaj, a dodano se propisuje da će se uništiti poda-ci nastali počinjenjem kaznenog djela. Dakle, počinitelj će, uz kaznu, također ostati bez neza-konito prikupljenih po-dataka. Riječ je o uskla-đivanju s čl. 3. Konven-cije - nezakonito presre-tanje.

Dakle, ovim se kazne-nim djelom sankcionira neovlašteno presretanje komunikacije prema ra-čunalnom sustavu, iz nje-ga ili unutar njega, odno-sno između udaljenih raču-nalnih sustava, njihovo snima-nje te činjenje takvih podataka dostupnim trećim osobama. Ra-

tio legis jest zaštita nejavne komunikaci-je. Poznato nam je da svaki računalni su-stav proizvodi elektromagnetsku emisiju koju je moguće odgovarajućim uređajem snimiti i zatim reproducirati. Posebno

su po tome bili zloglasni nekadašnji CRT moni-tori, koji su se uz vrlo jednostavnu tehnologi-ju mogli pratiti na par desetaka metara; no ni danas to nije previše tehnološki složeno - osim ako su primi-jenjene mjere zaštite (TEMPEST).

Zanimljivo je da je novim KZ-om, u od-nosu na stari KZ, pro-širena odredba koja govori o presretanju i snimanju elektroma-gnetskih emisija. Do-sadašnja je formulacija glasila da će se kazniti onaj tko presretne ili snimi nejavni prijenos računalnih podataka koji mu nisu namijenje-ni, “uključujući i elek-

tromagnetske emisije računalnog sustava koji prenosi te podatke”. Sada se inkri-minacija odnosi na neovlašteno presre-tanje elektromagnetske emisije iz svih računalnih sustava (dakle i npr. snima-nje elektromagnetskih emisija procesora, monitora i dr.), a ne samo onih sustava koji prenose podatke, što je definitivno preciznije i bolje rješenje.

RačunalnokrivotvorenjeOvo je jedno vrlo specifično kazneno

djelo, regulirano čl. 270. KZ-a, a glasi: “Tko neovlašteno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neuporabljivim ili nedo-stupnim računalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni, ili tko takve podatke uporabi ili nabavi radi uporabe, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.” Kao i kod prethodnog ka-znenog djela, kažnjava se i za pokušaj, a podaci nastali počinjenjem kaznenog djela će se uništiti. Tu se inkriminira po-našanja iz čl. 7. Konvencije - računalno krivotvorenje.

Budući da valjda od početka suvreme-nog kaznenog zakonodavstva imamo ka-znena djela krivotvorenja, jasno je zašto je trebalo posebno regulirati računalno krivotvorenje. Razlog za sankcioniranje računalnog krivotvorenja leži u prirodi digitalnih podataka koji se zbog svog ne-tjelesnog oblika ne mogu podvesti pod pojam pisane isprave ili predmeta, niti se mogu iščitati bez tehničke pomoći.

Ne moramo posebno objašnjavati da se u suvremenom poslovanju kako gos-

Računalni je sustav svaka naprava koja na osnovi programa

automatski obrađuje podatke: to može biti osobno računalo, ali i

bankomat - svi se štite

Računalna prevara s karticama, koja uključuje lažno predstavljanje kako bi se dobili njihovi brojevi, kažnjava se s do pet godina zatvora

tema broja

Cyber kriminal

podarstva tako i javne uprave te dru-gih osoba sve češće koriste elektroničke baze podataka. Tako se danas brojne evidencije i očevidnici vode primarno - pa i isključivo - u elektroničkom obliku. Mnoge od tih elektroničkih baza poda-taka imaju iznimnu vrijednost za pravne odnose i štite se upravo ovim člankom Kaznenog zakona.

Ono što je kod računalnog krivotvo-renja specifično jest da biće kaznenog djela (biće kaznenog djela jest ono što je tipično za neko kazneno djelo, po če-mu se ono razlikuje od drugih kaznenih djela) ovdje mora biti vezano upravo uz računalne podatke. Tako primjerice ako netko provali u fakultetski server i mije-nja podatke rezultata ispita - to je raču-nalno krivotvorenje. U takvom kazne-nom djelu korištenje računala i primjena računalnih podataka, kako Zakon kaže: “koji imaju vrijednost za pravne odnose” (a primjena rezultata ispita nesumnjivo ima), ulaze u biće kaznenog djela.

Nasuprot tome, izrada lažnog novca ili lažne diplome, makar bili napravljeni (danas uglavnom i jesu) računalom - ne spadaju u računalno krivotvorenje, već klasična kaznena djela oko krivotvore-nja. Tu je računalo naime samo sredstvo za počinjenje kaznenog djela, koje se tehnički može počiniti i drugačije, npr. korištenjem tiskarskog stroja.

RačunalnaprevaraOvo kazneno djelo regulirano je čl.

271. KZ-a, a glasi: “Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovin-sku korist unese, izmijeni, izbriše, ošteti,

učini neuporabljivim ili nedostupnim računalne podatke ili ometa rad raču-nalnog sustava i na taj način prouzroči štetu drugome, kaznit će se kaznom za-tvora od šest mjeseci do pet godina.” Postoji i kvalificirani oblik djela - ako je pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. Također, podaci nastali počinjenjem ovog kaznenog djela će se uništiti. Tu se inkriminira ponašanje iz čl. 8. Konvencije - računalna prevara.

Bitan je element računalne prevare je pribavljanje protupravne imovinske kori-sti, a posljedica djela prouzročenje štete drugome. Pod ovo će se kazneno djelo moći svrstati razni oblici upada u raču-nalne sustave radi promjene stanja na bankovnim računima, računalne prevare s kreditnim karticama, plaćanje lažnim brojevima kreditnih kartica i sl. Tu tako-đer mogu spadati i razne blokade raču-nalnog sustava kako bi se onemogućila provjera valjanosti kartica radi pribav-ljanja protupravne imovinske koristi i sl. Tu je i osnovna razlika u odnosu na računalno krivotvorenje - kod računal-nog krivotvorenja ne mora biti uključena protupravna imovinska korist.

ZloupotrebanapravaČlanak 272. KZ-a nosi ovaj specifični

naslov: Zloupotreba naprava, a svojim je sadržajem vezan za prethodna kaznena djela iz glave Računalnog kriminala, tj. propisuje kažnjivost za pripremnu radnju poduzetu radi ostvarivanja nekog od na-vedenih djela.

U njemu se kao prvo navodi da tko izradi, nabavi, proda, posjeduje ili čini drugome dostupne uređaje ili računalne programe ili računalne podatke stvorene ili prilagođene za počinjenje prethodno navedenih kaznenih djela, s ciljem da ih se uporabi za počinjenje nekog od tih djela - kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Dodatno se propisuje da se počinitelj neće kazniti kaznom strožom od one koja je propisana za kazneno djelo koje je imao za cilj.

Cilj kaznenopravne zaštite jest narav-no sprečavanje stvaranja i širenja tržišta naprava i - u praksi puno češćih - spe-cijaliziranih malicioznih programa za počinjenje kaznenih djela iz domene računalnog kriminala. Ono što je preci-znije definirano nego prije jest da će se kazniti onaj tko takve uređaje i progra-me izradi, nabavi, proda, posjeduje ili čini drugome dostupnim “s ciljem da ih se uporabi za počinjenje nekog od tih djela”. Dakle, ako netko takve programe nabavi jer se bavi antivirusnom zaštitom ili sasvim legalnom djelatnošću testiranja informacijskih sustava na ugroze, neće ući u opseg zabranjenog, onog što Za-kon sankcionira.

Dosadašnje rješenje, koje imamo od 2004. godine, kažnjavalo je već samo posjedovanje takvih uređaja i programa. Stoga je čak postojala neslužbena prepo-ruka da se oni kojima su takvi programi i uređaji potrebni u profesionalnom radu jave MUP-u kako bi se izbjegla svaka dvojba oko razloga zašto takve progra-me i uređaje posjeduju.

Članak 272. KZ-a sankcionira i one koji izrade, nabave, prodaju, posje-duju ili čine drugome dostupnima računalne lozinke, pristupne šifre ili druge podatke kojima se može pri-stupiti računalnom sustavu s ciljem da ih se uporabi za počinjenje ka-znenih djela iz domene računalnog kriminala. Takva će se osoba kazniti kaznom zatvora do jedne godine. Tu dakle spadaju radnje poput da-vanja ili prodaje nečije pristupne ši-fre. Ono što bi nadležnim državnim tijelima moglo otežati progon jest da treba dokazati kako je cilj takvih radnji bio upravo počinjenje kazne-nih djela - počinitelj će se braniti da mu ni na pamet nije palo da će onaj kome je primjerice dao ili učinio dostupnim zaporke to iskoristiti za počinjenje kaznenih djela.

Posebne naprave i programi na-pravljeni za počinjenje kaznenog djela će se oduzeti, a podaci priku-pljeni kaznenim djelom uništiti. Da-kle, u nekom konkretnom slučaju, maliciozni će se program oduzeti, a tako prikupljene zaporke i drugi materijali, nakon što više ne budu potrebni u smislu dokazivanja kazne-nog progona - oduzeti. Ukupno, cije-li ovaj članak predstavlja usklađiva-nje s člankom 6 Konvencije koji nosi isti naslov - zloupotreba naprava.

govoR MRŽNjEPostoji još jedno kazneno djelo u koje se mogu vrlo lako zapetljati korisnici Interneta, posebno oni koji vole u poluanonimnosti svojih soba širiti govor mržnje po portalima i forumima. Još je 2003. godine Vijeće Europe donijelo Dodatni protokol uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o kriminalizaciji akata rasizma i ksenofobije počinjenih putem računalnih sustava. Hrvatska ga je potpisala još 2003. godine, a ratificirala 2008. godine. Dodatni protokol od zemalja sudionica zahtijeva kriminalizaciju širenja rasističkih i ksenofobnih sadržaja putem računalnih sustava, kao i rasističko i ksenofobno obojenih prijetnja i uvreda te negiranja

holokausta i ostalih genocida.

Dodatni je protokol još 2004. godine uključen u kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske, a odredbe se nalaze i u novom KZ-u, koji u čl. 325. propisuje: “Tko putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti učini dostupnim letke, slike ili druge materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina, kaznit

će se kaznom zatvora do tri godine.”

Istom kaznom, dakle zatvorom do tri godine, kaznit će se tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan da potakne nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine. Kažnjava se i za pokušaj i, naravno, sve ovo navedeno ide po službenoj dužnosti.



Zabranjeno je presretanje elektromagnetske emisije računalnog sustava radi neovlaštenog prikupljanja podataka

Teškakaznenadjelaprotivračunalnihsustava,programaipodataka

Svaka država, pa tako i Hrvatska, na-pade na državne institucije i općenito javni sektor smatra društveno iznimno opasnim i stoga ih posebno sankcionira. Stoga imamo i čl. 273. KZ-a, koji neka od inkriminiranih ponašanja navedenih u ovom članku proglašava teškim kazne-nim djelima sa zaprijećenom strogom sankcijom. Tako tko kazneno djelo iz članka 267. do članka 270. KZ-a po-čini u odnosu na računalni sustav ili računalne podatke tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne ili područne (regi-onalne) samouprave, javne ustanove ili trgovačkog društva od posebnog javnog interesa, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Istom kaznom, od šest mjeseci do pet godina, kaznit će se tko kazneno djelo iz članka 266. do članka 269. počini prikrivajući stvarni identitet i uzrokujući zabludu o ovlaštenom nositelju identi-teta. To bi dakle bili slučajevi kada se recimo računalna prevara provodi na način da se kreira lažni identitet kako bi se došlo do podataka o korisniku i njegovim kreditnim karticama. Ovdje

spada i slučaj koji smo nedavno imali u praksi, gdje je maliciozan softver glu-mio poruku državnog tijela i tražio od korisnika da zbog izmišljenog prekršaja uplati novac na račun prevaranata.

I na kraju, članak 273. KZ-a ima i jednu po duljini kazne vrlo tešku kvalifikaci-ju - tko kazneno djelo iz članka 267. do članka 269. počini sredstvom namije-njenim za izvršenje napada na veći broj računalnih sustava ili kojim je prouzro-čena znatna šteta, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.

ZaključakInternet je definitivno odrastao - i kao

svaki veliki izum, može biti iskorišten za dobrobit čovječanstva, ali i kao alat kojim se koriste kriminalci da bi se do-čepali tuđeg novca ili jednostavno da bi nekome napakostili. Jasna je želja države da se određena ponašanja sank-cioniraju.

Kazne su definirane u vrlo velikim ras-ponima - jer jedno je obijesno blokira-nje susjedova bežičnog routera, drugo je izrada malicioznog programa kojim se netko želi pohvali da eto “i to zna”, a treće upad u računalni sustav i prebaci-vanje milijuna na vlastiti račun u dalekoj

zemlji. Okvir koji je dala Konvencija o kibernetičkom kriminalu dobro je iskori-šten i Hrvatska je dobila, barem u ovom dijelu, kvalitetan Kazneni zakon koji shvaća i specifičnosti internetskih teh-nologija.

Ono što će možda predstavljati i naj-veći izazov u budućnosti jest - edukaci-ja. I policija i vještaci i suci trebaju znati više o računalnom kriminalu. Odgovor-ne osobe u firmama trebaju znati koliko se vrijednosti danas nalazi u elektronič-kom obliku te da treba ulagati ne samo u službene automobile i zgrade već i u informacijsku sigurnost, jer ne treba se prepustiti misli da će država sve obaviti.

Internet jednostavno više nije uštoglje-na akademska mreža, a ni mjesto poput Kariba 17. stoljeća, gdje svatko može raditi što mu se ćefne. Postao je puno-pravni komunikacijski sustav, internetske novine i jače od tiskanih - sve u svemu, postao je dio pravom uređenog svijeta. I koliko nam god omogućavao pristup podacima koje prije 20 godina nije imao ni američki predsjednik, omogućio je i nove oblike kriminala. I zato ga je treba-lo regulirati. Hrvatska je to, po mišljenju vašeg autora, ovaj put napravila sasvim dobro.

tema broja

Kako na kraj s DoS-om?S gledišta zaduženih za zaštitu informacijskih sustava, DoS i DDoS napadi danas zapravo predstavljaju najveću prijetnju - naravno, pod uvjetom da su ipak implementirane neke osnovne sigurnosne kontrole i da se ne koristi aplikacija šuplja kao švicarski sir.Kao što smo već napisali, razne haktivističke grupe danas vrlo često pokušavaju svoje ciljeve ostvarivati putem DDoS napada - osim brojnih napada u svijetu, bili smo svjedoci i većem broju napada u Hrvatskoj, počevši od

slučaja kada se napadaču ili grupi napadača nije sviđao politički stav pojedinog portala pa do slučaja kada su webshopovi bili napadnuti te je napadač pokušao vlasnika ucjenjivati i iznuditi novac.Konačni je cilj obračuna s ovakvim napadima, naravno, identificiranje osobe koja stoji iza njih te njeno privođenje, no nažalost, danas dosta rijetko možemo točno identificirati napadača. Glavni je razlog tome što postoji velika količina ne samo legitimnih servisa koji pružaju potpunu anonimizaciju (npr. ToR), već i

zato što napadači sami često odabiru veći broj kompromitiranih računala kroz koja tuneliraju svoj mrežni promet. Identifikacija takvog napadača zahtijevala bi analizu svih računala koja čine tunel, što je u današnjem svijetu praktički nemoguće, pogotovo ako su računala u različitim državama, na različitim dijelovima svijeta.Zato kada pričamo o DDoS napadima, uglavnom se koncentriramo na metode zaštite od njih. Naravno, ako je napadač napravio onaj najjednostavniji DDoS napad i potrošio našu

internetsku vezu, ne možemo sami mnogo napraviti - u takvim slučajevima dobro je imati već unaprijed uspostavljene kontakte s vašim ISP-om kako biste mogli na njihovoj strani jednostavnim ACL listama na usmjerivačima blokirati potencijalno maliciozni promet i tako smanjiti opterećenje internetske veze.Druge metode obrane od DDoS-a, koje se danas također gotovo uvijek primjenjuju, uključuju vrlo detaljnu analizu mrežnog prometa. Naime, u slučajevima kada napadač napada aplikacijsku

Domaće je domaćeStop the press - neposredno prije nego što je ovaj broj Mreže trebao završiti u tiskari dobili smo informaciju o pokretanju prvog domaćeg servisa za rad preko Interneta. Freelance.hr neko je vrijeme bio u stealth modu, a službeno je predstavljen u ožujku. Porazgovarali smo s pokretačima servisa kako bismo ustanovili po čemu je specifičan i koje su mu prednosti u odnosu na etabliranu konkurenciju

CYBER KRIMINAL tehnički aspekti

Aircrack-NG, najpopularniji alat za napad na ključeve bežičnih računalnih mreža upravo je rasturio WEP

Piše: Bojan ŽDrnja

strane, o kojoj više možete pročitati u glav-nom tekstu, ovdje ćemo obratiti pažnju na tehničku stranu aktivnosti koje vas u onim ekstremnijim slučajevima mogu počastiti besplatnim boravkom na državnoj skrbi ili barem lupiti po džepu.

DobrostarohakiranjeNezakonit pristup tuđem informacijskom

sustavu odnosno informacijama odavno je sankcioniran. Za razliku od nekih drugih država, bilo koji pokušaj kompromitiranja tuđeg informacijskog sustava predstavlja kazneno djelo, bez obzira na metodu za-štite. Budući da postoji praktički neogra-

P roteklih godinu-dvije svi smo svje-doci velikih incidenata koji su se dogodili u svijetu, ali i u nas. Uz

ekonomske probleme tako je postalo po-pularno organizirati različite pokrete koji nerijetko pozivaju one koji ih podržavaju u izražavanje različitih oblika protestiranja, od kojih je možda najpopularnije provođe-nje DoS napada.

Iako je, kao što smo napisali u glavnom tekstu, i stari Kazneni zakon dobro regu-lirao različite oblike kaznenih djela raču-nalnog kriminala, stupanjem na snagu no-vog Kaznenog zakona 1. siječnja stvari su postale poprilično jasnije. Osim pravne

ničen broj mogućnosti kompromitiranja informacijskog sustava, zadržat ćemo se na par primjera koji su, vjerujemo, i najbliži prosječnom čitatelju.

Jedan od vrlo čestih napada koji se danas dešavaju jest pokušaj “posuđivanja” tuđe bežične računalne mreže kako bi se ostva-rio pristup Internetu. Kako se broj otvore-nih računalnih mreža ipak smanjuje te ih je sve teže pronaći, nemali broj korisnika odluči se pokušati probiti tuđu zaštitu be-žičnih računalnih mreža, pogotovo kada je riječ o WEP “zaštiti”. Kao što vjerojatno već znate, WEP enkripcija odavno je probijena te se zbog nekih inherentnih sigurnosnih nedostataka (prvenstveno loše implemen-tacije enkripcijskog algoritma RC4) vrijeme potrebno za probijanje ove zaštite mjeri u


REMO je grafički alat za uređivanje mod_security pravila

jednu jako glupu stvar koju naivni korisnici često naprave - pokretanjem HOIC-a “u više svrhe” zapravo su nesvjesno dali skoro potpunu kontrolu nad svojim računalom nekom neznancu na Internetu. Naravno, kada se napad krene provoditi, u logovima ciljnog poslužitelja bit će IP adresa kori-snika a ne upravitelja, tako da se nerijetko desi da policija pokuca na vrata upravo tom naivnom korisniku koji je “samo htio podržati tu-i-tu haktivističku grupu”.

minutama. No riječ je itekako o kaznenom djelu koje je k tome pokriveno i s više čla-naka, kao što ćemo kasnije vidjeti.

Još jedan vrlo čest pokušaj igranja sa si-gurnošću danas se svodi na pokretanje ra-znih alata poput onih za provjeru sigurnosti (npr. Nessus) ili čak i pravih hakerskih arse-nala poput Metasploita. Samo posjedova-nje ovih alata, naravno, ne predstavlja ka-zneno djelo, ali njihovo pokretanje protiv tuđih informacijskih sustava ili poslužitelja, sada je već jasno, nije bezazleno.

Iako činjenicu da netko ima Windows 2000 poslužitelj na mreži, a na koji nije instalirao nijednu sigurnosnu zakrpu, mo-žemo smatrati neodgovornim ili čak i glu-pim, kao što smo mogli vidjeti u glavnom tekstu, novi Kazneni zakon štiti vlasnika i takvih poslužitelja, makar će pasti u se-kundi kada se na njih namjeri napadač s Metasploitom.

DoSiDDoSNajpopularnija metoda napada koja je

dostupna i napadačima bez nekog velikog predznanja zaslužila je i svoj članak u Ka-znenom zakonu. Naravno, riječ je o napa-du uskraćivanja računalnih resursa odno-sno ometanja rada informacijskog sustava, kao što je navedeno u samom Kaznenom zakonu.

Što se tiče DoS i DDoS napada, odnosno njihova tehničkog provođenja, postoji čitav niz napada koji spadaju u ovu kategoriju, a koji na različite načine opterećuju ciljni su-stav. Iako većini korisnika kada se spomene DoS napad, na pamet pada zagušenje veze na Internet, postoji još čitav niz potkatego-rija DoS napada. Tako npr. napadač može nakon analize rada ciljnog poslužitelja slati specijalno oblikovane upite koji uzrokuju kompleksne aktivnosti na strani posluži-telja, što npr. može dovesti do zagušenja baze podataka. Tako je napadač postigao željeni cilj, a da nije uopće zagušio vezu na Internet. Kao još jedan primjer ovakva napada možemo spomenuti i poznati pro-gram Slowloris, o kojem smo već pisali u Mreži, a koji je itekako učinkovit protiv Apache web poslužitelja.

Danas se za provođenje DoS odnosno DDoS napada u najvećem broju slučaje-

va koristi LOIC (Low Orbit Ion Cannon), zapravo vrlo jednostavan i primitivan pro-gram koji na ciljni web poslužitelj samo šalje velik broj HTTP upita. Snaga je ovog programa upravo u broju korisnika koji ga pokreću i zato ga često koriste razne hak-tivističke grupe. Osim LOIC-a, često se ko-risti i HOIC (High Orbit Ion Cannon), una-prijeđena inačica LOIC-a koja omogućava kontrolu sa središnjeg mjesta te provođenje većeg broja napada. Ovdje možete vidjeti i

stranu (npr. pokušava opteretiti bazu podataka koju vaša aplikacija koristi) moguće je preciznom analizom detektirati maliciozni promet te blokirati samo njega. U tu svrhu najčešće se koriste inverzni proxy poslužitelji (reverse proxy) kao što je Apache na kojem se implementira modul mod_security, koji omogućava vrlo precizno definiranje upita koji se žele blokirati.Naravno, možemo vidjeti da je ovdje ključan preduvjet proaktivna analiza legitimnog prometa, uspostavljanje kontakata s

vašim ISP-om te postavljanje infrastrukture koja će vam omogućiti implementiranje ovakvih mjera obrane. Sve to treba napraviti unaprijed jer kad se napad desi, najmanje će vremena biti za razmišljanje o nekim naprednim metodama obrane. Zato ako još niste ništa napravili po ovom pitanju, ne gubite vrijeme i počnite se pripremati već sutra!


