cetrnaesto savetovaliste uzgajivaca ovaca i koza u republici hrvatskoj i trinaesta izlozba hrvatskih...

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA

HRVATSKI SAVEZ UZGAJIVAA OVACA I KOZA

etrnaesto savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj

i Trinaesta izloba hrvatskih

ovjih i kozjih sireva

Pokrovitelji:

Ministarstvo poljoprivrede

Splitsko-dalmatinska upanija

Trogir, 18. i 19. listopad 2012.


Trinaesta izloba hrvatskih ovjih i kozjih sireva

Izdava: HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA Poljana Krievaka 185 48 260 Krievci Ured u Zagrebu: Ilica 101, 10 000 Zagreb Organizacijski odbor: Dr. sc. Zdravko Bara ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Danijel Mulc, dipl. ing. naelnik Odjela za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja Antun Jurea predsjednik Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza Darko Jurkovi, dipl. ing. vii struni suradnik u Odjelu za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja Jasna Daud, dipl. ing. vii struni suradnik u Odjelu za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja Tatjana Sinkovi, dipl. ing. vii struni suradnik u Odjelu za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja Nataa Ljei, dipl. ing. struni suradnik u Odjelu za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja Urednik:

Danijel Mulc, dipl. ing. Tisak:

ZEBRA tiskarski obrt, Vinkovci Naklada: 400 primjeraka


Trinaesta izloba hrvatskih ovjih i kozjih sireva

PROGRAM 18. 10. 2012. (ETVRTAK) OD 8:00 Registracija sudionika 10:30 - 11:00 Pozdravna rije gostiju i sveano otvaranje 11:00 - 11:30 Prof. dr. sc. Jasmina Havranek: Rezultati i dojmovi ocjenjivanja sireva i dodjela

priznanja proizvoaima nagraenih sireva 11:30 - 12:45 Razgledavanje i degustacija izloenih sireva 12:45 - 14:00 Ruak 14:00 - 14:30 Predstavljanje novog uzgojnog programa- Program uzgoja koza u Republici Hrvatskoj 14:30 14:40 Danijel Mulc, dipl. ing. i sur.: Aktivnosti Odjela za razvoj ovarstva, kozarstva i

uzgoja malih ivotinja 14:40 - 15:10 Mr. sc. Marija pehar: Genomska selekcija u ovarstvu i kozarstvu 15:10 - 15:15 Rasprava 15:15 - 15:45 Prof. dr. sc. Boro Mio i sur.: Dalmatinska janjetina 15:45 - 16:15 Prof. dr. sc. Velimir Sui i prof. dr. sc. eljko Pavii: Zatita dobrobiti u odravanju

proizvodnosti ovaca i koza 16:15 - 16:30 Rasprava 16:30 - 16:45 Odmor 16:45 - 17:15 Prof. dr. sc. Zoran Grgi i sur.: Upravljanje trokovima kozarske farme u uvjetima sue 17:15 - 17:30 Rasprava 17:30 - 18:00 Prof. dr. sc. Samir Kalit: Usvajanje i primjena novih znanja u mljekarskoj praksi. 18:00 - 18:30 Prof. dr. sc. Boris Antunovi: Standardi zdravstvene ispravnosti ovjeg i kozjeg sira

neophodni za stavljanje proizvoda na trite 18:30 - 18:45 Dalibor otari dipl. ing.: Cesta sira u Primorsko-goranskoj upaniji 18:45 - 19:00 Predstavljanje sponzora 19:00 Godinja skuptina Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza 20:30 Sveana veera i dodjela zahvalnica sponzorima 19. 10. 2012. (PETAK) 09:00 - 09:30 Doc. dr. sc. Antun Kosteli: Artritis encefalitis koza u Hrvatskoj 09:30 - 10:00 Dr. sc. Branko otari: Grebe ovaca - o bolesti i veterinarskim propisima u Hrvatskoj 10:00 - 10:10 Rasprava 10:10 - 10:40 Dr. sc. Goran Ki: Zamjenska krmiva u hranidbi ovaca i koza 10:40 - 11:10 Prof. dr. sc. Josip Leto: to posijati za proizvodnju krme u sunim godinama? 11:10 - 11:20 Rasprava 11:20 - 11:30 Odmor 11:30 - 12:00 Prof. dr. sc. Alen Didi: Utjecaj intervala munje na proizvodnju mlijeka ovaca i koza 12:00 - 12:30 Tomislav Ki dr. vet. med.: Zdravstveni statusi stada ovaca i koza 12:30 Zatvaranje Savjetovanja


ZBORNIK PREDAVANJA

etrnaesto savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj 5

AKTIVNOSTI ODJELA ZA RAZVOJ OVARSTVA, KOZARSTVA

I UZGOJA MALIH IVOTINJA Danijel Mulc dipl. ing.

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA

Odjel za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja

Ured u Zagrebu: Ilica 101, 10 000 Zagreb, E-mail: [email protected], www.hpa.hr

Tel: 01/39-03-152 01/39-03-133 Fax: 01/39-03-198

Djelatnici:

Danijel Mulc, dipl. ing. naelnik odjela

Darko Jurkovi, dipl. ing. vii struni suradnik

Jasna Daud, dipl. ing. vii struni suradnik

Tatjana Sinkovi, dipl. ing. vii struni suradnik

Nataa Ljei, dipl.ing. struni suradnik

Glavne aktivnosti Odjela tijekom 2011. godine bile su provedba Progra-ma uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj, i Programa gojidbenog stvaranja koza u Republici Hrvatskoj, organizacija stoarskih izlobi, suradnja s udrugama uzgajivaa ovaca i koza (Hrvatskim savezom uzgajivaa ovaca i koza), koja se prije svega ogleda kroz zajedniko organiziranje savjetovanja za uzgajivae i drugih oblika edukacije, organiziranje izlobi ovaca, koza, sireva, a naroito kroz rad na izdavanju asopisa Ovarsko-kozarski list uzgajivai kontinuirano educirani i pravovremeno obavjetavani o svim vanim temama koje se tiu ovarske i kozarske proizvodnje. Jedna od najvanijih aktivnosti je i rad na izdavanju novog Programa uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj, te novog Programa uzgoja koza u Republici Hrvatskoj koji e biti prezentiran uzgajivaima na ovom savjetovanju.

Danijel Mulc dipl. ing.: Aktivnosti odjela za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja

6 etrnaesto savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj

Uzgojno selekcijski rad u ovarstvu i kozarstvu U Republici Hrvatskoj uzgojno selekcijski rad provodi se u populaciji od

46.531 uzgojno valjanih ovaca, kod 524 uzgajivaa i 16 pasmina, dok se uzgoj-no selekcijski rad u kozarstvu provodi u populaciji od 9.560 uzgojno valjanih koza, kod 154 uzgajivaa i 6 pasmina.

I tijekom ove godine provedba uzgojno selekcijskog rada se provodi u skladu sa Programom uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj koji je predstavljen na Trinaestom savjetovanju uzgajivaa ovaca i koza prole godine i koji predstavlja temeljni dokument rada u ovarstvu, te Programom gojidbenog stvaranja koza u Republici Hrvatskoj u okviru slijedeih aktivnosti:

kontrola reproduktivnih osobina u svim stadima s uzgojno valjanim ovcama i kozama

kontrola mlijenosti u stadima mlijenih i kombiniranih pasmina ovaca i koza

provedba performance testa odabrane muke janjadi i jaradi u feeld uvjetima.

upis novih uzgajivaa u Upisnik uzgajivaa uzgojno valjanih ivotinja. Pri upisu novih uzgajivaa osnovni kriteriji su: pri upisu uzgajivaa koji uzgajaju neku od inozemnih pasmina odo-

brava se upis onim uzgajivaima koji nova stada formiraju kupovi-nom matinih (i mukih i enskih) rasplodnih grla (s dvije poznate generacije) iz uzgojno valjane populacije ovaca.

pri upisu novih uzgajivaa koji uzgajaju neku od hrvatskih izvornih pasmina ovaca ili koza ne postavlja se uvjet po kojem uzgajiva mora posjedovati grla kupljena iz uzgojno valjane populacije za tu pasminu, ve je osnovni uvjet pri upisu, na temelju vanjtine proci-jenjena pripadnost pasmini, zatim pozitivno ocijenjena mogunost provoenja planskog pripusta i stvaranja uvjeta za kontrolu proizvodnih osobina. Na ovaj nain omoguuje se daljnje stvaranje i irenje uzgojno valjane populacije hrvatskih izvornih pasmina ovaca i koza.

Pasmina dalmatinska pramenka s 9.315 grla i lika pramenka s 7.744 grla predstavljaju glavni dio uzgojno valjane populacije izvornih pasmina, a travni-ka pramenka s 5.391 grla je najbrojnija inozemna pasmina ovaca.

Sustavan rad na zatiti hrvatskih izvornih pasmina odraava se kroz za-ustavljanje pada broja grla, iako je dubrovaka ruda i dalje u kategoriji izuzetno



ugroenih pasmina. Kod svih hrvatskih izvornih pasmina ovaca potrebno je i dalje poveavati broj grla ukljuenih u sustav kontrole proizvodnih odlika.

U pasminskom sastavu uzgojno valjanih koza dominira alpina. Naime u populaciji od 7.590 grla alpine provodi se kontrola proizvodnih osobina. Ova pasmina je najzastupljenija u Varadinskoj i Meimurskoj upaniji.

O provedbi uzgojnih programa u ovarstvu i kozarstvu Odjel svake godi-ne izdaje zasebno godinje izvjee, u kojem su iscrpno opisane sve aktivnosti tijekom godine.

Procjena uzgojne vrijednosti koritenjem BLUP-a I u tijeku ove godine Odjel za razvoj ovarstva kozarstva i uzgoja malih

ivotinja je nastavio suradnju sa Hrvatskim savezom uzgajivaa ovaca i koza i Biotehnikom fakultetom iz Domala, Republika Slovenija na provoenju BLUP-a za mlijena svojstva u ovarstvu i kozarstvu Republike Hrvatske. BLUP (Najbolje linearno nepristrano predvianje) je utemeljio Henderson 1949. godine te se smatra najboljom i najobjektivnijom metodom za izraun procjene uzgojne vrijednosti (UV). Svi uzgajivai matinih stada koza, a od ove godine i mlijenih pasmina ovaca redovito dobivaju za grla iz svojih stada izraun uz-gojne vrijednosti uz pomo ove najtonije metode izrauna, te su imali mogu-nost dobivene rezultate koristiti u odabiru roditelja iduih generacija. Shvaaju-i vanost i sloenost procjene uzgojne vrijednosti u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji je ustrojen odjel koji se baviti iskljuivo ovim poslom i koji je u stanju obaviti samostalno veinu poslova oko izrauna uzgojne vrijednosti za sva svoj-stva uz proirenje izrauna u skoroj budunosti i za svojstva mesnatosti i plod-nosti.

Suradnja s udrugama uzgajivaa ovaca i koza Hrvatski savez uzgajivaa ovaca i koza kao krovna

uzgajivaka organizacija u kojoj su kroz svoje udruge ulanjeni uzgajivai ovaca i koza postoji od 2005. godi-ne kada je na inicijativu uzgajivaa i djelatnika Odjela za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja u Kalinovici na umberku u Zagrebakoj upaniji odrana osnivaka skuptina. Od samog osnutka Odjel vrlo aktivno sudjeluje u svim poslovima kojima se savez ba-

vi. Temeljna aktivnost saveza je uzgoj ovaca i koza, edukacija i informiranje lanova kroz organizaciju predavanja, izlobi grla ili sira, ureivanjem Ovar-



sko-kozarskog lista, ureivanjem internetske stranice saveza, organizacijom strunih putovanja u razvijene ovarske i kozarske zemlje Europe, objavljiva-njem novosti vezanim uz aktivnosti u drugim informativnim medijima, organi-zacijom manifestacija vezanih uz ovarstvo i kozarstvo, te niz drugih aktivnosti koje organiziraju udruge lanice. Odjel za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja e i ubudue pruati potrebnu pomo vezanu uz sve aktivnosti Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza.

Ureivanje strunog asopisa Ovarsko-kozarski list U asopisu se osim najnovijih vijesti vezanih uz rad saveza i udruga nje-

govih lanica uzgajivae redovito upoznaje sa novostima vezanim uz ovarsku i kozarsku proizvodnju, tako da osim informativnog asopis ima sve vie i edu-kativni karakter. Prvi broj je izaao u svibnju 2006. godine, a izlazi kao dvomje-senik, na 36 stranica. Velik doprinos u redovitom izlaenju ovog asopisa, svojim lancima daje znaajan broj naih uvaenih strunjaka s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba, djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije i lanovi uzgajivakih udruga. asopis obrauje teme iz razliitih podruja ov-arske i kozarske proizvodnje kao to su: proizvodnja mesa i mlijeka, sirarstvo, hranidba ovaca i koza, zdravstvena zatita ovaca i koza, provedba uzgojnih programa.

