damir mihajlović 10535 perica paunović 10586

69
Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586 Elektronski fakultet Elektronski fakultet Niš Niš Katedra za elektroniku Katedra za elektroniku Programiranje i Programiranje i č č itanje Flash itanje Flash memorije memorije Am29F010 Am29F010 pomoću pomoću mikrokontrolera mikrokontrolera PIC16F877 PIC16F877

Upload: libra

Post on 14-Jan-2016

49 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Elektronski fakultet Niš Katedra za elektroniku. Programiranje i č itanje Flash memorije Am29F010 pomoću mikrokontrolera PIC16F877. Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586. 1. MEMORIJE. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Damir Mihajlović 10535

Perica Paunović 10586

Elektronski fakultet NišElektronski fakultet NišKatedra za elektronikuKatedra za elektronikuElektronski fakultet NišElektronski fakultet NišKatedra za elektronikuKatedra za elektroniku

Programiranje i Programiranje i ččitanje Flash memorijeitanje Flash memorije Am29F010Am29F010 pomoću mikrokontrolera pomoću mikrokontrolera

PIC16F877PIC16F877

Programiranje i Programiranje i ččitanje Flash memorijeitanje Flash memorije Am29F010Am29F010 pomoću mikrokontrolera pomoću mikrokontrolera

PIC16F877PIC16F877

Page 2: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

1. MEMORIJE1. MEMORIJE1. MEMORIJE1. MEMORIJE

Page 3: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Memorije u digitalnim sistemima predstavljaju sklopove u koje se Memorije u digitalnim sistemima predstavljaju sklopove u koje se može upisati i iz kojih se može pročitati informacija. Memorija je može upisati i iz kojih se može pročitati informacija. Memorija je namenjena za prihvatanje, čuvanje (pamćenje, memorisanje) i namenjena za prihvatanje, čuvanje (pamćenje, memorisanje) i predaju podataka i programa. Proces unošenja podataka u predaju podataka i programa. Proces unošenja podataka u memoriju naziva se memoriju naziva se upisivanjeupisivanje, a proces zahvatanja podataka iz , a proces zahvatanja podataka iz memorije memorije naziva se se čitanječitanje. Upisivanje i čitanje informacija nazivaju . Upisivanje i čitanje informacija nazivaju se se pristuppristup (obraćanje) memoriji i predstavljaju osnovne operacije u (obraćanje) memoriji i predstavljaju osnovne operacije u memorijskom podsistemu računarskog sistema.memorijskom podsistemu računarskog sistema.

Memorije u digitalnim sistemima predstavljaju sklopove u koje se Memorije u digitalnim sistemima predstavljaju sklopove u koje se može upisati i iz kojih se može pročitati informacija. Memorija je može upisati i iz kojih se može pročitati informacija. Memorija je namenjena za prihvatanje, čuvanje (pamćenje, memorisanje) i namenjena za prihvatanje, čuvanje (pamćenje, memorisanje) i predaju podataka i programa. Proces unošenja podataka u predaju podataka i programa. Proces unošenja podataka u memoriju naziva se memoriju naziva se upisivanjeupisivanje, a proces zahvatanja podataka iz , a proces zahvatanja podataka iz memorije memorije naziva se se čitanječitanje. Upisivanje i čitanje informacija nazivaju . Upisivanje i čitanje informacija nazivaju se se pristuppristup (obraćanje) memoriji i predstavljaju osnovne operacije u (obraćanje) memoriji i predstavljaju osnovne operacije u memorijskom podsistemu računarskog sistema.memorijskom podsistemu računarskog sistema.

Page 4: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Mogući način pristupa:Mogući način pristupa: Sa aspekta pristupa memorijskoj ćeliji razlikuju se memorijski moduli sa :Sa aspekta pristupa memorijskoj ćeliji razlikuju se memorijski moduli sa : - sekvencijalnim (serijskim) pristupom- sekvencijalnim (serijskim) pristupom - cikličnim (periodičnim) pristupom- cikličnim (periodičnim) pristupom - slučajnim (proizvoljnim) pristupom- slučajnim (proizvoljnim) pristupom - asocijativnim pristupom- asocijativnim pristupom

Mogućnost promene sadržaja:Mogućnost promene sadržaja:Sa aspekta mogućnosti izmene sadržaja memorijske lokacije mogućno je Sa aspekta mogućnosti izmene sadržaja memorijske lokacije mogućno je memorije klasifikovati kao:memorije klasifikovati kao: - - promenljive memorijepromenljive memorije (nema ograničenja u pogledu izmene sadržaja (nema ograničenja u pogledu izmene sadržaja lokacija)lokacija) - - polupromenljive memorijepolupromenljive memorije (sadržaj se ne može menjati normalnim (sadržaj se ne može menjati normalnim postupkom, već samo posebnim postupcima u laboratorijama)postupkom, već samo posebnim postupcima u laboratorijama) - - stalne memorijestalne memorije (sadržaj se formira u toku procesa proizvodnje i ni (sadržaj se formira u toku procesa proizvodnje i ni pod kojim uslovima se ne može menjati)pod kojim uslovima se ne može menjati)

Mogući način pristupa:Mogući način pristupa: Sa aspekta pristupa memorijskoj ćeliji razlikuju se memorijski moduli sa :Sa aspekta pristupa memorijskoj ćeliji razlikuju se memorijski moduli sa : - sekvencijalnim (serijskim) pristupom- sekvencijalnim (serijskim) pristupom - cikličnim (periodičnim) pristupom- cikličnim (periodičnim) pristupom - slučajnim (proizvoljnim) pristupom- slučajnim (proizvoljnim) pristupom - asocijativnim pristupom- asocijativnim pristupom

Mogućnost promene sadržaja:Mogućnost promene sadržaja:Sa aspekta mogućnosti izmene sadržaja memorijske lokacije mogućno je Sa aspekta mogućnosti izmene sadržaja memorijske lokacije mogućno je memorije klasifikovati kao:memorije klasifikovati kao: - - promenljive memorijepromenljive memorije (nema ograničenja u pogledu izmene sadržaja (nema ograničenja u pogledu izmene sadržaja lokacija)lokacija) - - polupromenljive memorijepolupromenljive memorije (sadržaj se ne može menjati normalnim (sadržaj se ne može menjati normalnim postupkom, već samo posebnim postupcima u laboratorijama)postupkom, već samo posebnim postupcima u laboratorijama) - - stalne memorijestalne memorije (sadržaj se formira u toku procesa proizvodnje i ni (sadržaj se formira u toku procesa proizvodnje i ni pod kojim uslovima se ne može menjati)pod kojim uslovima se ne može menjati)

Page 5: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Adresabilnost:Adresabilnost:Prema nacinu smeštanja sadržaja i pretraživanja memorije Prema nacinu smeštanja sadržaja i pretraživanja memorije

delimo na:delimo na: - - adresneadresne (tj. adresibilne, ako se pomoću adrese može pristupiti jednom (tj. adresibilne, ako se pomoću adrese može pristupiti jednom bajtu ili jednoj reči)bajtu ili jednoj reči) - poluadresne (ako se pomoću adrese može pristupiti grupi bajtova - poluadresne (ako se pomoću adrese može pristupiti grupi bajtova većoj od reči, npr. diskovi)većoj od reči, npr. diskovi) - bezadresne - bezadresne (ako se pomoću adrese ne može prići sadržaju memorije, (ako se pomoću adrese ne može prići sadržaju memorije, npr. spoljne memorije).npr. spoljne memorije).

Propusnost:Propusnost:Propusnost memorije je mera stope po kojoj podatak može da se Propusnost memorije je mera stope po kojoj podatak može da se

prenosi sa, i na memoriju, i obično se izražava u megabajtima po sekundi prenosi sa, i na memoriju, i obično se izražava u megabajtima po sekundi (MB/sec). Najveći opseg je teoretski maksimum prenosa između bilo kog (MB/sec). Najveći opseg je teoretski maksimum prenosa između bilo kog uređaja i memorije. U praksi dolazi do smanjenje najvećeg opsega uređaja i memorije. U praksi dolazi do smanjenje najvećeg opsega uključivanjem raznih uređaja, a takođe i zbog 'lead-off' vremena koje je uključivanjem raznih uređaja, a takođe i zbog 'lead-off' vremena koje je potrebno da uređaj preuzme prvi bit podatka nakon zadavanja instrukcijepotrebno da uređaj preuzme prvi bit podatka nakon zadavanja instrukcije

Adresabilnost:Adresabilnost:Prema nacinu smeštanja sadržaja i pretraživanja memorije Prema nacinu smeštanja sadržaja i pretraživanja memorije

delimo na:delimo na: - - adresneadresne (tj. adresibilne, ako se pomoću adrese može pristupiti jednom (tj. adresibilne, ako se pomoću adrese može pristupiti jednom bajtu ili jednoj reči)bajtu ili jednoj reči) - poluadresne (ako se pomoću adrese može pristupiti grupi bajtova - poluadresne (ako se pomoću adrese može pristupiti grupi bajtova većoj od reči, npr. diskovi)većoj od reči, npr. diskovi) - bezadresne - bezadresne (ako se pomoću adrese ne može prići sadržaju memorije, (ako se pomoću adrese ne može prići sadržaju memorije, npr. spoljne memorije).npr. spoljne memorije).

Propusnost:Propusnost:Propusnost memorije je mera stope po kojoj podatak može da se Propusnost memorije je mera stope po kojoj podatak može da se

prenosi sa, i na memoriju, i obično se izražava u megabajtima po sekundi prenosi sa, i na memoriju, i obično se izražava u megabajtima po sekundi (MB/sec). Najveći opseg je teoretski maksimum prenosa između bilo kog (MB/sec). Najveći opseg je teoretski maksimum prenosa između bilo kog uređaja i memorije. U praksi dolazi do smanjenje najvećeg opsega uređaja i memorije. U praksi dolazi do smanjenje najvećeg opsega uključivanjem raznih uređaja, a takođe i zbog 'lead-off' vremena koje je uključivanjem raznih uređaja, a takođe i zbog 'lead-off' vremena koje je potrebno da uređaj preuzme prvi bit podatka nakon zadavanja instrukcijepotrebno da uređaj preuzme prvi bit podatka nakon zadavanja instrukcije

Page 6: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Fizički tip medijuma:Fizički tip medijuma:Zavisno od medijuma na kome se informacija pamti, najčešće se Zavisno od medijuma na kome se informacija pamti, najčešće se

koriste koriste poluprovodničke poluprovodničke (najviše su u upotrebi; napravljene u LSI ili VLSI (najviše su u upotrebi; napravljene u LSI ili VLSI tehnologiji),tehnologiji), memorije sa memorije sa magnetnom površinom magnetnom površinom (diskovi, trake,...)(diskovi, trake,...) ii memorije koje koriste memorije koje koriste optičku tehnologijuoptičku tehnologiju (CD-ROM, DVD…). (CD-ROM, DVD…).

Magnetne i optičke memorije se uglavnom koriste za Magnetne i optičke memorije se uglavnom koriste za memorisanje velikog broja digitalnih informacija. Vreme upisa i čitanja memorisanje velikog broja digitalnih informacija. Vreme upisa i čitanja informacija u ovim memorijama je relativo dugačko, zbog neophodnih informacija u ovim memorijama je relativo dugačko, zbog neophodnih mehaničkih pomeranja diska ili trake. Magnetne i optičke memorije mehaničkih pomeranja diska ili trake. Magnetne i optičke memorije pripadaju klasi pripadaju klasi postojanih memorija postojanih memorija ((nonvolatile memorynonvolatile memory) jer infomacija ) jer infomacija ostaje zapisana i kada se isključi električno napajanje.ostaje zapisana i kada se isključi električno napajanje.

Stalnost zapisa:Stalnost zapisa:Poluprovodničke memorije mogu biti Poluprovodničke memorije mogu biti statičke i dinamičkestatičke i dinamičke. .

Informacija upisana u statičku memoriju, ostaje zapamćena sve dok je Informacija upisana u statičku memoriju, ostaje zapamćena sve dok je memorija priključena na napon napajanja. Da bi informacija ostala memorija priključena na napon napajanja. Da bi informacija ostala zapamćena u dinamičkoj memoriji, neophodno je periodično obnavljati zapamćena u dinamičkoj memoriji, neophodno je periodično obnavljati sadržaj ″osvežavanje memorije″, inače se informacija gubi. sadržaj ″osvežavanje memorije″, inače se informacija gubi. Poluprovodničke memorije se izrađuju u Poluprovodničke memorije se izrađuju u bipolarnojbipolarnoj, zatim , zatim MOSFET MOSFET tehnologiji i kao tehnologiji i kao CCD elementiCCD elementi

Fizički tip medijuma:Fizički tip medijuma:Zavisno od medijuma na kome se informacija pamti, najčešće se Zavisno od medijuma na kome se informacija pamti, najčešće se

koriste koriste poluprovodničke poluprovodničke (najviše su u upotrebi; napravljene u LSI ili VLSI (najviše su u upotrebi; napravljene u LSI ili VLSI tehnologiji),tehnologiji), memorije sa memorije sa magnetnom površinom magnetnom površinom (diskovi, trake,...)(diskovi, trake,...) ii memorije koje koriste memorije koje koriste optičku tehnologijuoptičku tehnologiju (CD-ROM, DVD…). (CD-ROM, DVD…).

Magnetne i optičke memorije se uglavnom koriste za Magnetne i optičke memorije se uglavnom koriste za memorisanje velikog broja digitalnih informacija. Vreme upisa i čitanja memorisanje velikog broja digitalnih informacija. Vreme upisa i čitanja informacija u ovim memorijama je relativo dugačko, zbog neophodnih informacija u ovim memorijama je relativo dugačko, zbog neophodnih mehaničkih pomeranja diska ili trake. Magnetne i optičke memorije mehaničkih pomeranja diska ili trake. Magnetne i optičke memorije pripadaju klasi pripadaju klasi postojanih memorija postojanih memorija ((nonvolatile memorynonvolatile memory) jer infomacija ) jer infomacija ostaje zapisana i kada se isključi električno napajanje.ostaje zapisana i kada se isključi električno napajanje.

Stalnost zapisa:Stalnost zapisa:Poluprovodničke memorije mogu biti Poluprovodničke memorije mogu biti statičke i dinamičkestatičke i dinamičke. .

Informacija upisana u statičku memoriju, ostaje zapamćena sve dok je Informacija upisana u statičku memoriju, ostaje zapamćena sve dok je memorija priključena na napon napajanja. Da bi informacija ostala memorija priključena na napon napajanja. Da bi informacija ostala zapamćena u dinamičkoj memoriji, neophodno je periodično obnavljati zapamćena u dinamičkoj memoriji, neophodno je periodično obnavljati sadržaj ″osvežavanje memorije″, inače se informacija gubi. sadržaj ″osvežavanje memorije″, inače se informacija gubi. Poluprovodničke memorije se izrađuju u Poluprovodničke memorije se izrađuju u bipolarnojbipolarnoj, zatim , zatim MOSFET MOSFET tehnologiji i kao tehnologiji i kao CCD elementiCCD elementi

Page 7: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Podela poluprovodničkih memorijaPodela poluprovodničkih memorija Podela poluprovodničkih memorijaPodela poluprovodničkih memorija

Page 8: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

ROM memorije ROM memorije ROM (ROM (eng. Read only memoryeng. Read only memory) je memorija sa konstantnim ) je memorija sa konstantnim

sadržajem u koju se posebnim postupkom upisuje željena informacija, a sadržajem u koju se posebnim postupkom upisuje željena informacija, a kada je sadržaj upisan, memorija može samo da se čita. Ovo su stalne kada je sadržaj upisan, memorija može samo da se čita. Ovo su stalne memorije opšte primene, i koriste se, na primer: za generisanje binarnih memorije opšte primene, i koriste se, na primer: za generisanje binarnih reči, konverziju brojeva, generisanje raznih funkcija, u telefoniji za reči, konverziju brojeva, generisanje raznih funkcija, u telefoniji za određivanje vrste i tipa priključka itd. Najvažniju namenu su našle kao određivanje vrste i tipa priključka itd. Najvažniju namenu su našle kao stalne memorije u računarima. Podaci smešteni u ROM-u su uvek tamo, stalne memorije u računarima. Podaci smešteni u ROM-u su uvek tamo, bez obzira da li je priključeno napajanje.bez obzira da li je priključeno napajanje.Zbog toga ROM spada u klasu Zbog toga ROM spada u klasu postojanihpostojanih memorija. memorija.