Low Orbit Ion Cannon danas

je možda najpopularniji

alat za provođenje DoS

napada

GPCode, maliciozni

program koji kriptira sve dokumente

na disku koristeći snažni

enkripcijski algoritam, nakon

čega ucjenjuje korisnika

za vraćanje podataka

tema broja


CYBER KRIMINAL tehnički aspekti

Sqlmap na djelu - upravo je identificirao bazu podataka koja se koristi kroz iskorištavanje SQL Injection ranjivosti

Uz malo truda, Metasploit paket možete pokrenuti čak i sa svojeg iPhonea ili iPada te imati cijelihakerski švicarski nožić u džepu

BrisanjepodatakaJoš jedna kategorija koja je dobila zasebni

članak u Kaznenom zakonu jest oštećenje informacija. Ovaj je napad također poznat od pamtivijeka, a u zadnje vrijeme možemo vidjeti neke nove metode kojima se napada-či koriste.

Napadači tako pokušavaju kompromitirati male i srednje tvrtke, očekujući da one ne-će imati značajne investicije i/ili znanje za postavljanje sigurnosnih kontrola te posebno ispravnog backupa svojih podataka. U slu-čaju uspješnog kompromitiranja napadači u ovom slučaju izvorne podatke tvrtke kripti-raju koristeći snažnu enkripciju te ih nakon toga ucjenjuju ne bi li im platili određenu količinu novca da bi zauzvrat dobili ključ korišten za enkripciju. Jasno je da se tvrt-ka, ako nije ispravno radila backup, nalazi zapravo u bezizlaznoj situaciji, pogotovo u

slučajevima kada napadači nisu napravili neke trivijalne pogreške i omogućili dekrip-tiranje podataka. Navedeni prekršaj, uz ovaj članak Kaznenog zakona, zapravo krši još njih, tako da je u ovom slučaju napadač zbi-lja nagrabusio…

AnalizamrežnogprometaČlanak koji je proširen, a koji je također

posebno zanimljiv, onaj je vezan uz neovla-šteno presretanje informacijskih podataka. Naime, dosad je ovaj članak bio zapravo dosta usko vezan uz specifične načine pre-sretanja podataka vezane uz elektromagnet-sko zračenje. Sada je članak proširen tako da je definiran zapravo bilo kakav prijenos informacija.

Ono što prvo pada na pamet svakako su bežične računalne mreže. Kako je članak dosta otvoren, u ovisnosti o slučaju mogao

bi se odnositi čak i na obično pregledavanje podataka koji putuju otvorenom bežičnom računalnom mrežom. Međutim, kako članak eksplicitno navodi nejavni prijenos poda-taka (a otvorena bežična računalna mreža mogla bi se smatrati i javnim prijenosom podataka), ovaj ćemo slučaj ipak ostaviti bolje upućenima.

No svakako treba istaknuti da bilo kakva analiza mrežnog prometa, ako za nju nema-mo eksplicitnu dozvolu, predstavlja neovla-šteno presretanje i analizu te kao takva spa-da pod navedeni članak Kaznenog zakona. Kao primjer alata koji napadači često koriste u ove svrhe svakako možemo spomenuti Cain&Abel - poznati alat koji omogućava lažiranje ARP mrežnih paketa kako bi se tuđi mrežni promet preusmjerio preko na-padačeva, što mu dozvoljava pohranjivanje i analizu.

RačunalnokrivotvorenjeKada se prvi put spomene članak 270 Ka-

znenog zakona, obično se pomisli na lažira-nje digitalnih certifikata. Iako je i takav slu-čaj obuhvaćen ovim člankom, on se odnosi na svaku promjenu podataka (krivotvorenje) koji imaju vrijednost za pravne odnose.

Kao što smo naveli već primjer u glavnom tekstu, promjena ocjene studenata u ba-zi podataka predstavlja ovakav napad. Iz dosadašnjih sličnih incidenata najbolji je primjer ovakva napada ranjiva web aplika-cija. Naime, vrlo se često upravo kroz web aplikaciju omogućava pregledavanje po-dataka (ocjena) i drugih bitnih informacija. Ako je web aplikacija neispravno napisana, moguće je iskorištavanje tzv. SQL Injection ranjivosti - ranjivosti do kojih dolazi kada web aplikacija ulazne argumente na koje može utjecati korisnik predaje izravno bazi podataka.

Ovakvi su napadi nažalost vrlo česti - ako samo pogledate neke od velikih incidenata koji su se desili zadnjih godina, velika ve-ćina njih počela je upravo iskorištavanjem SQL Injection ranjivosti. Navedene ranjivost najčešće se koriste za izvlačenje podataka iz baze podataka (što može biti jednostavan napad, ali i relativno kompleksan), dok su slučajevi kada je moguće mijenjati pohra-njene podatke rjeđi. Jedan je od najčešće korištenih alata za identifikaciju SQL Injec-tion ranjivosti Sqlmap, poznat i vrlo fleksi-bilan alat koji čak i korisnicima bez nekog specijalnog predznanja omogućava provo-đenje SQL Injection napada.

KoktelprekršajaKroz ovaj kratki pregled pokušali smo spo-

jiti članke novog Kaznenog zakona s nekim klasičnim napadima i hakerskim alatima s kojima se danas susrećemo. Naravno, mo-gućnosti nekog napadača praktički su be-skonačne i nerijetko se dešava da napadač zapravo (svjesno ili nesvjesno) koristi gotovo sve alate koje smo naveli u ovom tekstu, iz čega možemo vidjeti da se zapravo krši velik broj članaka, što mu automatski i pro-širuje kazneno djelo.

No još ćemo morati sačekati da vidimo kako će se sve navedeno odnositi na napa-de i napadače u budućnosti.


ZAštitA bEŽičNih RAčuNAlNih MREŽA

Bežične računalne mreže postale su izuzetno popularne, što je i razumljivo kada se uzmu u obzir sve prednosti i jednostavnost upotrebe koju nude. Danas se tako praktički na prste mogu nabrojiti kućanstva koja nemaju bežičnu računalnu mrežu već onu staru, žičnu.No s bežičnim računalnim mrežama dolazi i čitav niz sigurnosnih rizika i novih metoda napada koji se prije nisu mogli provesti ili je to bilo vrlo teško. Kao najveći problem ovdje svakako možemo navesti činjenicu da se podaci prenose zrakom, u vidu broadcasta, te da ih kao takve bilo koji napadač koji je dovoljno blizu (naravno, ovisno o opremi koju koristi i još čitavom nizu drugih faktora) može presresti. Da stvari budu gore, ovisno o zaštiti napadač može ne samo presresti podatke i analizirati ih već ih i ponovno broadcastati poput legitimnog pošiljatelja.

Za onemogućivanje ovakvih napada danas se koriste različiti protokoli za zaštitu bežičnih računalnih mreža. Svima je već poznat WEP, i to nažalost uglavnom po svojim nedostacima. WEP je baziran na enkripcijskom algoritmu RC4 koji je, kako se poslije pokazalo, neispravno implementiran. Ključan element enkripcijskog algoritma RC4, uz sâm ključ koji se koristi za enkripciju, jest inicijalizacijski vektor (IV). Kod algoritma WEP IV je velik samo 24 bita, što znači da može imati maksimalno 16,777.216 vrijednosti. Ovaj je broj, kada uzmemo u obzir računalne mreže i količinu podataka koji se danas prenose, itekako nedovoljan te napadaču omogućava provođenje određenih napada radi identificiranja enkripcijskog ključa. Zbog ovog, a i nekih drugih nedostataka (npr. činjenice da WEP koristi običan CRC algoritam za

provjeru integriteta) WEP se ne preporučuje koristiti, već se smatra u potpunosti razbijenim - samo jednu malu stepenicu iznad otvorene bežične računalne mreže.Algoritmi WPA i WPA2 dodani su u vidu IEEE 802.11i standarda kako bi se riješio problem nesigurnosti WEP-a. WPA je tako zamišljen da može funkcionirati na staroj opremi - to znači da u osnovi WPA također koristi RC4 za enkripciju, ali ima brojna unapređenja po pitanju same enkripcije i čuvanja integriteta.Imate li noviji bežični usmjerivač, svakako koristite samo WPA2. Riječ je o danas najsigurnijem sigurnosnom standardu za bežične računalne mreže. Osim dodatnih unapređenja, WPA2 za enkripciju podataka upotrebljava algoritam AES, koji je svakako preporučeni algoritam za enkripciju.Na kraju, još jedan savjet - razbijanje je WPA2 ključeva

vrlo, vrlo sporo zbog snažnih enkripcijskih algoritama koji se koriste. Napadači zato često prilaze ovom problemu građenjem tzv. rainbow tablica čiji je cilj unaprijed izračunati kombinacije zaporka (ključ) <> sažetak. Rainbow tablice vrlo su popularne prilikom napada na zaporke korisnika koje su pohranjene npr. MD5 ili SHA-1 sažecima. Međutim, tvorci WPA2 napravili su jedan vrlo dobar korak kojim su efikasno onemogućili izgradnju rainbow tablica. Naime, tajni ključ koji upišete u svoj bežični usmjerivač samo je jedan dio koji se koristi za izgradnju konačnog tajnog ključa. Osim nekih dodatnih matematičkih funkcija čiji je cilj spriječiti napade, vrlo je bitan faktor i SSID (ime) vaše bežične mreže. Zato kada birate SSID, uvijek odaberite nešto jedinstveno jer tako onemogućavate provođenje napada rainbow tablicama.

Rainbow tablice za WPA2 protokol dostupne su za 1.000 najčešće korištenih SSID-ova na web stranici https://wigle.net/gps/gps/Stat - ako je i vaš na listi, obavezno ga promijenite

www.bug.hr/digitalije

karakteristike, recenzije, komentari... ...sve na jednom mjestu

Tehnologije

IEEE 802.11ac WLAN mrežna oprema

Bežično kaožicom?

Gužva u WLAN eteru koju stvaraju kako uređaji u našem domu ili uredu, ali tako i deseci WLAN uređaja u svim stanovima ili uredima oko nas, doveli su do toga da danas u teoriji imamo puno više bandwidtha, ali ga sve teže koristimo - novi standard 802.11ac unapređuje neke stare ideje, ali i obećava toliko potreban skok u propusnosti same WLAN mreže koja posustaje pred povećanim apetitima za protokom podataka svih uređaja



Saša IlIševIć

P rvi pioniri bežičnih kućnih mreža prije desetak i kusur godina na raspolaganju su doduše imali skroman bandwidth

WLAN mreže, no zato djevičanski netaknut eter kojim će se signal mreže širiti. Već koju godinu kasnije, kako je padala cijena i rasla popularnost WLAN mreža, taj je eter bio značajno načet, da bi danas u njemu vladao kaos. Sve je češće prava lutrija pronaći po-koji slobodan i pouzdan kanal od u mnoštvu DSL WLAN routera, smartfona, prijenosnika, pametnih televizora, HD playera i kakvih sve već ne uređaja koji zakrčuju posebice 2,4 GHz WLAN pojas.

Ovo je problem koji posebice muči lju-de u gradskim stambenim višekatnicama ili velikim uredskim zgradama - uključite li pred zagrebačkim, splitskim, osječkim ili riječkim neboderima nekakav alat za skeniranje bežičnih mreža poput jedno-stavnog i besplatnog inSSIDera za Win-dowse, OS X i Android, ekran će mu se vrlo brzo ispuniti aktivnim WLAN access pointovima. U situaciji kada će vam uz DSL priključak vaš ISP redovito na kori-štenje dati i (najčešće) 802.11g WLAN ro-uter, u takvim će zgradama vaša 802.11g kućna ili uredska mreža realno biti pri-kladna tek za skroman bandwidth koji zahtijeva surfanje Internetom. Za nekoliko megabita vaše DSL veze naći će se mjesta u eteru, no ugodno kopiranje velikih da-toteka unutar vaše uredske mreže ili pak bežični streaming HD filmova između računala ili pak s NAS uređaja na vaš pa-metni TV ide sve teže i teže.

Dobro i privremeno, ali još uvijek ne baš osobito rašireno rješenje dočekali smo prije nekoliko godina u vidu standar-da 802.11n - ovaj je unatrag kompatibilni standard dao prostora za disanje podaci-ma koji lete eterom kako po pitanju pove-ćanja propusnosti tako i po pitanju radnih frekvencija.

antene odnosno prostorna streama dati mak-simalnu teoretsku propusnost od 600 Mbps.

Jasno, kada kažemo kako su sve ove pro-pusnosti teoretski maksimumi, to i mislimo - svatko tko se malo raspitao oko WLAN mreža svjestan je da se te brojke u stvarnom životu moraju barem prepoloviti, ako ne i dodatno smanjiti. U priloženoj smo tablici izdvojili glavne osobine svih danas aktualnih bežičnih standarda pa predlažemo da prije daljnjeg čitanja bacite pogled na nju.

Selidbana5GHzSpasonosno rješenje koje je iskoristio

802.11n - a na koje se, kako ćemo kasnije vi-djeti, naslanja i novi 802.11ac - jest prelazak na radni pojas od 5 GHz te manipuliranje

širinom kanala. Izuzmemo li (pra)stare WLAN uređaje otprije desetak godina po standardu 802.11a, koji su ionako bili ak-tualni većinom u SAD-u, u 5 GHz pojasu vlada praznina. Stoga je 802.11n uveo baš 5 GHz kao preporučljivo područje rada za ostvarivanje maksimalnih performansi, u kombinaciji sa 40-megahercnim kanali-ma (u usporedbi sa 20 MHz pri 2,4 GHz).

Jasno, ni on, kao niti novi 802.11ac u budućnosti, neće moći napraviti drama-tičan rez i ignorirati starije klijente - uz tzv. greenfield mod, gdje se na uređaj spajaju samo 802.11n klijenti, podržan je i mixed mod, gdje se dopušta spajanje 802.11abg klijentima uz relativan gubitak performansi.

Stoga se kod ovih uređaja pojavila dobra praksa integriranja dual radio rješenja - dva radiosklopa koja mogu raditi nezavi-sno kako bi se istovremeno zadržao pri-stup za starije uređaje, ali i novim 802.11n uređajima dao maksimalni kapacitet. K tome, dio 802.11n uređaja, većinom onih skupljih i namijenjenih poslovnim okruže-njima, podržava tehniku band steeringa. WLAN AP s band steeringom 802.11n klijente automatski preusmjerava na 5 GHz pojas, ostavljajući 2,4 GHz legacy klijentima.

Nan-tupotencijuNaime, 802.11n kao trenutni standard za

WLAN mreže u odnosu na posvuda prisut-ne 802.11g WLAN DSL routere koji danas kod nas čine ogromni većinu svih mreža u eteru nudi dvije stvari. Prva je skok teoret-ske propusnosti sa 54 Mbps kod 802.11g na 150/300/600 Mbps u različitim podverzijama 802.11n. Ovo se postiže korištenjem tehnolo-gije MIMO odnosno više prostornih streamo-va podataka iz više antena koji se u svakom uređaju pri prijemu spajaju u jedan mrežni podatkovni promet. Primjerice, korištenjem jedne antene odnosno streama uz 802.11n na raspolaganju vam je 150 Mbps propusnosti, dvije vam već daju 300 Mbps, tri mogu po-vući do 450 Mbps, dok će maksimalne četiri

Pet generacija bežičnosti - od svega par megabita u sekundi do gigabitne budućnosti

Car 802.11ac etera - trenutno je Broadcom vodeći (a zamalo i jedini) isporučitelj 802.11ac čipseta za bežičnu opremu

Tehnologije


RevolucijauevolucijiCijeli ovaj dugački uvod bio je potre-

ban da nas dovede do iduće stepenice u razvoju bežičnih mrežnih standarda - mnogi 802.11ac WLAN standard na-zivaju još i 5G WiFi. Zgodno i ne posve nezasluženo ime, kao što se može vi-djeti na priloženoj slici. Nove 802.11ac mreže koje su u posljednjih godinu dana razvoja dogurale do stadija Draft 5.0 već sada pokazuju puno kvaliteta zbog kojih vjerujemo da će se širiti barem toliko brzo kao i 802.11n - ako ne i brže. Naime, ovo je prvi standard koji ima potencijala da opravda nadimak Gigabit Wireless, skovan kako bi se ilustrirala mogućnost da 802.11ac svojim brzinama zamijeni žični Gigabit Ethernet - cilj koji WLAN mreže nisu dostigle u petnaestak godina svog razvoja.

U temeljima standarda 802.11ac nalazi se - 802.11n! Mnogo je zajedničkih osobina kojih smo se dijelom već i dotakli, pa ćemo ih prvo

samo pobrojiti: korištenje 5 GHz pojasa u kojem zamalo da i nema aktivnih uređaja, širi frekvencijski kanali, još više MIMO kombini-ranja na razini jedne stanice ili aktivne surad-nje više MIMO stanica te najzad opcionalni beamforming koji nije dio standarda, ali je tehnički izvediv.

802.11acuskicamaPreseljenje na 5 GHz radni pojas na kojem

zamalo da vlada radijska tišina omogućuje širenje frekvencijskih kanala - dok je 802.11n imao 20/40 MHz channel bonding, 802.11ac

FAQ za 802.11ac

IEEE 802.11 bežični mrežni standardi

802.11 protokol

Objavljen godine

Radna frekvencija

(GHz)

Bandwidth (MHz) Propusnost po streamu (Mbps) Teoretska

propusnost

Tipična propusnost

(Mbps)

Dopušteno MIMO

streamova

Približan domet u

zatvorenom prostoru

Približan domet na

otvorenom

802.11b 1999. 2.4 20 1, 2, 5.5, 11 11 Mbps 4.3 1 oko 38 m oko 140 m802.11a 1999. 5 20 6, 9, 12, 18, 24, 36, 48, 54 54 Mbps 23 1 oko 35 m oko 120 m802.11g 2003. 2.4 20 1, 2, 6, 9, 12, 18, 24, 36, 48, 54 54 Mbps 19 1 oko 38 m oko 140 m

802.11n 2009. 2.4 / 5 20 / 407.2, 14.4, 21.7, 28.9, 43.3, 57.8, 65, 72.2 (20 MHz) / 15, 30, 45, 60, 90, 120, 135, 150 (40 MHz)

150 / 300 / 450 / 600

Mbps30 - 130 1 - 4 oko 70 m oko 250 m

802.11ac

2012-2014. (trenutno Draft 5.0 verzija)

2.4 / 5 20 / 40 / 80 / 160

7.2, 14.4, 21.7, 28.9, 43.3, 57.8, 65, 72.2 (20 MHz) / 15, 30,

45, 60, 90, 120, 135, 150 (40 MHz) / 32.5, 65, 97.5, 130, 195,

360, 292.5, 325, 390, 433.3 (80 MHz) / 65, 130, 195, 260,

390, 520, 585, 650, 780, 866.7 (160 MHz)

433 / 867 Mbps; 1.69

/ 3.39 / 6.77 Gbps

50 - 250 (trenutno) 5 - 8 u fazi

testiranjau fazi

testiranja

već sada podržava 20/40/80 Mhz kana-le kojima će se u budućnosti pridružiti i 160 MHz.

Širi kanali u kombinaciji s dizanjem na prazni 5 GHz pojas odlična su kom-binacija i za budućnost. Primjerice, 802.11n mogao je iskombinirati dva 20 MHz kanala u jedan 40 MHz kanal - no efektivno ste takvih na 2,4 GHz mogli

imati svega tri a da se međusobno ne prekla-paju. To vam je ta gužva u 2,4 GHz eteru…

S druge strane, sa 5 GHz 802.11ac na ras-polaganju su vam 23 moguća 20 MHz ka-nala odnosno 11 nepreklapajućih 40 MHz kanala. Startate li sa 80 MHz kanalima, na 802.11ac/5 GHz ih imate pet zasebnih ka-nala. Ovakvo skaliranje na 160 MHz taj broj smanjuje na svega dva kanala, no prerano je govoriti jesu li ovakvi superširoki 160-mega-hercni kanali uopće izvedivi i iskoristivi.

Nadalje, do osam prostornih MIMO stre-amova koje omogućuje 802.11ac (u odnosu

Trenutne maksimalne propusnosti u ovisnosti o broju kanala

Broj prostornih streamova

802.11n 20 MHz mode (1 channel)

802.11n 40 MHz mode

(2 channels)

802.11ac 80 MHz mode

(4 channels)1 65 150 4332 130 300 8673 225 450 1300

Što mi nudi 802.11ac u odnosu na 802.11n uređaje u trgovinama ili pak 802.11g koji (vjerojatno) već imam?

Lagano pitanje i odgovor za početak: uz to što su uređaji unatrag kompatibilni s navedenim standardima, 802.11ac nudi veću propusnosti uz barem usporedivo područje pokrivanja kao kod 802.11n, manje interferencija zbog korištenja 5 GHz pojasa rada te bolju učinkovitost zahvaljujući MIMO/MU-MIMO tehnologiji baratanja prostornim streamovima.

Koliki je domet 802.11ac uređaja na otvorenom, a koliki u zatvorenom prostoru?

Kao i uvijek, to u praksi ovisi o konkretnoj lokaciji, no konkretnim se brojkama ne bismo razbacivali jer se u slučaju 802.11ac opreme još uvijek radi o Draft 5.0 verziji, a i testirali smo premali uzorak uređaja da bismo autoritativno govorili o dometu. No na temelju viđenog možemo reći da je zasad koristan domet 802.11ac uređaja barem ekvivalentan onome kod 802.11n.

Kolika je realna propusnost koju mogu očekivati od 802.11ac uređaja?Po viđenom na najboljim primjercima testiranih 802.11ac uređaja, trenutno možete računati i na do 250 Mbps ako se nalazite unutar iste prostorije, odnosno u blizini access pointa. No radovat će vas činjenica kako nema stravičnih padova brzine kako se udaljavate od AP te je 802.11ac dosta bolji od 802.11n i na rubnim dijelovima mreže.

Mogu li koristiti svoje 802.11n ili 802.11b/g uređaje - recimo, prijenosnike ili smartfone - na 802.11ac access pointu ili routeru?

Možete; 802.11ac oprema unatrag je kompatibilna s 802.11a/b/g/n uređajima - po defaultu AP ili router dolazi pretpodešen na rad u mixed modu, odnosno kod mnogih modela s dva radijska sklopa možete imati odvojeno 802.11n i sporije od 802.11ac uređaja.

Ako kupim 802.11ac mrežnu karticu, mogu li se spojiti na 802.11g router koji mi je uz DSL dao (umetni ime hrvatskog ISP-a)?

O: Možete; 802.11ac mrežna kartica podržava sve prijašnje bežične standarde.

Moram li kupiti mrežnu karticu i AP/router od istog proizvođača?Ne. Svi 802.11ac certificirani uređaji mogu raditi međusobno u kojoj god kombinaciji zamislite.

Zašto neki 802.11ac uređaji imaju jednu, drugi dvije, treći tri, a u tablici piše i do osam antena? Je li to bitno? Što je s onima koji uopće nemaju vanjske antene?

