Demografske i socio-ekonomske karakteristike bosanskohercegovačkih

migranata u Austriji

Mr. sc. Mirza Emirhafizović

Univerzitet u SarajevuFakultet političkih nauka

www.fpn.unsa.ba

Istraživačka radionica o migracijama iz BiHSarajevo, 10. - 11. septembar 2012.

UVODU prvoj polovini 90-ih Austrija spada u red zemalja najmasovnijeg prijema bh. izbjeglica;

Za radnike i studente iz BiH tradicionalno privlačna destinacija;

Bh. migranti četvrta su po brojnosti useljenička grupa;

Demografski efekti migracija dijametralno različiti u zemlji porijekla i zemlji doseljenja;

Uz transfer (pro)kreativnih potencijala u drugu zemlju, iseljavanje stanovništvaistovremeno implicira gubitak ljudskog kapitala;

Intencija je predstaviti demografski i socio-ekonomski profil bh. imigranata u Austriji, kako sa kvantitativnog, tako i sa kvalitativnog aspekta.

Brojnost bh. migranata u Austriji

Klasifikacija useljeničkih grupa vrši se na osnovu državljanstva i zemlje rođenja kao nepromjenjive

datosti

Moguća nepodudarnost stranog državljanstva sa zemljom rođenja migranata (npr. državljani Hrvatske

ili Srbije rođeni u BiH, a žive u Austriji)

U publikacijama uobičajno sumarno predstavljanje državljana zemalja sljednica bivše Jugoslavije u okviru

jedne rubrike pod nazivom bivša Jugoslavija bez Slovenije

Stjecanje državljanstva naturalizacijom ne poništava migracijsku pozadinu, ali podrazumijeva niz

implikacija koje se tiču statusnih pitanja

Statistička evidencija i dostupnost podataka o drugoj generaciji (bh.) migranata

Rođeni u BiH

Od toga prema državljanstvu

DržavljaniAustrije

Državljani BiH ili drugezemlje

%Ukupno 134.402 18.342 116.060 86,4

Od toga žene 65.392 10.771 54.621 83,5

Bh. migranti prema zemlji rođenja, državljanstvu i spolu, 2001.

Stanovništvo bh. porijekla na dan 01.01.2012.

UkupnoDržavljani BiH Državljani

Austrije rođeni u BiHRođeni u BiH Rođeni u Austriji

132.661 68.894 16.279 47.488

Izvor: Statsitik Austria, 2007

Izvor: Statistik Austria, 2012

Brojnost bh. migranata u Austriji

Brojnost migranata rođenih u BiH u saveznim pokrajinima (stanje na dan 01.01.2012.)

Izvor: Statistik Austria, 2012

Austrija

ukupno

Gradišće Koruška

DonjaAustrij

a

Gornja Austrij

a

Salzburg

Štajerska

Tirol Voralberg

Beč

BiH 135.406

1.704 10.575 15.347 29.368 13.716 16.000 8.880 5.102 34.714

Više od dvije trećine migranata iz BiH živi u Beču, Gornjoj Austriji, Štajerskoj i Donjoj

Austriji

Nastanjeni uglavnom u gradskom tipu naselja

Prostorni razmještaj

997

1536

2763

3860

5919

82758664

7033

4597

3329

2207

1457 1279 1174

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Naturailizirane osobe bh. porijekla u periodu 1998 – 2011.

U periodu 1998 – 2011. godine naturalizirano više od 53.000 dotadašnjih bh. državljana

Izvor: Statistik Austria, 2012

Fertilitet i porodične karakteristike

Bh. migrantice 2010. godine imale su višu

totalnu stopu fertiliteta (TFR iznosila 1,84) u

odnosu na državljanke Austrije, ali i u poređenju sa

istim pokazateljem u zemlji porijekla – BiH

Nivo ostvarene plodnosti unutar

grupe bh. migrantica najvjerovatnije je

determiniran spletom specifičnih okolnosti:

socio-ekonomski uvjeti života u Austrijipogoduju održanju

kontinuiteta reproduktivnog

obrasca karakterističnog za

predratni period u BiH

U šest od deset domaćinstava bh.

migranata žive dvije generacije – roditelji s

djecom (nukleusna porodica)

Od 58.000 porodica sa referentnom

osobom iz BiH, 35,5% imalo dvoje djece (Statistik Austria,

2009)