ROM memorije ROM memorije ROM (ROM (eng. Read only memoryeng. Read only memory) je memorija sa konstantnim ) je memorija sa konstantnim

sadržajem u koju se posebnim postupkom upisuje željena informacija, a sadržajem u koju se posebnim postupkom upisuje željena informacija, a kada je sadržaj upisan, memorija može samo da se čita. Ovo su stalne kada je sadržaj upisan, memorija može samo da se čita. Ovo su stalne memorije opšte primene, i koriste se, na primer: za generisanje binarnih memorije opšte primene, i koriste se, na primer: za generisanje binarnih reči, konverziju brojeva, generisanje raznih funkcija, u telefoniji za reči, konverziju brojeva, generisanje raznih funkcija, u telefoniji za određivanje vrste i tipa priključka itd. Najvažniju namenu su našle kao određivanje vrste i tipa priključka itd. Najvažniju namenu su našle kao stalne memorije u računarima. Podaci smešteni u ROM-u su uvek tamo, stalne memorije u računarima. Podaci smešteni u ROM-u su uvek tamo, bez obzira da li je priključeno napajanje.bez obzira da li je priključeno napajanje.Zbog toga ROM spada u klasu Zbog toga ROM spada u klasu postojanihpostojanih memorija. memorija.

Page 9: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Mask ROM memorije (memorije sa fiksnim sadržajem)Mask ROM memorije (memorije sa fiksnim sadržajem)U prvoj fazi su se koristili ROM čipovi u koje su u fabrici prilikom U prvoj fazi su se koristili ROM čipovi u koje su u fabrici prilikom

proi-zvodnje, proi-zvodnje, jednom zauvek upisani podacijednom zauvek upisani podaci i nije postojala nikakva i nije postojala nikakva mogućnost da se oni promene. One se proizvode sličnim tehnološkim mogućnost da se oni promene. One se proizvode sličnim tehnološkim postupkom kao i mikroprocesori. Koriste se za programe koji se masovno postupkom kao i mikroprocesori. Koriste se za programe koji se masovno proizvode i ne menjaju se često.proizvode i ne menjaju se često.

PROM (PROM (eng.eng. Programmabile Read Only MemoryProgrammabile Read Only Memory) je programabilna ROM ) je programabilna ROM memorija, koju može da programira sam korisnik prema svojim memorija, koju može da programira sam korisnik prema svojim potrebama. potrebama.

Programiranje PROM memorija se vrši pomoću specijalnog Programiranje PROM memorija se vrši pomoću specijalnog uređaja koji se zove PROM programator. U programator se pomoću uređaja koji se zove PROM programator. U programator se pomoću računara upiše željeni sadržaj memorije, a zatim se sukcesivno adresiraju računara upiše željeni sadržaj memorije, a zatim se sukcesivno adresiraju sve adrese priključene PROM memorije i dovede impuls, koji pregoreva sve adrese priključene PROM memorije i dovede impuls, koji pregoreva odgovarajuće osigurače. Glavni nedostatak ovih memorija je što se odgovarajuće osigurače. Glavni nedostatak ovih memorija je što se jedanput upisani sadržaj više ne može menjati.jedanput upisani sadržaj više ne može menjati.

Mask ROM memorije (memorije sa fiksnim sadržajem)Mask ROM memorije (memorije sa fiksnim sadržajem)U prvoj fazi su se koristili ROM čipovi u koje su u fabrici prilikom U prvoj fazi su se koristili ROM čipovi u koje su u fabrici prilikom

proi-zvodnje, proi-zvodnje, jednom zauvek upisani podacijednom zauvek upisani podaci i nije postojala nikakva i nije postojala nikakva mogućnost da se oni promene. One se proizvode sličnim tehnološkim mogućnost da se oni promene. One se proizvode sličnim tehnološkim postupkom kao i mikroprocesori. Koriste se za programe koji se masovno postupkom kao i mikroprocesori. Koriste se za programe koji se masovno proizvode i ne menjaju se često.proizvode i ne menjaju se često.

PROM (PROM (eng.eng. Programmabile Read Only MemoryProgrammabile Read Only Memory) je programabilna ROM ) je programabilna ROM memorija, koju može da programira sam korisnik prema svojim memorija, koju može da programira sam korisnik prema svojim potrebama. potrebama.

Programiranje PROM memorija se vrši pomoću specijalnog Programiranje PROM memorija se vrši pomoću specijalnog uređaja koji se zove PROM programator. U programator se pomoću uređaja koji se zove PROM programator. U programator se pomoću računara upiše željeni sadržaj memorije, a zatim se sukcesivno adresiraju računara upiše željeni sadržaj memorije, a zatim se sukcesivno adresiraju sve adrese priključene PROM memorije i dovede impuls, koji pregoreva sve adrese priključene PROM memorije i dovede impuls, koji pregoreva odgovarajuće osigurače. Glavni nedostatak ovih memorija je što se odgovarajuće osigurače. Glavni nedostatak ovih memorija je što se jedanput upisani sadržaj više ne može menjati.jedanput upisani sadržaj više ne može menjati.

Page 10: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

EPROM memorije (EPROM memorije (eng.eng. Erasable Programmabile Read Only MemoryErasable Programmabile Read Only Memory) ) kao memorijske elemente koristi MOS tranzistore sa izolovanim gejtom. kao memorijske elemente koristi MOS tranzistore sa izolovanim gejtom. Jednom programirana memorija ne menja sadržaj više od 10 godina. Ako Jednom programirana memorija ne menja sadržaj više od 10 godina. Ako se memorija izloži dejstvu ultraljubičaste svetlosti u vremenu oko 20 se memorija izloži dejstvu ultraljubičaste svetlosti u vremenu oko 20 minuta, sadržaj se gubi jer SiO2 postaje slabo provodan i elektroni minuta, sadržaj se gubi jer SiO2 postaje slabo provodan i elektroni napuštaju izolovani gejt. Svaki čip ima mali stakleni prozor ugrađen na napuštaju izolovani gejt. Svaki čip ima mali stakleni prozor ugrađen na vrh kućišta ROM memorije, i kroz njega se može videti unutrašnjost vrh kućišta ROM memorije, i kroz njega se može videti unutrašnjost memorijskog čipa. EPROM se može u svako doba obrisati tako što se memorijskog čipa. EPROM se može u svako doba obrisati tako što se kroz ovaj prozorčić osvetli unutrašnjost čipa u komori sa UV svetlošću kroz ovaj prozorčić osvetli unutrašnjost čipa u komori sa UV svetlošću ((UV PROMUV PROM). Posle ovoga čip se može ponovo programirati. ). Posle ovoga čip se može ponovo programirati.

EPROM memorije (EPROM memorije (eng.eng. Erasable Programmabile Read Only MemoryErasable Programmabile Read Only Memory) ) kao memorijske elemente koristi MOS tranzistore sa izolovanim gejtom. kao memorijske elemente koristi MOS tranzistore sa izolovanim gejtom. Jednom programirana memorija ne menja sadržaj više od 10 godina. Ako Jednom programirana memorija ne menja sadržaj više od 10 godina. Ako se memorija izloži dejstvu ultraljubičaste svetlosti u vremenu oko 20 se memorija izloži dejstvu ultraljubičaste svetlosti u vremenu oko 20 minuta, sadržaj se gubi jer SiO2 postaje slabo provodan i elektroni minuta, sadržaj se gubi jer SiO2 postaje slabo provodan i elektroni napuštaju izolovani gejt. Svaki čip ima mali stakleni prozor ugrađen na napuštaju izolovani gejt. Svaki čip ima mali stakleni prozor ugrađen na vrh kućišta ROM memorije, i kroz njega se može videti unutrašnjost vrh kućišta ROM memorije, i kroz njega se može videti unutrašnjost memorijskog čipa. EPROM se može u svako doba obrisati tako što se memorijskog čipa. EPROM se može u svako doba obrisati tako što se kroz ovaj prozorčić osvetli unutrašnjost čipa u komori sa UV svetlošću kroz ovaj prozorčić osvetli unutrašnjost čipa u komori sa UV svetlošću ((UV PROMUV PROM). Posle ovoga čip se može ponovo programirati. ). Posle ovoga čip se može ponovo programirati.

Page 11: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

EEPROM memorije (EEPROM memorije (engeng. . Electrically Erasable Programmabile Read Electrically Erasable Programmabile Read Only MemoryOnly Memory) kao memorijske elemente takođe koriste MOS tranzistore ) kao memorijske elemente takođe koriste MOS tranzistore sa izolovanim gejtom, samo što je izolacija između elektroda dosta manja. sa izolovanim gejtom, samo što je izolacija između elektroda dosta manja. Upis sadržaja u memoriju se vrši na sličan način kao kod EPROM-a. Upis sadržaja u memoriju se vrši na sličan način kao kod EPROM-a. Sadržaj se može obrisati pod kontrolom softvera, i upisati u bilo kom Sadržaj se može obrisati pod kontrolom softvera, i upisati u bilo kom trenutku bez prethodnog brisanja.trenutku bez prethodnog brisanja.

Uobičajena upotreba EEPROM-a je kao programska memorija u malim Uobičajena upotreba EEPROM-a je kao programska memorija u malim mikroprocesorima sa ugrađenom memorijom ili se koriste kao mali mikroprocesorima sa ugrađenom memorijom ili se koriste kao mali memorijski nizovi za stalno čuvanje podataka o konfiguracionim memorijski nizovi za stalno čuvanje podataka o konfiguracionim informacijama sistema. informacijama sistema.

EEPROM memorije (EEPROM memorije (engeng. . Electrically Erasable Programmabile Read Electrically Erasable Programmabile Read Only MemoryOnly Memory) kao memorijske elemente takođe koriste MOS tranzistore ) kao memorijske elemente takođe koriste MOS tranzistore sa izolovanim gejtom, samo što je izolacija između elektroda dosta manja. sa izolovanim gejtom, samo što je izolacija između elektroda dosta manja. Upis sadržaja u memoriju se vrši na sličan način kao kod EPROM-a. Upis sadržaja u memoriju se vrši na sličan način kao kod EPROM-a. Sadržaj se može obrisati pod kontrolom softvera, i upisati u bilo kom Sadržaj se može obrisati pod kontrolom softvera, i upisati u bilo kom trenutku bez prethodnog brisanja.trenutku bez prethodnog brisanja.

Uobičajena upotreba EEPROM-a je kao programska memorija u malim Uobičajena upotreba EEPROM-a je kao programska memorija u malim mikroprocesorima sa ugrađenom memorijom ili se koriste kao mali mikroprocesorima sa ugrađenom memorijom ili se koriste kao mali memorijski nizovi za stalno čuvanje podataka o konfiguracionim memorijski nizovi za stalno čuvanje podataka o konfiguracionim informacijama sistema. informacijama sistema.

Page 12: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Fleš memorija:Fleš memorija: Fleš memorija je računarska memorija koja može da čuva podatke Fleš memorija je računarska memorija koja može da čuva podatke čak i kada nije pod naponom, a može se brisati i reprogramirati čak i kada nije pod naponom, a može se brisati i reprogramirati elektronskim putem. Zasnovana je na tehnologiji memorijskih kartica kao elektronskim putem. Zasnovana je na tehnologiji memorijskih kartica kao što su memorijske kartice za digitalne foto aparate, palmtop računare, što su memorijske kartice za digitalne foto aparate, palmtop računare, telefone, konzole za video igrice, audio plejere itd. Za razliku od telefone, konzole za video igrice, audio plejere itd. Za razliku od EEPROM-a, brisana je i reprogramirana u blokovima koji su sačinjeni od EEPROM-a, brisana je i reprogramirana u blokovima koji su sačinjeni od višestrukih lokacija. Fleš memorija košta mnogo manje od EEPROM-a, i višestrukih lokacija. Fleš memorija košta mnogo manje od EEPROM-a, i baš zbog toga, ova tehnologija memorijskih kartica je postala dominatna baš zbog toga, ova tehnologija memorijskih kartica je postala dominatna na tržištu od kako se pojavio USB flash drive, koji se koristi za čuvanje i na tržištu od kako se pojavio USB flash drive, koji se koristi za čuvanje i razmenu podataka između računara. razmenu podataka između računara. Pored karakteristike što joj nije potrebno električno napajanje za Pored karakteristike što joj nije potrebno električno napajanje za čuvanje podataka, fleš memorija nudi i brz pristup podacima. Još jedna čuvanje podataka, fleš memorija nudi i brz pristup podacima. Još jedna vrlo važna karakteristika fleš memorije je i ta što ima bolju otpornost, na vrlo važna karakteristika fleš memorije je i ta što ima bolju otpornost, na kinetičke šokove u odnosu na hard diskove. Gotovo je fizički neuništiva kinetičke šokove u odnosu na hard diskove. Gotovo je fizički neuništiva kada je upakovana u neku memorijsku karticu, koju koristi neki digitalni kada je upakovana u neku memorijsku karticu, koju koristi neki digitalni uredjaj.uredjaj.

Fleš memorija:Fleš memorija: Fleš memorija je računarska memorija koja može da čuva podatke Fleš memorija je računarska memorija koja može da čuva podatke čak i kada nije pod naponom, a može se brisati i reprogramirati čak i kada nije pod naponom, a može se brisati i reprogramirati elektronskim putem. Zasnovana je na tehnologiji memorijskih kartica kao elektronskim putem. Zasnovana je na tehnologiji memorijskih kartica kao što su memorijske kartice za digitalne foto aparate, palmtop računare, što su memorijske kartice za digitalne foto aparate, palmtop računare, telefone, konzole za video igrice, audio plejere itd. Za razliku od telefone, konzole za video igrice, audio plejere itd. Za razliku od EEPROM-a, brisana je i reprogramirana u blokovima koji su sačinjeni od EEPROM-a, brisana je i reprogramirana u blokovima koji su sačinjeni od višestrukih lokacija. Fleš memorija košta mnogo manje od EEPROM-a, i višestrukih lokacija. Fleš memorija košta mnogo manje od EEPROM-a, i baš zbog toga, ova tehnologija memorijskih kartica je postala dominatna baš zbog toga, ova tehnologija memorijskih kartica je postala dominatna na tržištu od kako se pojavio USB flash drive, koji se koristi za čuvanje i na tržištu od kako se pojavio USB flash drive, koji se koristi za čuvanje i razmenu podataka između računara. razmenu podataka između računara. Pored karakteristike što joj nije potrebno električno napajanje za Pored karakteristike što joj nije potrebno električno napajanje za čuvanje podataka, fleš memorija nudi i brz pristup podacima. Još jedna čuvanje podataka, fleš memorija nudi i brz pristup podacima. Još jedna vrlo važna karakteristika fleš memorije je i ta što ima bolju otpornost, na vrlo važna karakteristika fleš memorije je i ta što ima bolju otpornost, na kinetičke šokove u odnosu na hard diskove. Gotovo je fizički neuništiva kinetičke šokove u odnosu na hard diskove. Gotovo je fizički neuništiva kada je upakovana u neku memorijsku karticu, koju koristi neki digitalni kada je upakovana u neku memorijsku karticu, koju koristi neki digitalni uredjaj.uredjaj.

Page 13: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Fleš memorija ima karakteristiku da je Fleš memorija ima karakteristiku da je non-volatilenon-volatile odnosno da ne odnosno da ne gubi podatke koji su upisani na nju nakon što nestane napajanje, kao što gubi podatke koji su upisani na nju nakon što nestane napajanje, kao što je slučaj s klasičnom radnom memorijom u računaru.je slučaj s klasičnom radnom memorijom u računaru.

U zavisnosti od toga od kojih je kola realizovana svaka memorijska U zavisnosti od toga od kojih je kola realizovana svaka memorijska ćelija, fleš čipovi se svrstavaju u dve osnovne kategorije ćelija, fleš čipovi se svrstavaju u dve osnovne kategorije NORNOR i i NANDNAND..

