citanje

G O

D I N

A: SV

IBAN

J, 2

0 13

.

CASOPIS

SRE

DNJE

SKO

LE P

ROZO

R

D I V A

BROJ

:3

V

V

2 Srednja kola Prozor www.SrednjaSkola-Prozor.org Srednja kola Prozor www.SrednjaSkola-Prozor.org 3

Rije uRednikaDragi itatelju, nakon stanke od 2008.

godine, objavljujemo radove kojima emo opisat sadraje u naoj koli kroz kolsku 2012./13. godinu. eljeli smo to prikazati na to jednostavniji nain. Vjerujemo da kako e razumijeti da smo se trudili i svaka reenica je protkana radom i da nee zamjeriti na moguim propustima i pogrekama.

Ponovo se moemo pohvaliti vrijednim uspjesima, rezultatima natjecanja, sudjelovan-ju u natjecanju, radovima u sekcijama i ovim putem pozivamo sve koji ele pisati da u budunosti se aktivno ukljue u stvaranju novih ideja i tako budu dio svijetle povijesti zabiljeene na stranicama kolskog lista.

Moda rad i uenje i nisu najzabavnije stvari na svijetu, ali zasigurno nema veeg uitka od ubiranja njihovih plodova. Radite vrijedno, stvarajte kako biste gradili jo orginalnije put-ove kojima emo zajedniki hoditi.

G O

D I N

A: SV

IBAN

J, 2

0 13

.

CASOPIS

SRE

DNJE

SKO

LE P

ROZO

R

D I V A

BROJ

:3

V

V

Sadraj04 kola ivota 07 Putovanje kroz srednju kolu 08 Srednjokolci prvi put u studiju 10 Veliki odmor 12 U susret knjievnom djelu A. Camus - Stranac

16 Mitologija; tko je bog, a tko ovjek Prometej, spasitelj svijeta i najvei paenik

19 Knjievni pokuaj Oinska ljubav u odgoju za prave vrijednosti

20 Mediji i proizvodnja stvarnosti 22 Funkcioniranje mukog i enskog mozga ... 24 Poroci naeg vremena 26 Ekskurzija generacije 2012./2013. 28 Miocensko tektonsko jezero u rami

30 rama kao arheoloka pustolovina

32 ah ta rei! Intervju s prof. Ivanom Zadrom

34 dobrovoljno darivanje krvi u Srednjoj koli Prozor

35 dont be a Square

36 rock n roll kao nain ivota

36 kolski turnir 2012./2013.

37 Valentinovska priredba

Glavni urednikDinko Juri Uredniko vijeeruica zaDroivana JonJikatarina buriluciJa baketarinikolina bariiDinko Jurizvonimir mlakimato arevianDriJana Dolanantonia budimirivana aneliivana vlaDimonika topimiro pavlieviantoniJa stoJanovikristina veJiivana baketariemily olJileo DoliDraan petroviruica topiantonio Dolan

Grafiki urednikboJan mari


O ivotu moemo uiti kao i o svemu drugom, no postoji razlika, kao ulog dajemo vlastiti ivot. ivimo predani vremenu, volimo predani voljenima. Slaemo ogrlicu gdje je svaki biser jedan dan naeg ivota. Kada razmiljam o ivotu uvijek se sjetim jedne misao : ,,Spavao sam i sanjao da je ivot srea. Probudio sam se i otkrio da je ivot sluenje. Dao sam se na sluenje i spoznao da je sluenje srea! Prije svega mislim da neizmjerna srea lei u usreivanju drugih. Spoznaja da si ljudima potreban i drag najljepi

je osjeaj. esto si postavljam pitanje da li je srea u uivanju ili ak u smirenom ivotu bez puno potreba? Rekla bih da je ovo prvo, ali u nekoj ogranienoj mjeri. Svaki ovjek je misterija. Moemo biti uvjereni da nekoga znamo u duu, ali zapravo znamo samo onoliko koliko je upravo on dopustio da ga upoznamo. Nema li svaki ovjek sam svoj unutarnji svijet u koji se povlai da bi se ispunio novom snagom ili moda vratio nadu da osim obine svakodnevnice postoji jo neto. Mislim da ovjek, da bi bio sretan treba

kola ivotabiti prosjean. Ljudi koji sebi postavljaju visoke ciljeve,koji mnogo rade,koji nisu osrednji, upravo su oni ti koji znaju da iza svakog uspjeha lei tisuu muka i neuspjeha. Osrednjost je najkomfornija zbog civilizacije koja je nametnuta i koja dri da svi moramo biti njeni robovi. Sjeam se prie o jednom djedu koji je svome unuku ispripovjedio jednu ivotnu istinu. ,,U dui svakog ovjeka odvija se bitka. Kao borba izmeu dva vuka,u dui svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo,a drugi dobro.Unuk se prvo zamisli na nekoliko trenutaka pa upita:

,,Koji vuk na kraju pobijedi ? Djed odgovori sa smijekom : ,, Pobjeuje onaj koga hrani ! Jesmo li zaista postali zli esto se pitam. Jesmo li postali imuni na pla djeteta, na gladne, na bolesne, na smrt, na ivot? Kada smo postali oni koji pomjeraju tu tanku liniju izmeu dobra i zla do te mjere da se granica izbrisala i da sada balansiramo izmeu te dvije strane ne znajui vie to inimo? Za mene je svaki ovjek alica zaeerene kave. Ako je kava gorka to znai da eer nije promijean. Dakle,samo malo treba promijeati i eto slatke kave. E upravo trebamo prilaziti tom eeru kojeg ima u svakom ovjeku! Vjerujem da je ivot poput rijeke i da veina ljudi uskae u tu rijeku nikada zaista ne odluivi gdje ele zavriti. I tako za vrlo kratko vrijeme oni bivaju uhvaeni u struji dogaaja, strahova, izazova. Kada stignu na mjesto gdje se rijeka rava ne odluuju svjesno kamo ele poi ili koji im smjer odgovara. Oni jednostavno idu kako ih voda nosi ,prihvaaju red svijeta,to prevladavanje postojeeg stanja. Zbog toga osjeaju da nemaju nadzor. Ostaju u tom nesvjesnom stanju sve dok ih jednog dana ne probudi zvuk pobjenjele vode. Tada shvate da se nalaze dva metra od slapova Niagare u amcu bez vesla. U tom trenutku ele se oduprijeti, ele pokazati stav prema svijetu i ivotu, ali tada je ve kasno. Nalaze se pred padom. Ne zatvarajmo vrata pred glasovima svojih elja. Vjerujmo u ostvarenje svojih ciljeva i imajmo u vidu da svaki na postupak moe biti varka. Ba kao i

svijet to je drugaiji kada ga promatramo s ove ili one strane oka. Trimo i susreemo se sami sa sobom, gubei se u daljinama kao kapi iste svjetlosti. Tragamo za vlastitim identitetom,inspiracijom i autentinou. Rijetki su oni koji shvaaju granicu slobode,a jo rjei oni koji shvaaju slobodu granice. Eskimi kau: ,,Ne zidaj vrata vea od kue! To je isto to i zidati prozore manje od oiju. U borbi za naa prava lako se nekad okliznemo. Ne gledajmo to kao pad u sunovrat, nego kao pad u vis. Dakle, ostaje nam jedino budunost, zato sanjarimo, letimo i piimo budunost jo danas! Bezbroj meta nas eka i svugdje moemo stii. Borimo se jedni za druge, budimo povezani ljubavlju, uzajamnim razumijevanjem, povjerenjem, iskrenou i toplinom.Za nae bolje sutra!

Ruica Zadro

Svaki ovjek je misterija. Moemo biti uvjereni da nekoga znamo u duu, ali zapravo znamo samo onoliko koliko je upravo on dopustio da ga upoznamo.


Rujna 2009 godine, krenula sam u prvi raz-red Srednje kole Prozor. Naalost, moram priznati, nisam ba bila oduevljena tom ide-jom. Bijela fasada, oronuli zidovi i naizgled besk-rajno stepenite odavali su hladan i odbojan utisak koji je u meni budio osjeaj usamljen-osti i negdje daleko , u dui, neki mali strah od svega novog i nepoznatog. Kako su dani odmi-cali meni je bilo sve bolje u koli. Upoznala sam drutvo koje je uskoro postalo dio mog ivota, zakljuano duboko u mom srcu. Drutvo koje u, slobodno mogu rei, vjeno pamtiti. Prva godi-na je prola, a da nisam ni trepnula okom. Svaki kolski dan te poetne godine doivljavala sam kao neki poetak, neprestano privikavanje na dotad nepoznata lica profesora, uenika, kolskih djelatnika. Takoer je i zabrinutost zbog kolskih obveza obiljeila te dane prvog razreda. Tono u onom trenutku kada sam prestala doivljavati svaki novi dan kao i novi poetak doao je dru-gi razred, a potom i trei. kolske godine su se nevjerojatnom brzinom nizale. Mogu rei da sam se nekako uljuljala u tu ljepotu srednjokolskih dana te sam jednostavno uivala u njima. Uivala sam u svakodnevnom druenju s prijateljima. S vremenom ona reenica kola je na drugi dom krenula se realizirati. Doao je i taj etvrti raz-red. Vie nije bilo onog osjeaja koji me je muio na poetku. Na izgled bijela fasada je dobila boju, oronule zidove nisam ni primjeivala, a stepenite vie nije bilo prazno, sad su se po njemu etali moji prijatelji, vjeito nasmijana lica i uvijek sa nekom smicalicom u rukavu. Bilo je tre-

nutaka kad bih sebi govorila da vie ne elim ii u kolu, preteko je, a bilo je i onih kad bih brzinom svjetlosti dola u istu samo da bih vidjela neiji osmijeh, podijelila najnovije vijesti sa prijateljima ili se jednostavno smijala bez razloga, uivajui u ivotu i djetinjstvu. Neki sumorni ljudi bi rekli da kola predstavlja uenje, kontrolni i ozbiljnost ali ja ne, ja se ne slaem sa tim, kola je sve to plus ljubav i prijateljstvo. Ti sumorni ljudi ne znaju to se dogaa na malom odmoru,na satu iza za-tvorenih vrata uionice. Nekada stranci postajali su najbolji prijatelji i prijateljice, netko bi dobio i brata, sestru, a netko bi naao i prvu ljubav. Sve je to kola i kolovanje. Dogaali su se tu razni ispadi i dogaaji, ali takoer i neke druge ak i loe stvari, koje su obiljeile na razred. Unato svim problemima i mukama koje smo proivjeli, uspjeli smo se nasmijati i zavriti razred onako kako treba, naravno uz pomo naih dragih pro-fesora. Bilo je tu tranja do trgovine, smijanje i neije brzo ponavljanje gradiva pred neki vaan kontrolni... I tako u krug, dan za danom, razred za razredom i evo me skoro pa na kraju putovanja. Sad sam na kraju etvrtog razreda, ali kad me na kraju budu pitali to mislim o svojoj koli, ja u se samo tajanstveno nasmijati sa jednom malom suzom u kutu, oka prisjeajui se svega lijepog, prisjeajui se onih razdraganih lica, izbacivanja sa sati, smijanja bez razloga, prisjeajui se svog drutva i svoje kole.

Putovanje kroz srednju kolu

Upoznala sam drutvo koje je uskoro postalo dio mog ivota, zakljuano dubo-ko u mom srcu.

Ivana Jonji


Jo dok sam pohaala 3. raz-red, tonije krajem 2011. go-dine na sekciji Civitas, od strane profesora Zorana Stojanovia u dogovoru s ravnateljicom Radio Rame rodila se ideja o emitiran-ju emisije nas srednjokolaca koji bi istu realizirali. Ideja se ubrzo provela u stvarnost. Svake subote u 14 h na Radio Rami uo bi se glas mladih na razliite teme, naravno najee vezane za mlau populaciju. S vremenom tj. dolaskom ljetnog raspusta emisija je utihnula. No nisam htjela da takav ob-lik javnog oglaavanja mladih i prilika za emisiju nestane. S ponovnim vraanjem u kolske

klupe prihvatila sam ponudu da sama realiziram i vodim emisiju po starom terminu. Ovoga puta emisiji smo osmislili i ime, i to Brbljaonica. Diktafon, posljed-nji dogaaji, razgovori s ljudi-ma, razliita miljenja i studio su ubrzo postali lijepa navika. U sljedeim redovima moete proitati to su bile tek neke od tema emisije, jer bi bilo predu-go pisati o svemu.

