E U N e w s l e t t e r 2 0 0 5 .Maj / Svibanj

DelegacijaEvropskekomisije u BiH EU Newsletter

Mladi - snaga koja vodika evropskimintegracijama Euro-kviz zasrednjo{kolce

Mladi intelektualci -snaga koja vodi kaevropskim integracijama

Program posjeteinstitucijama Evropskeunije

Ustanovljena Mre`a zakriminalisti~ku analizu

PREGLEDFunkcionalni pregledi

REGIONALNEPERSPEKTIVEKoordinacijski sastanakEvropske unije zajugoisto~nu Evropu uvezi sa problemomzaostalih mina

Dodatna podr{kapovratnicima

@enski Centar Trebinje organizujedvodnevnu proslavu povodom DanaEvrope, u Trebinju 8. i 9. maja/svibnja.Proslava }e ponuditi svojim posjetiocimabrojne sadr`aje od kojih su neki sportskatakmi~enja, umjetni~ke izlo`be i izlo`berukotvorina, te }e predstavljati priliku ukojoj }e se susresti tradicionalna imoderna umjetnost.

Takmi~enje u d`udou }e omogu}iti susretu~enika i kadeta klubova iz Dubrovnika izHrvatske i Danilovgrada iz Srbije i CrneGore, te iz Sarajeva, Vi{egrada i Trebinja.Nakon takmi~enja odr`a}e se sve~anidoga|aj u ~ast me|unarodnih gostiju.

Umjetni~ka izlo`ba }e biti otvorena

8. maja/svibnja, a posjetioci }e imatipriliku pogledati umjetnine tokom obadana odr`avanja proslave. Na izlo`bi }ebiti predstavljeni radovi umjetnika iz ovogpodru~ja. Rukotvorine Udru`enja djece saposebnim potrebama bi}e tako|eponu|ene na prodaju.

Uli~ni festival/proslava }e 9. maja/svibnjaponuditi za najmla|e forum na kojem }eoni mo}i predstaviti svoje kreacije.

O~ekuje se da ovaj festival privu~e brojneposjetioce iz Bosne i Hercegovine, ali i izsusjednih dr`ava zbog karakteristi~noggeografskog polo`aja Trebinja, {to }e,svakako, doprinijeti bogatstvu sameceremonije.

Devetog maja/svibnja 2005. u Zgradizajedni~kih institucija u Sarajevu, odr`a}ese sve~ani koncert povodom Dana Evrope.

"Omladinski simfonijski orkestarjugoisto~ne Evrope" (YSOSEE) izve{}edjela poznatih evropskih kompozitora zavi{e od 400 gostiju, i to politi~kihzvani~nika, intelektualaca, umjetnika ipredstavnika diplomatskog kora. Koncert}e prenositi BHT1, pa }e i mnogo {iregledateljstvo imati priliku da ~uje izvedbupoznatih djela klasi~ne muzike.

Ambasador Michael B. Humphreys, {efDelegacije Evropske komisije u Bosni iHercegovini i gospodin Adnan Terzi},predsjedavaju}i Vije}a ministara Bosne iHercegovine, obratiti }e se prisutnojpublici.

YSOSEE okuplja mlade muzi~are izs imfon i j sk ih orkestara zemal jajugoisto~ne Evrope, i iako neki od njihpoti~u iz ovog dijela Evrope, oni sviraju uorkestrima u Londonu, Parizu, Be~u iDizeldorfu.

Sve~ani koncert za Dan Evrope

Proslava Dana Evrope u Trebinju

U ovom brojudonosimo:

Mladi - snaga koja vodi ka evropskim integracijama Euro-kviz za srednjo{kolce

E U N e w s l e t t e r 2 0 0 5 .Maj / Svibanj

U~enici koji su nedavno u~estovali uEuro-kvizu, koji je producirala BHT1,pokazali su veliki interes za Evropskuuniju. Euro-kviz je "kreacija" direktoraSlavi{e Ma{i}a, dok se producenticaMaja Anzulovi} pobrinula da zainteresiraDelegaciju Evropske komisije i dobijefinansijsku podr{ku za ovaj serijalnamjenjen srednjo{kolcima iz cijeleBosne i Hercegovine.

Pedago{ki instituti entiteta i kantonalnihministarstava obrazovanja odabrali su54 gimnazije i srednje stru~ne {kole iz39 gradova Bosne i Hercegovine, ~ijiu~enici su pokazali izvanredno znanje i

zalaganje ne samo na akademskomnivou nego i kada je rije~ o vannastavnimaktivnostima. Ovim {kolama su uru~eniud`benici o Evropskoj uniji koje jeosigurala Delegacija Evropske komisije ione su pozvane da u~estvuju u Euro-kvizu.

Kao specifi~an `anr za televiziju, kvizzahtijeva zna~ajne pripreme kako bi seosiguralo da se pravila strikno po{tuju ida su odgovori u potpunosti ta~ni. Prijenego {to se kviz po~eo odr`avati, tim oddeset stru~njaka pripremio je pitanja, avi{e izvora je potvrdilo ta~nost odgovorana njih. Tim BHT1 naporno je radio vi{e

mjeseci, a nagrada za njihov vrijedan radbilo je emitiranje polufinalna i finalakviza u udarnom terminu subotnjeve~eri.