Page 14: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Fleš tipa NOR nudi sporije čitanje i pisanje, ali i uređenu strukturu adrese i Fleš tipa NOR nudi sporije čitanje i pisanje, ali i uređenu strukturu adrese i podataka tako da je moguće pristupati bilo kojoj lokaciji na memorijskom čipu, na podataka tako da je moguće pristupati bilo kojoj lokaciji na memorijskom čipu, na sličan način kao kod radne memorije. Zbog toga je ovaj tip memorije pogodan za sličan način kao kod radne memorije. Zbog toga je ovaj tip memorije pogodan za skladištenje podataka koje nije potrebno često osvežavati, kao što je recimo BIOS skladištenje podataka koje nije potrebno često osvežavati, kao što je recimo BIOS ili pak firmware u raznim elektronskim uređajima. ili pak firmware u raznim elektronskim uređajima.

Fleš tipa NOR nudi sporije čitanje i pisanje, ali i uređenu strukturu adrese i Fleš tipa NOR nudi sporije čitanje i pisanje, ali i uređenu strukturu adrese i podataka tako da je moguće pristupati bilo kojoj lokaciji na memorijskom čipu, na podataka tako da je moguće pristupati bilo kojoj lokaciji na memorijskom čipu, na sličan način kao kod radne memorije. Zbog toga je ovaj tip memorije pogodan za sličan način kao kod radne memorije. Zbog toga je ovaj tip memorije pogodan za skladištenje podataka koje nije potrebno često osvežavati, kao što je recimo BIOS skladištenje podataka koje nije potrebno često osvežavati, kao što je recimo BIOS ili pak firmware u raznim elektronskim uređajima. ili pak firmware u raznim elektronskim uređajima.

NOR fleševi su pogodni za primenu kod mikroprocesorskih sistema, zbog NOR fleševi su pogodni za primenu kod mikroprocesorskih sistema, zbog sposobnosti za njihovo direktno povezivenja u sistem. Pri tome, kada rade u sposobnosti za njihovo direktno povezivenja u sistem. Pri tome, kada rade u režimu Read-only, ove memorije funkcionišu na sličan način kao EPROM-ovi, režimu Read-only, ove memorije funkcionišu na sličan način kao EPROM-ovi, koje karakteriše jednostavno oblikovani interfejs. U široj upotrebi kod prenosnih koje karakteriše jednostavno oblikovani interfejs. U široj upotrebi kod prenosnih uređaja, pre svega mobilnih telefona, do sada je uglavnom bila NOR Fleš uređaja, pre svega mobilnih telefona, do sada je uglavnom bila NOR Fleš memorija koja polako počinje da gubi korak u trci sa NAND tipom. memorija koja polako počinje da gubi korak u trci sa NAND tipom.

NOR fleševi su pogodni za primenu kod mikroprocesorskih sistema, zbog NOR fleševi su pogodni za primenu kod mikroprocesorskih sistema, zbog sposobnosti za njihovo direktno povezivenja u sistem. Pri tome, kada rade u sposobnosti za njihovo direktno povezivenja u sistem. Pri tome, kada rade u režimu Read-only, ove memorije funkcionišu na sličan način kao EPROM-ovi, režimu Read-only, ove memorije funkcionišu na sličan način kao EPROM-ovi, koje karakteriše jednostavno oblikovani interfejs. U široj upotrebi kod prenosnih koje karakteriše jednostavno oblikovani interfejs. U široj upotrebi kod prenosnih uređaja, pre svega mobilnih telefona, do sada je uglavnom bila NOR Fleš uređaja, pre svega mobilnih telefona, do sada je uglavnom bila NOR Fleš memorija koja polako počinje da gubi korak u trci sa NAND tipom. memorija koja polako počinje da gubi korak u trci sa NAND tipom.

Page 15: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

NAND fleš memorijaNAND fleš memorijaIma znatno nižu cenu proizvodnje od NOR fleša, brže čitanje i pisanje, Ima znatno nižu cenu proizvodnje od NOR fleša, brže čitanje i pisanje, veću gustinu pakovanja memorijskih ćelija i osetno veću izdržljivost u veću gustinu pakovanja memorijskih ćelija i osetno veću izdržljivost u pogledu količine maksimalnog broja pristupa memoriji odnosno pogledu količine maksimalnog broja pristupa memoriji odnosno maksimalnog broja pisanja/brisanja memorijemaksimalnog broja pisanja/brisanja memorije

NAND fleševi se standardno koriste u potrošačkoj elektronici kao NAND fleševi se standardno koriste u potrošačkoj elektronici kao memorijske kartice, kakav je slučaj sa digitalnim fotoaparatima. NAND memorijske kartice, kakav je slučaj sa digitalnim fotoaparatima. NAND fleševi, kao komponente su takođe dostupne kao diskretne komponente fleševi, kao komponente su takođe dostupne kao diskretne komponente za stalno memorisanje velike količine podataka kod digitalnih sistema.za stalno memorisanje velike količine podataka kod digitalnih sistema.

NAND fleš memorijaNAND fleš memorijaIma znatno nižu cenu proizvodnje od NOR fleša, brže čitanje i pisanje, Ima znatno nižu cenu proizvodnje od NOR fleša, brže čitanje i pisanje, veću gustinu pakovanja memorijskih ćelija i osetno veću izdržljivost u veću gustinu pakovanja memorijskih ćelija i osetno veću izdržljivost u pogledu količine maksimalnog broja pristupa memoriji odnosno pogledu količine maksimalnog broja pristupa memoriji odnosno maksimalnog broja pisanja/brisanja memorijemaksimalnog broja pisanja/brisanja memorije

NAND fleševi se standardno koriste u potrošačkoj elektronici kao NAND fleševi se standardno koriste u potrošačkoj elektronici kao memorijske kartice, kakav je slučaj sa digitalnim fotoaparatima. NAND memorijske kartice, kakav je slučaj sa digitalnim fotoaparatima. NAND fleševi, kao komponente su takođe dostupne kao diskretne komponente fleševi, kao komponente su takođe dostupne kao diskretne komponente za stalno memorisanje velike količine podataka kod digitalnih sistema.za stalno memorisanje velike količine podataka kod digitalnih sistema.

Page 16: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

U skorijoj budućnosti predviđa se postepeni prelazak sa klasičnih hard-U skorijoj budućnosti predviđa se postepeni prelazak sa klasičnih hard-diskova na nove, ultrabrze fleš diskove koji će se u početku sretati u diskova na nove, ultrabrze fleš diskove koji će se u početku sretati u modelima prenosnih računara, kao i u uređajima koji zahtevaju manje modelima prenosnih računara, kao i u uređajima koji zahtevaju manje količine memorije poput digitalnih video-kamera.količine memorije poput digitalnih video-kamera.

U skorijoj budućnosti predviđa se postepeni prelazak sa klasičnih hard-U skorijoj budućnosti predviđa se postepeni prelazak sa klasičnih hard-diskova na nove, ultrabrze fleš diskove koji će se u početku sretati u diskova na nove, ultrabrze fleš diskove koji će se u početku sretati u modelima prenosnih računara, kao i u uređajima koji zahtevaju manje modelima prenosnih računara, kao i u uređajima koji zahtevaju manje količine memorije poput digitalnih video-kamera.količine memorije poput digitalnih video-kamera.

Page 17: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

USB FLASH DRIVEUSB FLASH DRIVE USB flash drive je mobilan i moćan memorijski uređaj i USB flash drive je mobilan i moćan memorijski uređaj i ima velike ima velike prednosti u odnosu na ostale prenosive memorijske uređaje. prednosti u odnosu na ostale prenosive memorijske uređaje. Kompaktniji Kompaktniji je, generalno brži, može da nosi veliku količinu podataka, i veoma je je, generalno brži, može da nosi veliku količinu podataka, i veoma je pouzdan (fizički pre svega). Danas, maksimalan kapacitet USB flash pouzdan (fizički pre svega). Danas, maksimalan kapacitet USB flash drive-a je zvanično 64GB, a pre samo nekoliko godina kapacitet od 1GB drive-a je zvanično 64GB, a pre samo nekoliko godina kapacitet od 1GB se smatrao luksuzomse smatrao luksuzom

Svaki USB flash drive se sastoji od nekoliko osnovnih elemenata. To su Svaki USB flash drive se sastoji od nekoliko osnovnih elemenata. To su u prvom redu NAND fleš memorijski čip i USB kontroler koji računaru ili u prvom redu NAND fleš memorijski čip i USB kontroler koji računaru ili nekom drugom uređaju omogućava pristup fleš memoriji. Ostatak čine nekom drugom uređaju omogućava pristup fleš memoriji. Ostatak čine generator takta, dodatni kontakti za programiranje i testiranje uređaja pri generator takta, dodatni kontakti za programiranje i testiranje uređaja pri proizvodnji, led dioda za indikaciju rada i na kraju sama štampana pločica proizvodnji, led dioda za indikaciju rada i na kraju sama štampana pločica na koju su sve ove komponente integrisane. Na štampanoj pločici je i na koju su sve ove komponente integrisane. Na štampanoj pločici je i fizički USB konektor kojim se uređaj priključuje na računarfizički USB konektor kojim se uređaj priključuje na računar

USB FLASH DRIVEUSB FLASH DRIVE USB flash drive je mobilan i moćan memorijski uređaj i USB flash drive je mobilan i moćan memorijski uređaj i ima velike ima velike prednosti u odnosu na ostale prenosive memorijske uređaje. prednosti u odnosu na ostale prenosive memorijske uređaje. Kompaktniji Kompaktniji je, generalno brži, može da nosi veliku količinu podataka, i veoma je je, generalno brži, može da nosi veliku količinu podataka, i veoma je pouzdan (fizički pre svega). Danas, maksimalan kapacitet USB flash pouzdan (fizički pre svega). Danas, maksimalan kapacitet USB flash drive-a je zvanično 64GB, a pre samo nekoliko godina kapacitet od 1GB drive-a je zvanično 64GB, a pre samo nekoliko godina kapacitet od 1GB se smatrao luksuzomse smatrao luksuzom

Svaki USB flash drive se sastoji od nekoliko osnovnih elemenata. To su Svaki USB flash drive se sastoji od nekoliko osnovnih elemenata. To su u prvom redu NAND fleš memorijski čip i USB kontroler koji računaru ili u prvom redu NAND fleš memorijski čip i USB kontroler koji računaru ili nekom drugom uređaju omogućava pristup fleš memoriji. Ostatak čine nekom drugom uređaju omogućava pristup fleš memoriji. Ostatak čine generator takta, dodatni kontakti za programiranje i testiranje uređaja pri generator takta, dodatni kontakti za programiranje i testiranje uređaja pri proizvodnji, led dioda za indikaciju rada i na kraju sama štampana pločica proizvodnji, led dioda za indikaciju rada i na kraju sama štampana pločica na koju su sve ove komponente integrisane. Na štampanoj pločici je i na koju su sve ove komponente integrisane. Na štampanoj pločici je i fizički USB konektor kojim se uređaj priključuje na računarfizički USB konektor kojim se uređaj priključuje na računar

Page 18: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

RAM (RAM (eng.eng. Random Access MemoryRandom Access Memory ) je memorija sa slučajnim ) je memorija sa slučajnim pristupom. pristupom. To znači da je vreme potrebno za čitanje ili upis sadržaja To znači da je vreme potrebno za čitanje ili upis sadržaja nezavisno od adrese na kojoj se čitanje ili upis obavlja. Informacija nezavisno od adrese na kojoj se čitanje ili upis obavlja. Informacija upisana u poluprovodničkim RAM memorijama se gubi čim se isključi upisana u poluprovodničkim RAM memorijama se gubi čim se isključi napajanje pa pripada klasi nepostojanih memorija i služi za privremeno napajanje pa pripada klasi nepostojanih memorija i služi za privremeno memorisanje podataka za vreme rada računara. memorisanje podataka za vreme rada računara. Ova memorija je Ova memorija je neizbežan deo svakog računarskog sistema (operativna memorija). Brzina neizbežan deo svakog računarskog sistema (operativna memorija). Brzina i veličina ove memorije, znatno utiče na performanse računarskog i veličina ove memorije, znatno utiče na performanse računarskog sistema, tako da proizvođači memorijskih čipova stalno usavršavaju sistema, tako da proizvođači memorijskih čipova stalno usavršavaju dizajn: cilj je najveća moguća brzina pristupa po najmanjoj ceni. Kapacitet dizajn: cilj je najveća moguća brzina pristupa po najmanjoj ceni. Kapacitet memorije se kreće od nekoliko Kb za male mikroračunare do više GB za memorije se kreće od nekoliko Kb za male mikroračunare do više GB za velike računarske sisteme. RAM memorije se proizvode kako sa statičkim, velike računarske sisteme. RAM memorije se proizvode kako sa statičkim, tako i sa dinamičkim memorijskim ćelijama, pa se obično dele na statičke i tako i sa dinamičkim memorijskim ćelijama, pa se obično dele na statičke i dinamičke RAM memorije. dinamičke RAM memorije.

RAM (RAM (eng.eng. Random Access MemoryRandom Access Memory ) je memorija sa slučajnim ) je memorija sa slučajnim pristupom. pristupom. To znači da je vreme potrebno za čitanje ili upis sadržaja To znači da je vreme potrebno za čitanje ili upis sadržaja nezavisno od adrese na kojoj se čitanje ili upis obavlja. Informacija nezavisno od adrese na kojoj se čitanje ili upis obavlja. Informacija upisana u poluprovodničkim RAM memorijama se gubi čim se isključi upisana u poluprovodničkim RAM memorijama se gubi čim se isključi napajanje pa pripada klasi nepostojanih memorija i služi za privremeno napajanje pa pripada klasi nepostojanih memorija i služi za privremeno memorisanje podataka za vreme rada računara. memorisanje podataka za vreme rada računara. Ova memorija je Ova memorija je neizbežan deo svakog računarskog sistema (operativna memorija). Brzina neizbežan deo svakog računarskog sistema (operativna memorija). Brzina i veličina ove memorije, znatno utiče na performanse računarskog i veličina ove memorije, znatno utiče na performanse računarskog sistema, tako da proizvođači memorijskih čipova stalno usavršavaju sistema, tako da proizvođači memorijskih čipova stalno usavršavaju dizajn: cilj je najveća moguća brzina pristupa po najmanjoj ceni. Kapacitet dizajn: cilj je najveća moguća brzina pristupa po najmanjoj ceni. Kapacitet memorije se kreće od nekoliko Kb za male mikroračunare do više GB za memorije se kreće od nekoliko Kb za male mikroračunare do više GB za velike računarske sisteme. RAM memorije se proizvode kako sa statičkim, velike računarske sisteme. RAM memorije se proizvode kako sa statičkim, tako i sa dinamičkim memorijskim ćelijama, pa se obično dele na statičke i tako i sa dinamičkim memorijskim ćelijama, pa se obično dele na statičke i dinamičke RAM memorije. dinamičke RAM memorije.

Page 19: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Statička RAM memorija – SRAMStatička RAM memorija – SRAM

Statičke memorije su manjeg kapaciteta po čipu, a koriste se u Statičke memorije su manjeg kapaciteta po čipu, a koriste se u sistemima gde se zahteva veća brzina pristupa memoriji i manja potrošnja sistemima gde se zahteva veća brzina pristupa memoriji i manja potrošnja struje iz izvora za napajanje. Takođe je verovatnoća greške kod statičkih struje iz izvora za napajanje. Takođe je verovatnoća greške kod statičkih memorija manja nego kod dinamičkih, tako da se koriste u sistemima gde memorija manja nego kod dinamičkih, tako da se koriste u sistemima gde se zahteva visoka pouzdanost. se zahteva visoka pouzdanost.

IIzmeđu glavne radne memorije koja je realizovana kao dinamički zmeđu glavne radne memorije koja je realizovana kao dinamički RAM i mikroprocesora se postavlja manja količina znatno brže statičke RAM i mikroprocesora se postavlja manja količina znatno brže statičke RAM memorije. Ova memorija se naziva RAM memorije. Ova memorija se naziva keš memorijomkeš memorijom i njenim radom i njenim radom upravlja poseban keš kontroler. upravlja poseban keš kontroler.

