demografski i zdravstveno-statistiČki pokazatelji · hrvatske , te je među najvećim županijama...

SLIKA ZDRAVLJA

STANOVNIŠTVA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Program ″RUKOVOĐENJE I UPRAVLJANJE ZA ZDRAVLJE″ rujan, 2004. godine

UVOD

Program «Rukovođenje i upravljanje za zdravlje» osmišljen je da podrži županijska

tijela lokalne uprave i samouprave u procesu decentralizacije sustava zdravstva i socijalne skrbi. Program omogućava edukaciju županijskih timova stručnjaka , stjecanje znanja i vještine iz područja rukovođenja, unapređenje međusobne suradnje, a kao konačan cilj unapređuje učinkovitost rada lokalne uprave i samouprave, odnosno omogućava da resursi budu usmjereni upravo u područja u kojima postoje najveće potrebe, ali gdje će i intervencije biti najučinkovitije.

Program ima za projektne partnere Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo rada i socijalne skrbi, Županije, Školu narodnog zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Institucijski partneri programa su Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, CDC Atlanta, Liječnička komora, Otvoreno društvo New York. Zahvaljujući Programu Sisačko-moslavačka županija dobila je svoju prvu Sliku zdravlja koju Vam ovdje predstavljamo. U izradi Slike zdravlja sudjelovao je stručni tim ljudi s područja naše županije. Koristili smo se demografskim, zdravstvenim i socijalnim pokazateljima, te podacima koje smo dobili anketirajući i intervjuirajući stanovnike naše županije, ali i stručnjake iz područja zdravstva, socijalne skrbi, prosvjete, ekologije i lokalne uprave.

2

1. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ I PRIRODNE KARAKTERISTIKE

SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

SMŽ ima površinu od 4.467,55 km², zauzima 7,89% kopnenog teritorija Republike Hrvatske , te je među najvećim županijama u Republici Hrvatskoj. Geografski je podijeljena na južni, brdoviti dio ,Banovinu, središnji nizinski dio , Posavinu, i sjeverni dio ,Moslavinu. Na području SMŽ nalazi se 456 naselja ustrojenih u 19 jedinica lokalne samouprave. Županija obuhvaća i 6 gradova Sisak, Petrinju, Glinu, H.Kostajnicu, Kutinu i Novsku i 13 općina.

3

2. DEMOGRAFSKI POKAZATELJI

2.1. Broj stanovnika i struktura stanovnika prema spolu i dobi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na našoj županiji živi 185.387 stanovnika, 89.127 muškaraca (48,1%) i 96.260 žena (51,9%).Udio ženskog stanovništva raste s dobi stanovnika. U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine broj stanovnika se smanjio 27%.

Djece do 19 godina ima 22,5%, odnosno za 2,5 % manje nego 1991. g. Osoba starijih od 65 godina je 18,1% ili 4,6% više nego 1991. g (tablica 1, slika 1). Ako gledamo raspodjelu stanovništva po spolu i dobi, podjednak je broj žena i muškaraca u svim dobnim skupinama, osim u dobi starijih od 65 godina gdje ima više žena. Vidi se da je u odnosu na 1991. g., ne samo smanjen broj stanovnika, već se promijenila i dobna struktura stanovništva, odnosno imamo manje djece u dobi do 19 godina, a više starijih od 65 godina. To znači da je u našoj županiji došlo do starenja populacije.

Tablica 1 Dobna i spolna raspodjela stanovništva SMŽ , popis 2001.g.

Spol Ukupno 0-6g. % 7-19g. % 20-64g. % 65 i više g. %

Ukupno 185.387 13.574 7,3 28,246 15,2 109.982 59,3 33.585 18,1

Muškarci 89.127 7.017 7,9 14.426 16,2 55.057 61,8 12.627 14.2

Žene 96.260 6.557 6,8 13.820 14,4 54.925 57,1 20.958 21,8

Slika 1

DOBNA I SPOLNA RASPODJELA STANOVNIKA SMŽ, POPIS 2001.G.

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

0-6 7-19 20-64 65 i više

godine starosti

broj

sta

novn

ika Muškarci

Žene

4

2.2 Vitalni indeks i prirodni prirast

Promatrajući vitalni indeks (živorođeni x100/umrli) u desetogodišnjem razdoblju vidimo da je od 1998. g vitalni indeks u stalnom padu , i niži je od vitalnog indeksa u Hrvatskoj.To znači da je sve manje rođene djece, a sve više umrlih osoba, te da nam je i u županiji i Hrvatskoj iz godine u godinu sve manje stanovnika (tablica 2, slika 2). U 2002. godini jedino je na području grada Kutine bio pozitivan prirodni prirast, odnosno više je novorođene djece nego umrlih stanovnika.

Tablica 2 Prirodno kretanje stanovništva u Sisačko-moslavačkoj županiji u periodu od 1993-2002. godine

Živorođeni Umrli Godina Ukupno na 1000

stanovnika Ukupno na 1000 stanovnika

Prirodno kretanje

Vitalni indeks

1993. 1508 6,3 1953 8,2 -445 77,2 1994. 1559 6,8 1853 8,0 -294 84,1 1995. 1641 7,3 2215 9,9 -574 74,1 1996. 1873 8,6 2492 11,5 -619 75,2 1997. 2072 9,8 2445 11,6 -373 84,7 1998. 1946 9,6 2358 11,6 -412 82,5 1999. 1819 9,2 2448 12,4 -629 74,3 2000. 1688 8,8 2479 13,0 -791 68,1 2001. 1567 8,5 2441 13,2 -874 64,2 2002. 1498 8,1 2536 13,7 -1038 59,1

Slika 2 KRETANJE VITALNOG INDEKSA U SMŽ I RH U

RAZDOBLJU OD 1993-2002. G.

0

20

40

60

80

100

120

1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

godine

vita

lni i

ndek

s

SMŽRH

5

2.3. Gustoća naseljenosti na području SMŽ

Gustoća naseljenosti u SMŽ je 41,5 stanovnika/km², što je 53% prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (78,4 stanovnika/km²).Prema površini naša je županija treća po veličini u Hrvatskoj, a po gustoći naseljenosti je među četiri najmanje naseljene. Najrjeđe su naseljena područja općina Dvor, Jasenovac, Topusko, Gvozd, H.Dubica, D. Kukuruzari i grada Gline s 10-20 st./km². Najgušće su naseljena područja gradova Sisak (123,6 st./km²) i Kutina (83,1st./km²).

Mala gustoća naseljenosti većine područja SMŽ otežava kvalitetno pružanje socijalne i zdravstvene zaštite stanovništvu.

6

3. ZDRAVSTVENI POKAZATELJI 3.1 Mortalitetni pokazatelji 3.1.1.Vodeći uzroci smrti ukupnog stanovništva

U 2002. godini na našoj županiji je umrlo 2536 ljudi, 1273 muškarca i 1263 žene. Standardizirana stopa smrtnosti iznosila je 119,7/10.000 stanovnika, dok je u Hrvatskoj 104,7/10.000 stanovnika. Vodeći uzroci smrti u ukupnoj populaciji naše županije su iz skupine cirkulacijskih bolesti koje u 2002. godini čine 54,5% svih smrti. Na drugom su mjestu novotvorine (23,1%), a na trećem mjestu su ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (5,1%) (slika 3). Gledajući po spolu, muškarci umiru od bolesti cirkulacijskog sustava (46%), novotvorina (27%) i ozljeda, otrovanja i dr. (7%). Žene najčešće umiru od bolesti cirkulacijskog sustava (62%), novotvorina (19,4%) i bolesti probavnog sustava (3,6%).