Broj antena u korelaciji je s brojem istovremenih data streamova, s time da je ukupna propusnost ograničena minimalnim brojem antena u upotrebi na obje strane veze. Stvar je prilično komplicirana činjenicom da neki uređaji dodatno ograničavaju broj streamova koji prenose jedinstvene podatke. Često ćete u specifikacijama pronaći brojke



na do četiri kod 802.11n) otvara sasvim nove mogućnosti za kombiniranje streamova u ete-ru. Zasad je prerano donositi neke isključive sudove o potencijalu MIMO dijela standarda 802.11ac jer je cijeli standard u procesu fina-

multiple-output. MU-MIMO je tehnologija unutar 802.11ac koja omogućuje da više ra-dioterminala na nekom području međusobno surađuje kako bi se maksimiziralo iskorištava-nje bandwidtha. Tako će 802.1ac MU-MIMO

access pointovi moći obrađivati signale s više bežičnih klijenata istodobno umjesto da se kao dosad moraju vrlo brzo pre-bacivati od jednog do drugog aktivnog bežičnog klijenta smanjujući tako efika-snost iskorištavanja etera.

PraktičnaprimjenaMožda su se mnogi među vama čita-

jući dosadašnji tekst zapitali: čemu sve ovo? Istina je da ogromna većina korisni-ka WLAN mreža može živjeti i samo na 802.11g odnosno 54 Mbps. Sve dok su nam DSL linije koje nam daju naši ISP-ovi brzina kakve već jesu, nema nikakve potrebe da vam daju išta brže uređaje - 802.11n ili 802.11ac na korištenje od svo-jeg ISP-a možete očekivati tek kada jednog lijepog dana uvedete optiku brzine 50 ili 100 Mbps. Dotad velika većina korisnika koja ionako samo surfa, a vrlo malo raz-mjenjuje podatke u lokalnoj mreži, nema neku potrebu za bržim WLAN standardima.S druge strane, čak i da se nalazite u ide-

alnom okruženju gdje vam desetine i stotine susjeda ne smetaju u eteru, u vašim se pro-storima nalazi sve više uređaja kojima treba malo veći bandwidth.Istina, glavni poticaj za razvoj bržih WLAN

standarda nalazi se na kućnoj strani u vidu streaminga HD videomaterijala - filmova s vašeg računala ili NAS-a na vaš veliki HDTV, ili pak u bliskoj budućnosti bežičnog prijeno-sa slike s vašeg tableta ili igraće konzole na isti taj veliki ekran. Videomaterijali su gladni bandwidtha, pa dok ste se s bitrateom od par megabita u sekundi kod DVD/DivX materijala mogli provući i na 54 Mbps kod 802.11g, pre-lazak u 720p te još više 1080p sadržaje skoro pa zahtijeva minimalno 802.11n. Treba imati

poput 2×2:2 ili 2T2R koji u biti govore sljedeće: u zapisu a×b:c, prvi broj (a) označava maksimalni broj odašiljačkih antena, drugi je broj (b) maksimalni broj prijemnih antena, a treći (c) maksimalni je broj prostornih streamova koje radio može iskoristiti. Standard 802.11ac dozvoljava maksimalno 8×8:8, ali najčešće je tu riječ o kombinacijama 2×2:2, 2×3:2, 3×3:2 te 3×3:3.

Kako to da neki jeftiniji 802.11ac uređaji imaju deklarirano 430 Mbps, oni malo skuplji 1.200 ili 1.300, neki treći kažu 1.750, a vi tu pričate i o gigabitnoj propusnosti?

Kao što je to bio slučaj i sa 802.11n, gdje najjeftiniji uređaji imaju samo jednu antenu i 150 Mbps, tako i kod 802.11ac uređaja propusnost ovisi o kombinaciji broja antena i prostornih streamova.Po viđenom na testiranjima, ima razlike u tome je li neka mrežna kartica deklarirana kao AC430 ili AC1200 - ne za faktor skoro 3, kako bi to deklaracija navela na pomisao, ali ipak postoji znatna razlika.

Koja je razlika između mixed moda (zajedno a, b, g, n i ac klijenti) i okruženja koje ima samo 802.11ac klijente? Isto tako, u sučeljima vidim i opceije za širinu kanala 20/40/80 ili 80 MHz only - ima li i to veze?

Kada su istovremeno spojeni različiti klijenti na jedan radio, svi će biti nešto sporiji od svojih tipičnih propusnosti, no ako neki uređaj ima dva radija, usporenje ćete vidjeti samo na onom na kojem su pomiješani klijenti. Kao i kod 11n uređaja prije, 11ac uređaji bit će nešto usporeni

samo kada ima aktivnih sporijih klijenata u eteru - ne i ako je samo aktivirana ta opcija da ih uređaj može spojiti na sebe.Što se tiče širine kanala, ljepota nezakrčenog 5 GHz pojasa u kojem radi 802.11ac znači da vam je ova opcija prilično sporedna - gužve u eteru nema, pa nema neke prijeke potrebe da se igrate ovom opcijom. No ona gotovo redovito postoji u 802.11ac AP/routerima.

Je li prerano kupovati 802.11ac opremu? Vidim da je ponuda uređaja kod nas još jako malena, a još nisam vidio nijedan prijenosnik ili smartfon s 802.11ac.

Objektivni odgovor na ovo pitanje, koji uzima u obzir već trenutne prednosti i (manje) nedostatke nove tehnologije - nije prerano ako vam treba veća propusnost i, što je još važnije, mir u eteru. Iako je riječ o Draft 5.0 verziji, većina testiranih 802.11ac uređaja radi vrlo dobro i stabilno te zaista predstavlja napredak u odnosu na 802.11n.Ponuda uređaja sigurno će porasti već do ljeta, kako na strani AP/routera i USB/PCIe mrežnih kartica tako i u samim uređajima. Naime, već novi smartfoni HTC One i Samsung Galaxy S IV imaju 802.11ac, a pojavile su se i glasine da će iduće generacije Appleovih prijenosnika i računala imati 802.11ac. Jasno, isto vrijedi i za standardnu ekipu prijenosnika iz tvrtki poput Hewlett-Packarda, Lenova, Della, Toshibe i drugih - nekakvog razloga za oklijevanje nema.

Brže i na dlanu - novi smartfoni HTC One i Samsung Galaxy S IV među prvima podržavaju 802.11ac bežične mreže

lizacije (do 2014. godine), no zasad viđeno prilično je obećavajuće.

Ipak, za MIMO mogućnosti 802.11ac poten-cijalno najuzbudljiviji detalj jest mogućnost MU-MIMO, tj. multiple user multiple-input

Tehnologije


na umu da gledanje filmova po prirodi ne smije kvariti prekidanje ili zastajkivanje video streama i eto dobrog razloga za brži WLAN standard.

No ne smije se zanemariti ni poslovni dio priče - zahtjevnijim je uredskim korisnicima svaka dosadašnja generacija WLAN opreme obećavala da je konačno došlo vrijeme da se odbace okovi žičnog Etherneta, no u praksi je žica još uvijek s nama u uredu. Za pouzdano baratanje velikim datotekama i općenito puno

Petgigahercna sloboda - svih dvadesetak WLAN mreža u bližoj okolici radi na 2,4 GHz, ostavljajući time 5 GHz spektar potpuno slobodnim i bez interferencija za 802.11ac

kopiranja unutar lokalne uredske mreže žični je Ethernet u ovom trenutku još uvijek kralj.

Isto tako, povećanje brzine nije samo kori-sno za gledanje filmova ili kopiranje velikih datoteka u lokalnoj mreži, već ima i zgodnu nuspojavu kod uređaja napajanih baterijom. Naime, uz to što su 802.11ac radijski sklopovi energetski skromniji od svojih prethodnika, što vam manje vremena treba za emitiranje nekog skupa podataka, logično je da će se na to potrošiti i manje energije iz baterije koja

napaja primjerice neki smartfon ili prijeno-snik.

Vjerujemo da smo vam dosad već otvoriti apetit za 802.11ac uređajima pa će vas rado-vati činjenica da u nastavku možete pronaći svojevrstan vodič kroz kupnju ovakvih uređaja s najvažnijim činjenicama koje treba imati na umu. Isto tako, za vas smo testirali prvih ne-koliko 802.11ac uređaja dostupnih na našem tržištu kako biste se i sami uvjerili u prednosti i nedostatke novog standarda WLAN mreža.

OzNAkE kLAsA 802.11ac bEŽIčNE OpREME


Zbrka oko brojki i slovaDosadašnja je praksa sa svom MIMO opremom koja barata s više prostornih streamova bila da je međusobno treba razlikovati prema broju streamova, broju radijskih sklopova odnosno antena te prema frekvencijskim područjima koja pokrivaju.No niti je ovo lako pohvatati nekom tko se prvi put susreće s WLAN opremom, niti svemu tome pomažu sami proizvođači svojom neslužbenom nomenklaturom koju su usvojili pojavom 802.11ac uređaja. Naime, svi su nekako prešli na format NXXX odnosno ACXXXX: N300, N900, AC1300, AC1750 i sl. Što je sad to, mnogi pojma nemaju… a načisto nisu ni sami proizvođači koji nisu 100% usklađeni oko tih - nazovimo ih tako - klasa 802.11n i 802.11ac opreme.Nekih većih problema nema kod uređaja koji mogu istovremeno raditi i na 2,4 Ghz i na 5 GHz, čak i ako na jednom od tih pojasa rade u 802.11n, a u drugom u 802.11ac načinu rada. Naime, tada je lako shvatiti zašto neki uređaj ima recimo oznaku N900 - na dva pojasa možete dati istovremeno po 450 Mbps. Ili pak zašto neki uređaj ima oznaku N750 - očito je da je to zbroj 450+300, ali nam ta oznaka ne govori puno o tome koji pojas ima 450, a koji 300 Mbps.Puno veći problemi nastaju kod dual band uređaja koji ne mogu istovremeno raditi na oba pojasa - je li njih ispravno zvati primjerice N450 ili N900 kako bi ih bilo lakše iskombinirati s mrežnim karticama koje su obično tako označene? Situaciju dodatno kompliciraju 802.11ac uređaji kod kojih maksimalne propusnosti na 2,4 GHz i 5 GHz po definiciji nisu iste - iako je sreća u nesreći što su (barem zasad) svi odreda dual band.Svemu definitivno ne pomažu ni sami proizvođači, pa je tako primjerice testirani Linksysov AE6000 USB adapter označen kao AC580 - N150+AC430 (što je zapravo AC433, ali zaokruženo da ljepše izgleda na kutiji). Bi li njega bilo ispravno zvati samo AC433?

Oznake klasa za dual-radio AP/routere koji mogu raditi simultano na 2,4/5GHzProizvođačeva

oznaka2.4 GHz N Radio Maximum

Link Rate (Mbps)5 GHz AC Radio Maximum

Link Rate (Mbps)AC1750 450 1300AC1600 300 1300AC1310 450 867AC1200 300 867AC750 300 433AC580 150 433N900 450 450N750 450 300N750 300 450N600 300 300

Da se nekako i vi i mi iskopamo iz ovog mulja, u donjim smo tablicama odlučili uređaje klasificirati po najvećoj pojedinačnoj propusnosti kod single band uređaja. Tako će 802.11ac uređaji biti AC433, AC867 ili AC1300, a 802.11n uređaji pak N150, N300 ili N450 u ovisnosti o tome je li riječ o 1×1, 2×2 ili 3×3 uređajima. Dakle, ako uređaj može istodobno raditi na oba pojasa, dovoljno je zbrojiti maksimalne propusnosti.

Oznake klasa za klijente ili AP/routere koji mogu raditi samo u jednom od pojasa (ili 2,4 ili 5 GHz)

Proizvođačeva oznaka

2.4 GHz N Radio Maximum Link Rate (Mbps)

5 GHz AC Radio Maximum Link Rate (Mbps)

AC1300 450 1300AC867 300 867AC433 150 433N450 450 450N300 300 300N150 150 150

2,4 GHz 5 GHz


Sva smo mjerenja izvršili na tri skupa podataka: velikim datotekama (dva videozapisa ukupne veličine 1,36 GB),

malim datotekama (688 datoteka u 120 poddirektorija) te najzad datotekama kombinirane veličine (59 datoteka uku-pne veličine 690 MB u 27 poddirektorija). Ovo su standar-dni setovi podataka koje koristimo kao primjere iz stvarnog života kod svakog testa brzine propusnosti, bilo da je riječ o testu bežičnih uređaja ili diskova. Na LAN port svakog rou-tera spojeno je računalo s Intelovom gigabitnom mrežnom karticom na čijem su se disku nalazili ovi podaci - taj je disk bio mapiran na prijenosnicima-klijentima kao mrežni disk te su jednostavne skripte za kopiranje davale vrijeme potrebno za kopiranje.

Skok u brzini - iako 802.11ac još ne

postiže gigabitne brzine koje se

obećavaju na kutiji, porast stvarne propusnosti u

odnosu na 802.11n zamjetan je i više nego dobrodošao

KARAKTERIsTIKE TEsTIRANIH uREđAjAIme uređaja

Asus RT-AC66u

Buffalo WZR-D1800H Airstation 1750

D-Link DIR-865L Cloud Gigabit Router AC1750

Linksys smart Wi-Fi Router EA6500

Podržani bežični standardi 802.11ac/a/b/g/n 802.11ac/a/b/g/n 802.11ac/a/b/g/n 802.11ac/a/b/g/nDual radio / konfiguracija 4, 3x3:3 4, 3x3:3 4, 3x3:3 4, 3x3:3Broj LAN portova 4, Gigabit Ethernet 4, Gigabit Ethernet 4, Gigabit Ethernet 4, Gigabit EthernetUSB storage port 4 4 4 4

PerformanseKopiranje 2GB podataka (802.11ac, 3 m)D-Link mrežna 202,00 142,50 171,80 195,60Linksys mrežna 122,80 103,20 100,20 112,80Asus mrežna 212,30 153,70 176,40 201,40jPerf 2.0.2 benchmark na lokaciji Ln802.11ac 20/40/80Mhz mod L1D-Link mrežna 198,60 136,40 166,20 182,80Linksys mrežna 114,80 97,60 95,70 104,30Asus mrežna 205,30 145,10 175,30 186,20802.11ac 20/40/80Mhz mod L2D-Link mrežna 111,00 85,20 81,90 98,40Linksys mrežna 105,60 54,30 66,10 75,20Asus mrežna 121,90 90,10 82,40 105,20802.11ac 20/40/80Mhz mod L3D-Link mrežna 73,90 59,40 60,80 69,20Linksys mrežna 68,50 49,30 53,70 61,10Asus mrežna 86,90 55,70 64,50 91,50802.11ac 20/40/80Mhz mod L4D-Link mrežna 46,60 24,30 32,30 33,70Linksys mrežna 33,90 21,80 20,70 26,10Asus mrežna 58,20 27,30 29,40 35,10Jamstvo 1 godina 1 godina 1 godina 1 godinaCijena 1.429 kn 1.705 kn 1.499 kn 1.650 knUstupitelj Asus, www.asus.com Melcomp, www.melcomp.hr D-Link, www.dlink.eu Kodeks, www.kodeks.hr

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

Asus RT-AC66U Bu�alo WZR-D1800H AirStation 1750

D-Link DIR-865L Cloud Gigabit Router AC1750

Linksys Smart Wi-Fi Router EA6500

Kopiranje podataka (802.11ac, 3 metra) D-Link mrežnaLinksys mrežnaAsus mrežna

KaKo smo testirali

Bežično kombiniranje

Za provjeru konzistentnosti rezultata i finije praćenje kreta-nja bandwidtha poslužili smo se i standardnim mrežnim ala-tom iperf, preciznije verzijom JPerf 2.0.2 (http://code.google.com/p/xjperf/) koji omogućuje mjerenje performansi između dvije ili više točaka unutar mreže.

Glavni je klijent bio prijenosnik Dell Inspiron 15z (5523) - Intel Core i7-3537U 2 GHz, 8 GB RAM, 256 GB SSD. Kako Intel još nema svojih 802.11ac kartica, sva smo mjerenja obavili s tri 802.11ac mrežna adaptera - Asusovim, D-Linko-vim i Linksysovim. Dobiveni su rezultati pokazali da nema posebnih razloga da AP i router budu od istog proizvođača.

No važno je napomenuti da smo prije testiranja svakog ure-đaja sa stranica proizvođača downloadali najnoviju dostu-pnu verziju firmwarea odnosno drivera za mrežne adaptere.

Sva su mjerenja provedena pozicioniranjem uređaja u sre-dinu prostorije te klijenata na udaljenost od pet metara bez osobitih prepreka (ne računamo li standardni uredski namje-štaj).

U PRODAJIwww.bug.hr/webshop

Sabrana djela Bugovih legendarnih kolumnista, Olega Maštruka i Ive Špigela:

točka

čovjek

BUG

BIBLIOTEKA IT.KOLUMNE o l e G m a Š t r u k o

U PRODAJIwww.bug.hr/webshoptočka

čovjekIvo ŠpIGel

Kudto ide?BIBLIOTEKA IT.KOLUMNE

I v o Š p I G e l

BUG

Tehnologije



D-Link DWA-182

USB 2.0, AC1200 (AC867+N300), integrirana antena

449 kn, D-Link

Linksys AE6000 Mini AC Adapter

AC580USB 2.0, AC580 (AC433+N150), integrirana

antena

331 kn, ComTel Corp

Buffalo WLI-H4-D1300 AirStation 1300 Media BridgeAC1300, integrirana antena, 4-portni Gigabit Ethernet switch

1.506 kn, Melcomp

Svi testirani 802.11ac uređaji nazivno dolaze iz kućnog, consumer segmenta ponude - ta što oni uopće rade u Mreži i gdje su profesionalni uređaji?Odgovor na drugi dio pitanja jednostavniji je - na svjetskom se tržištu tek pojavljuju 802.11ac AP/routeri namijenjeni poslovnim korisnicima. Kao i kod svakog ranijeg WLAN standarda, na tržište i sada prvo dolaze uređaji namijenjeni kućnim korisnicima. Uređaji namijenjeni specifično poslovnim korisnicima tek izlaze na vidjelo - primjerice, Ubiquiti Networks tek je nedavno objavio svoju platformu UniFi 3.0 koja koristi Broadcomov 802.11ac SoC BCM4706.Dotični čipset se koristi u zamalo svakom dosad lansiranom kućnom 802.11ac WLAN AP/routeru - dobar razlog da se prilikom kupnje već sada razmotri neki od tih nazivno kućnih modela. Naime, ova činjenica samo osnažuje trend u ovim kriznim vremenima da se, gdje je moguće i prikladno, radi uštede poslovna mreža rješava što jeftinijom opremom. Istovremeno je zbog sve većeg preklapanja funkcionalnosti sve teže podvući jasnu granicu što je kućna, a što poslovna oprema - pogotovo kada govorimo o SOHO segmentu, koji realno opisuje glavninu hrvatskih poslovnih korisnika. Naposljetku, ako će neki nazivno kućni uređaj sasvim dobro obavljati zadaće nekog poslovnog uređaja namijenjenog SOHO tržištu - zašto ga ne iskoristiti?

TEsTIRANI 802.11ac MREŽNI AdApTERI kRIzNI I dRUGI TRENdOVI

Asus PCE-AC66PCI Express, AC1750 (AC1300+N450), tri R SMA vanjske antene, produžni adapter za antenu, low profile bracket (uz standardni) za ugradnju u HTPC i slična kućišta

699 kn, Asus


802.11ac - Buffalo WZR-D1800H AirStation 1750

802.11ac - Asus RT-AC66U

Klasična kombinacija - 4-portni Gigabit Ethernet switch te jedan USB 2.0 utor za dijeljenje diskova ili pisača unutar lokalne mreže

Do podataka sa dva USB vanjska diska moguće je doći i preko Interneta putem

Asusove usluge AiCloud dostupne za iOS/Android ili iz browsera

Cijena (s PDV-om) 1.429kn

Trenutnonajboljeperformansemeđu802.11acmodelima,odličnosučelje,mnogobrojnenaprednemogućnosti-primjericeAiCloudusluga,markantandizajn,dvaUSButorazadijeljenjediskovailipisača

Neštovišacijena

Našfavoritmeđutrenutnodostupnim802.11acWLANrouterima

Asus RT-AC66U

Asus,www.asus.com

++

+-

DojAm

UsTUPio


Interne3×3:3antene,dobarklasičan802.11acWLANrouter

Neštoslabijeperformanseodkonkurenata,nemacloudusluga,sučelje

Osnovnipaketzaulazu802.11acsvijet

Buffalo Airstation 1750

melcomp,tel.:042/405-000

++

+-

DojAm

UsTUPio

Abecedni poredak uvjetovao je da prvi WLAN router koji smo spojili do kraja među testiranima bude i onaj kojim smo bili najzadovoljniji - i to ne samo po ostvarenim brzinama. Iako ovo nije pravi usporedni test WLAN routera, Asusov nas se RT-AC66U svojim mnogim mogućnostima i iznimno inteligentnim i jednostavnim sučeljem dojmio kao jedan od ponajboljih izbora u ovoj kategoriji uređaja.Što se tiče bežične strane, Asus se odlučio za tri eksterne antene s maksimalno realiziranim potencijalom - konfiguracija je 3×3:3 na oba frekvencijska pojasa, pa tako imamo 450 Mbps na 2,4 GHz 802.11n te 1300 Mbps na 5 GHz

802.11ac. Doduše, Asus nigdje izrijekom ne spominje koristi li ovaj router i beamforming, no tehnologija AirRadar, koja “detektira smjer spojenih klijenata i pojačava im signal”, zvuči tako. U svakom slučaju, antene su izvedene preko standardnih RP-SMA konektora pa ih možete zamijeniti jačima ako želite.Dio mogućnosti ovog ljepuškastog WLAN routera jest usluga AiCloud preko koje možete preko Interneta sa svojeg iOS/Android smartfona ili tableta odnosno iz browsera doći do datoteka koje se nalaze na vašem PC-u ili pak na USB diskovima spojenima na dva USB utora na samom routeru.Po performansama ovo je uvjerljivo najbolji 802.11ac uređaj u ovoj prvoj skupini testiranih uređaja, pa se uza sve navedeno nametnuo kao naš trenutni favorit. Dojam jedino kvari relativno visoka cijena, no ne odveć visoka kada se usporedi s cijenama ostalih trenutno dostupnih 802.11 routera.

WZR-D1800H u pravom 802.11ac režimu rada tipično dati značajno više u odnosu na 802.11n mreže. Dok je unutar jedne male ili srednje velike prostorije rezultat zadovoljavajuć, ovaj se AirStation slabije snalazi na rubnim područjima pokrivanja signalom. Naime, tamo je primjetna osjetna razlika u odnosu na primjerice Asusov ili Linksysov uređaj.Ono što ide protiv ovog Buffala jest njegovo sučelje i općenito skromne mogućnosti unutar njega. Naime, svi drugi testirani uređaji - Asus, D-Link te Linksys - nude mogućnost ne samo dijeljenja datoteka s USB vanjskog diska unutar LAN-a već i preko Interneta posredstvom neke od njihovih cloud usluga. Jasno, ove usluge nisu obavezne i mnogi ih korisnici neće uopće koristiti, no cijenimo što ih neki proizvođači nude.

