SPISAK PITANJA ZA POLAGANJE ISPITA IZ PREDMETA CIVILNA ZAŠTITA

1. Definirajte pojmove: sigurnost, civilna odbrana, civilna zaštita, prirodna nesreća, druga nesreća.(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 9, 12. 34, 88, 89)SIGURNOST- Stepen zaštićenosti pojedinca od različitih oblika ugrožavanja. Možemo definirati kao stanje u kojem je osiguran uravnotežen fizički, duhovni, društveni i materijalni opstanak pojedinca i društvene zajednice u odnosu prema drugim pojedincima, društvenoj zajednici i prirodi.CIVILNA ODBRANA- je širi pojam. Termin se prvi put spominje u Velikoj Britaniji 1940. godine. To je dio odbrane i zaštite (u funkcionalnom i organizacijskom pogledu) koji se bavi zaštitom, odbranom i spašavanjem stanovništva i materijalnih dobara od prirodnih i tehničkih katastrofa i drugih velikih nesreća i ratnih razaranja, stvaranje uvjeta za normalan život i rad na postradalim područjima, snabdijevanje civilnog stanovništva u neoružanoj borbi i otporu agresoru i stvaranju uvjeta za ukupnu odbranu i zaštitu.CIVILNA ZAŠTITA- dio sistema zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara vrlo je dinamična aktivnost. Civilna zaštita je životna potreba svakog pojedinca, svakog pravnog subjekta, svake životne i radne sredine. PRIRODNA NESREĆA- to su nesreće sa štetnim posljedicama po ljude i materijalna dobra uzrokovane prema sredini u kojoj nastaju:*Atmosferske nesreće: 20% (cikloni, grad, mraz, snijeg, pljusak, magla, električno pražnjenje)*Hidrosfera: 40% (morski valovi, bujice, poplave)*Litosfera: 15% (zemljotresi, vulkani, klizanja ili tonjenja zemljišta)*Biosfera: 15% (suša, epidemija, epizootija)DRUGA NESREĆA- podrazumijevaju velike nesreće u cestovnom, željezničkom, zračnom ili pomorskom prometu, požar, rudarske nesreće, rušenje brana, atomske, nuklearne ili druge nesreće koje uzrokuje čovjek svojim aktivnostima, rat, izvanredno stanje ili drugi oblici masovnog uništavanja ljudi i materijalnih dobara.

2. Šta je sistem (nacionalne) sigurnosti i objasnite njegove komponente?(Grizold, Anton; Tatalović, Siniša; Cvrtila Vlatko 1999. Suvremeni sistemi nacionalne sigurnosti, Zagrab: Fakultet političkih znanosti, str. 7-14)To je sistem sigurnosti jedne države, državna sigurnost.Sistem nacionalne sigurnosti - danas u suštinskom smislu predstavalja sintezu svih podsistema u društvu, jer osigurava temeljne uslove za opstanak i razvoj, kvalitetu života i djelovanja u smjeru povećanja otpornosti društva i prirode na ugrožavanja, te otklanjanja posljedica, što ih prouzrokuju izvori ugrožavanja. ( Grizold )

3. Šta je sistem sigurnosti Bosne i Hercegovine i objasnite njegove komponente?(Huseinabašić, Ć. 2009. Upravljanje sistemom zaštite i spašavanja, Sarajevo: Jordan, str. 36)

4. Koji su zajednički elementi civilne odbrane većine nacionalnih sistema sigurnosti?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 36)Elementi: Civilna zaštita; osmatranje i obavještavanje; protivgradna odbrana; stručni organi i preduzeća; proizvođači sr. i opreme za zaštitu i spašavanje; izdavačka djelatnost civilne odbrane; sistem edukacije: stanovništvo, omladina, snage civilne odbrane; vojne snage u funkc. civilne odbrane; dobrovoljačke snage civilne odbrane; dobrovoljne struktovne org. građana; dobrovoljne organizacije građana.

1

5. Koje su vrste opasnosti?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 88)Najšira podjela opasnosti po ljude, životnu sredinu, materijalna i druga dobra, vrši se na opasnosti: prirodnog i antrpološkog porijekla. Prirodnog porijekla:*Atmosferske nesreće: 20% (cikloni, grad, mraz, snijeg, pljusak, magla, električno pražnjenje)*Hidrosfera: 40% (morski valovi, bujice, poplave)*Litosfera: 15% (zemljotresi, vulkani, klizanja ili tonjenja zemljišta)*Biosfera: 15% (suša, epidemija, epizootija)Antropološkog porijekla:Tehničko-tehnološke nesreće su događaji koji su izmakli kontroli pri obavljanju određene djelatnosti ili upravljanja određenim sredstvima za rad i rad s opasnim tvarima, naftom i njenim derivatima i energetskim plinovima tokom njihove proizvodnje, prerade, upotrebe, skladištenja, tokom pretovara, prijevoza ili uklanjanja, čije posljedice ugrožavaju ljude i materijalna dobra.

6. Gdje se i u kojem postotku dešavaju nesreće?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 88)*Atmosferske nesreće: 20% (cikloni, grad, mraz, snijeg, pljusak, magla, električno pražnjenje)*Hidrosfera: 40% (morski valovi, bujice, poplave)*Litosfera: 15% (zemljotresi, vulkani, klizanja ili tonjenja zemljišta)*Biosfera: 15% (suša, epidemija, epizootija)

7. Koje su vrste zemljotresa?www.geologija.org/articles/geo.php?t=1*tektonski*vulkanski*urvinski*antropogeni

8. Koje su vrste opasnosti prirodnog porijekla?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 89-102)*Zemljotres*Odron, slijeganje i klizanje terena*Poplava*Vjetar*Požar

9. Koje su vrste opasnosti antropološkog porijekla?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str.103-122)NENAMJERNI: akcidenti,NAMJERNI: sabotaža, diverzija, terorizam, rat.