Slika 3

UZROCI SMRTI NA PODRUČJU SMŽ U 2002. GODINI

novotorine23%

ozljede, otrovanja i dr.5%

ostalo17%

b. cirkulacijskog sustava

55%

7

Pojedinačno, po dijagnozama, najčešći uzrok smrti u muškaraca je ishemična bolest

srca (20,4% svih umrlih). Drugi uzrok smrti bile su cerebrovaskularne bolesti (12,5% svih umrlih), a treći uzrok smrti bile su zloćudne novotvorine traheje, bronha i pluća (8,1%) (tablica 3).

Najčešći uzrok smrti u žena je kao i u muškaraca, ishemična bolest srca (21,8%).

Drugi uzrok smrti su cerebrovaskularne bolesti (21,2%), te treći uzrok smrti su komplikacije i nedovoljno definirani opisi srčane bolesti (9,0%) (tablica 4).

Tablica 3 Deset vodećih uzroka smrti u muškaraca u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2002. godini

Dijagnoza po MKB-¸10 Broj umrlih %

I20-I25 Ishemične bolesti srca 260 20,42 I60-I69 Cerebrovaskularne bolesti 159 12,49 C33-C34 Zloćudna novotvorina dušnika, dušnica i pluća 103 8,09 I51 Komplikacije i nedovoljno definirani opisi srčane

bolesti 49 3,85

J40-J47 Kronične bolesti donjeg dišnog sustava 43 3,38 C18-C20 Zloćudne novotvorine debelog crijeva 36 2,83 J18 Pneumonija, nespec.uzročnika 33 2,59 C16 Zloćudna novotvorina želuca 31 2,43 K70-K71, K73-K74

Kronične bolesti jetre, fibroza i ciroza 29 2,28

S00-S09 Ozljede glave 29 2,28 Ukupno prvih deset 772 60,64 Ukupno 1273 Tablica 4 Deset vodećih uzroka smrti u žena u Sisačko-moslavačkoj županiji u 2002. godini

Dijagnoza po MKB-¸10 Broj umrlih %

I20-I25 Ishemične bolesti srca 276 21,85 I60-I69 Cerebrovaskularne bolesti 268 21,22 I51 Komplikacije i nedovoljno definirani opisi srčane

bolesti 114 9,03

I50 Insuficijencija srca 45 3,56 C50 Zloćudna novotvorina dojke 38 3,01 C18-C21 Zloćudne novotvorine debelog crijeva 35 2,77 J18 Pneumonija, nespecifičnog uzročnika 33 2,61 C16 Zloćudna novotvorina želuca 27 2,14 I10-I15 Hipertenzivne bolesti 20 1,58 K70-K74 Kronične bolesti jetre, fibroza i ciroza 17 1,35 Ukupno prvih deset 873 69,12 Ukupno 1263

8

3.1.2. Vodeći uzroci smrti stanovništva do 54 godine starosti

U 2002. godini u SMŽ umrlo je 200 muškaraca dobi do 54 godine, odnosno 16% od ukupnog broja umrlih muškaraca, te 76 žena odnosno 6%. Odnos broja umrlih muškaraca i žena dobi do 54 g. je 2,6:1.

Vodeći uzroci smrti u muškaraca dobi do 54 godine su: bolesti cirkulacijskog sustava (27% svih umrlih muškaraca do 54 godine starosti), ozljede, otrovanja i dr.(26%) i novotvorine (23%).

Vodeći uzroci smrti u žena dobi do 54 godine su: novotvorine (47%), bolesti cirkulacijskog sustava (25%) i bolesti probavnog sustava (8%).

Pojedinačno, po dijagnozama, i žene i muškarci najčešće umiru od ishemične bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti, dok su treći najčešći uzrok karcinom traheje, bronha i pluća u muškaraca, a karcinom dojke u žena.

3.1.3. Perinatalni mortalitet

U 2002. godini u našoj županiji umrlo je 13 dojenčadi, od toga 12 mrtvorođeno ili staro od 0-6 dana. Perinatalna smrtnost iznosi 8,0/1000 ukupno rođene djece, i u prikazanom razdoblju nije puno odudarala od stope u Hrvatskoj.

Slika 4

STOPE PERINATALNOG MORTALITETA U SMŽ I HRVATSKOJ OD 1993-2002.G.

0

2

4

6

8

10

12

1993

.19

94.

1995

.19

96.

1997

.19

98.

1999

.20

00.

2001

.20

02.

godine

stop

a/10

00 u

kupn

o ro

đeni

h

SMŽRH

9

3.2. Incidencija novotvorina U 2001. godini u našoj županiji je evidentirano 932 novooboljelih ljudi s dijagnozom

novotvorine, 416 žena i 516 muškaraca.Stopa incidencije (broj novooboljelih/100.000 st.) iznosi 502,7/100.000 st. za ukupan broj oboljelih, odnosno 432,2/100.000 st. za žene i 578,9/100.000 st. za muškarce. Nažalost, u usporedbi s ostalim županijama i Hrvatskom nalazimo se na 3. mjestu po broju novooboljelih žena i 2. mjestu po broju novooboljelih muškaraca.

Žene u SMŽ najviše obolijevaju od karcinoma dojke (27,6%), karcinoma kolona (7%), karcinoma želuca (5%), karcinoma rektuma (5%) i karcinoma tijela maternice (4,6%). Pet najčešćih sijela raka čine ukupno 49,2% novih slučajeva raka u žena (slika 5).

Muškarci u SMŽ najviše obolijevaju od karcinoma traheje, bronha i pluća (24%), karcinoma prostate (9,1%), karcinoma želuca (8,5%), karcinoma rektuma (6,4%) i karcinoma kolona (5,6%). Pet najčešćih sijela raka čine ukupno 53,6% novih slučajeva raka u muškaraca (slika 6).

Slika 5

INCIDENCIJA NAJČEŠĆIH SIJELA RAKA U ŽENA U 2001. G. U SMŽ I RH

020406080

100120140

c50 C18 C16 C20 C54dijagnoza MKB-10

novo

obol

jeli/

100.

000

st.

SMŽRH

C50 karcinom dojke C20 karcinom rektuma C18 karcinom kolona C54 karcinom tijela maternice C16 karcinom želuca

10

Slika 6

INCIDENCIJA NAJČEŠĆIH SIJELA RAKA U MUŠKARACA U SMŽ I RH U 2001 G.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

C34 C61 C16 C20 C18dijagnoze po MKB-10

novo

obol

jeli

/100

.000

st.

SMŽRH

C34 karcinom traheje, bronha i pluća C20 karcinom rektuma C61 karcinom prostate C18 karcinom kolona C16 karcinom želuca Na slijedećim slikama vidi se kretanje najčešćih sijela raka u SMŽ u razdoblju od

1996-2001. godine, te usporedba s Hrvatskom. Na slici 7 vidimo da je broj novooboljelih žena od raka dojke u SMŽ do 2001. g. bio

manji nego u RH. Nažalost, u 2001. g. incidencija je za SMŽ iznosila 119,5/100.000 stanovnika, a za RH 99,3/100.000 stanovnika.