Struno putovanje u Tursku Tradicija odlaska jednom godinje uzgajivaa ovaca i koza na struno

putovanje u neku od zemalja sa razvijenim ovarstvom i kozarstvom se ove godine nastavila s posjetom Turskoj. Struni dio putovanja je bio prepun razli-itih zanimljivih sadraja.



S osnovnim informacijama o turskoj poljoprivredi, naravno s posebnim naglaskom na ovarsku i kozarsku proizvodnju, nas je upoznao prof. dr. Akin Pala sa Sveuilita Canakkale onsekiz mart university research center (co-musam). U Turskoj se uzgaja prema posljednjim podacima 25.000,000 ovaca, 7.000,000 koza, 10.000,000 mlijenih krava i 200.000,000 pilia koji se dre u intenzivnom uzgoju. Zbog velikog broja ovaca koje se uzgajaju Turska se nala-zi na estom mjestu po proizvodnji ovjeg mesa u svijetu Tijekom svog boravka sudionici strunog putovanja su imali prilike posjetiti niz obiteljskih farmi ovaca i koza, te mljekare u kojima se proizvode tradicionalne vrste turskih sire-va. Posjetili su:

U gradu Yenisehir Itimatsut mljekaru, jednu od najveih i najsuvreme-nijih mljekara u Turskoj u kojoj se prerauje uz kravlje i ovje i kozje mlijeko. Proizvod koji su predstavili bio je kralj turskog stola beyaz peynir (bijeli sir) koji je nezamjenjiv dio turskog doruka, pa ak i ve-ere. Posjetili smo jednu od tri govedarske farme u vlasnitvu mljekare kapaciteta 1.000 mlijenih krava.

Nakon farme krava posjetili smo selo Karakei koji imaju viestoljetnu tradiciju uzgoja ovaca i koza. U selu se uzgajaju najvie merino ovce koje su 1928. godine uvezene iz Francuske. Nakon toga su kriane s iz-vornim pasminama i tako je nastala pasmina Turski merino.

Stado Sanskih koza gospodina Senela koji sa svojih 90 koza spada meu vee proizvoae kozjeg mlijeka u selu. Sve mlijeko mu otkupi mljekara Itsimatsut.

Stado ovaca pasmine Turski merino u vlasnitvu gospodina Ibrahima Oksuza.

Svakako najimpresivniji dogaaj na cijelom putovanju je bio posjet veli-koj dravnoj farmi u okolici mjesta Karadabei. Ova farma je osnovana za vrijeme osmanskog carstva 1330. godine. Od stoke uzgajaju se krave, ovce, anatolijski ovari i arapski konji.

Osim na velikoj dravnoj farmi pasminu Turski merino smo mogli vi-djeti i na farmi gospodina Imit Hasana koji na svojoj farmi uvodi naj-suvremenije tehnologije uzgoja.

Da bi se upoznali s uvjetima uzgoja koza posjetili smo farmi sanskih koza gospodina Mehmeta Koyuncu.

Sudionici putovanja su imali priliku posjetiti i u Turskoj poznatu mlje-karu Tahsildaroglu u kojoj se dnevno preradi 200 tona mlijeka. Kao i u veini mljekara u Turskoj glavni proizvod je bijeli-ezine sir.



Osim ovih strunih sadraja sudionici putovanja su imali priliku posjetiti i nekoliko kulturno-povijesnih znamenitosti koji su se nalazili uz put obilaska farmi i sirana. Svi sudionici ovog putovanja sloili su se da je ovo putovanje bilo izuzetno zanimljivo, a u strunom pogledu bogato novim saznanjima. Nadamo se da e sudionici ovog putovanja barem dio svojih saznanja i iskusta-va iskoristiti u svojoj proizvodnji i na svojim radnim mjestima za napredak Hrvatske poljoprivrede, a poglavito ovarstva i kozarstva.

Izvorna pasmina Turskih koza Ovce pasmine Turski merino

Izlobe ovaca i koza 11. izloba rapske ovce kraparice (Rab, 26. svibnja 2012.)

I ove godine su uzgajivai ovaca ukljueni u udrugu kraparica uz pomo Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvat-skog saveza uzgajivaa ovaca i koza orga-nizirali Izlobu Rapske ovce. Na ovoj jedanaestoj izlobi po redu prikazano je 10 kolekcija izvornih rapskih ovaca u narodu na otoku znanim i pod imenom kraparica. Struno povjerenstvo za ocjenu grla, koje su sainjavali predsjednik prof. dr. sc. Bo-

ro Mioi i prof. dr. sc. Vesna Pavi s Agronomskog fakulteta sveuilita u Za-grebu, te lanovi Danijel Mulc dipl. ing. i Dolores Bara dipl. ing. djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije, izmeu 30 kvalitetnih i dobro pripremljenih ovaca i 10 ovnova odabrala je najbolja grla. Nagraena su grla slijedeih uzgaji-vaa:

prvonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Anelka Beg-Valoviia iz mjesta Mundanije



drugonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Slavka Perkia iz mjesta Barbat

treenagraena kolekcija ovaca uzgajivaice Marije Krstini iz mjesta Barbat

U konkurenciji rasplodnih ovnova nagraena su slijedea grla:

prvonagraeni ovan uzgajivaa eljka Javorana iz mjesta Banjol drugonagraeni ovan uzgajivaa Petra Debelia iz mjesta Banjol treenagraeni ovan uzgajivaa Janka Bega iz mjesta Mundanije

Za ampionsko grlo 11. izlobe rapske ovce proglaen je ovan .b. 411309722 uzgajivaa ime Pljea iz mjesta Supetarska Draga.

Za sva nagraena grla diplome Hrvatske poljoprivredne agencije uruio je ravnatelj dr. sc. Zdravko Bara, a ampionsko zvono za ovna pobjednika zajed-no su uruili dr. sc. Zdravko Bara i gradonaelnica Raba Rosanda Krstini - Gui.

15. meuupanijska izloba (Slavonski Brod 27. svibnja 2012.)

U sklopu sajma Slavonski Brod 2012. je dana 27. svibnja 2012. godine odrana 15. meuupanijska stoarska izloba. U ovarsko kozarskom dijelu izlo-be predstavljeno je 4 kolekcije ovaca i jedna kolekcija koza s podruja triju slavonskih upanija. Prikazane su dvije kolekcije ovaca pasmine njemaki me-rino (merinolandschaf) uzgajivaice ure Cindri iz Vrbave, te uzgajivaa Stjepana ivkovia iz titara. Kolekciju mlijenih ovaca istono frizijske pas-mine izloio je uzgajiva Zvonko Hrsto iz Starog Slatnika, a cigaju, hrvatsku iz-vornu pasminu predstavilo je Poljoprivredno gospodarstvo Sekuli iz Slavon-skog Kobaa. S kolekcijom koza burske pasmine predstavila nam se uzgajivai-ca Lidija Vukovi iz Bizovca. Kao i prijanjih godina ovarsko kozarski dio izlobe privukao je veliku panju posjetitelja, a posebno male djece.

7. izloba stoke Sisako-moslavake upanije (Popovaa, 2. lipnja 2012.)

Dana 2. lipnja 2012. godine je u Popovai, pod pokroviteljstvom Mini-starstva poljoprivrede, Sisako-moslavake upanije i Opine Popovaa a u organizaciji Hrvatske poljoprivredne agencije odrana 7. upanijska izloba sto-ke Sisako-moslavake upanije. U ovarsko kozarskom dijelu izlobe pred-stavljene su tri kolekcije ovaca solavsko-jezerske pasmine, jedna kolekcija merinolandshafa te jedna kolekcija koza burske pasmine. Ocjenjivako povje-



renstvo Hrvatske poljoprivredne agencije u konkurenciji kolekcija rasplodnih ovaca prvonagraenom je proglasilo kolekciju solavsko-jezerske pasmine uzgajivaa Ja-dranka Venturina iz Potoka, drugonagra-ena je kolekcija solavsko-jezerske pas-mine uzgajivaa Vlastimira Zguria, a tre-enagraenu kolekciju ovaca pasmine me-rinolandshaf izloio je uzgajiva Rodoljub Dakula. U kategoriji rasplodnih ovnova

prvu nagradu osvojio je ovan .b. 311272762 solavsko-jezerske pasmine uz-gajivaa Vlastimira Zguria, drugo mjesto dodjeljeno je ovnu .b. 820179598 merinolandshafe pasmine uzgajivaa Rodoljuba Dakule, treenagraenim je proglaen ovan .b. 420160637 solavsko-jezerske pasmine uzgajivaa Jadran-ka Venturina. Za ampionsko grlo izabran je ovan .b. 211197463 solavsko-jezerske pasmine uzgajivaa Drage Svilkovia.

7. stoarska izloba Splitsko-dalmatinske upanije (Sinj, 30. lipnja 2012.) Dana 30. 6. 2012. godine na hipo-

dromu u Sinju odrana je 7. upanijska iz-loba stoke Sinj 2012.. U ovarskom di-jelu izlobe je sa svojim kolekcijama ovaca pasmine dalmatinska pramenka su-djelovalo osam uzgajivaa. Struno povje-renstvo Hrvatske poljoprivredne agencije odabrala najkvalitetnija grla. U konkuren-ciji ovaca nagraene su slijedee kolekci-je:

prvonagraena kolekcija ovaca eljko Vuleti iz mjesta Maovice drugonagraena kolekcija ovaca Marija Barii iz mjesta Vojni

Sinjski treenagraena kolekcija ovaca Ante Petrovi iz mjesta Katela


prvonagraeni ovan .b. 620549600 uzgajivaa Zdravka Samardia iz mjesta Otii

drugonagraeni ovan .b. 120513816 uzgajivaa Koviljke Perkovi iz mjesta Koljane



treenagraeni ovan .b. 920476293 uzgajivaa Nediljka Kokana iz mjesta Dicmo

U kozarskom dijelu izlobe je sa svojim kolekcijama koza pasmine hrvat-ska arena koza sudjelovalo sedam uzgajivaa.

U konkurenciji koza nagraene su slijedee kolekcije:

prvonagraena kolekcija koza Zdravko Samardi iz mjesta Maovice drugonagraena kolekcija Koviljka Perkovi iz mjesta Koljane treenagraena kolekcija koza Nediljko Vojkovi iz mjesta Gala

U konkurenciji rasplodnih jareva nagraena su slijedea grla:

prvonagraeni jarac .b. 830062129 uzgajivaa Ivana Bria iz mjesta Gala

drugonagraeni jarac .b. 630120578 uzgajivaa Ante Jukia iz mjesta Ercegovci

treenagraeni jarac .b. 330031632 uzgajivaa Mirka Bria iz mjesta Gala

Svim nagraenim uzgajivaima je diplome Hrvatske poljoprivredne agen-cije uruila pomonica ravnatelja dr. sc. Maja Drai. Tijekom i nakon izlobe odrano je druenje uzgajivaa i posjetitelja uz nastup Udruge za ouvanje batine Cetinskog kraja.

12. izloba pake ovce i pakog sira (Novalja, 6. srpnja 2012.) Na izlobi se svojim najboljim grli-

ma predstavilo 12 uzgajivaa pake ovce. Svaki uzgajiva je izloio kolekciju koju su inile tri ovce i ovan, tako da je struno povjerenstvo koje su sainjavali prof. dr. sc. Vesna Pavi i prof. dr. sc. Boro Mio s Agronomskog fakulteta sveuilita u Za-grebu, Danijel Mulc, dipl. ing. i Dolores Bara dipl. ing. iz Hrvatske poljoprivredne agencije od 48 izloenih grla nagradilo tri

kolekcije ovaca, tri ovna, a za ampionsko grlo izlobe je proglaen ovan .b. 720128728 uzgajivaa Ivice Oliveria iz Kolana. Osim ampionskog grla nagraena su i grla slijedeih uzgajivaa:

prvonagraena kolekcija ovaca Vlade Otaria iz mjesta Kolan



drugonagraena kolekcija ovaca Tonia Sabalia iz mjesta Pag treenagraena kolekcija ovaca Ivana Kustia iz mjesta Caska.


prvonagraeni ovan .b. 120373186 uzgajivaa Krunoslava Vidasa iz mjesta Novalja

drugonagraeni ovan .b. 911053193 uzgajivaa Vlade Otaria iz mjesta Kolan

treenagraeni ovan .b. 420245727 uzgajivaa Draena Crljenka iz mjesta Pag.