2

10. Šta podrazumijeva dobru organizaciju civilne zaštite?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 151)Za dobru pripremu neophodna su najmanje 3 uvjeta:-razvijen i funkcionalan sistem osmatranja i uzbunjivanja,-postojanje skloništa i drugih zaštitnih objekata,-dobro educirano i disciplinirano stanovništvo, koje postupa po datim signalima i naredbama za provođenje mjera zaštite i spašavanja.

11. Koje su teorijske osnove za provođenje civilne zaštite u svijetu?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 17-25)-Tehničko obrazloženje,-Političko obrazloženje,-Tehničko-tehnološki razvoj.

12. Koji su međunarodno-pravni aspekti civilne zaštite?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 25-30)*Obrazovanje MKCK u Ženevi 1883.godine,*Utvrđivanje sile zaštitnice, Ženeva 1883.g.*Haški pravilnik 1907. godine,*Ženevski protokol 1925.g.o zabrani hemijskih i bakterijskih sredstava (donesen u okviru Društva naroda),*Konvencija o ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima iz 1929.g. (donesena u okviru Društva naroda),*Ženevske konvencije od 12.08.1949.g.: - o poboljšanju položaja ranjenika i bolesnika oružanim snagama u ratu; - o vojnim ranjenicima, bolesnicima i brodolomnicima na moru; - o postupanju sa ratnim zarobljenicima koji padnu u ruke neprijatelju i postanu ratni zarobljenici; - o zaštiti građana u ratu koji nisu u OS i ne učestvuju u neprijateljstvima.DRUŠTVO NARODA – prva međunarodna organizacija država koje su imale zadatak da sve međunarodne sporove rješavaju mirnim putem. Osnivač: države, sile pobjednice 1.Svj.rata. Od osnivanja 28.04.1919.g. uređuje odnose članica i utvrđuje im prava i obaveze. Društvo naroda imalo je: SKUPŠTINU, SAVJET, STALNI SEKRETARIJAT.Djelovalo je do formiranja OUN 1945. godine, kao sljedbenika.

13. Koje su pravne posljedice nepoštivanja dokumenta o civilnoj zaštiti u svijetu?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 28-30) SUD ZA ZLOČINE K R I V I Č N I S U D_________________ __________________-kršenje Ženevskih -napad na civilno stanovništvo konvencija iz 1949.god., -napad na civil objekte,-povrede zakona i -napad na humanitarne i običaja rata, mirovne misije,-zločin genocida, -ubijanje boraca nakon što polože oružje i predaju se,-zločin protiv čovječnosti -zloupotreba zastave, amblema i zaštićenih obilježja.

3

* REZOLUCIJE VIJEĆA SIGURNOSTI OUN: - 808 od 10.02.1993. - 827 0d 25.05.1993. SUD JE POČEO RADITI OD POLOVINE 1994.god.

14. Pozicija civilne zaštite u sistemu sigurnosti: UK, SAD, Ruske Federacije, Švicarske, bivše SFRJ.(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 41-73)UK VELIKE BRITANIJECivilna odbrana je formirana 1924. godine i do početka 2. svjetskog rata dostigla visok nivo razvoja.*1968. godine rasformirana je CO, a ponovo je uspostavljena 1972.u MUP,- CO Velike Britanije ima 4 cilja: 1) zaštita od unutarnjih opasnosti; 2) ublažavanje efekata konvencionalnog i nekonvencionalnog oružja; 3) osiguranje Vlade i privrede.4) brz oporavak od prirodnih i drugih katastrofa.

SADPrvo pravno ustrojstvo CO izvršeno je donošenjem ZAKONA o CO, decembra 1950.Razlozi kašnjenja:1. Nedostatak metode „vlastite kože“,2. Izvoz „prljavih tehnologija“,3. Moćno konvencionalno oružje,4. Prvi imalac i korisnik nuklearnog oružja (faktor odvraćanja),5. Vodeća vojna sila NATO,6. Nestabilna Federalna struktura CO.Od 1970. godine proglašena je dvojna uloga Civilne odbrane: - u elementarnim (prirodnim) nepogodama, - u ratu

RUSKA FEDERACIJAFormirana 1926. godine na iskustvima 1. svjetskog rata.*KLJUČNI ZADACI:-zaštita objekata i javnog života u ratu,-osiguranje uvjeta za život civilnog stanovništva u ratu,-pomoć i spašavanje u kontaminiranim zonama,-u miru CZ SE MOŽE BAVITI POSLJEDICAMA KATATSTROFA.*KLJUČNI UTICAJI: -centralizirano planiranje, -Komunistička partija, -Vojno upravljanje i rukovođenje.OD 1961. CIVILNA ZAŠTITA JE PROMOVIRANA KAO STRATEGIJSKA SNAGA SOVJETSKE DRŽAVE.

4

ŠVICARSKA Civilna odbrana Švicarske je u samom vrhu sistema nacionalne sigurnosti. Općenito koncepcija odbrane Švicarske je dobro razvijena, iako tradicija neutralnosti potvrđuje njenu sigurnost u Europi i u svijetu (Švicarska je neutralna od 1815.god.). Švicarska CO organizirana je na nivou federacije, kantona i općina koje su podijeljene na zone, sektore, kvartove i zgrade.Švicarska ''Koncepcija iz 1971.'' Odobrena je u Parlamentu kao obavezujući dokument i neposredna odgovornost za zaštitu stanovništva. ''Koncepcija iz 1971.'' je dokument iz kojeg je osnova programa Civilne odbrane koji se temelji na:OBRAZLOŽENJA: 1.Odvraćanje, 2.Humanitarno osiguranje, 3.Sklanjanje, kao prevenciija, 4.Jednaka ZiS za sve – opstanak države.