Po sjeanju jedna od prvih tema je bila kolovanje i briga za budunost s gostom prof. Jeli kao osobom koja potie mlade na bavljenje sportom. U to vrijeme u suradnji s Mladei Ramske Zajednice Zagreb

odrano je predavanje 4 stu-dentice iz 4 studentska grada koje su svojim iskustvom priale o samom upisivanju na fakultet te svim vanim injenicama za budue studente. Upravo to predavanje i izjave istih su bile tema subotnje emisije. Putem ove emisije pokrenu-ta je i javna inicijativa za upis maoretkinja koje evo i djeluju od poetka 2012.g. Nakon os-nivanja Maoret kluba jo emisi-ja je posveivano trudu i radu maoretkinja, najee kroz intervju s trenericom i samim lanicama(dravno natjecanje u epu). U par navrata ili smo i u posjete osnovnim kolama u

srednjokolci Prvi Put u studiju

naem kraju, te s ravnateljima razgovarali o stanju u kolama kao i s uenicima, posebno onima koji su se isticali kako u uenju tako i dodatnim ak-tivnostima. Prije same izvedbe kazaline drame Diva Graboveva ugostila sam redatelja drame Antu Bilia, te suorganizatora cijelog projekta Mi-lana Topia s kojima sam razgovarala o scenama na koje nitko ne ostaje ravnoduan. Ni intervju s glavnim likovima o njihovim pripremama nije izostao. Naravno da su teme emisije najee bile oko uenika nae kole i dogaaja vezane za njih. Jedna od njih bila je i sa tada novopeenim dravnim prvacima u karateu, Ivanom Kriancem i Delfinom Tadi na dravnom prvenstvu u Mostaru 2012.g. Ono bez ega mlade osobe, kako kau, da-nas ne mogu funkcionirati-bez glazbe me potaklo na osmiljanje emisije o dobrim anrovima koji izumiru pored gomile komercijalne glazbe. Te minute emisije su bile pravo podsjeanje na dobru staru glazbu. Osim prisjeanja na glazbeni svijet, pitala sam se kako su prije ljudi ivjeli bez virtu-alnog svijeta? Ljepe i neovisnije definitivno. Bio je to zakljuak jo jedne emisije, emisije o kvalitet-nim odnosima s ljudima u kojoj smo emitirali iz-jave mladih o njihovom svakodnevnom koritenju drutvenih mrea tj. Facebooka. Nadolazei blag-dani su uvijek inspiracija, a najvea od svih je tema-

tika arobnog Boia. Upravo ona je bila i moja in-spiracija za emisiju Boi na rubu buke te Boiu iz perspektive mladih, mnotvo estitki i pjesama. Kao to sam ve navela, veinu dogaaja bi na-javljivali na Radiju pa i cijelu emisiju posveivali pojedinima, kao to je bio sluaj za maskenbala u naem gradu. Tom prilikom goa u studiju je bila jedna od organizatora iz KS-a Mirjana Beker. I najromantiniji dan u godini-Valentinovo sam po-pratila kroz malo ironije i sarkazma o velikoj komer-cijalizaciji tog dana a malo istinske ljubavi i zalju-bljenosti. Nadalje, kroz emisiju sam provela i temu o gubljenju pravih ivotnih vrijednosti u vrtlogu novih a bezvrijednih prioriteta. Trenutno radim na emisiji o djetinjstvu, tj. prisjeanju kolaraca i onih starijih o najljepoj fazi ivota- ranom djetinjstvu. Maturantica sam, to znai da ubrzo i zavrava cik-lus emisija, no vrijedno je i voljela bih kad bi netko nastavio ureivati emisiju. Ja sa sobom zasigurno nosim jedno iskustvo i znanje o tom tipu posla, gdje je ponekad bilo kratkih ivaca, koja suza ali najvie smijeha. Svakako se zahvaljujem osobama koje su mi to omoguile, profesoru, najvie onima s kojima sam suraivala, tj. osoblju, ravnateljici Ra-dio Rame a posebno tehniarima.

Katarina Buri


Svima je poznato da nema kvalitetnog rada bez kvalitetnog odmora. Teko je drati koncen-traciju vie sati, a posebno mladima. Tako se net-ko pametan dosjeti i uvede veliki kolski odmor. Sam naziv veliki znai da postoji i mali odmor. To je prekid svakog oblika rada da bi se nadoknadila utroena snaga. kolski odmor je razdoblje u kojem je uenik osloboen od kolske radne obaveze. S nes-trpljenjem svi oekuju kraj treeg sata,a zadnjih 10 minuta tog sata iekivanje dosegne svoj vrhunac. Svi su nestrplji-vi ,gledaju na sat kad e zazvoniti. Odjednom se prekida ta nestrpljivost kad se zauje zvuk kolskog zvona. Svi skau na noge i izlaze van. Na hodniku se odjednom stvori velika guva, ne zna se gdje tko i kamo ide. Nastaje buka, galama, tisuu glasova u jedan tren. Tre uenici kupiti sendvi ili ispuiti

cigaretu. Neki uenici ostanu etati po hodniku i promatrati ostale uenike. Zato svi uenici izlaze na hodnik za vrijeme velikog odmora? To je pi-tanje koje si postavlja svaki profesor. No,odgovor je vrlo jednostavan. Ja izlazim da budem viena

i da vidim svoje omiljene po-jedince. Veina uenika izlazi iz navike,dok dru-gi izlaze zbog injenice Samo nek nisam u raz-redu, a ja os-obno izlazim radi pojedinih deki. Veinu od-mora provedem razgovarajui i prepucavajui se

s malim Babiem i Brkiem (slatki mali iz Lapsun-ja). Ugodna atmosfera,kao da je neki teret pao s nas , osjeti se miris kave koji dopire iz prostorije u kojoj profesori odmaraju pijui kavu i puei. I njima je to vrijeme za odmor,doruak ... Veliki od-mor slui nekima da u kafiu popiju brzinsku kavu ili uplate listi u kladionici.

No veliki odmor zna biti i jako neugoda,ako se iznenada pojave roditelji kojima se i nismo bas nadali. Vrijeme ipak brzo prolazi,ugodna druenja i avrljanja prestaju kad se oglasi kolsko zvono. Ulazimo opet u uionice, traimo knjige za sljedei sat, a onda se opet oglasi zvono. Vrijeme je da se profesor pojavi na vratima s plavom knjigom i

dok si rekao keks proe veliki odmor. Eh da barem traje jo 5 minuta. Kad bi se bar jednoga dana po-javila pametna osoba koja bi produila veliki od-mor, makar na par minuta.

veliki odmor

Ugodna atmosfera,kao da je neki teret pao s nas , osjeti se miris kave koji dopire iz

prostorije u kojoj profesori odmaraju pijui kavu .

Lucija Baketari


u susret knjievnom djelu

a camus - stRanac

Albert Camus- vrsni francuski romanopi-sac, dramatiar i esejist, podrijetlom iz Alira-vjerojatno je najvei publicitet u svom radu doivio kreirajui u svojim djelima- poglavito tzv. moder-nom romanu lika iz 20.st.- filozofiju apsurda. Ta, naime, filozofija ulazi u puno ire misaone tijek-ove filozofskog i knjievnog smjera to ga mod-erna terminologija naziva egzistencijalizmom, a najvie se eksplicira u liku mladog namjetenika Mersaulta, prozvanog Strancem, po emu je Ca-musov roman i nazvan. Camusov Stranac je prozvan modernim romanom lika iz vie razloga, ali je moda najrelevantniji taj da se u proznom opisu stvara diferentnost i prema Proustu, i pre-ma Kafki, Joyceu, Faulkneru i drugim velikanima moderne knjievnosti. U njemu nema sloenih tematskih sklopova niti klasine prozne irine, nego jednostavna, moglo bi se rei i bizarno mir-na pria koja upravo svojom jednostavnou ima tendenciju razvijanja filozofije apsurda. utjecaja velikih romanopisaca jedino je bitan Kafkin- i to samo djelomian- doivljaj svijeta, ali istih ili ma-kar slinih knjievnih sredstava izraza kao u Kafke nema, pa je i tu Camus individualan i individual-no-moderan.

Mladi Mersault- kojeg u u nastavku po uzoru na Camusa obiljeavati terminom Stranac- lik je koji je svojim ponaanjem i indiferentnim pogledima na mnoge, naizgled neminovno relevantne, socio-ivotne po-jave, doveo do situacije da je u analizi njegova karak-tera (psiholokog, i ne samo psiholokog), esto nemogue ne dovesti se u polemiziranje o kvaliteti takvih postupaka . Da-kle bi temeljni problem u djelu bio: lik i karakter Stranca; nemi-novno pejorativan ili, pak, ne-minovno opravdan? Prije nego zaponem analizu Straneva lika i svjetonazora- to je glav-na tema ovog rada- osvrnut u se jo malo na struni ter-min i znaenje filozofije ap-surda, jer je njeno znaenje i znaenjsko shvaanje ekviva-lentno pravilnom i kvalitetnom razumijevanju lika. tovie, ona je filozofija vodilja ili argu-mentirani temelj samog lika i njegove indiferentne solidar-nosti (koliko god se ova potonja

sintagma inila paradoksalna. No, argumentirat u je naknad-no.) Dakle, filozofijom apsurda znaenjski se odraava osjeaj bespomonosti, inferiornosti, koji se u odreenoj temporal-noj epohi moe lako razumjeti jer je odraz godina rata, te pri-kazuje ivot kao niz apsurda: patnje, nasilja, zloini, smrt. Zato bi Camusovo opsesivno pitanje na koje nastoji pronai odgovor glasilo: kako potovati ljudski ivot, kako pronai smis-lene argumente zato bi to isto potovanje imalo smisla u ionako besmislenom svijetu. Individualna sloboda je usko povezana sa oslobaanjem od tradicionalnih vrijednosti i moralnih konvencija. U Stran-cu je ispriana relativno mirna i jednostavna pria o ovjeku kojemu je umrla majka, koji je postao sluajni ubojica i koji je pod argumentom tog istog ubojstva osuen na smrt

Stranca bi se moglo shvatiti kao ovjeka voenog ljubavlju prema slobodi i istini.


tovie, itajui roman, dola sam do zakljuka da su spomenuta dva ina (smrt i ubojstvo) u djelu izreena vie poradi lakeg uvoda iroj italakoj publici u samu bit djela (to je jednolinost, in-diferentnost, tobonja besmislenost ... ivota jedne linosti), a ne toliko radi klasinog tehnikog postupka u proznoj tehnici. Nadalje, da argumen-tiram sintagmu indiferentne solidarnosti. Nju moda najeksplicitnije odraava dio s poetka ro-mana: Danas je mama umrla. Ili moda juer, ne znam. Dobio sam brzojav iz ubonice. Ali, to nita ne znai. Moda je to ipak bilo juer.1 Njome Ca-mus zapoinje roman, specifinom tehnikom in medias res te samim time stvara kod prosjenog itatelja dojam podrugljive indiferentnosti, a solidarnost prerasta u sadistiku sliku svijeta koji je lien svakog pa i najmanjeg smisla pa prema tome ne zavrjeuje posebnu pozornost. Stranac svojim toboe indiferentnim dokoliarenjem alje puno dublju poruku, dijelom povezanu s kafki-janskom atmosferom zbog dojma besmislenosti. Dakle, koliko god on ne mario za ustaljene kon-vencije i potrebite alopojke- koje bi prema tim istim moralnim konvencijama trebao iskazivati barem pred irom publikom- toliko se snano postavlja pitanje smislenosti takvog djelovanja, jer bi upravo ono potvrdilo publicistiku tezu da je besmislen, te prema tome i malo kome sh-

vatljiv. Uzimajui to u obzir, Stranca bi se prije mo-glo shvatiti kao ovjeka voenog ljubavlju prema slobodi i istini, kao i s tom ljubavlju esto ne uvi-jek lako spojiva potreba za pravdom. U strogo knjievno-umjetnikom smislu roman Stranac na-jbolje je Camusovo djelo. Prema tome ne udi to su u tom smislu este usporedno-ralambenene analize Mersaulta i Raskoljnikova; s tom razlikom to je Dostojevski zavrne retke svog djela posve-tio katarzinom prevratu koji ide paralelno s ka-janjem za poinjeno djelo, dakle i za prethodno proivljen ivot koji je sveden na cilj i sredstvo koje taj cilj opravdava- ega u Camusovom opisu nema. To, meutim, ne znai da je Stranac a priori suprotan njemu, dakle prema tome bez katarze u sebi, nego Camus time eli naglasiti da je Mer-sault do posljednjeg daha ovozemaljskog posto-janja zadrao u sebi svijest apsurdnosti i apsurda lanog predstavljanja sebe kao linosti. U strogo objektivnom pregledu, Stanac jest dodue stranac i nesnalaljiv u svijetu navika (vie navika nego valjanih konvencija) i obiaja. Meutim su njegovi postupci- te shodno tome i pogledi- voeni indi-vidualnim uvidom u zbilju ivota. Na posljetku ga je kvazipravda, odnosno ljudska pravda osu-dila i proglasila neprimjerenim za ivotnost, ali bi i takvu pravednost valjalo izanalizirati: moda vie nego predmet njene osude.