Slika 7

BROJ NOVIH SLUČAJEVA RAKA DOJKE U ŽENA ZA RAZDOBLJE OD 1996-2001.G.

0

50

100

150

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

godine

stop

a na

100

.000

st.

Sisačko-moslavačkažupanijaRepublika Hrvatska

11

Na slici 8 vidimo da rak traheje, bronha i pluća u muškaraca od 1999. g. ima u SMŽ

nagli porast, te je od 2000.g. incidencija veća u SMŽ nego u RH (152,6/100.000 st. u SMŽ: 121,8/100.000 st. u RH)

Slika 8

BROJ NOVIH SLUČAJEVA RAKA TRAHEJE, BRONHA I PLUĆA U MUŠKARACA U RAZDOBLJU OD 1996-2001.G.

0

50

100

150

200

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

godine

stop

a na

100

.000

st.


Na slici 9 vidimo da je rak rektuma u žena u SMŽ do 2000. g. bio u porastu, i te je godine

incidencija bila veća nego u RH (31,2/100.000 st. u SMŽ : 25,2/100.000 st. u RH). 2001. godine prisutan je pad novooboljelih i u SMŽ i RH, a vrijeme će pokazati da li će se taj trend pada održati i u budućnosti.

Slika 9

BROJ NOVIH SLUČAJEVA RAKA REKTUMA U ŽENA U RAZDOBLJU OD 1996-2001. G.

05

101520253035

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

godine

stop

a na

100

.000

st.


12

Na slici 10 vidi se da je incidencija raka rektuma u muškaraca rasla do 2000. g. i u RH i u SMŽ i bila je do 1999. g. viša u RH nego u SMŽ . U 2001. g. u odnosu na 2000. g. bilježimo pad incidencije i u SMŽ i u RH.

Slika 10

BROJ NOVIH SLUČAJEVA RAKA REKTUMA U MUŠKARACA U RAZDOBLJU OD 1996-2001.G.

0

10

20

30

40

50

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

godine

stop

a na

100

.000

st.


Na slici 11 vidi se da incidencija raka želuca u žena ima u SMŽ i RH uzlaznu putanju

do 2000.g., a zatim je prisutan pad i izjednačenje incidencije u SMŽ i RH (21,9/100.000 st.). Slika 11

BROJ NOVIH SLUČAJEVA RAKA ŽELUCA U ŽENA U RAZDOBLJU OD 1996-2001.G.

0

10

20

30

40

50

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

godine

stop

a na

100

.000

st.


13

Na slici 12 se vidi da je incidencija raka želuca u muškaraca u razdoblju od 1999.g. u

porastu dok je u RH u stagnaciji (incidencija 2001.g. u RH 34,5/100.000 st. : 49,4/100.000 st. u SMŽ.)

Slika 12

BROJ NOVIH SLUČAJEVA RAKA ŽELUCA U MUŠKARACA U RAZDOBLJU OD 1996-2001. G.

0

10

2030

40

50

60

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

godine

stop

a na

100

.000

st.


Na slici 13 vidi se da incidencija raka prostate ima trend rasta i u SMŽ i u RH, i da je incidencija u 2001. g. bila ista u RH i SMŽ (52/100.000 st.).

Slika 13

BROJ NOVIH SLUČAJEVA RAKA PROSTATE U MUŠKARACA U RAZDOBLJU OD 1996-2001. G.

0

10

20

30

40

50

60

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

godine

stop

a na

100

.000

st.


14

Na slici 14 vidi se da je od 1996-2001. g. prisutan porast broja oboljelih žena od raka

kolona i nešto je veći u 2001.g. u SMŽ nego u RH (30,1/100.000 st. u SMŽ: 26,4/100.000 st. u RH).

Slika 14

BROJ NOVIH SLUČAJEVA RAKA KOLONA U ŽENA U RAZDOBLJU OD 1996-2001. G.

05

101520253035

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

godine

stop

a na

100

.000

st.


Na slici 15 vidi se da je incidencija raka kolona u muškaraca porasla od 1996-2001.g. i

u 2001. g. ista je za SMŽ i RH (32/100.000 st.). Slika 15

BROJ NOVIH SLUČAJEVA RAKA KOLONA U MUŠKARACA U RAZDOBLJU OD 1996-2001.G.

0

10

20

30

40

50

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

godine

stop

a na

100

.000

st.


15

Na slici 16 vidi se kretanje najčešćih sijela raka u žena u razdoblju od 1996-2001.g. i porast incidencije za rak dojke i kolona, a pad za rak rektuma i želuca. Slika 16

NAJČEŠĆA SIJELA RAKA U ŽENA U SMŽ U RAZDOBLJU OD 1996-2001. G.

0

20

40

60

80

100

120

140

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

DojkaRektumŽeludacKolon

Na slici 17 vidi se kretanje najčešćih sijela raka u muškaraca u razdoblju od 1996-2001.g. i porast incidencije raka želuca i prostate, pad incidencije raka pluća, traheje i bronha, te stagnacija raka kolona i rektuma Slika 17

NAJČEŠĆA SIJELA RAKA U MUŠKARACA SMŽ U RAZDOBLJU OD 1996-2001.G.

020406080

100120140160180

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001.

RektumŽeludacProstataKolonPluća

16

3.3. ZARAZNE BOLESTI

Kretanje zaraznih bolesti na našoj županiji u prethodnom desetljeću može se ocjeniti

kao razmjerno povoljno. To je prvenstveno rezultat dugogodišnjeg rada cijelog zdravstva na sprečavanju pojavljivanja i širenja zaraznih bolesti. Jedna od mjera za sprečavanje pojave i širenja zaraznih bolesti je cijepljenje. Bolesti protiv kojih se cijepi prema Programu obveznog cijepljenja nestale su (difterija, dječja paraliza) ili im je pobol uvelike reduciran (ospice, zaušnjaci, hripavac, rubeola, tetanus). Također, bolesti vezane uz niski higijenski i životni standard : trbušni tifus, bacilarna disenterija, hepatitis A, pokazuju izrazitu regresiju učestalosti i stope oboljelih odgovaraju onima u razvijenim zemljama. Zahvaljujući provođenju preventivnih mjera na planu vodoopskrbe, unazad nekoliko godina na našoj županiji nije bilo incidenata u vezi s javnom vodoopskrbom.

3.3.1. Tuberkuloza

Jedina zarazna bolest protiv koje se provodi cijepljenje, a pobol je još uvijek prevelik je tuberkuloza. Na našoj županiji , unazad nekoliko godina, ima stotinjak novooboljelih godišnje.To nas svrstava u sam vrh po broju oboljelih među županijama, te smo u 2002. godini bili županija s najvećom stopom oboljelih koja je iznosila 56,6/100.000 st., dok je prosjek u Hrvatskoj 33,1/100.000 st. U 2003. godini broj oboljelih i stopa su manji nego predhodnih godina, i nadamo se da će rad svih zdravstvenih djelatnika na sprečavanju pojavljivanja i širenja tuberkuloze kao rezultat imati daljnji pad broja oboljelih.

Iz tablice 5 vidi se da je na našoj županiji u 2003. godini bilo 86 novooboljelih od

tuberkuloze, 44 muškarca i 42 žene. Ako pogledamo po dobi najviše obolijevaju žene starije od 60 godina i muškarci u dobi od 40-59 g.

17

Slika 18

INCIDENCIJA TUBERKULOZE U RH I SMŽ U RAZDOBLJU OD 1998-2002.G.