BIVŠA SFRJRazvoj civilne zaštite na prostorima bivše SFRJ počeo je između 2 svjetska rata, u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) 1932.god. Raspadom države 1941. godine raspala se CZ kada je bila najpotrebnija,Nova uspostava 1948. godine PAZ pri Državnom sekretarijatu unutarnjih poslova, a od 1962. godine u DSNO, po uzoru na bivši SSSR, gdje je to učinjeno 1961. Godine. Ponovo raspad CZ SFRJ 1991. i 1992. godine,Po uzoru na SSSR postojao je snažan uticaj politike i odbrane (vojske) na sistem CZ.U „Smjernicama Predsjedništva SFRJ za dogradnju i djelovanje CZ u miru i ratu“ do raspada SFRJ stajali su zadaci: -proklamirani princip MASOVNOSTI, kvantitet od 15% postepeno pretvarati u kvalitet, -redovno vršiti obuku na svim nivoima organiziranja CZ, -ostvariti saradnju sa OS (JNA i TO) i svim subjektima odbrane, -vršiti dalje podruštvljavanje odbrane, -vršiti informir. javnosti i demistif.ONOiDSZ, -osigurati veće prisustvo nauke u sistemu, -CZ inovirati prema svjetskim dostignućima. U aprilu 1992.bio je raspad CZ: de iure i de facto.

15. Koji podaci o Bosni i Hercegovini su relevantni za civilnu zaštitu?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 85-88)-BiH se nalazi u JI Evropi na Zapadnom Balkanu. Ukupna površina BiH je 51.129 km2. Graniči sa Republikom Hrvatskom 1020 km, Srbijom i Crnom Gorom 604 km. Sa aspekta zaštite i spašavanja relevantna su sljedeća polazišta: reljef, klima, hidrografija, vegetacija, komunikacije, stanovništvo, privredni razvoj, te prirodne i druge nesreće.*Reljef zemljišta je od 0-2386 m nadmorske visine. -Zemljište brdsko-planinsko 80% sa nagibom 13%.*Klima: panonska, planinska i primorska.*Hidrografija: more 19 km, rijeke su kraške, ravničarske i planinske, a pripadaju jadranskom slivu 26% i crnomorskom 74%.*Jezera:planinska, kraška i vještačka-hidroakumul.*Vegetacija: šumski kompleksi, voćnjaci, vinogradi, makija (česti požari).*Komunikacije su dobro razvijene: zračni, kopneni i na vodi (pomorski i riječni).*Saobraćaj: odvija se na kopnu, na vodi i u zračnom prostoru. Željezničke mreže je: 1092 km i drumske 2050 km. Plovne rijeke su: Sava i donji tok rijeke Neretve.

5

*PROFIL KATASTROFA: -Zemljotresi, poplave, sniježni nanosi, lavine, led na rijekama, odroni, klizanje i slijeganje tla, suše, oluje, grad, mraz, veliki požari, eksplozije plinova, prometne nesreće, moguće rušenje brana na hidroakumulacijama, epidemije i epizootije, kalamiteti biljnih bolesti i štetočina, radioaktivno i hemijsko zagađivanje zraka, vode, tla i namirnica, rudarske nesreće i dr.

16. Civilna zaštita u Bosni i Hercegovini: organizacija i djelovanje.(Huseinbašić, Ć. 2006. Rukovođenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija, str. 35-37Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 133-139)Odg iz knjige CZ:'Civilna zaštita Federacije BiH':U odnosu na Uredbu sa zakonskom snagom o odbrani iz 1992. godine, Civilna zaštita je odvojena od Civilne odbrane, ali je do 1999. god. ostala u sastavu Federalnog ministarstva odbrane. Po ovome Zakonu Civilna zaštita je zadržala istu organizacijsku strukturu:*samozaštita građana,*mjere zaštite i spašavanja,*služba zaštite i spašavanja,*jedinice Civilne zaštite,*štabovi i povjerenici Civilne zaštite.Civilna zaštita, kao upravna organizacija, počela je ekspanziju ubrzanog razvoja vlastitim normativno-pravnim utemeljenjem. Urađen je novi Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i druhig nesreća 2003. godine, po kojem Civilnu zaštitu u Federaciji BiH čine sljedeći konstitutivni elementi:*lična uzajamna zaštita,*mjere zaštite i spašavanja,*štabovi Civilne zaštite,*povjerenici Civilne zaštite,*službe zaštite i spašavanja,*jedinice Civilne zaštite,*rukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite.'Civilna zaštita Republike Srpske':Na osnovu ovlaštenja iz dejtonskog Ustava i RS uredila je sistem Civilne zaštite na svom prostoru Zakonom o Civilnoj zaštiti iz 1997. i Zakonom o Civilnoj zaštiti iz 2002. god. U organizacijsko-funkcionalnom smislu Civilnu zaštitu činila su 3 konstitutivna elementa: samozaštita, zadaci Civilne zaštite, snage Civilne zaštite. Prema ovoj organizaciji najznačajnija promjena se dogodila u segmentu pod nazivom 'zadaci Civilne zaštite', koji je u bivšoj SFRJ, SRBiH, i u Federaciji BiH označen kao segment 'mjere zaštite i spašavanja'. Prema tome zadaci su:

1. Uzbunjivanje,2. Evakuacija i zbrinjavanje,3. Obezbjeđenje sklonišnog prostora i sklanjanje,4. Zamračivanje,5. Raščišćavanje i spašavanje iz ruševina,6. Zaštita i spašavanje od poplava, na vodi i pod vodom,7. Prva medicinska pomoć, uključujući i vjersku pomoć,8. Zaštita od požara,9. RHB zaštita,

6

10. Obilježavanje i označavanje opasnih zona,11. Asanacija,12. Pružanje pomoći ugroženim područjima,13. Pomoć u očuvanju dobara bitnih za opstanak i preživljavanje stanovništva.