Na izlobi pakog sira se svojim proizvodima predstavilo 26 obiteljskih gospodarstava koji sir jo uvijek proizvode na tradicionalan nain. Sirevi su oci-jenjeni senzornom ocjenom koja obuhvaa ocjenu vanjskog izgleda sira, mirisa, stanja sirnog tijesta (konzistencije) te okusa sira. Od ukupno ove godine 26 ocijenjenih sireva 23 je dobilo medalje: 7 zlatnih, 6 srebrnih i 10 bronanih. ampion ocjenjivanja je paki sir Ivice Oliveria iz Kolana.

6. Izloba creske ovce(Orlec, 14. srpnja 2012.) Udruga uzgajivaa ovaca Lesa iz Orleca u

suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, Hrvatskim savezom uzgajivaa ovaca i koza, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Primor-sko-goranske upanije, gradova Cresa i Malog Loi-nja i njihovih turistikih zajednica, po esti put orga-nizirale su Izlobu creske ovce.

Na izlobi svoja najbolja grla predstavilo je 10 uzgajivaa creske ovce. Za ampionsko grlo izlobe proglaen je ovan Daria Toia iz mjesta Vodice. Osim ampionskog grla nagraena su i grla slijedeih uzgajivaa: prvonagraena kolekcija ovaca Franka

Jurasia iz mjesta Orlec, drugonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Daria Toia iz mjesta Vodice, treenagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Sandra Tarabocchia iz mjesta Orlec.

U konkurenciji rasplodnih ovnova nagraena su slijedea grla: prvonagra-eni ovan uzgajivaa Vjera Tarabocchia iz mjesta Orlec, drugonagraeni ovan uzgajivaa Maura Hrelje iz mjesta Ivanja, treenagraeni ovan uzgajivaa Sandra Tarabocchia iz mjesta Orlec. U sklopu ove manifestacije je organizirano



i takmienje u ianju ovaca runim karama, te izloba i degustacija ovjeg sira izraenog na tradicionalan nain, kao i izloba razliitih predmeta vezanih uz povijest uzgoja ovaca na otocima Cresko-loinjskog arhipelaga.

Sajam stoke i narodnih rukotvorina Gaul 2012 (29. srpnja 2012.) I ove godine ve prema tradiciji je u

malom naselju koje se sastoji od kamenih kuica i torova za stoku, Gaulu koji se nalazi na visoravni u blizini najvieg vrha hrvatskih otoka Vidove Gore na Brau odrana 29. srpnja 2012. u sklopu 19. go-dinjeg stonog sajma Izloba ovaca Gaul otok Bra 2012.. Na izlobi se svojim najboljim grlima predstavilo 10 uzgajivaa. Svaki uzgajiva je izloio ko-lekciju koju su inile tri ovce i ovan, tako

da je struno povjerenstvo koje su sainjavali djelatnici Hrvatske poljoprivred-ne agencije Danijel Mulc, dipl. ing., Dolores Bara, dipl. ing. i Petar abi, dipl. ing. od 40 izloena grla nagradilo tri kolekcije ovaca, tri ovna, te proglasilo ampiona izlobe.


prvonagraeni ovan .b. 930234641 uzgajivaa Josipa Vrsalovia iz mjesta Gornji Humac

drugonagraeni ovan .b. 530274304 uzgajivaa Ante Dubravia iz mjesta Nereia

treenagraeni ovan .b. 430086161 uzgajivaice Radojke Gospodneti iz mjesta Nereia.

U konkurenciji ovaca nagraene su slijedee kolekcije:

prvonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Marka Buvinia iz mjesta Pranica

drugonagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Ante Filipi iz mjesta Nereia

treenagraena kolekcija ovaca uzgajivaa Andreja Vranjiia iz mjesta Nereia.

Za ampiona izlobe proglaen je ovan .b. 530219408 uzgajivaa Mate Kusanovia iz Sutivana.



Izloba ovaca i koza na 20. jesenskom meunarodnom bjelovarskom sajmu, (Gudovac, 7.-9. rujna 2012.)

U periodu od 7. do 9. rujna je odran u Gudovcu pokraj Bjelovara 20. jesenski meunarodni sajam. Ove jubilarne godine zabiljeen je izvrstan odaziv i elja uzgajivaa stoke da se predstave tako da se sveukupno na ovogodinjoj stoarskoj izlobi u Gudovcu predstavilo 177 uzgajivaa iz 16 upanija s 521 grlom u 33 razliite pasmine po svim izloenim vrstama stoke. Osim visoko-proizvodnih pasmina izloena su i grla hrvatskih izvornih pasmina koja su dokaz nae ustrajnosti da ih razliitim mjerama i programima sauvamo i kao gospodarski vrijedna grla i kao dio nacionalne kulturne batine. Prigodom odr-anja jubilarnog 20. meunarodnog sajma u Gudovcu Ministarstvo poljoprivre-de je nagradilo najbolje poljoprivredne proizvoae. U kategoriji Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nagradu za najvie proizvedenog kozjeg mlijeka je dobio gospodin Stjepan Kovaek iz Svetog Petra Ludbrekog, a ovjeg uzga-jiva Radovan Ai iz Velikog Grevca.

Od samih poetaka organizacije stoarske izlobe u okviru Jesenskog me-unarodnog bjelovarskog sajma na Gudovcu uzgajivai ovaca i koza su shvaa-jui znaaj sudjelovanja na ovakvim velikim i vanim manifestacijama bili aktivno ukljueni predstavljanjem najboljih grla iz hrvatskog uzgoja. Ove godi-ne od 25 kolekcija ovaca ukupno 9 kolekcija pripada naim izvornim pasmina-ma. Izloena su grla naih izvornih pasmina Cigaja, Creska ovca, Krka ovca, Rapska ovca, Lika pramenka, te tradicionalno i Istarska ovca. Kao i uvijek do sada znaajno sudjelovanje i uzgajivaa inozemnih pasmina ovaca u ijim se stadima godinama provodi najintenzivniji uzgojno-selekcijski rad uz praenje svih znaajnih proizvodnih karakteristika. Iz tog razloga i proizvodni rezultati u stadima tih uzgajivaa ne zaostaju za onima koji su u zemljama iz kojih su te pasmine potekle.

Od 5 kolekcija koza koje su izlaene na ovogodinjem sajmu 4 kolekcije pripadaju dvjema najmlijenijim pasminama na svijetu, alpskoj i sanskoj pasmi-ni. Od uvoza ovih pasmina u Republiku Hrvatsku poetkom osamdesetih godi-na prolog stoljea zapoelo se sa intenzivnim praenjem njihove proizvod-nosti, poglavito karakteristika mlijenosti.

Izloena grla u ovarskom i kozarskom dijelu izlobe je ocjenjivalo stru-no povjerenstvo koje su i ove godine inili uvaeni prof. dr. Vesna Pavi i prof. dr. Boro Mio, profesori sa Agronomskog fakulteta, prof. dr. Velimir Su-i, sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, te naelnik odjela za razvoj ovar-stva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja Hrvatske poljoprivredne agencije Dani-jel Mulc dipl. ing. U ovarskom dijelu izlobe grla su prilikom ocjenjivanja i dodjeljivanja nagrada podijeljena u tri zasebne kategorije: 1. hrvatske izvorne



pasmine; 2. pasmina romanovska hrvatski uzgoj i 3. ostale inozemne pasmine hrvatski uzgoj. Grla izloena u kozarskom dijelu izlobe su se naravno zaseb-no ocjenjivala. Unutar svake izlobene kategorije birala su se tri najbolja muka grla (ovna i jarca) i 3 najbolje ocijenjene kolekcije enskih grla, kao i 3 ampi-onska grla (u ovarskom dijelu posebno za izvorne pasmine i inozemne pasmi-ne iz hrvatskog uzgoja i jedno za kozarski dio programa).

NAGRAENA GRLA U OVARSKOM DIJELU IZLOBE (HRVATSKE IZVORNE PASMINE)

OVNOVI Dodijeljeno

mjesto Pasmina ivotni

broj grla Uzgajiva

1. Nagrada Istarska ovca 920143282 Branko Radoevi, Grobice 6, 52474 Brtonigla

2. Nagrada Creska ovca 130062366 Mauro Hrelja, Ivanje 21, 51559 Beli 3. Nagrada Rapska ovca 730023737 Slavko Perki, Barbat 485, 51280 Barbat na

Rabu

KOLEKCIJE OVACA Dodijeljeno mjesto

Pasmina Uzgajiva

1. Nagrada Cigaja Gradimir Dori, kolski trg 4, 31204 Bijelo brdo 2. Nagrada Lika pramenka Radmila Kove, Grdun 38a, 47280 Ozalj 3. Nagrada Krka ovca Zoran Mrakovi, Korni 53, 51517 Korni

NAGRAENA GRLA U OVARSKOM DIJELU IZLOBE (INOZEMNE PASMINE HRVATSKI UZGOJ)

OVNOVI Dodijeljeno


broj grla Uzgajiva

1. Nagrada Suffolk 830093681 Marijana Repusti, reme 1, 44210 reme

2. Nagrada Njemaki merino 820179598 Rodoljub Dakula, Sjeverovac 23, 44211 Blinjski kut

3. Nagrada Solavsko-jezerska

211338208 Toma Babi, Velika Brljanica 101a, 43282 Velika Brljanica



KOLEKCIJE OVACA Dodijeljeno

mjesto Pasmina Uzgajiva

1. Nagrada Njemaki merino Predrag Uzelac, Novoseljanska 115, 43000 Bjelovar 2. Nagrada Istono frizijska Jure Golek, Kokinac 26, 43000 Kokinac 3. Nagrada Solavsko-

jezerska Jadranka Oeg, Donja Vrijeska 53, 43508 Donja Vrijeska

NAGRAENA GRLA U OVARSKOM DIJELU IZLOBE PASMINA ROMANOVSKA HRVATSKI UZGOJ

OVNOVI Dodijeljeno

mjesto ivotni

broj grla Uzgajiva

1. Nagrada 820104721 OPG Prepelec Botkovi, D. Domjania 40a, 33405 Pitomaa 2. Nagrada 120326945 Snjeana Lisak, Pustodol 97 b, 49240 Donja Stubica 3. Nagrada 920104136 Visoko gospodarsko uilite u Krievcima,

M. Demerca 1, 48260 Krievci

KOLEKCIJE OVACA Dodijeljeno


1. Nagrada Romanovska OPG Prepelec Botkovi, D. Domjania 40a, 33405 Pitomaa

2. Nagrada Romanovska Zlata Stanec, A. Radia 16, 48350 urevac 3. Nagrada Romanovska OPG Farma ani, Martinac 95, 43240 azma

AMPIONSKO GRLO U KATEGORIJI OVARSTVO - IZVORNE PASMINE

ivotni broj 520117539 Kataloki broj 307 Pasmina Cigaja Uzgajiva Stevo Kuzmanovi, Tvravica 110, 31000 Osijek

AMPIONSKO GRLO U KATEGORIJI OVARSTVO - INOZEMNE PASMINE

ivotni broj 520429578 Kataloki broj 277 Pasmina Njemaki merino Uzgajiva Mladen Matika, Krievaka cesta 97, 43000 Bjelovar



NAGRAENA GRLA U KOZARSKOM DIJELU IZLOBE

JAREVI Dodijeljeno


broj grla Uzgajiva

1. Nagrada Sanska 130091955 Jasminka Zadravec, Oporovec 138, 40325 Oporovec

2. Nagrada Burska 220070937 Sandro Zrni, Bestrma 118, 44210 Sunja 3. Nagrada Sanska 430080721 Darko Ornik, Lonjica 95, 10341 Lonjica

KOLEKCIJE JARICA Dodijeljeno


1. Nagrada Alpina Stjepan Kovaek, Vinogradska 36, 42231 Sveti Petar Ludbreki

2. Nagrada Sanska Stjepan atrak, Ledine 12, 48213 Cirkvena 3. Nagrada Sanska Jasminka Zadravec, Oporovec 138, 40325 Oporovec

AMPIONSKO GRLO ivotni broj 930092390 Kataloki broj 375 Pasmina Alpina Uzgajiva Stjepan Kovaek, Vinogradska 36, 42231 Sveti Petar Ludbreki

esto dravno natjecanje u strii ovaca (Novalja, 8. lipnja 2011.) U Novalji je 8. lipnja 2012. u organizaciji Hrvatskog saveza uzgajivaa

ovaca i koza, Udruge uzgajivaa pake ovce i proizvoaa pakog sira Zagla-va te Hrvatske poljoprivredne agencije, a pod pokroviteljstvom grada Novalje i Ministarstva poljoprivrede odrano 6. dravno natjecanje u strii ovaca.