0

10

20

30

40

50

60

70

1998. 1999. 2000. 2001. 2002.

RHSMŽ

Tablica 5

Oboljeli od tuberkuloze na području SMŽ od 1999-2003. g. razvrstani po dobi i spolu

Dob Godine Spol do 6

g. 7-19 g. 20-39 g.

40-59 g. ≥60

Ukupno

/100.000

stan. M 2 3 9 29 15 58 1999. Ž 1 7 6 9 15 38 51,7

M 0 3 10 29 28 70 2000. Ž 2 5 3 6 19 35 56,6

M 1 3 9 20 23 58 2001. Ž 1 3 7 6 21 38 51,7

M 0 6 9 28 20 63 2002. Ž 3 5 10 5 19 42 56,6

M 1 1 6 19 17 44 2003. Ž 0 3 6 7 26 42 46,4

18

4. SOCIJALNO-EKONOMSKI POKAZATELJI Iz podataka Centara za socijalnu skrb u SMŽ vidljiv je broj osoba tj. obitelji, koji su

korisnici različitih oblika socijalne skrbi. Iz tablice 6 je vidljivo da 2% stanovnika SMŽ koriste redovitu mjesečnu pomoć za uzdržavanje , a prisutan je i trend porasta korisnika iz godine u godinu.

Tablica 6

CZSS Pomoć za uzdržavanje*

Pomoć za uzdržavanje**

Povremena pomoć

Doplatak za pomoć i njegu

Osobna invalidnina

Podmirenje pogrebnih troškova

Prava roditelja djeteta s teškoćama u razvoju

Smještaj u dom socijalne

Sisak i Dvor 1288 2746 3626 607 224 49 25 205

Petrinja 778 1892 285 164 59 14 10 97

Glina i Topusko 761 1643 1331 200 47 25 1 104

H. Kostajnica 360 948 576 107 20 9 3 24

Kutina 292 680 393 77 62 11 21 90

Novska 203 440 284 259 79 6 10 72

UKUPNO 3682 8359 6495 1414 491 114 70 592

skrbi

* broj obitelji korisnika ** broj osoba-korisnika pomoći za uzdržavanje Uz izuzetno loše socijalno-materijalne prilike raste broj samačkih i staračkih

domaćinstva (od ukupnog broja stanovnika u SMŽ starijih od 60 godina ima 25%). Problem predstavljaju i useljenici i povratnici.

U SMŽ postoje slijedeće socijalne ustanove: - tri Doma za starije i nemoćne osobe kapaciteta 450 korisnika (Sisak, Petrinja,

Kutina) - Dom za psihički bolesne starije osobe (Petrinja) - Dom za mentalno retardirane odrasle osobe ( u izgradnji, Komarevo) - Dječji dom (Sisak)

19

U SMŽ smještajni kapaciteti nisu dovoljni, naročito nedostaju za smještaj psihički

bolesnih starijih osoba. Dio korisnika socijalne skrbi smješteno je u udomiteljskim obiteljima i prisutan je

trend porasta takvog načina zbrinjavanja. Izvaninstitucijska skrb nedovoljno je razvijena, posebna u ruralnim sredinama. U SMŽ je u razdoblju od 1997-2002. g. Broj nezaposlenih osoba porastao s 13.581 na

20.506 osoba. Od ukupnog broja nezaposlenih : - 17% se odnosi na NKV - 25% se odnosi na PKV i NSS - 30% se odnosi na PKV i VKV - 20% se odnosi na SSS - 4% se odnosi na VŠS I VSS

20

5. EKOLOŠKI POKAZATELJI U SMŽ brigu o o zaštiti okoliša vodi Županijski zavod za zaštitu okoliša. Stručne službe kontroliraju kakvoću zraka u Sisku i Kutini. ZRAK U Kutini se vrši mjerenje sumpornog dioksida i dima, taložne tvari dušikovog dioksida, plinovitih fluorida, te sumporovodika i na svim mjernim postajama bile su niže od preporučenih graničnih vrijednosti. Prekoračena je granična vrijednost amonijaka. U Sisku je koncentracija sumpornog dioksida, dima i dušikovih oksida bila ispod preporučenih graničnih vrijednosti . Povremeno dolazi do prekoračenja dnevnih koncentracija sumpornog dioksida . Taložne tvari (UTT), olova, kadmija i cinka u taložnoj tvari prve kategorije nisu prekoračene preporučene granične vrijednosti.Sumporovodik prelazi preporučenu graničnu vrijednost .Koncentracija sumporovodika od 1997-1999. pokazuje trend porasta, da bi od 1999-2001. pokazivalo trend pada. VODE Zdravstvena ispravnost vode za piće u razdoblju od 1997-2001. godine u Sisačko-moslavačkoj županiji i Republici Hrvatskoj

GODINA PREGLEDANO KEMIJSKI PREGLEDANO MIKROBIOLOŠKI

PODRUČJE Br. uzoraka Neispravno % Br.

uzoraka Neispravno %

1997. SISAČKO-MOSL. ŽUPANIJA 1185 199 16,8 1224 170 13,9

HRVATSKA 22511 1987 8,8 24007 2166 9


HRVATSKA 25054 1555 6,2 27004 2572 9,5


HRVATSKA 24048 1515 6,23 24951 2447 9,81


HRVATSKA 23538 2174 9,2 25374 2128 8,4


HRVATSKA 23287 1669 7,2 25371 2113 8,3

Rezultati analize mikrobiološke i kemijske ispravnosti vode pokazuju da je voda za piće u SMŽ zdravstveno ispravna u prosjeku koji je veći od prosjeka RH. ODVODNJA Nijedan grad ili naselje na području SMŽ nema izgrađen cjelovit kanalizacijski sustav sa pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda.

21

TLO U Sisku količine teških metala i policikličkih ugljikovodika u tlu na području grada ne prekoračuju dozvoljene vrijednosti . U gradu Kutini ne provodi se ispitivanje kakvoće tla. Posebno onečišćenje tla predstavljaju mine, pod kojima je 22 km² tla, odnosno se sumnja na površinu od 223 km². OTPAD U SMŽ uređeno odlagalište komunalnog otpada ima samo grad Sisak. Značaj problem predstavlja dvjestotinjak divljih odlagališta, koja su najznačajniji onečišćivač tla. EKO NEZGODE U SMŽ su zabilježene slijedeće eko-nezgode:

- 4 nezgode 1998. - 7 nezgoda 1999. - 10 nezgoda 2000. - 6 nezgoda 2001.