Zakon o Civilnoj zaštiti RS utvrdio je da organizacija Civilne zaštite obuhvata:1. Ličnu i uzajamnu zaštitu,2. Mjere Civilne zaštite,3. Štabove i povjerenike Civilne zaštite,4. Službe i jedinice Civilne zaštite,5. Rukovođenje i upotreba snaga i sredstava Civilne zaštite.

17. Kakav je proces upravljanja civilnom zaštitom u Bosni i Hercegovini?(Huseinbašić, Ć. 2006. Rukovođenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija, str. 35-42)UPRAVLJANJE (administriranje) je funkcija državnih organa kojom se određuju ciljevi, politika funkcionir. i odlučuje o pitanjima razvoja i zadac. snaga ili subjekata sist. sigurnosti.*UPRAVLJANJE SISTEMOM CZ vrši: -Vijeće ministara BiH preko Ministarstva sigurnosti (sa Sektorom ZiS); -Vlade entiteta i Bč- Distrikta i njihovih upravnih organa; -Vlade kantona-Gradonačelnik grad. zajednica sa upravama CZ, -Načelnici općina u statusu izvršnih organa vlasti sa Službama CZ; -Upravni odbori pravnih subjekata i Savjeti MZ preko službi ili referata za poslove sigurnosti.

18. Šta je rukovođenje civilnom zaštitom u Bosni i Hercegovini?(Huseinbašić, Ć. 2006. Rukovođenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija, str. 42-49Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 284-288)RUKOVOĐENJE -> vođenje poslova-U savremenom demokratskom svijetu rukovođenje i upravljanje djelatnostima ljudi i ljudima u procesu rada ili obavljanja dužnosti u organizovanom društvenom radu ili sistemu imala su, a i danas imaju izuzetno značenje. Funkcije rukovođenja i upravljanja obavljaju armije pojedinaca i brojni organi i tijela za rukovođenje i upravljanje.RUKOVOĐENJE U SIST. CZ BiH vrši: -Koordinacijsko tijelo BiH za ZiS (u statusu državnog Štaba CZ), -Štabovi CZ entiteta i Bč-Distrikta, -Štabovi CZ kantona i grad.zajedn., -Štabovi CZ općina, -Štabovi CZ mjesnih zajednica i pravnih subjekata.

7

19. Kako se vrši procijenjivanje, planiranje i programiranje u civilnoj zaštiti?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 291-293)-Ove tri radnje su osnov realiziranja Civilne Zaštite.PROCJENA je misaoni proces i rezultat sposobnosti predviđanja pojava u prirodi i promjena koje imaju štetne posljedice na ljude, okolinu i sve što se u njoj nalazi. Predmet procjene su i pojave koje se u prirodi ciklično javljaju u intervalima od 20, 50, 100, pa i 1000 godina. Procjenom se sagledavaju sve aktivnosti ljudi koje, nenamjerno ili namjerno, mogu ugroziti ljude,materijalna dobra, biljni i životinjski svijet.PLANIRANJE je aktivnost koja podrazumijeva organiziranu, stručnu, racionalnu i ekonomičnu upotrebu snaga i sredstava za postizanje maximalnih efekata preduzete aktivnosti: razvoja, opremanja, finansiranja, djelovanja na obuci i vježbama na spašavanju ljudi i materijalnih sredstava u prieodnim i drugim nesrećama. Planiranje može biti: kratkoročno, srednjoročno i dugoročno.PROGRAMIRANJEM se određuju ciljevi i zadaci, politika i strategija zaštite i spašavanja. Program zaštite i spašavanja donosi Vlada na period najmanje 5 godina.

PROGRAMIRANJE

CILJEVI I ZADACI POLITIKA RAZVOJAZAŠTITE I SPAŠAVANJA

STRATEGIJA RAZVOJAZAŠTITE I SPAŠAVANJA

PLANIRANJE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

-CILJEVI ZAŠTITE I SPAŠAVANJA -NAČELA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA -PODRUČJA RAZVOJA SISTEMA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA -IMPLEMENTACIJA

-PREVENCIJA -UBLAŽAVANJE -PRIPRAVNOST -ODGOVOR -OPARAVAK -RAZVOJ

20. Koje su promijene nastupile u civilnoj zaštita nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 132-139)Uspostavom 2 entiteta, uspostavljena su 2 potpuno odvojena i samostalna sistema CZ.Entiteti donose zakone i samostalno uređuju ovu oblast: u Federaciji BiH ZAKON O ODBRANI FBiH, 1996. g., a u Rep. Srpskoj ZAKON O CIVILNOJ ZAŠTITI,1997.godine.CZ se angažira na pružanju pomoći povratnicima po Aneksu-7 i na deminiranju.U decembru 1998.g.započete su aktivnosti na uspostavi saradnje CZ ova 2 entiteta.Tokom 2000. - 2001. godine Vlade entiteta zaključile su Sporazum o saradnji u ostvarivanju zadataka Civilne zaštite.Arbitražnom odlukom 1999.g. uspostavljen je Brčko Distrikt BiH, a CZ tek početkom 2003.gOd osnivanja Pakta stabilnosti za JIE 1999. god. zapažene su aktivnosti entiteta BiH.