Prema tome bi Mersaulta bilo prilinije shvatiti kao lika svoje svijesti, osobu koja je ivjela daleko iznad svog vremena i koja se nije dala zavarati- poput ostatka populacije- lanom tezom da se apsurdnost kao injenino stanje treba prevazii, odnosno zanemariti, a in ubojstva protumaiti kao implicitni revolt protiv ustaljenih pogleda, kojim to stanje radikalno eli promijeniti. S tom razlikom to je kod ire italake publike, kao i po-jedinih likova u djelu, prozvan Antikristom, a ne revolucionarom svjesnim potrebe socio-ivotnih preinaka Mersault je u duhu vremena u kojem je ivio prerastao u ultimatum u prihvaanju kvazikonvencija i ina koji samo produbljuje njegovu, zapravo, solidarnost s drutvom nespo-sobnim da shvati njegovo naizgled bezosjeajno, hladno, okrutno i mizantropsko ponaanje. To je drutvo za njega drutvo upitnog smisla. Mersault nije mizantrop u onom klasinom znaenju termi-na mizantropizma, jer su mrnja i indiferentnost dva potpuno oprena pojma. Kao to nije niti An-tikrist.

Na kraju valja dodati zavrnu misao o Strancu: liku razapetom izmeu pejorativnih i poeljnih knjievno-kritikih artikulacija. Dakle, pejora-tivnim ga se proziva iz nemogunosti shvaanja univerzalnosti njegove indiferentnosti prema sve-mu to socijalna sredina i onodobno okruenje je propagiralo i to propagira. Poeljan je iz perspe-ktive objektivne kritike koja shvaa neophodnu potrebu reformiranja ne samo individualnih i ust-aljenih vrednota nego i konfrontiranja i makar in-dividualnog pobijanja teorije apsurda. U Strancu Camus iznosi svoje opravdavanje apsurda kroz ivotarenje glavnog lika koji se jednostavno ne prilagoava sustavu. I tu se stvara problem para-doksa (to je struno preuzet termin, o kojem bi se dalo raspravljati koliko ima smisla za njega rei da je paradoksalan). Njegova svojstvena iskrenost remeti status quo; njegova, u punom smislu rijei, iskrena nesposobnost da lae ne samo da ga ne moe integrirati u drutvo nego predstavlja okos-nicu romana. Stoga bi se smrtna kazna na koju je osuen mogla prije shvatiti kao kazna zbog nemara prema majinoj smrti, a ne nekakvog ubojstva koje i nije tema sudske rasprave. Zbog svega je toga moda vei problem nerazlikovanje strune od uopene kritike djela i lika.

Kao to sam Camus obrazlae: Onako nado-mak smrti, bit e da se mama osjeala osloboena i spremna da ponovno sve proivi. Nitko, nitko nije imao prava da za njom plae. I ja se osjetih spreman da sve proivim.2 Valjda je to dovoljan argument smislenosti njegova raspoloenja.

Nikolina Barii


Grka mitologija neiscrpan je izvor knjievnosti, ponajprije zbog tematskog bogatstva, raznolikos-ti, shvaanja bogova koja imaju znaajke pria o sudbinama po-jedinaca. Naime, ni do danas nije dovoljno jasno koliko su Grci vje-rovali u vlastitu mitologiju, u kojoj je mjeri ula u religiju i time postala obveznom. Grki bogovi su napro-sto uveani ljudi; oni posjeduju be-smrtnost, mo koja znatno nadilazi ljudsku, i oni uvelike manipuliraju ljudima, ali daleko su od toga da su svemoni. Zanimljiv nam je prikaz mita o Prometeju, titanu/ starija generacija bogova/ kojeg lako moemo usporedit s Kristom iz kranske religije.

Tumaenjem tog mita bavi se filozofija, theologija i knjievost. Osobnost grke mitologije pri tome se ovdje moe zamijetiti , jer je vidljivo kako ne odreuju samo bogovi ljudsku sudbinu, nego i ljudi djeluju na bogove. Zbog toga Prometeja moemo shvatiti kao

simbolom cjelokupne grke mi-tologije.

On je pobunjenik protiv bo-gova i stvoritelj ovjeka. Simbol je ljudske potrage za znanjem i sim-bol ovjekove pobune i otpora ti-raniji; Prometej je razapet izmeu ljudi i bogova i zato je kanjen. Njegova tragina krivnja proizlazi iz odnosa prema ljudima. Prom-etej je osjeao da je ovjek supe-riorniji nad ivotinjama i da treba imati neki dar koji nije imala ni-jedna ivotinja. Prometej je gledao svoja stvorenja kako se smrzavaju i odluio im je dati vatru, dobrog slugu i loeg gospodara. Potajno je uzeo vatru od bogova i donio je ljudima u svome tapu. Ono to je dano od bogova Zeus nije mogao vratiti, stoga je ovjeanstvu ostala vatra, ali Zeus je bio bijesan te je odluio kazniti i Prometeja i njeg-ovu kreaciju - ovjeanstvo.

Prometej je stvoritelj ljudi, ko-jima je iznad svih darova dao i va-tru, ukravi je bogovima, te je sto-

ga na sebe navukao Zeusov bijes i kaznu. Prometej je dobro znao da u zemlji drijema nebesko sjeme, uzeo je ilovae natopio je vodom i napravio je ovjeka prema slici bo-gova. Ulio ljudima nadu i obdario ih snagom. Ukrao bogovima va-tru i darovao je ljudima, te su ljudi vatru iskoristili za svoj napredak. Ukrotio je goveda i konje kako bi radili za ovjeka i sagradio ljudima prvu lau. Upoznao je ljude s li-jekovima i otkrio im tajnu lijeenja bolesti. Volio je ljude i suosjeao se s njima. Nauio je ljude kako e pripitomiti ivotinje, ovladati zanatima, nauio ih pisati. Imao je vjetinu proricanja budunosti. On je ovjeka nainio ovjekom, dao mu je napredak i civilizaciju. Spasio je ljudski rod kad ga je Zeus htio unititi. Zeus ga je kaznio; Kada je Zeus vidio ljude da se ko-riste vatrom i saznao zato, osudio je Prometeja na robiju, da bude okovan na stijenama Kavkaza na kraju svijeta dao ga je prikovati

mitoloGija; tko je BoG, a tko ovjek Prometej, sPasitelj svijeta i najvei Paenik

uz planinu Kavkaz, trpio je strane muke. Hefest / bog kova/ je morao Prometeja lancima prikovati na sti-jenu Kavkaza pred strahovitim ponorom. Hefest je tu naredbu izvrio. Jadan Prometej nije smio zaspati niti kleknuti nego samo mukotrpno stajati. Nezasitan Zeus mu je poslao jo i orla koji bi mu svaki dan kljucao je-tru. Pojedena bi jetra svaki dan nanovo izrasla. Zeus je rekao da te patnje trebaju trajati sve dok jedan zeml-janin ne daruje svoj ivot smrti i tako preuzme krivicu na sebe. Ponosno je i dalje prkosio Zeusu, ali se nije priklonio njegovoj tiraniji. Zeus mu je naredio da mora nositi prsten nainjen od svojih okova. Svoj ivot je rtvovao za ljude i ovjeanstvo U poast Prometeju ljudi su poeli nositi prsten s kamenom.

Prometej je bio povezan s mitom o roenju At-ene. Naime, Zeusa je boljela glava i nita nije mogao uiniti da prestane. Prometej je rekao da zna kako e ga izlijeiti. Uzeo je veliki kamen i udarao Zeusovu glavu njime. Iz njegove je glave iskoila boica Atena, a glavobolja je nestala.

U Eshilovu Okovanom Prometeju Iji Prometej govori da e ga njezin potomak iz dvanaestog narataja spa-siti. To se i dogodilo - Heraklo je prolazio onuda traei zlatne jabuke Hesperida - jedan od njegovih dvanaest zadataka. Doao je do Prometeja i oslobodio ga. Ubio je orla strijelom. Zeus nije bio bijesan zbog toga to je Prometej izbjegao kaznu, jer Heraklo je bio njegov sin.

Prometej je potom pozvan natrag na Olimp, ali i dalje je morao sa sobom nositi stijenu na koju je bio priko-van.


PandoraDa bi kaznio ljude, Zeus je naredio ostalim bo-

govima da naine enu - Pandoru - kao dar ljudima. Olimpski bogovi obdarili su je darovima i osobinama, a posebno je vana bila znatielja.

Prometej je svome bratu Epimeteju rekao da ne prima nikakve darove od bogova. Epimetej ga nije posluao te, kad su bogovi poslali Pandoru na zemlju, zaljubio se u nju. Hermes mu je rekao da je ona Zeusov dar i upozorio ga je da ne dira Pandorinu posudu koja je bila njezin miraz. Epimetej je rekao Pandori da ne ot-vara tu posudu.

No, Pandorina je znatielja prevladala te ju je otvor-ila. Sva su zla izala na dotada bezbrino ovjeanstvo koje je ivjelo u blagostanju - kuga, tuga, siromatvo, zloin, oaj, pohlepa, starost, bolest, ludost, prkos, glad, prijevara itd. Odmah ju je brzo zatvorila, a unutra je ostala samo - nada. Svijet je bio vrlo hladan i turo-ban, a onda je Pandora opet otvorila kutiju te je nada izletjela van. Tako je ovjeanstvo i u zlim vremenima dobilo i imalo nadu.

Druga inaica mita govori da je nada bila zapra-vo najgore od svih zala jer je bila jednaka stranome predznanju. Pandora je tako, zatvorivi kutiju prije nego to je nada izala van, spasila svijet od najgore tete. Naime, rije nada (gr. ) bolje mogla preves-ti kao predvianje nesree.

Usporednice u mitologijama -U babilonskom epu o stvaranju, Enuma Eli, boica

Ninhursag stvara ljude iz gline.-U Knjizi postanka u Bibliji navodi se da je Bog

stvorio Adama iz praha.-U Africi, u Yoruba kulturi, bog Obatala stvorio je na

slian nain ljude.-U egipatskoj mitologiji ovnoglavi Hnum stvorio je

ljude iz gline u vodama Nila.-U kineskoj mitologiji boica Nwa stvorila je prve

ljude iz blata i gline.-U majanskoj mitologiji Tepeu i Kukulkn stvorili su

prve ljude iz gline, ali nisu bili zadovoljni.Barbari prepriavaju legende o toj planini (Mikal), a

odjeke tih legendi nalazimo u djelima grkih pjesnika. Kau da je ondje Prometej, zbog svoje ljubavi prema ljudima, bio okovan te da Heraklo nije mogao podnijeti da se s njime tako okrutno postupa, pa je ubio pticu koja se hranila Prometejevim iznutricama. Drugi pri-povijedaju da je Prometej bio okovan u pilji, koja se i

danas moe vidjeti na jednom obronku, Damis kae da njegovi okovi jo uvijek vise na stijeni, iako se ne moe sa sigurnou rei od kojeg su materijala bili nainjeni. Neki kau da je bio okovan na vrhu planine, a planina ima dva vrhunca, te da mu je svaka ruka bila prikovana za jedan vrh, iako ih dijeli itav stadij (oko 2 km). Toliko je golem bio Prometej. No, stanovnici Kavkaza orlove smatraju neprijateljima te vatrenim strijelama pale gni-jezda koja oni svijaju meu stijenama i postavljaju im zamke, izjavljujui kako time osveuju Prometeja; u tol-ikoj mjeri njihovom matom gospodari taj mit.