Bufallov WZR-D1800H deklariran je kao dual model - istodobno može raditi na 1.300 Mbps na 802.11ac 5 GHz i 450 Mbps na 802.11n 2,4 Ghz. Jasno, moguće su i druge kombinacije, no ovo su maksimalni načini rada podržani na ovom uređaju pa ga stoga proizvođač i deklarira kao AC 1750 uređaj (v. okvir uz uvodni test).Iako nijedan od dva nova Bufalla nije vizualno osobito atraktivan, na prvi pogled potencijalnim kupcima nudi mnogo. Antene su mu integrirane u kućište koje može stajati kako vodoravno tako i okomito (uz pomoć priloženih nogica). Sa stražnje se strane nalazi uobičajeni 4-portni Gigabit Ethernet switch te jedan USB 2.0 utor namijenjen dijeljenju USB vanjskih diskova ili pisača.Po propusnosti se ovaj Bufallo svrstava u sredinu trenutne ponude - što zapravo i nije loše kada se uzme u obzir da će

Neka osnovna pravila za nove 802.11ac uređaje poštovana su i kod Linksysova modela EA6500. U prvom redu mislimo na mogućnost istodobnog rada na oba frekvencijska područja - 2,4 i 5 GHz - te konfiguraciju antena 3×3:3 u oba slučaja. Na stražnjoj strani vrlo lijepog kućišta nalaze se dva USB utora namijenjena spajanju i dijeljenju USB vanjskih diskova i pisača uz koje u paru ide i odličan paket Smart Wi-Fi usluga, dijelu korisnika otprije poznat kao Cisco Cloud Connect. Osim dijeljenja datoteka prema Internetu, omogućena je i zamalo puna kontrola postavki EA6500 dok ste na putovanju. Zgodna je mogućnost jednostavnog dodjeljivanja prioriteta pristupa Internetu nekom uređaju ili aplikaciji - iako je ovo poznata QoS opcija, ovdje je to puno lakše zadati. Jasno, tu su i mobilne aplikacije za pristup spomenutim

802.11ac - Linksys Smart Wi-Fi Router EA6500

802.11ac - D-Link DIR-865L Cloud Gigabit Router AC1750


Tehnologije


D-Linkova usluga mydlink.com nadovezuje se na hardver routera i omogućuje pristup podacima te osnovnim postavkama uređaja

Zamalo sve za manji ured ili izdvojenu poslovnicu - uz klasičan 4-portni gigabitni switch tu su i dva USB priključka za dijeljenje vanjskih diskova ili pisača


Performanse,odličnosučeljeLinksysSmartWi-Fi,realizacijacloudusluga,lakoiskorištavanjemogućnostiroutera(primjericeQoSprioritizacijauređaja/aplikacija)

Maloslabijinavećojudaljenostiodnajboljih,cijena

Uređajkojisepomnogimsvojimkarakteristikamanalaziusamomvrhutrenutneponude

Linksys smart Wi-Fi Router EA6500

ComTel Corp,www.comtelcorp.hr

++

+-

DojAm

UsTUPio


Vrlodobreperformanse,naprednemogućnostisučelja(mydlink)

Velikedimenzije,mrežnekarticeizistetvrtkeneiskorištavajupunipotencijaluređaja

Prepoznatljivdobar802.11ackandidatizD-Linka

D-Link DiR-865L

D-Link Adria,tel.:01/6192-397

++

+-

DojAm

UsTUPio

kod primjerice Cisca/Linksysa, ali za osnovne stvari dovoljno. Ako ste malo iskusniji korisnik, do svih postavki ionako možete doći i kad niste unutar lokalne mreže.Performanse ovog 802.11ac uređaja i više su nego solidne - iako zaostaju za najboljim primjercima dosad viđenih 802.11ac routera (primjerice testiranog Asusa), kakvih 150 Mbps, koliko se može očekivati od ovog D-Linka, nije malo. Zanimljivo, ovo je rezultat koji smo dobili kada smo se na DIR-865L spojili D-Linkovim adapterom DWA-182. Kada smo upotrijebili Asusovu PCI Express karticu odnosno Bufallov WLI-H4-D1300 Media Bridge (opisan izvan konkurencije), propusnost se značajno podigla na kakvih 200 Mbps.

U tankom ali prilično visokom kućištu nalazi se D-Linkova najnovija standardna uzdanica u svijetu 802.11ac WLAN routera. Neke su mu glavne osobine klasične - 4-portni Gigabit Ethernet switch te jedan USB port namijenjen dijeljenju diskova odnosno pisača. Kako je D-Link među prvima počeo uz svoje routere nuditi i cloud usluge, tako one nisu izostale ni ovdje - dobro poznati i popularni mydlink skup opcija za pristup podacima s USB diskova preko Interneta uključuje iOS/Android aplikaciju, a tu je i mogućnost pristupa bilo iz kojeg browsera. K tome, omogućeno je i rudimentarno upravljanje postavkama routera iza samog mydlinka - ne onoliko opširno kao

uslugama u oblaku.Najzad, samo sučelje Linksys Smart Wi-Fi modela EA6500 nije tek iznimno lijepo već je i nadasve pametno organizirano, tako da vjerujemo kako će se i poprilični početnici brzo udomaćiti u njemu. Ovo je rijetkost u kućnom okruženju, a još veća rijetkost kod uredske mrežne opreme koja često zahtijeva ako već ne visoku stručnost, onda barem neko predznanje i snalažljivost za postavljanje i upravljanje. U vremenu kada SOHO segment korisnika svoje potrebe radi uštede u cijeni rješava nazivno kućnom opremom ovo je velik plus Linksysu.Po svemu viđenom imali smo vrlo visoka očekivanja i po pitanju propusnosti - EA6500 nas nije razočarao. Riječ je o vrlo stabilnom i zamalo najbržem testiranom 802.11ac uređaju (tek koji korak iza Asusova sprintera). Ono zbog čega EA6500 nije naš bezrezervni favorit jesu performanse na malo većim daljinama, gdje ovaj router osjetno zaostaje za i dalje postojanim Asusom.

HARDVER

C yberoamova serija uređaja NetGe-nie pokušava riješiti ovaj problem tako da jednom SOHO okruženju

nudi sve zapakirano u jedan uređaj. Net-Genie je 802.11n WLAN router s ugrađe-nim ADSL2+ modemom i opcijom spaja-nja 3G USB modema, dodatno opremljen kla-sičnim UTM paketom funkcija (SPI firewall, antivirus, intrusion pre-vention, web filtering). Sve je ovo zaokruženo jednostavnim sučeljem koje i manje vještim korisnicima omogućuje da samostalno unutar

Cijena 2.030kuna(uključuje3godinelicence)

FleksibilnopristupanjeInternetu(EthernetnaportuLAN4,ugrađenADSL2+modem,mogućespajanje3GUSBmodema),jednostavnoaliistovremenomoćnosučelje,lakodefiniranjekorisnikaikorisničkihpravanawebstranice,aplikacijeivremenskaograničenja,principcaptiveportala,IPSECVPN

Ugrađentek10/100mrežniswitchumjestogigabitnogEtherneta

OdličnorješenjekojedobropokrivapotrebeSOHOokruženjakojimseupraksivrlojednostavnoupravlja

Cyberoam NetGenie NG11AO

4sec,www.4sec.hr

++

+-

DOjAm

UstUpiO

Čuvar SOHO mreže

Saša IlIševIć

tvrtke upravljaju uobičajenim zadacima unutar jedne SOHO mreže.

Žicom ili eteromSa hardverske strane, posrijedi je ure-

đaj malenih dimenzija opremljen mnoš-


Manjak tehničkog znanja unutar same tvrtke te za to vezana potreba za nabavkom često skupe opreme i angažiranjem vanjskih stručnjaka glavni su problemi zbog kojih mnogi SOHO klijenti već u startu odustaju od uvođenja reda u svoje mreže. Nije da ih osobito krivimo - na SOHO tržištu traži se princip set and forget, što i nije uvijek slučaj s opremom koja je nazivno namijenjena ovoj skupini korisnika

Cyberoam NetGenie NG11AO

Spreman za 3G modem - mnoštvo podržanih modela USB 3G

modema te službena podrška za sve hrvatske mobilne operatere

(uključujući mobilni CARNet)

Upravljanje korisnicima


tvom LED indikatora koji jasno poka-zuju trenutno funkcioniranje uređaja. Sa stražnje se strane nalazi konektor za spajanje ADSL2+ modema na telefon-sku liniju, no NetGenie izlaz na Internet može omogućiti i preko Ethernet kabela (spojenog na port LAN4), odnosno pu-tem USB 3G modema. Sâm je postupak instalacije neproblematičan bez obzira na varijantu spajanja. Za svaku je po-hvalu što NetGenie ima vrlo široku listu podržanih 3G modema, a službeno su podržani i svi hrvatski mobilni operateri - pa čak i u CARNet varijantama (Tele2 i Vipnet). Za spojeni 3G modem unutar sučelja uređaja možete vidjeti i razinu signala - korisno za dijagnostiku same mobilne veze.

Općenito, prava snaga NetGenieja le-ži ne toliko u sveobuhvatnosti njegovih UTM funkcija - iako nije da mu tu nešto nedostaje - već u njegovu sučelju. Jasno, još uvijek je potrebno neko osnovno po-znavanje mrežnih pojmova, ali je zato sve zadatke koje bi administrator NetGenieja trebao dječje jednostavno provesti.

Cijeli sustav funkcionira na principu autentificiranih korisnika i uređaja koji mogu imati različite razine prava i ogra-ničenja. Uređaje je moguće na temelju njihove MAC adrese dodati na whitelist kako bi se onemogućio pristup LAN-u i Internetu uređajima koji su samo u pro-lazu.

Nećete na Facebook!S druge strane, upravljanje korisnicima

iznimno je detaljno - možda čak i u ne-kim svojim aspektima predetaljno, ali se srećom proizvođač pobrinuo da se kori-sniku maksimalno olakša posao.

Jednom korisniku odnosno paru kori-sničkog imena i njegove lozinke - s ko-jima se dotični logira na captive portalu prilikom prvom pristupanja Internetu - moguće je odrediti nivo pristupa Interne-tu: ograničiti ili dozvoliti pristup određe-nim pojedinačnim stranicama ili njihovim predefiniranim kategorijama, upravljati internetskim aplikacijama koje korisnik može koristiti te najzad odrediti u koje vrijeme korisnik može pristupati odnosno uključiti logiranje internetske aktivnosti. Ovako nabrojeno, zvuči vrlo komplicira-

Ekran za logiranje prikazuje se korisniku prilikom prvog pristupa Internetu - odabirom svojeg korisničkog imena i unosa lozinke primjenjuju se prava i ograničenja koja je definirao administrator

Upravljanje pojedinim korisnikom istodobno je jednostavno i puno opcija - Ivici možemo zabraniti pristup pojedinim stranicama ili aplikacijama ili pak njihovim skupinama te odrediti vrijeme kada može pristupati mreži

Restriktivno i fleksibilno - blokirani sadržaj administrator može i odblokirati tako da se logira u dijalogu koji se pri blokiranju prikazao korisniku

Ručno ili iz popisa - pojedine stranice ili aplikacije koje želite blokirati uvijek ili u nekom vremenskom periodu možete unijeti ručno ili se poslužiti predefiniranim skupinama

no, no unutar samog sučelja sve je ovo vrlo lako poklikati.

Najvažnije administratoru sustava jest da zapravo vrlo malo toga treba ručno upisivati. Primjerice, web stranice kojima želi blokirati pristup može unijeti ručno na nivou uređaja za sve korisnike, ali i jednostavno prihvatiti različite predefi-nirane kategorije koje je moguće pode-siti od korisnika do korisnika. Primjerice, Facebook je moguće blokirati svima ili samo određenim korisnicima, od slučaja do slučaja.

Sličan, gotovo zastrašujuće velik broj stavaka nudi se i od skupine do skupi-ne aplikacija. Unutar kategorija već je na raspolaganju velik broj predefiniranih najčešćih aplikacija koje može blokirati uvijek ili ih kontrolirati u određenom vre-menskom periodu.

Naravno, u svakom je trenutku moguće dozvoliti pristup nekoj web stranici čak i ako je ona prethodno blokirana - korisni-ku će iskočiti obavijest da mu je pristup toj i toj stranici onemogućen, ali će u istom dijalogu administrator moći odmah unijeti svoju lozinku kako bi mu se za taj put pristup omogućio.

Protiv prijetnjiDruga je polovica sigurnosnog paketa

koja se odnosi na preostalu UTM funkci-onalnost podjednako pristupačno izve-dena. Primjerice, uz to što je moguće iz samog sučelja provjeriti postoji li novija verzija firmwarea, na isti je način moguće preuzeti nove virusne definicije.

Također je moguće fino podesiti i rad samog antivirusnog enginea - da li da kontrolira pojedine mrežne protokole, zaviruje u ZIP arhive, ignorira datoteke s određenim ekstenzijama i sl. Iako u us-poredbi s nekim drugim UTM rješenjima možda nedostaje pokoja ponuđena mo-gućnost, u svjetlu lakoće korištenja i ovo što je ponuđeno omogućava vrlo preci-zno definiranje ponašanja.

Najzad, mogućnosti izvještavanja i više su nego dovoljne za jedan SOHO uređaj. Tako je moguće vidjeti koje su sve strani-ce otvarali korisnici te na temelju logova definirati daljnje promjene u postavkama.

Sve u svemu, NetGenie za relativno pri-stupačnu cijenu nudi zaista mnogo - priu-

čenom SOHO admini-stratoru svojim će jed-nostavnim sučeljem ali i širokim mogućnostima upravljanja pomoći da zavede reda u svojoj mreži. K tome, cijena uključuje trogodišnju pretplatu za zaštitne li-cence - antivirus, IPS, web i Application Fil-tering.

Ništa od gigabita - klasični 4-portni Ethernet switch na stražnjici NetGenia je 10/100 varijante


ima performanse od 20.000 IOPS, dok 120-gi-gabajtni model nudi tek 8.000 IOPS. Nadalje, 120-gigabajtni model pokriven je s tek 200 ciklusa brisanja ćelija, dok ih 100-gigabajtni model nudi 2.200. Unatoč tome, u usporedbi s mnogim drugim profesionalnim SSD-ovima, izdržljivost Seagateovih pulena prilično je po-razna. Tako Intelov SSD DC S3700 kapaciteta 100 GB nudi mogućnost pisanja 1,825 PB podataka, dok Seagateov 100-gigabajtni model nudi oko 220 TB.

JamstvenedilemeZanimljivo je da domaći ustupitelj na ove

SSD-ove nudi jamstvo od pet godina, dok je na Seagateovim stranicama navedeno jamstvo temeljeno na uporabi. Drugim riječima, pre-ma Seagateu, kada ćelije na SSD-u prepišete dovoljan broj puta, odnosno kad na SSD za-pišete određenu količinu podataka, jamstvo ističe. Prosječna količina podataka koju na SSD dnevno zapiše kućno računalo iznosi od 7 do 10 GB. Samim time možemo zaključiti da Sea-gateovi Enterprise SSD-ovi optimizirani za veći kapacitet više odgovaraju korištenju u radnim stanicama nego u serverima, kojima su pak namijenjeni modeli znatno veće izdržljivosti.

Seagate ne otkriva na kojem se kontroleru te-melje testirani SSD-ovi, no kako se skuplji Pul-sari temelje na Seagateovu vlastitu kontroleru, logično je zaključiti da se ista tehnologija koristi i u testiranim uređajima. Ovaj kontroler nije osjetljiv na komprimirane podatke kao SandFor-ceov, što je pozitivno, no za rad mu je potreban solidan cache od 128 MB. Performanse testira-nih modela nažalost nisu tako bajne kad je riječ o nasumičnom pisanju. Tako 240-gigabajtni model nudi 11.000 IOPS, dok 200-gigabajtni, izdržljiviji, nudi 30.000 IOPS. Dodatni su i puno veći problem performanse u korištenom stanju, odnosno kada su sve ćelije SSD-a isko-rištene, a upravo takvi uvjeti najčešće vladaju kada se SSD koristi na serveru. Kao što vidimo u priloženoj tablici, testiranim Segateovim SSD-ovima performanse tu dosta padaju.

Također smo primijetili dosta veliku osjetlji-vost na veličinu datoteka koje se zapisuju pri sekvencijalnim testovima. Pri testiranju s HD Tuneom, koji standardno radi s blokovima od 64 kB, performanse pri čitanju bile su ograni-čene na svega 150 MB, dok je brzina pisanja bila vrlo nekonzistentna. Prebacivanjem na blokove od 128 kB i veće situacija se znatno popravila.

SSD Seagate ST120FN0021 i ST240FN0021

Sučelje SATA6Gb/sECC NAND,DRAMcacheRAS -Jamstvo 5godinaCijena 1.301kn

Sučelje SATA6Gb/sECC NAND,DRAMcacheRAS -Jamstvo 5godinaCijena 2.255kn

Niskacijena,visokarazinakompatibilnostisprofesionalnimhardverom,pristojneperformanse

Niskacijena,visokarazinakompatibilnostisprofesionalnimhardverom,pristojneperformanse

Neposvejasnajamstvenafilozofija,izdržljivostnijenaraziniozbiljnijihprofesionalnihSSD-ova

Neposvejasnajamstvenafilozofija,izdržljivostnijenaraziniozbiljnijihprofesionalnihSSD-ova

IsplativSSDakoganamjeravateuposlitiuradnojstaniciodnosnosustavuzapohranukojiprimarnoservirapodatke

ProfesionalniSSDprihvatljivecijeneoptimiziranzačitanjepodatakaukontekstuserveraodnosnokorištenjeuradnimstanicama

Seagate ST120FN0021 Seagate ST240FN0021

Asbis,tel.:01/6009-900 Asbis,tel.:01/6009-900

++ ++

+- +-

DoJAm DoJAm

USTUpio USTUpio

Denis Arunović

P rva generacija SSD-ova ko-je je Seagate izbacio na tr-žište nosila je ime Pulsar.

Danas su pak na tržištu njihovi na-sljednici koji nose oznaku Pulsar.2. Riječ je o SSD-ovima temeljenim na MLC memoriji koji se na sustav spajaju putem SAS sučelja. Tu su ta-kođer i Pulsari XT, još skuplji SSD-ovi temeljeni na SLC memoriji. SSD-ovi koje smo dobili na testiranje ne

ubrajaju se u porodicu Pulsar, no svejedno ih potpisuje Seagate. Nakon malo guglanja stigli smo do Seagateovih službenih strani-ca na kojima su opisani Enterprise SSD-ovi sa SATA sučeljem čiji kapacitet varira od 100

do 480 GB. Drugim riječima, testirani SSD-ovi spadaju u niži segment Seagateove ponude i namijenjeni su korisnicima koji za prihvatljiv novac žele opremiti server SSD-ovima.

Podaci koje o ovim SSD-ovima nudi Seagate izuzetno su šturi pa tvrtka ne otkriva na kojem se kontroleru ili kojoj memoriji temelje. Za-nimljivo je da se u ponudi nalaze dvije vrste modela - s maksimiziranim kapacitetom te maksimiziranom izdržljivošću i performansa-ma pri pisanju. Npr. 100-gigabajtni model pri nasumičnom pisanju 4-kilobajtnih datoteka

HARDVER

Rezultati testiRanjaintel DC s3700

800GBseagate

st120Fn0021seagate

st120Fn00214KB pisanje, nasumičnoIOPS 36.861 16.105 9.327MB/s 150,98 65,97 38,24KB čitanje, nasumičnoIOPS 76.783 68.840 67.850MB/s 314,5 281,97 276,42128KB sekvencijalno čitanje (MB/s) 489,09 537,68 534,19128KB sekvencijalno pisanje (MB/s) 310,32 457,15 319,588K 70%/30% čitanje/pisanje, nasumičnoIOPS 36.599 14.367 6.240MB/s 299,83 117,7 51,12*manje je bolje, **testirano na Z77 Express, Core i7-3770K

Korištenje blokova od 64 kB rezultira nekonzistentnim performansama pri pisanju te niskim performansama pri čitanju podataka

Premda unatoč svim tržišnim pritiscima Seagate ni dan-danas na tržištu nema SSD-ove namijenjene malim korisnicima, tvrtka je još prije četiri godine na tržište izbacila profesionalne SSD-ove. Isprobali smo dio aktualne ponude

Jeftini profesionalci


HARDVER

RubyTech GS-2352KX

Cijena 14.350kn

Cijena,performanse,vrlokvalitetnaimplementacijaL2+mogućnosti,SFP+proširivost

Nemaredundantnonapajanje

Odličanomjercijeneimogućnostikojistavlja10GbEnadohvatruke

RubyTech GS-2352KX

Iki,www.iki.hr

++

+-

Dojam

USTUpIo

chove serije ECO preklopnika koji podrža-vaju IEEE 802.3az. Tako ovaj preklopnik zna automatski isključiti napajanje porta s kojeg je klijent odspojen ili je idle te također au-tomatski nastaviti s razmjenom prometa čim dotični port odnosno klijent postane aktivan.

Navedeno u kombinaciji s preostalim ka-rakteristikama modela GS-2352KX ovaj ure-đaj čini vrlo zanimljivim kandidatom za za-daće unutar telekoma odnosno enterprise ko-risnika. Naime, obzirom na vrlo nisku cijenu za ponuđene mogućnosti - koja može biti i do nekoliko puta niža od poznatijih konku-renata - s GS-2352KX moguće je po potrebi implementirati 10-gigabitni Ethernet i u ma-njim radnim okruženjima. Naravno, koliko god da je cijena 10GbE serverskim karticama i SFP+ modulima pala u posljednjih godinu-dvije, one ipak nisu za svakoga - no kada se u računicu za 10GbE uvrsti i ovaj RubyTec-hov switch, 10 Gb je nadohvat ruke. Tako-đer, zahvaljujući niskoj cijeni GS-2352KX se može upregnuti za iSCSI zadaće - još jedno područje na kojem je pad cijena kartica/kon-trolera naveo mnoge potencijalne korisnike na razmišljanje.

Jasno je da testirani RubyTechov GS-2352KX u osnovi nije namijenjen (pre)sitnim ribama - niti svaka tvrtka treba toliko portova na jednom switchu, niti im je potrebna nje-gova propusnost odnosno 10GbE sučelje. Za

sve male i srednje enterprise korisnike tajvan-ski RubyTech u svojoj ponudi ima primjerice preklopnike iz serije Web Management - 24-portni su im modeli jedva nešto skuplji od dvije tisuće kuna.

Baš je cijena ono što odmah upada u oči kod ovog L2+ managed switcha na kojem se nalazi kombinacija 48 Gigabit Ethernet portova te četiri dodatna SFP+ 1G/10G porta. Već ionako niska cijena još je niža kada se uzme u obzir koliko za preklopnike sličnih karakteristika traže neka imena iz mrežnog svijeta na koja smo svi navikli. Jasno, uvijek kad mrežaši imaju posla s relativno nepozna-tim proizvođačem poput RubyTecha, prva je reakcija nepovjerenje. No RubyTech jest nepoznat na našim prostorima, no sama je tvrtka u ovom biznisu preko četvrt stoljeća - zanat je ispekla još tamo u vrijeme ARCneta, LAN standarda kojeg se sjećaju samo najbra-datiji mežu mrežašima.