8

21. Koje su mjere civilne zaštite?(Huseinbašić, Ćamil 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 149)

U Republici Srpskoj član 41.Zakona o Civilnoj zaštiti

UzbunjivanjeSklanjanje ljudi, materijalnih i drugih

dobaraEvakuacija

Zbrinjavanje ugroženih i nastradalihZamračivanje

Radiološko-hemijska i biološka zaštitaZaštita i spašavanje iz ruševina

Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodomZaštita i spašavanje od požara

Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava i mina

Prva medicinska pomoćZaštita i spašavanje životinja i namirnica

životinjskog porijeklaAsanacija terena

Zaštita životne okolineZaštita i spašavanje u rudnicimaZaštita bilja i i biljnih proizvoda

9

U Federaciji BiH (član 48.)Zakona o zaštiti i spašavanju

Sklanjanje ljudi i materijalnih dobaraEvakuacija

Zbrinjavanje ugroženih i nastradalihZamračivanje

Zaštita i spašavanje od radioloških, hemijskih i bioloških sredstavaZaštita i spašavanje od rušenja

Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom

Zaštita i spašavanje od požaraZaštita od neeksplodiranih ubojnih

sredstavaPrva medicinska pomoć

Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla

Asanacija terenaZaštita okoline

Zaštita i spašavanje u rudnicimaZaštita bilja i i biljnih proizvoda

22. Kojim zakonima je uređen rad civilne zaštite u Bosni i Hercegovini?-Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara u BiH, „Službeni glasnik BiH“, broj 50/08-Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, „Službene novine Federacije BiH“, br. 39/03, 22/06 i 43/10-Zakon o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama, „Službeni glasnik RS“, br. 121/12

23. Kako se vrši finansiranje i materijalno opremanje struktura civilne zaštite?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 297-298)Finansiranje Civilne zaštite je tipična državna funkcija koji se mora osigurati iz budžetskih sredstava države i nižih nivoa lokalne zajednice. -Izvori finansiranja zaštite i spašavanja:

U Federaciji BiH U Republici Srpskoj-budžet Federacije, kantona, općina,-sredstva pravnih subjekata,-osiguranje,-dobrovoljni prilozi,-međunarodna pomoć,-drugi izvori utvrđeni zakonom.

-budžet Republike, grada, općine,-dobrovoljni prilozi,-međunarodna pomoć,-drugi izvori utvrđeni zakonom.

PLANIRANJE- MATERIJALNO-TEHNIČKO OPREMANJE: -nabavkom, -osloncem na postojeću materij. -izuzimanjem od pravnih subjekata i građana, -doniranjem sredstva i opreme, -osposobljavanje, obuka i vježbe građana i pripadnika Cvilne zaštite.

24. Šta je uprava civilne zaštite a šta štab civilne zaštite i kakav je njihov međusobni odnos?(Huseinbašić, Ć. 2006. Rukovođenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija, str. 39-40; 46-47)

25. Kakva je struktura općinskog štaba civilne zaštite i koja je njegova uloga u nesrećama?

10

(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 282-283)

KOMANDANT ŠTABACIVILNE ZAŽTITE

│NAČELNIK ŠTABACIVILNE ZAŠTITE

│POMOĆNICI NAČELNIKA-

ČLANOVI ŠTABA ZA:│

MJERE ZAŠTITEI SPAŠAVANJA

ZA OPERATIVNONASTAVNE POSLOVE

ZA JAVNOINFORMIRANJE

Proglašenjem stanja prirodne ili druge nesreće štabovi se aktiviraju i neprekidno djeluju do donošenja nove odluke o prestanku stanja prirodne ili druge nesreće

26. Šta je povjerenik civilne zaštite i koji su njegovi zadaci?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 283-284)Povjerenik Civilne zaštite određuje se u naselju i dijelu naselja, stambenim zgradama, selima i zaseocima, u organima uprave, drugim organima i službama za upravu općine, drugim organima, ustanovama i pravnim subjektima u kojima se ne formira štab Civilne zaštite. Povjerenik rukovodi zaštitom i spašavanjem u sredinu za koju je određen u okviru lične i uzajamne zaštite i provođenja mjera zaštite i spašavanja.Zadaci:-vode evidenciju o građanima (zaposlenicima) u sredini za koju su određeni,-vode evidenciju o osposobljenosti i opremljenosti građana za ličnu i uzajamnu pomoć,-vode evidenciju o rasporedu i zaduženjima svakog pojedinca u provođenju lične i uzajamne zaštite i mjera zaštite i spašavanja,-vode evidenciju o kapacitetima i stanju skloništa i zaklona,-vode evidenciju i staraju se o brojnom stanju i ispravnosti sredstava i opreme, te kućnih instalacija,-raspoređuje stanare ili zaposlenike u grupe za zaposjedanje i napuštanje skloništa i prvođenje pojedinih mjera zaštite i spašavanja, određuju stariješine skloništa,- organiziraju raspodjelu humanitarne pomoći dok ove poslove ne preuzmu organi čija je to nadležnost, organiziraju informiranje osoba u skloništima o stanju na terenu,- vrše informiranje štabova Civilne zaštite i drugih nadležnih organa o stanju osoba koje se nalaze u skloništima,- izrađuju i ažuriraju planove zaštite i spašavanja u prirodnim i drugim nesrećama iz nadležnosti i djelokruga aktivnosti povjerenika.

27. Šta je ICDO i koji su uvjeti prijema?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 132)

11

ICDO- Međunarodna organizacija Civilne zaštite.- Uvjeti za prijem u ICDO: a) domicilna legislativa, b) prihvatanje akata MHP, c) poštovanje ovih akata, d) prihvatanje Ustava ICDO.

28. Šta je Tuniška deklaracija i zbog čega je značajna za civilnu zaštitu? (www.icdo.org/files/3313/9308/5522/1999-international-conference-en.pdf)Tuniška deklaracija – dokument donesen na Konferencij ICDO u Tunisu od 14. - 18. septembra 1999. godine, pod nazivom „DOBROVOLJNA SLUŽBA UNUTAR CIVILNE ZAŠTITE – ČIN SOLIDARNOSTI I GRAĐANSTVA“.* Učesnici Konferencije su podsjetili države u svijetu da je:- Civilna zaštita odgovornost svih nas, te je potrebno razviti odgovarajuće politike i sisteme;- uočiti nesreće i katastrofe, suštinska je potreba unaprjeđenja kulture na svjetskom nivou; - akcija vlade moguća je ako ima podršku stanovništva;-solidarnost i građanstvo fundamentalna vrijednost koju treba odraziti kroz dobrovoljnu službu.