Svako je doba pridavalo svoje simboliko znaenje liku Prometejevu, prilagoavajui pripovijedanje mita svojoj svrsi. Od Eshilova se doba u vatri nije gledalo samo prirodno poelo nego i iskra boanske mudrosti po kojoj se ovjek razlikovao od niih vrsta stvorenja, vrelo spoznanja o umjetnostima i znanostima; zato je Prometejeva zadaa bila da spasi ovjeka od njegova izvornoga neznanja. Kranski su pisci u tome pogan-skome tvorcu i njegovu posrednikom inu vidjeli i pripovijest o Kristu; u njegovoj kazni, okivanju za hridinu, nagovjetaj raspea. Romantiki pokret u 19. stoljeu nainio je od Prometeja simbol slobode, sub-orca ljudskoga roda protiv ugnjetavanja; a za mnoge je, u razliita doba, bio umjetnik koji s neba prima oganj stvaralakoga nadahnua.

Jetra je u antiko doba imala mistinu svrhu gledan-ja u budunost, kao zrcalo budunosti. Njih su oito fascinirala svojstva jetre koja, kad se izvadi iz tek zak-lane ivotinje, ima sposobnost jasnog odraavanja jer je tamna i glatka poput zrcala. Takoer u mitu stoji da je Prometej donio vatru u stabljici koja je u antici sluila za izdubljivanje i pravljenje teleskopa.

Prometej je imao sposobnost proricanja budunosti, a na to upuuje i podrijetlo njegova imena. Kao drugo, njegova je jetra bila njegovo najznaajnije obiljeje. Nema dvojbe da su se Prometejeva jetra povezivala s proricanjem, pretkazivanjem i boanskim zrakama. Time je Prometeju pridodana jo jedna optika poja-va. Prema predaji, Prometej je bio prikovan za stijenu, to je bila kazna jer je donio boansku vatru ljudima. Svakoga je dana ptica slijetala na njega i izjedala dio njegove jetre, koja bi se preko noi obnovila. Poslije mnogih stoljea naiao je Heraklo, koji je razbio Prom-etejeve okove i konano ga oslobodio patnje. Sve se to zbivalo negdje na Kavkazu, gdje mit o Prometeju i danas ivi.

Dinko Juri

knjievni PokuajOinska LjuBaV u OdGOju Za PRaVe VRijednOsti

Ljubiti i biti voljen poanta je svemua ljubav mi dati nikad nije bilo teko njemu.

Oslonac u svemu uvijek mi je bioi nikad to nije krio.

Na pravi put izvesti me elii moda nam se putovi

jednom budu sreli.Da usreim njega trudit u se jako

i odustati neu od toga lako.Nadam se bit e ponosan na mene

iako ivot pie udne scene.ivot e ti nekad udne nedae slati

ali od svog cilja nikad nemoj odustati.ivi skromno poten budi

i ne misli to govore drugi ljudi.Nije sve u novcu sine moj

sjeti se toga i ako bude nii sloj.To su bile njegove rijei

prije nego to je otiao lei.Na posao sutra mora stii

kako bi ja na fakultet mogao ii.Nikad mu nita teko nije

uvijek je sretan i uvijek se smije.Iako radi daleko od kue svoje

to radi da meni bude bolje.Nije mu lako udaljen od nas biti

jer za dom ga veuneraskidive niti.

Prisutan je u svakom vanom trenutku momeali znam da mu je teko i da ga osjeaji lome.

Ponosan na oca svoga uvijek u bitii nikada to neu kriti.

I jako sam zahvalan svome tatijer spreman je za mene i ivot dati.

Zvonimir Mlaki


mediji i Proizvodnja stvarnosti

Svakodnevno smo bombardirani mnotvom infor-macija i vijesti, bilo da te informacije dolaze na priro-dan nain ili kroz sredstva masovne komunikacije. Veina informacija o svijetu, odnosno zbivanjima u svijetu, dolazi nam upravo kroz takva sredstva, da-kle kroz masovne medije. Prema tome, neosporan je utjecaj medija na ovjekovu sliku o svijetu kao i na njegov svakodnevni ivot. Uz sve prednosti koje imaju masovni mediji, a koje su uglavnom poznate, oni imaju i mnogo negativnih utjecaja na ovjeka, odnosno populaciju u cjelini i cilj mi je kroz nekoliko primjera pokazati kako se oituje taj utjecaj. To se prvenstveno odnosi na utjecaj televizije i Interneta kao najpopularnijih sredstava komunikacije danas.

Propagandni program nam servira jelovnikesto se pitamo zato su ljudi prije u odnosu na

dananje vrijeme bili zdraviji, snaniji...? Upravo zato to su jeli prirodnu hranu i pili prirodna pia. Dananja prehrana je raznovrsnija od nekadanje, ali u svakom sluaju i esto nezdrava. Ljudi poseu za takvom hranom zato to je ona izreklamirana, zato to se nas svakodnevno kroz medije i na druge naine propagandnog djelovanja u gotovo svakom trenutku bombardira imenima proizvoda koje bi kao trebali jesti ili piti jer su kao osvjeavajui, hranjivi ili neh-ranjivi, fitness... I onda se neizgraena linost osjea manje vrijednom ako npr. jede ili pije neto izvorno prirodno, neto iz majine kuhinje, a ne jede ono to je kupljeno u trgovini i upakirano u zavodljive ambalae. Ja se pitam zato nikada u nekim reklam-ama neemo vidjeti, primjerice, svjee kravlje mlijeko, svjee ivotinjsko meso ili povre, a moemo svakoga trenutka negdje vidjeti reklame za patete, salame, za nekakve sokove i slino? Pa vjerojatno stoga to su ti proizvodi zdravi i dobri, pa ih se nema potrebe reklamirati, dok se od loeg proizvoda kroz reklame moe napraviti dobar proizvod. Imamo jedan primjer kako propaganda utjee na koritenje jednog takvog

loeg i tetnog proizvoda. U jednom afrikom mjestu stanovnici su imali domau fabriku i sami su sebi pravili prirodne sokove. Onda je dola Coca-Cola u to mjesto, a stanovnici su je u prvom trenutku s gaenjem odba-cili. Meutim, krenula je propaganda i stanovnici su postupno poeli piti Coca-Colu, a zaboravili su na svoje prirodne sokove. Prema tome, slobodno moemo rei da mediji serviraju i na jelovnik.

Mediji kao opijum za narodGovoriti o utjecaju medija, a ne dotai se injenice

koliko nas oni zaglupljuju, bilo bi potpuno promaeno. Masovni su mediji danas u slubi malog broja ljudi kojima je interes da kontroliraju veinu. U skladu s tim su oblikovani i razliiti TV-programi koji u svom programu putaju primjerice nekakve serije s vjeito istom tematikom i radnjom, poetkom i zavretkom, zapletom i raspletom, zatim stalno nova i nova sports-ka dogaanja i sl., a koji za cilj imaju da ljude odvrate od stvarnih problema kojima bi trebali biti zaokupirani, da ih odvrate od onoga to se tie njihovih ivota, i da ive ivote nekih imaginarnih likova kao to su nekakva Lara, nekakav Sulejman Velianstveni i slini njima. Na taj se nain ostvaruje stanje u kojem se lake manipu-lira ljudima. I takvi e ljudi znati to je neki lik rekao u sedamnaestoj epizodi serije koja se prikazivala etiri godine ranije, a nee znati kako je ustrojena BiH (a ka-moli da bi znali ponuditi rjeenje za tako lo ustroj), nee znati kada je u povijesti trajala renesansa, nee znati to znai humanizam itd. Mladi ljudi, koji bi tre-bali biti polet drutva znanja, nemaju vremena i volje da ue osnovne stvari, a kamoli da samostalno produ-bljuju steena znanja. to se tie upravo znanja, naza-dovanje ljudi ovdje je u punom jeku.

Kroz djelovanje medija u kojima se stalno mogu vid-jeti scene nasilne ljubavi, ljudi sve vie gube smisao za ljubav, pogotovo u odnosu izmeu mukaraca i ena, gdje se naglaava samo seksualna dimenzija. Dalje, lju-di ovdje potpuno gube smisao za kulturu te u kulturi, kulturnom stvaralatvu i dogaanjima vide samo izvor za ismijavanje. Primjera ima na pretek, a svi nam oni dokazuju kako se ljudi kroz djelovanje medija zaglu-pljuju i idiotiziraju i to je potrebno naglasiti, sve vie dehumaniziraju.

Planska proizvodnja javnog mnijenjaKako sam ve u uvodu napisao, mediji su glavni izvor

informacija o dogaajima u svijetu, pa su oni itekako odgovorni za formiranje nae sveobuhvatne slike stvar-nosti. Veina informacija o zbivanjima u svijetu dolazi nam kroz nekoliko najveih medijskih kua, kao to su npr. BBC, CNN i sl. Oni proizvode informacije i odailju ih svijetu, a svijet u takve informacije uglavnom odmah povjeruje, bez prethodnog provjeravanja i upozna-vanja druge strane tih vijesti. Tako je danas u veine ljudi zastupljena CNN-ovska, BBC-ovska ili slina slika svijeta. A ti su mediji u slubi dananjih imperijalnih sila koje one koji su im nepodobni proglaavaju opasnim, najprije za narod gdje ive, a zatim i za cijeli svijet, a iza svega toga esto stoji nita drugo doli golog inte-resa imperijalnih sila. Tako moemo uoiti sljedee: ako neka drava ne podrava amerike imperijalne tenje i interese, ona se najprije dugo kroz medije ocrnjava (ona sama ili vladajua grupa u njoj), zatim se napravi nekakav eksces u toj dravi za koji se optui vladajua grupa i nakon toga kree akcija ruenja te vlasti. Takvo neto moglo se zamijetiti u proteklih nekoliko godina u sjevernoafrikim dravama ili danas u Siriji, primjerice. Interes Amerike bio je da se srui Muammar al-Gad-dafi, dugogodinji predsjednik Libije, a sve zato da bi Amerika mogla dijelom iskoritavati njeno bogatstvo plinom i naftom. Tako veina ljudi kroz BBC-ovsku ili CNN-ovsku sliku svijeta zna da je Gaddafi zloinac, a gotovo nitko ne zna da je, dok je Gaddafi bio na vlasti, svaki student iz Libije imao besplatno studiranje koje bi mu se plaalo ak i ako bi studirao u inozemstvu; da je svaki mladi brani par dobivao potpuno besplatno stanove itd. Slina situacija takvoj je i danas s Baar al-Asadom u Siriji. Kakvo e stanje biti u tim dravama kad im doe zapadnjako spasenje, vidjet emo, mada nemam nekog optimizma za dobrobit tih naroda.

Preporuka: okretanje prema kulturi i temeljnim stvarima

Utjecaj medija na na ivot je i vei nego to moemo zamisliti. Stoga moramo paziti kako emo se odnositi prema medijima. Ne smijemo dopustiti da mislimo onako kako netko eli od nas, nego nai stavovi moraju biti produkt naeg vlastitog dugotrajnog premiljanja i uvaavanja injenica. Svima toplo preporuujem da se na samo jedan tjedan odreknu gledanja serija i ostalih niemu korisnim stvari i uteeno vrijeme iskoriste za itanje knjiga. Moja je preporuka da se proita Tvrava od Mee Selimovia jer se kroz nju moe nauiti o raz-doblju kojem je pripadao i Sulejman Velianstveni vie nego da se 100 godina gleda istoimena serija.

Mato arevi


Funkcioniranje mukoG i enskoG mozGa...

Uz oite vidljive tjelesne raz-like, znanstvenici dokazuju posto-janje i suptilnijih razlika izmeu mukaraca i ena koje se odnose na funkcioniranje njihovog moz-ga. Upravo to razlog je to muki i enski mozak razliito procesiraju jezik, informacije, emocije, znan-ja Istraivanja su ipak pokazala da su mukarci i ene vie slini nego razliiti. Uz pomo strune literature i Interneta pokuale smo doznati slinost, odnosno razlike u njihovu funkcioniranju.

Kako funkcionira muki, a kako enski mozak?