Serijal se sastojao od 27 epizoda: 18kvalifikacijskih rundi, {est ~etvrtfinala,dva polufinala i finale. Tri su se {kolenatjecale u svakoj od epizoda, a {kolsketimove su ~inili jedan u~enik i jedanprofesor. Epizode su imale isti sadr`ajod tri "igre" ili rubrike:

"EURO" - koji se sastojao od desetpitanja iz op{teg znanja, koja su bilaisklju~ivo namjenjena u~enicima,

^lanice gora`danskog hora, AdisaSulji}, Anja Klisura, DubravkaBodiroga, Meliha Jahi} i VildanaSelimovi} ne samo da pjevaju zajednonego su imaju i istu viziju o tome kakomladi ljudi mogu doprinijeti boljojbudu}nosti Bosne i Hercegovine:

"Mladi treba da vole Bosnu iHercegovinu, da ne odlaze u drugezemlje, treba da stvaraju sebi usloveza `ivot, onakve kakve smo vidjeli u

zemljama koje smo posjetili.

Mi moramo pokazati vi{e aktivizma,uklju~ivati se u sve ono {to odre|ujena{u budu}nost - od obrazovnogsistema do zapo{ljavanja. Trebamo bitiaktivni u {kolama, uklju~ivati se uaktivnost nevladinih organizacija, bitiotvoreniji i hrabriji u razgovorima sastarijima i sa predstavnicima vlasti. Mise moramo potruditi da mladiu~estvuju u izborima, da sebi otvorimo

prostor koji sada zauzimaju stari.

Svi mi imamo snove. Njih mo`emoostvariti ako mladi zajedno po~nuraditi u BiH da ona bude zemlja koja }esa mladima krenuti prema Evropskojuniji.

Ali, moramo mnogo vi{e misliti,govoriti i raditi, zajedno, onako kakosmo to radili u pripremama za ovaj na{mali - veliki put u zemlje Evropskeunije."

Njihova vizija

E U N e w s l e t t e r 2 0 0 5 .Maj / Svibanj

Orginalan plan je predvi|ao da nagradenajuspje{nijim u~esnicima budukompjuteri koji bi bili uru~enipobjedni~kim {kolama. Me|utim,pokazalo se da su {kole koje suu~estovale u kvizu ve} imale dobrukompjutersku opremu, pa je DelegacijaEvropske komisije odlu~ila da pove}afond za nagrade i da plati tro{koveputovanje u razli~ite zemlje Evrope.

Svi timovi koji su u~estovali u finalnomtakmi~enju zajedno sa najboljimu~esnicima rubrike "Jedan mikrofon,jedan minut" i u~enicom koja je uukupnom poretku postigla najboljerezultate u igri "Euro", posjetili suZagreb, Ljubljanu, Lije`, Brisel,Amsterdam, Paris, Strasbur i Be~.

U Briselu su posjetili sjedi{te Evropskekomisije u ~ijoj centralnoj sali su

pobjednici rubrike "Jedan mikrofon,jedan minut" i ~lanice hora iz Gora`daotpjevali "Odu radosti".

Denis Pori} iz MS[ Travnik, sazadovoljstvom, je istakao da je, nakonkviza i putovanja, postao dobar prijateljsa svim finalistima i pobjednicimadrugih rubrika, te da su u stalnomkontaktu.

NagradaFotografije ustupili BHT1 i M. Anzulovi}

"EUROPA" - u kojoj su u~enik i profesor,dakle tim, imali prilike isku{ati svojeznanje o Evropskoj uniji i njeniminstitucijama, i

"HEUREKA" - u kojoj su u~enik iprofesor identificirali zemlju Evropskeunije na osnovu asocijacija koje su imponudili gosti.

Serijal je uklju~ivao i rubriku podnazivom "Jedan mikrofon, jedan minut"u kojoj su u~enici imali priliku za solo iligrupni nastup. [kolama je savjetovanoda odaberu razli~ite predstavnike zasvaki nastup kako bi talenti svihu~esnika imali priliku da se predstavejavnost i . Nastupi su ukl ju~ival iinterpretaciju klasi~ne i savremenemuzike, moderni ples i folklor, dramskeodlomke, recitiranje poezije, pa ~ak idemonstracije poznavanja sportskihvje{tina. Neki mladi umjetnici supredstavili koreografije koje su samipripremili ili pak ~itali pjesme i pri~ekoje su sami napisali. Svi nastupi urubrici "Jedan mikrofon, jedan minut"ocjenjivani su, ali nisu zbrajani u ukupanbroj bodova koje je osvojila {kola,

me|utim, oni su mogli donijeti pobjedu uslu~aju da je broj bodova dviju {kolaizjedna~en.