Prvi nivo, takozvaniPrvi nivo, takozvani L1 nivoL1 nivo je relativno mali i on se nalazi u je relativno mali i on se nalazi u okviru samog jezgra mikroprocesora. On obično ima dva odvojena dela. okviru samog jezgra mikroprocesora. On obično ima dva odvojena dela. U jednom se smeštaju instrukcije koje bi procesor trebao da izvrši, a u U jednom se smeštaju instrukcije koje bi procesor trebao da izvrši, a u drugom podaci koje bi trebao da obradi. Obično radi na istom taktu kao i drugom podaci koje bi trebao da obradi. Obično radi na istom taktu kao i sam procesor.sam procesor.

Drugi nivo keš memorije Drugi nivo keš memorije (L2 nivo)(L2 nivo) ima znatno veću količinu ima znatno veću količinu memorije, smešten je u ulazno-izlaznom delu mikroprocesora, i zavisno memorije, smešten je u ulazno-izlaznom delu mikroprocesora, i zavisno od konstrukcije samog mikroprocesora može da radi i sa manjom od konstrukcije samog mikroprocesora može da radi i sa manjom učestanosti takta (obično polovina učestanosti takta procesora).učestanosti takta (obično polovina učestanosti takta procesora).

Statička RAM memorija – SRAMStatička RAM memorija – SRAM

Statičke memorije su manjeg kapaciteta po čipu, a koriste se u Statičke memorije su manjeg kapaciteta po čipu, a koriste se u sistemima gde se zahteva veća brzina pristupa memoriji i manja potrošnja sistemima gde se zahteva veća brzina pristupa memoriji i manja potrošnja struje iz izvora za napajanje. Takođe je verovatnoća greške kod statičkih struje iz izvora za napajanje. Takođe je verovatnoća greške kod statičkih memorija manja nego kod dinamičkih, tako da se koriste u sistemima gde memorija manja nego kod dinamičkih, tako da se koriste u sistemima gde se zahteva visoka pouzdanost. se zahteva visoka pouzdanost.

IIzmeđu glavne radne memorije koja je realizovana kao dinamički zmeđu glavne radne memorije koja je realizovana kao dinamički RAM i mikroprocesora se postavlja manja količina znatno brže statičke RAM i mikroprocesora se postavlja manja količina znatno brže statičke RAM memorije. Ova memorija se naziva RAM memorije. Ova memorija se naziva keš memorijomkeš memorijom i njenim radom i njenim radom upravlja poseban keš kontroler. upravlja poseban keš kontroler.

Prvi nivo, takozvaniPrvi nivo, takozvani L1 nivoL1 nivo je relativno mali i on se nalazi u je relativno mali i on se nalazi u okviru samog jezgra mikroprocesora. On obično ima dva odvojena dela. okviru samog jezgra mikroprocesora. On obično ima dva odvojena dela. U jednom se smeštaju instrukcije koje bi procesor trebao da izvrši, a u U jednom se smeštaju instrukcije koje bi procesor trebao da izvrši, a u drugom podaci koje bi trebao da obradi. Obično radi na istom taktu kao i drugom podaci koje bi trebao da obradi. Obično radi na istom taktu kao i sam procesor.sam procesor.

Drugi nivo keš memorije Drugi nivo keš memorije (L2 nivo)(L2 nivo) ima znatno veću količinu ima znatno veću količinu memorije, smešten je u ulazno-izlaznom delu mikroprocesora, i zavisno memorije, smešten je u ulazno-izlaznom delu mikroprocesora, i zavisno od konstrukcije samog mikroprocesora može da radi i sa manjom od konstrukcije samog mikroprocesora može da radi i sa manjom učestanosti takta (obično polovina učestanosti takta procesora).učestanosti takta (obično polovina učestanosti takta procesora).

Page 20: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

DRAM memorijaDRAM memorija

Da bi se realizovala memorija sa većom gustinom pakovanja, Da bi se realizovala memorija sa većom gustinom pakovanja, konstruisana je memorija sa samo jednim tranzistorom i jednim kon-konstruisana je memorija sa samo jednim tranzistorom i jednim kon-denzatorom po memorijskoj ćeliji. Ovakva memorija bazira pamćenje in-denzatorom po memorijskoj ćeliji. Ovakva memorija bazira pamćenje in-formacije na električnom punjenju kondenzatora. Zbog eksponencijalnog formacije na električnom punjenju kondenzatora. Zbog eksponencijalnog pražnjenja kondenzatora sadržaj ove memorije potrebno je povremeno pražnjenja kondenzatora sadržaj ove memorije potrebno je povremeno osvežavati da se informacija ne bi izgubila.osvežavati da se informacija ne bi izgubila.

Dinamički RAM čini veći deo operativne memorije jer mu to Dinamički RAM čini veći deo operativne memorije jer mu to omogu-ćava niska cena i velika gustina pakovanja.omogu-ćava niska cena i velika gustina pakovanja.

Ima više vrsta DRAM memorija. Danas su na tržištu Ima više vrsta DRAM memorija. Danas su na tržištu najzastupljenija dva tipa DRAM memorije: najzastupljenija dva tipa DRAM memorije: SDRAMSDRAM ( (Synchronous DRAMSynchronous DRAM) i ) i DDRDDR ( (Double Data Rate SDRAMDouble Data Rate SDRAM). ).

DRAM memorijaDRAM memorija

Da bi se realizovala memorija sa većom gustinom pakovanja, Da bi se realizovala memorija sa većom gustinom pakovanja, konstruisana je memorija sa samo jednim tranzistorom i jednim kon-konstruisana je memorija sa samo jednim tranzistorom i jednim kon-denzatorom po memorijskoj ćeliji. Ovakva memorija bazira pamćenje in-denzatorom po memorijskoj ćeliji. Ovakva memorija bazira pamćenje in-formacije na električnom punjenju kondenzatora. Zbog eksponencijalnog formacije na električnom punjenju kondenzatora. Zbog eksponencijalnog pražnjenja kondenzatora sadržaj ove memorije potrebno je povremeno pražnjenja kondenzatora sadržaj ove memorije potrebno je povremeno osvežavati da se informacija ne bi izgubila.osvežavati da se informacija ne bi izgubila.

Dinamički RAM čini veći deo operativne memorije jer mu to Dinamički RAM čini veći deo operativne memorije jer mu to omogu-ćava niska cena i velika gustina pakovanja.omogu-ćava niska cena i velika gustina pakovanja.

Ima više vrsta DRAM memorija. Danas su na tržištu Ima više vrsta DRAM memorija. Danas su na tržištu najzastupljenija dva tipa DRAM memorije: najzastupljenija dva tipa DRAM memorije: SDRAMSDRAM ( (Synchronous DRAMSynchronous DRAM) i ) i DDRDDR ( (Double Data Rate SDRAMDouble Data Rate SDRAM). ).

Page 21: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

SDRAM i DDR RAM SDRAM i DDR RAM

SDRAM dozvoljava efikasniju komunikaciju sa procesorom i povećava SDRAM dozvoljava efikasniju komunikaciju sa procesorom i povećava brzinu rada na 133 MHz, u odnosu na prethodne verzije DRAM-a (brzinu rada na 133 MHz, u odnosu na prethodne verzije DRAM-a (EDO EDO RAM, BEDO RAMRAM, BEDO RAM)), , međutim međutim ova memorija ova memorija jednostavno nemože da radi jednostavno nemože da radi stabilno na brzinama većim od 140 MHz. Zbog toga je razvijena nova stabilno na brzinama većim od 140 MHz. Zbog toga je razvijena nova memorijska arhitektura koja korišćenjem obične SDRAM tehnologije može memorijska arhitektura koja korišćenjem obične SDRAM tehnologije može da radi na taktovima do čak 266 MHz - da radi na taktovima do čak 266 MHz - DDR SDRAMDDR SDRAM memorija ( memorija (DDR- DDR- Double Data RateDouble Data Rate). ).

Principska razlika između običnih i Principska razlika između običnih i DDRDDR modula je u tome, što obični modula je u tome, što obični moduli obavljaju jednu operaciju tokom jednog takt impulsa. DDR moduli moduli obavljaju jednu operaciju tokom jednog takt impulsa. DDR moduli tokom jednog takt impulsa obave dve operacije, pošto koriste obe ivice tokom jednog takt impulsa obave dve operacije, pošto koriste obe ivice takt impulsa (i uzlaznu i silaznu), što teoretski omogućuje dvostruko brži takt impulsa (i uzlaznu i silaznu), što teoretski omogućuje dvostruko brži rad. rad.

SDRAM i DDR RAM SDRAM i DDR RAM

SDRAM dozvoljava efikasniju komunikaciju sa procesorom i povećava SDRAM dozvoljava efikasniju komunikaciju sa procesorom i povećava brzinu rada na 133 MHz, u odnosu na prethodne verzije DRAM-a (brzinu rada na 133 MHz, u odnosu na prethodne verzije DRAM-a (EDO EDO RAM, BEDO RAMRAM, BEDO RAM)), , međutim međutim ova memorija ova memorija jednostavno nemože da radi jednostavno nemože da radi stabilno na brzinama većim od 140 MHz. Zbog toga je razvijena nova stabilno na brzinama većim od 140 MHz. Zbog toga je razvijena nova memorijska arhitektura koja korišćenjem obične SDRAM tehnologije može memorijska arhitektura koja korišćenjem obične SDRAM tehnologije može da radi na taktovima do čak 266 MHz - da radi na taktovima do čak 266 MHz - DDR SDRAMDDR SDRAM memorija ( memorija (DDR- DDR- Double Data RateDouble Data Rate). ).

Principska razlika između običnih i Principska razlika između običnih i DDRDDR modula je u tome, što obični modula je u tome, što obični moduli obavljaju jednu operaciju tokom jednog takt impulsa. DDR moduli moduli obavljaju jednu operaciju tokom jednog takt impulsa. DDR moduli tokom jednog takt impulsa obave dve operacije, pošto koriste obe ivice tokom jednog takt impulsa obave dve operacije, pošto koriste obe ivice takt impulsa (i uzlaznu i silaznu), što teoretski omogućuje dvostruko brži takt impulsa (i uzlaznu i silaznu), što teoretski omogućuje dvostruko brži rad. rad.

Page 22: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

RDRAMRDRAM (Rambus dynamic random access memory) (Rambus dynamic random access memory) Osnovne osobine Direct Rambus memorije su široke interne Osnovne osobine Direct Rambus memorije su široke interne

magistrale pojedinih čipova u modulu (128 i 64-bitne), uska širina magistrale pojedinih čipova u modulu (128 i 64-bitne), uska širina magistrale koja povezuje module i memorijski kontroler na matičnoj magistrale koja povezuje module i memorijski kontroler na matičnoj ploči, a samim tim i obilna upotreba multipleksiranja koja proizlazi iz ploči, a samim tim i obilna upotreba multipleksiranja koja proizlazi iz toga. toga.

Prednosti ovog tipa memorije su:Prednosti ovog tipa memorije su:- Velika brzina prenosa podataka iz memorijskih modula prema ostatku - Velika brzina prenosa podataka iz memorijskih modula prema ostatku

računara (Rambus channel na 400MHz, 1.6GB/s, teoretski manja računara (Rambus channel na 400MHz, 1.6GB/s, teoretski manja latencija pristupa)latencija pristupa)

- Smanjen broj potrebnih linija za pristup memoriji (jedna magistrala od - Smanjen broj potrebnih linija za pristup memoriji (jedna magistrala od 16+5+3=24 linije koja obilazi sve module) – ušteda na kompleksnosti 16+5+3=24 linije koja obilazi sve module) – ušteda na kompleksnosti magistralamagistrala

- Razdvojene linije za adrese kolone i reda- Razdvojene linije za adrese kolone i reda- Paketni pristup prenosu adresa, naredbi i podataka, unificirana veličina i - Paketni pristup prenosu adresa, naredbi i podataka, unificirana veličina i

trajanje paketatrajanje paketa- Cevovodni (Cevovodni (pipelinepipeline) rad) rad- Stroge i standardizovane specifikacije, veliki kvalitet izrađenih Stroge i standardizovane specifikacije, veliki kvalitet izrađenih

komponentikomponenti

RDRAMRDRAM (Rambus dynamic random access memory) (Rambus dynamic random access memory) Osnovne osobine Direct Rambus memorije su široke interne Osnovne osobine Direct Rambus memorije su široke interne

magistrale pojedinih čipova u modulu (128 i 64-bitne), uska širina magistrale pojedinih čipova u modulu (128 i 64-bitne), uska širina magistrale koja povezuje module i memorijski kontroler na matičnoj magistrale koja povezuje module i memorijski kontroler na matičnoj ploči, a samim tim i obilna upotreba multipleksiranja koja proizlazi iz ploči, a samim tim i obilna upotreba multipleksiranja koja proizlazi iz toga. toga.

Prednosti ovog tipa memorije su:Prednosti ovog tipa memorije su:- Velika brzina prenosa podataka iz memorijskih modula prema ostatku - Velika brzina prenosa podataka iz memorijskih modula prema ostatku

računara (Rambus channel na 400MHz, 1.6GB/s, teoretski manja računara (Rambus channel na 400MHz, 1.6GB/s, teoretski manja latencija pristupa)latencija pristupa)

- Smanjen broj potrebnih linija za pristup memoriji (jedna magistrala od - Smanjen broj potrebnih linija za pristup memoriji (jedna magistrala od 16+5+3=24 linije koja obilazi sve module) – ušteda na kompleksnosti 16+5+3=24 linije koja obilazi sve module) – ušteda na kompleksnosti magistralamagistrala

- Razdvojene linije za adrese kolone i reda- Razdvojene linije za adrese kolone i reda- Paketni pristup prenosu adresa, naredbi i podataka, unificirana veličina i - Paketni pristup prenosu adresa, naredbi i podataka, unificirana veličina i

trajanje paketatrajanje paketa- Cevovodni (Cevovodni (pipelinepipeline) rad) rad- Stroge i standardizovane specifikacije, veliki kvalitet izrađenih Stroge i standardizovane specifikacije, veliki kvalitet izrađenih

komponentikomponenti

Page 23: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

SLDRAMSLDRAM (Synchronous-Link DRAM) (Synchronous-Link DRAM)

SLDRAM je evolutivni dizajn koji izuzetno povećava peformanse SLDRAM je evolutivni dizajn koji izuzetno povećava peformanse memorijskog podsistema u odnosu na SDRAM, i to bez korišćenja memorijskog podsistema u odnosu na SDRAM, i to bez korišćenja potpuno nove arhitekture kao u slučaju RDRAM-a. potpuno nove arhitekture kao u slučaju RDRAM-a. Iako SLDRAM Iako SLDRAM trenutno može da radi na (samo) 200 MHz, on radi sa manjim kašnjenjem trenutno može da radi na (samo) 200 MHz, on radi sa manjim kašnjenjem od RDRAM-a i koristi kompletnu 64-bitnu magistralu (RDRAM koristi 16-od RDRAM-a i koristi kompletnu 64-bitnu magistralu (RDRAM koristi 16-bitnu magistralu). Takođe, SLDRAM može da koristi istu tehniku za bitnu magistralu). Takođe, SLDRAM može da koristi istu tehniku za dupliranje takta kao kod DDR SDRAM-a, što mu omogućava performanse dupliranje takta kao kod DDR SDRAM-a, što mu omogućava performanse ekvivalentne radu na 400 MHzekvivalentne radu na 400 MHz

SLDRAMSLDRAM (Synchronous-Link DRAM) (Synchronous-Link DRAM)

SLDRAM je evolutivni dizajn koji izuzetno povećava peformanse SLDRAM je evolutivni dizajn koji izuzetno povećava peformanse memorijskog podsistema u odnosu na SDRAM, i to bez korišćenja memorijskog podsistema u odnosu na SDRAM, i to bez korišćenja potpuno nove arhitekture kao u slučaju RDRAM-a. potpuno nove arhitekture kao u slučaju RDRAM-a. Iako SLDRAM Iako SLDRAM trenutno može da radi na (samo) 200 MHz, on radi sa manjim kašnjenjem trenutno može da radi na (samo) 200 MHz, on radi sa manjim kašnjenjem od RDRAM-a i koristi kompletnu 64-bitnu magistralu (RDRAM koristi 16-od RDRAM-a i koristi kompletnu 64-bitnu magistralu (RDRAM koristi 16-bitnu magistralu). Takođe, SLDRAM može da koristi istu tehniku za bitnu magistralu). Takođe, SLDRAM može da koristi istu tehniku za dupliranje takta kao kod DDR SDRAM-a, što mu omogućava performanse dupliranje takta kao kod DDR SDRAM-a, što mu omogućava performanse ekvivalentne radu na 400 MHzekvivalentne radu na 400 MHz

Page 24: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Memorije budućnosti: MRAM ili OUMMemorije budućnosti: MRAM ili OUM MRAMMRAM (Magnetne RAM memorije) temelje se na IBM–ovom (Magnetne RAM memorije) temelje se na IBM–ovom

pronalasku magnetnog tunel efekta.Njegovom upotrebom bi se smanjila pronalasku magnetnog tunel efekta.Njegovom upotrebom bi se smanjila potrošnja energije jer se više ne bi osvežavali podaci u dinamičkim potrošnja energije jer se više ne bi osvežavali podaci u dinamičkim memorijama. Uz to npr. računar bi se mogao dovesti iz stanja mirovanja memorijama. Uz to npr. računar bi se mogao dovesti iz stanja mirovanja (isključeno) u radno stanje za nekoliko sekundi itd. MRAM bi mogao u (isključeno) u radno stanje za nekoliko sekundi itd. MRAM bi mogao u budućnosti zameniti registre, keš memoriju i glavnu memoriju.budućnosti zameniti registre, keš memoriju i glavnu memoriju.Ukoliko dva magneta odvojimo vrlo tankim izolirajućim slojem, tunelska Ukoliko dva magneta odvojimo vrlo tankim izolirajućim slojem, tunelska struja kroz izolator će se menjati zavisno o toga da li su magneti struja kroz izolator će se menjati zavisno o toga da li su magneti polarizovani jedan prema drugom u istom ili u obrnutom smeru. Ta polarizovani jedan prema drugom u istom ili u obrnutom smeru. Ta razlika u veličini tunelske struje se opisuje kao "0" ili "1" informacija.razlika u veličini tunelske struje se opisuje kao "0" ili "1" informacija.