Suočeni s ograničenim budžetima mnogi se enterprise pa čak i telekom korisnici ne odlučuju po automatizmu za svoje kućne vendore, već traže jeftinije i kvalitetne alternative - RubyTechov L2+ switch dobar je primjer kako one postoje

Saša IlIševIć

Pristupačan korak naprijed - u kombinaciji s niskom cijenom uređaja po četiri SFP odnosno SFP+ porta čine 10GbE ostvarivim i u manjim okruženjima

Pristupačna pedesetica

N ajvažnije generalije testiranog Ru-byTechova L2+ managed switcha sa 48 Gigabit Ethernet portova te četiri

dodatna SFP+ 1G/10G porta jesu: podrška za IPv6 i s-Flow, 130,94 mpps (64-bajtnih) odnosno 176 Gbps switching kapaciteta, sta-tičko rutanje između VLAN-ova, podrška za do 256 ACL unosa, proširene QoS mogućno-sti. Tome treba dodati i prilično dobar web GUI za upravljanje radom preklopnika preko HTTP/HTTPS-a te, jasno, dual image preklo-pnikova OS-a (primarni i sekundarni).

Model GS-2352KX ujedno je i dio RubyTe-


HARDVER

Nakon višegodišnjeg sretnog obitavanja na stolovima grafičkih profesionalaca Dellov UltraSharp U2410 konačno je dobio dostojnog nasljednika

Davor ŠuŠtić

D ell pod hitno mora napraviti reda u načinu na koji označava vlastite monitore jer se više ni upu-

ćenom kupcu nije lako snaći među krip-tičnim brojkama i slovima. Evo primjera: U2410 poznati je i priznati 24-inčni model predstavljen 2009. godine, koji je svojom 10-bitnom IPS matricom i razmjerno vi-sokom cijenom ciljao na grafičke profesi-onalce i druge najzahtjevnije korisnike. Dvije godine kasnije izdan je U2412M, koji na prvi pogled djeluje kao nasljed-nik modela U2410, ali u stvarnosti s njime nema mnogo dodirnih točaka. Također se

radi o 24-inčnom IPS monitoru, ali njegova je matrica 8-bitna, pozadinsko osvjetljenje je u W-LED varijanti (U2410 imao je CCFL pozadinsko osvjetljenje), a cijena gotovo upola niža te kao takva prihvatljivija širo-kim masama (M nakon brojčane oznake skraćenica je od Mainstream).

Nedavno je svjetlo dana ugledao U2413, koji će biti tema ovog opisa. On nije za-

mjena za U2412M, već se može smatrati duhovnim nasljednikom modela U2410 - slične je (relativno visoke) cijene, po dijagonali broji 24 inča i ima vrhunsku 10-bitnu AH-IPS matricu (proizvodi je LG, a puna joj je oznaka LM240WU9-SLA1), ali i nekoliko tehnoloških noviteta: USB 3.0 konektore na poleđini i lijevom boku,

Ekran 24”(1.920×1.200)Tip matrice AH-IPS(10bita)Pozadinsko osvjetljenje GB-LEDKontrast/Svjetlina 1.000:1/350cd/m2

Vrijeme odziva 6msKutovi gledanja (H/V) 178°/178°Videoulazi DisplayPort,miniDisplayPort,HDMI,DVIJamstvo 3godineCijena 4.363kn

Vrhunskakvalitetaprikaza,upravljivostekrana,raskošnemogućnostinamještanjapostavkislike,PiPiPbP,USB3.0hub,čitačmemorijskihkartica,uvjerljivesenzorskekontrole

DolazibezHDMIinormalnogDisplayPortkabela,inputlag,ograničenemogućnostihardverskekalibracije,tvorničkikalibracijskisoftvernepodržavaOSX

Vrhunskimonitor,konstrukcijomiperformansamapodređennajzahtjevnijimkorisnicimaigrafičkimprofesionalcima

Dell UltraSharp U2413

Kodeks,tel.:01/3688-666

++

+-

DoJam

USTUPio

Svi ulazi na poleđini Dellova monitora digitalni su - arhaičnog VGA sučelja nema. Jedan DisplayPort namijenjen je ulančavanju s drugim monitorima koji podržavaju istu tehnologiju

Na lijevom boku monitora nalaze se dva od ukupno četiri USB 3.0 porta te čitač memorijskih kartica - rado viđen dodatak

Monitori Dell UltraSharp U2413

Legenda ide dalje


širi spektar mogućnosti konfiguriranja postavki slike unutar softverskih izbor-nika te GB-LED pozadinsko osvjetlje-nje. Riječ je o modificiranoj varijanti W-LED pozadinskog osvjetljenja koje umjesto plavih dioda sa žutim fosfo-rom koristi kombinaciju plavih i zele-nih dioda s crvenim fosforom, što re-zultira još preciznijim tonskim prijela-zima i življim bojama te 99-postotnim gamutom boja u Adobe RGB prostoru. Poput ostalih Dellovih novih monitora za profesionalce, U2413 tvornički je kalibriran i isporučuje se s detaljnim kalibracijskim izvještajem koji to po-tvrđuje. Da bi se koristio na tim tvornički kalibriranim postavkama, potrebno ga je prebaciti na profil Adobe RGB ili sRGB - po vađenju iz kutije i prvom uključenju bit će aktivan profil Standard.

VisokaklasaPerformanse ekrana na tvornički su ka-

libriranim postavkama, riječju, vrhunske. Korisnici koji se dosad nisu imali prilike susresti s monitorom visoke klase ostat će zapanjeni živošću i uniformnošću boja, preciznošću tonskih prijelaza, svjetlinom i oštrinom ovog Dellova modela. Zapra-vo, kako se radi o monitoru s proširenim gamutom boja, prosječnim bi se korisni-cima boje mogle učiniti prezasićenima i napadnima, ali svatko tko monitor treba za profesionalnu grafičku obradu itekako će znati cijeniti sve što ugrađena matrica i pozadinsko osvjetljenje modela U2413 mogu ponuditi.

Dellove monitore U2410 i U2412M neki su kritizirali zbog preagresivnog premaza koji sprečava refleksiju ekrana, zbog kojeg bi slika u vrlo svijetlim scenama (prilikom rada u Wordu dokumentima, primjerice) znala djelovati zrnato. Ova potencijal-na manjkavost posve je eliminirana kod modela U2413. Njegov mat premaz vrlo uspješno anulira sve potencijalne manjka-vosti vezane uz refleksiju, a istovremeno ne djeluje zrnato ili prljavo ni na kakvoj podlozi. Slika je općenito toliko oštra da je na trenutke lako pomisliti da gledamo u vi-še od 1.920×1.200 piksela, koliko U2413 nativno prikazuje.

Svim postavkama slike upravlja se sen-zorskim kontrolama suptilno integriranim u desni rub okvira ekrana. Aktiviraju se kad im približimo ruku, a konkretne funk-cije svake od ukupno pet tipki ispisuju se na ekranu kad započnemo s njihovim korištenjem. Unutar izbornika dade se na-praviti koješta - od bazičnog upravljanja svjetlinom i kontrastom, preko odabira ni-za ponuđenih profila (Standard, Multime-dia, Movie, Game, Paper, sRGB, Adobe RGB) i omjera stranica u kojem će monitor prikazivati sadržaj (16:10, 16:9, 4:3 i 1:1), pa sve do aktivacije slike u slici (PiP) i slike pored slike (PbP). Kako raspolaže isključi-vo digitalnim videoulazima, U2413 može prikazati PiP (slika sa sekundarnog izvora prikazuje se u prozorčiću) i PbP (slike s oba izvora zauzimaju po polovicu ekra-na) na svim raspoloživim kombinacijama ulaza.

PametnivideoU izbornicima ćete još pronaći nešto

što se zove Smart Video Enhance. Riječ je o tehnologiji koja bi u teoriji trebala automatski prepoznavati kad se na mo-nitoru prikazuju pokretne slike (video) i prilagoditi postavke slike tako da se u prozoru s videom poboljša njegov pri-kaz. U praksi nismo vidjeli veliki smisao u korištenju ove funkcije. Isto možemo reći za Uniformity Compensation, opci-ju koja bi trebala povećati uniformnost slike, no u praksi ne čini gotovo ništa za performanse ekrana osim što onemo-gućuje ručno upravljanje svjetlinom i

kontrastom.Što se konstrukcijskih

karakteristika tiče, U2413 nudi sve što se od moni-tora visoke klase očekuje: masivno i robusno posto-lje, kvalitetno kućište ekrana i nosač koji omogućava na-mještanje po visini, zakreta-nje u obje strane, naginjanje i pivotiranje.

Slabih strana ovaj uređaj nema mnogo, no jedna od njih svakako je input lag. On je prilično visok, što znači da elektronika monitora ima kašnjenje od dvadesetak mi-lisekundi u prijenosu pokreta pokazivača s radne površine na ekran. Kome bi to moglo smetati? Uredskim korisnici-

KAlibRAcijA MonitoRAUz odgovarajući hardver i softver, kod Dellovih novih high-end modela U2413 i njegovog 27-inčnog brata U2713H moguće je programirati njihov integrirani 14-bitni LUT (Look Up Table), čime se osigurava onakva razina preciznosti boja kakva se u profesionalnoj grafičkoj obradi traži. Podsjetimo se, prethodnik modela U2413, monitor oznake U2410, imao je 12-bitni LUT koji nije bilo moguće programirati.

Za softverski aspekt kalibracije svojeg novog monitora Dell se pobrinuo sâm - dovoljno je skinuti X-riteovu besplatnu aplikaciju maštovitog imena Dell XRITE Monitor Application, koju ćete pronaći na Dellovim službenim stranicama. Nažalost, nudi se isključivo u inačici za Windowse - OS X se ne nalazi na listi podržanih operacijskih sustava, čime si Dell i X-rite već u startu ograničavaju klijentelu.

Što se hardverskog dijela kalibracije tiče, svatko tko već posjeduje kolorimetar ili spektrofotometar koji nije X-riteov i1 Display Pro bit će suočen s nemogućnošću njegova korištenja. Naime, jedino navedeni X-riteov model funkcionira sa spomenutim softverskim rješenjem. Na listi podržanih uređaja nisu čak ni drugi modeli iz X-riteove ponude.

Senzorske kontrole smještene su na desnu stranu okvira ekrana, a aktiviraju se čim im približimo ruku

ma i grafičkim dizajnerima zasigurno ne, ali ako nakon obavljenog posla volite ba-citi mrežnu partiju Battlefielda 3, U2413 se iz najboljeg prijatelja pretvara u štaku. Ghostinga srećom nema, pa u brzim (i ta-mnim) scenama ne dolazi do zamućenja slike.

Dell U2713H ima sve odlike svojeg brata U2413, ali nudi 27-inčnu dijagonalu i rezoluciju od 2.560×1.440 točaka. Poput svojeg manjeg brata, dade se pivotirati, čime dobivamo radnu površinu s gomilom prostora po vertikali. Cijena mu je 6.238 kuna

Ekran 10,1”touchscreen(1.280×800,16:10,IPS)Memorija 32GB+microSDProcesor IntelAtomZ27601,8GHz3G/WiFi/Bluetooth/USB 8/4/4/4Dimenzije i masa 261×178×9,2mm,624gJamstvo 1godinaCijena 6.299kn

Izvrsnakvalitetakonstrukcije,ekran,vrijemeautonomije,solidneperformanse

Vrloograničenaponudakonektorabezekspanzijskefutrole,nemaGPS,cijena

Robustanisposobanposlovnitabletkojipunipotencijaldostižetekkadsedokupepotrebnidodaci

HP ElitePad 900 D4T15AA

HP Brand Store,tel.:01/6523-177

++

+-

DoJAM

USTUPio

ElitePad 900 sa svojom kombinacijom Intelova procesora Atom i neokljaštrenih Windowsa 8 Professional pokušava zamijeniti prijenosnik. Kako se on snalazi u toj ulozi?

Broj ElitePadovih konektora može se povećati kupnjom Expansion Jacketa. Riječ je o gumiranoj futroli koja na sebi nudi dva USB porta, HDMI konektor i čitač memorijskih kartica te istovremeno štiti tablet od oštećenja. Cijena mu je 599 kuna.Druga opcija, primamljiva svima koji će ElitePad koristiti na radnom mjestu, jest Docking Station. Za cijenu od 799 kuna dobiva se bazna stanica koja puni tablet te mu dodaje četiri USB konektora, 3,5-milimetarski linijski izlaz, priključak žične mreže te VGA i HDMI portove za povezivanje monitora.

ElitEPad ExPansion JackEt i docking station

Na jednom od rubova tableta nalazi se prekidač za zaključavanje i otključavanje automatske rotacije sučelja Windowsa te 3,5-milimetarski konektor za slušalice

TABLET HP ElitePad 900 d4t15aa

Davor ŠuŠtić

Prstima po Windowsima

samo 3,5-milimetarski priključak za slušalice, a drugih portova nema.

Čim se 10-inčni ElitePad 900 uzme u ruke, jasno je da se radi o neobično robusnom ko-madu hardvera. Njegovo aluminijsko kućište, koje je radi boljeg rada bežičnih uređaja i NFC-a s jedne strane na poleđini gumirano, u pogledu konstrukcije zadovoljava američki vojnički standard MIL-STD-810, što znači da je vrlo otporno na vanjske utjecaje, ekstre-mne temperature, trešnju i slične nepogode. S prednje strane tableta nalazi se gotovo ne-uništivi Gorilla Glass 2. Robusnoj konstrukciji unatoč, masa ElitePada zadržana je na razu-mnih 624 grama, što je za tridesetak grama manje od, primjerice, mase 9,7-inčnog iPada posljednje generacije. Usput budi rečeno, HP-ov je tablet također za 0,2 mm tanji od Appleove uzdanice.

Povoljniji omjerSpomenuti 10,1-inčni ekran kojim ElitePad

900 raspolaže IPS je tipa, nativna mu rezolu-cija iznosi 1.280×800 točaka, a omjer stranica mu je 16:10, što u smislu rada u dokumenti-ma zbog veće količine prostora po vertikali kad je uređaj u landscapeu funkcionira bolje od 16:9 ekrana. Kvaliteta prikaza je odlič-na - boje su bogate i žive, svjetlina visoka, a prigovora nemamo ni na oštrinu. Preciznost touchscreena također je besprijekorna, bilo da govorimo o upravljanju jednim prstom ili gestama s više prstiju (uredno se prepoznaje svih 10 prstiju istovremeno).

Što se hardvera tiče, testirani ElitePad 900

N a tabletu s punom inačicom Win-dowsa 8 mogu se pokrenuti sve apli-kacije i otvoriti dokumenti na kojima

radimo na klasičnom računalu, samo što se oni primarno koriste putem touchscreena i virtualne tipkovnice. Budući da dolazi s adapterom koji njegov konektor za punjač i docking station pretvara u USB port, Elite-Pad 900 također se dade upariti sa žičnim ili bežičnim periferijama. Za bolju povezivost s periferijama i vanjskim monitorima potreb-no ga je upariti s ekspanzijskom futrolom ili baznom stanicom koje su za njega dostu-pne - više o njima pišemo u okviru uz tekst. Tablet sâm za sebe uz spomenuti konektor za punjač odnosno docking station još nudi

izgrađen je oko dvojezgrenog, 1,8-giga-hercnog procesora Atom Z2760 (kodno ime Cloverview) odnosno platforme Clover Trail. Pridruženo mu je 2 GB radne memorije i 32 GB skladišnog prostora, s mogućnošću njego-va širenja putem micro SD kartice. Isti uređaj još je dostupan u 64-gigabajtnoj varijanti i s utorom za SIM karticu - u takvoj varijanti stoji 7.399 kuna.

Performanse ovako sastavljenog tableta u svakodnevnom su radu (Internet, e-mail, Offi-ce i slični alati) uvjerljive i sve se radnje odvi-jaju brzo i glatko. Windowsi se iz isključenog stanja podižu za desetak sekundi, a buđenje iz Sleepa gotovo je trenutačno. Pokretanje in-ternetskog preglednika, e-mail klijenta i slič-nih aplikacija traje svega sekundu do dvije.

Ugrađena baterija ElitePad 900 može održa-ti na životu nekakvih osam sati, u što je uklju-čeno neprestano korištenje Wi-Fija i držanje ekrana na visokoj svjetlini. Prevedeno, posve je dostatan za cjelodnevni rad bez vanjskog napajanja.

ElitePad 900 u osnovi je odličan poslovni tablet, ali ne bez mana - nedostatak GPS-a te vrlo ograničena ponuda konektora bez ekspanzijske futrole ili doka nedvojbeno su najveće.

HARDVER

80 lipanj 2013. MREŽa

HARDVER


zbježno dovodi do toga da te prešišaju mlađi, agilniji i inovativniji (Steve Jobs je to znao, pa bi sa svakim drugim novim modelom uveo nešto doista novo), ali otkako je iPhone 4 donio novi dizajn, sljedeći su modeli štanca-ni po gore navedenom receptu, a po istoj je šabloni i Samsung napravio S4.

Brže,više,jačeSponzor Olimpijskih igara kao da je novi

model koncipirao po olimpijskoj krilatici citi-us, altius, fortius. S4 ima ekran koji se najbo-lje dâ opisati jednom jedinom riječju: bolji. Ako baš svijećom tražite, možda ćete naći jednu njegovu osobinu koja je za nijansu slabija nego na nekom drugom mobitelu, ali po većini kriterija nadvisuje konkuren-ciju - uključujući i veličinu (5”) i otpornost (nova generacija Gorilla Glassa).

Isto vrijedi i za procesor, ali sad smo već na skliskom terenu. Dok će bolji ekran svatko pozdraviti sa zahvalnošću, od bržih čipova mogu profitirati developeri te pokoji zagriženi igrač. Ostali neće osjetiti razliku: naime, štogod radili na S4, sve se odvija glat-ko i bez zastoja - baš kao i na S III, iPhoneu, Lumiji i svakom drugom vrhunskom smartfo-nu. Lijepo je znati da imate najjači procesor, ali nema neke vajde od toga; isto vrijedi i za neke nabrijane softverske mogućnosti, primjerice pokretanje dva prozora istodobno.

S4 nudi mnoštvo takvih mogućnosti, ko-je zvuče zamamno i bit će zabavne dva-tri puta, da bi zatim pale u zaborav jer ćete ih rijetko koristiti. Primjerice, mahanjem ruku ili približavanjem prsta ekranu možete postići različite efekte - to zvuči zabavno, pa i futuri-stički, ali vjerojatno će vas više zagnjaviti dok naučite kako točno treba izvesti neki pokret i zapamtite što on radi nego što će od njega doista biti koristi. S4 reagira i na pokrete gla-ve, ali oni su prema našem iskustvu još ma-nje iskoristivi: zamisao da je dovoljno okre-nuti glavu da bi se zaustavila reprodukcija vi-dea (i nastavila kad se okrenete natrag prema ekranu), ili da možete skrolati kroz tekst ili web stranicu pomicanjem glave prema dolje, zvuči neodoljivo simpatično i vrlo korisno - ali češće ne radi nego što radi. Nadajmo se da će se ta i slične tehnologije kroz koju

P rije 11 mjeseci na ovom istom mjestu bez krzmanja smo zaključili da je iPho-ne konačno izgubio svoju krunu. Mo-

bitel koji ga je skinuo s trona zvao se dakako Samsung Galaxy S III, a u međuvremenu je takva ocjena postala opće mjesto - barem kad je riječ o tzv. stručnoj javnosti: od Bugo-vih čitatelja i stručnog žirija do GSM asocija-cije, svi se slažu da je S III najbolji mobitel na svijetu. Kad je riječ o tzv. široj javnosti - oni-ma koji ne čitaju recenzije i ne zanimaju se za nove modele, nego kupuju ono što je pre-klani važilo za najbolje - S III još nije pokorio tržište i premda se u nekim razdobljima bolje prodavao, čak i u SAD-u, ukupne brojke još uvijek pretežu na stranu iPhonea. No sad je tu S4 i njegova je misija da titulu najboljeg preslika i na tržišnu situaciju te da Samsung postane ne samo najveći proizvođač smartfo-na (i mobitela uopće) nego i proizvođač naj-prodavanijeg modela. Da mu to uspije, trebat će mu stotinu milijuna prodanih primjeraka S4 - dvostruko više nego što je dosad (u dese-tak mjeseci) uspio prodati S III-ova.

Sve je to lijepo i krasno, ali - kako napraviti bolji mobitel od najboljeg, i to nakon nepune godine dana? Recept za to zapravo i nije ne-ka mudrost - i Apple ga dobro zna: jednom kad imaš pobjednika, ne talasaj; svaku godi-nu izbaci novi model ažuriran tehnologijama koje su drugi u međuvremenu već uveli, uz dvije-tri softverske cvebe koje drugi nemaju te barem desetak onih koje već postoje, ali će ih tvoj marketing predstaviti kao da si ih baš ti izmislio. Dugoročno, takvo ziheraštvo nei-

Ekran 5”SuperAMOLED,1.080×1.920,GorillaGlass3OS Android4.2.2Memorija 16GB,2GBRAM,microSDProcesor quad-core Krait,1,9GHzKamera 13megapiksela,1080pvideo,istodobno

snimanjeprednjom(2MP)istražnjomkameromOstalo LTE,sekundarnimikrofon,senzoripokreta,

meteosenzoriDimenzije i masa 137×70×8mm,140gramaCijena 5.799kuna(bezugovora)

Najboljiekran,najjačiprocesor,najboljakamera,najnovijisoftveriuopćenajjačekarakteristike

Nemaštovitdizajn;unatočmnoštvupoboljšanja,nijednonijepresudnodabisteodbacilisvojsmartfon

Najjačimobitelnasvijetu

Samsung Galaxy S4 I9505

Vipnet,www.vipnet.hr

++

+-

DOjaM

UStUPIO

Četvrta srećaSamsung planira prodati stotinu milijuna primjeraka ovog mobitela. Sto milijuna! I što je najluđe, vjerojatno će mu to i uspjeti

Hrvoje Šarić

JAči A MAnJiS4 nije iznevjerio svijetlu tradiciju Samsungove serije S: svaki sljedeći model ima sve jaču bateriju i sve lukaviju tehnologiju koja omogućuje dulji rad unatoč sve većem i blistavijem ekranu. Jednom kad isključite sve nepotrebne senzore, S4 će izdržati dva zahtjevna ili tri mirnija radna dana - više od svih rivala. A i dâ se zamijeniti, što je ogroman plus.Unatoč većoj bateriji i većem ekranu, S4 nije veći od S III; naprotiv, čak je i malčice tanji, uži i lakši.

godinu toliko usavršiti da ćemo ih prihvaćati jednako lako kao danas zaslone osjetljive na dodir - ali dok se to ne dogodi, preporučuje-mo da isključite cijeli set tih mogućnosti kako biste uštedjeli na bateriji. I Samsung je očeki-vao da ćete ih vjerojatno isključiti; inače bi ih uključio po defaultu.