Interesantno je da su se {kole iz manjihgradova pokazale uspje{nijim od onih izvelikih. U polufinalu, Travnik supredstavljale dvije {kole. Tokomnatjecanja pokazalo se da su {koleimale ne samo inteligentne u~enike,nego da su se u~enici i izvrsno pripremiliza kviz s obzirom na jaku konkurencijukoja je vladala tokom svih rundi. U finaluje Mje{ovita srednja {kola @ivinicepobijedila tim iz Livna koji je do samogkraja vodio. Ovo je posebno interesantanpodatak kada se uzme u obzir da se{kola iz @ivinica nije direktno plasirala ufinale. Naime, ova {kola je u finaledospjela na osnovu najboljeg rezultata uodnosu na preostale timove.

Maja Anzulovi} je ukazala na pozitivnuatmosferu koja je vladala tokom serijala,nagla{avaju}i da su {kolski timoviiskazali zadovoljstvo {to su u~estovali ukvizu, pa nije bilo tu`nih i nezadovoljnih,~ak i onda kada se timovi nisu uspijeliplasirati u slijede}u rundu. Maja je,

tako|er, naglasila entuzijazam i

solidarnost koja je vladala izme|u

takmi~arskih timova, a koja posebno

ohrabruje kada je rije~ o mladim ljudima

u Bosni i Hercegovini i potencijalu koji

oni imaju, posebno u odnosu na negative

predstave koje se obi~no isti~u.

Halid Buli} iz MS[ @ivinice je rekao da je

u`ivao u pobjedi, ali da je najbolji dio

kviza bio prilika da se upoznaju drugi

u~esnici, te iskustvo koje je stekao u

"procesu u kojem su protivnici postajali

prijatelji". Kviz i putovanje pro{irili su

njegove perspektive i u~inili ga boljom

osobom.

Tokom emitovanja serijala mnoge {kole

su kontaktirale BHT1 interesiraju}i se

za u~e{}e u kvizu, stoga se tim BHT1

nada da }e u budu}nosti imati prilike da

organizuje novi serijal sa ne{to

izmijenjenim formatom. Oni bi, tako|er,

voljeli producirati dokumentarac o

zajedni~kom putovanju Evropom {to je

bila nagrada za najuspje{nije u~esnike

kviza.

E U N e w s l e t t e r 2 0 0 5 .Maj / Svibanj

Asocijacija Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomskestudije Univerziteta u Sarajevu (ACIPS) organizirala je, 1. aprila/travnja 2005. godine, konferenciju pod nazivom"Evropske integracije - mogu}nost za razvoj u BiH".Konferencija je organizirana u saradnji sa Fondom otvorenodru{tvo, a njen cilj je bio da otvori raspravu o trenutnoj pozicijiBosne i Hercegovine u okviru procesa evropske integracije.Rasprava je, tako|er, vo|ena i o politi~kim mjerama koje semoraju usvojiti i implementirati kako bi se osigurao statuskandidata za prijem u Evropsku uniju, kao i o onim mjeramakoje se moraju odmah poduzeti kako bi se izgradili kapacitetidoma}ih institucija da odgovore na zahtjeve koji se stavljajupred njih.

ACIPS je utvrdio da evropske integracije zahtijevajumobilizaciju svih sektora dru{tva, a `elja mu je promovirati

aktivno u~e{}e ne samo vladinih institucija, nego i gra|anskogdru{tva, univerziteta, medija i privatnog sektora. Veliki brojpredstavnika vlasti, politi~kih stranaka, me|unarodnihorganizacija i univerziteta prisustovali su i aktivno u~estovali uraspravama. Dva predstavnika Delegacije Evropske komisije uBosni i Hercegovini bili su govornici na ovoj konferenciji tokomkoje je predstavljena i nova knjiga autora Emira Had`ikaduni}apod nazivom "Od Dejtona do Brisela". Ovo je prva knjiga koji jeizdalo ovo udru`enje.

ACIPS je nevladino udru`enje koje okuplja mlade stru~njake, akoje je osnovano u februaru/velja~i 2003. godine i koje danasbroji vi{e od stotinu ~lanova koji su aktivni kako u gra|anskomdru{tvu, tako i u brojnim vladinim, nevladinim, ime|unarodnim organizacijama iz Bosne i Hercegovine, ali i iz{ire regije. Jedan od glavnih ciljeva udru`enja je dapromoviraju mlade, obrazovane ljude i da kreiraju mogu}nostiza njihovo u~e{}e u procesu dono{enja odluka. [tavi{e, ACIPSaktivno u~estvuje u procesu podizanja svijesti gra|ana otemama koje su veoma va`ne za javnost. Udru`enje je, tako|er,poduzelo istra`ivanje i priprema studiju koja tretira pitanjepolitike. Ono je organiziralo konferencije, debate i forume iizdaje tromjese~ni bilten i druge publikacije. ACIPS, tako|er,implementira projekte u oblasti ljudskih prava, evropskihintegracija i druge sli~ne projekte. U 2005., ACIPS jesufinasirao Nezavisni centar za politi~ka istra`ivanje zajednosa UNDP-om, Institutom otvoreno dru{tvo i Vladom Japana.

Mladiintelektualci -snaga koja vodika evropskimintegracijama

Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu osnovan je u januaru/sije~nju 2002. godine.[ezdeset i pet diplomiranih studenata, od kojih je najve}i broj bio iz zemalja Jugoisto~ne Evrope, ali i iz drugih dr`ava,magistriralo je u jednoj od slijede}e tri oblasti:

n Evropski studiji (Evropske integracije),

n Upravljanje dr`avom i humanitarni poslovi, i

n Ljudska prava i demokratija.