OUM (OUM (eng.eng. Ovonic unified memoryOvonic unified memory), je tehnologija kompanije ), je tehnologija kompanije Ovonyx koja proizvodi iste materijale koji se koriste kod optičkih disk Ovonyx koja proizvodi iste materijale koji se koriste kod optičkih disk memorija (CD, DVD) ali menja amorfno u kristalno stanje električki a ne memorija (CD, DVD) ali menja amorfno u kristalno stanje električki a ne laserom. Ova tehnologija ima prema današnjim saznanjima čak i veće laserom. Ova tehnologija ima prema današnjim saznanjima čak i veće šanse da postane opšte prihvaćena memorija sutrašnjice nego šanse da postane opšte prihvaćena memorija sutrašnjice nego magnetske memorije (MRAM).magnetske memorije (MRAM).

Memorije budućnosti: MRAM ili OUMMemorije budućnosti: MRAM ili OUM MRAMMRAM (Magnetne RAM memorije) temelje se na IBM–ovom (Magnetne RAM memorije) temelje se na IBM–ovom

pronalasku magnetnog tunel efekta.Njegovom upotrebom bi se smanjila pronalasku magnetnog tunel efekta.Njegovom upotrebom bi se smanjila potrošnja energije jer se više ne bi osvežavali podaci u dinamičkim potrošnja energije jer se više ne bi osvežavali podaci u dinamičkim memorijama. Uz to npr. računar bi se mogao dovesti iz stanja mirovanja memorijama. Uz to npr. računar bi se mogao dovesti iz stanja mirovanja (isključeno) u radno stanje za nekoliko sekundi itd. MRAM bi mogao u (isključeno) u radno stanje za nekoliko sekundi itd. MRAM bi mogao u budućnosti zameniti registre, keš memoriju i glavnu memoriju.budućnosti zameniti registre, keš memoriju i glavnu memoriju.Ukoliko dva magneta odvojimo vrlo tankim izolirajućim slojem, tunelska Ukoliko dva magneta odvojimo vrlo tankim izolirajućim slojem, tunelska struja kroz izolator će se menjati zavisno o toga da li su magneti struja kroz izolator će se menjati zavisno o toga da li su magneti polarizovani jedan prema drugom u istom ili u obrnutom smeru. Ta polarizovani jedan prema drugom u istom ili u obrnutom smeru. Ta razlika u veličini tunelske struje se opisuje kao "0" ili "1" informacija.razlika u veličini tunelske struje se opisuje kao "0" ili "1" informacija.

OUM (OUM (eng.eng. Ovonic unified memoryOvonic unified memory), je tehnologija kompanije ), je tehnologija kompanije Ovonyx koja proizvodi iste materijale koji se koriste kod optičkih disk Ovonyx koja proizvodi iste materijale koji se koriste kod optičkih disk memorija (CD, DVD) ali menja amorfno u kristalno stanje električki a ne memorija (CD, DVD) ali menja amorfno u kristalno stanje električki a ne laserom. Ova tehnologija ima prema današnjim saznanjima čak i veće laserom. Ova tehnologija ima prema današnjim saznanjima čak i veće šanse da postane opšte prihvaćena memorija sutrašnjice nego šanse da postane opšte prihvaćena memorija sutrašnjice nego magnetske memorije (MRAM).magnetske memorije (MRAM).

Page 25: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

2. Fleš Memorija Am29F010 2. Fleš Memorija Am29F010

Page 26: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Osnovne karakteristike:Osnovne karakteristike: ● ● Napajanje 5.0V±10% Napajanje 5.0V±10% (pojednostavljuje zahteve sistema u koji se (pojednostavljuje zahteve sistema u koji se ugrađuje jer je ugrađuje jer je za za čitanje, brisanje i programske operacije potreban isti čitanje, brisanje i programske operacije potreban isti naponski nivo) naponski nivo) ● ● Čip je izrađen u 0.32µm tehnologiji (kompatibilan sa Am29F010 i Čip je izrađen u 0.32µm tehnologiji (kompatibilan sa Am29F010 i Am29F010 čipovima)Am29F010 čipovima)● ● Visoke performanse uz maksimalno vreme odziva čipa od 45 nsVisoke performanse uz maksimalno vreme odziva čipa od 45 ns● ● Niska potrošnja:Niska potrošnja: - tipična aktivna struja čitanja je 12 mA- tipična aktivna struja čitanja je 12 mA - tipična struja upisa/brisanja je 30 mA- tipična struja upisa/brisanja je 30 mA - tipična struja u STAND BY modu je manja od 1 mA- tipična struja u STAND BY modu je manja od 1 mA● ● Kompatibilnost sa JEDEC standardimaKompatibilnost sa JEDEC standardima● ● Fleksibilana arhitektura sektora:Fleksibilana arhitektura sektora: - osam šesnaestokilobajtnih sektora- osam šesnaestokilobajtnih sektora - svaka kombinacija sektora se može izbrisati- svaka kombinacija sektora se može izbrisati - podrška za celokupno brisanje čipa- podrška za celokupno brisanje čipa ● ● Zaštita sektora: Zaštita sektora: - karakteristika hardvera koja omogućava/onemogućava upis i čitanje - karakteristika hardvera koja omogućava/onemogućava upis i čitanje za bilo koju kombinaciju sektoraza bilo koju kombinaciju sektora - ova zaštita se može implementirati korišćenjem standardne opreme - ova zaštita se može implementirati korišćenjem standardne opreme za programiranje PROM memorijeza programiranje PROM memorije

Osnovne karakteristike:Osnovne karakteristike: ● ● Napajanje 5.0V±10% Napajanje 5.0V±10% (pojednostavljuje zahteve sistema u koji se (pojednostavljuje zahteve sistema u koji se ugrađuje jer je ugrađuje jer je za za čitanje, brisanje i programske operacije potreban isti čitanje, brisanje i programske operacije potreban isti naponski nivo) naponski nivo) ● ● Čip je izrađen u 0.32µm tehnologiji (kompatibilan sa Am29F010 i Čip je izrađen u 0.32µm tehnologiji (kompatibilan sa Am29F010 i Am29F010 čipovima)Am29F010 čipovima)● ● Visoke performanse uz maksimalno vreme odziva čipa od 45 nsVisoke performanse uz maksimalno vreme odziva čipa od 45 ns● ● Niska potrošnja:Niska potrošnja: - tipična aktivna struja čitanja je 12 mA- tipična aktivna struja čitanja je 12 mA - tipična struja upisa/brisanja je 30 mA- tipična struja upisa/brisanja je 30 mA - tipična struja u STAND BY modu je manja od 1 mA- tipična struja u STAND BY modu je manja od 1 mA● ● Kompatibilnost sa JEDEC standardimaKompatibilnost sa JEDEC standardima● ● Fleksibilana arhitektura sektora:Fleksibilana arhitektura sektora: - osam šesnaestokilobajtnih sektora- osam šesnaestokilobajtnih sektora - svaka kombinacija sektora se može izbrisati- svaka kombinacija sektora se može izbrisati - podrška za celokupno brisanje čipa- podrška za celokupno brisanje čipa ● ● Zaštita sektora: Zaštita sektora: - karakteristika hardvera koja omogućava/onemogućava upis i čitanje - karakteristika hardvera koja omogućava/onemogućava upis i čitanje za bilo koju kombinaciju sektoraza bilo koju kombinaciju sektora - ova zaštita se može implementirati korišćenjem standardne opreme - ova zaštita se može implementirati korišćenjem standardne opreme za programiranje PROM memorijeza programiranje PROM memorije

Page 27: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

● ● EMBEDDED algoritmi:EMBEDDED algoritmi: - EMBEDDED algoritmi za brisanje automatski reprogramiraju i brišu - EMBEDDED algoritmi za brisanje automatski reprogramiraju i brišu čip za bilo koju kombinaciju označenih sektora čip za bilo koju kombinaciju označenih sektora - EMBEDDED algoritmi za upisivanje automatski upisuju i verifikuje - EMBEDDED algoritmi za upisivanje automatski upisuju i verifikuje podatke na označenoj adresi.podatke na označenoj adresi.● ● Brisanje: obustava/nastavakBrisanje: obustava/nastavak - podržava čitanje podataka iz sektora koji nije izbrisan - podržava čitanje podataka iz sektora koji nije izbrisan ● ● Minimum milion ciklusa brisanja po sektoru je garantovanoMinimum milion ciklusa brisanja po sektoru je garantovano● ● Dvadesetogodišnje čuvanje podataka na 125ºCDvadesetogodišnje čuvanje podataka na 125ºC - pouzdanost za ceo životni vek sistema- pouzdanost za ceo životni vek sistema● ● Tip kućišta:Tip kućišta: - 32-pin PLCC- 32-pin PLCC - 32-pin TSOP- 32-pin TSOP - 32-pin PDIP- 32-pin PDIP ● ● Data# pozivni i prekidački bitiData# pozivni i prekidački biti - priprema softveskog metoda za detektovanje završetka programa ili - priprema softveskog metoda za detektovanje završetka programa ili ciklusa brisanjaciklusa brisanja● ● Temperaturni opseg rada:Temperaturni opseg rada: - Komercijalni uređaji 0°C do +70°C- Komercijalni uređaji 0°C do +70°C - Industrijski uređaji –40°C do +85°C- Industrijski uređaji –40°C do +85°C - Uređaji specijalne namene –55°C do +125°C- Uređaji specijalne namene –55°C do +125°C

● ● EMBEDDED algoritmi:EMBEDDED algoritmi: - EMBEDDED algoritmi za brisanje automatski reprogramiraju i brišu - EMBEDDED algoritmi za brisanje automatski reprogramiraju i brišu čip za bilo koju kombinaciju označenih sektora čip za bilo koju kombinaciju označenih sektora - EMBEDDED algoritmi za upisivanje automatski upisuju i verifikuje - EMBEDDED algoritmi za upisivanje automatski upisuju i verifikuje podatke na označenoj adresi.podatke na označenoj adresi.● ● Brisanje: obustava/nastavakBrisanje: obustava/nastavak - podržava čitanje podataka iz sektora koji nije izbrisan - podržava čitanje podataka iz sektora koji nije izbrisan ● ● Minimum milion ciklusa brisanja po sektoru je garantovanoMinimum milion ciklusa brisanja po sektoru je garantovano● ● Dvadesetogodišnje čuvanje podataka na 125ºCDvadesetogodišnje čuvanje podataka na 125ºC - pouzdanost za ceo životni vek sistema- pouzdanost za ceo životni vek sistema● ● Tip kućišta:Tip kućišta: - 32-pin PLCC- 32-pin PLCC - 32-pin TSOP- 32-pin TSOP - 32-pin PDIP- 32-pin PDIP ● ● Data# pozivni i prekidački bitiData# pozivni i prekidački biti - priprema softveskog metoda za detektovanje završetka programa ili - priprema softveskog metoda za detektovanje završetka programa ili ciklusa brisanjaciklusa brisanja● ● Temperaturni opseg rada:Temperaturni opseg rada: - Komercijalni uređaji 0°C do +70°C- Komercijalni uređaji 0°C do +70°C - Industrijski uređaji –40°C do +85°C- Industrijski uređaji –40°C do +85°C - Uređaji specijalne namene –55°C do +125°C- Uređaji specijalne namene –55°C do +125°C

Page 28: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Blok šema Am29F010BBlok šema Am29F010B Blok šema Am29F010BBlok šema Am29F010B

Page 29: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Kućište memorijskog čipa Am29F010B:

Kućište memorijskog čipa Am29F010B:

Page 30: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Komandna sekvenca za upisivanjeKomandna sekvenca za upisivanje Komandna sekvenca za upisivanjeKomandna sekvenca za upisivanje Komandna sekvenca za brisanje Komandna sekvenca za brisanje sektora/cele memorijesektora/cele memorije

Komandna sekvenca za brisanje Komandna sekvenca za brisanje sektora/cele memorijesektora/cele memorije

Page 31: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

3. Mirokontroler PIC16F8773. Mirokontroler PIC16F8773. Mirokontroler PIC16F8773. Mirokontroler PIC16F877

Page 32: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Mikrokontroler (microcontroller) je elektronski uređaj koji, slično kao i Mikrokontroler (microcontroller) je elektronski uređaj koji, slično kao i računar, ima zadatak da zameni čoveka u kontroli dela proizvodnog računar, ima zadatak da zameni čoveka u kontroli dela proizvodnog procesa ili gotovo celog proizvodnog procesa. To je uređaj opšte namene, procesa ili gotovo celog proizvodnog procesa. To je uređaj opšte namene, koji pribavlja podatke, obavlja ogranicenu obradu nad tim podacima, i koji pribavlja podatke, obavlja ogranicenu obradu nad tim podacima, i upravlja svojim okruzenjem na osnovu rezultata izracunavanja. upravlja svojim okruzenjem na osnovu rezultata izracunavanja. Mikrokontroleri su uglavnom dizajnirani za specifične zadatke, vrlo Mikrokontroleri su uglavnom dizajnirani za specifične zadatke, vrlo raznolike od slučaja do slučaja. Primera ima mnogo, od jednostavne raznolike od slučaja do slučaja. Primera ima mnogo, od jednostavne regulacije osvetljenja, alarmnih sistema, pa do upravljanja robotima u regulacije osvetljenja, alarmnih sistema, pa do upravljanja robotima u industrijskim pogonima. industrijskim pogonima.

Svi mikrokontroleri imaju usađenu memoriju na čipu kao i veći broj Svi mikrokontroleri imaju usađenu memoriju na čipu kao i veći broj ulazno-izlaznih interfejs linija. Mikrokontroleri poseduju A/D i D/A ulazno-izlaznih interfejs linija. Mikrokontroleri poseduju A/D i D/A konvertore, impulsno-širinski modulisane (PWM) generatore, sofi-sticirani konvertore, impulsno-širinski modulisane (PWM) generatore, sofi-sticirani sistem prekida, veći broj serijskih i paralelnih ulazno-izlaznih portova, sistem prekida, veći broj serijskih i paralelnih ulazno-izlaznih portova, fleksibilni sistem tajmer-brojač događaja, LCD drajvere, i dr. Ova njegova fleksibilni sistem tajmer-brojač događaja, LCD drajvere, i dr. Ova njegova kompaktnost se može iskazati konstatacijom: kompaktnost se može iskazati konstatacijom: Računar na jednom čipu.Računar na jednom čipu.