22

6. INDIKATORI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

6.1. Pokazatelji rada obiteljske medicine

Ako promatramo razdoblje od 1999-2003. godine zabilježeno je:

- neznatno promijenjen broj timova opće medicine (1999.god. 89 timova, a 2003.god. 91 tim)

- porast broja pregleda u ordinacijama za 9%, i porast broja pregleda sa 4,2/1 osiguraniku na 5,5/1 osiguraniku - porast broja pregleda u kući za 54,7% - pad broja upućivanja na specijalističke preglede sa 1,5/osiguraniku na

1,25/osiguraniku 6.2. Pokazatelji rada djelatnosti zdravstvene zaštite dojenčadi i male djece

- broj timova pedijatara od 1999-2003. godine je ostao isti (10 timova) - broj pregleda bio je u 1999.g. 6,3/1 osigurano dijete , a 2003. g. 6,7/1

osigurano dijete - broj upućivanja na specijalističke preglede ostao je isti u razdoblju od

1999. g. do2003. g. (1,3 spec. pregleda/1 osigurano dijete) - broj preventivnih pregleda pao je sa 1,1/1 dijete u 1999. g. na 0,9/1 dijete u

2003. g. 6.3. Pokazatelji rada djelatnosti za zdravstvenu zaštitu žena

- broj timova ginekologa PZZ nije se mjenjao od 1999. g. - broj pregleda porastao u odnosu na 1999. godinu (1999.g. iznosio 89

pregleda/100 žena u skrbi, a 2003. g. 97 pregleda / 100 žena - broj preventivnih pregleda smanjio se sa 3,2/100 žena u skrbi u 1999.g. na

3,0 /100 žena u skrbi 2003. g. - broj pregleda dojki u ginekološkim ordinacijama smanjio se sa 6,8

pregleda/100 žena u skrbi u 1999.g., na 4,5/100 žena u 2003. g. - broj učinjenih PAPA testova ostao je približno isti ;1999.g. učinjeno je 25

PAPA pregleda/100 žena u skrbi , a 2003. g. 24/100 žena - broj pregleda trudnica smanjio se i 1999. g. je iznosio 5,9 pregleda/1

trudnicu, a 2003. g. 4,9 pregleda/1 trudnicu 6.4. Pokazatelji rada u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti

- u odnosu na 1999.g. u 2003. g. porastao je broj pregleda u specijalističko- konzilijarnoj djelatnosti za 68,7%

- najviše je porastao broj pregleda u psihijatrijskim ambulantama (porast

ambulantama (88,7%), ambulanti za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (69%) i oftalmološkoj ambulanti (50,5%)

broja pregleda u 2003.g. u odnosu na 1999.g. 163%), internističkim

23

PROCJENA TEMELJNIH ZADAĆA JAVNOG ZDRAVSTVA A. Procjena zdravlja i zdravstvenih potreba pučanstva Postoji

- ZZJZ sisačko-moslavačke županije redovito tromjesečno izvještava kroz Javnozdravstveni vjesnik o stanju zdravlja pučanstva ( vjesnik se dostavlja na 170 adresa u županiji)

- ZZJZ podnosi godišnje izvješće o stanju zdravlja pučanstva kroz publikaciju koju dostavlja svim jedinicama lokalne samouprave i uprave

- Zajednica putem rasprave na predstavničkim tijelima raspravlja o stanju zdravlja, poduzetim mjerama, načinu provođenja i učinkovitosti.

- Jedinice lokalne samouprave i uprave te regionalne uprave, putem Upravnog odjela društvenih djelatnosti uz suradnju nevladinih udruga organizira predavanja i tribine sa zdravstvenom tematikom

Ali nije zadovoljavajuća

- Potrebno je proširiti broj statističkih indikatora zdravlja i poboljšati njihovo ažuriranje

- Potrebno je praćenje po jedinicama lokalne samouprave zbog specifičnosti područja

- Potrebno je sustavnije uključiti zajednicu - Za izradu dodatnih studija potrebno je osigurati sredstva

B. Istraživanje pojavljivanja neželjenih (i neočekivanih) zdravstvenih događaja i zdravstvenih rizika u zajednici Postoji

- Epidemiološki sustav izvještavanja i nadzora, kao i rutinski nadzor izbijanja epidemija

- Postoji trajno praćenje kvalitete zraka, tla i vode - Postoji Županijski registar za rak - Kontinuirano se putem preventivnih pregleda prati utjecaj rada i radne

okoline na zdravlje radnika u velikim industrijama (Petrokemija, Tvornica umjetnih gnojiva, SELK, Rafinerija)

Ali nije zadovoljavajuće

- Potrebno uvesti praćenje i prijavu bolesti kod rizičnih skupina i skupina s posebnim potrebama (trudnice, pušači, žene iznad 35g. i sl.)

24

C. Analiza odrednica zdravlja i zdravstvenih potreba Postoji

- Na razini nekih populacijskih skupina (adolescenti - rizična ponašanja; zaposlenici u kemijskoj industriji)

- Postoji analiza postojećih zdravstvenih resursa i njihova reorganizacija (Povjerenstvo za reorganizaciju i ustroj zdravstvenih ustanova u sklopu Poglavarstva SMŽ)

Ali nije zadovoljavajuće

- Ne postoji cjelovita analiza zdravstvenih potreba na nivou županije - Za izradu dodatnih studija potrebno je osigurati sredstva

Funkcija uobličavanja (javno) zdravstvene politike A. Zagovaranje (javno) zdravstvene politike i pristupa, građenje podrške, stvaranje partnera i identificiranje potencijala u zajednici Postoji i zadovoljava

- U Odjelu za društvene djelatnosti zaposlen je jedan stručni suradnik koji brine za pitanja zdravstva

- Jednom godišnje sastaje se sa predstavnicima zdravstvenih ustanova i izrađuje program javnih potreba u zdravstvu koji se nakon usvajanja u Županijskoj skupštini objavljuje u službenim glasnicima

- Poglavarstvo je osnovalo Povjerenstvo za reorganizaciju i praćenje zdravstva u SMŽ

B. Određivanje prioriteta među zdravstvenim potrebama Ne postoji

- Ne postoje određeni prioriteti među zdravstvenim potrebama zajednice - Postoje pojedinačne akcije organizirane na inicijativu pojedinaca

(cijepljenje završnih razreda srednjih škola - Hepatitis B) C. Razvoj planova i politike rješavanja prioritetnih zdravstvenih potreba Postoji

- Postoji program javnih potreba u zdravstvu koji financira županija (za 2003g. 1 000 000,00 kn.)

Ali nije zadovoljavajući

- Prisutan je rizik od financiranja neutemeljenih i neprioritetnih programa zbog nepostojanja određivanja prioritetnih potreba

25

Funkcija osiguranja

A. Rukovođenje resursima i organizacijskom strukturom Ne postoji i ne zadovoljava

- Ne postoji kao cjelina i ne postoji plan za rukovođenje resursima - Za izradu dodatnih studija potrebno je osigurati sredstva

B. Implementacija programa Postoji

- Postoji dio planova za koje su osigurana sredstva Ali ne zadovoljava

- Ne postoji odabir prioritetnih potreba C. Evaluacija programa i pružanje (osiguravanje) kvalitete Postoji

- Postoji evaluacija financiranih programa Ali ne zadovoljava

- Procjena učinkovitosti proizlazi iz ocjene godišnjih izvješća, ali često izostaje ocjena korisnika, što je potrebno uvesti

- Postoji potreba za izmjenama temeljem evaluacije koja se uglavnom ne provodi

D. Edukacija i informiranje Postoji

- Postoji za neke rizične grupe Ali nije zadovoljavajuća

- Potreban je kontinuitet u informiranju i educiranju - Potrebni su kvalitetniji programi i metode rada

26

OPIS PROGRAMA I METODOLOGIJA RADA Učesnici programa: Županijski tim sačinjava 8 predstavnika:

Predstavnici političke i izvršne vlasti: - Đuro Brodarac, župan Sisačko-moslavačke županije - Prof. Ivanka Roksandić, pročelnica Upravnog odjela za društvene

djelatnosti u SMŽ - Jadranka Bertović, dipl. socijalna radnica, stručni suradnik za zdravstvo i

socijalnu skrb u SMŽ Predstavnici struke:

- Suzana Fabijanić, dr. med., spec. školske medicine, Zavod za javno zdravstvo SMŽ

- Sonja Pajtlar-Gaćeša, dr. med., spec. epidemiolog, Zavod za javno zdravstvo SMŽ

- Ljubica Kocet, dipl. socijalna radnica, ravnateljica Doma za starije i nemoćne osobe u Sisku

- Božena Weiss-Sklizović,socijalna radnica, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa

Predstavnik građanskog sektora:

- Daniel Pavlić, ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta u Hrvatskoj Kostajnici

Proces rada tekao je u pet koraka: 1. Utvrđivanje zdravstvenih problema 2. Odabir prioritetnih problema 3. Analiza determinirajućih čimbenika 4. Odabir slijeda intervencija s ciljevima procesa 5. Izrada plana aktivnosti

27

1. UTVRĐIVANJE ZDRAVSTVENIH PROBLEMA KVALITATIVNI PODACI Pri utvrđivanju zdravstvenih potreba koristili smo kvalitativne podatke dobiveni anketiranjem (prilog 1.) i intervjuiranjem (prilog 2.) fokus grupa. Fokus grupe činili su prosvjetni i zdravstveni djelatnici, djelatnici Centara za socijalnu skrb, djelatnici Crvenog križa, Djelatnici Domova za starije i nemoćne osobe, Udruge branitelja domovinskog rata , Udruga žena liječenih na dojci, Ekološke udruge, Udruge mladih, Udruga umirovljenika, gradonačelnici i načelnici općina, nasumce izabrani stanovnici Sisačko-moslavačke županije. Obuhvaćeni dijelovi županije : grad Sisak, grad Kutina, grad Petrinja, grad Novska, grad Hr. Kostajnica, grad Glina, općina Majur, općina Jasenovac, općina Lekenik, općina Sunja, općina Ludina, općina Lipovljani, općina Dvor. KVANTITATIVNI PODACI Pri utvrđivanju zdravstvenih prioriteta korišteni su dostupni demografski, socijalni i zdravstveni pokazatelji. Izvori kvantitativnih podataka su : ZZJZ Sisačko-moslavačke županije, Odsjek za statistiku državne uprave, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Sisačko-moslavačka županija. Partneri u izradi županijske slike zdravlja su : ZZJZ, Crveni Križ, Zavod za zapošljavanje, Centar za socijalnu skrb, Dom za starije i nemoćne osobe, Nevladine udruge, mediji.

28

PPrriilloogg 11..

UPITNIK ZA SUDIONIKE Molimo Vas da ocijenite uspješnost ovog sastanka. Vaše su nam ocjene dragocjene kao povratna informacija za poboljšanje našeg budućeg rada. Ocjene izrazite tako da uz svaku tvrdnju zaokružite samo onaj broj koji najbolje izražava Vašu ocjenu. Pri tom ocjena 1 znači uopće ne ili slabo, a ocjena 5 potpuno ili odlično. 1.Vaša procjena ukupnog rada tima na zdravstvenim 1 2 3 4 5 prioritetima u našoj županiji 2.Vaša procjena prioriteta rada na problemu 1 2 3 4 5 mladi i ovisnost 3.Vaša procjena prioriteta duševno zdravlje 1 2 3 4 5 4.Vaša procjena prioriteta stari i nemoćni 1 2 3 4 5 5.Vaša procjena prioriteta ekologija 1 2 3 4 5 6.Vaša procjena prioriteta prevencija bolesti 1 2 3 4 5 7.Što mislite da je najvažnije za Vaše osobno zdravlje? ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 8.Što mislite da su najveći zdravstveni problemi na području naše županije? ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________ 9.Kolika će po Vašem mišljenju biti 1 2 3 4 5 stvarna realizacija ovog projekta? HVALA !

29

REZULTATI UPITNIKA ispitivanih grupa (zdravstveni djelatnici, djelatnici CZSS, djelatnici Crvenog križa, predstavnici Udruga branitelja proizašlih iz domovinskog rata , predstavnici Udruge žena liječenih na dojci, Ekološke udruge, Udruge mladih, gradonačelnici i načelnici opčina) OSOBNI PRIORITETI ANKETIRANIH :

- PREHRANA - MENTALNO ZDRAVLJE - EKOLOGIJA - ZAPOSLENOST - TJELESNA AKTIVNOST - PREVENTIVA - ORGANIZACIJA - ZDRAVSTVENE ZAŠTITE - HIPERTENZIJA

ŽUPANIJSKI PRIORITETI ANKETIRANIH:

- OVISNOSTI - MENTALNO ZDRAVLJE - KARDIOVASKULARNE BOLESTI - ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE - KARCINOMI - EKOLOGIJA - PREHRANA - PREVENTIVA - STARI I NEMOĆNI

Procjena ukupnog rada tima na zdravstvenim prioritetima………………….3,8 SREDNJA OCJENA ( ukupnog rada tima i po pojedinim prioritetima) Procjena ukupnog rada tima na zdravstvenim prioritetima…………………. 3,8 Procjena prioriteta rada na problemu mladi i ovisnosti……………………… 4,2 Procjena prioriteta društveno zdravlje……………………………………… ...3,7 Procjena prioriteta stari i nemoćni………………………………………... .….3,7 Procjena prioriteta ekologija …………………………………………………..3,8 Procjena prioriteta prevencija bolesti…………………………………….……3,8

30

PPrriilloogg 22..

REZULTATI TELEFONSKE ANKETE NASUMCE IZABRANIH STANOVNIKA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Mentalno Ovisnosti Socijalno stanje

Organizacija zdravstvene Preventiva Ekologija Bolesti

Depresije Alkoholizam Nezaposlenost Nizak

standard

Želja za znanjem o prevenciji

Zagađenost zraka Hipertenzija

Nervoza Neimaština Nedostupnost liječnika

Nezainteresiranost liječnika OM

Zagađenost vode Bolesti srca

PTSP Udaljene Zdrava prehrana Rak u mlađoj dobi

Loši međuljudski

odnosi

Loša ja

liječnik-pacijent

bolesti-pušenje

Zlostavljanje u obitelji ečnika

Stres od rata Participiranje

u zdrav. zaštiti

zdravlje službe

bolnički

bolnice

Plućne komunikaci

Dugo čekanje kod lij

Rak kao posljedica

stresa

Zdravstveni problemi koji su proizašli iz telefonskog intervjua slučajno odabranih građana naše županije :

- skrb za stare i nemoćne - mladi i alkohol - mladi i droga - obitelj i stres - agresija u školi - divlje deponije - nizak natalitet - dostupnost zdravstvene zaštite - kardiovaskularne bolesti - karcinomi

Problemi vezani za djecu dobiveni intervjuiranjem stručnih suradnika škola naše županije

• Agresija • Problemi socijalizacije(stalni dolazak novih đaka) • Siromaštvo • Zlostavljanje i zanemarivanje

31

Problemi vezani uz roditelje dobiveni intervjuiranjem stručnih suradnika škola naše županije

• Nizak obrazovni status – neadekvatna pomoć u učenju • Nezaposlenost • Alkoholizam • Rastavljeni brakovi

Problemi vezani uz branitelje dobiveni intervjuiranjem članova tima za psihosocijalnu pomoć koji u svom sastavu ima psihologa, socijalnog radnika, pravnika i defektologa. Članovi tima rangirali su problematiku s kojom se najčešće susreću u radu :