Evropske studije su dvogodi{nji postdiplomski studij koji je organiziran u saradnji sa Univerzitetom u Bolonji (Universityof Bologna) i Londonskom {kolom ekonomskih nauka (London School of Economics). Ovaj studij se fokusirao na vi{epodru~ja istra`ivanja u oblasti procesa integracije u Evropi kroz analizu politi~ke, socijalne, pravne i ekonomskestrukture zemalja Evropske unije.

Studije su okupile vi{e od pedeset poznatih profesora i stru~njaka u oblasti prava, politi~kih nauka, ekonomije, filozofijei sociologije. Posebno va`nu ulogu imaju profesori i stru~njaci iz Bosne i Hercegovine.

Proces aplikacije za akademsku 2005./2006. godinu je trenutno otvoren.

Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije

E U N e w s l e t t e r 2 0 0 5 .Maj / Svibanj

Memorandum o razumjevanju, kojim jeustanovljena Mre`a za kriminalisti~kuanalizu (CAN) i Informacijski sistem priDr`avnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA),formalno, je potpisan 13. aprila/travnja2005. godine.

Mre`a CAN }e objediniti informacije kojesu u posjedu policijskih slu`bi i kreiratizajedni~ki informativni sistem kojim }e svepolicijske slu`be biti uvezane u zajedni~kubazu podataka. Informacijski sistem }e,pak, omogu}iti razmjenu informacija i bi}eklju~no oru`je u borbi protiv kriminala.Prikupljene informacije }e se pa`ljivo~uvati, a pristup ovim informacijama biti }eograni~en na razli~itim nivoima. Zaimplementaciju ovog projekta sredstva suizdvojili Evropska unija i Vlada Sjedinjenihameri~kih dr`ava. Evropska unije jeosigurala 729.000 eura.

Memorandum o razumjevanju je potpisaoambasador Michael B. Humphreys, {efDelegacije Evropske komisije u Bosni iHercegovini, gospo|a Tina Kaidanow,zamjenik {efa Misije Ambasade Sjedinjenihameri~kih dr`ava u Bosni i Hercegovini,gospodin Bari{a ^olak, ministar sigurnostiu Bosni i Hercegovini, gospodin SafetHalilovi}, ministar civilnih poslova u Bosni iHercegovini, direktori Dr`avne agencije zaistrage i za{titu i Dr`avne grani~ne slu`be,

te entitetski ministri unutra{njih poslova,komesar policije Br~ko Distrikta ikantonalni ministri unutra{njih poslova.

Ministar ^olak je izrazio svoju zahvalnostdonator ima i svo je zadovo l j s t vouspostavom mre`e, te je izjavio da susredstva ulo`ena u ovaj projekta mudrainvesticija, jer }e svaki gra|anin Bosne iHercegovine imati korist od uspostavemre`e, kojom je unaprije|en kapacitet zaborbu protiv organizovanog kriminala iuve}ana ukupna stabilnost i sigurnostzemlje.

Ambasador Humphreys je naglasio da je odklju~ne va`nosti da vlasti Bosne iHercegovine rije{e neke od ozbiljnihnedostataka u sistemu koji trenutnopostoje u policijskoj strukturi i dodao da"Evropska unija ima direktan interes udaljem procesu reforme policije s obziromda se neu~inkovitost ove slu`be u jednomdijelu Evrope odra`ava na ukupnusigurnost u drugim dijelovima Evrope, pa iu samoj Evropskoj uniji." Ambasador je,tako|er, naglasio da je fokus modernoustrojenih policijskih snaga izmijenjen tako{to se vi{e pa`nje poklanja prikupljanjuinformacija o individuama i kriminalnimgrupama, {to omogu}ava Mre`a zakriminalisti~ku analizu, umjesto da se, kaodo sada, ~ekaju reaktivne istrage.

Delegacija Evropske komisije }e i daljeulagati napore u pru`anju podr{ke Bosni iHercegovini u unaprije|enju "vladavinezakona". Klju~na komponenta ovog zadatkaje reforma i unaprije|enje policijskih snaga uBiH, uklju~uju}i i SIPA-u. Delegacija procesureforme doprinosi i kroz osiguranje stru~ne,savjetodavne podr{ke.

Trenutno je objavljen natje~aj za nabavkuopreme za nadgledanje. Oprema }e sekoristiti tokom kriminalisti~kih istraga, zaterensko nadgledanje osumnji~enih.Natje~aj je otvoren do 25. maja/svibnja2005. godine do 11.00 sati. Tako|er je

o t v o r e n i n a t j e ~ a j z a n a b a v k utekekomunikacijske opreme za policijskesnage na koji svoje ponude zainteresovanapreduze}a mogu poslati do 6. juna/lipnja2005. godine. Za vi{e informacija posjetiteweb stranicu Delegacije Evropske komisijeu BiH: www.delbih.cec.eu.int.