Zaštosenevidi?I kamera nadvisuje rivale; možda će u ne-

kim slučajevima HTC One ili Lumia 920 znati i bolje, ali kada nešto bude trebalo sni-miti na brzinu i bez komplikacija, S4 će vas najčešće iznenaditi kvalitetom snimke.

Najveću manu S4 vjerojatno ste već za-mijetili: nemaštovit dizajn. Mnogima će to biti neoprostivo: što će im najjači mobitel na svijetu kad se na prvi pogled ne razlikuje od lanjskog šampiona? S4 je na mali milijun načina poboljšan u odnosu na prethodnika, ali među njima nema nijedne odista revolu-cionarne novosti. Ako Samsung računa da će među 50 milijuna vlasnika S III naći polovicu kupaca S4, možda se preračunao.

MOBITELI Samsung Galaxy S4

biti dovoljan razlog da odaberu One, posebice korisnicima iPhonea koji nisu navikli da se toliki detalji mogu podesiti po ukusu i guštu korisnika. A kad smo već (opet) kod iPhonea, One može vrlo lako i jednostavno prebaciti sve vaše podat-ke i postavke s iPhonea (i s Androida, dakako).

Mobitelkaoplastičnikirurg

Osim izgledom i zvu-kom, One impresionira i mogućnostima kame-re. Doduše, mnoge od Oneovih novosti ponu-dio je i S4 (HTC-u oči-to kontrašpijunaža nije jača strana), primjerice višestruku ekspoziciju ili snimanje prije nego što okinete, no još je uvijek ostalo dosta mogućnosti po kojima je One jedin-stven. Nisu to neke ve-like stvari, ali čovjeka vesele: primjerice efekt slow motion snimanja kojim najupečatljiviji dio videa možete prikazati usporeno, a optička sta-

bilizacija slike uvelike po-boljšava snimke pri lošem svjetlu ili iz nesi-gurnih ruku. Tu je i mogućnost premještanja lica s jednog grupnog portreta na drugi (imate fotku na kojoj je troje ljudi ispalo super, ali četvrti je žmirnuo, pa ćete njegovo lice po-kupiti s neke druge fotke u nizu - tome služi ono snimanje par fotki prije okidanja i nakon njega, a druga mu je funkcija animirana ga-lerija (Zoe). One može čak i uljepšati ljude: stanjiti im lica, zagladiti bore i zategnuti ko-žu, raširiti oči da izgledaju veće…

Dopao nam se i poboljšani Car mode koji se može pokrenuti automatski, čim se One umetne u auto-ležište te se preko Bluetootha poveže s autoradiom) te Kid mode (maznut s WP8) zahvaljujući kojem mobitel možete da-ti klincu bez brige da će obrisati nešto važno ili vidjeti vašu prepisku s ljubavnicom.

HTC One poželjna je nadogradnja za vla-snike iPhonea, ali i alternativa za S4, s kojim se ne može mjeriti po tehničkim karakteri-stikama, ali ga lako nadmašuje izgledom i kvalitetom izrade, a i po ukupnom je kori-sničkom iskustvu tu negdje.

može biti jeftiniji kad sve - od kvalitete ma-terijala (aluminij!) do finoće završne izrade - sugerira da ovaj mo-bitel mora koštati više od iPhonea?

Trepniteipropustitćete

To dakako ne znači da nemamo zamjerki na hardversku izved-bu. Tipke su male i neudobne: Power je teško dohvatljiv na vr-hu uređaja, a i one za glasnoću zvuka teško je napipati, baš kao i soft tipke osjetljive na dodir (samo su dvije: Back i Home). Nismo oduševljeni ni onim što ćemo prvo vidjeti kad uključimo mobitel: to je BlinkFeed. Poput Flipboarda (koji je Samsung stavio na S4, vjerojatno ne slučajno), on konstantno prikazuje stream novih sadržaja s društvenih mreža i iz medi-ja, na grafički atraktivan način. Zvuči dobro, ali u praksi to znači da ćete čim uključite mobitel vidjeti razmetanja svojeg šefa, glaz-beni izbor svoje tete koja je draga osoba ali sluša narodnjake, mudrolije svog priglupog nećaka i slične divote osoba koje niste mogli izbjeći na društvenim mrežama. S medijima je još gore: lijepo bi bilo vidjeti vijesti s Bug Onlinea, ali BlinkFeed ne nudi ništa na hr-vatskom, a izbor medija ne engleskom mu je bijedan naspram Flipboarda ili Google Currentsa.

BlinkFeed se ne može posve isključiti, ali se može maknuti s početnog ekrana. Ostatak sučelja Sense po običaju je sjajan: na mali milijun načina poboljšava korisničko iskustvo koje nudi goli Android. Mnogima će Sense

K ad netko svoj uređaj nazove jedno-stavno One, znate da vjeruje kako se radi o nečem posebnom, drugačijem

od svega ostalog. One zaista ostavlja takav dojam kad ga uzmete u ruku. Prvo što ćete na njemu primijetiti jesu stereo zvučnici - svaki se prostire punom širinom, iznad od-nosno ispod ekrana. Svaki zvučnik ima svoje vlastito digitalno pojačalo, a zvuk je takav da vam pored njega najčešće neće trebati vanj-ski zvučnik.

Dakako, zvučnici su u cijeloj priči manje bitni. Ono što će vam trajno zaokupiti pozor-nost jest sofisticiran dizajn koji odiše eksklu-zivnošću. One naprosto vrišti: skup sam! - ali ne na vulgaran, nametljiv način skorojevića, nego na profinjen, odmjeren način primjeren aristokraciji.

HTC One vjerojatno je prvi uređaj u povije-sti koji tuče iPhone na njegovu vlastitu tere-nu. Naime, svi pretendenti na krunu dosad su pokušavali (a često i uspijevali) nadmašiti iPhone jačom tehničkom specifikacijom. To može i One (pogledajte samo veličinu ekrana ili mogućnosti kamere), ali ovo je mobitel pored kojeg iPhone izgleda i osjeća se jefti-no. Dovoljno ga je uzeti u ruku i ogledati sa svih strana da se zapitate: kako zaboga One

Ekran 4,7”SuperLCD3,1.080×1.920,GorillaGlass2OS Android4.1.2(nadogradivna4.2.2)Memorija 32GB,2GBRAMProcesor quad-coreKrait,1,7GHzKamera 4ultrapiksela,stabilizacijaiHDR(videoifoto),1080pvideo,istodobnosnimanje

fotografijaividea,prednjakameraod2MPOstalo LTE,NFC,Beats,sekundarnimikrofonDimenzije i masa 137×68×9mm,143gramaCijena nijedefinirana

Dizajn,čvrstoilaganoaluminijskokućište,stereozvučnici,kamera,Sense

Prosječnabaterija,slabijekarakteristikeodS4,fiksnamemorija

AkoS4nedotučeiPhone,Onebimogao

HtC One

HtC,www.htc.com

++

+-

DOjaM

UStUPIO

Jedan ali vrijedanHTC-ova financijska situacija trenutačno je daleko od idealne, ali ako je nešto može vratiti u pozitivu, to je ovaj mobitel: kao nikad dosad, HTC ima model koji može bez straha stati uz bok najjačima

Hrvoje Šarić

UltRA? non plUSHTC je na Oneu debitirao zanimljiv koncept ultrapiksela. Zamisao je da se umjesto većeg broja megapiksela (One ih ima samo četiri) ponude veći pikseli. U teoriji, to bi trebalo povećati detaljnost i smanjiti šum. U praksi rezultati ipak nisu sjajni: kvaliteta snimke u većini slučajeva zaostaje za onom na Sonyju Z ili Samsungu S4. Ipak, snimke su vrlo dobre - usporedive s iPhoneom 5 - ali za to vjerojatno nisu toliko zaslužni ultrapikseli koliko neuobičajeno velik senzor - 1/3” - te optika sa pet elemenata i F/2.0. Iznimna je i prednja kamera, od dva megapiksela, kadra snimati 1080p video.


MOBITELI HtC one

SOFTVER

Adobe Edge Animate 1.5

Bruno Podvezanec I ako je Adobe Edge Animate još uvijek mlad program, teško je ne uspoređivati ga s puno zrelijom verzijom Flasha jer su si

u neku ruku konkurenti. Edge Animate, iako nov, sadrži puno manje mogućnosti od Fla-sha. Iako su oba izašla iz iste tvrtke, razlike postoje, i to velike. Adobe Edge Animate pro-gram je koji služi za izradu web animacija baziranih na HTML5, CSS3 i JavaScriptu. Tu se ipak ponajviše radi o JavaScriptu koji je u najvećoj mjeri eksponiran kroz cijeli završni kôd. Edge Animate vrlo će nas rijetko pozi-tivno iznenaditi, a najčešće će pokazati svoju lošu stranu. O kakvim se razlikama radi, pokazat ćemo kad se osvrnemo na njegove razne mogućnosti.

Sučelje Edge Animatea Kako ima još puno prostora za doradu,

vjerojatno smo još daleko od prepoznatlji-vog sučelja. Iako su grafički elementi GUI-ja sasvim solidni, to je nažalost sve pozitivno što možemo reći. Krenemo li prvo od Toolsa ili alata za crtanje, vidjet ćemo sasvim malu ponudu, što vam neće biti dovoljno gotovo ni

za što. U današnje vrijeme naučeni smo imati na raspolaganju mnoštvo alata i podalata sa svim njihovim opcijama. Zato ćete se ovdje morati češće služiti funkcijom import, koja podržava mali broj formata: PNG, GIF, JPEG i SVG. Zašto češće? Zato što ćete za izradu pravih vektorskih oblika morati koristiti neki drugi softver, npr. Illustrator, pa iz njega izve-sti u SVG i tako uvoziti u Edge Animate, što nije baš efikasno rješenje.

Panel Elements samo troši prostor jer sve funkcije koje nudi možete obaviti u Timeli-neu.

Panel Library je razdijeljen i ne sadrži pre-view opciju objekata, vjerojatno zbog do-datka Fonts, no ipak nam je draži Flashov Library s boljom organizacijom i pregledom elemenata.

Zanimljiv je dodatak panelu Library pa-nelu Fonts, unutar kojeg se nalazi prozor Edge Web Fonts s pregledom fontova koje uzima sa stranice typekit.com te nudi odre-đeni broj besplatnih fontova (druge morate platiti kroz godišnju pretplatu). Edge Web Fonts ima grešku, pa kad se otvori, uvijek se

Proizvođač AdobeSystemsIncorporatedTip WebanimacijskiprogramPlatforma Windows/MacMin. konfiguracija IntelPentium4/AMDAthlon64-bit,1GBRAM,Windows7ili8,200MBslobodnogprostora,

MacOS10.6Preporučena Višejezgreniprocesor,4GBRAM,

Windows8,MacOS10.8Cijena Zasadabesplatno

Besplatno,glatkeanimacije

Neefikasnost,lošafunkcionalnost,podužalistanedostataka

EdgeAnimatedajedojambetaproizvoda,anezavršnogproizvodajednevelikekorporacijekaoštojeAdobe


http://www.adobe.com/

++

+-

DojAM

URL

Web animacija u HTML5


Uz nepotpunu funkcionalnost skalabilne vektorizacije i pokušajem abrevijacije doseći nešto što već imate, ali u nekom drugom obliku, nije samo teško već i besmisleno pokušavati


nalazi iznad svih prozora u Windowsi-ma. Još jedan problem kod fontova jest nemogućnost editiranja tekstova na sceni. Tako morate svaki put kad uzi-mate font odvući drag&dropom njegov naziv na scenu te ga zatim zamijeniti svojim tekstom. Takav proces nije baš zanimljiv pri svakodnevnom radu s animacijama.

Gledajući panele Library i Properties, zamijetit ćete razliku u označavanju dijelova panela. Library naslove svojih dijelova označuje svjetlijom bojom, dok Properties ima previše ujednačene boje, pa se morate dobro zagledati koju grupu značajki tražite. Definitivno nedostaje konzistencija elemenata kroz cijelo su-čelje.

TimelineJedna od pozitivnijih stvari u cijelom

Edge Animateu jest Timeline. No ne-mojmo biti previše ushićeni jer će po-četnicima u animaciji ovakav raspored tražiti malo više vremena za privikava-nja. Timeline nažalost nema shortcutova po defaultu pa ga je malo teže koristiti; morali biste za svaku funkciju dodati svoje shortcutove. Edgeov se Timeline posve razlikuje od Flashova i nije toliko fleksibilan koliko izgleda.

Funkcije oko samog Timelinea ozna-čene su kao keyframes, no sâm je Time-line ustvari baziran na vremenskoj crti, a ne po frameovima, što će dodatno zbuniti početnike koji se nisu susretali s ovakvom vrstom programa. U Flashu (i to već od pr-vih verzija koje su stare više od 15 godina!) imate prikazane obje mogućnosti (time i key-frames), zbog čega nema takvog problema snalaženja i razumijevanja cijelog koncepta programa.

Svaki objekt na sceni prikazan je u Timeli-neu te kako dodajete nove keyframeove, tako će oni biti prikazani unutar tog elementa. U biti sve radi po principu folder pregleda; zato se unutar foldera i nalaze sve njegove funkci-je. Popis svih funkcija dobro je raspoređen, organiziran i jasan. Elementi u Timelineu ustvari su DIV tagovi, a njegove su funkcije ustvari CSS svojstva. Kod svojstava koja su u inačici CSS3 primjenjuju se sva najpopular-nija svojstva, a to su svojstva Mozille, Opere, WebKita i Microsofta.

Timeline je definitivno dobio inspiraciju iz Adobe After Effectsa jer sâm izgled i funkcio-niranje podsjećaju na AE. No stvarna je funk-cionalnost sasvim daleko od one iz After Ef-fectsa, pa ako ga niste koristili, trebati će vam nešto vremena da se naučite kako stvar radi.

Svaki element u Timelineu obojen je dru-gom bojom tako da ih je lakše razlikovati,

posebice ako se radi o nekom kompleksnijem animacijskom sadržaju. U Timelineu može-te odraditi skoro sav potreban posao, što ga čini koliko to-liko jednim od kompletnijih dijelova Edge Animatea.

PropertiesSve ključne funkcije koje

bismo trebali imati nalaze se u panelu Properties. Kad ne-mate označen nijedan objekt na sceni, pokazuju se default-ne mogućnosti, od kojih smo najviše zamijetili Down-level Stage i Preloader.

Down-level Stage ustvari je pomoćna scena koja se nu-di browserima ako ne mogu prikazati one kompliciranije animacije bazirane na HTML5, CSS3 i Ja-vaScriptu. U tom slučaju morate napraviti Poster sliku: prvo namjestite na Timelineu mjesto koje želite da se snimi, zatim klikne-te na ikonu Poster te zatim Capture. Slika se automatski snimi u mapi images. Zatim ulazimo u Down-level Stage klikom na Edit

i ubacujemo sliku na scenu funk-cijom Insert. Na ubačenu sliku možete dodavati link, mijenjati joj poziciju i/ili veličinu. Da biste se vratili nazad, unutar scene u gornjem lijevom kutu kliknite na Stage, što će vas vratiti u glav-nu scenu. Dvostruki klik mišem također će vas vratiti na glavnu scenu.

Preloader ili Preloader stage (drugačije se zove ovisno o to-me gdje se nalazite) dobra je au-tomatska funkcija za učitavanje napravljenog sadržaja. Jedno-stavnim odabirom stavljamo na scenu neki od ponuđenih pre-

loadera i sav će potreban kôd automatski biti izvezen s ostatkom vašeg sadržaja. Pre-loader također nije bez grešaka, pa možete istodobno dodati sve preloadere na jednu scenu, a vratiti se nazad zbunjujuće je dok ne shvatite da ova funkcija u Edge Animateu ne radi. Preloader je dobra ideja, no realiza-cija nije baš najbolje riješena.

Pod opcijom Image objekt možete ozna-čiti da bude background-image, što također možete animirati, no sada možete dodati i ograničenja iz polja vidljivosti.

Position and Size, Transform i Filter bit će vam od stalne koristi, uz naravno Image. Prve dvije spomenute grupe koriste standardne funkcije, dok Filter koristi nove CSS3 filtre kao što su Invert, Hue-Rotate, Contrast, Satu-rate, Sepia, Grayscale, Blur i Shadow.

Dobro je što ih možemo sve koristiti u ani-maciji, a nebitno je radi li se o bitmapi ili

EDGE ili ENDAdobe Edge Animate pokazuje nam kako je HTML5 ustvari nefunkcionalan animacijski alat, barem u sadašnjem stanju. Daleko je to od Flash animacija, a sjetimo se da je Flash počeo još davnih 90-ih godina prošlog stoljeća. Od tada arhitekti web standarda nisu puno naučili, pa umjesto da imamo alate koji nadmašuju Flash, sada imamo HTML5 i CSS3 u kojima ručno moramo pisati animacijski kôd! Tko se samo dosjetio izvrsne ideje zamijeniti napredni i kompleksni GUI ručnim upisom koda za izradu animacija?Flash za istu animaciju treba uistinu puno manje vremena, puno je fleksibilniji i ima ActionScript 3.0 za sve potrebe naprednog kodiranja odnosno izradu RIA, desktop, mobilnih ili čak TV aplikacija.Apple je uništio Flash web plugin da bismo danas, 15 godina kasnije, dobili doslovno lošije animacijske alate nego što je Flash bio u svojim prvim verzijama. Flashovu

funkcionalnost drag&drop teško će se zamijeniti; sve ove godine nitko nije uspio donijeti nikakvu novu tehnologiju koja će parirati Flashu. Microsoftov Silverlight bio je na pragu nove revolucije, no pluginovi više nisu cool, kako su ocijenili iz Applea, a svijet ubrzo prihvatio ne razmišljajući unaprijed koje su nam adekvatne zamjene.U biti, da biste koliko-toliko zamijenili Flash, potrebne su vam tri druge tehnologije: HTML5, CSS3 i JavaScript, jer jedna bez druge u ovom slučaju ne vrijede mnogo. Realno gledajući, teško da ćete napraviti neku web aplikaciju samo u HTML5.Dakle, jedan se pretvorio u tri, što bi bilo nazadovanje, a ne napredovanje. Srećom, kod Flasha imamo AIR pa smo ipak zadovoljni razvojem situacije, a Adobe Edge Animate shvatit ćemo kao jedan neslavan pokušaj, odnosno u nedostatku drugih, jedinim boljim pokušajem na tržištu web animacija. Postoje

dakako i neki drugi animacijski alati, no kako njihovi proizvodi ne funkcioniraju u svim browserima jednako ili uopće nikako, nisu ni adekvatni pokazatelj konkurencije Flashu, osim da možda konkuriraju Edge Animateu.Sve u svemu, nije ni čudo da se Edge Animate nudi besplatno: treba popularizirati nešto što nije baš korisno, a sve što je besplatno ipak privlači ljude. No pitanje je dokad će biti besplatno. Ako nemate drugih mogućnosti, isprobajte Edge Animate, posebno ako niste nikada koristili Flash da biste znali kakve sve mogućnosti animacije postoje. Za kraj, sjetimo se samo Adobe LiveMotiona, animacijskog alata koji je trebao konkurirati Flashu još davne 2000. godine. LiveMotion je došao do verzije 2.0 kad je spokojno recikliran u nule i jedinice. Zašto nije dobro raditi nešto iznova umjesto polirati ono što imate, pokazali su iz Adobea u novom i nepotrebnom web animacijskom softveru.

Preloader Stage - Gotova rješenja u nekoliko oblika za učitavanje web animacija

Timeline - Iako izgledom sasvim solidan, Timeline je pomalo grub i ne previše fleksibilan

SOFTVER


vektorskom objektu. Uz malo bolju organiza-ciju i boje da se vide razlike, panel Properties izgledao bi znatno bolje.

Ako ste developer koji se već duže vrijeme koristi JavaScriptom, panel Code će vam do-bro doći za uvoz vašeg kôda - ugrađeni edi-tor nije nam baš prvi izbor za pisanje ikakva koda. Code editor više služi kao neki preview alat nego stvarni editor, no ako se njime baš moramo poslužiti, koristit ćemo ga za neke manje funkcije i hitne ispravke.

Osnovni poznavatelji JavaScript koda mogu koristiti predefinirane naredbe, od kojih ima nekih i za touchscreenove.

Stariji se developeri sjećaju prvih verzija Flasha; ovaj editor u stvarnosti izgleda kao editor iz Flasha 3 iz daleke 1998 godine, što nije baš za pohvalu. Ako trebate pisati nešto više JS koda, radite to i dalje u svom omilje-nom editoru.

Prezentirani JavaScript API radi samo s Edge Animate-om 1.5.

Animacije i outputKako bismo shvatili mo-

gućnosti Edge Animatea, pr-vo treba istaknuti kako on funkcionira. Animacije se baziraju na jezgri framewor-ka jQuery. Zato će sve što animirate i izvedete ustvari biti JavaScript kôd. Dodu-še, bit će to komprimirani JavaScript kôd koji nećete moći kasnije editirati; imajte na umu da prije eksporta napravite sve što ste htjeli.

Animacije nisu savršene, no prilično se do-bro izvršavaju u svim poznatijim browserima

novijih verzija i tom bi či-njenicom trebali biti zado-voljni svi koji će raditi ani-macije u ovom programu.

Animirati se može daka-ko sve od teksta, bitmapa i SVG-a do vektorske grafike napravljene na samoj sce-ni. Bitmape i SVG datoteke izvoze se u zasebnim fol-derima kako bi ih bilo lakše raspoznati i mijenjati po po-trebi. Edge Animateom ne morate samo animirati dije-love web stranice; možete napraviti kompletnu web stranicu u njemu. Doduše, s trenutnim opcijama takve web stranice neće prštati od funkcija i mogućnosti, ali svakako je moguće - pa tko treba, može raditi i takve web stranice.

Osakaćena funkcionalnost

Ako se malo duže bavite razvojem interaktivnog di-namičnog sadržaja od ani-macija pa sve do aplikacija za web, mobilne uređaje, desktop i TV, te ako ste ra-zvili ono developersko šesto

čulo, primijetit ćete da postoji razlog zašto je funkcionalnost takva kakva jest. Naime, Edge Animate se u globalu ponaša više kao čisti objektni animacijski softver koji sadrži svaki

objekt za sebe, što znači da objekte ne možete međusobno miješati.

U Flashu možete razlomiti vektorski objekt i onda raditi s njime što želite. Ovdje to ne možete jer to ne biste mo-gli izvesti kao web animaciju, barem ne u sadašnjoj izvedbi HTML5, CSS3 i JavaScript podrške u obliku u kojem je danas, te posebice baze Edge Anima-tea, koji je zasnovan na WebKitu.

Opravdanja nema za lošu izvedbu Ed-ge Animatea jer, kao prvo, dolazi iz iste tvrtke iz koje je proizišao Flash novije generacije (stariji je Flash Macromedi-jin). Zašto nisu primijenili toliko kori-snih stvari iz Flasha te nam omogućili pravi softverski alat koji bismo uistinu mogli koristiti? Razlog je prilično jed-nostavan: dobili bismo kopiju Flasha, a koja bi onda bila svrha Edge Animatea? No to i je poanta svega ovoga: čemu uopće Edge? Odgovor je trebao biti u već vrlo dobro poznatom Flashu, u ko-ji je trebalo samo dodati poboljšane izvozne funkcije za HTML5, CSS3 i Ja-vaScript.