Dok je za jedne retoriko pitanje, za druge je prava debata. Naime, o ovoj temi znanstvenici imaju po-dijeljene stavove; jedni smatraju da je razlika ogromna, a drugi da je ona uvjetovana samo okolnostima odrastanja. U mukom se mozgu informacije bre kreu unutar svake strane mozga, to mukarcima omoguuje bolju prostornu orijen-taciju. Oni se bolje snalaze u pro-storu i bre reagiraju na objekte i okolinu oko sebe.

U enskom mozgu podruje modane kore, tj. centra za govor, prosuivanje i pamenje ima vie ivanih stanica nego u mukom mozgu. Zato ene mogu bolje upi-jati informacije i biti koncentrirane na vie stvari odjednom, dok je mukarcima to problem.

Umjesto da nas razliitosti izmeu mukaraca i ena plae, zapravo bi nas trebale uveselja-vati jer je rije o prilino zanim-ljivim razliitostima koje su za-pravo na koncu slinosti. Nakon brojnih istraivanja pokazalo se da mukarci i ene razliito koriste svoj mozak. No, unato tomu, dobivaju jednake rezultate tako da kad se sve skupa zbroji i oduzme, i nisu toliko razliiti.

Muki mozak je 10 % vei od mozga ene. Znai li to da su mukarci inteligentniji?

Iako se enama neka otkria ba i ne sviaju, ipak su istinita mukarci imaju vei mozak od ena, odnosno tei je od mase enskog mozga za oko 100 grama. Tajna se krije u sivoj i bijeloj tvari u mozgu. Smatra se da mukarci imaju 6,5 x vie sive mase u mozgu, a s druge

strane, smatra se da ene imaju 10 x vie bijele mase. Ova razlika bi se mogla odnositi na nain kako ene i mukarci misle. Poznato je da se veliina mozga vee uz inteligenci-ju, ali je nekoliko istraivanja poka-zalo da prilikom obavljanja testova inteligencije oba spola postiu vrlo jednake rezultate.

U emu su vjetije ene, a u emu mukarci?

ene su vjetije u verbalnoj ko-munikaciji zato to mukarci ko-riste samo jednu (lijevu) polovicu mozga za verbalne aktivnosti dok ene za to uglavnom koriste obje strane mozga i bre razmjenjuju informacije izmeu lijeve i desne polutke. Upravo zbog toga su ene obino vjetije u govoru i lake se izraavaju. To je razlog zato mukarci nakon modanog udara esto ostaju nijemi, dok se ene

nakon takvih zdravstvenih tegoba ipak mogu oporaviti i govoriti.

Vie bijele tvari u mukom mozgu omoguava im da se bolje foku-

siraju na posao te da lake iskljue iz glave stvari koje ih ometaju. Takoer, bijela tvar im omoguuje i bolje prostorno snalaenje. Tu su dokazano superiorniji u odnosu na ene. Mukarci su bolji i sa stvari-ma, odnosno moniji su od ena u sagledavanju razliitih stvari i situ-acija iz razliitih perspektiva. Imaju i unutarnji kompas koji im pomae da jasnije razaznaju prostor i strane svijeta, a to su stvari koje enama znaju priinjavati popriline prob-leme.

esto ujemo uzreicu: jesi li pao s Marsa?, usputna uzreica ili pak istina?

Mukarci i ene se toliko razliku-ju da ponekad izgleda da dolazimo sa razliitih planeta. To je ustan-ovio ameriki psihoanalitiar koji je jednu od svojih knjiga nazvao Mukarci su s Marsa, ene s Venere.

Mukarci govore potpuno drukijim jezikom nego ene, iako toga nisu svjesni! Rijei su im iste, ali su im znaenja razliita. S druge strane, postoje znanstvenici koji

govore: Mukarci nisu s Marsa, a ene nisu s Venere, dva suprotna spola govore istim jezikom, a raz-like u komunikaciji izmeu spolova

su neznatne. Postoje stereotipi da su ene nezaustavljive brbljavice koje samo priaju o emocijama te da mukarci vrlo rijetko govore, da nikada ne plau, a da su ene slabiji vozai.

Istraivanja pokazuju drugaije:

Stereotip: mukarci su manje osjeajni nego ene

Istina: Istraivanje sveuilita Vanderbild pokazalo je da i mukarci i ene iskuse jednaku koliinu tuge. ene su samo sklonije pritom posegnuti za maramicom. Drugim rijeima, ene nisu osjeajnije, ve jednostavno te osjeaje pokazuju, dok mukarci to ne ine.

Stereotip: ene su loi vozaiIstina: Strunjaci sveuilita

Bradford pozabavili su se upravo ovim starim urbanim mitom. Rezul-tat njihovog istraivanja pokazali si da su ene sposobnije kada su u pi-tanju mentalni zadaci i fleksibilnost. Imale su bolje rezultate i kada se radilo o pamenju, pozornici i mo-torici. Strunjaci ovo objanjavaju

injenicom da je enski hormon estrogen odgovoran za dio mozga koji upravlja motorikom.

Kava dobra za rad enskog, ali ne i mukog mozga!

Kava ometa rad mozga mukaraca, oteava im pamenje i oslabljuje sposobnost brzog donoenja odluka.

Istraivai su htjeli saznati to se dogaa s tijelom nakon konzumaci-je kave kad je osoba ve izloena nekom oblik stresa, kao npr. oz-biljnost sastanka. U istraivanju su sudjelovala 64 mukarca i ene koji su bili stavljeni u istospolne parove. Mukarci su u testovima pamenja bili znatno slabiji nakon konzu-macije kave. Pored toga, u prosjeku je trebalo i do 20 sekundi vie da is-pune zadatke od kontrolne skupine koja je pila kavu bez kofeina. S dru-ge strane, ene su sve zadatke obav-ljale i 100 sekundi prije mukaraca nakon to bi popile kavu.

Iako su ove razlike oigledne, veima miljenja ima uporite u stereotipima, a ne u znanosti. Ka-pacitet ljudskog mozga praktino je neogranien, a iskoritenih etiri posto obrauje nemjerljivo velik broj informacija, misli i opaanja, to ni jedan elektronski mozak ne moe dostii. Dobro pamenje u velikoj mjeri se stjee i izgrauje, a u manjoj mjeri nasljeuje.

Andrijana Dolan & Antonia Budimir


21.stoljece,vrijeme u kojem se ovjeku na dlanu nude nove informacije, znanja i vjetine, jest stoljee za koje bi se reklo da ne moe okonati nikako drugaije,nego procvatom ukupnog ovjeanstva. Brzo-pletni razvoj mehanizacije,tehnologije,telekomunikacijskih kanala ovjeku omoguuju laki ivot uz manje napora i fizikog ulaganja,te ostva-renje brzog kontakta i s naju-daljenijim krajevima svijeta. No ovjek ne bi bio ovjek da ne uini neki izuzetak u svemu ponuenom. Umjesto da uiva u onome sto mu nudi svijet i koristi to u najbolje svrhe, on

se predaje razliitim porocima, ovisnostima, koje ga vode u propast. Moda i ne bi krenuo putem tih poroka da nema svih tih razvoja i informacija koje se nude na svakom koraku .Kau lijepo to postoji svjetska in-ternetska mrea, jer lijepo je ut nekog bliskog i dragog prijatelja,roaka,koji je udaljen od nas kilometrima,a pak s druge strane postoje i oni koje to nazivaju velikim zlom, jer kao svako dananje zlo proi-zlazi upravo s tih internetskih stranica vienih od strane djece,pa i odraslih. Jest, da, In-ternet moe postati velika ovis-nost, al ipak da ga i nema ne bi

imali pristup mnogim korisnim informacijama koje nam slue u svakodnevnici ivota,posla i drugog oblika rada. Mislim da ovjek kao jedno razumno bie moe si postaviti granice i vri-jeme koritenja Interneta, pa to i ne bi trebalo postati ovis-nost. Ako ve mnogi govore da brojna zla proizlaze viena s tih internetskih stranica, bilo bi korisno postaviti neku dobnu granicu za njegovo koritenje,ili da roditelji kao odgovorne os-obe za svoju djecu do njihove punoljetnosti uspiju na razliite metode kontrolirati njihovo vrijeme i sadraj internetskih mrea, i ne bi trebalo biti prob-

Poroci naeG vremena

lema. No, to je samo jedan od oblika ovisnosti, jer vjene teme vezane za najvee poroke jesu teme o drogi,alkoholu i cigaretama. ivim u takvoj sre-dini u kojoj mentalitet ovdanjeg stanovnitva to smatra najveima ovjekovim zlom koje ga vode ravno u ponor i u propast. Brojnim projektima, or-ganizacijama, nastoji se probuditi svijest u svakom mladom, ali i zrelijem ovjeku da pokusa svim tim porocima reci ne. No, smatram da ce te teme os-tati uvijek nedovrene i nedoreene. Samo nam statistika pokazuje da svaki drugi ovjek u svijetu pui, da svaki 4 ovjek ovisan je o alkoholu, a za-jedno s alkoholom varira i droga. Poznati uzroci tim ovisnostima jesu problemi, bilo poslovni, bilo obiteljski. Slijedi jedan zanimljiv problem koje namee danas svakom mladom ovjeku ovisnost jest osjeaj neprihvaenosti u drutvu u kojem ivi, pa kao da bi bio prihvaen i na neki nain popu-laran uzima cigarete, drogu, alkohol, postaje frajer i potovan u drutvu i samim tim prestaje na neki nain cijeniti svoje vlastito zdravlje i ivot, a da nije ni svjestan toga. Svi smo se mi nali licem u lice s tim porocima, al rijetki su ostali hrabri i rekli im ne, i odabrali ivot. Zato kao mlada osoba svjesna ivotnih vrijednosti i svega onoga lijepog sto mi ivot prua, nastojat u u ivotu crpiti snagu up-ravo iz tih vrijednosti, i gledati svijet oima ovjeka

svjesnog onog loeg u ivotu, ivjeti ivot punim pluima i sa svakim problemom suoiti se hladne glave, bez da klonem pred svim tim porocima, a ako uspijem, to u vrsto nastojati, i drugima u pokuati svim silama pokazati i pomoi da i oni i ive ivot onako kako to i treba, na pravi nain pravim putem, jer ivot je samo jedan i ne bi tre-bali svoj vlastiti ivot sami upropastiti.

Ivana Aneli


Svi smo jedva ekali upisiv-anje etvrtog razreda, godine kada postajemo punoljetni i kada trebamo polagati vozaki ispit, no nekada se situacija okrene da vas put nanese u drugu stranu, pa je tako i nas uenike Srednje kole Pro-zor zajedno s naim kolegama s Kupresa i Tomislavgrada od-veo na nezaboravno putovanje u Maarsku, Slovaku, eku i Austriju.

Sedam dana uz agenciju VTA Ventura Travel Agency iz

Travnika i vodie Merisa i Mirzu upoznavali smo znamenitosti i otkrivali novi svijet. Naa avantura poela je dolaskom u Budimpetu, gdje smo obili najznaajnije znamenitosti gra-da: Trg Heroja, Andrassy ulicu, Ribarsku utvrdu i Vaci ulicu. Uvjerili smo se da su Maari srdani ljudi. U nonim satima smo zaplovili Dunavom uz lijepu atmosferu i veselo raspoloenje. Naredni dan uslijedila su nova osvajanja. Zaustavili smo se u Bratislavi, da bi obili Rolan-

dovu fontanu sa starogradskim trgom i Mihaelskom branom gdje se nalazi nulta toka. Slo-bodno vrijeme iskoristili smo da napravimo par fotografija s ulinim zabavljaima.

ekskurzija Generacije 2012./2013.

Put smo nastavili prema konanom odreditu Pragu. Zlatni grad o moj Boe to je sigurno radi toga to se najvie piva pravi upravo tu, no i pored toga grad je veliki i zanimljiv. Vrijeme smo iskoris-tili da pored diskoteka gdje smo provodili ne-zaboravne noi posjetimo i znamenitosti: Stari grad, Hradany, Karlov most, Karlov univerzitet, Zlatnu ulicu, Starogradski trg, Vaclavske namesti i poznate pivnice smjetene u centru grada koje nude odlino pivo uz niske cijene to rei nego raj na zemlji.