Dalja podr{ka }e biti osigurana krozprogram CARDS 2005 i to za obezbje|enjeinfrastrukture neophodne za radpolicijskih snaga kao i za brojne treninge.O~ekuje se da }e natje~aji i pozivi zapodno{enje ponuda biti objavljeni u ljeto2005. godine.

EUVP je studijski program za mlade lidere izzemalja koje nisu ~lanice Evropske unije.U~esnicima ovog programa se pru`afinansijska podr{ka za posjete institucijamaEvropske unije kako bi "iz prve ruke" moglidobiti informacije o ciljevima koje Unija `eliposti}i i strategijama koje `ele ostvariti, tekako bi imali priliku razgovarati sa ~lanovimainstitucija Evropske unije o pitanjima odobostrane va`nosti. Svaki od programakreiran je na poseban na~in ovisno odinteresovanja u~esnika.

Mladi profesionalci, izme|u 25 i 45 godinastarosti, koji su okon~ali univerzitetskestudije i ~iji profesionalni interesi imaju vezesa Evropskom unijom, a rije~ je o vladinimdu`nosnicima, novinarima, akademicima ikreatorima javnog mnijenja mogu u~estovatiu ovom programu. Delegacije Evropskekomisije vr{e selekciju kandidata, a potom }eproslijediti njihove aplikacije Komitetu zaselekciju koji se nalazi u Briselu.

Ivan Barbali}, predsjednik ACIPS-a (Centarza interdisciplinarne postdiplomske studijeUniverziteta u Sarajevu) je, 18. aprila/travnja

ove godine, posjetio Brisel u kojem je proveopet dana tokom kojih se susreo sadu`nosnicima za ustav Evrope, tenadle`nima za pro{irenje Unije ipridru`ivanje Bosne i Hercegovine njenom~lanstvu.

Ivan je krenuo u posjetu Briselu sa velikimo~ekivanjima koja su i vi{e nego ostvarena.Na njegovom rasporedu je bilo mnogoaktivnosti, ali s obzirom na savr{enuorganizaciju, on je uspio da se sastane sabrojnim du`nosnicima. Posjeta Briselu je,ponovo potvrdila njegovo uvjerenje da Bosnai Hercegovina pripada Evropi, pa stoga Ivanka`e: "Mi jo{ uvijek nismo tamo, ali kada BiHispuni ono {to se o~ekuje od nas, bi}emo. Toje mjesto gdje mi pripadamo. I pored toga {tose nekada ~ini da nikada ne}emo uspjeti,Evropa je na{a budu}nost."

Ivan vjeruje da mladi ljudi moraju vrijednostudirati, te biti aktivno uklju~eni u procesobrazovanja, zato {to je neophodno kreiratikapacitete i organizovati obuku za mladestru~njake u razli~itim poljima u kojimaBosna i Hercegovina mora posti}i uspjehkako bi dosegla evropske integracije.

Ustanovljena Mre`a za kriminalisti~ku analizu

Dalja podr{ka u reformi policije

Program posjeteinstitucijamaEvropske unije

P R E G L E D

E U N e w s l e t t e r 2 0 0 5 .Maj / Svibanj

Za{to pregled javneuprave?Reforma javne uprave je jedan od{esnaest prioriteta iz Studije izvodljivosti,koji defini{e zahtjeve koji se stavljaju predBosnu i Hercegovinu a koji vode kapotpisivanju Sporazuma o stabilizaciji ipridru`ivanju Evropskoj uniji.

Kako bi Bosna i Hercegovina moglaodgovoriti na postavljene zahtjeve, Vije}eministara BiH, entitetske vlade i DelegacijaEvropske komisije u BiH potpisali suMemorandum o razumjevanju unovembru/studenom 2003. godine.Memorandum defini{e vrstu horizontalnogpregleda javne uprave, kao i funkcionalnepreglede u sedam specifi~nih sektora:poljoprivreda, za{tita okoline, ekonomija,zdravstvo, ministarstva pravde, reformapolicije i povratak.

Memorandum je a`uriran u julu/srpnju2004. godine, kada se i Distrikt Br~kopridru`io potpisnicima. Tom prilikom je isektor obrazovanja uklju~en u pregled.Osnivanje Ureda za koordinaciju reformejavne uprave, odgovornog za uskla|ivanjerazli~itih pregleda i njihovo objedinjavanjau koherentnu nacionalnu strategiju,tako|er je dogovoreno tokom a`uriranja.

Pregledima se `eli dobiti uvid u ukupnusliku funkcionisanja javne uprave uBosni i Hercegovini kroz vertikalnuanalizu razli~itih funkcija unutar

sektora. Ista metodologija i pristupkori{teni su pri svim pregledima, izuzevu slu~aju reforme policije s obzirom naniz tehni~kih specifi~nosti u ovoj oblasti.Provedba pregleda je otpo~elaprikupljanjem podataka od relevantnihu~esnika. Uposlenici u javnoj upravipopunili su upitnike, a potom jeuslijedila analiza koja je vodila kapripremi preporuka za strate{kureformu i dalju me|unarodnu podr{ku.