U disciplini strie ovaca runim karama prijavilo se ukupno pet natjecatelja, koji su u kvalifikacijskom krugu strigli po dvije ovce. U zavrnici su se natjecala tri najbolja natjecatelja koji su strigli tri ovce. U disciplini strie ovaca elektrinim karama prijavilo se sedam natjecatelja koji su u kvalifikacij-skom dijelu natjecanja strigli po tri ovce. U zavrnici su najbolji natjecatelji stri-gli po 5 ovaca. Moramo naglasiti da su i ove godine natjecatelji veliku pozor-nost posvetili osim brzine i kvalitete strie i nainu postupanja sa ivotinjama, a svako tee ozljeivanje ovce rezultiralo je diskvalifikacijom iz natjecanja kako je i predvieno pravilnikom natjecanja.



POBJEDNICI NATJECANJA U STRII OVACA

Rune kare (u zavrnici su striene po 3 ovce) Mario Blaek, Daruvar 7 min 14 sek Nedeljko emelji, Kolan 7 min 14 sek Marin Mri, G. Biljane 7 min 56 sek

Elektrine kare (u zavrnici je strieno po 5 ovaca) Robert Tkalec, Ivani Grad 4 min 21 sek Mihael Vuk, Bjelovar 4 min 59 sek Mario Blaek, Daruvar 6 min 35 sek

Natjecanje je pobudilo interes itelja i posjetitelja Novalje koji su u veli-kom broju doli bodriti natjecatelje. Natjecanje se organizira ne samo da se uz-gajivai ovaca educiraju o nainima pravilnog ianja ovaca i uvanja vune, ve i da se ukae na sve vei ekoloki problem zbrinjavanja vune koja se nekontro-lirano odlae u okoli. Taj problem je jo vei na otocima gdje se uzgaja veliki broj ovaca i gdje su prirodni resursi manji, pa je i poveana odgovornost uzgaji-vaa za njihovo ouvanje. Zahvaljujui upravo i velikom broju predstavnika medija nazonih na natjecanju iri krug ljudi u Republici Hrvatskoj je upoznat ne samo s uspjesima takmiara, nego i s osnovnim problemom koji imaju uzga-jivai ovaca sa plasiranjem vune na trite. lanovi udruge Zaglava kao odlini domaini u pauzama natjecanja su organizirali nastup novaljske pjevaka klape Slavuji koja je upoznala nazone sa brojnim lokalnim napjevima i bogatom kulturnom povijeu ovog kraja.



Suradnja s drugim institucijama Odjel za razvoj ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja surauje s

drugim institucijama u provedbi nekoliko projekata:

Zatita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj (nositelj projekta je Drav-ni zavod za zatitu prirode)

Istarska ovca janjetina i sir (projekt odobren od Vijea za istraiva-nje u poljoprivredi MPRRR, nositelj Agronomski fakultet, Zagreb)

Mesne odlike hrvatskih izvornih pasmina ovaca i koza (projekt ministar-stva znanosti, nositelj Agronomski fakultet, zavod za specijalno stoar-stvo)

Uvoenje BLUP-a za mlijena svojstva u kozarstvu Republike Hrvatske (projket Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza i Biotehnike fakultete iz Domala, Republika Slovenija)

Uvoenje BLUP-a za mlijena svojstva u ovarstvu Republike Hrvatske (projket Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatskog saveza uzgajivaa ovaca i koza i Biotehnike fakultete iz Domala, Republika Slovenija)

Genetski i okolini utjecaji na muznost i morfoligiju vimena ovaca (Projekt Zavoda za ope stoarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu)

Program iskorjenjivanja artritisa encefalitisa u Republici Hrvatskoj (Program Zavoda za ope stoarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu)

Adresa autora:

Danijel Mulc dipl. ing.

Hrvatska poljoprivredna agencija Odjel za razvoj, ovarstva, kozarstva i uzgoja malih ivotinja Ilica 101 10 000 Zagreb E-mail: [email protected]


GENOMSKA SELEKCIJA U OVARSTVU I KOZARSTVU

Mr. sc. Marija pehar doc. dr. sc. Gregor Gorjanc

Unapreenje stoarske proizvodnje sa genetskog stajalita ima za cilj iza-brati (selekcionirati) ivotinje poeljnih fenotipova za gospodarski znaajna svojstva, te ih koristiti kao roditelje slijedeih generacija potomaka. U posljed-njih nekoliko godina, tradicionalne metode selekcije su nadopunjeme genetskim analizama organizama temeljenim na otkrivanju gena koji utjeu na izraaj od-reenih gospodarsko znaajnih svojstava ili odreivanju njihove pribline loka-cije/regije u genomu. Tako dolazimo do pojma genomike koja prouava genet-ski materijal neke jedinke na molekularnoj razini cijeloga genoma. Genetski materijal jedinke ine kromosomi. Njihov se broj razlikuje od vrste do vrste, pa tako ovce imaju 27 parova (tj. 54 kromosoma), a koze 30 parova (tj. 60 kromo-soma). Svaki je kromosom izgraen (slika 1a i 1b) od DNA molekule koja ima izgled duge dvostruke uzvojnice. Ona nosi upute o tome kako ivotinja raste, razmnoava se i reagira na okoline promjene, kako probavlja i pohranjuje hranjive tvari i reagira na bolesti.

Slika 1a. Kromosom i njegova graa (izvor:

http://www.mountsinai.on.ca/care/pdmg/genetics/basic)

Slika 1 b. Slijed nukleotidnih baza u DNA molekuli (izvor: http://www.calabriadna.com/)

Mr. sc. Marija pehar: Genomska selekcija u ovarstvu i kozarstvu


U grai DNA molekule varijabilni dio su tzv. nukleotidne baze: adenin (A), guanin (G), citozin (C) i timin (T). Upravo poredak ovih baza du lanca DNA molekule je ono to jednu ivotinju ini razliitom od druge i razliitom od ostalih vrsta. Odreeni broj nukleotidnih baza na odreenoj poziciji du kromosoma ini gene. Geni su osnovna jedinica nasljeivanja i smjeteni su na odreenoj poziciji u kromosomu. Mnoge proizvodne osobine ovaca, kao to su koliina mlijeka, tjelesna teina ne kontrolira samo jedan nego su pod utjecajem velikog broja gena.

Kao to je ranije napomenuto, genomika omoguila otkrivanje gena odgo-vornih za izraaj gospodarski znaajnih svojstava ili odreivanje njihove pribli-ne lokacije u genomu i to koristei genetske markere. Genetski markeri nisu geni koji utjeu na proizvodna ili druga svojstva ivotinja ve oznaavaju odre-eno mjesto u genomu gdje se potencijalno nalaze geni. esto se u genomu jav-ljaju tzv. 'snip' (SNP) markeri (engl. Single Nucleotide Polymorphisms). Ti markeri oznaavaju promjenu samo jedne nukleotidne baze u molekuli (slika 2). Jedinka dobije gene (zapisane na molekuli) od oca i majke to je na slici 2 pri-kazano sa dva segmenta sekvence - tako je npr. kopija 1 od oca, a kopija 2 od majke. SNP marker oznaava razliku DNA molekule u samo jednoj nukleotid-noj bazi (C-G kod oca i T-A kod majke). Ovakve razlike u molekuli se esto kodiraju sa slovima, npr. A i B. Mogue kombinacije su AA (homozigot za alelu A), AB (heterozigot) i BB (homozigot za alelu B) za svaki SNP marker.

Slika 2. SNP marker genotipa jedne ivotinje (izvor: www.sheepcrc.au)

Poznato je na tisue SNP za koje se zna pozicija u genomu kao i posljedi-ca promjene nukleotidne baze. Tako npr. ivotinje s teim runom imaju adenin



(A) u odreenom SNP, dok one s lakim runom imaju gvanin (G) u istom SNP. Meutim, za mnoge SNP se ne zna uzrokuju li bilo kakve promjene u izraaju nekih svojstava ili su moda samo u blizini nekog gena. Iz tog razloga je testira-no vie od 50.000 SNP da se vidi njihova povezanost s izraajem odreenog svojstva. Ovo se testiranje provodi koristei tzv. Illumina SNP50K ip (slika 3). SNP ip je mala staklena ploa koja ima 12 panela (utora), gdje se testira 50.000 SNP za pojednu ivotinju pokazujui koji je nukleotid prisutan na poje-dinom SNP poloaju. Prije samog testiranja potrebno je uzeti uzorak tkiva (naj-ee se koristi krv, sjeme, folikul dlake ili sluznica) iz kojeg se u laboratoriju izolira DNA i provede genotipizacija (npr. koristei Illumina SNP50K ip). Re-zultat genotipizacije su signali za svaki od 50.000 SNP markera koji se raunski pretvaraju u SNP marker genotip (AA, AB ili BB). Time se dobije rezultat (genotip) za vie od 50.000 SNP markera za svaku genotipiziranu ivotinju Ra-zvoj Illumina OvineSNP50K ipa je proveden putem meunarodnog konzorcija za istraivanje genoma ovaca koristei genom 23 pasmine ovaca. Ovaj ip je u primjeni od 2010. godine. Od jeseni 2011. godine ipovi se koriste i u kozarstvu - Illumina SNP50K za koze je razvijen koristei genom 25 pasmina koza.

Slika 3. Illumina OvineSNP60K ip (Izvor Sheep CRC)

Nakon provedene genotipizacije i dobivanja SNP genotipa, ove informa-cije moemo primjeniti u slijedeim podrujima:

Utvrivanje povijesti populacije i raznolikosti pasmina ovaca i koza u svijetu utvrditi se moe povezanost izmeu jedinki i pasmina, te izra-unati efektivna veliina populacije;

Provjera podrijetla i spreavanje uzgoja u srodstvu za genotipiziranu janjad i jarad se moe provjeriti porijeklo pod uvjetom da je DNA do-stupna za ovnove i ovce;

Tzv. GWAS istraivanja koja ukljuuju brzo skeniranje SNP preko kompletnog seta DNA sa svrhom pronalaenja genetskih varijacija po-vezanih s odreenim bolestima (malformacije, kone bolesti), sa rogato-u/bezronou, prekrivenou klaonikih trupova tzv. utom mau;



Genomska selekcija na podruju genomske selekcije ovaca u svijetu najvei napredak je ostvaren u Australiji i Novom Zelandu. Trenutno je u tijeku meunarodni projekt ISGC (International Sheep Genomics Consortium) u kojem sudjeluju znanstvenici iz Australije i Novog Ze-landa, ali i ostalih drava i to Austrije, Brazila, Kine, Finske, Francuske, Njemake, Grke, Indije, Irana, Izraela, Italije, Kenije, Norveke, panjolske, vicarske, Turske, Velike Britanije i SAD-a. Cilj projekta je razvoj metoda genomike koja e pomoi pri otkrivanju gena odgovornih za proizvodna svojstva i otpornost ovaca. U suradnji sa ve spomenutim Illumina poduzeem izraen je tzv. OvineSNP50 ip koji se koristi za identifikaciju SNP markera povezanih sa svojstvima otpornosti na bolesti i poboljanje mesnih proizvoda.

U Europi se po pitanju genomske selekcije kod ovaca najvie radi u Fran-cuskoj. Za potrebe genomske selekcije koriten je ve spomenuti OvineSNP50 ip u sklopu vie projekata u koje su aktivno ukljuene i uzgojne organizacije u Francuskoj. Jedan od ciljeva projekata je ukljuenje efekta SNP kao dodatne informacije za procjenu uzgojne vrijednosti za svojstva mlijenosti za pasminu ovaca Lacaune na nain kao to opisno prije. Rezultati upotrebe SNP podataka kau, da je mogue procijeniti uzgojnu vrijednost mladih ivotinja sa relativno visokom pouzdanou procjene to omoguava poveanje genetskoga napretka.

Razvoj genomske selekcije u ovarstvu, a naroito u kozarstvu odvija se sporijim tempom nego u govedarstvu. Meutim, ovce i koze ine znatni udio u ukupnoj svjetskoj proizvodnji mlijeka, mesa i vlakna naroito u zemljama u ra-zvoju. Stoga je bitno iskoristiti genetsku varijabilnost za poboljanje proizvod-nje ali i otpornosti na razliite bolesti koristei suvremene metode uzgoja. Genomska selekcija je svakako jedna od njih.