• psihološka problematika • nemogučnost ostvarivanja prava i pravni savjeti oko toga • obiteljski problemi (dolazak žena branitelja) • socijalni problemi (siromaštvo, stambeno pitanje, )

32

2. ODABIR PRIORITETNIH PROBLEMA

U odabiru prioriteta koristili smo se tehnikom OSRP i PEARL (osnovni sistem rangiranja prioriteta), koji se sastoji iz četiri koraka:

- odabir čimbenika koje treba uzeti u obzir prilikom odabira prioriteta - svrstavanje čimbenika u međuovisne grupe - modificiranje čimbenika prema potrebama, pojedinačno ocjenjivanje

čimbenika

Pojedinačno ocjenjivanje čimbenika radilo se prema zadanoj formuli. U obzir se uzimala:

- veličina problema (koliki dio populacije je pogođen problemom) - važnost problema (koliko je problem hitan, težak, koliki je ekonomski

gubitak zajednice i koliki je potencijalni učinak na populaciju) - pretpostavljeni učinak intervencije (koliko je intervencija učinkovita)

Problemi su svrstani u redoslijed prema veličini izračuna koji se dobio formulom. Nakon rangiranja problema po veličini, za svaki problem se provjerilo je li problem područje odgovornosti Županije, ima li ekonomskog smisla, hoće li ga zajednica prihvatiti, postoji li izvor financiranja ili drugi resursi i je li program u skladu sa zakonom.

PRIORITETNI ZDRAVSTVENI PROBLEMI RANG OCJENA

1. Mladi i ovisnost 168 2. Stare i nemoćne osobe 152 3. Kardiovaskularne bolesti 120 4. Ekologija 110 5. Duševno zdravlje 104

ZDRAVSTVENI PROBLEMI STRES 10 8 4

104 5.

PODIZANJE RAZINE EKOLOŠKE SVIJESTI 10 6 5

110 4.

33

3. i 4. ANALIZA DETERMINIRAJUĆIH ČIMBENIKA I ODABIR SLIJEDA INTERVENCIJA S CILJEVIMA PROCESA MLADI I OVISNOST Alkohol je čimbenik rizika za nastanak ciroze jetre, moždanog udara, pojedinih sijela

raka i svih ozljeda, a osobito prometnih nezgoda. Ilegalne droge izazivaju trajne promjene , fizičke ili psihičke, čine mlade ljude nemotiviranim i nesposobnim za aktivni doprinos društvu, te stvaraju velik trošak kroz financiranje rada institucija koje se bave prevencijom i liječenjem posljedica, kroz izgubljene živote, pridružene bolesti, kroz radnu i životnu nesposobnost i neposrednu štetu izazvanu krađama i drugim asocijalnim ponašanjima.

Analizom upitnika za procjenu konzumiranja sredstava ovisnosti koji je proveden 1998g. i 2003g. na reprezentativnom uzorku učenika osmih razreda osnovne škole i svih razreda srednje škole naše županije dobili smo zabrinjavajuće podatke glede porasta konzumiranja psihoaktivnih sredstava, naročito u šesnaestgodišnjih djevojaka.

Potrebno je poduzeti sve mjere da se spriječi, odnosno svede na minimum, eksperimentiranje sa psihoaktivnim sredstvima, a korisnike (bez obzira na fazu) što ranije otkrije i uputi u neki oblik tretmana. Dugoročno bi to značilo smanjiti broj korisnika svih psihoaktivnih sredstava.

Resursi :

• Centar za prevenciju ovisnosti ZZJZ Sisačko-moslavačke županije • Služba za školsku medicinu ZZJZ Sisačko-moslavačke županije • Školstvo (koordinatori školskih preventivnih programa) • CZSS • Policija • Sudstvo • Nevladine udruge

34

STARE I NEMOĆNE OSOBE

Demografski se starije stanovništvo definira dobnom skupinom sa 65 i više godina u ukupnom stanovništvu. Starenje i starost se s biološkog stanovišta promatraju kao sveprisutan osnovni bilološki proces,koji za posljedicu ima promjene u građi i funciji gotovo svih organskih sustava.Status starijeg stanovništva povezan je s raspodjelom društvene i gospodarske moći i vremenom se mijenja. Gubitak samostalnosti je osnovna značajka starije dobi, tako da vremenom starije osobe postaju ovisne o pomoći drugih osoba.U tradicionalnom društvu skrb o starima preuzimala je obitelj.Promjene kroz koje prolazi suvremena obitelj čine je sve manje pogodnom društvenom institucijom za prirodno i spontano rješavanje starije dobi.Povećava se broj staračkih domaćinstava poglavito samačkih.

Prema statističkim pokazateljima Sisačko-moslavačka županija svrstava se među stare županije (prema popisu stanovništva iz 2001.godine udio stanovnika iznad 65 godina u ukupnom broju stanovnika Sisačko-moslavačke županije iznosi 18,1 %). Dodatni problem je i naglo siromašenje stanovništva koje dovodi stare i nemoćne osobe u vrlo tešku situaciju jer nisu u stanju organizirati skrb o sebi bez pomoći društva,te određene materijalne pomoći.

Nadalje,tu je i problem nedovoljnih kapaciteta sadašnjih domova za stare i nemoćne,koji su trenutno u većini slučajeva jedini adekvatni oblik rješavanja problema za ovu populaciju,ali i vrlo skup, te većini i nedostupan. Sam postupak ostvarivanja prava na smještaj je dugotrajan i kompliciran te isrpljujući za stranku. Analizom podataka dobivenih istraživanjem na području SMŽ (kvantitativnom i kvalitativnom metodom), uočili smo sve veću potrebu za primjenom izvaninstitucijske skrbi starijih osoba. U okviru izvaninstitucijske skrbi osigurala bi se starijim osobama zdravstvena pomoć i njega u kući, pomoć u kući, pomoć u prehrani, pomoć u komunikaciji s okolinom.

Raspršenost naselja, prometna izoliranost u odnosu na gradske i općinske centre u našoj županiji otežava pristup zdravstvenim i socijalnim službama koje sudjeluju u zbrinjavanju starijih osoba. S procesom decentralizacije stvaraju se preduvjeti za širenje suradnje različitih subjekata (ustanova, vjerskih zajednica, jedinica lokalne samouprave, udruga, privatnih organizacija...). Glede toga potrebno je proširiti suradnju i jačati mrežu na lokalnoj razini gdje je moguć neposredan doticaj sa starim osobama kojima je ta pomoć nužna. Cilj i smisao svake društvene skrbi o starim osobama morao bi biti odražavanje kvalitete življenja i što duži ostanak u obiteljskoj sredini. 35

KARDIOVASKULARNE BOLESTI

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su svjetski javnozdravstveni neprijatelj broj jedan.

One su vodeći uzrok smrti u svijetu, Hrvatskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Svaki drugi čovjek u Hrvatskoj i SMŽ ima dijagnozu smrti neku od KVB. Gledajući pojedinačno po dijagnozama , najčešće se radi o ishemijskoj bolesti srca (infarkt miokarda) i cerebrovaskularnom inzultu . Ne samo da su KVB vodeći uzrok smrti u sveukupnoj populaciji, već su i vodeći uzrok smrti u ljudi mlađih od 55 godina.

KVB su na prvom mjestu uzroka hospitalizacije, i na prvom mjestu po broju korištenja dana bolničkog liječenja. Također su i najčešći razlog posjeta obiteljskom liječniku. KVB su i na vodećem mjestu uzroka invalidnosti.