Preporuke trebaju podr`ati reformujavne uprave pridr`avaju}i se njenihosnovnih principa:

n izbjegavanje dupliciranja funkcija,

n racionaliziranje distribucije funkcija ieliminiranje onih koje nisu potrebne,i

n osiguravanje adekvatnih kapaciteta(ljudskih, materijalnih i financijskih)za one funkcije koje su neophodne.

Metodologija iimplementacija Pregledi su provo|eni na bazi metodekomparacije stanja odre|ene javneuprave na razli~itim nivoima vlasti uBosni i Hercegovini sa upravom kakvojse te`i a koja je u skladu sa najboljompraksom u zemljama Evropske unije.

S obzirom na razli~itu administrativnu iorganizacijsku strukturu sektora, oni su

se razlikovali u ovisnosti od nivoa vlastina kojem je prou~avana administracija.Tako je pregled zdravstvenog sektoraobavljen na entitetskom nivou uRepublici Srpskoj i na nivou kantona uFederaciji Bosne i Hercegovine. Pregledpoljoprivrednog sektora obavljen je i naop}inskom nivou s obzirom da je procesdono{enja odluka u rukama lokalnihvlasti.

Timovi koji su obavljali pregled bili sumje{ovitog sastava, a sa~injavali su ihstru~njaci partnerskih institucija javneuprave kao {to su ministarstva irelevantne vladine agencije ime|unarodni i doma}i konsultanti.

Prvobitno trajanje pregleda je bilosedam mjeseci, me|utim neki odugovora su produ`eni. Naime, s obziromna kompleksnost pri formiranju timova isamog procesa evaluacije projekata,pregledi nisu po~eli u isto vrijeme u svimsektorima.

Oni pregledi koji su ve} obavljeniprezentovali su javnosti saznanja dokojih su do{li i preporuke za dalji procesreforme a preporuke ostalih pregledase o~ekuju.

Sistemski pregled je najdu`i inajkompleksniji proces koji obuhvatadr`avni i entitetski nivo vlasti. Ovajpregled je po~eo u januaru/sije~nju2004. godine i trajao je 14 mjeseci, apokrivao je:

Funkcionalni pregledi

Funcionalni pregledi u svijetu Dokazano je da su funkcionalni pregledinezamjenjiv instrument za reformu iracionalizaciju javne uprave utranzicijskim zemljama. Oni suuspje{no kori{teni u zemljama koje sunedavno pristupile Evropskoj uniji kao{to je Slova~ka, kao i u drugimzemljama koje su na putu pridru`ivanjaUniji kao {to je Bugarska, te brojnenezavisne dr`ave nastale raspadomSovjetskog saveza.

n upravljanje ljudskim potencijalima,

n javne finansije,

n izradu pravnih propisa,

n upravni postupak,

n informacijsku tehnologiju, i

n institucionalnu komunikaciju.

Funkcionalni pregled Ministarstavapravde obavilo je Vi{e sudsko i tu`ila~kovije}e (HJPC), dok su preostale pregledeobavila konsultantska preduze}a.

KoordinacijaStru~njaci koji je anga`ovala DelegacijaEvropske komisije osnovali su Dr`avnikoordinacijski ured za reformu javneuprave. Oni su, tako|er, implementiraliniz aktivnosti u periodu odseptembra/rujna 2003. do kraja 2004.godine. Ovi stru~njaci su iniciralisaradnju sa svim relevantniminstitucijama, koordinirali projektepregleda, usaglasili raspored aktivnosti iuspostavili mehanizme efikasnerazmjene informacija. Za svezainteresirane, uklju~uju}i predstavnikevlasti i voditelje timova za obavljanjepregleda, organizovan je niz radionica iprezentacija u vezi sa metodologijom.

Vije}e ministara je u oktobru/listopadu2004. godine imenovalo gospodina Sr|uVrani}a na funkciju koordinatora zareformu javne uprave. Od juna/lipnja2005. godine, Delegacija Evropskekomisije osigurati }e Uredukooordinatora za reformu javne upraveznatnu savjetodavnu podr{ku zaizgradnju kapaciteta. Zadatak Ureda }e

biti izrada nacrta Strategije za reformujavne uprave za koju se Vlada obavezalada }e biti izra|ena do jeseni 2004.godine.

U Delegaciji Evropske komisije,menad`er za reformu javne uprave imahorizontalnu odgovornost zakoordinaciju svih pregleda dok suodgovaraju}i menad`eri nadle`ni zapojedina~ne preglede uz zna~ajnupomo} mnogih kolega iz Delegacije.

RezultatiSvaki funkcionalni pregled rezultirao jeposebnim preporukama. Uzimaju}i uobzir ~injenicu da su pregledi teknedavno predstavljeni javnosti zao~ekivati je da }e njihovi rezultati teksada postati vidljivi. Ipak, rezultatireforme policije su ve} jasni, jer sutrenutni napori u njenoj rekonstrukciji

rezultat preporuka pregleda ovog

sektora.

U me|uvremenu, neke preporuke su ve}

rezultirale konkretnim aktivnostima.

Programi Delegacije Evropske komisije

osigurali su dodatnu podr{ku za sektore

zdravstva, poljoprivrede i obrazovanja u

ukupnoj vrijednosti od 2.9 miliona eura i

dodatnih milion eura namjenjenih za

podr{ku procesa povratka.