29. Kojeg datuma se obilježava svjetski dan civilne zaštite?(Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH, član 26)Dan zaštite i spašavanja – civilne zaštite Bosne i Hercegovine je 1. mart- Međunarodni dan civilne zaštite.*Određen je Rezolucijom 9. Generalne skupštine ICDO u Ženevi. Toga dana 1972. godine, u Ženevi je formirana ICDO, kao svjetska međudržavna vladina organizacija 30. Šta je sistem ranog otkrivanja i upozoravanja i koji je njegov značaj za civilnu zaštitu?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 288-291)Osmatranjem se prikupljaju informacije o određenim pojavama i događajima, a onaj ko ima informaciju može upravljati situacijom. Ljudi su vrlo rano shvatili značaj osmatranja, primjenjivali ga i usavršavali. Prvobitno osmatranje bilo je pomoću vlastitih čula (vid, sluh i dr osjetila).Pod dobro organiziranom Civilnom zaštitom podrazumijevaju se kumulativno 3 uvjeta:

1. razvijen sistem osmatranja i obavještavanja,2. postojanje skloništa i drugih zaštitnih objekata i3. educirano i disciplinirano stanovništvo.

31. Koja je funkcija telefonskog broja 112 za zemlje članice Europske unije?(ec.europa.eu/digital-agenda/en/about-112)112 je Europski telefonski broj za hitne slučajeve, dostupan svugdje u EU, besplatno. Moguće je nazvati broj 112 iz fiksne i mobilne telefonije i kontaktirati bilo koju hitnu službu: hitnu pomoć, vatrogasce ili policiju.

32. Šta je operativni centar civilne zaštite a šta operativno-komunikacijski centar 112?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 290

12

Okvirni zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u BiH, član 18)- Početkom 2006. god. služba osmatranja i uzbunjivanja preimenovana je u Operativni centar Civilne zaštite na svim nivoima organiziranja u lokalnim zajednicama. Operativni centar Civilne zaštite ima zakonski osnov da objedini i koordinira rad svih pravnih subjekata koji po karakteru redovne djelatnosti prate stanje na terenu, imaju sredstva veze i bave se zaštitom i spašavanjem u tim oblastima.

- Radi stalnog prikupljanja podataka o svim vrstama pojava i opasnosti koje mogu dovesti do prirodne ili druge nesreće, kao i podataka o posljedicama koje su nastale pojavom prirodne ili druge nesreće po ljude i materijalna dobra na ugroženom području, obrade tih podatka i njihove distribucije nadležnim organima vlasti i pravnim licima, u Bosni i Hercegovini uvodi se sistem jedinstvenog evropskog broja za hitne situacije – 112 i uspostavlja Operativno- komunikacijski centar Bosne i Hercegovine – 112.

33. Koji i kakav položaj ima civilna zaštita u regionalnim sistemima sigurnosti?(Huseinbašić, Ć. 2006. Rukovođenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija, str. 80-84Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 310-312)ESDP – EUROPSKA SIGURNOSNA I ODBRAMBENA POLITIKANastala na ministarskom sastanku NATO u Berlinu 1996. godine. Tom prilikom postignuta je saglasnost da Zapadnoeuropska unija pristupi stvaranju europskog sigurnosnog i odbrambenog identiteta - ESDI što će rezultirati stvaranjem europskog stuba sigurnosti prvo u sistemu NATO, a onda i u sistemu EU.Počeo je postepen prijenos poslova sigurnosti i odbrane sa NATO na EU. Poslije Berlinskog sporazuma iz marta 2003. godine, potvrđen je aranžman tzv. „Berlin +“ kojim je omogućeno da EU koristi NATO strukturu u operacijama u kojima se ne uključuje NATO. Radi naglašavanja odbrane i sigurnosti nacrt europskog Ustava iz 2004.g. nije dobio podršku većine članica EU: pravo Francuske, Holandije i još 7 članica EU. Dakle, projekt ESDP je realizacija ideje ZAJEDNIČKE VANJSKE I UNUTARNJE SIGURNOSNE POLITIKE.

34. Koji i kakav položaj ima civilna zaštita u Europskoj uniji?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 310-312ec.europa.eu/echo/en/who/about-echo)*Pored respektabilne infrastrukture odbrane i sigurnosti, u članu 3. Ugovora o osnivanju EC - Europske zajednice, predviđena je mogućnost preduzimanja mjera u oblasti CZ, donesena su važna akta koja pokrivaju CZ : -Odluka Vijeća EU broj:2007/162/EC o uspostavi finansijskog instrumenta CZ od 05. 03.2007. godine, -Odluka Vijeća EU broj: 2007/779/EC, kojom se uspostavlja mehanizam CZ koji je na snazi od 08.11.2007. godine.

*Normativni i finansijski „mehanizmi“ i instrumenti pokrivaju tri najvažnija aspekta UPRAVLJANJA U KATASTROFAMA: -prevencija; -pripremanje / pripravnost; -odgovor.

LISABONSKIM SPORAZUMOM, koji je potpisan 13. 12. 2007. godine, a stupio na snagu 01.01. 2009.godine uvedene su promjene u CZ: - da EU ima nadležnost za akcije podrške, koordinacije i drugih komplementarnih aktivnosti,

13

- da se propisi o CZ donose u Europskom Parlamentu, a odlučivanje o aktivnostima prenose u nadležnost Vijeća, - EU ohrabruje članice na saradnju CZ, - da članice EU usklade svoja dokumenta sa EU.*Cilj Europske komisije Humanitarne pomoći i Odjela za civilnu zaštitu ( ECHO ) je spasiti i sačuvati život , spriječiti i ublažiti ljudsku patnju i čuvati integritet i dostojanstvo populacije pogođene prirodnim katastrofama i umjetnih kriza.