Prema procjeni stručnjaka Svjetske zdravstvene organizacije polovicu smrti od KVB moguće je spriječiti. Najpraktičniji i najjeftiniji način njihova sprečavanja nije pomoću lijekova, nego zdravim načinom života. Mijenjanjem načina života uspjelo se u prošla tri desetljeća smanjiti mortalitet od KVB-a u mnogim razvijenim zemljama za 40%. Samo trećina tog pada pripisiva je medicinskim postupcima , dok su dvije trećine pripisive mjerama promjene ponašanja.

Iz prirodnog toka KVB-a proizlazi da se na njih učinkovito može djelovati samo prije pojave simptoma , a to znači prevencijom. Što se mjere prevencije počnu ranije provoditi, to su i rezultati bolji. Zbog toga najbolje rezultate daju mjere primarne prevencije jer je osnovno načelo primarne prevencije spriječiti izloženost stanovništva štetnim čimbenicima. Mjere primarne prevencije usmjerene su na mijenjanje načina života, odnosno onih navika koje se smatraju glavnim etiološkim agensima KVB-a. To su pušenje cigareta, neadekvatne prehrambene navike, zanemarivanje tjelesne aktivnosti, sprečavanje nastanka preteča KVB-a, kao što su debljina, hipertenzija i šećerna bolest. Činjenica da je svaki peti stanovnik naše županije debeo, da svaki treći ima povišen krvni tlak, da gotovo svaki drugi stanovnik puši povremeno ili svakodnevno, da se samo 3% stanovnika zdravo hrani pokazuje svu veličinu i složenost problema, te značaj primarne prevencije .

Ne smiju se zanemariti ni mjere sekundarne prevencije kojima se nastoje identificirati osobe s povećanim rizikom od obolijevanja od KVB-a, praćenje takvih osoba, rano prepoznavanje bolesti i odgovarajuće liječenje. U te mjere spadaju kontrola krvnog tlaka, kontrola masnoće i šećera u krvi, kontrola tjelesne težine…

36

EKOLOGIJA

U Sisačko-moslavačkoj županiji brigu o zaštiti okoliša vodi Županijski zavod za

zaštitu okoliša, koji stručno prati i analizira stanje zaštite okoliša, te nevladine organizacije, koje uz monitoring organiziraju akcije u cilju jačanja ekološke svijesti zaštite okoliša. Stručne službe kontroliraju kakvoću zraka u industrijskim gradovima Sisku i Kutini.

Od zagađenosti zraka izdvajamo povećanu koncentraciju sumpornog dioksida i sumporovodika u Sisku, te amonijaka u Kutini. Prema državnom izvješću o stanju okoliša, može se zaključiti da je u Gradu Sisku povećana koncentracija H2S, a u Kutini NO2.

U ostalim gradovima, gdje nema razvijene industrije, osim prometa, nema potencijalnih zagađivača zraka, tako da je zrak I kategorije.

Hrvatske vode mjere kvalitetu vode na 21 mjestu, na različitim vodotocima naše Županije.

Izvor onečišćenja tla u Sisačko-moslavačkoj županiji su uglavnom izlijevanja i istjecanja štetnih tvari kod eko-nezgoda. U Županiji su zabilježena slijedeće eko-nezgode:

- 4 nezgode 1998. - 7 nezgoda 1999. - 10 nezgoda 2000. - 6 nezgoda 2001.

Od 27 nezgoda u četiri godine, onečišćenja tla su zabilježena u 59% slučajeva, dok su vodotoci onečišćeni u 37% slučajeva. Najrasprostranjeniji onečišćivač tla je otpad, odložen na neodgovarajuća i neuređena mjesta, koja su uglavnom bez dozvola, te divlja odlagališta. Posebno onečišćenje tla predstavljaju mine, pod kojima je 22 km² tla, odnosno se sumnja na površinu od 223 km². Mine su problem kako za okoliš, tako i za ljudske živote.

37

38

DUŠEVNO ZDRAVLJE

Duševno zdravlje ne znači samo odsustvo mentalne bolesti. Pod ovim pojmom podrazumijevamo načine na koje razmišljamo, osjećamo i djelujemo u različitim životnim situacijama, kako se nosimo sa stresom, kako se odnosimo prema drugim ljudima i kako donosimo odluke. Na duševno zdravlje, pored bioloških uzroka u velikoj mjeri utječe okruženje, od obiteljskog do šireg društvenog. Vrijeme u kojem živimo opterećeno je naglim i velikim, a nerijetko i traumatskim promjenama koje značajno utječu na duševno zdravlje. Traumatske posljedice rata, socioekonomska situacija, siromaštvo, besperspektivnost, razvodi brakova, migracije, starenje stanovništva i porast samačkih domaćinstava , nezaposlenost itd., sve su to čimbenici koji u značajnoj mjeri ugrožavaju sposobnost pojedinca da se nosi sa stresom svakodnevnog života i ugrožavaju njegovo duševno zdravlje. Rezultati istraživanja na ovom području pokazuju da izloženost ratnim stresorima izaziva negativne emocionalne posljedice kao što su : osjećaj beznađa i bespomoćnosti, druge depresivne simptome te brojne posttraumatske stresne reakcije. Stresnim situacijama i njihovim posljedicama izložena su i djeca. Pokazano je da značajno veći broj djece koja su bila izložena stradanjima uzrokovanim ljudskim čimbenikom razvije neki oblik poremećaja posttraumatskog stresa. (77% djece u odnosu na 57% odraslih). Uobičajene dječje reakcije na proživljeni stres uključuju : gubitak apetita, poteškoće u spavanju, probleme koncentracije i pamćenja, razdražljivost, specifične strahove i sl. Većina tih reakcija očituju se kao simptomi dječje depresije.

Istraživanja provedena na našoj županiji potvrđuju gore navedena razmatranja. Tako je u Hr. Kostajnici provedeno istraživanje na 243 učenika osnovne škole (od 5. do 8. razreda)

O učincima ratnih i poslijeratnih događaja na duševno zdravlje djece. Ispitivanje je provedeno grupno, a zadatak ispitanika bio je ispuniti upitnik koji se sastojao od Skale ratnih stresnih događaja (RSTI), Skale posttraumatskih stresnih reakcija (PTSR), Skale depresije (CDI) i demografskih podataka.

Pokazalo se da djeca osnovnoškolskog uzrasta u prosjeku navode četiri doživljena ratna stresna događaja (M = 3,85). Na Skali posttraumatskih stresnih reakcija te na Skali depresivnosti prosječni rezultati su vrlo visoki ( M ptsr = 40,39; M cdi =11,58). Rezultati pokazuju umjerenu povezanost broja stresnih ratnih iskustava i izraženosti PTSP-a, te nisku povezanost broja stresnih ratnih iskustava i izraženosti depresivnih simptoma, što se objašnjava dugotrajnoj izloženosti stresnim događanjima (koja nisu sva vezana uz ratna stradanja), te brojnim posljedicama rata koje još uvijek imaju nepovoljno djelovanje na oporavak djece. Također se pokazalo da djevojčice imaju nešto izraženije posttraumatske stresne reakcije u odnosu na dječake. Na skali depresije nije nađena razlika.

demografski i zdravstveno-statistiČki pokazatelji · hrvatske , te je među najvećim županijama...

Documents