Mikrokontroler (microcontroller) je elektronski uređaj koji, slično kao i Mikrokontroler (microcontroller) je elektronski uređaj koji, slično kao i računar, ima zadatak da zameni čoveka u kontroli dela proizvodnog računar, ima zadatak da zameni čoveka u kontroli dela proizvodnog procesa ili gotovo celog proizvodnog procesa. To je uređaj opšte namene, procesa ili gotovo celog proizvodnog procesa. To je uređaj opšte namene, koji pribavlja podatke, obavlja ogranicenu obradu nad tim podacima, i koji pribavlja podatke, obavlja ogranicenu obradu nad tim podacima, i upravlja svojim okruzenjem na osnovu rezultata izracunavanja. upravlja svojim okruzenjem na osnovu rezultata izracunavanja. Mikrokontroleri su uglavnom dizajnirani za specifične zadatke, vrlo Mikrokontroleri su uglavnom dizajnirani za specifične zadatke, vrlo raznolike od slučaja do slučaja. Primera ima mnogo, od jednostavne raznolike od slučaja do slučaja. Primera ima mnogo, od jednostavne regulacije osvetljenja, alarmnih sistema, pa do upravljanja robotima u regulacije osvetljenja, alarmnih sistema, pa do upravljanja robotima u industrijskim pogonima. industrijskim pogonima.

Svi mikrokontroleri imaju usađenu memoriju na čipu kao i veći broj Svi mikrokontroleri imaju usađenu memoriju na čipu kao i veći broj ulazno-izlaznih interfejs linija. Mikrokontroleri poseduju A/D i D/A ulazno-izlaznih interfejs linija. Mikrokontroleri poseduju A/D i D/A konvertore, impulsno-širinski modulisane (PWM) generatore, sofi-sticirani konvertore, impulsno-širinski modulisane (PWM) generatore, sofi-sticirani sistem prekida, veći broj serijskih i paralelnih ulazno-izlaznih portova, sistem prekida, veći broj serijskih i paralelnih ulazno-izlaznih portova, fleksibilni sistem tajmer-brojač događaja, LCD drajvere, i dr. Ova njegova fleksibilni sistem tajmer-brojač događaja, LCD drajvere, i dr. Ova njegova kompaktnost se može iskazati konstatacijom: kompaktnost se može iskazati konstatacijom: Računar na jednom čipu.Računar na jednom čipu.

Page 33: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Opis mikrokontrolera PIC16F877Opis mikrokontrolera PIC16F877  

Firma Firma Microchip Microchip je tržištu ponudila mikrokontroler je tržištu ponudila mikrokontroler PIC16F877PIC16F877 pre pre oko deset godina. Ovaj mikrokontroler takođe predstavlja integraciju oko deset godina. Ovaj mikrokontroler takođe predstavlja integraciju mikroprocesora (CPU), memorije i periferija. On je izrađen u CMOS mikroprocesora (CPU), memorije i periferija. On je izrađen u CMOS tehnologiji sa ugrađenom FLASH i EEPROM memorijama, za čuvanje tehnologiji sa ugrađenom FLASH i EEPROM memorijama, za čuvanje programa i podataka. PIC16F877 ima tipičnu programa i podataka. PIC16F877 ima tipičnu RISCRISC arhtekturu (ka- arhtekturu (ka-rakteriše manjim skupom instrukcija koje se brže izvršavaju u odnosu na rakteriše manjim skupom instrukcija koje se brže izvršavaju u odnosu na CISC arhitekturu).CISC arhitekturu).

Opis mikrokontrolera PIC16F877Opis mikrokontrolera PIC16F877  

Firma Firma Microchip Microchip je tržištu ponudila mikrokontroler je tržištu ponudila mikrokontroler PIC16F877PIC16F877 pre pre oko deset godina. Ovaj mikrokontroler takođe predstavlja integraciju oko deset godina. Ovaj mikrokontroler takođe predstavlja integraciju mikroprocesora (CPU), memorije i periferija. On je izrađen u CMOS mikroprocesora (CPU), memorije i periferija. On je izrađen u CMOS tehnologiji sa ugrađenom FLASH i EEPROM memorijama, za čuvanje tehnologiji sa ugrađenom FLASH i EEPROM memorijama, za čuvanje programa i podataka. PIC16F877 ima tipičnu programa i podataka. PIC16F877 ima tipičnu RISCRISC arhtekturu (ka- arhtekturu (ka-rakteriše manjim skupom instrukcija koje se brže izvršavaju u odnosu na rakteriše manjim skupom instrukcija koje se brže izvršavaju u odnosu na CISC arhitekturu).CISC arhitekturu).

Page 34: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Karakteristike mikrokontrolera:Karakteristike mikrokontrolera:  ●● RISC CPU visokih performansiRISC CPU visokih performansi●● 35 instrukcija obima jedne reči35 instrukcija obima jedne reči●● Radna frekvencija do 20 MHz Radna frekvencija do 20 MHz ●● Sve instrukcije su jednocikluske, sem instrukcija grananja koje su Sve instrukcije su jednocikluske, sem instrukcija grananja koje su dvocikluskedvocikluske●● Trajanje taktnog intervala 200 ns (pri frekvenciji 20 MHz)Trajanje taktnog intervala 200 ns (pri frekvenciji 20 MHz)●● Opkôd je obima 14 bitaOpkôd je obima 14 bita●● Hardverski magacin (Hardverski magacin (stackstack) ima osam nivoa) ima osam nivoa● ● Postoje tri načina adresiranja (direktno, indirektno i relativno)Postoje tri načina adresiranja (direktno, indirektno i relativno)●● Programska Programska flashflash memorija je kapaciteta 8 k X 14-bitnih reči memorija je kapaciteta 8 k X 14-bitnih reči ●● Memorije za podatke (RAM) je kapaciteta 368 X 8 bitaMemorije za podatke (RAM) je kapaciteta 368 X 8 bita●● Memorije za podatke (EEPROM) je kapaciteta 256 X 8 bitaMemorije za podatke (EEPROM) je kapaciteta 256 X 8 bita● ● Prekidi (maksimalno 14 izvora prekida)Prekidi (maksimalno 14 izvora prekida)●● šest ulazno-izlaznih portova (A, B, C, D i E)šest ulazno-izlaznih portova (A, B, C, D i E)●● Tri tajmera: Tri tajmera: - Timer0- Timer0 (TMR0): osmobitni tajmer/brojač_događaja (TMR0): osmobitni tajmer/brojač_događaja - Timer1- Timer1 (TMR1): šesnaestobitni tajmer/brojač_događaja (TMR1): šesnaestobitni tajmer/brojač_događaja - Timer2- Timer2 (TMR2): osmobitni tajmer/brojač_događaja (TMR2): osmobitni tajmer/brojač_događaja

Karakteristike mikrokontrolera:Karakteristike mikrokontrolera:  ●● RISC CPU visokih performansiRISC CPU visokih performansi●● 35 instrukcija obima jedne reči35 instrukcija obima jedne reči●● Radna frekvencija do 20 MHz Radna frekvencija do 20 MHz ●● Sve instrukcije su jednocikluske, sem instrukcija grananja koje su Sve instrukcije su jednocikluske, sem instrukcija grananja koje su dvocikluskedvocikluske●● Trajanje taktnog intervala 200 ns (pri frekvenciji 20 MHz)Trajanje taktnog intervala 200 ns (pri frekvenciji 20 MHz)●● Opkôd je obima 14 bitaOpkôd je obima 14 bita●● Hardverski magacin (Hardverski magacin (stackstack) ima osam nivoa) ima osam nivoa● ● Postoje tri načina adresiranja (direktno, indirektno i relativno)Postoje tri načina adresiranja (direktno, indirektno i relativno)●● Programska Programska flashflash memorija je kapaciteta 8 k X 14-bitnih reči memorija je kapaciteta 8 k X 14-bitnih reči ●● Memorije za podatke (RAM) je kapaciteta 368 X 8 bitaMemorije za podatke (RAM) je kapaciteta 368 X 8 bita●● Memorije za podatke (EEPROM) je kapaciteta 256 X 8 bitaMemorije za podatke (EEPROM) je kapaciteta 256 X 8 bita● ● Prekidi (maksimalno 14 izvora prekida)Prekidi (maksimalno 14 izvora prekida)●● šest ulazno-izlaznih portova (A, B, C, D i E)šest ulazno-izlaznih portova (A, B, C, D i E)●● Tri tajmera: Tri tajmera: - Timer0- Timer0 (TMR0): osmobitni tajmer/brojač_događaja (TMR0): osmobitni tajmer/brojač_događaja - Timer1- Timer1 (TMR1): šesnaestobitni tajmer/brojač_događaja (TMR1): šesnaestobitni tajmer/brojač_događaja - Timer2- Timer2 (TMR2): osmobitni tajmer/brojač_događaja (TMR2): osmobitni tajmer/brojač_događaja

Page 35: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

●● Serijska komunikacija: MSSP, USARTSerijska komunikacija: MSSP, USART●● Paralelna 8-bitna komunikacija: PSPParalelna 8-bitna komunikacija: PSP●● ICSP (ICSP (In Circuit Serial ProgramingIn Circuit Serial Programing) preko samo dva izvoda) preko samo dva izvoda●● Analogni komparatorski modul sa programabilnim referentnim Analogni komparatorski modul sa programabilnim referentnim naponimanaponima● ● 8-kanalni 10-bitni ADC (8-kanalni 10-bitni ADC (Analog-to-Digital ConverterAnalog-to-Digital Converter, analogno/digitalni , analogno/digitalni konvertor)konvertor)● ● Power-on Reset :Power-on Reset : reset pri uključenju napajanja (POR) reset pri uključenju napajanja (POR)● ● Power-up timerPower-up timer : unošenje kašnjenja nakon uključenja napajanja : unošenje kašnjenja nakon uključenja napajanja (PWRT)(PWRT)

●● Serijska komunikacija: MSSP, USARTSerijska komunikacija: MSSP, USART●● Paralelna 8-bitna komunikacija: PSPParalelna 8-bitna komunikacija: PSP●● ICSP (ICSP (In Circuit Serial ProgramingIn Circuit Serial Programing) preko samo dva izvoda) preko samo dva izvoda●● Analogni komparatorski modul sa programabilnim referentnim Analogni komparatorski modul sa programabilnim referentnim naponimanaponima● ● 8-kanalni 10-bitni ADC (8-kanalni 10-bitni ADC (Analog-to-Digital ConverterAnalog-to-Digital Converter, analogno/digitalni , analogno/digitalni konvertor)konvertor)● ● Power-on Reset :Power-on Reset : reset pri uključenju napajanja (POR) reset pri uključenju napajanja (POR)● ● Power-up timerPower-up timer : unošenje kašnjenja nakon uključenja napajanja : unošenje kašnjenja nakon uključenja napajanja (PWRT)(PWRT)

Page 36: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

● ● Oscillator Start-up TimerOscillator Start-up Timer - unošenje kašnjenja neposredno po stabili- - unošenje kašnjenja neposredno po stabili-zovanju radne frekvencije oscilatora (OST)zovanju radne frekvencije oscilatora (OST)

● ● Sleep modeSleep mode - režim rada sa veoma malim utroškom energije - režim rada sa veoma malim utroškom energije● ● WatchdogWatchdog tajmer sa sopstvenim integrisanim RC oscilatorom za tajmer sa sopstvenim integrisanim RC oscilatorom za

nezavisni radnezavisni rad●● Izbor tipa oscilatora (RC, XT, HS, LP)Izbor tipa oscilatora (RC, XT, HS, LP)●● 100000 ciklusa Write/Erase programske memorije100000 ciklusa Write/Erase programske memorije●● 1000000 ciklusa Write/Erase memorije za podatke EEPROM1000000 ciklusa Write/Erase memorije za podatke EEPROM● ● Trajanje podataka u EEPROM duže od 40 godinaTrajanje podataka u EEPROM duže od 40 godina●● Radni napon može da bude u opsegu od 2V do 5.5VRadni napon može da bude u opsegu od 2V do 5.5V●● Mala potrošnja energije:Mala potrošnja energije: - <0.6 mA pri naponu od 3V i radnoj frekvenciji od 4 MHz- <0.6 mA pri naponu od 3V i radnoj frekvenciji od 4 MHz - 20µA pri naponu od 3V i radnom taktu od 32kHz- 20µA pri naponu od 3V i radnom taktu od 32kHz - <1µA u - <1µA u standbystandby režimu rada. režimu rada.

● ● Oscillator Start-up TimerOscillator Start-up Timer - unošenje kašnjenja neposredno po stabili- - unošenje kašnjenja neposredno po stabili-zovanju radne frekvencije oscilatora (OST)zovanju radne frekvencije oscilatora (OST)

● ● Sleep modeSleep mode - režim rada sa veoma malim utroškom energije - režim rada sa veoma malim utroškom energije● ● WatchdogWatchdog tajmer sa sopstvenim integrisanim RC oscilatorom za tajmer sa sopstvenim integrisanim RC oscilatorom za

nezavisni radnezavisni rad●● Izbor tipa oscilatora (RC, XT, HS, LP)Izbor tipa oscilatora (RC, XT, HS, LP)●● 100000 ciklusa Write/Erase programske memorije100000 ciklusa Write/Erase programske memorije●● 1000000 ciklusa Write/Erase memorije za podatke EEPROM1000000 ciklusa Write/Erase memorije za podatke EEPROM● ● Trajanje podataka u EEPROM duže od 40 godinaTrajanje podataka u EEPROM duže od 40 godina●● Radni napon može da bude u opsegu od 2V do 5.5VRadni napon može da bude u opsegu od 2V do 5.5V●● Mala potrošnja energije:Mala potrošnja energije: - <0.6 mA pri naponu od 3V i radnoj frekvenciji od 4 MHz- <0.6 mA pri naponu od 3V i radnoj frekvenciji od 4 MHz - 20µA pri naponu od 3V i radnom taktu od 32kHz- 20µA pri naponu od 3V i radnom taktu od 32kHz - <1µA u - <1µA u standbystandby režimu rada. režimu rada.

Page 37: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

● ● Napajanje od +5V se dovodi na pinove VDD (11 i 32) a masa na pinoveNapajanje od +5V se dovodi na pinove VDD (11 i 32) a masa na pinoveVSS (12 i 31)VSS (12 i 31)● ● Nozice OSC1 i OSC2 (pinovi 13 i 14) sluze za priklucivanje oscilatorskihNozice OSC1 i OSC2 (pinovi 13 i 14) sluze za priklucivanje oscilatorskih komponeti (RC-kolo ili kvarc)komponeti (RC-kolo ili kvarc)● ● Pin 1 (MCLR/VPP) ima dvostruku ulogu. Standardno se koristi kao Reset, a u Pin 1 (MCLR/VPP) ima dvostruku ulogu. Standardno se koristi kao Reset, a u procesu programiranja kao pin za dovodjenje visokog napona (13V)procesu programiranja kao pin za dovodjenje visokog napona (13V)● ● Ostalih 33 pina prestavljaju U/I linije. One su grupisane u pet portovaOstalih 33 pina prestavljaju U/I linije. One su grupisane u pet portova(PORTA-PORTE) i svaki od njih mozemo konfigurisati kao ulazni ili izlazni.).(PORTA-PORTE) i svaki od njih mozemo konfigurisati kao ulazni ili izlazni.).