Biološka (dobno-spolna) struktura

Odnos spolova u kvantitativnom pogledu nije

u idealnom skladu zbog blage brojčane prednosti

muškaraca

Spolna asimetričnost u cijelosti minimalna i tek

nešto izraženija u starijim dobnim grupama

Mnogi faktori i procesi kao što su spajanje porodica,

prokreacija, nepostojanje selektivnosti

migracija u ratnim uvjetima, ali i trend “feminizacije

migracija“ (Castles i Miller, 1993) doprinijeli su uravnoteženju broja

useljenica i useljenika koji potječu iz BiH

Biološka (dobno-spolna) struktura

Mladi (0-19 godina) činili skoro trećinu od ukupnog broja bh.

državljana u Austriji u kritičnom trenutku popisa iz 2001. godine

U međupopisnom razdoblju smanjen

udio mladih u dobnoj strukturi migranata iz BiH

Uslijed prevalencije

srednjovječnih dobnih grupa (15 -

64), prostorna projekcija

starosne piramide bh. migranata asocirala bi na

oblik plasta sijena ili košnice

Obrazovni sastavUsporedba obrazovne strukture državljana Austrije i najbrojnijih migracijskih grupa, 2001.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Austrija BiH Njemačka Turska Srbija i CG

34%

55%

26%

82%72%

35%

32%

27%

11%

19%12%

5%

10%

2% 3%6%

3%

3%

1% 2%6% 2%

20%

1% 1% Univerzitet i visoka škola

Pedagoška akademija

Koledž

Viša stručna škola (BHS)

Gimnazija (AHS)

Srednja stručna škola(BMS)

Zanat

Osnovna (obavezna) škola

Izvor: Statistik Austria,

Diferencijacija migracijskih grupa po osnovu njihovog obrazovnog sastava (visokoobrazovana nasuprot manje obrazovanoj radnoj snazi)

Odabrani tipovi škole

Sveukupno

Niža osnovna škola

Viša osnovna

školaSpecijalna

školaPolitehnička škola

Nova srednja škola

Općeobrazovna viša škola (gimnazija)

(AHS)

Zanatska škola

Srednja stručna škola(BMS)

Viša stručna škola(BHS)

12.824 3.792 3.056 195 374 675 1.200 1.260 830 1.442

Od toga učenice

6.064 1.777 1.410 67 144 332 680 401 452 801

Distribucija učenika/ca sa bh. državljanstvom prema odabranim tipovima škola koje pohađaju u Austriji u školskoj 2010/2011. godini

Gimnazijalci/ke će s velikom vjerovatnoćom realizirati svoje

obrazovne aspiracije ka stjecanju tercijarnog stepena obrazovanja

U zimskom semestru 2010/2011. na javnim univerzitetima u Austriji studiralo je 2.523 državljana BiH (4,3% svih redovnih studenata)

Tendencija porasta visokoobrazovanih osoba bh.

porijekla

Izvor: Statistik Austria, 2012

Ekonomska struktura

Ocjena položaja bh. migranata na tržištu

rada zahtijeva komparativni pristup i sagledavanje šireg

konteksta

Migranti iz BiH isticali se među ostalim

grupama po udjelu zaposlenih u drugom kvartalu 2008. godine

Bh. useljenici, uz njemačke, pokazuju

relativno dobru integriranost na

austrijskom tržištu rada – ocjena data u analizi Ankete o radnoj snazi

provedene 2008. godine

Stopa zaposlenosti žena rođenih u BiH (73,5%) bila znatno

iznad prosjeka, pa čak i viša nego kod žena

rođenih u Austriji (Statstik Austria, 2009)

Ekonomska struktura

Zanemarljiv procenat samozaposlenih bh.

migranata, kao i onih koji rade kao činovnici i

službenici u javnoj upravi

Više od jedne četvrtine zaposlenika iz BiH,

uglavnom muškaraca,obavljalo neko iz palete

zanatskih zanimanja (“plavi ovratnici”)

Muškarci porijeklom iz BiH najčešće zastupljeni u građevinarstvu - više

od jedne trećine zaposlenih

Procenat bh. migranata zaposlenih u tercijarnom sektoru iznosio je 58%, dok je preostalih 42% radilo u sekundarnom

sektoru (industrija,građevinarstvo i

proizvodno obrtništvo)

Ekonomska struktura

Visok udio zaposlenih osoba iz BiH, naročito žena, obavlja poslove

koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj

spremi –dekvalifikacija

Respektibilna visina zaposlenosti bh.

migranata ne ispoljava se i na

kvalitativnom planu, jer u značajnom

procentu zauzimanju manje

prestižna radna mjesta koja nisu

privlačna indigenom stanovništvu

Intergeneracijska mobilnost –usporedba

profesionalnog statusa djece bh.

migranata s profesionalnim

statusom njihovih roditelja

Potomci bh. migranata

(druga generacija) imaju veće karijerne

mogućnosti?

Hvala na pažnji

Mirza Emirhafizović emirhafizovicm@fpn.unsa.ba