35. Koji i kakav položaj ima civilna zaštita u: NATO, RCC SEE, CMEPC SEE i JJI?(Huseinbašić, Ć. 2006. Rukovođenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija, str. 73-84Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 304-310mvp.gov.ba/vanjska_politika_bih/multilateralni_odnosi/regionalne_inicijative/jadransko_jonska_inicijativa/?id=148)NATO- Sjevernoatlantski savez – Atlantska alijansa – Vašingtonski ugovor (po mjestu gdje je zaključen, 04. aprila 1949.godine). Temeljna uloga NATO je čuvanje slobode, sigurnosti i zajedničkih vrijednosti članica političkim i vojnim sredstvima. NATO je okrenut prema civilnim strukturama,Od 1951.g. postoji KOMITET CIVILNE ODBRANE,NATO pomaže članicama i državama PfP, a ostalim uz posredovanje OUN ili članice NATO.

RCC SEE- VIJEĆE ZA REGIONALNU SARADNJU U JIE - je nasljednik Pakta stabilnosti za JIE sa ciljevima i zadacima koji su postavljeni prilikom osnivanja Pakta u Sarajevu 30. jula 1999.godine. RCC SEE zvanično je počeo s radom 27. februara 2008.g. sa sjedištem u Sarajevu.Članice RCC su izrazile spremnost i volju da međusobno sarađuju na pitanjima koja su u izvornoj nadležnosti. Vijeće će postupati kao spona saradnje između država ovoga regiona i šire međunarodne zajednice, olakšavati regionalnu saradnju i podržavati procese EA integracije svojih članica.

CMEPC SEE- VIJEĆE ZA CIVILNO-VOJNO PLANIRANJE ZA VANREDNE SITUACIJE U JIE- Po inicijativi SAD u Varni pokrenuto je formiranje CMEPC SEE, a 2000. godine u Bukureštu formirane su radne grupe, a 03.04.2001.g. opet u Bukureštu potpisan je Sporazum kojem su pristupile: Rumunija, Bugarska, Hrvatska i Slovenija. BiH je potpisala ovaj Sporazum 02. septembra 2005.g. u Ohridu i jednu godinu vršila dužnost predsjedavajućeg CMEPC. Aktivnosti se obavljaju putem Radnih grupa, koje su operativno-stručne organizacijske jedinice Vijeća tokom polugodišnjih i godišnjih sastanaka i izvođenja simulacijskih vježbi.

JJI- JADRANSKO – JONSKA INICIJATIVAJJI je regionalna inicijativa jačanja regionalne saradnje u oblasti ekonomije, zaštite okoliša i sigurnosti.Ideja je potekla u okviru Radnog stola III PSJIE. Na Konferenciji 20. maja 2000. god. u Ankoni – Italija, ministri vanjskih poslova: Albanije, BiH, Grčke, Hrvatske, Italije i Slovenije potpisali su osnivački akt i donijeli ANKONSKU DEKLARACIJU kojom su se članice obavezale na saradnju u više područja.Saradnja se temelji na Povelji UN, Završnom dokumentu iz Helsinkija, Pariškoj povelji, dokumentima OSCE i Pakta stabilnosti za JIE. Ovoj Inicijativi pristupile su Srbija i Crna Gora

36. Šta su civilno-vojni odnosi?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 313-314)Potpisivanjem sporazuma o pristupanju u Vijeće za civilno-vojno planiranje za vanredne situacije u Jugoistočnoj Europi u Ohridu, BiH je prihvatila još jednu međunarodnu obavezu da traži ili pruža

14

međunarodnu pomoć. Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća iz 2003.god. u Federaciji BiH i Zakonom o Civilnoj zaštiti iz 2002.god u Republici Srpskoj bilo je uređeno da se entitetske oružane snage mogu u prirodnim i drugim nesrećama angažirati i samoincijativno za zaštitu i spašavanje vlastitih objekata i ljudi, a po zahtjevu civilnih organa kada je proglašeno stanje prirodne ili druge nesreće u kojoj su ugroženi ljudi i velika materijalna sredstva. Uspostavom Oružanih snaga BiH u civilno-vojnim odnosima učinjen je značajan napredak tako što im je utvrđena nova misija:

1. pomoć civilnim organima u reagiranju na prirodne i druge nesreće,2. protuminsko djelovanje u BiH,3. ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH.

37. Šta je EADRCC?(www.nato.int/cps/en/natolive/topics_52057.htm)EADRCC- Euroatlantski Centar za koordinaciju djelovanja u katastrofi. Centar je uspostavljen 1998.god i smješten je u Glavnom štabu NATO u Briselu.

38. Koja je uloga Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u pružanju pomoći civilnim strukturama?(Huseinbašić, Ć. 2006. Rukovođenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija, str. 55-59Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, „Službeni glasnik BiH“, broj: 88/05)

39. Koja je uloga Ujedinjenih nacija u pružanju pomoći u katastrofama?(Huseinbašić, Ć. 2007. Civilna zaštita u sistemu sigurnosti, Sarajevo: Fakultet političkih nauka, str. 303-304Huseinbašić, Ć. 2006. Rukovođenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija, str. 59-61)- Međunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda poseban naglasak stavljaju na saradnju država u području zaštite i spašavanja. Sve međunarodne organizacije imaju razvijene standardne operativne postupke za traženje i pružanje hitne pomoći državama koje su pogođene katastrofom. Svaka država podložna prirodnim i drugim nesrećama obavezna je formirati svoj nacionalni Tim za upravljanje katastrofama, čija je osnovna namjena da na državnom nivou dođe do brzog, i sa UN stajališta, usklađenog odgovora na katastrofu. Tim UN-a za upravljanje katastrofama (UN DMT) ima zadatak da sa nacionalnom Vladom koordinira aktivnosti na prijemu pomoći u cilju oporavka, rekonstrukcije i ublažavanja katastrofe. Tim provodi sve aktivnosti vezane za katastrofu.