Adresa autora:

Mr. sc. Marija pehar

Hrvatska poljoprivredna agencija Odjel za procjene uzgojnih vrijednosti Ilica 101, 10000 Zagreb E-mail: [email protected] Dr. sc. Gregor Gorjanc

Oddelek za zootehniko Biotehnika fakulteta Univerza v Ljubljani Groblje 3, 1230 Domale Slovenija


DALMATINSKA JANJETINA Prof. dr. sc. Boro Mio, dr. sc. Ivan Vnuec, dr. sc. Zvonimir Prpi,

dr. sc. Zdravko Bara, prof. dr. sc. Vesna Pavi

Uvod Zbog visokog sadraja bjelanevina, bogatstvu makro i mikrominerala te

vitamina topljivih u vodi i masti, janjee je meso izvrsna, cijenjena i vrlo rado konzumirana namirnica. Proizvodnja janjeeg mesa, osobito u zemljama europ-skog Sredozemlja, primarno se temelji na lokalnim ili izvornim pasminama ko-je su iznimno vane za stvaranje dohotka tamonjeg ruralnog stanovnitva. Va-nost izvornih pasmina ovaca na tim podrujima ogleda se u njihovom bogatom genetskom naslijeu koje im omoguava proizvodnju mesa, mlijeka, vune i koe unato nepovoljnim klimatskim uvjetima i neuravnoteenoj dostupnosti hrane i vode (Santos-Silva i sur., 2003). Stoga je ovarska proizvodnja u Sredo-zemlju, kao i u Hrvatskoj uglavnom ekstenzivna i najee organizirana na na-pasivanju prirodnih panjaka, uz vrlo rijetko ili zanemarivo dodatno prihranji-vanje ivotinja krepkim krmivima.

Dalmatinska pramenka je nastala i stoljeima se uzgaja na podruju Vele-bita, Dinare, Svilaje, Kamenice, Biokova, Dalmatinske zagore, Ravnih kotara, Cetinske krajine te na otocima. Iako navedena pasmina pripada skupini dugore-pih ovaca kombiniranih proizvodnih odlika, glavni proizvod ove pasmine je meso, odnosno mlada janjetina (Mio i sur., 2011). Ipak, u pojedinim gospodar-stvima ovce muzu, a mlijeko najee u vlastitom domainstvu prerauju u sir ili ga prodaju mljekari. Dalmatinska pramenka je s populacijom od oko 200 000 grla naa najbrojnija izvorna pasmina, a najvie ih se uzgaja na podruju iben-sko-kninske upanije te znatno manje u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj upa-niji (HPA, 2012). Struktura i veliina stada dosta su varijabilni; od malih obi-teljskih stada uzgajanih iskljuivo za podmirenje potreba gospodarstva najee za mesom, do veih komercijalnih stada (iznad 200 grla). S obzirom da janjeti-na dominira u ukupnoj proizvodnji mesa ovaca dalmatinske pramenke, u dalj-njem tekstu podrobnije su opisani klaoniki pokazatelji, odlike trupova i kemij-ski sastav mesa janjadi ove pasmine. U posljednjih pet godina provedena su razliita istraivanja s ciljem utvrivanja, definiranja i standardizacije mesnih odlika hrvatskih autohtonih pasmina ovaca, a to je preduvjet dobivanja neke od oznaka kvalitete (zatiena izvornost (PDO), zatieno zemljopisno podrijetlo (PGI)). Budui da je dalmatinska pramenka tek nedavno uvrtena na popis autohtonih pasmina ovaca, a ujedno je i dosad slabo prouavana, djelatnici Za-

Prof. dr. sc. Boro Mio: Dalmatinska janjetina


voda za specijalno stoarstvo Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Hrvatske poljoprivredne agencije su u suradnji s Upravnim odjelom za gospo-darstvo ibensko-kninske i Upravnim odjelom za poljoprivredu Zadarske upa-nije proveli istraivanje ija je svrha utvrivanje mesnih odlika dalmatinske pramenke.

Odlike uzgoja janjadi dalmatinske pramenke Tradicija i navike potroaa u Sredozemnom podneblju, pa tako i na i-

rem podruju Dalmacije, uvjetuju proizvodnju laganih do srednje tekih ja-njeih trupova (od 8 do 13 kg) dobivenih klanjem janjadi u dobi od 90 do 120 dana i tjelesne mase izmeu 18 i 25 kg, hranjene mlijekom uz napasivanje na prirodnim panjacima, s najee skromnim udjelom krepkih krmiva u dnev-nom obroku. Meso janjadi proizvedeno na takav nain specifine je svijetlorui-aste boje i slabo do srednje prekriveno masnim tkivom. Uz presudan utjecaj genotipa, uzgojno podruje i tehnologija uzgoja ovaca predodreuju masu tru-pa, odnosno tjelesnu masu i dob janjadi pri klanju.

Uz istraivanja tehnologije uzgoja dalmatinske pramenke, njezine vanjti-ne i genetskih odlika te odlika mlijenosti, tijekom 2007. godine zapoela su istraivanja odlika trupova i kvalitete mesa janjadi dalmatinske pramenke, s krajnjim ciljem standardizacije janjeih trupova i mesa. Rezultati utvreni nave-denim istraivanjima posluit e za izradu specifikacija potrebnih za dobivanje neke od oznaka zatite kvalitete. Naime, krajnja svrha tih istraivanja je stan-dardizacija, zatita, promicanje i popularizacija hrvatske izvorne pasmine dalmatinske pramenke i njezinih proizvoda, a kroz zatitu pasmine, tehnologije uzgoja i proizvodnje mlijeka i mesa te sprjeavanje izumiranja tradicijskih teh-nologija i proizvoda. Na taj nain e se, smatramo, pridonijeti ouvanju okolia te barem umanjiti ako ne i u potpunosti sprijeiti depopulacija ruralnog stanov-nitva i pripomoi razvitku ovarstva na irem podruju Dalmacije, openito.

Za ostvarivanje prava na koritenje oznake zatite kvalitete oznake iz-vornosti ili zemljopisnog podrijetla janjetine, potrebno je zadovoljiti odreene uvjete. Uz definiranje genotipa, jedan od glavnih uvjeta jest da proizvod, u predmetnom sluaju janjei trup (dalmatinska janjetina), bude jednolikog izgle-da (prekrivenost trupa masnim tkivom, boja mesa, razvijenost miia, zamae-nost zdjelinog dijela trupa, trtice i dr.) te ujednaenih kvantitativnih odlika (masa trupa, duina, irina i dubina trupa, udio mesa, masnoe i kostiju u tru-pu). Stoga su u svrhu standardizacije janjeih trupova i utvrivanja kvalitete mesa na podruju Zadarske, ibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske upanije obavljena klanja i obrade trupova janjadi dalmatinske pramenke, sukladno



EAAP standardnoj metodi obrade ovjih trupova, uz uvaavanje tradicije uzgo-ja, dobi i tjelesne mase janjadi pri klanju na irem uzgojnom podruju. Na liniji klanja utvreni su klaoniki pokazatelji: tjelesna masa (masa janjadi neposredno prije klanja), masa trupa, masa iznutrica organa grudne, trbune i zdjeline upljine, zatim masa koe, nogu i rogova, kalo hlaenja, randman, osobine tru-pa (izgled, duina, irina i dubina, prekrivenost subkutanim lojem i boja trupa), pH vrijednost mesa (0 i 24 sat). Nakon hlaenja trupa uzeti su uzorci tkiva za kemijske analize koje su obuhvaale: osnovni kemijski sastav (sadraj vode, bjelanevina, masti, pepela i neduine ekstraktivne tvari NET), sastav mas-nih kiselina miine masti i bubrenog loja, sastav aminokiselina te sadraja makro i mikrominerala. Uz to, u uzorcima mesa utvreni su sadraji tekih metala kao pokazatelja oneienosti ili ekoloke ouvanosti prostora (tla) u kojemu dalmatinske pramenke obitavaju i organizira se proizvodnja mesa, ali i mlijeka (sira) te uzgoj rasplodnog pomlatka.

Proizvodnja ovjeg mesa u izravnoj je svezi s reprodukcijskim odlikama ovaca i ovisna o broju ojanjene i odbijene janjadi, trajanju meujanjidbenog razdoblja te intenzitetu rasta, klaonikoj masi i stupnju utovljenosti, kao i utro-ku hrane po jedinici prirasta. Poznato je da porodna masa i dnevni prirast ja-njadi ponajvie ovise o genotipu (pasmini), odnosno o tjelesnoj masi odraslih ovaca (majki). Unutar pojedine pasmine, porodna masa i dnevni prirast janjadi uvjetovani su hranidbom, spolom, veliinom legla, dobi i razvijenou majke, sustavom dranja, sezonom janjenja, zdravljem te drugim imbenicima. Pro-sjena porodna masa janjadi hrvatskih izvornih pasmina ovaca openito, pa tako i dalmatinske pramenke (Vnuec, 2011) povezana je s prosjenom tjelesnom masom odraslih ovaca (majki), pri emu je prosjena tjelesna masa janjadi istar-ske ovce neposredno nakon partusa (2 kg) znatno manja od one utvrene u, pri-mjerice, janjadi istarske ovce ili janjadi pake ovce. Janjad dalmatinske pramen-ke je neposredno nakon janjenja teka izmeu 1,2 i 2,6 kg, s tim da je tek oja-njena muka janjad i enska janjad bila podjednake porodne mase (tablica 1).

Tablica 1. Prosjena porodna masa i prirast janjadi dalmatinske pramenke

JANJAD Porodna masa (kg) Dnevni prirast (g)

Muka 1,930,04 179,496,51

enska 1,910,04 182,267,62

Prosjek 1,920,03 180,664,91

Janjad dalmatinske pramenke neposredno nakon janjenja poprilino je vi-talna, ivahna i brzo nakon partusa ustaje i teturajui trai sisu te uz majku



ostaje najee sve do klanja ili odbia. Konzumacija mlijeka i dnevni prirast si-sajue janjadi u prvim tjednima ivota ponajvie ovise o mlijenim odlikama njihovih majki i dnevnoj uestalosti sisanja. Odlika janjadi dalmatinske pra-menke je osrednji prosjeni dnevni prirast u prva 3 mjeseca ivota (oko 180 gra-ma dnevno) kada dostie prosjenu tjelesnu masu od oko 18 kg. Pritom, muka janjad raste neznatno sporije od enske janjadi (180 : 182 g/dan) te u podjedna-koj dobi postie klaoniku masu. Takoer, prema podatcima Hrvatske poljo-privredne agencije (HPA, 2012), odabrana muka janjad dalmatinske pramenke u performans testu (od partusa do dobi od 105 dana) ostvaruje prosjeni dnevni prirast od oko 230 g, odnosno postie prosjenu tjelesnu masu od oko 27 kg.

Klanje janjadi i obrada trupova Dob i tjelesna masa janjadi pri klanju odreeni su ponajvie uzgojnim po-

drujem i ovarskom tradicijom, kao i tehnologijom proizvodnje te neizbjenim zahtjevima izbirljivih potroaa. Razvijenost i masa ovjeg i janjeeg trupa izravno ovisi o tjelesnoj masi ive ivotinje neposredno prije klanja te je kao takva glavni kriterij u klasifikaciji trupova i formiranju cijene mesa na tritu (Daz i sur., 2005).

Iako u hrvatskom ovarstvu dominira uzgoj izvornih pasmina (ukupno 9 pasmina, odnosno oko 80 % ukupne populacije ovaca) znanstvene spoznaje o klaonikoj masi i kvaliteti mesa njihove janjadi bile su poprilino oskudne. Po-znato je da, primjerice, janjad pake ovce kolju vrlo mladu (od 20 do 40 dana) i laganu (od 7 do 14 kg). Glavni razlog klanja tako mlade i lagane janjadi (sa sise) je raniji poetak munje i iskoritavanje vrha laktacije za proizvodnju mlijeka koje prerauju u poznati paki sir. Takoer, u Istri gdje se, kao i na Pagu, glavnina prihoda u ovarstvu ostvaruje proizvodnjom i preradom mlijeka, janjad ostaje uz ovce (majke) i sie znatno dulje (od 60 do 90 dana) te ih kolju pri gotovo dvostruko veoj tjelesnoj masi (od 16 do 24 kg) u odnosu na paku janjad (Vnuec i sur., 2009). Za razliku od otoka Paga i Istre, u Dalmaciji i na nekim dalmatinskim otocima (npr. otoku Brau), gdje u uzgoju dominira dal-matinska pramenka, glavni cilj je proizvodnja mesa tj. janjeeg trupa poeljne mase za peenje na ranju. Stoga u Dalmaciji janjad kolju s navrenih 90 do 120 dana, odnosno s 18 do 25 kg tjelesne mase (Mio i sur., 2007). Iz navede-noga se moe zakljuiti da su dob i tjelesna masa janjadi pri klanju rezultat po-najvie ovarske tradicije, proizvodne namjene i navika potroaa u pojedinim hrvatskim podrujima.