Vrijeme je proletjelo za as, a mi kao da i dalje sanjamo. Tek to smo se prilagodili na Zlatni grad a vrijeme je bilo da krenemo. Oh ne ba sada. Ali morali smo sluati nae efove i krenuli dalje. Idua stanica bio je Be glavni grad Austrije, gdje smo vrijeme proveli etajui do katedrale Sv. Stefana, Mozartove kue, Hofburga, Trga Marije Terezije i Mariahilf-a. Iako nas je pratilo kino vri-jeme raspoloenje je i dalje bilo odlino.

Naveer smo krenuli kui i kako to prilii napravili oprotajnu u autobusu. Jutro je

donijelo kraj naoj avanturi. Moda i nije kraj jer je dogovoren nastavak na nekoj drugoj lokaciji, to bez naih vodia nikako ne smije proi. Puno hvala naoj profesorici Mirjani Buri za strpljen-je i razumijevanje, naim roditeljima to su nas poslali i hvala Venturi to je to sve lijepo orga-nizirala.

Ivana Vladi i Monika Topi

Sl.2. Istoni dio Ramske tektonske potoline s miocenskim jezerom pogled s vrha Pasje stijene prema naseljima D. i G. Kranjiima, Lugu i Dugama

Sl.3. Jugozapadni i zapad- jugozapadni dio Ramske tektonske potoline s miocenskim jezerom pogled s uzvienja Rata prema naseljima Oracu i Podoniu

Sl.4.Sutjeska rijeke Rame, juno od brane HE Rama, kojom je oteklo mio-censko jezero

Sl.1. Naselje Prozor smjeteno je u sjever- sjeveroistonom dijelu Ramske tektonske potoline

Sl.6. Sutjeska i ostatci toka rijeke Rame nizvodno od brane HE Rama, prema naselju Lug (Z-I)

Sl.5. Sedimenti na kosi Mejdan

Sl.9. Dio miocensko-pliocenske tektonske potoline s dananjim umjetnim Ramskim jezerom

Sl.7. Kartografski prikaz topografskog smjetaja i geografskog poloaja kose Mejdan i nekih navedenih toponima

Sl.8. Prekrasan pogled prema miocenskim jezerskim terasama na kosi Mej-dan, sjeverozapadno od naselja Prozor


miocensko tektonsko jezero u rami

Epoha miocen, trajala od 23,03 do 5,332 mil. god., ostavila je dokaze o postojanju tektonskih jezera u Rami. (Dio miocenskog tektonskog jezera, pripadalo Jablaniko-konjikoj tektonskoj potolini, zahvaalo je Kleku stijenu.) Rasjedanjem litosfere, na prijelazu iz oligocena u miocen, formirana je Ramska tektonska po-tolina. Miocensko tektonsko jezero u Rami obuhvaalo je: naselja Oraac, Podoni i Klanac, dananje Ramsko jezero, od naselja Jaklii do naselja Prozor, naselja Paljike i Borovnicu, Skrobuane, D. i G. Kranjie , dio naselja Lug, pa sve do fascinantnog kanjona rijeke Volujak na istoku i istok- jugoistoku Opine Prozor-Rama. Povrina jezera iznosila je oko 60 km2. Morska voda odvojena od oceana Tethys postupno je dotokom rijeka i potoka prelazila u boatu te na kraju u slatku. Ti-jekom srednjeg i gornjeg miocena (i starijeg pliocena) u tektonskoj potolini koja se stalno lagano sputala istaloene su debele naslage lapora, gline, pjeenjaka i konglomerata debljine i do 300m. Klima u miocenu je prilino ujednaena i topla to je i omoguilo slabiji rast movarne vegetacije. Jezero u miocenu, vjerojatno i u starijem pliocenu, vie je puta slabije zamovareno kako i pokazuju tanki slojevi s ugljenom u srednje- i gornjemiocenskim naslagama.

Krajem miocena i poetkom pliocena tektonskim pokretima i rasjedanjem, izmeu planina vrsnice, Prenja, Radue, Ljubue,Vranice i Vrana, nastao je manji rasjed (kod naselja Mlue) s pruanjem SZ-JI, koji je omoguio usijecanje, formiranje korita i toka rijeke

Rame. Rijeka Neretva okree svoj tok od Crnog prema Jadranskom moru, a rijeka Rama jakom regresivnom erozijom usijeca sutjesku i kanjon (drilo) prema naselju Lug i sve do ua u Neretvu. To je dovelo do

istjecanja vode, postupnog sputanja erozijskog basisa i nastanka vie miocenskih jezerskih terasa na kosi Me-jdan, sjeverozapadno od naselja Prozor. Jezerske terase nastale su najveim dijelom u mlaem horizontu(sloju), u srednje- i gornjemiocenskim naslagama

I ivot je tekao uz jezero. Meu ivim biima poinje najznaajniji proces hominizacije ( i prvi tra-govi dvonoaca). Oko miocenskog jezera,vjerojatno, obitavao je i Ramapithecus (Ramski ovjekoliki maj-mun moda je mogao nakratko hodati i na dvije noge (preci dananjih ljudi?!)). Tu su i prapolukopitari, prako-pitari i prazvijeri: nosorozi, svinje, konji, antilope, slo-novi, medvjedi, hijene...

Dijelovi udubljenja miocenskog jezera i jezerske ter-ase danas su obitavalite glavnine stanovnitva Rame. Jezero nekad, jezero danas. Ouvajmo ih!!

Prof. Miro Pavlievi


rama kao arheoloka Pustolovina

Geografski gledano, Rama je prirodno zatvore-no podruje. Ipak, kroz rijene kanjone i planin-ske tjesnace vodili su mnogi putovi prema svim stranama svijeta.

Rama je bila podruje stalnog ivota i sjecite mnogih putova. To nam potvruju brojna arheoloka nalazita koja su jo uvijek neistraena. Jedno od takvih nalazita je u naselju Varvara iz pretpovijesnog razdoblja a u Rimsko vrijeme tu je smjetena bazilika sv. Barbare.

Ono to je najzanimljivije za Ramsko podruje jesu putovi koji su povezivali Jadran preko doline Neretve, zatim Ramom sa kontinentalnim dijelom. Drugi putni pravac bio je od Salone i Spalata (So-lina i Splita) preko Delminiuma (Duvna) Ramom pa preko Kreeva i Fojnice do Vrhbosne.

Putovi koji su prolazili Ramom obiljeeni su nekropolama steaka i drugim arheolokim ar-tefaktima. Narod popularno nekropole steaka naziva Grka groblja ili Maeta. U Rami je vie desetaka nekropola s nekoliko stotina nadgrobnih kamenih blokova; uspravnih, ploa, sanduka i slje-menjaka. Na tim stecima su ostali slabo vidljivi simboli koje je naruio zub vremena. Najei sim-

boli na stecima su; krievi, polumjesec, zvijezda, kugle, gnijezda, cvjetovi, a na steku na Mejdanu na Gmiima oslikan je vitez na konju. U Luiima u Proslapu uklesan je kovaki eki to govori da je to grob kovaa.

Nekropole su zabiljeene i istraene samo djelomino. Danas su potpuno nezatieni i preputeni sami sebi. Uz nekropole mjetani prepriavaju mnoge legende koje esto imaju svo-je utemeljenje u simbolici, dogaanjima pa sve do motiva u narodnoj nonji i skoro izumrlom tradi-cionalnom sicanju (tetoviranju) djevojaka.

Potvrdu putnim pravcima daju i arheoloka nalazita koja jo uvijek nisu istraena. Tako na pravcu od Neretvice u Banja Luici na Uzdolskom kraju imamo ostatke kamenog Rimskog mosta, zatim nekropolu steaka, a u karicama ureeni izvor vode nazvane Didovaa s natpisom iz 1236. godine. Ime je dobila prema Djedu kako mnogi povjesniari smatraju da je tu bilo sjedite Djeda, starjeine Crkve Bosanskih krstjana, a u ikavici se pretvorilo u ikavski izraz.

Nadalje prema Zapadu, na Krankom polju nalaze se mnogobrojni steci iz ranog razdoblja

ove umjetnosti, a u Ljubuncima na Vrdolu nalazi se nekropola steaka iz novijeg razdoblja. Sve-ga stotinu metara od steaka nalaze se temelji ranokranske bazilike iz 4. Stoljea. Izmeu ove dvije nekropole na brdu Gradac nalazi se nedavno otkriveno arheoloko nalazite iz 2. stoljea. Rije je o ostacima prostorija, hodnika sa svodovima.

Put koji je vodio iz od Jadrana dolinom Neretve i Ramom kriao se sa svim tim putovima upravo u Ljubuncima. U dolini Rame od ua u Neretvu pa sve do izvora sa obje strane nalaze se mnoge nekropole steaka. Za steke na Banj Brdu iznad Graaca mjetani kau da je uklesan simbol avio-na.

Putovi iz doline Rame razdvajali su se u tri dijela. Jedan pravac je iao uz Volijak prema Banja Luici. Tako se i danas u Donjoj Vasti nalazi Gradina u ijoj blizini se nalazi kameni blok ugraen u zid s cvjet-nim ornamentom i uklesanom godinom 1197.

Drugi put je vodio dolinom Rike (Ljubunaka Rika) preko Menjika dolinom Vrbasa dalje na Sjev-er. Menjik je upravo zanimljiv kao vodno razvoe, klimatsko susretanje kontinentalne i mediteran-ske klime. Poznat je i po izvoru Gospino Vrilo koje moe tei u Jadransko ali i u Crno more.

Putovi od istoka vodili su preko preko Gmia ispod Makljena, zatim iznad dananjih naselja po obodu Ramskog jezera i tu su se sudarali s putom iz doline Neretve koji je iao uz rijeku Ramu. Oda-tle su nastavljali prema Kupresu i Duvnu. O tome svjedoi i nekropola steaka u Ravanjskom polju.

Kao nadzornik svih ovih putova nalazi se stari grad i kula Studenac iznad Prozora. Zadnji poznati spomen na ovu kulu je 11.08.1366. godine kada pod gradom Prozorom ban Tvrtko izdaje povelju Vukcu Hrvatiniu u kojoj mu daruje gradove u Donjim Krajima.

Za ovaj grad su vezane mnoge legende. No, jedna zanimljivost se izdvaja. Naime, Prozor je bio jedan od zadnjih gradova koji je pao pod Tursku vlast a sam Mehmed II El Fatih je prokleo Prozor jer mu je pozobala mnoge vojnike tako da je os-vajanje izgubilo svoj smisao.

Rama je podruje neistraenih zanimljivosti. Mnoge su prie i legende koje ekaju svoje pus-tolove da ih otkriju. To je podruje odmora i po-vijesne pustolovine. Tko zna? Moda se jednom pojavi neki Ramski Indiana Jones.

Antonija Stojanovi


Kako biste se opisali u tri rijei? Iskren, duhovit i tvrdoglav.

ah, ta reiintervju S Prof. ivanom zadrom

1.

Za poetak, neto o Vaem kolovanju?Osnovnu kolu i gimnaziju zavrio sam u Prozoru(naravno

s odlinim),Prirodoslovno matematiki fakultet -odsjek matematika u Sarajevu (normalno za 4 godine).

2.

Kako to da ste se odluili za pro-fesora matematike?I u vrijeme osnovnokolskog ob-razovanja esto sam susjedama radio zadau iz matematike, u

gimnaziji sam ,,glumio profesora drei kruoke iz matematike uenicima sa loim znanjem to je vjerovatno imalo presudan znaaj za moj izbor.

Kako danas usklaujete obitelj i posao?Pa danas je to jednostavno jer nas je praktiki svega troje ja prvi zavrim posao i imam dovoljno

vremena za sve obveze.

to Vi nastojite postii u voenju nastave?Nastojim da izlazei sa sata ostavim uenike bogatije sa odreenim spoznajama i sposobnije u

loginom razmiljanju i zakljuivanju.

Koji ste predmet najvie mrzili u koli?Biologiju.

Smatrate li se strogim ili blagim profesorom?Da sam strog dvice u dnevnicima bi bile jedinice.

Ispunjavate li svoja obeanja?Teko dajem obeanja a kad dam i ispunim.

to prvo pomislite ujutro kad se probudite?Ne koristim mozak prvih sat vre-mena jer je to rutina -ustajanje, umivanje, kava,...

to vas je privuklo na vaoj su-pruzi?Sve od glave do pete.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Vjerujete li u horoskop? I ta ste po horoskopuPa kako moe svim strijelcima (to sam i ja) biti jednako u danu,

mjesecu, godini?