Dodavati još jedan animacijski alat, i to iz iste tvrtke za istu namjenu, ustva-ri je gubljenje vremena i novca kako proizvođaču tako i developerima na učenju novog komada softvera istih namjena.

pREcizNost, DosljEDNost, upotREbljivostTri navedene riječi ono su što nedostaje Edge Animateu. Nismo nimalo pretjerali: pored svih ostalih mana i grešaka, pogledajmo sliku uz tekst sa tri objekta: tekst te plavi i crveno-narančasti objekt. Tekstu Rocket Science bježi polje za označavanje, dok plavi objekt ima postavljen Shadow s efektom blur, i to sve kroz CSS filtar jer obični Shadow ovdje ne radi. No kao što vidimo, blur efekta nema dok se sjena pokazuje; ne možete promijeniti ni boju u panelu Properties jer je nema. No ako dvostrukim klikom uđete u objekt, dobit ćete boju na biranje, no sada Shadow ne postoji, tj. stoji na poziciji 0 px. Ako ispunimo polje Shadow, blur efekta opet nema, ali sada imamo dupli Shadow s onim “vanjskim” i “unutarnjim”. Ovo je posvemašnja zbrka. Crveni objekt nakon uređivanja izgubio je fini oblik ruba, pa je sada

Properties - Sve važnije mogućnosti nalaze se u panelu Properties, no nisu sve posve funkcionalne

Edge Web Fonts - dobar izbor besplatnih fontova,

no također izostaje funkcionalnost na koju

smo se naučili kod drugog softvera


Edge scena s pogreškama u prikazu, ali

i u funkcijama Edgea

enginea, Shadow Blur i dalje ne radi, a kako tvrde da ostali browseri to i ne podržavaju, korisnike šalju da pitaju sami Mozillu ili Microsoft kad će to biti podržano kod njih. Zanimljivo je kako nijedan od tih skupih inženjera nije uzeo ni pet minuta vremena da isproba CSS Shadow Blur i vidi da to normalno radi već godinama u svim važnijim browserima.

nazubljen - srećom, to je samo loš Preview u softveru; na Publishu radi dobro, no to ne znate dok ne isprobate. Onda shvatite (jer iz Adobea odgovaraju) da softver ne podržava Shadow Blur, ali tamo je u funkciji vjerojatno radi kvalitetnijeg gubljenja vremena korisnika koji koristi njihov softver. Iako za preview scene koriste bazu WebKit


SigurnoSt

Zrakoplovni informacijski sustavi

Hakiranje nove generacije - otimanje zrakoplova?Na mobilnim uređajima praktički imamo aplikacije za sve što nam padne na pamet. Je li došlo do toga da se aplikacijom na smartfonu može preuzeti kontrola nad putničkim zrakoplovom?

Berislav Kučan

O d kultnog Badhamova filma War-Games, preko vizualno pretjeranog ali na mladež tog doba utjecajnog

Hackers, pa do modernog obračuna Johna McClanea sa cyber teroristima u četvrtom dijelu serijala Die Hard, prikazan je čitav niz možebitno pogubnih situacija u kojima glavnu ulogu imaju računala. Početkom travnja, na konferenciji Hack in the Box 2013 u Amsterdamu, maštu prisutnih zago-licao je sigurnosni stručnjak njemačke tvrt-ke N.Runs koji je prikazao način na kojim

se može preuzeti upravljanje putničkim zrakoplovom mobil-nom aplikacijom instaliranom na Android smartfonu. Priča sa-ma po sebi možda izgleda kao tematika nekakva low budget akcijskog filma, ali ono što je istraživač Hugo Teso prikazao itekako je pobudilo interes javnosti i daka-ko podiglo popratnu medijsku oluju.

Teso je već 12 godina komercijalni zra-koplovni pilot, ali primarni mu je posao u informacijskoj sigurnosti. Kao haker u pravom smislu te riječi (prije nego što je u mainstreamu poprimila primarno negativne konotacije), spojio je svoje dvije ljubavi i

već dugi niz godina radi na istraživanjima vezanima za sigurnost pojedinih segmena-ta zrakoplovne industrije. Uz svoje isku-stvo u pilotiranju, istraživanje je fokusirao na FMS (flight management system), laički rečeno računalo u kojemu su, u elektro-ničkom obliku, smješteni svi podaci o tre-nutnom letu uključujući koordinate, alter-nativne trase, određene brzine, visine itd.

Sastavni dijelovi FMS sustava


SigurnoSt

Zrakoplovni informacijski sustavi

Opremu za svoj testni laboratorij počeo je nabavljati preko Interneta, a i sâm je rekao da je bio začuđen količinom materijala ko-ji se može naći na eBayu. Određene FMS sustave iz zrakoplova koji su letjeli do prije nekoliko godina Teso je pronašao po cije-nama od tristotinjak dolara, a ponajviše se iznenadio kada je pronašao pravi simulator leta za koji je prodavatelj mislio da je riječ o dodatku za popularnu igru Microsoft Fli-ght Simulator X.

DominoefektDetaljnom analizom nekoliko FMS su-

stava detektirao je određene sigurnosne probleme, a pravom hakerskom logikom, koju bi se slikovito objasnilo kao domino efekt, nizao je iskorištavanje drugih tehno-logija i komunikacijskih protokola s ciljem kreiranja vrhunca u svakom sigurnosnom (ili hakerskom istraživanju): remote explo-ita, mogućnosti udaljenog upada u ciljani sustav.

Nije potrebno odlaziti u izrazite tehničke detalje (koje nije ni ot-krio), ali važno je spomenuti da je za praktičan napad trebalo koristi-ti dvije tehnologije koje su stan-dardne u svijetu komercijalnog zrakoplovstva: ADS-B i ACARS. ADS-B (Automatic Dependent Surveillance-Broadcast) tehnolo-gija je koja zamjenjuje radar i služi se, kao što se može vidjeti iz imena, za praćenje zrakoplova. Prateći ADS-B odašiljanja mo-gu se identificirati određeni avioni, njihova točna lokacija i brzina. Povlačeći paralelu sa zemaljskim sigurnosnim vodama, ovo je klasično izviđanje, tj. prikupljanje podata-ka o meti. ACARS (Aircraft Communication Addressing and Reporting System) omo-gućava dvosmjernu komunikaciju između tornja i zrakoplova, a Teso ga je koristio kao komunikacijski tunel za odašiljanje svojih podataka prema zrakoplovu.

Bazirano na otkrivenim problemima,

Teso je isprogramirao SIMON framework koji je s ciljem i na-mjerom složen kao čisti proof of

concept i u trenutnoj varijanti radi samo unutar testnog laboratorija. Ovo može ge-nerirati sumnju je li riječ samo o nečemu što radi u izrazito zatvorenom testnom prostoru. Autor je napomenuo da iz očitih razloga nije želio testirati na pravim zra-koplovima, ali da njegov laboratorij vrlo blisko zrcali pravu sliku. Da stvari budu zanimljivije, a vjerojatno i da se digne ve-ća medijska pompa, upravljačko sučelje za korištenje SIMON frameworka osmislio je u obliku Android aplikacije pod imenom PlaneSploit. Demonstracija rada aplikacije uzrokovala je uzbuđenje prisutnih u pri-

lično popunjenoj dvorani luksuznog amsterdamskog hotela Okura.

PlaneSploitAndroidaplikacijaPlaneSploit ima vrlo jednostavno su-

čelje i nudi preuzimanje kontrole nad zrakoplovom u nekoliko koraka. U pr-voj se fazi koriste javno dostupni po-daci s web servisa FlightRadar24, koji je stekao svjetsku popularnost nakon što je u 2010. godini erupcija island-skog vulkana dovela do otkazivanja preko 100.000 letova. Taman sam tada morao letjeti za SAD i sjećam se ovisnosti svih nas putnika o FlightRa-dar24 mapama gdje se u stvarnom vremenu prikazivala lokacija oblaka i detaljni prikaz trenutnih lokacija odre-đenih zrakoplova. Na mapi se prstom odabere zrakoplov u blizini i, ako je podržan, SIMON frameworkom na-padaču se omogućuje slanje komandi prema nebu. Riječ je o simulaciji s realnim podacima i stvarnim sigurno-snim problemima, dok bi u stvarnom životu doseg napadača ovisio o jačini antene koju koristi za odašiljanje. Na-

PlAnE FindERKorisnici iPhone i Android uređaja mogu za samo nekoliko američkih dolara kupiti aplikaciju Plane Finder, koja vrlo efikasno prikazuje praktičnu kombinaciju mobilnih uređaja i augmented reality koncepta. Plane Finder

koristi niz ADS-B podataka koji u centralnu bazu emitiraju milijuni zaljubljenika u aeronautiku diljem Svijeta. Aplikacija koristi kameru na smartfonu koji, kada se usmjeri prema nebu, u realnom vremenu prikazuje

točnu lokaciju određenog zrakoplova, njegovu udaljenost od promatrača i, u velikom broju slučajeva, polaznu i odredišnu zrakoplovnu luku. Plane Finder je dostupan u App Store i Google Playu.

Ovo je dio fotografije aplikacije PlaneSploit. Slika je dosta mala, ali screenshotovi nisu nigdje objavljeni, tako da nema boljeg materijala od ovoga


padač je u ovom slučaju limitiran na određeni perimetar, ali mogućim isko-rištavanjem sustava nekog od ACARS pružatelja usluga (tvrtke poput SITA i ARINC praktički drže primat u ovoj industriji), hipotetski bi se moglo na-pasti zrakoplove bilo u kojem dijelu svijeta.

Funkcije aplikacije PlaneSploit Android prikazane u demonstraciji uključuju: Please go here (prstom se odabire lokacija na koju bi zrakoplov trebao ići), Define area (nešto poput if-then komande gdje se postavlja po-dručje u kojem se, kada zrakoplov uđe, pokreće određena komanda), Visit ground (može se shvatiti iz ime-na) i Be puckish (u filmskim manira-ma paljenje i gašenje raznih svjetala i zvukova u kabini). Demonstrirajući kreativnost do granica, čak je prika-zano kako se koristeći akcelerometar, micanjem smartfona lijevo ili desno, kao u igrici pomak reflektira na rutu zrakoplova.

Sva ova inteakcija napadača s cen-tralnim računalom zrakoplova mo-guća je jedino u situaciji kada je au-tomatski pilot isključen. Makar nisu izbačeni podaci o detaljima raznih ranjivosti, rečeno je da su određene tvrtke upoznate s istraživanjem i da su potvrdile probleme na čijem se rješa-vanju radi.

Kolikojesvetomoguće?Jesu li stvari toliko jednostavne i je li

tehnologija evoluirala do tog stupnja da se smartfonom stvarno može oteti zrakoplov? Prateći web stranice za zrakoplovne entuzijaste i internetske zajednice različitih pilotskih udruga, vrlo je brzo postalo evidentno da postoji niz kritičkih osvrta na Tesovo istraživanje. Ve-ćina se fokusirala na izvještaje različitih medija i Powerpoint prezentaciju koja je izbačena netom nakon predavanja, pa se možda i nije moglo lagano uvidjeti jesu li kritike realne ili je ipak potrebno doći do dodatnih praktičnih informacija o proble-mima i načinima iskorištavanja ranjivosti.

Ubrzo su sa službenim priopćenjima izašli i stručnjaci iz američkog FAA (Fede-ral Aviation Administration) i europskog EASA (European Aviation Safety Agency), koji su potvrdili da problem možda po-stoji u testnom virtualnom okruženju, ali da je to nemoguće replicirati u stvarnom svijetu. Postoji očita diskrepancija između testne opreme i one koja je instalirana u zrakoplovima, pa po njima nije moguće

da se računalnim napadom uspješno dođe do FMS sustava. Teso je i nakon svih ovih povratnih informacija ostao pri svome i dodaje da je SIMON framework namjerno kodiran tako da ga se može koristiti samo u virtualnom okruženju te da su svi otkri-veni sigurnosni problemi zapravo stvarni problemi u uređajima koji se koriste u ak-tivnim zrakoplovima. Neki od FMS modela koje je uspio hakirati uključuju one iz se-

damdesetih godina, dok su drugi stari samo dvije do tri godine.

Možda je najbolje ovaj tekst završiti starom narodnom uzrečicom koja kaže - gdje ima dima, ima i vatre. Beneficije oslanjanja civiliza-cije na tehnologiju uvijek treba pogle-dati iz svih perspek-tiva, a praktična out of the box istraži-vanja poput ovog mogu samo utjecati na poboljšanje sigur-nosti i ovakvih kru-cijalnih te pomalo netipičnih informa-cijskih sustava.

PostAni kontRolER lEtA uZ AviAtion MAPPER Aviation Mapper iznimno je zanimljiv koncept web aplikacije u kojoj svatko iz svog internetskog preglednika može pratiti što se zbiva u zračnoj luci Sydney. Kroz Google Earth plugin korisniku se prikazuje nebo iznad Sydneya i korištenjem mogućnosti praćenja ADS-B i ACARS komunikacije na mapi se

prikazuju svi zrakoplovi koji trenutno polijeću ili slijeću u ovu zrakoplovnu luku. Da stvari budu zanimljivije, dodatna dimenzija daje se mogućnošću praćenja glasovne komunikacije između tornja i cockpita. Praktički, kroz preglednik svatko pred sobom može imati jednostavniju verziju onoga što je na ekranu kontrolora leta u

Sydneyu. Kako ADS-B emitira podatke o točnim koordinatama i visini određenog zrakoplova, klikom bilo na koji let možete se virtualno postaviti unutar pilotske kabine i pred sobom putem Google Eartha vidjeti otprilike što u tom trenu vide piloti. Aviation Mapper dostupan je na adresi http://maps.spench.net/aviation/.

Dio testnog laboratorija

0

Deployment multi-tenant enterprise aplikacija

Marko Tošić sve do jednoga. Zapravo, riješili smo i pro-bleme za koje niste ni znali da ih imate. Ova je verzija toliko dobra da nismo sigurni što ćemo uopće staviti u iduću verziju jer smo riješili sve vaše brige i muke.

Deployment aplikacije? Desni klik, odabe-rite par opcija i sve je riješeno. Greške? To se ne događa s našim proizvodom, vjerojat-no samo konkurenciji. Vrijeme potrebno za deployment - nešto između eksanja čašice omiljenog kratkog pića i… pa, eksanja dvije čašice.

Međutim, stvarnost je, barem nama smrt-

Z amislite da imate multi-tenant aplika-ciju, koja mora podržavati više orga-nizacija odjednom. Što ako istu mul-

ti-tenant aplikaciju morate isporučiti kod više izoliranih korisnika? I pritom se spajati na razne eksterne sustave, održavati razli-čite verzije kod svakog korisnika, dodatno podržati razvoj novih funkcionalnosti na testnim okruženjima te ispravak bugova na produkciji.

Dobro došli u pakao deploymenta, zača-rani krug neprekidnih isporuka novih ver-zija, u kojem se korisno vrijeme utrošeno u razvoj proizvoda asimptotski približava nuli.

Bajka… i surova stvarnostAko ste jedan od posjetitelja predavanja

tehnoloških konferencija, bilo online ili uži-vo, rekli biste da živimo u idealno vrijeme. Naime, u svijetu softvera nema krize. Imate li problem? Riješili smo ga u novoj verziji proizvoda. Imate ih više? Riješili smo i njih,

Razvoj aplikacija

Ono o čemu većina programera razmišlja, čak i prije nego što postanu programeri, jest sâm razvoj proizvoda: kako će napraviti genijalne funkcionalnosti i postati novi Bill Gates, Steve Jobs ili Mark Zuckenberg. Isporuka proizvoda? Ma tko razmišlja o tome - kopirat ću datoteke na udaljeni server, napraviti backup/restore baze, izmijeniti par konfiguracijskih fileova - samo se budale brinu o tome, zar ne?

Guraj me uporno


0

Razvoj aplikacija

Deployment multi-tenant enterprise aplikacija

nicima, potpuno drukčija. Demo-prezentacije na konferencijama održavaju se u kontroliranim okru-ženjima, obično s potpunim admi-nistratorskim ovlastima. Funkcional-nosti aplikacije obično su u rasponu od kompleksnih “Hello world” kon-zolnih aplikacija do “Hello world” u pet različitih boja s efektom eksplo-zije.

Također, integracije s drugim su-stavima vrlo se rijetko demonstrira-ju, a i kada se to slučajno dogodi, obično su to dva povezana proizvo-da iz istog vala. Integracija sa stari-jom verzijom? Molim vas, ne živimo u 19. stoljeću.

Da raščistimo stvari na početku: ovdje se nećemo baviti deploymen-tom aplikacija koje je Joža sklepao susjedu preko vikenda. Više ćemo se foku-sirati na one čiji životni ciklus nerijetko traje godinama i zbog kojih dobivate čir na želu-cu ako nešto pođe krivo.

Život iz bajkeZa naš zamišljeni scenarij koristit ćemo

enterprise aplikaciju koja mora podržavati više organizacija (multi-tenant), isporučenu kod više izoliranih korisnika, koja se sastoji od više tehnologija, pa ih nabrojimo redom - kao front-end koristit ćemo web aplikaciju zbog lakoće održavanja i deploymenta. Za back-end će nam poslužiti SQL Server (pret-postavimo da moramo podržavati više ver-zija); za izvještaje, najčešću funkcionalnost enterprise aplikacija, koristit ćemo Repor-ting Services, a za integraciju s postojećim sustavima pakete razvijene u Integration Servisima. Kao šećer na kraju dodat ćemo zahtjev da se održava više postojećih verzija aplikacije. Pri konkretnom scenariju fokusi-rat ćemo se na Microsoftovu implementaci-ju navedenih tehnologija.

Ako vam ovo zvuči komplicirano (u teoriji možda stvarno tako i jest), raščlanjivanjem na dijelove vidjet ćete da ništa od toga nije “rocket science” (kao da su rakete zapravo komplicirane). Naravno, nikad ne možemo očekivati da enterprise aplikacije budu trivi-jalno jednostavne.

Krenimo od početka - ako ne koristite ni-kakvo rješenje za verzioniranje svoje aplika-cije, počnite odmah - zapravo, počnite još

jučer. U današnje vrijeme nema nikakvog opravdanja da ne verzionirate svoj kôd, po-gotovo kada Visual Studio 2012 (s MSDN-om) uz sebe nosi licencu Team Foundati-on Servera 2012 (Microsoftovo rješenje za upravljanje životnim ciklusom aplikacija), a TFS Service još je uvijek besplatno dostu-pan. Verzionirajte sve, od koda do izvješta-ja, paketa i baza.

Verzioniranje koda vjerojatno je već svima poznato, pa tu nećemo ulaziti u prevelike detalje. U slučaju da ne koristite najnoviji SQL Server 2012, za pakete (Integration Ser-vices) ćete i dalje morati koristiti Business In-telligence Development Studio 2008 (BIDS) jer SQL Server Data Toolsi, koji zamjenjuju BIDS u verziji SQL-a 2012, ne podržavaju deployment paketa bilo na što starije od verzije 2012 (živjela kompatibilnost una-trag). Napomenimo da je BIDS ništa drugo nego Visual Studio 2008 shell koji podrža-va razvoj Business Intelligence projekata, a SQL Server Data Tools isto to, osim što se nastanjuje u Visual Studio 2010 shellu.

Kod izvještaja imate malo više sreće - njih možete razvijati u SQL Server Data Toolsi-ma i za verziju SQL 2008 i 2012. Što se tiče verzioniranja baza podataka, topla je prepo-ruka da baze uvezete u Visual Studio kroz SQL Server Data Tools database projekte (besplatno dostupni za instalaciju preko In-terneta; za više informacija pogledajte okvir).

U redu, sada kad smo verzionirali svaku komponentu svojeg rješenja, potrebno je

nekako razdvojiti aplikaciju nad ko-jom se vrši razvoj novih funkcional-nosti od stabilne verzije aplikacije koja obično služi za interno testira-nje te produkcijske verzije gdje pra-timo što se točno isporučilo korisni-ku. Ovo se u TFS-u postiže funkci-onalnošću branching and merging, gdje granate svoju aplikaciju u više kopija (branching) te po potrebi spa-jate kôd (merging, integrirate nove funkcionalnosti iz razvojne grane u stabilnu te stabilnu granu nakon te-stiranja i isporuke spajate s produk-cijskom). Odabir strategije branchin-ga ovisi o konkretnom scenariju, ali se kod enterprise aplikacija uvijek koristi.

Ovime ste podržali zahtjev da istovremeno možete razvijati nove

funkcionalnosti, testirati stabilnu verziju te ispravljati pogreške na produkcijskoj verziji aplikacije jer je svaka verzija odvojena gra-na pa se sve može zasebno dohvatiti kroz rješenje za verzioniranje koda.

Automatizacija znači - imati životNajvažniji je korak u cijelom procesu,

onaj koji će vam uštedjeti beskonačne sa-te i još više živaca, automatizacija procesa deploymenta. Ako ikada dođete u dilemu isplati li se utrošiti vrijeme na automatiza-ciju deploymenta, postavite si jednostavno pitanje: “Želim li nakon kraja radnog vreme-na par sati bespomoćno buljiti u monitor ili popiti piće s prijateljima?”

Automatski deployment nije samo ušte-da vremena nego i sprečavanje slučajnih pogrešaka jer je sve što zahtijeva ljudsku interakciju podložno pogreškama. Nemoj-te pomisliti da će vaš prvi automatski de-ployment biti bez ijedne pogreške, ali kako ga budete nadograđivali i poboljšavali, to će on biti bolji te zahtijevati sve manje ručnih intervencija i verifikacija.

Nažalost, automatski deployment svih komponenata nije moguć out-of-the-box klikanjem kroz sučelje ili čarobnjak, ali je moguć relativno jednostavnim skriptiranjem te modifikacijom build procesa. Koji god na-čin builda koristili - bio to TFS Build, MSBu-ild ili neki eksterni sustav za automatizaciju - koncept i princip uvijek su isti, a to je da se svaka komponenta sustava, a samim time i

Koje su prednosti? - vrijeme ušteđeno automatizacijom deploymenta može se pametnije iskoristiti

Automatizacija builda - najvažniji preduvjet za automatizaciju deploymenta


0

kompletan sustav, automatski isporuči.Krenimo od web aplikacije; nju je

najjednostavnije isporučiti ili kopira-njem kompletne aplikacije (foldera) u neki zadani direktorij nakon samog builda, ili metodom Web Deploy (po-trebno je podesiti samo par osnovnih parametara, tipa gdje treba isporučiti aplikaciju na IIS server, koji su userna-me i password itd.).

Što se tiče deploymenta baze, izvje-štaja i paketa, postoje dva moguća pri-stupa. Prvi je da izradite batch skriptu koja će ručno redom pozivati koman-dnolinijske alate za isporuku pojedinih komponenata, s pripadajućim parame-trima i konfiguracijama. Za database projekte u SSDT-u to bi bio sqlpacka-ge.exe, za izvještaje rs.exe, a za pakete dtutil.exe.