Uz dob i tjelesnu masu, na odlike janjeeg trupa, boju i kemijski sastav mesa te koliinu loja i sastav masnih kiselina u mesu utjeu genetski (pasmina)



i negenetski (okolini) imbenici (godina i sezona janjenja, veliina legla, dob i nain odbia, stupanj utovljenosti, spol, nain obrade i mjerenja). Oblik u koje-mu trup dolazi na trite uglavnom je odreen tjelesnom masom janjadi pri kla-nju. Primjerice, trupovi tee janjadi (od 35 do 50 kg tjelesne mase) na trite dolaze uvijek bez glave i organa prsne i trbune upljine. Meutim, glava je go-tovo uvijek sastavni dio trupa sisajue i lagane janjadi, a ponekad u klaoniku masu takvih trupova spadaju i neki organi prsne (plua sa srcem) i trbune (jetra, slezena) upljine. Trupovi janjadi dalmatinske pramenke na trite do-laze s glavom, bubrezima i bubrenim lojem te ih se najee konzumira nakon pripreme (peenja) na ranju.

Istraivanjima klaonikih odlika i razvijenosti trupova bilo je obuhvaeno ukupno 145 janjadi dalmatinske pramenke (78 muke i 77 enske). S ciljem iz-bjegavanja utjecaja godine na praene pokazatelje, bioloki dio istraivanja pro-veden je tijekom triju kalendarskih godina tj. triju sezona janjenja i klanja (tri istraivaka ciklusa). Sva pokusna janjad uzgojena je na obiteljskim poljo-privrednim gospodarstvima koja su prema evidenciji Hrvatske poljoprivredne agencije vlasnici matinih stada dalmatinske pramenke. U razdoblju od janjenja do klanja janjad je uzgajana sukladno tradicijskoj tehnologiji karakteristinoj za dalmatinsku pramenku. Nakon janjenja zabiljeeni su slijedei podatci: veliina legla, spol i porodna masa janjadi te datum janjenja. Uz to, svako janje je ozna-eno najprije privremenim brojem, a zatim unom markicom od strane djelatni-ka Hrvatske poljoprivredne agencije i/ili samog uzgajivaa. Dob i tjelesna masa odabrane janjadi (tjelesna masa prije klanja) bili su u skladu s ovarskom tradi-cijom uzgojnog podruja, odnosno proizvodnom namjenom stada i navikama potroaa.

Klanja i klaonike obrade pokusne janjadi obavljena su u ovlatenim kla-onicama prema uobiajenom postupku. Klasina metoda obrade janjadi obuhva-a iskrvarenje obostranim presijecanjem velikih vratnih krvnih ila (v. jugularis externa i a. carotis communis), odsijecanje rogova (u rogate janjadi), odvajanje koe i donjih dijelova nogu (odrezanih u karpalnom, odnosno tarzalnom zglo-bu), vaenje organa trbune i zdjeline upljine (predeluci i eludac sa sleze-nom i crijevima te jetra) te organa prsne upljine (plua s dunikom i srcem). Neposredno nakon klanja obavljena su pojedinana vaganja organa (eludca i crijeva, plua s dunikom i srcem, jetre, slezene i testisa mukih grla), rogova, koe s donjim dijelovima nogu i obraenog toplog trupa. Navedene mjere vane su za utvrivanje osnovnih klaonikih pokazatelja janjadi kao to su: klaonika masa, masa trupa, randman i udio pojedinih organa u trupu. Budui da se u Dal-maciji, kao i na podruju itave Hrvatske, janjetinu najee prodaje u obliku cijelog trupa s glavom i bubrezima, navedeni dijelovi te bubreni loj nisu odva-jani niti zasebno vagani.



Nakon klanja i klaonike obrade trupa na miinoj regiji m. rectus abdo-minis (MRA) i m. semitendinosus (MS) izmjerena je boja mesa, dok je pH vrijednost utvrena u dugom lenom miiu (m. longissimus dorsi) u visini izmeu 12. i 13. rebra, unutar 45 minuta nakon klanja. U svrhu prosudbe kvali-tete janjeeg mesa pomou odgovarajuih kemijskih analiza, na liniji klanja komisijski je izabrano 30 janjeih trupova (15 od muke i 15 od enske janjadi), podjednake razvijenosti i zamaenosti, od kojih su uzeti uzorci mesa (m. longissimus dorsi) u cilju utvrivanja njegova kemijskog sastava.

Rezultati klaonikih pokazatelja i odlike trupova janjadi dalmatinske pra-menke prikazani su u nekoliko tablica i to u usporedbi s onima janjadi istarske ovce, uzgajane u slinom mediteranskom okruju, ali zaklane u razliitoj dobi. Navedene pasmine su razliitih proizvodnih namjena i tehnologija uzgoja. Za razliku od dalmatinske pramenke koju se primarno uzgaja za meso (ponajvie janjee trupove), istarsku ovcu se uzgaja gotovo iskljuivo radi proizvodnje mlijeka, a meso je drugi vaan proizvod. Prosjena tjelesna masa janjadi dalma-tinske pramenke (17,38 kg) i janjadi istarske ovce pri klanju (20,03 kg) slina je onoj utvrenoj u janjadi uzgojene i zaklane u odreenim europskim zemljama sa slinim sustavima uzgoja i proizvodnim namjenama stada. Naime, glavnina proizvodnje janjeeg mesa u zemljama june Europe po tradiciji se temelji na klanju lagane janjadi (od 18 do 24 kg ive vage, tzv. light lambs) mlae od 90 dana, hranjene mlijekom, paom i krepkim krmivima (Jurez i sur., 2009). Kla-oniki obraen trup lagane janjadi teak je od 8,5 do 13 kg, a janjetina proizve-dena na takav nain specifine je svjetloruiaste boje i slabo do srednje prekri-vena masnim tkivom. Dakle, janjad dalmatinske pramenke pri klanju prosjeno je 18 dana starija, ali 2,65 kg ili 26 % laka od istarske janjadi. Manja tjelesna masa janjadi dalmatinske pramenke pri klanju rezultat je znatno manje prosje-ne porodne mase (1,92 : 4,25 kg) i manjih prosjenih dnevnih prirasta (180 : 240 g) od onih utvrenih u janjadi istarske ovce. Iz navedenog se moe zaklju-iti da su pasmina, vrsta (kvaliteta) panjaka, kao i s njome povezana hranidbe-na vrijednost pae i sustav uzgoja meu najvanijim imbenicima prosjenih dnevnih prirasta pane janjadi.

U janjadi podjednake dobi pri klanju vea je masa trupa i randman ukoli-ko je grlo utovljenije dok je u mravih grla uvijek vei udio organa koje se od-stranjuje negoli u utovljenih. Vano je istaknuti da je utvrena relativno mala varijabilnost randmana izmeu pojedinih grla unutar iste pasmine, to je ponaj-vie rezultat ujednaene dobi i tjelesne mase janjadi, kao i istog hranidbenog tretmana i naina obrade trupova. Janjad dalmatinske pramenke, iako zaklana pri manjoj tjelesnoj masi, ima znaajno vei randman, odnosno udio mesa u tje-lesnoj masi, negoli janjad istarske ovce.



Tablica 2. Klaoniki pokazatelji janjadi Pasmina Pokazatelj Dalmatinska pramenka Istarska ovca

Broj janjadi 145 98

Dob janjadi pri klanju, dani 86 68

Tjelesna masa pri klanju, kg 17,38 20,03

Masa trupa, kg 9,79 10,51

Randman, % 56,26 52,41

Tablica 3. Prosjene mase i udjeli pojedinih organa zaklane janjadi Pasmina

Dalmatinska pramenka Istarska ovca Pokazatelj kg % kg %

Masa trupa 9,79 56,28 10,51 52,41

eludac i crijeva 3,90 22,64 5,09 25,45

Jetra 0,36 2,06 0,36 1,81

Slezena 0,08 0,46 0,06 0,28

Plua i srce 0,46 2,64 0,60 3,02

Koa i noge 2,22 12,71 2,65 13,28

Testisi 0,07 0,37 0,05 0,25

Iz podataka prikazanih u tablici 3 moe se zamijetiti osjetno manji udio eluca (predeludaca) i crijeva u tjelesnoj masi janjadi dalmatinske pramenke od onog utvrenog u janjadi istarske ovce. Pritom je vano napomenuti da ja-njad u Istri u razdoblju od janjenja do klanja veinom boravi u staji te radi za-dovoljenja hranidbenih potreba uz punomasno mlijeko konzumira i odreene koliine voluminozne krme (najee kvalitetnog livadnog i/ili lucerkinog sije-na) i koncentrata, dok janjad dalmatinske pramenke dre zajedno s ovcama na panjaku gdje, uz mlijeko, konzumira odreenu koliinu pae. Poznato je da hranidba vrstim krmivima (voluminoznim i krepkim), osobito sijenom, pozi-tivno utjee na razvoj predeludaca te da se poveanje zapremine organa pro-bavnog sustava negativno odraava na iskoristivost trupa. Dakle, navedene raz-like u randmanu izmeu janjadi dalmatinske pramenke i istarske janjadi djelo-mino se mogu objasniti injenicom da istarska janjad u razdoblju od partusa do klanja konzumira znatno vee koliine voluminozne (vrste) krme, poglavito



sijena, negoli istraivana janjad dalmatinske pramenke drana na krtim kame-njarskim panjacima.

S obzirom da je janjad dalmatinske pramenke zaklana pri prosjeno znat-no manjoj tjelesnoj masi, razumljivo je da je i udio navedenih organa (7,09 kg) znaajno manji od onog utvrenog u janjadi istarske ovce (8,81 kg).

Mjerenja dimenzija trupa su vrlo korisna u meusobnom razlikovanju po-jedinih trupova te ih se koristi za kvantifikaciju opisnih obiljeja, iako su u sla-boj korelaciji sa sastavom trupa. Mjere janjeih trupova prvenstveno slue kao pokazatelj ukupne veliine kostura, razvijenosti stranje etvrti i stupnja utov-ljenosti, odnosno zamaenosti trupa. Poveanjem tjelesne mase janjadi pri kla-nju poveava se i duljina trupa pa dalmatinska janjad (tablica 4), koja je nepo-sredno pred klanje bila laka nego istarska janjad, ima manju prosjenu duljinu trupa te krau stranju nogu i ua prsa. Meutim, bez obzira na razliitu klaoni-ku masu i duljinu trupa izmeu janjadi dalmatinske pramenke i istarske ovce, njihovi trupovi se ne razlikuju znatno u dubini prsa i irini zdjelice.

Tablica 4. Prosjene mjere janjeih trupova Pasmina Pokazatelj, cm Dalmatinska pramenka Istarska ovca

Duljina trupa 61,19 62,22

Dubina prsa 21,70 21,16

Duljina stranje noge 23,19 23,64

irina prsa 10,94 11,72

irina zdjelice 13,03 12,74

Kakvoa janjeeg mesa Boja miinog tkiva

Poznato je da potroai prije donoenja odluke o kupnji mesa najprije vi-zualno procjene njegovu kvalitetu koja upravo najvie ovisi o boji. Na boju mesa utjee velik broj biokemijskih i fizikalnih imbenika. Poznato je da u do-bro iskrvarenom trupu boja mesa najvie ovisi o sadraju miinog pigmenta, mioglobina (oko 90 %). Boja mesa mjerena je na trupovima janjadi istarske ovce na dva miia 45 min. nakon klanja, i to na m. longissimus dorsi (MLD - dugi leni mii) i na m. rectus abdominis (MRA - trbuni dio trupa) prema L*, a*, b* spektru boja. Vrijednost L* predstavlja svjetlinu mesa koja moe biti od tamnog do svijetlog (vrijednosti od 0 do 100), a za janjee meso poeljna je to



nia vrijednost (svjetlije meso). Spektar od zelene do crvene boje predstavlja a* vrijednost (crvenilo ili engl. redness) mjernog opsega od -60 do 60, pri emu nia vrijednost oznaava vie zelene, a manje crvene boje. Spektar od plave do ute boje predstavlja b* vrijednost (utilo ili engl. yellowness), mjernog opse-ga od -60 do 60. Nie vrijednosti oznaavaju vie plave, a manje ute boje, a openito je bolje da meso sadri vie ute, a manje plave boje.