11.

Kako zamiljate Vae penzioner-ske dane?Vie druenja sa ljudima i vie put-ovanja po svijetu.

12.

Najvea vrlina i mana?Iskrenost i tvrdoglavost.13.

Gdje ste proveli Novu godinu?Provodim je i sad.14.

to volite itati?Tue misli.15.

Vai uspjesi u karijeri?Ma ima toga puno,navesti u samo zadnji: moja uenica Nikolina Barii pobijedila je na upanijskom natjecanju iz

matematike odranom u oujku.

16.

Kako najradije provodite slo-bodno vrijeme?ah, karte, surfanje.17.

Va najdrai film?Nemam naj, volim filmove snim-ljene prema istinitim dogaajima.18.

Najdrai glazbeni izvoa?Nemam naj, volim pjesme eeg tempa sa sadrajnim tekstom.19.

ime biste se bavili da niste pro-fesor?Obzirom na svoju kreativnost i os-obnost drim da bih najvie posti-gao u znanstvenom istraivanju.

20.

Imate li kunog ljubimca?Imao sam do sada jednog - psa tornjaka.21.

Kako zamiljate Va idealan od-mor?Na pustom otoku sa voljenom

osobom.22.

Kako popravljate loe raspoloenje? Na pustom otoku sa voljenom oso-bom.

23.

Najdrae putovanje?Brano u Dubrovnik.24.

Najdrae godinje doba?Ljeto, toplo a ne radi se.25.

to biste poeljeli da ulovite zlatnu ribicu, a ona Vam poeli ispuniti tri elje?Zdravlje,stan u Zagrebu i brodicu u Splitu.

26.

to biste poruili nama acima, mladima kao prosvjetni radnik i ovjek sa iskustvom, moda neki moto koji bi nam mogao pomoi tijekom kolovanja i u

budunosti uope?a) planiranje je pola uspjehab)upornost se isplatic)to moete uraditi danas ne odgaajte za sutrad)ne zavidite drugima ve se okrenite sebi,cijenite sebe, pronaite se u neemu to vam odgovara i drite se toga.

27.

I na koncu hvala Vam to ste pristali na razgovor. elimo Vam da jo mnogo godinaostanete profesor u naoj koli

Kristina Veji


Uenici Srednje kole Prozor sve vie se istiu svojim radom i aktivnim sudjelovanjem u mnogo brojnim akcijama, pa tako i u dobrovoljnoj akciji darivanja krvi koja se svake godine odrava u pro-storijama kole. Uenici su ve tradicionalno na-jbolji darivatelji krvi, to pokazuje podatak da je iz godine u godinu broj darivatelja sve vei. Akcija ima ve 17-godinju tradiciju i odrava se u orga-nizaciji Crvenog kria Prozor-Rama, Srednje kole Prozor i transfuziologije Mostar. Najee pitanje koje uenici postavljaju jest tko moe dati krv?

Krv moe darivati svaki ovjek dobrog opeg zdravstvenog stanja, dobi od 18 do 65 godina, teine iznad 55 kg. Mukarci smiju dati krv do 4 puta godinje, s razmakom izmeu darivanja od 3 mjeseca. ene smiju dati krv 3 puta godinje, s razmakom izmeu darivanja od 4 mjeseca. Razli-kujemo 4 krvne grupe, to su : A, B , AB i 0. Krvna grupa 0 je univerzalni davatelj, a krvna grupa AB

je univerzalni primatelj. U Rami se za uenike ak-cija provodi dva puta godinje, u svibnju i rujnu, te mogu sudjelovati i ostali graani. O humanitar-nosti uenika govori i podatak da je u razdoblju od 1996. do 2012. godine 672 uenika dalo krv, a uz njih takoer i 76 djelatnika Srednje kole. Svake godine, nakon darivanja, uenici imaju uprilien zajedniki ruak, te takoer imaju pravo na jedan

Slobodan dan u kolskoj godini. Posljednje darivanje krvi odrano je 25.listopada 2012. go-dine kada je krv dalo 16 uenika. Sami in darivan-ja krvi pokazuje koliko su uenici obzirni i imaju svijest pomaganju drugima.

doBrovoljno darivanje krvi u srednjoj koli Prozor

Ivana Baketari

dont Be a sQuareSjeam se dana kada su me upisivali u sred-

nju kolu, i kako sam, pomalo i protiv svoje volje, zavrila u gimnaziji, a ne u likovnoj, kako sam odavno eljela. Ipak, rekli su mi da u moi razvijati svoje interese, da u moi crtati, i biti ono to sam htjela. to je vrijeme odmicalo dalje, shvaala sam sve bolje da se od mene ne trai ono u emu sam dobra, nego ono u emu su oni eljeli da uspijem. Sve prie o umjetnosti poeli su smatrati nerazum-nima i nezrelima, snovima bez pokria.

Metoda pokuaja i pogreakaOd uenika se ve godinama i godinama trae

iste stvari, i bez obzira na to to je svijet danas drugaiji od onoga u kojem su ivjeli nai roditelji, jo uvijek su prisiljeni mirno sjediti, biljeiti i uiti napamet iste one stvari koje su morali i oni. Sve to se trai je zavravanje fakulteta i ponalazak po-sla. Oito se nitko nije zapitao kako po toj dobro utvrenoj ruti doi do neeg novog, otkud silni izu-mi, pjesme, slike... Koliko je od svega toga vanog za ovjeka stvoreno sjedei satima na drvenoj klu-pi, sluajui nekoga drugog kako daje tone upute to treba kako uraditi, osuujui svaku, i najmanju pogreku? Postoji li napredak bez pogreaka? Kakvu promjenu jedna mala pogreka moe doni-jeti. Sjetimo se kako samo mali udarac jabuke u glavu, ili puki ulazak u kadu moe promijeniti mnoge vane zakone svijeta.

Pria o talentimaZato onda sve uenike tretirati isto? Zato ba

svi moraju biti stvoreni za sve? Pune nam glave informacijama, a koje su nae sposobnosti, nitko ne primjeuje. Koliko bi bolje rezultate imali kada bi dopustili da u svakom od nas procvjeta ono za to smo stvoreni, koliko sretnijih i zadovoljni-jih ljudi, koji bi bolje obavljali svoje poslove, ba zato to bi ih voljeli. Navedeni smo da mislimo da su neka zanimanja manje bitna od drugih, da ne donose veliku zaradu, i da su zbog toga loa. Za sve je glavno mjerilo novac. to bi se desilo kada bi svi bili obrazovani onako kako je najbolje, bi li imali svijet prepun jednako sposobnih ljudi, i bi li to moda bilo ravno tomu da imamo svijet pun nesposobnih ljudi?

Tko gradi NaU budunost?Zaboravlja se koga se ovdje ustvari poduava.

Zar ne bismo mi koji emo budunost ponijeti na svojim leima, trebali znati kakvi u nju elimo ui? Kae se da su iskusniji oni stariji, da oni znaju to e nam u ivotu trebati, ali se budunost mijenja brzi-nom kakvu oni nekada nisu mogli ni zamisliti, a mi smo ti koji moramo biti spremni na nju, postii jo vie, jo bolje. Gotovo je ono vrijeme kada se mis-lilo da se nema to izumiti, znamo da je pred nama bezbroj mogunosti, ali ako ovako nastavimo, sve te mogunosti i izume nee imati tko ostvariti... Ne dopustite da vas zarobe svojim ogranienim razmiljanjima. Oslobodite se iz kutije u kojoj vas dre zakljuanima ve godinama, mislite daleko izvan nje.

Emily olji


U naem nemoralnom dobu iznad svega je vano stvoriti oduevljenje. Koliko je ljudi doista italo Homera? Pa ipak cijeli svijet pria o njemu. Na taj nain je stvorena legenda.

Pablo Picasso

Reenica jednog od najvanijih umjetnika 20. stoljea Pabla Picassa, govori puno o drutvu koje nas okruuje. Cijelo drutvo trai spektakl i oduevljenje, bilo i po cijenu vlastitog ivota. Nije vana kvaliteta prvo vlastitog ivota pa onda svega to nas okruuje. Sve to je dobro i kvalitetno postaje predmetom prdnje i kiavo postaje sve vrjednije i sve vie glavna tema za na razgovor. Provala niskih strasti u sve pore naega ivota, svaki je dan sve jaa i jaa. Zar smo doli do toke da u sve to je dobro sumnjamo i prelako napadamo bez opravdanog razloga i znanja o napad-nutoj stvari? Izgleda da smo ve odavno otvorili vrata gluposti sa poznatom frazom da je znanje postalo dostupno svima. Neki govore da znanje nastavnika vie nije vano. U modernoj informacijskoj i komuni-kacijskoj tehnologiji uenici e u vrlo kratkom vremenu moi da dou do znanja. A zadatak nastavnika je samo da bude vodi do znanja. Ovdje se postavlja jedno pi-tanje a to je pitanje vodia. Jer da bi vodi (nastavnik) vodio, on mora da dobro poznaje putove.

Naalost, svakodnevno smo svjedoci da u naem drutvu vodii esto zalutaju i u tom lutanju nude nam ki i povrno poimanje ivota i stvari. S druge strane: Uenici e moi da dou do informacija, ali ne i do znanja ili spoznaje. Informacije su samo sirovina znan-ja, ali se one moraju oblikovati i preraditi u smislene cjeline. Ono to je najvanije one treba da postanu dio nas samih. Ljudska povijest je povijest naih znanja. Put od prethistorije do mobitela, od kamene sjekire do at-omske energije je put znanja. Ono to moderni ovjek sve vie i vie gubi jest radost spoznaje. U svim tim silnim informacijama vatra spoznaje i oduevljenja se sve vie gasi. Monotonija i povrnost su zamijenile mo-

tivaciju i spoznaju. Informacija dolazi od latinske rijei informatio, to znai, neto to je uoblieno, neto to je spremno za nas. Udaljenost jednog grada od drugog, meni u restoranima, vremenska prognoza, tko je naslikao Guernicu, sve su ovo informacije, kratka obavjetenja trenutnog ili stalnog stanja stvari. Ali in-formacije ne stavljaju stvari u kontekst, ne objanjavaju zato. Vremenska prognoza nam ne objanjava na koji je nain izraunato da e sutra padati kia. Informacija tko je naslikao Guernicu nam ne objanjava na koji je nain naslikana i zato je ba takva. Da bi to saznali moramo nai povjesniara umjetnosti i razgovarati sa njim, sa nekim tko zna. Latinska rije videre, to znai gledati, tie se osjetila vida i tijela: vidjeti, uvidjeti, ra-zumjeti.

Pet ljudskih ula ili osjetila su vani na putu ka spoznaji i znanju. I ono to je neophodno za znanje jest zdrav razum. Dolazimo do biti znanja. Znanje moemo definirati kroz pojam osjeati. Jer onaj tko ima znanje osjea da moe neto, bilo da se radi o matematici ili crteu na papiru. Suprotno tomu, su-vremeni mediji nam alju milione informacija koje mi bez razmiljanja i kritikog prosuivanja jednostavno upijamo poput spuve i sve vie poinjemo sliiti na bioloke robote. Ono to nas ini ljudima jesu znanje, kultura i radost spoznaje. Bez slika, rijei, tonova, ple-sa, ivot bi bio dosadan, bez due i dubine. Sve vie postajemo rtve genetike igre velikih monika i pret-varamo se u ono to su oni oduvijek eljeli u bia koja nemaju svoju vlastitu volju. Osoba koja se nije dala za-vesti nikakvim ideologijama i staviti u kalup jest Pablo Picasso. Picasso je najosebujniji, najnadareniji i naj-temperamentniji umjetnik 20 . stoljea. esto od svo-jih prijatelja, rodbine, kolega na poslu, duhovnih voa vidim ogoren otpor prema ovom izuzetnom umjet-niku. Razlog tomu je povrnost i neznanje odnosno samo povrne informacije o ivotu i djelu Pabla Picassa. Posluit u se njegovom reenicom o Homeru samo u drugom kontekstu: Koliko je ljudi doista proitalo ita

o Picassu i njegovu djelu? koliko znaju o pravcu u ko-jem je djelovao, to je slikao, na koji nain? Jesu li se ikad zapitali zato je radio na takav nain i pokuali doi do tonih informacija odnosno znanja?