40. Koja je uloga u pružanju pomoći u katastrofama: UN OCHA, UNDP, UNHCR, UNICEF, WFP, WHO? Huseinbašić, Ć. 2006. Rukovođenje i upravljanje u katastrofama, Sarajevo: Sejtarija, str. 59-70

UNOCHA- Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Glavna uloga UNOCHA je upravljanje u katastrofama i usmjeravanje međunarodne pomoći kao sastavni dio UN-ove strategije za promicanje mira i poštivanje ljudskih prava. Područja saradnje odnose se na humanitarno djelovanje, pokretanje i usklađivanje međunarodnih intervencija, aktivnosti na ublažavanju katastrofa, te prikupljanje i davanje informacija o izvanrednim slučajevima i katastrofama. UNOCHA vodi i održava Središnji registar kapaciteta za upravljanje katastrofama.

UNDP- Program UN za razvoj Bavi se aspektima razvoja država, njihovih procjena planova i programa u pogledu smanjenja rizika od nastanka i same pojave katastrofe, kao i podrške izgrad. kapacit. za prevenciju, odgovor i ublažavanje posljedica katastrofa. Pored toga, UNDP osigurava administrativnu i operativnu podršku rezidentnom koordinatoru UN-a pogođenog područja, institucionaliziranog na državnom nivou, ali i štabovima za

15

upravljanje katastrofama. Kada izbije katastrofa, koja posljedično izmijeni sliku dotadašnje razvijenosti toga područja, resursi UNDP stavljaju se u funkciju tehničke pomoći u planiranju i upravljanju katastrofom uz saglasnost vlade te države.

UNHCR- Visoki komesarijat UN za izbjegliceTemelji svoju aktivnost na nastaloj okolnosti u kojoj je došlo do ugrožavanja života civilnog stanovništva usljed ratnih djelovanja, samovoljnog pomjeranja ili progona ili usljed prirodnih katastrofa u kojima na pogođenom području dođe do djelimičnog ili totalnog pomjeranja stanovništva i potrebe za njegovim zbrinjavanjem. U skladu sa namjenom i svrhom postojanja osigurava zaštitu izbjeglim i raseljenim osobama koji su usljed velikih katastrofa ili ratnih razaranja ostali bez krova nad glavom i stara se da neophodna materijalna i druga vrsta pomoći stigne do onih kojima su najpotrebnija. Pomoć koju osigurava UNHCR varira od osnovnih i dopunskih zaliha hrane, zdravstvene njege, odjeće i obuće, pa do podizanja montažnih objekata, sanitarnih objekata i pružanja nužnih komunalnih usluga.

UNICEF- Fondacija UN za djecu Fondacija UN za djecu bavi se posebnom zaštitom djece i žena u situacijama nasilja, surove i iznenadne prijetnje životu i zdravlju pružajući im potrebnu pomoć. Ciljevi su: 1. spriječiti izloženost djece riziku; 2. obezbijediti preživljavanje najosjetljivije djece i žena; 3. obezbijediti zaštitu od namjernog nasilja, iskorištavanja, zlostavljanja, silovanja i regrutovanja u oružane snage; 4. - održavanje rehabilitacije i oporavka ljudi i zajednica; 5. promoviranje dugotrajnih rješenja.

WFP- Svjetski program hrane

Poznato je da ogroman broj ljudi umire od neuhranjenosti i od gladi. OUN nastoji da kroz Svjetski program hrane osigura pomoć ljudima u ugroženim područjima, koja usljed rata ili prirodnih nesreća, ostaju bez hrane. Svjetski program hrane ima odgovornoost da osigura hranu i da je pravilno rasporedi i distribuira.

WHO- Svjetska zdravstvena organizacija Zadatak WHO je da se zdravstveno stanje svjetskog stanovništva podigne na viši nivo. WHO ima mandat za djelovanje u svakom obliku katastrofe, prirodnog ili antropološkog porijekla. U slučajevima pandemije Organizacija može preuzeti ulogu vodeće agencije za djelovanje u hitnim situacijama. S obzirom na to da je Organizacija svjetskog ranga, WHO posjeduje specijalni softverski program (SUMA) za koordinaciju zdravstvene pomoći u bilo kojem dijelu Svijeta. Zbog specifičnosti djelatnosti kojom se bavi, skoro sve države u Svijetu su u mreži djelovanja WHO.

Za sve one koji izlaze na popravni iz CIVILNE ZAŠTITE, ovo su pitanja koja su bila na završnom ispitu.

1. Datum Tuniške deklaracije?14-18 septembar 1999.god

2. Šta su civilno vojni odnosi?Pomoć Oružanih snaga civilnom stanovništvu

3. Koja je država zadnja uspostavila cz?SAD

16

4. Šta je procjena?Misaoni proces kojom se sagledavaju sve aktivnosti ljudi koje, nenamjerno ili namjerno, mogu ugroziti ljude, materijalna dobra, biljni i životinjski svijet.

5. Šta je programiranje?Njime se određuju ciljevi i zadaci, politika i strategija zaštite i spašavanja. Donosi ga Vlada na period od 5 godina.

6. Planiranje može biti?Kratkoročno 1 godina, srednjeročno DO 5 godina, dugoročno OD 5 godina.

7. Vrste zemljotresa i koji se najviše dešava?Tektonski (najviše se dešava), vulkanski, urvinski, antropogeni.

8. Shema sistema nacionalne sigurnosti?U komentaru!

17