Drugi je da koristite MSBuild taskove koje je za SSDT razvio Microsoft, a za pakete, izvještaje i ostale stvari zajed-nica (potražite na Codeplexu MSBuild Extension Pack i SQL Server Reporting Services MSBuild Tasks). Ovime mo-žete automatski upravljati buildom iz samog MSBuilda.

Nažalost, pri isporuci baze kod SSDT-a trenutno se sprema samo shema ba-ze, pa se za podatke morate pobrinuti ručno. To se obično rješava tako da se u zasebne storeane procedure pišu MERGE skripte sa statičkim podacima (koji predstavljaju vaše šifarnike). Te se storeane procedure onda izvode u Post-Deployment skripti u SSDT-u (na-kon što se napravi deployment same sheme). Znači, moguće je automatizi-rati i deployment samih podataka.

Na kraju, da biste podržali više izo-liranih korisnika, potrebno je uvesti parametrizaciju u svaku komponentu sustava. Za projekte kroz Visual Studio obično se koristi Configuration Mana-ger, gdje možete spremiti više konfigu-racija, a same promjene vršite trans-formacijama config fileova (tipa web.config) - ta je funkcionalnost automat-ski podržana u Visual Studiju.

U slučaju da se za nekog klijenta mo-raju isporučiti specifični podaci pri de-ploymentu baze, to se vrši u post-de-ployment skripti u SSDT-u, gdje se pri samom deploymentu predaju parame-tri koji se mogu pročitati u storeanim procedurama te poduzeti odgovaraju-će akcije (npr. ako klijent zadovoljava specifične uvjete, dobit će šifarnik spe-cifičan samo za njega).

Ništa nije bajkaAko ste na početku teksta mislili da će

postupak biti puno jednostavniji, nažalost, niste bili u pravu. Trenutno je stanje ipak pu-no bolje nego prethodnih godina, ali ostalo je puno mjesta za poboljšanja, tako da će-te vjerojatno u budućnosti gledati neku od prezentacija na tehnološkim konferencija-ma upravo na tu temu.

Ako si postavljate pitanje isplati li se ula-gati ovoliko vremena u automatski de-ployment te u postavljanje infrastrukture i okruženja, odgovor je nesumnjivo potvrdan.

Svako vrijeme uloženo u automatizaciju de-ploymenta poslije se vraća desetorostruko, pogotovo u današnjem trendu agilnog ra-zvoja aplikacija, gdje su se ciklusi isporuka drastično smanjili. Čak i sâm Microsoft, koji ima standardno duge cikluse isporuka novih funkcionalnosti, za sve više proizvoda nudi mjesečne nadogradnje (ovdje ne mislimo na ispravke bugova).

Deployment je često zanemarivani dio ži-votnog ciklusa aplikacija, a sâm je proces podložan pogreškama, dok je s druge strane vrlo bitan klijentu. Ništa vam ne vrijedi što

ste razvili odlične funkcionalnosti ako s dru-ge strane aplikacija ne radi ispravno zbog neke pogreške u deploymentu - u tom slu-čaju zadovoljstvo korisnika drastično pada.

Ako si govorite: “Još ću samo ovaj put napraviti ručni deployment i verifikaciju”, pobrinite se da to stvarno bude zadnji put. Ručni je deployment zamoran i dosadan proces, a svako vrijeme koje se uštedi na deploymentu može se posvetiti kreativni-jim stvarima - ili jednostavno stvoriti više slobodnog vremena, čemu na kraju svi te-žimo.

SSDT - SQL Server Data ToolsProšle je godine Microsoft izdao novi alat naziva SQL Server Data Tools, koji zamjenjuje Business Intelligence Development Studio 2008 za razvoj Business Intelligence rješenja, te SQL Server Database projekte koji su bili dostupni u inačicama Visual Studija 2010 Premium i Ultimate. Ideja je bila da se kompletan razvoj objedini pod jednim alatom, Visual Studiom 2010, tj. njegovim shellom. Ideja je vrlo dobra te se nadamo da će se jednom i ostvariti, međutim u praksi postoji nekoliko problema.Prva je da je Microsoft uveo konfuziju s nazivima alata. SQL Server Data Toolsi mogu se besplatno preuzeti s Interneta te ćete u Visual Studio 2010 ili 2012 shellu dobiti funkcionalnosti projekta za razvoj baza podataka. U slučaju da tražite gdje su se nastanili projekti za razvoj BI rješenja, potraga će vam biti uzaludna jer taj dio dolazi uz instalaciju SQL Servera 2012 i zahtijeva

licencu. Ako mislite da ste nešto krivo shvatili, SQL Server Data Toolsi nisu jedinstven proizvod, tj. njihova instalacija, ali ih je Microsoft odlučio nazvati jednako, što nerijetko izaziva zbunjenost kod korisnika.Ideja da se sve objedini pod jednim alatom jednostavno nije ispala dobro u praksi, pogotovo izlaskom Visual Studija 2012. S verzijom SSDT-a za database projekte situacija je prilično dobra jer paralelno izlaze verzije i za VS2010 i VS2012. SSDT za BI projekte isključivo se nastanjuje u VS2010 shellu, s time da ne podržava deployment paketa na verzije starije od SQL 2012 (za razvoj tih paketa i dalje morate koristiti Business Intelligence Development Studio 2008).U praksi se lagano možete naći u situaciji da aplikaciju razvijate u VS2012, BI projekte u SSDT-u, tj. VS2010 shellu, a ako morate podržati i pakete na SQL Serveru 2008, onda i u BIDS-u 2008, tj. VS2008

shellu. Tri alata i nisu baš jedinstveno okruženje, zar ne?Na kraju: zadnji ali ne i najmanje važan problem. SSDT za database projekte potpuno je zamijenio staru verziju database projekata. Puno je funkcionalnosti unaprijeđeno i poboljšano, međutim neke funkcionalnosti starih database projekata još uvijek nisu podržane, poput alata data compare, koji je mogao uspoređivati podatke između dviju baza podataka.Microsoft je dao određene najave da će SSDT za BI projekte biti podržan u VS2012, kao i da će implementirati funkcionalnosti koje su postojale u starim database projektima, tako da će VS2012 vjerojatno u nekom trenutku stvarno postati jedinstveni alat za razvoj većine rješenja. Ostaje pitanje što će se dogoditi kada izađe sljedeća verzija Visual Studija, a tu Microsoftu ostaje posao bolje interne sinkronizacije pri izdavanju proizvoda.

Puno funkcionalnosti - jedinstven alat koji to zapravo nije


MREŽA download mjesecaCCleaner 4.0.0


Uz besplatnu inačicu CCleanera namije-njenu isključivo nekomercijalnoj uporabi

dostupna je i profesionalna inačica namijenje-na svima onima koji CCleaner namjeravaju koristiti i na drugim računalima osim svojeg osobnog. Dosad se u pravilu te dvije inačice nisu razlikovale, no s četvrtim izdanjem Pi-riform je očigledno odlučio napraviti iznim-ku. Stoga je već prilično vještoj sposobnosti čišćenja računala i drugim alatima pridružio dodatne pomoćne alate, od kojih je jedan na-mijenjen isključivo profesionalnom iz-danju.

Generalno gleda-no, u četvrtom iz-danju CCleanera novosti zapravo ne-ma mnogo. Ponešto je uređeno sučelje, osvježena je prepo-znatljiva program-ska ikona, prošire-na je podrška za aplikacije iz kojih CClea-ner može uklanjati nakupljene podatke (do-dana je podrška za Avast 8, Adobe Photos-hop CS6, Samsung Kies i Real Player 16); tu su i uobičajeni prepravci koji povećava-ju stabilnost, a optimizirana je i interna ar-hitektura, što donosi poboljšane opće per-formanse.

No opravdanje za veći pomak u brojevnoj

Vjerojatno najpoznatiji, a svakako najpopularniji alat za čišćenje Windowsa nedavno je doživio svoju punu četvrtu inkarnaciju. Novosti nema mnogo, a osim što je dodan novi alat za detekciju duplih datoteka, neke su značajke ostavljene isključivo za profesionalno izdanje

IZDVOJENO

Prilično sposobno i jako dobro opremljeno rješenje za izradu instalacijskih procedura; postoji i ograničena besplatna inačica

Opis Izrada instalacijaLicenca Architect (2.999 USD), Enterprise (999 USD),

For Java (399 USD), Professional (299 USD)URL www.advancedinstaller.com

Advanced Installer Professional 10.0

Opis IDELicenca BesplatanURL www.codeblocks.org

Code::blocks 12.11

Puna šesta inkarnacija jednog od najpoznatijih i ponajboljih alternativnih čitača PDF dokumenata

Opis PDF čitačLicenca BesplatanURL http://www.foxitsoftware.com/

Secure_PDF_Reader/

Foxit Reader 6.0.2

JetBrains PhpStorm 6.0Najnovije izdanje poznatog razvojnog okruženja specijaliziranog za izradu aplikacija i rješenja u PHP-u

Opis IDE za PHPLicenca 200 USDURL http://www.jetbrains.com/phpstorm/

JetBrains PhpStorm 6.0

Foxit Reader 6.0.2

Code::blocks 12.11

oznaci pronalazi se u dvjema prinovama. Pr-va je alat za detekciju duplih datoteka (prona-ći ćete ga u standardnom odjeljku gdje CCle-aner popisuje i druge alate). Iako nije baš naj-moćniji ni najdorađeniji, File Finder funkcio-nira prilično jednostavno: treba odrediti krite-rije prema kojima će se uspoređivati datoteke (ili ostaviti sve kriterije uključenima), označiti diskove ili dodati mape koje će se uspoređiva-

ti i zatim pričekati da se pregled završi. Na-kon toga će biti prika-zan pregled pronađe-nih datoteka koje je onda po želji moguće ukloniti.

Druga novost jest mogućnost nadgleda-nja sustava i web pre-glednika te opcija da se svaki put kada se

zatvori web preglednik pokrene proces čišće-nja. Slično vrijedi i za cijeli sustav jer će CC-leaner u pozadini provjeravati dostupan slo-bodni prostor na diskovima i zatim odrediti kada je vrijeme da se pokrene proces čišćenja diskova. Sve u svemu, CCleaner i dalje ostaje sjanim pomoćnim alatom, a ako ga namjera-vate koristiti u komercijalne svrhe, morat ćete kupiti izdanje Pro za 20 eura. (M. G.)

File Finder prinova je među već dostupnim alatima, a iako je još nedorađen, poslužit će za detekciju duplih datoteka

Kratki opis PomoćnialatCijena Besplatan,19,95EUR(Pro)

Općemogućnosti,kvalitetnočišćenje

FileFindernedorađen

CCleaner 4.0.0

http://www.piriform.com/ccleaner

++

+-

URL

Čišćenje računala

Advanced Installer Professional 10.0

Ponešto obnovljeno izdanje jednog od najpoznatijih alternativnih razvojnih sučelja za C++ koje ne stoji ni lipe

Profesionalna inačica ovaj je put bogatija od besplatne, pa ako želite dodatne mogućnosti i slobodu korištenja u komercijalne svrhe, morat ćete izdvojiti 20 eura

CCleaner spada među najpoznatije i najpopularnije alat za čišćenje Windowsa, a nedavno je doživio svoju četvrtu inkarnaciju

Pripremio: Matija Gračanin

MREŽA download mjesecaPear Linux 7

D istribucija Linuxa koja nimalo ne skriva da je inspiraciju za sučelje pronašla u

famoznom OS-u X pa je jasno da će se po-najprije dopasti svima kojima je estetika vrlo važna. No kako je u pozadini Ubuntu, ova je distribucija prikladna upravo za tipične radne stanice i korisnike s manje iskustva

Premda je ponešto manje poznata, barem na domaćem prostoru, ova distribucija Linuxa koja se temelji na slavnom Ubuntuu itekako ima što ponuditi. Ono što će ju mnogima si-gurno učiniti privlačnim svakako je estetika; Pear Linux nimalo se ne trudi sakriti činje-nicu da neodoljivo podsjeća na OS X. I to ne samo sučeljem koje izgleda odlič-no nego i činjeni-com da ograničava slobodu korisnika (osim ako zadirete dublje ispod povr-šine), baš kao što to radi i Apple.

Stoga je petljanje po čak i tipičnim para-metrima napravljeno u duhu OS-a X, što će nekima možda biti otegotna okolnost. No s druge strane, prihvatite li pravila igre koja su nametnuli autori ove atraktivne distribucije, zauzvrat ćete dobiti OS za stolna računala ko-

Distribucija Linuxa koja nimalo ne skriva da je inspiraciju za sučelje pronašla u famoznom OS-u X pa je jasno da će se ponajprije dopasti svima kojima je estetika vrlo važna. No kako je u pozadini Ubuntu, ova je distribucija prikladna upravo za tipične radne stanice i korisnike s manje iskustva


IZDVOJENO

Opis IDELicenca 382 USDURL http://www.activestate.com/komodo-ide

Komodo IDE 8.0.1

Malen ali koristan besplatni alat koji će u par koraka konvertirati standardne instalacije u MSI pakete

Opis Konverzija u MSILicenca BesplatanURL http://exemsi.com/

MSI Wrapper 3.0.31

Višeplatformsko integrirano razvojno sučelje posebno prilagođeno Qt razvojnim inženjerima koji koriste C++ ili QML

Opis IDELicenca BesplatanURL http://qt-project.org/

Qt Creator IDE 2.6.1

SharpDevelop 4.3.0Jednostavno ponajbolje alternativno integrirano razvojno sučelje za .NET platformu otvorenog koda u novome izdanju

Opis NET IDELicenca Open sourceURL http://www.icsharpcode.net/OpenSource/SD/

SharpDevelop 4.3.0

MSI Wrapper 3.0.31

ji će svakodnevni rad učiniti ljepšim, a sigur-no će pobuditi i zanimanje svih onih koji vole povremeno zaviriti preko ramena.

Pear Linux dostupan je samo u 64-bitnoj inačici (to danas više nikome ne bi trebalo predstavljati problem), dok se sama distribu-cija temelji na sučelju Gnome 3.6 u kombi-naciji s Linux kernelom 3.5.0. Kao i druge distribucije, dolazi s već nekoliko instaliranih softverskih naslova, među kojima su se našli LibreOffice 4, Firefox 20, Geary mail, VLC 2, On Air music player, Time Back (backup na principu vremenskog stroja) i drugi. Dakako, standardnu je ponudu softvera moguće poja-čati putem Pear OS Software Centera (riječ je o preimenovanom Ubuntu Software Centeru).

Tu su i neke specifičnosti kao što su MyPe-ar (služi za prilago-đavanje raznih para-metara samoga susta-va, ponajviše suče-lja); Clean MyPear, ko-ji je svojevrsni pandan CCleaneru na Win-dowsima, te animi-rana alatna traka na donjem rubu ekrana. Naravno, specifično-sti ima još, a kako bu-

dete koristili Pear Linux, tako ćete ih otkriva-ti. Što se performansi tiče, odlične su. Pear Li-nux je jako dobro optimiziran, radi vrlo glat-ko i stabilno te općenito djeluje kao vrlo dora-đen OS na koji se lako navinuti. Stoga, tražite li početnicima prilagođenu distribuciju Linuxa koja pritom sjajno izgleda, s Pear Linuxom si-gurno nećete pogriješiti. (M. G.)

MyPear Utils dodatak je namijenjen prilagođavaju samoga sustava, i to većim djelom parametara grafičkoga sučelja

CleanMyPear svojevrstan je pandan CCleaneru na Windowsima, a svakako je jedan od zgodnih detalja

Kratki opis DistribucijaLinuxaCijena Besplatan

Sučelje,performanse,ugodarada

Manjipropusti,nefleksibilan

Pear Linux 7

www.pearlinux.fr

++

+-

URL

Qt Creator IDE 2.6.1

Pear Linux 7 nova je inkarnacija prilično dobre distribucije Linuxa prilagođene početnicima koja ne skriva činjenicu da imitira izgled OS-a X

Linux za estete

Razvojno okruženje za najraširenije web jezike u koje se ubrajaju Python, PHP, Ruby, JavaScript i Perl

Komodo IDE 8.0.1


KOLUMNA

S ve više softvera nudi se u pretplati, ili samo u pretplati. Najnovija kompanija koja uskače u ovaj vagon jest Adobe, koji je nedavno

objavio - a o tome imamo i vijest u ovoj Mreži - da će ubuduće njihov paket CS biti dotupan samo u oblaku i uz neki oblik pretplatničkog odnosa: plati za period korištenja, a ne za kutiju s finalnom ili kvazifinalnom verzijom softvera koju ćeš onda imati dovijeka.

Microsoft odavno nudi Office u pretplatnoj ver-ziji, a nakon Adobeove objave oči su bile uprte u Redmond, očekujući reakciju, komentar, kopiranje kolega… Microsoftovci su odgovorili kako smatraju da pretplata donosi velike prednosti, ali zasad još

uvijek u ponudi namjeravaju zadržati i klasičnu “kutija” i “jednom zauvijek” verzije uredskog paketa. Prelazak na distribuciju korištenjem isključivo pretplatnog oblač-nog modela, međutim, čini se neminovnim, i Micro-softovci ga u ovom trenut-ku procjenjuju na “unutar jednog desetljeća”. Sva je prilika da će, kako sve više proizvoda bude prelazilo na pretplatni model, korigirati mišljenje i prijeći na cloud-

only model i ranije.Domaći Microsoft već godinama funkcionira po

modelu virtualnog oblaka ili virtualne pretplate. Zašto sam upotrebio taj termin? Pa zato što je, dok je oblak bio nebitna pojava na margini informatič-kog svijeta, domaći ured Microsofta već živio od koncepta prodaje papira s licencama, a ne stvarnih, a još manje zapakiranih (shrink wrap-ped) medija. Sklapanje, a zatim i svakogodišnje produžavanje ugovora s državom postalo je strateškim ciljem ure-da u Novom Zagrebu - odnosno, nakon preseljenja, u Buzinu.

U ovom broju imamo i izvještaj o hrvatskom IT tržištu u 2012. godini - brojke su porazne: pad od preko 8%, mjereno u dolarskim iznosima. Na sof-tver od ukupnog IT tržišta u zemlji otpada 15,6% ili 163 milijuna dolara. Odoka prilično malen iznos, ali u IDC-ovoj razradi ne vidim koliko je od tog softvera klasična kutija, koliko licenca, a koliko pret-platni ili oblačni model. Od IDC-a nismo još dobili ni statistiku o tome koliko od domaće IT potrošnje otpada na državu. Bojim se - zabrinjavajuće mnogo, ali ni te brojke ne govore istinu. Naime, stvari su ulančane, pa i ako ispada da npr. država izravno (naglašavam: izravno) u IT potrošnji sudjeluje s re-cimo 40%, postotak neizravnog ovisništva o državi barem je dvostruko toliki.

Naime, tih su 40% troškovi države na prvi krug dobavljača. Taj prvi krug zatim se djelomično oslanja na drugi i treći krug vlastitih (pod)dobavljača, a i oni padaju ako padne državni trošak za IT. Mnoge firme tzv. realnog sektora u informatici funkcioniraju prak-tički kao produžetak odgovarajućih ministarstava i agencija. S druge strane, nema firme u Hrvatskoj koja će priznati da joj je udio poslovanja s državom veći

od tridesetak posto. Nemojte me hvatati za riječ, ali kad sam zadnji put neslužbeno razgovarao s osobom iz Microsofta zaduženom za javni sektor, mislim da je govorio o 26% prihoda od poslova i ugovora s državom. Pred par brojeva imali smo intervju mje-seca s Plamenkom Barišićem iz King ICT-a. Barišić je inače vrlo ugodan i otvoren sugovornik, ali kad se spomenulo poslovanje s državom, iznio je podatak da Kingu javni sektor čini 35 posto prihoda. A to je King ICT, kompanija koju mnogi optužuju za privile-girani status i život na unosnim državnim ugovorima! U istom intervjuu Barišić kaže da “javni sektor čini preko 50% ukupne potrošnje u informatici” - dakle, ispada veći udio općenito nego u poslovanju s King ICT-om. Inače, podatak o 45-50 posto u skladu je s onim što sam pred godinu dana dobio u prepisci sa Žitnikom iz IDC-a.

Ovaj mjesec bio sam pozvan na tribinu u klub MaMa, radnog naziva “Jadne navade javne nabave”. Ideja je upravo bila da zastupam tu svoju tezu o bo-lesno velikom ovisništvu IT-a o državi, što mi nije bilo previše teško - ponovio sam fraze koje čitatelji ove kolumne dobro znaju, a djelomično sam ih reiterirao i sada. Uz mene su sudjelovala dvojica iz MaMe te Marko Rakar, nezavisni konzultant koji se bavi infor-matizacijom javnog sektora. Rakar je uglavnom izno-sio salve anegdota iz stvarnog svijeta u stilu “a kad sam bio u ministarstvu - ne smijem reći kojem - ili u državnoj agenciji - opet ne smijem reći kojoj - tamo sam naišao na neke grozne stvari u primjeni infor-matike, recimo 20 monitora više nego što im zaista treba, ili 47 servera na mjestu gdje bi bila dovoljna dva i malo virtualizacije”.

Rakar ima doslovno na desetke takvih anegdota, ali sve su toliko slične i toliko anonimne (nikad ne smije navoditi stvarna imena ljudi i institucija) da se nakon 20-ak minuta stope u veliku blatnu gomilu anegdotal-nog užasa u kojoj se teško pamte pojedinačni primjeri.

Publika je, po mom osobnom mišljenju, bila još uvijek prilično permisivna u vezi svega što država radi. Na Fejsu sam se šalio da ako tribina ne završi neka-kvim jurišem na IT Bastilju, mahanjem vilama, motika-ma, kalašima i stolicama - batali ćorav pos’o. Stvarna je atmosfera bila jako daleko od toga, iz čega zaključu-jem - na radost “vlasti” i svih koji od nje žive - da ima još dosta prostora prije nego što ljudima pregori.

Treći je najavljeni sudionik bio Ivo Špigel, naš kolu-mnist, kojega također dobro poznajete, ali nažalost nije mogao doći. Šteta, jer bi njegova pozitiva oko državnih ulaganja dobro došla kao protuteža mom pesimizmu i Rakarovim anegdotama iz bezimenih rovova. Špigel na društvenim mrežama često pozitiv-no komentira najave državnih ulaganja u ovo i ono, državne informatizacije koječeg, pa čak i pokretanja državnih IT kompanija, kao što je nedavno nemušto najavljeni “novi telekom”. U Mreži u kolumnama nešto rjeđe piše o tome, pa neka i ovo primi kao svojevrstan izazov. Možemo polemizirati između nje-gove sedme i moje devedesetosme stranice, iako sam ja u nesportskoj prednosti utoliko što tekst predajem kasnije…

Ništa bez pretplatePiše: Oleg Maštruko

U svijetu prodaje

softvera pretplatni

model polako preuzima

prevlast - ništa iznenađujuće,

ali sa zasad nepoznatim

posljedicama po naše malo

hrvatsko tržište

casopis za it profesionalce mreza

Documents