Naalost, svakodnevnica je takva da svemu pris-tupamo povrno i sa predrasudama. Dali se ikad za-pitamo zato neki oblik izgleda kako izgleda? Jeli to sluajno ili postoji neki dublji razlog za to? Ako je is-tinita tvrdnja da svaki oblik ima smisao i taj se smisao moe proitati iz tog oblika. Da bismo razumjeli smis-ao, treba znati itati oblike. Jer svaki je oblik nastao kao rezultat djelovanja nekih sila (duhovnih i fizikih) i te se sile iz njega mogu proitati. Ovdje u preuzeti jedan dio teksta iz udbenika Likovni govor od Radovana Ivanevia da vidimo tajnu oblika slova A. Jeste se ikad upitali zato slovo A izgleda upravo ovako kako izgleda? Ako svaki oblik ima ili krije neki smisao, onda treba odgovoriti na niz pitanja: zato A izgleda kako iz-gleda, odakle potjee taj oblik, zato je ba slovo A prvo slovo u sustavu znakova kojima piemo, zato su sva ostala slova takva kakva jesu, tko je o tome odluivao, kada, itd.? No, da bismo neto doznali o latinskoj abe-cedi, moramo prije toga prouiti grki alfabet, jer je to pismo iz kojeg se razvila latinica. Od grkog je, pak, jo starije kretsko pismo, a od kretskog je starije sinajsko, prije kojega treba poznavati razvoj slogovnog i glaso-vnog pisma od najstarijeg slikovnog pisma, egipatskih hijeroglifa. Oblik i raspored slova u abecedi kojom se svakodnevno sluim sadri uspomenu na legendu o kretskom bogu Minosu ili Minotaurusu, poluovjeku polubiku.

Najstarije oblike iz kojih se razvila latinska abeceda mogli bismo opisati kao neku slikovnicu s nizom crtanih znakova tonije likovnih kratica kojima je prije skoro etiri tisue godina bila zapisana pria o Minotaurusu iz grke mitologije. Crteima koji su svedeni i saeti na likovne simbole a najstariji uzorci su naeni na brdu Sinaj zabiljeena je s 22 znaka legenda o Minosu, kretskom vladaru i bogu biku na hebrejskom jeziku. Svaki je znak jedan pojam vaan za tu priu: bog bik (hebrejski bik se kae: alef ), koji ivi u svojoj kui (beth), a kao gospodar Svijeta nosi vladarsku palicu (gimmel), dok mu kao Graditelju svijeta pripada znak arhitekata, to jest mjerni trokut (daleth) i tako se dalje nabrajaju i biljee znakovima njegove vladarske osobine i od-like, u prvih 12 znakova. Ali, od 13. znaka poinje se nabrajati njegove neprijatelje, sile mraka, podzemlja i smrti. Pria o kretskom vladaru Minosu zapisana je, radi

lakeg pamenja uz pomo znakova: 1. glava bika, 2. uglata spirala kao tlocrt palae, 3. vladarska palica kao dvosjekla sjekira, 4. trokut kao osnovno orue i mjerilo arhitekta itd. Ako umjesto hebrejskih rijei Alef (bik), Beth (kua), Gimmel (sjekira), Daleth (trokut), uzmemo samo prvi glas dobit emo slova A B G D itd. Tako e slovo koje oznauje boga bika budui da je on sub-jekt u prii postati prvo slovo u nizu glasova. Ovo najstarije pismo primjenjivali su za biljeenje Feniani i irili uporabu znakova i sam nain pisanja po obala-ma Sredozemnog mora. Njime su se sluili i Kreani, a kada su ga Grci preuzeli zadrali su iste znakove. S ne-kima se hebrejskim slovima u grkom pismu dogodio, meutim, pravi obrat. Slovo koje oznauje glavu bika u kretsko sinajskom je pismu na nju i sliilo: trokutas-ta glava s dav roga. Feniani su znatno pojednostavili znak, a zatim su ga Grci okrenuli i poeli pisati naopa-ko (naglavce), pa je tako nastalo slovo A. Sada znate tajnu slova A: to je glava bika postavljena na rogove! Okrenite ga pa e opet postati ono to je izvorno bilo: glava bika (osobito ako ucrtate u gornje kutove po jednu toku za oi). Da li biste ikada sami mogli zamis-liti da vas iz najobinijeg slova A koje piete i itate bezbroj puta svakodnevno gleda kretski bog bik (moda jo bijesan to su mu Grci izvrnuli glavu). Biste li ikad povjerovali da u obinom slovu abecede bude zapisana tri tisue godina stara povijest ?

Nadam se da smo se sada uvjerili da bez temeljite analiza ne bismo imali pojma o nastanku i obliku obinog slova A. Ono to trebamo jest temeljita analiza i konstruktivni razgovori o svim pojavama i oblicima naega ivota. Uvjerili smo se na obliku slova A, to znai da svaki oblik ima smisao i da se taj smisao moe proitati iz tog oblika. Znali smo informaciju da je slovo A prvo slovo abecede, ali nismo znali zato ja ba ono prvo slovo i zato izgleda ba tako kako izgleda. A to je, onda, tek sa sloenim likovnim sustavom kao to su umjetnike slike? Jedna temeljita analiza od 45 minuta Picassove Guernice, otvorila bi nam dosad neviene vidike i spoznaje. Spoznali bi da je Picasso bio iskren humanist koji je su djelovao i su osjeao s ovjekom. Ta bi nas spoznaja toliko uinila sretnim, kao kada prvi put nauimo voziti biciklo. Ponimo dakle sustavno i aktivno promatranje svijeta i umjetnosti a odbacimo svaku povrnost i najmanju predrasudu. Probudimo u sebi onu djeju radoznalost koja je zatrpana suvinim i bljutavim informacijama.

inFormacije ili sPoznaja Povrnost ili znanje?

Antonio Dolan, prof.


rock n roll kao nain ivota

Poetci:Rock n Roll se po prvi put po-

javio u SAD pedesetih godina 20. vijeka. Nastao je pod utjecajem Jazza i prvenstveno, gitarskog bluesa. Najpopularniji je glazbe-ni anr svijeta posebno u Europi i Sjevernoj Americi. Neto kasnijih godina prolog stoljea javlja se rock scena i na prostorima bive Jugoslavije. Prvi bendovi kao to su Zlatni prsti ostvaruju velik us-peh, ali sve to postaje znaajnije tek sa pojavom veih bendova kao to su Bijelo dugme, Smak, Yu grupa, itd. Meutim pravo irenje Rock n Roll-a i njegovo zlatno doba poinje sa dolaskom grupa poput Azre, Riblje orbe, Zabranjenog Puenja, EKV-a. Pre-poznatljiv je po tekstovima pun-im protesta protiv drutvenih nepravdi,snanom agresivnom

zvuku i virtuoznim gitarskim solo dionicama. Sluatelje ovog anra lako ete prepoznati po dugim kosama,crnoj odjei preteito nainje od koe, lan-cima, narukvicama i majicama sa imenima bendova.

Ljudi u rocku:Ukoliko stupite u dijalog sa os-

obama koji su oboavatelji (engl. fanovi), primijetiti ete stvari koje moda niste oekivali, iako na prvi pogled moda izgleda-ju kao nepoeljani primitivci, ugodno ete se iznenaditi jer su to veinom obrazovani i jako inteligentni ljudi kojima u cilju nije samo uivanje u tjelesnim dobrima ivota ,nego mir i sklad potkovan znanjem, solidarnou i jednakosti prema drugima. Iako je RnR agresivna glazba, ljudi

koji ju sluaju veinom nisu. RnR nije samo glazba koju slua ili odjea koju nosi,ono mora da ima neku vanost, neki cilj, poru-ku. RnR je puno vie od toga,on je filozofski pravac, stav i nain ivota. I sljedei put kada bu-dete prolazili pored osobe koja ivi tim nainom ivota nemo-jte samo proi pored nje ne pokazujui nikakve znakove da ta osoba uope postoji,ili pak sa gnuanjem i pogrdnim rijeima zuriti i dobacivati prema njoj, pozdravite i obznanite njegovu/njezinu nazonost jer i on/ona je osoba koja ivi i prolazi kroz iste probleme kao i vi i ostali oko vas.

valentinovska PriredBa

Uenici Srednje kole Prozor u suradnji s profesorima organizirali su i ove godine priredbu povodom Valentinova Dana zaljubljenih.

Priredba se sastojala od glazbenog i kulturnog programa s vie zanimljivih skeeva, pjevakih i ple-snih toki. Kako je to ve postalo tradicija i ovoga puta odran je izbor za Miss i Mistera Srednje kole.

Za Miss je izabrana Ruica Zadro a za Mistera Matej Babi. Treba naglasiti kako su Miss i Mister kole izabrani sluajnim odabirom iz publike.

Ruica Topi

Leo Doli

kolski turnir 2012/2013

kolski turnir se tradicionalno odrava ve estu godinu za redom. Odrava se u kolskoj dvorani Prozor pod vodstvom profesora tjelesne i zdravst-vene kulture. Turnir se odravao utorkom sedmi sat za vrijeme trajanja kolskih sekcija. Svaki raz-redni odjel je prijavio svoju ekipu. Ove godine je prijavljeno 13 ekipa. Uplata po ekipi je bila 30 KM, to znai da je skupljeno 390 KM .Prvo mjesto je iznosilo 250KM ,drugo 100KM, a tree utjenih 40KM. Meutim novane nagrade nisu bile u prvom planu nego je vanije druenje i zabava

meu uenicima . Kao i prole godine tako i ove, pobjednici turnira bili su maturanti.

Draen Petrovi


naGrade i Priznanja uenika u 2013. Godini

Ovogodinje, dvadeseto natjecanje iz matema-tike uenika srednjih kola Federacije BiH (koji nastavu izvode na hrvatskom jeziku i po hrvats-kom nastavnom planu i programu), u organizaciji Udruge matematiara Ruera Bokovia iz Mo-stara odrano je u prostoru Franjevake klasine gimnazije u Visokom. Sudjelovalo 195 uenika u pratnji 55 profesora.

Uenica Srednje kole u Prozoru Nikolina Barii osvojila je prvo mjesto u konkurenciji uenika etvrtih razreda, ispred drugoplasiranog natjecatelja iz Tuzle i treeplasiranog iz Visokog. Time je izborila takoer sudjelovanje na dravnom natjecanju u svibnju.

Valja napomenuti da je ova uenica svojim mar-ljivim radom kroz cjelokupno srednje kolovanje i uzornim vladanjem zasluila epitetuenika gen-eracije

Barbara Markei, uenica III-5 Srednje kole Pro-zor sudjelovala je u projektu One Bosnia and Her-zegovina One Book ,koji je organizirala Amerika ambasada u Sarajevu. Esejem koji je uenica pisala na engleskom jeziku osvojila je prvo mjesto i vrlo vrijednu nagradu.

Kao i svake godine, u svibnju su odrani Dani hrvatskog jezika u Mostaru, u organizaciji Zavoda za kolstvo Mostar. Neizostavno je sudjelovala i naa kola, pa su tako za natjecanje jezika ,pod budnim okom svojih profesora, sudjelovale i nae uenice Ana Dedi i Marina Brekalo. Zadovoljni rezultatima uputili smo i nau uenicu Barbaru Markei na natjecanje recitatora.

Sretni smo jer su nae uenice i ove godine dos-tojanstveno predstavljale Srednju kolu u Prozoru kao i nau lijepu Ramu.

Dana 27.-28.04.2013. god. u u SKC Mej-dan Tuzla odrano je 20. dravno prvenstvo za kadete,juniore i 5 Kup U21 ( M + ) na ko-jem su nastupili natjecatelji iz 65 klubova sa 534 natjecatelja.

Medalje su osvojili natjecatelji:1. Ivan Krianac, zlatnu u kategoriji borbe juniori (- 55 kg)2. Toni Raji, zlatnu u kategoriji borbe kadeti

(-70 kg)3. Delfina Tadi, srebenu u kategoriji borbe juniorke (-59 kg)4. Marko Siaja, bronanu u kategoriji borbe

juniori (- 55 kg)6. Anita Tadi, bronanu u kategoriji borbe

kadetkinje (-54 kg)

SREDNJA KOLA PROZOR

www.srednjaskola-prozor.org

citanje

Documents