● ● Napajanje od +5V se dovodi na pinove VDD (11 i 32) a masa na pinoveNapajanje od +5V se dovodi na pinove VDD (11 i 32) a masa na pinoveVSS (12 i 31)VSS (12 i 31)● ● Nozice OSC1 i OSC2 (pinovi 13 i 14) sluze za priklucivanje oscilatorskihNozice OSC1 i OSC2 (pinovi 13 i 14) sluze za priklucivanje oscilatorskih komponeti (RC-kolo ili kvarc)komponeti (RC-kolo ili kvarc)● ● Pin 1 (MCLR/VPP) ima dvostruku ulogu. Standardno se koristi kao Reset, a u Pin 1 (MCLR/VPP) ima dvostruku ulogu. Standardno se koristi kao Reset, a u procesu programiranja kao pin za dovodjenje visokog napona (13V)procesu programiranja kao pin za dovodjenje visokog napona (13V)● ● Ostalih 33 pina prestavljaju U/I linije. One su grupisane u pet portovaOstalih 33 pina prestavljaju U/I linije. One su grupisane u pet portova(PORTA-PORTE) i svaki od njih mozemo konfigurisati kao ulazni ili izlazni.).(PORTA-PORTE) i svaki od njih mozemo konfigurisati kao ulazni ili izlazni.).

Page 38: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Samu strukturu mikrokontrolera PIC16F877 čini nekoliko celina:Samu strukturu mikrokontrolera PIC16F877 čini nekoliko celina:  ●● Aritmetičko-logička jedinica (ALU)Aritmetičko-logička jedinica (ALU)●● Akumulator (Working Register)Akumulator (Working Register)●● Hardverski magacin (Hardverski magacin (StackStack) organizivan u 8 nivoa) organizivan u 8 nivoa●● EEPROM memorija podataka obima 256 bajtovaEEPROM memorija podataka obima 256 bajtova● ● FlashFlash programska memorija – 8 kiloreči obima 14 bita programska memorija – 8 kiloreči obima 14 bita●● RAM (RAM (File RegistersFile Registers) – 368 bajtova) – 368 bajtova● ● Višekanalni A/D konvertor,Višekanalni A/D konvertor,● ● USART, USART, ● ● SPI interfejs,SPI interfejs,●● I2C interfejs,I2C interfejs,●● šest U/I portova,šest U/I portova,●● tajmere itd.tajmere itd.

Samu strukturu mikrokontrolera PIC16F877 čini nekoliko celina:Samu strukturu mikrokontrolera PIC16F877 čini nekoliko celina:  ●● Aritmetičko-logička jedinica (ALU)Aritmetičko-logička jedinica (ALU)●● Akumulator (Working Register)Akumulator (Working Register)●● Hardverski magacin (Hardverski magacin (StackStack) organizivan u 8 nivoa) organizivan u 8 nivoa●● EEPROM memorija podataka obima 256 bajtovaEEPROM memorija podataka obima 256 bajtova● ● FlashFlash programska memorija – 8 kiloreči obima 14 bita programska memorija – 8 kiloreči obima 14 bita●● RAM (RAM (File RegistersFile Registers) – 368 bajtova) – 368 bajtova● ● Višekanalni A/D konvertor,Višekanalni A/D konvertor,● ● USART, USART, ● ● SPI interfejs,SPI interfejs,●● I2C interfejs,I2C interfejs,●● šest U/I portova,šest U/I portova,●● tajmere itd.tajmere itd.

Page 39: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Arhitektura mikrokontrolera PIC16F877Arhitektura mikrokontrolera PIC16F877

Page 40: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Portovi mikrokontrolera:Portovi mikrokontrolera:  

Mikrokontroler PIC16F877 poseduje pet portova (PORT_A, Mikrokontroler PIC16F877 poseduje pet portova (PORT_A, PORT_B, PORT_C, PORT_D i PORT_E) i svi oni predstavljaju vezu PORT_B, PORT_C, PORT_D i PORT_E) i svi oni predstavljaju vezu njegove interne strukture sa spoljašnjim svetom. Svaki od ovih portova njegove interne strukture sa spoljašnjim svetom. Svaki od ovih portova može da se konfiguriše kao ulazni ili kao izlazni. Ovi portovi su različitog može da se konfiguriše kao ulazni ili kao izlazni. Ovi portovi su različitog obima:obima:  - 6-pinski (PORT_A)- 6-pinski (PORT_A)- 8-pinski (PORT_B, PORT_C, PORT_D)- 8-pinski (PORT_B, PORT_C, PORT_D)- 3-pinski (PORT_E).- 3-pinski (PORT_E).

Portovi mikrokontrolera:Portovi mikrokontrolera:  

Mikrokontroler PIC16F877 poseduje pet portova (PORT_A, Mikrokontroler PIC16F877 poseduje pet portova (PORT_A, PORT_B, PORT_C, PORT_D i PORT_E) i svi oni predstavljaju vezu PORT_B, PORT_C, PORT_D i PORT_E) i svi oni predstavljaju vezu njegove interne strukture sa spoljašnjim svetom. Svaki od ovih portova njegove interne strukture sa spoljašnjim svetom. Svaki od ovih portova može da se konfiguriše kao ulazni ili kao izlazni. Ovi portovi su različitog može da se konfiguriše kao ulazni ili kao izlazni. Ovi portovi su različitog obima:obima:  - 6-pinski (PORT_A)- 6-pinski (PORT_A)- 8-pinski (PORT_B, PORT_C, PORT_D)- 8-pinski (PORT_B, PORT_C, PORT_D)- 3-pinski (PORT_E).- 3-pinski (PORT_E).

Page 41: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Port A je 6-bitni (RA5-RA0) bidirekcioni port (podaci mogu da se šalju Port A je 6-bitni (RA5-RA0) bidirekcioni port (podaci mogu da se šalju u oba smera). Sadržaj registra TRISA određuje smer (ulazni ili izlazni) u oba smera). Sadržaj registra TRISA određuje smer (ulazni ili izlazni) pinova na portu. Port_A se prvenstveno koristi za analogno-digitalne pinova na portu. Port_A se prvenstveno koristi za analogno-digitalne konverzije. A/D konvertor, koji je integrisan u mikrokontroleru, je 10-bitni konverzije. A/D konvertor, koji je integrisan u mikrokontroleru, je 10-bitni sa 8 ulaznih kanala, jer se u ove svrhe koriste i svi pinovi Porta E (i pinovi sa 8 ulaznih kanala, jer se u ove svrhe koriste i svi pinovi Porta E (i pinovi Porta A, osim RA4). Porta A, osim RA4).

Port A je 6-bitni (RA5-RA0) bidirekcioni port (podaci mogu da se šalju Port A je 6-bitni (RA5-RA0) bidirekcioni port (podaci mogu da se šalju u oba smera). Sadržaj registra TRISA određuje smer (ulazni ili izlazni) u oba smera). Sadržaj registra TRISA određuje smer (ulazni ili izlazni) pinova na portu. Port_A se prvenstveno koristi za analogno-digitalne pinova na portu. Port_A se prvenstveno koristi za analogno-digitalne konverzije. A/D konvertor, koji je integrisan u mikrokontroleru, je 10-bitni konverzije. A/D konvertor, koji je integrisan u mikrokontroleru, je 10-bitni sa 8 ulaznih kanala, jer se u ove svrhe koriste i svi pinovi Porta E (i pinovi sa 8 ulaznih kanala, jer se u ove svrhe koriste i svi pinovi Porta E (i pinovi Porta A, osim RA4). Porta A, osim RA4).

Pin RA4 na portu A Pin RA4 na portu A Pin RA4 na portu A Pin RA4 na portu A Pinovi RA0 do RA3 i pin RA5Pinovi RA0 do RA3 i pin RA5Pinovi RA0 do RA3 i pin RA5Pinovi RA0 do RA3 i pin RA5

Page 42: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Port B je 8-bitni bidirekcioni port. Svakom pinu porta korespondira Port B je 8-bitni bidirekcioni port. Svakom pinu porta korespondira odgovarajući bit u registru TRISB, kojim se definiše smer. Svi pinovi odgovarajući bit u registru TRISB, kojim se definiše smer. Svi pinovi unutar Porta B poseduju unutar Porta B poseduju pull-up pull-up otpornike. Ovi otpornici mogu da se otpornike. Ovi otpornici mogu da se uključe jednim kontrolnim bitom. Četiri pina na Portu B (RB7-RB4) imaju uključe jednim kontrolnim bitom. Četiri pina na Portu B (RB7-RB4) imaju mogućnost generisanja prekida. Samo pinovi koji su definisani kao ulazni mogućnost generisanja prekida. Samo pinovi koji su definisani kao ulazni mogu da prouzrokuju prekid. mogu da prouzrokuju prekid.

Port B je 8-bitni bidirekcioni port. Svakom pinu porta korespondira Port B je 8-bitni bidirekcioni port. Svakom pinu porta korespondira odgovarajući bit u registru TRISB, kojim se definiše smer. Svi pinovi odgovarajući bit u registru TRISB, kojim se definiše smer. Svi pinovi unutar Porta B poseduju unutar Porta B poseduju pull-up pull-up otpornike. Ovi otpornici mogu da se otpornike. Ovi otpornici mogu da se uključe jednim kontrolnim bitom. Četiri pina na Portu B (RB7-RB4) imaju uključe jednim kontrolnim bitom. Četiri pina na Portu B (RB7-RB4) imaju mogućnost generisanja prekida. Samo pinovi koji su definisani kao ulazni mogućnost generisanja prekida. Samo pinovi koji su definisani kao ulazni mogu da prouzrokuju prekid. mogu da prouzrokuju prekid.

Pinovi od RB0 do RB3 Pinovi RB7-RB4 na portu BPinovi od RB0 do RB3 Pinovi RB7-RB4 na portu B

Page 43: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Port C je 8-bitni bidirekcioni port. Ovaj port ima ugrađen USART modul, Port C je 8-bitni bidirekcioni port. Ovaj port ima ugrađen USART modul, koji služi za serijsku komunikaciju (na primer sa računarom ili drugim koji služi za serijsku komunikaciju (na primer sa računarom ili drugim mikro-kontrolerom). Modulu se pristupa preko pinova RC7 i RC6. Pinove mikro-kontrolerom). Modulu se pristupa preko pinova RC7 i RC6. Pinove treba softverski konfigurisati da budu u funkciji USART modula.treba softverski konfigurisati da budu u funkciji USART modula.

Port C je 8-bitni bidirekcioni port. Ovaj port ima ugrađen USART modul, Port C je 8-bitni bidirekcioni port. Ovaj port ima ugrađen USART modul, koji služi za serijsku komunikaciju (na primer sa računarom ili drugim koji služi za serijsku komunikaciju (na primer sa računarom ili drugim mikro-kontrolerom). Modulu se pristupa preko pinova RC7 i RC6. Pinove mikro-kontrolerom). Modulu se pristupa preko pinova RC7 i RC6. Pinove treba softverski konfigurisati da budu u funkciji USART modula.treba softverski konfigurisati da budu u funkciji USART modula.

Struktura pinova od RC0 Struktura pinova od RC0 Struktura pinova od RC3 i RC4Struktura pinova od RC3 i RC4 do RC2 i od RC5 do RC7do RC2 i od RC5 do RC7 Struktura pinova od RC0 Struktura pinova od RC0 Struktura pinova od RC3 i RC4Struktura pinova od RC3 i RC4 do RC2 i od RC5 do RC7do RC2 i od RC5 do RC7

Page 44: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Port D je 8-bitni bidirekcioni port. Ovaj port može da se konfiguriše kao Port D je 8-bitni bidirekcioni port. Ovaj port može da se konfiguriše kao 8-bitni paralelni mikro-procesorski port (8-bitni paralelni mikro-procesorski port (parallel slaveparallel slave port-PSP) i to port-PSP) i to podešavanjem konfiguracionog bita PSPMOTE (TRISC<4>). U ovom podešavanjem konfiguracionog bita PSPMOTE (TRISC<4>). U ovom režimu rada ulazni bafer je TTL tipa.režimu rada ulazni bafer je TTL tipa.

Port D je 8-bitni bidirekcioni port. Ovaj port može da se konfiguriše kao Port D je 8-bitni bidirekcioni port. Ovaj port može da se konfiguriše kao 8-bitni paralelni mikro-procesorski port (8-bitni paralelni mikro-procesorski port (parallel slaveparallel slave port-PSP) i to port-PSP) i to podešavanjem konfiguracionog bita PSPMOTE (TRISC<4>). U ovom podešavanjem konfiguracionog bita PSPMOTE (TRISC<4>). U ovom režimu rada ulazni bafer je TTL tipa.režimu rada ulazni bafer je TTL tipa.

Struktura porta DStruktura porta DStruktura porta DStruktura porta D

Page 45: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Port E je bidirekcioni port veličine 3 bita. Ima mogućnost A/D Port E je bidirekcioni port veličine 3 bita. Ima mogućnost A/D konverzije. Ulazni bafer je tipa konverzije. Ulazni bafer je tipa Schmitt TriggerSchmitt Trigger. Pinovi mogu da se . Pinovi mogu da se konfigurišu kao digitalni ili analogni, kao i u slučaju Porta A, o čemu je već konfigurišu kao digitalni ili analogni, kao i u slučaju Porta A, o čemu je već bilo reči.bilo reči.

Port E je bidirekcioni port veličine 3 bita. Ima mogućnost A/D Port E je bidirekcioni port veličine 3 bita. Ima mogućnost A/D konverzije. Ulazni bafer je tipa konverzije. Ulazni bafer je tipa Schmitt TriggerSchmitt Trigger. Pinovi mogu da se . Pinovi mogu da se konfigurišu kao digitalni ili analogni, kao i u slučaju Porta A, o čemu je već konfigurišu kao digitalni ili analogni, kao i u slučaju Porta A, o čemu je već bilo reči.bilo reči.

Struktura porta EStruktura porta EStruktura porta EStruktura porta E

Page 46: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Dijagram programiranja mikrokontrolera PIC16F877Dijagram programiranja mikrokontrolera PIC16F877

Page 47: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

4.4.IC-ProgIC-Prog4.4.IC-ProgIC-Prog

Page 48: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Za programiranje mikrokontrolera PIC16F877 može da se koristi Za programiranje mikrokontrolera PIC16F877 može da se koristi softver softver IC-ProgIC-Prog. Inače,. Inače, ovaj softver je kompatibilan sa mnogim ovaj softver je kompatibilan sa mnogim bootstrap bootstrap loaderloader-ima, kao što su -ima, kao što su JDM ProgrammerJDM Programmer, , TAFE ProgrammerTAFE Programmer, , TAIT TAIT ProgrammerProgrammer, , Conquest ProgrammerConquest Programmer, , ProPIC 2 ProgrammerProPIC 2 Programmer itd. itd. ICProgICProg poseduje mogućnost čitanja, upisa i verifikacije (Read, Write, poseduje mogućnost čitanja, upisa i verifikacije (Read, Write, Verify) sadržaja mikrokontrolera. Naravno, softver dozvoljava mogućnost Verify) sadržaja mikrokontrolera. Naravno, softver dozvoljava mogućnost podešavanja parametara (WDT, PWRT, BODEN, LVP, CPD, CO, podešavanja parametara (WDT, PWRT, BODEN, LVP, CPD, CO, Debugger), kao i izbor oscilatora (RC, LP, XT, HS).Debugger), kao i izbor oscilatora (RC, LP, XT, HS).

Page 49: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Korak 1: Instaliranje drajvera Korak 1: Instaliranje drajvera

Ulaskom u podmeni Ulaskom u podmeni Misc,Misc, koji se nalazi u meniju koji se nalazi u meniju OptionsOptions, ostvaruje se , ostvaruje se instaliranje/uključivanje drajvera instaliranje/uključivanje drajvera icprog.sysicprog.sys ( (SettingsSettings → → OptionsOptions → → MiscMisc: √ : √ Enable 2000/NT/XPEnable 2000/NT/XP), što je ilustrovano na Slici 69. Na taj ), što je ilustrovano na Slici 69. Na taj način omogućava se pristup serijskom portu računara. način omogućava se pristup serijskom portu računara.

Page 50: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Korak 2: Podešavanje hardverskih parametaraKorak 2: Podešavanje hardverskih parametaraNakon što je instaliran/uključen drajver, program će se restartovati i Nakon što je instaliran/uključen drajver, program će se restartovati i

ponudiće opciju podešavanja hardverskih parametara, koji treba da budu ponudiće opciju podešavanja hardverskih parametara, koji treba da budu postavljeni kao na Slici70. postavljeni kao na Slici70. IC-ProgIC-Prog ima sličnu konfiguraciju kao ima sličnu konfiguraciju kao JDM JDM ProgrammerProgrammer, signali su bez inverzije – dok se komunikacija obavlja , signali su bez inverzije – dok se komunikacija obavlja preko, na primer, serijskog porta COM2. Ako računar ima samo jedan preko, na primer, serijskog porta COM2. Ako računar ima samo jedan serijski port, podrazumeva se da je to COM1.serijski port, podrazumeva se da je to COM1.