Tablica 5. Pokazatelji boje miinog tkiva janjadi 45 minuta post mortem (nakon klanja)

Pasmina Miina regija Pokazatelj Dalmatinska

pramenka Istarska ovca

m. longissimus dorsi

L* a* b*

44,47 0,25 17,61 0,13 2,34 0,15

47,03 0,24 16,63 0,12 3,23 0,14

m. rectus abdominis

L* a* b*

51,12 0,28

20,36 0,22

2,02 0,15

54,21 0,37

19,32 0,29

1,94 0,19

Meso janjadi dalmatinske pramenke po vrijednosti L* pokazatelja boje na MRA regiji je usporedivo s mesom janjadi tipinih sredozemnih pasmina, dok su vrijednosti a* i b* pokazatelja donekle odstupale od predhodnih istraivanja. Iako se poveanjem tjelesne mase janjadi pri klanju smanjuje L* (svjetloa), a poveava a* (crvenilo) mesa, to nije dosljedno potvreno u janjadi dalmatinske pramenke u ijim su trupovima u obje miine regije utvrene manje L* vrijed-nost od onih u tee janjadi istarske ovce (tablica 5). Suprotno tome, a* vrijedno-sti obiju miinih regija dalmatinske janjadi neznatno su vie u odnosu na tru-pove istarske janjadi. Dakle, meso dalmatinske janjadi je manje svijetlo, s jae izraenom nijansom crvene boje. Dakle, meso janjadi dalmatinske pramenke, bez obzira na neto nepovoljnije vrijednosti pokazatelja boje mesa u odnosu na istarsku janjad, takoer pripada istoj kvalitativnoj kategoriji, odnosno njegova boja se vizualno ni po emu znatnije ne razlikuje od boje mesa istarske janjadi. Pored tjelesne mase janjadi, sustav uzgoja jedan je od najvanijih imbenika koji se izravno odraava na boju mesa. Naime, poznato je da je meso preivaa dranih na panjaku znatno tamnije od mesa ivotinja hranjenih krepkim krmi-vima i dranih u zatvorenom prostoru - staji (ogranieno kretanje). Uslijed in-tenzivnije fizike aktivnosti koja rezultira veom koncentracijom pigmenata he-ma u miiima, meso janjadi othranjene na panjaku je tamnije crvene boje u odnosu na meso janjadi iz stajskog uzgoja to je sukladno naim rezultatima.



pH vrijednost miinog tkiva Jedan od glavnih imbenika kakvoe mesa je njegova pH vrijednost zbog

toga to utjee na boju, kapacitet vezanja vode, postojanost, ukusnost i mekou mesa. Rezultati istraivanja potvruju tezu da je janjad istarske ovce, kao i ovce openito, slabo podlona stresu i brzi padovi pH vrijednosti miia nakon klanja nisu karakteristini navedenoj vrsti ivotinja. Utvrene pH vrijednosti miinog tkiva janjadi dalmatinske pramenke (i istarske janjadi) su uglavnom vie u od-nosu na one utvrene u mesu tipinih sredozemnih pasmina sline tjelesne ra-zvijenosti i dobi pri klanju. pH vrijednost miinog tkiva janjadi dalmatinske pramenke (pH 6,34) bila je u prosjeku nia tek za 0,2 jedinice nego u istarske janjadi (pH 6,56), premda se utvrena razlika u pH vrijednosti miinog tkiva ne moe pripisati razliitoj dozrelosti ivotinja koja inae moe biti jedan od uzroka meu-pasminskih razlika u koncentraciji vodikovih iona, budui da obje skupine janjadi pripadaju pasminama podjednake dozrelosti. Pored pasmine, na pH vrijednost mesa utjee i tjelesna masa ivotinja koja je povezana s koncen-tracijom glikogena u miiima te se poveanjem tjelesne mase janjadi pri klanju poveava i pH vrijednost mesa, to je vjerojatno povezano s veom osjetljivo-u starijih ivotinja (janjadi) na stres. Dakle, utvreno odstupanje pH vrijedno-sti miinog tkiva janjadi dalmatinske pramenke u odnosu na janjad istarske ovce moglo bi se pripisati manjoj tjelesnoj masi janjadi neposredno prije klanja.

Kemijski sastav mesa

Osnovni kemijski sastojci svjeeg mesa su voda, bjelanevine, masti, ugljikohidrati i anorganski dio (pepeo). Kemijski sastav ovjeg i janjeeg mesa uvjetovan je brojnim imbenicima od kojih su najvaniji: dob i tjelesna masa pri klanju, razina i vrsta obroka, stupanj utovljenosti, anatomski poloaj miia, pasmina, spol, kastracija, zdravlje i dr. Openito, rezultati analiza osnovnog ke-mijskog sastava janjeeg mesa vrlo su heterogeni. Meutim, miii janjadi sadre vie vode, bjelanevina i pepela te manje masti usporedno s cjelovitim jestivim dijelom trupa. Sadraji vode, bjelanevina i pepela u uskoj su vezi s postotkom masti u tkivu, odnosno poveanjem udjela masti, smanjuje se udio vode, bjelanevina i pepela, dok udio ugljikohidrata najmanje oscilira.

Dugi leni mii (m. longissimus dorsi) janjadi dalmatinske pramenke po kemijskom sastavu se znatnije ne razlikuje od navedenog miia veine sredo-zemnih pasmina janjadi jednake dobne i teinske kategorije (lagana janjad). U osnovnom kemijskom sastavu MLD-a janjadi dalmatinske pramenke i istar-ske janjadi nije bilo znatnijih razlika (tablica 6), bez obzira na utvrene razlike u dobi i tjelesnoj masi pri klanju, to je u skladu s rezultatima nekih istraivanja



prema kojima pasmina nema znaajan utjecaj na sadraj vode, masti i bjelane-vina u svjeim uzorcima m. longissimus dorsi. Meutim, iako je bila manje tje-lesne mase, janjad dalmatinske pramenke imala je za 47 % vie masti u MLD-u nego janjad istarske ovce. Navedeni podatci upuuju na zakljuak da se koliina bjelanevina u mesu poveanjem dobi ivotinja bitno ne mijenja, za razliku od koliine masti koja se znatno poveava.

Tablica 6. Prosjeni kemijski sastav miinog tkiva (m. longissimus dorsi) janjadi

Pasmina Sastojak Dalmatinska pramenka Istarska ovca Voda (%) 75,27 76,44

Suha tvar (%) 24,73 23,56

Bjelanevine (%) 20,36 20,39

Mast (%) 2,91 1,98

Pepeo (%) 1,19 1,17

Bjelanevine (% u ST) 82,53 86,70

Mast (% u ST) 11,57 8,26

Pepeo (% u ST) 4,83 4,96

Sastav miinog tkiva i loja janjadi

Koliina i sastav masti uvjetuju kakvou janjeih trupova i mesa, dok in-tramuskularna, intermuskularna i potkona masnoa uvjetuju okus, sonost, teksturu i vizualne osobine mesa. Ukupan udio masnog tkiva u trupu, kao i nje-gov sastav ponajprije ovise o genotipu, zatim o hranidbi i nainu tova (pani, stajski, kombinirani), spolu, dobi ivotinja pri klanju i dr. Masne kiseline su najvanija lipidna frakcija mesa. Sastav masnih kiselina u mesu i masnom tkivu sisajue janjadi odreen je sastavom masnih kiselina u mlijeku, dok u mesu ja-njadi dodatno prihranjivane i tovljene iskljuivo vrstim krmivima (voluminoz-na i krepka krmiva), sastav i omjer zasienih masnih kiselina/NMK (nezasiene masne kiseline) ovise i o vrsti konzumiranih krmiva. U posljednje vrijeme uoena je tendencija potroaa, naroito u razvijenim zemljama da sve vie obraaju panju ne samo na ukupnu koliinu masti u mesu, nego i na njenu kva-litetu, odnosno zastupljenost pojedinih zasienih i nezasienih masnih kiselina.

Masti trupa janjadi dalmatinske pramenke sastavljene su preteno od zasienih masnih kiselina (ZMK) i mononezasienih masnih kiselina (MNMK),



dok je udio polinezasienih masnih kiselina (PNMK) znatno manji. Meu zasi-enim masnim kiselinama u miinom tkivu dalmatinske janjadi najzastuplje-nije su palmitinska (16:0) i stearinska (18:0) kiselina. Od mononezasienih ma-snih kiselina najvie ima oleinske (18:1 n-9c), dok je iz skupine polinezasienih masnih kiselina utvreno najvie linolne (18:2 n-6) i arahidonske kiseline (20:4 n-6). Dakle, oleinska, palmitinska i stearinska kiselina su najzastupljenije ma-sne kiseline u miinom i masnom tkivu trupova istarske janjadi (tablica 7).

Utvreni sadraj linolne kiseline znatno je nii u mesu dalmatinske janja-di negoli u janjadi istarske ovce (tablica 7), to se moe pripisati utjecaju hra-nidbe. Naime, za razliku od dalmatinske janjadi, istarska janjad redovito je kon-zumirala kukuruz za kojeg je poznato da je bogat linolnom kiselinom. Meu-tim, miina mast (loj) janjadi hranjene paom (dalmatinska pramenka) sadra-va znatno vie oleinske kiseline od intramuskularne masti janjadi hranjene i krepkim krmivima (istarska janjad).

Tablica 7. Sastav masnih kiselina miinog tkiva janjadi (relativni maseni %) Pasmina Masna kiselina Dalmatinska pramenka Istarska ovca

12:0 laurinska 0,46 0,56

14:0 miristinska 4,97 5,40

16:0 palmitinska 22,14 21,32

18:0 stearinska 16,09 14,88

18:1 n-9 oleinska 33,21 30,93

18:2 n-6 linolna 5,72 7,73

18:2c9,t11 CLA 1,29 1,40

18:3 n-3 -linolenska 1,73 2,02

20:4 n-6 arahidonska 2,31 2,79

20:5 n-3 EPA 0,63 1,45

22:5 n-3 DPA 0,95 1,25

22:6 n-3 DHA 0,29 0,51

ZMK 46,29 45,03

MNMK 39,74 36,49

PNMK 13,44 17,83

PNMK/ZMK 0,29 0,41

n-6/ n-3 1,15 1,22



Meso dalmatinske janjadi je siromanije sadrajem nezasienih masnih kiselina negoli meso janjadi istarske ovce, a ujedno meso janjadi dalmatinske pramenke sadri neznatno vie zasienih masnih kiselina. Takoer, dalmatinska janjetina sadri manje laurinske i miristinske kiseline koje bitno utjeu na podi-zanje razine LDL kolesterola u krvi. Meutim, meso dalmatinske janjadi je raz-mjerno siromano viestruko nezasienim (polinezasienim) masnim kiselina-ma, poglavito linolnom i -linolenskom kiselinom za koje je dokazano da snia-vaju razinu ukupnog kolesterola u krvi, ali je bogatije oleinskom kiselinom koja povoljno djeluje na ljudsko zdravlje budui da sniava koncentraciju kolesterola i triglicerida u krvnoj plazmi.

Sadraj linolne kiseline u dugom lenom miiu (m. longissimus dorsi) janjadi znatno je vii od onog utvrenog u bubrenom loju, dok za razliku od miinog tkiva, u bubrenom loju janjadi -linolenska kiselina nije utvrena. Naime, dokazano je da miii preivaa imaju prednost pred priuvama masnih tkiva prilikom ugradnje esencijalnih masnih kiselina zbog toga to navedene masne kiseline imaju vane metabolike uloge.

Pored ukupne koliine masnih kiselina u mesu i masnom tkivu vana je i njihova nutritivna vrijednost koja je odreena omjerom polinezasienih i zasi-enih masnih kiselina (P/S) u mesu. Smatra se da kvocijent PNMK/ZMK 0,45-4,0 te n-6/n-3 < 4 ini poeljan omjer masnih kiselina u prehrani ljudi jer smanjuje pojavnost kardio-vaskularnih oboljenja. S obzirom da dalmatinska ja-njetina sadri manje polinezasienih i vie zasienih masnih kiselina nego meso istarske janjadi, onda je i nepovoljniji kvocijent PNMK/ZMK.

Ugradnja zasienih masnih kiselina u lipide bubrenog loja vea je nego u miinom tkivu, dok su udjeli dugolananih polinezasienih masnih kiselina manji u odnosu na lipide miinog tkiva (tablica 8). Zbog toga je kvocijent PNMK/ZMK u bubrenom loju nii od onog utvrenog u miinom tkivu janja-di dalmatinske pramenke. Isto tako, priuvno masno tkivo janjadi (bubreni loj) ima vii kvocijent n-6/n-3 u odnosu na miino tkivo zbog znatno nieg zbirnog udjela n-3 masnih kiselina, a poglavito -linolenske masne kiseline iji sadraj u bubrenom loju nije utvren niti u tragovima.