Budu}i planovi i

prioriteti Sljede}i koraci }e uklju~ivati izgradnju

kapaciteta i obuku, uklju~uju}i obuku za

dr`avnu slu`bu, ali i specifi~nu obuku

nazna~enu u pregledima da bi se

unaprijedio rad relevantnih institucija i

profesionalizirala dr`avna slu`ba.

Dio tima stru~njaka(s lijeva na desno)Irena [otra, slu`benik za projektereforme javne upraveAndre Lys, {ef operacijaJadranka Mihi}, menad`er projekatasocijalne kohezije

E U N e w s l e t t e r 2 0 0 5 .Maj / Svibanj

SEKTORI PREGLED PREDSTAVLJEN GLAVNE PREPORUKE

Reformapolicije

juni/lipanj 2004.Preno{enje svih ovlasti policijskih snaga na dr`avni nivou (uklju~uju}i bud`et i osoblje).

Poljoprivreda novembar/studeni 2004.Ukidanje nadle`nosti Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa uoblasti poljoprivrede i osnivanje posebnog Ministarstva za poljoprivredu irazvoj ruralnih podru~ja.

Zdravstvo decembar/prosinac 2004.Unaprije|enje rada Odjela za zdravstvo pri Ministarstvu civilnih poslova.Legislativa u FBiH treba biti izmijenjena kako bi se nadle`nosti prenijele sakantonalnog na entitetski nivo.

Povratak mart/o`ujak 2005.Unaprije|enje rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice i njegovatransformacija u ministarstvo na dr`avnom nivou.

Obrazovanje mart/o`ujak 2005. Unaprije|enje rada Odjela za obrazovanje pri Ministarstvu civilnih poslova. Za{titaokoline

maj/svibanj 2005. Osnivanje dr`avne agencije za za{titu okoline u skladu sa praksom Evropske unije.

Ministarstvapravde

maj/svibanj 2005.Dr`ava treba biti nadle`na za sve aspekte pravosu|a. Sve sudije, tu`ioci idrugi uposleni u pravosu|u trebaju biti zaposleni u skladu sa bh. zakonom.

Ekonomija U pripremi U pripremi

Sistemskipregled

mart/o`ujak 2005.Sistemati~niji pristup institucionalnoj komunikaciji. Razvoj mehanizama "e-vlade".

E U N e w s l e t t e r 2 0 0 5 .Maj / Svibanj

Rea

lizac

ija: A

rch

Des

ign,

Ure

dnik

: Luc

ienn

e M

arm

asse

, Vod

e}i f

otog

raf:

Jasm

in F

azla

gi},

[ta

mpa

: Am

os G

raf

U Sarajevu je odr`an dvodnevni seminar 6. i 7.aprila/travnja pod nazivom Koordinacijskisastanak za jugoisto~nu Evropu u vezi saproblemom zaostalih mina. Sastanak jeorganiziran kako bi se koordinirale aktivnostiEvropske komisije sa dr`avama ~lanicamaEvropske unije u vezi sa strategijom zarije{avanje problema zaostalih mina, a njime jepredsjedavala g|a. Daniela Dicorrado, {efSektora za razoru`anje i sigurnost pri Uredu zavanjske odnose Evropske komisije (Head ofSector for Conventional Disarmament andHuman Security for External Relations of theEuropean Commission).

Ambasador Michael B. Humphreys je istakaoveli~inu teritorije Bosne i Hercegovine na kojojse jo{ uvijek nalaze zaostale mine, teneophodnost daljih aktivnosti na deminiranju,unato~ naporima koji su ve} poduzeti u proteklihdevet godina. Ambasador Humphreys je,tako|er, naglasio da }e biti nemogu}edeminirati cijelu zemlju u skoroj budu}nosti, paje stoga neophodno pove}ati svjesnost javnosti

na opasnost od zaostalih mina.

Ambasador Wolfgang Petritsch, predsjednikprve konferencije o Konvenciji za zabranukori{tenja pje{adijskih mina (First ReviewConference "Anti-Personnel Mine BanConvention") naglasio je da je jedan od klju~nihizazova da se dr`ave pridr`avaju zabraneupotrebe mina i roka od deset godina u kojemtrebaju deminirati postoje}a minska polja.

Jugoisto~na Evropa, a posebno Bosna iHercegovina, jo{ uvijek "pati" od visokog nivoa"kontaminacije" minama, a ovaj region je, bezsumnje, strate{ki va`an za Evropsku uniju.Ambasador Humphreys je, tako|er, ~lan Odboradonatora za protuvminsku akciju u Bosni iHercegovini, koji je osnovan 1998. godine. Odbor}e raditi "u skladu s voljom me|unarodnezajednice u pru`anju pomo}i narodu Bosne iHercegovine, kako bi se oslobodili opasnosti odmina" i "slu`it }e kao forum za osiguravanjepravedne i efikasne distribucije sredstava iresursa koje doniraju donatorske agencije i/ilivlade".