Korak 3: Izbor mikrokontrolera i učitavanje kôda u bafer programaKorak 3: Izbor mikrokontrolera i učitavanje kôda u bafer programaNajpre treba izabrati mikrokontroler PIC16F877 (obeleženi padajući meni Najpre treba izabrati mikrokontroler PIC16F877 (obeleženi padajući meni u gornjem desnom uglu osnovnog prozora programa), a potom učitati u gornjem desnom uglu osnovnog prozora programa), a potom učitati heksadecimalni kôd klikom na opciju heksadecimalni kôd klikom na opciju Open FileOpen File iz menija iz menija FileFile - što je - što je ilustrovano na Slikama 71-73ilustrovano na Slikama 71-73

Page 51: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Upisivanje/učitavanje kôda uUpisivanje/učitavanje kôda u bafer programabafer programa

Page 52: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Korak 4: Programiranje mikrokontroleraKorak 4: Programiranje mikrokontroleraUlaskom u meni Ulaskom u meni CommandCommand i startovanjem opcije i startovanjem opcije Program AllProgram All (Slika 73). Zapravo, (Slika 73). Zapravo,

proces programiranja podrazumeva da se sadržaj bafera programa upiše u proces programiranja podrazumeva da se sadržaj bafera programa upiše u flashflash memoriju našeg mikrokontrolera. memoriju našeg mikrokontrolera.

Naravno program će postaviti pitanje, tj. mogućnost da se izabere da li da Naravno program će postaviti pitanje, tj. mogućnost da se izabere da li da otpočne proces programiranja ili da se od njega odustane. Ukoliko se izabere otpočne proces programiranja ili da se od njega odustane. Ukoliko se izabere programiranje, program će obrisati prethodni sadržaj programiranje, program će obrisati prethodni sadržaj flashflash memorije mikrokon- memorije mikrokon-trolera i u nju “prepisati” sadržaj bafera programa.trolera i u nju “prepisati” sadržaj bafera programa.

Page 53: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Proces programiranja, a zatim i verifikacijeProces programiranja, a zatim i verifikacije

Poruka nakon uspešnog programiranjaPoruka nakon uspešnog programiranja

Page 54: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

5. Realizacija projekta5. Realizacija projekta

Page 55: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Ovaj seminarski rad prikazuje komunikaciju između PC računara, Ovaj seminarski rad prikazuje komunikaciju između PC računara, mikrokontrolera PIC16F877 i flash memorije Am29F010B.mikrokontrolera PIC16F877 i flash memorije Am29F010B.

Komunikacija se ostvaruje između USART modula – jedan je integrisan u Komunikacija se ostvaruje između USART modula – jedan je integrisan u serijskom portu računara, dok je drugi sastavni deo mikrokontrolera. serijskom portu računara, dok je drugi sastavni deo mikrokontrolera. Praćenje toka komunikacije vrši se preko UART terminala, koji čini Praćenje toka komunikacije vrši se preko UART terminala, koji čini integralni deo softvera integralni deo softvera mikroCmikroC..

Page 56: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Na blok šemi prikazan je interfejs PC↔PIC16F877↔AM29F010B. Na blok šemi prikazan je interfejs PC↔PIC16F877↔AM29F010B. Između mikro-kontolera i serijskog porta računara nalazi se kolo MAX232, Između mikro-kontolera i serijskog porta računara nalazi se kolo MAX232, kojim se prilagođavaju naponski nivoi (TTL-RS232C). kojim se prilagođavaju naponski nivoi (TTL-RS232C).

FlashFlash memorija, mikrokontroler i kolo za prilagođenje se napajaju preko memorija, mikrokontroler i kolo za prilagođenje se napajaju preko standardnog linearnog regulatora napona L7805 (Vstandardnog linearnog regulatora napona L7805 (V

out out = 5V±0,1V, I= 5V±0,1V, Imaxmax = =

500mA). Napon na ulazu ovog regulatora napona treba da bude u opsegu 500mA). Napon na ulazu ovog regulatora napona treba da bude u opsegu 7-12V.7-12V.

Kako bi se sprečilo povezivanje napona pogrešnog polariteta, na ulaz Kako bi se sprečilo povezivanje napona pogrešnog polariteta, na ulaz (ispred regulatora napona) je postavljena Šotkijeva dioda BAT43.(ispred regulatora napona) je postavljena Šotkijeva dioda BAT43.

Takt mikrokontrolera iznosi 4MHz.Takt mikrokontrolera iznosi 4MHz.Programiranje Programiranje flashflash memorije AM29F010B vrši mikrokontroler koji memorije AM29F010B vrši mikrokontroler koji

selektuje njene niže adrese (A7-A0) i šalje podatke. Naime, iz programa selektuje njene niže adrese (A7-A0) i šalje podatke. Naime, iz programa USART terminal se šalju adrese memorijskih lokacija i podaci koji se USART terminal se šalju adrese memorijskih lokacija i podaci koji se upisuju (u te lokacije).upisuju (u te lokacije).

Čitanje sadržaja Čitanje sadržaja flashflash memorije vrši, takođe, mikrokontroler koji memorije vrši, takođe, mikrokontroler koji selektuje njene niže adrese (A7-A0) i prima podatke. Ovoga puta iz selektuje njene niže adrese (A7-A0) i prima podatke. Ovoga puta iz programa USART terminal se šalju adrese memorijskih lokacija, a kao programa USART terminal se šalju adrese memorijskih lokacija, a kao povratna informacija se dobijaju podaci koji se nalaze na tim lokacijama.povratna informacija se dobijaju podaci koji se nalaze na tim lokacijama.

Page 57: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Crvena i zelena LED (D2 i D3) služe kao indikacija koji je Crvena i zelena LED (D2 i D3) služe kao indikacija koji je firmware firmware (ugrađeni softver) upisan u kontroler, tj. da li je mikro-kontroler spreman da (ugrađeni softver) upisan u kontroler, tj. da li je mikro-kontroler spreman da prihvati adresu ili podatak (za prihvati adresu ili podatak (za flashflash memoriju). Obe LED su memoriju). Obe LED su low-powerlow-power, tj. , tj. imaju malu potrošnju.imaju malu potrošnju.

Prekidačima (SW DIP2) imaju uloga definisanja čitanja, odno-sno upisa. Prekidačima (SW DIP2) imaju uloga definisanja čitanja, odno-sno upisa. Tasterom SW3 se upućuje komanda mikrokontroleru da, na osnovu Tasterom SW3 se upućuje komanda mikrokontroleru da, na osnovu adrese memorijske lokacije koju je dobio od USART Terminala, pročita adrese memorijske lokacije koju je dobio od USART Terminala, pročita njen sadržaj. Tasterom SW2 se briše sadržaj njen sadržaj. Tasterom SW2 se briše sadržaj flashflash memorije, a namena memorije, a namena tastera SW1 je resetovanje mikrokontrolera.tastera SW1 je resetovanje mikrokontrolera.

Više memorijske adrese Više memorijske adrese flashflash memorije (A16-A8) su u našem slučaju memorije (A16-A8) su u našem slučaju postavljene na logičku 0.postavljene na logičku 0.

Page 58: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Interfejs PC↔PIC16F877↔AM29F010BInterfejs PC↔PIC16F877↔AM29F010B

Page 59: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Raspored elektronskih i elektromehaničkih elemenata na pločici (PCB)Raspored elektronskih i elektromehaničkih elemenata na pločici (PCB)

Page 60: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Realizovani uređajRealizovani uređaj

Page 61: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

6. Laboratorijska vežba6. Laboratorijska vežba

Page 62: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Prvo treba povezati pločicu sa računarom preko serijskog Prvo treba povezati pločicu sa računarom preko serijskog pin-to-pinpin-to-pin kabla.kabla.

Dovesti kolu napajanje preko adaptera. Kako se linearni regulator Dovesti kolu napajanje preko adaptera. Kako se linearni regulator napona ne bi grejao, podesiti izlazni napon da bude 7.5 ili 9V napona ne bi grejao, podesiti izlazni napon da bude 7.5 ili 9V nestabilisano. nestabilisano.

Pokrenuti USART terminal iz programa Pokrenuti USART terminal iz programa mikroCmikroC i podesiti njegove i podesiti njegove parametre USART terminala parametre USART terminala

izabrati COM port, brzinu 2400 Bauda, 1 stop-bit (izabrati COM port, brzinu 2400 Bauda, 1 stop-bit (One Stop BitOne Stop Bit) prilikom ) prilikom slanja, slanja, SpaceSpace bit parnosti ( bit parnosti (ParityParity), osam bitova treba da čini karakter ), osam bitova treba da čini karakter ((Data bitsData bits), isključen R), isključen RTTS (S (OffOff), uključena opcija ), uključena opcija Send as NumberSend as Number..

Podesite da prenos mikrokontroler↔PC bude HEX (heksadecimalni) ili Podesite da prenos mikrokontroler↔PC bude HEX (heksadecimalni) ili DEC, ako vam je lakše za praćenje.DEC, ako vam je lakše za praćenje.

Naglašavamo da se tasterom SW1 resetuje mikrokokontroler, tasterom Naglašavamo da se tasterom SW1 resetuje mikrokokontroler, tasterom SW2 se briše sadržaj SW2 se briše sadržaj flashflash memorije, dok se tasterom SW3 šalje podatak memorije, dok se tasterom SW3 šalje podatak iz iz flashflash memorije za aktuelnu adresu (koja je poslata od strane USART memorije za aktuelnu adresu (koja je poslata od strane USART Terminala).Terminala).

Page 63: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Da bi se podaci upisivali u Da bi se podaci upisivali u flashflash memoriju, DIPSW-2 prekidači treba da memoriju, DIPSW-2 prekidači treba da budu uključeni (u ON položaju, odnosno da stanje na odgovarajućim budu uključeni (u ON položaju, odnosno da stanje na odgovarajućim pinovima mikrokontrolera bude 00).pinovima mikrokontrolera bude 00).

Prvo se šalje proizvoljan broj iz USART Terminala, što će izazvati Prvo se šalje proizvoljan broj iz USART Terminala, što će izazvati uključivanje crvene LED. To znači da je mikrokontroler spreman da primi uključivanje crvene LED. To znači da je mikrokontroler spreman da primi adresu memorijske lokacije na koju treba da unese podatak. Po slanju adresu memorijske lokacije na koju treba da unese podatak. Po slanju adrese, gasi se crvena LED, a uključuje zelena LED. Ovo znači da je adrese, gasi se crvena LED, a uključuje zelena LED. Ovo znači da je mikrokontroler spreman da prihvati podatak. Po prijemu istog, mikrokontroler spreman da prihvati podatak. Po prijemu istog, mikrokontroler ga upisuje u flash memoriju. Zatim se ponovo uključuje mikrokontroler ga upisuje u flash memoriju. Zatim se ponovo uključuje crvena LED i ce proces upisa se ponavlja, ali za drugu memorijsku crvena LED i ce proces upisa se ponavlja, ali za drugu memorijsku lokaciju. Ističemo kako je preko mikrokontrolera moguće adresirati samo lokaciju. Ističemo kako je preko mikrokontrolera moguće adresirati samo niže memorijske lokacije (čije su adrese A7:A0) niže memorijske lokacije (čije su adrese A7:A0) flashflash memorije. memorije.

Page 64: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Upisivanje podataka u Upisivanje podataka u flashflash memoriju po principu – šalje se adresa memoriju po principu – šalje se adresa lokacije, pa sadržaj koji treba da bude upisanlokacije, pa sadržaj koji treba da bude upisan

Page 65: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Čitanje podataka iz Čitanje podataka iz flash flash memoriju po principu memoriju po principu –– ššalje se adresa lokacije i alje se adresa lokacije i pritiska se SW3pritiska se SW3

Page 66: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

7. Zaključak7. Zaključak

Page 67: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Seminaraski rad s kojim ste imali prilike da se upoznate pruža Seminaraski rad s kojim ste imali prilike da se upoznate pruža studentima mogućnost da se upoznaju sa načinom upisa i čitanjem studentima mogućnost da se upoznaju sa načinom upisa i čitanjem podataka iz podataka iz flashflash memorije. Kao primer, uzeta je memorije. Kao primer, uzeta je flashflash memorija memorija AM29F010B u kućištu DIP-32. Ova memorija je dostupna na našem tržištu AM29F010B u kućištu DIP-32. Ova memorija je dostupna na našem tržištu ((RadioklubRadioklub, Beograd) i kapaciteta je 128KB (1Mbit, tj. 128 x 8 bita)., Beograd) i kapaciteta je 128KB (1Mbit, tj. 128 x 8 bita).

Sam čin upisa i čitanja memorije obavlja mikrokontroler PIC16F877. Sam čin upisa i čitanja memorije obavlja mikrokontroler PIC16F877. Proces upisa i čitanja (preko Proces upisa i čitanja (preko mikoCmikoC-ovog USART Terminal-a) obavlja u -ovog USART Terminal-a) obavlja u dva koraka. U jednom slučaju (upis), Port D mikrokontrolera je izlazni, a u dva koraka. U jednom slučaju (upis), Port D mikrokontrolera je izlazni, a u drugom (čitanje) je ulazni. Dakle, u prvom koraku smer podataka je drugom (čitanje) je ulazni. Dakle, u prvom koraku smer podataka je PIC16F877-->AM29F010B, dok je u drugom smer obrnut.PIC16F877-->AM29F010B, dok je u drugom smer obrnut.

Seminaraski rad s kojim ste imali prilike da se upoznate pruža Seminaraski rad s kojim ste imali prilike da se upoznate pruža studentima mogućnost da se upoznaju sa načinom upisa i čitanjem studentima mogućnost da se upoznaju sa načinom upisa i čitanjem podataka iz podataka iz flashflash memorije. Kao primer, uzeta je memorije. Kao primer, uzeta je flashflash memorija memorija AM29F010B u kućištu DIP-32. Ova memorija je dostupna na našem tržištu AM29F010B u kućištu DIP-32. Ova memorija je dostupna na našem tržištu ((RadioklubRadioklub, Beograd) i kapaciteta je 128KB (1Mbit, tj. 128 x 8 bita)., Beograd) i kapaciteta je 128KB (1Mbit, tj. 128 x 8 bita).

Sam čin upisa i čitanja memorije obavlja mikrokontroler PIC16F877. Sam čin upisa i čitanja memorije obavlja mikrokontroler PIC16F877. Proces upisa i čitanja (preko Proces upisa i čitanja (preko mikoCmikoC-ovog USART Terminal-a) obavlja u -ovog USART Terminal-a) obavlja u dva koraka. U jednom slučaju (upis), Port D mikrokontrolera je izlazni, a u dva koraka. U jednom slučaju (upis), Port D mikrokontrolera je izlazni, a u drugom (čitanje) je ulazni. Dakle, u prvom koraku smer podataka je drugom (čitanje) je ulazni. Dakle, u prvom koraku smer podataka je PIC16F877-->AM29F010B, dok je u drugom smer obrnut.PIC16F877-->AM29F010B, dok je u drugom smer obrnut.

Page 68: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586
Page 69: Damir Mihajlović 10535 Perica Paunović 10586

Prezime: MihajlovićIme: Damir

Datum rođenja: 20.03.1982Nacionalnost: SrbinBračno stanje: Neožejen

Vozačka dozvola: B kategorijaAdresa stanovanja: 14.srpske udarne brigade 9/A

19000 ZaječarE-mail adresa: [email protected]

Telefon: 019/ 424-332Mobilni telefon: 064/18-67-902Obrazovanje: Tehnička škola u Zaječaru

Kompletna ili stepenovana diploma: IV stepenPoznavanje jezika Engleski

Poznavanje operativnih sistema računara Windows XPPoznavanje programa i

programskih paketaMS Office, MathLAB, Sound forge,

PhotoshopInteresovanja Internet, Wireless, Mobilne

komunikacije, Mobilna telefonija, Satelitske komunikacije