Tablica 8. Sastav masnih kiselina (% metilnih estera) bubrenog loja janjadi Pasmina Masna kiselina Dalmatinska pramenka Istarska ovca

12:0 laurinska 0,88 1,21

14:0 miristinska 7,92 9,68

16:0 palmitinska 23,16 22,86

18:0 stearinska 24,02 19,88

18:1 n-9 oleinska 34,87 32,39

18:2 n-6 linolna 1,79 3,80

18:3 n-6 0,86 2,24

20:0 0,56 0,34

20:1 0,13 0,28

20:2 0,05 0,08

20:3 n-3 0,04 0,06

20:4 n-6 0,03 0,08

22:0 0,14 0,10

ZMK 59,64 56,26

MNMK 36,19 36,54

PNMK 2,77 6,23

PNMK/ZMK 0,05 0,11

n-6/ n-3 2,10 1,75

Aminokiselinski sastav miinog tkiva

Janjee meso iznimno je bogato bjelanevinama koje su najvaniji kemij-ski sastojak miinog tkiva. Hranidbena vrijednost miinih bjelanevina ovisi o zastupljenosti esencijalnih aminokiselina kojima je ovje meso vrlo bogato. Najzastupljenije aminokiseline u m. longissimus dorsi (dugi leni mii) istar-ske janjadi su: glutaminska, asparaginska, lizin, leucin, arginin, alanin i valin, dok su ostale aminokiseline zastupljene u koliini manjoj od 1 g na 100 g mii-nog tkiva (tablica 9). Pritom je aminokiselinski sastav m. longissimus dorsi ja-njadi dalmatinske pramenke bio gotovo identian sastavu aminokiselina istog miia istarske janjadi, premda uzgajane u razliitim sustavima uzgoja.



Tablica 9. Prosjeni aminokiselinski sastav miinog tkiva (m. longissimus dorsi) janjadi (g/100 g miinog tkiva)

Pasmina Aminokiselina Dalmatinska pramenka Istarska ovca Glutaminska 3,13 3,14

Aspartat 1,91 1,93

Lizin 1,80 1,82

Leucin 1,66 1,66

Arginin 1,36 1,32

Alanin 1,18 1,18

Valin 1,03 1,03

Izoleucin 0,96 0,97

Treonin 0,93 0,93

Glicin 0,95 0,99

Prolin 0,81 0,90

Fenilalanin 0,85 0,85

Histidin 0,86 0,78

Serin 0,80 0,81

Tirozin 0,75 0,75

Metionin 0,60 0,61

Cistin 0,20 0,18

Mineralni sastav miinog tkiva

Anorganski elementi, odnosno minerali su neophodni za normalno odvija-nje ivotnih procesa svih ivih organizama. Sadraji pojedinih mineralnih tvari, kao i njihovi meuodnosi u ivotinjskim organima i tkivima vrlo su varijabilni. Primjerice, sadraj minerala u jetrima, bubrezima, kostima, krvi i dlaci vrlo je podloan promjenama mineralnog sastava hrane u obroku domaih ivotinja, dok na mineralni sastav miia navedene promjene djeluju znatno slabije (Mio i sur., 2012). Meutim, mineralni sastav mesa znatno varira ovisno o anatom-skom poloaju miia u trupu, vrsti miinih vlakana i fizikoj aktivnosti ivoti-nje, odnosno pojedinih njenih miia, zatim ovisi o dobi ivotinje, hranidbi,



genotipu, sezoni i geografskom poloaju (Hoffman i sur., 2003). Sadraji makro i mikro minerala u MLD trupova dalmatinske (i istarske) janjadi prikazani su u tablici 10. Od makroelemenata, navedeni mii bio je najbogatiji sadrajem kalija, zatim fosfora, natrija i magnezija, dok je kalcija bilo najmanje. Od istraivanih mikroelemenata najzastupljeniji je bio cink, zatim eljezo, bakar i mangan, dok je selena bilo najmanje.

Tablica 10. Mineralni sastav miinog tkiva (m. longissimus dorsi) janjadi

Literatura Daz, M.T., de la Fuente, J., Lauzurica, S., Prez, C., Velasco, S., lvarez, I., Ruiz de

Huidobro, F., Onega, E., Blzquez, B., Caeque, V. (2005): Use of carcass weight to classify Manchego suckling lambs and its relation to carcass and meat quality. Animal Science 80, 61-69.

Hoffman, L.C., Muller, M., Cloete, S.W.P., Schmidt, D. (2003): Comparison of six crossbred lamb types: sensory, physical and nutritional meat quality characteris-tics. Meat Science 65, 1265-1274.

HPA (2012): Godinje izvjee za 2011. godinu, Hrvatska poljoprivredna agencija, Krievci.

Pasmina Mineral Dalmatinska pramenka Istarska ovca

K mg/100 g 337 342

P 191 194

Na 57 53

Mg 23 22

Ca 2,2 2,8

Zn 1,9 1,8

Fe 1,7 1,5

Cu g/100 g 126 134

Mn 10,1 8,9

Se 5,6 2,7



Jurez, M., Horcada, A., Alcalde, M.J., Valera, M., Polvillo, O., Molina, A. (2009): Meat and fat quality of unweaned lambs as affected by slaughter weight and bre-ed. Meat Science 83(2), 308-313.

Mio, B., Pavi, V., Vnuec, I., Bara, Z., Prpi, Z. (2007): Mesne odlike hrvatskih pasmina ovaca. IX. savjetovanje uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj, Toplice Sveti Martin, 25. i 26. listopada. Zbornik predavanja, 42-56.

Mio, B., Vnuec, I., Prpi, Z., Pavi, V., Antunovi, Z., Bara, Z. (2009): Effect of breed on mineral composition of meat from light lambs. Italian Journal of Ani-mal Science 8(Suppl. 3), 273-275.

Mio, B., Pavi, V., Bara, Z., Vnuec, I., Prpi, Z., Mulc, D., pehar, M. (2011): Pro-gram uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj. Hrvatski savez uzgajivaa ovaca i ko-za u Republici Hrvatskoj, Zagreb.

Mio, B., Prpi, Z., Bara, Z., Vnuec, I. (2012): Istarska ovca hrvatska izvorna pas-mina. Hrvatski savez uzgajivaa ovaca i koza u Republici Hrvatskoj, Zagreb.

Santos-Silva, J., Bessa, R.J.B., Mendes, I.A. (2003): The effect of supplementation with expanded sunflower seed on carcass and meat quality of lambs raised on pasture. Meat Science 65, 1301-1308.

Vnuec, I., Prpi, Z., Bara, Z., Pavi, V., Mio B. (2009): Hrvatske izvorne pasmine ovaca: klaoniki pokazatelji i odlike janjeih trupova. XI. savjetovanje uzgajiva-a ovaca i koza u Republici Hrvatskoj. Zbornik predavanja, 27-40.

Vnuec, I. (2011): Odlike trupa i kakvoa mesa janjadi iz razliitih sustava uzgoja. Disertacija, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet.

Adresa autora:

Prof. dr. sc. Boro Mio

Zavod za specijalno stoarstvo Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu Svetoimunska c. 25 10000 Zagreb E-mail: [email protected]


ZATITA DOBROBITI U ODRAVANJU PROIZVODNOSTI

OVACA I KOZA Prof. dr. sc. Velimir Sui, prof. dr. sc. eljko Pavii

UVOD Dobrobit ivotinja je stanje u kojem su uvjeti ivota prilagoeni njihovim

potrebama. Openito smatra se da je zatita dobrobiti ostvarena kada je ivoti-nja zdrava, ako joj je udobno, ako je na odgovarajui nain hranjena i njegova-na, sigurna je, ima mogunosti ponaati se u skladu sa specifinostima svoje vrste te ne pati od neugodnih stanja kao to su bol, strah i stres.

Vanost dobrobiti ivotinja i svijest o potrebi njihove zatite neprestano raste. O tome svjedoi i razvoj sve detaljnjih zakonskih okvira baziranih na obvezama drave i posjednika ivotinja. Valja istaknuti da spomenuti procesi nisu posljedica samo etike osvjetenosti o ivotinjama kao osjeajnim biima ve i dokazanih injenica prema kojima ovjek ivotinju iskoritava na najbolji nain ukoliko ona pri tome ivi u skladu s njezinom dobrobiti.

U Republici Hrvatskoj zatita ivotinja ureena je Zakonom o zatiti i-votinja. Njime se odreuju odgovornosti, obveze i dunosti fizikih i pravnih osoba radi zatite ivotinja, to ukljuuje zatitu njihova ivota, zdravlja i do-brobiti. Zakon o zatiti ivotinja ima detaljniju provedbenu snagu kroz vie pra-vilnika meu kojima je za ovce i koze kao proizvodne ivotinje posebno vaan Pravilnik o zatiti ivotinja koje se uzgajaju u svrhu proizvodnje. Pravilnikom se poblie definira odgovornost posjednika (vlasnik, korisnik ili skrbnik) ivoti-nja koji mora poduzeti sve razumne mjere da osigura dobrobit ivotinja te da se tim ivotinjama ne nanosi nikakva nepotrebna bol, patnja ili ozljeda.

DOBROBIT OVACA I KOZA

Uvrijeeno je miljenje kako je dobrobit ovaca i koza manje ugroena u odnosu na svinje, kokoi i goveda. Poticaj za to je injenica to se ee dre slobodno, na otvorenom, te su naj taj nain manje izloene nepovoljnim uvjeti-ma koje sa sobom nose intenzivniji oblici uzgoja i proizvodnje. Sve mnogobroj-nija istraivanja i praktina iskustva meutim, potvruju kako boravak na otvo-

Prof. dr. sc. Velimir Sui: Zatita dobrobiti u odravanju proizvodnosti ovaca i koza


renom i mogunost kretanja samo djelomno mogu zadovoljiti potrebe dobrobi-ti koja poiva na vie imbenika. Te imbenike obino povezujemo u sustav do-brobiti za ije je funkcioniranje potrebno provoditi postupke kojima kod ovaca i koza ostvarujemo tzv. pet sloboda:

1. Sloboda od gladi, ei i loe hranidbe posjednik mora ovcama/kozama osigurati dovoljne koliine kvalitetne i higijenski ispravne hrane i vode. Konzumiranje hrane i vode mora biti po volji i potrebi, odnosno usklaeno sa dobnom i proizvodnom kategorijom. Ovce i koze u povoljnim uvjetima hranidbe pokazuju dobar apetit, aktivno hranjenje i preivanje te imaju tjele-snu masu karakteristinu za pasminu. Suprotno tome, u sluaju ugroene do-biti zbog gladi i ei moe se opaziti opadanje tjelesne mase i kondicije koji su popraeni opadanjem proizvodnje te u odreenim sluajevima proljevom ili zatvorom. Poseban problem predstavlja zadovoljenje potreba za vodom u uvjetima visokih okolinih temperatura i u vezi s tim dodatnih termoregula-cijskih zahtjeva u organizmu ovaca/koza.

2. Sloboda od fizike i toplinske neugode ostvaruje se prvenstveno kvalitet-nim smjetajem koji mora zadovoljiti fizike i termoregulacijske potrebe ovaca/koza. Preciznije, pod fizikim potrebama podrazumijevamo odrava-nje prirodnih stavova i poloaja tijela, mogunost okretanja u stojeem i le-eem poloaju, mogunost protezanja i higijenskih oblika ponaanja. Ter-mike potrebe ukljuuju postizanje termoneutralne zone, u kojoj nije prevru-e ni prehladno i u kojoj je potrebna minimlna potronja energije za odrava-nje povoljne tjelesne temperature. Ostvarivanje slobode od fizike neugode znaajno je lake u uvjetima kada ovce/koze veinu vremena borave na otvo-renom i kada najvei problem predstavlja zatita od nepovoljnih klimatskih pojava (velike vruine i izlaganje sunevom zraenju odnosno zatita od oborina). U sluajevima dueg boravka ovaca/koza u zatvorenom (hladnija klimatska podruja ili npr. u sustavima intenzivne proizvodnje) za ostvariva-nje ovih sloboda potrebno je voditi rauna o kvaliteti objekata koji moraju zadovoljavati izborom materijala, organizacijom prostora i veliinom. U tom sluaju kao mjerljivi indikatori dobrobiti obino se utvruju veliina povri-ne prostora po grlu te ventilacija i osvjetljenost.

3. Sloboda od bola, ozljeda i bolesti postie se izbjegavanjem svih postupaka koji m

cetrnaesto savetovaliste uzgajivaca ovaca i koza u republici hrvatskoj i trinaesta izlozba hrvatskih...

Documents