R E G I O N A L N E P E R S P E K T I V E

Koordinacijski sastanak Evropske unije zajugoisto~nu Evropu u vezi sa problemomzaostalih mina

Ambasador Michael B. Humphreys je,18. aprila/travnja, posjetio Biha}, gdje jeprisustovao ceremoniji, kojom su op}inske,kantonalne i entitetske vlasti otpo~ele noviprojekat koji }e omogu}iti obnovu 116 domova,i to 35 u Biha}u, 31 u Sanskom mostu i 50 uPrijedoru. Projekat }e implementirati njema~ka

nevladina organizacija ASB (Arbeiter-Samariter-Bund) u saradnji sa lokalnimvlastima.

Delegacije Evropske komisije je osigurala 1.5miliona eura za ovaj Integrirani projekatpovratka, koji ne samo da }e obezbijeditiobnovu domova, nego }e osigurati i obnovuinfrastrukture, odnosno vodosnabdijevanje iuvo|enje elektri~ne enegije, ali koji }euklju~ivati i mjere ekonomske reintegracijekoje }e kreirati najmanje 44 nova radna mjesta.Nova radna mjesta }e se kreirati u okviru ve}postoje}ih malih i srednjih preduze}a, kojim }ese pru`iti podr{ka kako bi pro{irili svojeposlovanje i zaposlili povratnike, ili }e se

podr`ati oni povratnici koji bi `eljeli razviti svojmali biznis.

Implementacija ovoga projekta, kao i dodatnihpet, ima novi pristup, razli~iti od dosada{njeg.Naime, tradicionalni partneri u procesuimplementacije, nevladine organizacije, kao {toje ASB, ne}e implementirati projekat neovisnood drugih partnera. Ovi projekti }e seimplementirati kroz saradnju sa vlastima ilokalnim nevladinim organizacijama ilirazvojnim agencijama. Novi pristupom se `eliosigurati transfer znanja koji }e lokalnimpartnerima omogu}iti da oni budu ti koji }e ubudu}nosti implementirati ovakve kompleksneprojekte povratka.

Dodatna podr{ka povratnicima

Mladi povratnici su klju~ni za odr`ivostizajednice, posebno u seotskim i prigradskimpodru~jima. Nevladina organizacija ASB jeimplementirala brojne projekte povratka ucijeloj Bosni i Hercegovini, koje je finansiralaEvropska unija, i pri tome je pa`ljivo biralakorisnike pomo}i vode}i ra~una o ovome, ali idrugim kriterijima.

Branko Su~i} je imao samo 17 godina kada jenapustio svoje rodne Kandi u op}ini Bugojno.Kao izbjeglica u Hrvatskoj, upoznao je svojubudu}u suprugu, a danas majku njihovo~etvoro djece.

Deset godina poslije, Branko se vratio u

Bugojno sa svojom novom porodicom i svojommajkom. Po~istio je ostatke ru{evine njegovestare ku}e i izgradio vanjske zidove, dok mu jeASB pomogao da dovr{i obnovu svoga doma.

Branko se nikada nije pokajao zbog povratka usvoje rodno mjesto. On vjeruje da stvari mogukrenuti naprijed i pored te{ke ekonomskesituacije i pote{ko}a pri tra`enju posla. Brankoodbra|uje zemlju i nada se da }e uspjeti dobitikredit kako bi nabavio krave i mogao prodavatimlijeko mljekari koja se nalazi u njegovomsusjedstvu. Ovaj povratnik vjeruje da je najve}iproblem poljoprivrede nedostak pomo}i dr`aveovom sektoru.

Mladi povratnici

Dalja podr{ka procesudeminiranja Evropska unija je dodijelila ugovor uvrijednosti od oko 2 miliona eura konzorcijubosanskohercegova~kih nevladinih organizacijakoje predvodi organizacija STOP Minama sasjedi{tem u Palama, zajedno sa partnerskimorganizacijama BH De-mining iz Sarajeva iPro Vita iz Mostara. Ovo je prvi put da seugovor ovako velike vrijednosti i obimaposlova dodijeli doma}oj nevladinojorganizaciji. Aktivnosti planirane ovimprojektom su:

n reduciranje podru~ja za koje sepretpostavlja da je prekriveno minamaza 2.250.000 m2 putem bolje tehnikeinspekcije aktivnosti na uklanjanju mina(1.630.000 m2) i uklanjanjem mina(620.000 m2) na podru~jima koje je BHMAC odredio kao najprioritetnija;

n unaprije|ivanje kapaciteta nevladinihorganizacija;

n dalje pobolj{anje sistema kvalitetnogmenad`menta svih partnerskihorganizacija kroz obuku.

Delegacija Evropske komisije u Bosni i Hercegovini, Dubrova~ka 6, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Tel: +387 33 254 700Web strana Evropske unije: www.europa.eu.int

Aktivnosti Evropske unije u BiH: www.europa.eu.int./comm/external_relations/see/bosnie_herze/index.htmDelegacija Evropske komisije u BiH: www.delbih.cec.eu.int

Ako `elite da primate ovu publikaciju, molimo vas po{aljite e-mail sa va{im imenom i adresom na: zora.stanic@cec.eu.int ili po{aljite fax na broj: +387 33 666 037