depoziti stanovniŠtva u hrvatskim bankamaoliver.efri.hr/zavrsni/254.b.pdf · 1 1. uvod 1.1....

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MATEJA GAJSKI

DEPOZITI STANOVNIŠTVA U HRVATSKIM BANKAMA

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DEPOZITI STANOVNIŠTVA U HRVATSKIM BANKAMA

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovna politika banaka

Mentor: Prof. dr. sc. Antun Jurman

Student: Ime i prezime: Mateja Gajski

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081109251

Rijeka, rujan, 2013.

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ...................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ......................................................................... 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ........................................................................................ 2

1.4. Metode istraživanja................................................................................................... 2

1.5. Struktura rada ........................................................................................................... 3

2. FINANCIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANKE ............................................ 4

2.1.Izvori sredstava ........................................................................................................... 4

2.2. Visina i struktura izvora sredstava banaka ............................................................... 8

3. DEPOZITI STANOVNIŠTVA .............................................................................. 21

3.1. Definicija depozita ................................................................................................. 21

3.2. Vrste depozita ......................................................................................................... 22

4. STRUKTURA DEPOZITA U HRVATSKIM BANKAMA ................................. 27

4.1. Udio depozita stanovništva u financijskom potencijalu hrvatskih banaka ............. 27

4.2. Valutna struktura depozita stanovništva ................................................................. 30

4.3. Ročna struktura depozita stanovništva ................................................................... 35

4.4. Ročna struktura deviznih i ročna struktura kunskih depozita stanovništva............ 40

5. OSIGURANJE DEPOZITA ................................................................................... 49

5.1. Razlozi osiguranja depozita .................................................................................... 49

5.2. Sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj ................................................. 51

6. ČIMBENICI I KRETANJE ŠTEDNJE STANOVNIŠTVA .................................. 53

6.1. Čimbenici štednje ................................................................................................... 53

6.1.1. Ekonomski čimbenici ................................................................................... 53

6.1.2. Financijski čimbenici .................................................................................... 56

6.1.3. Demografski, sociološki i psihološki čimbenici ........................................... 57

6.1.4. Organizacijsko - tehnički čimbenici ............................................................. 58

6.2. Projekcija kretanja financijskog potencijala i depozita hrvatskih banaka u

narednom petogodišnjem razdoblju ....................................................................... 59

7. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 70

POPIS LITERATURE .................................................................................................... 75

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 79

POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 81

1

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Depoziti predstavljaju najvažniji izvor sredstava hrvatskih banaka te zauzimaju

značajnu ulogu u formiranju novčane mase. Banke formiraju financijski potencijal od

prikupljenih depozita i pribavljenih kredita zajedno s vlastitim izvorima. Taj financijski

potencijal umanjen za rezerve predstavlja iznos koji banka može plasirati s ciljem

ostvarivanja dobiti.

Depoziti su novčana sredstava različitih vlasnika koje banka prikuplja na svojim

računima i iz njih odobrava kredite, a vlasnicima depozita plaća tzv. pasivnu kamatu.

Ovisno o kriteriju postoji nekoliko vrsta depozita, a najznačajnija vrsta su upravo

depoziti stanovništva. Depoziti stanovništva čine više od 40% udjela u ukupnom

financijskom potencijalu hrvatskih banka.

Predmet istraživanja ovog Diplomskog rada je istražiti i analizirati ukupne depozite

stanovništva u hrvatskim bankama pomoću znanstvenih i stručnih metoda.

Objekt istraživanja u ovom radu su depoziti stanovništva.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Radna hipoteza ovog diplomskog rada je: spoznajama o ukupnom financijskom

potencijalu, ukupnim depozitima i depozitima stanovništva utvrditi tendenciju njihovog

rasta u hrvatskim bankama.

Pomoćne hipoteze su:

1) Na temelju spoznaja o depozitima stanovništva može se dokazati da depoziti

stanovništva imaju značajnu ulogu u cjelokupnom poslovanju hrvatskih banaka,

2

2) Analizom valutne i ročne strukture moguće je dokazati da stanovništvo najviše

štedi u stranoj valuti,

3) Proučavanjem rasta depozita stanovništva moguće je dokazati da depoziti

stanovništva godinama dobivaju na sve većoj važnosti,

4) Spoznajama o dosadašnjem kretanju depozita moguće je utvrditi da će depoziti

stanovništva nastaviti rasti u budućnosti.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Na temelju postavljenih predmeta, problema i objekta istraživanja, te definiranih

hipoteza postavljena je svrha istraživanja. Svrha je analizirati značajke depozita

stanovništva i dokazati važnost depozita stanovništva u hrvatskim bankama.

Cilj ovog diplomskog rada je analiza depozita stanovništva u hrvatskim bankama kao

jednim od najvažnijih izvora sredstava bankovnog poslovanja.

Izradom ovog diplomskog rada nastojalo se odgovoriti na sljedeća pitanja:

1) Što su izvori sredstava i od čega se sastoje?

2) Kakva je struktura financijskog potencijala hrvatskih banaka?

3) Što su depoziti i koje sve vrste depozita postoje?

4) Kako su se kretali depoziti stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine?

5) Kakva je ročna i valutna struktura depozita stanovništva?

6) Koji čimbenici utječu na štednju stanovništva?

7) Kakva je prognoza kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju

od 2013 do 2017. godine?

1.4. Metode istraživanja

Pri istraživanju i prezentiranju rezultata istraživanja korištene su slijedeće znanstveno –

istraživačke metode: induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, metoda

deskripcije, statističke i matematičke metode te metoda kompilacije.

3

1.5. Struktura rada

Ovaj diplomski rad se sastoji od sedam međusobno povezanih cjelina.

U prvom dijelu, UVODU definirani su problem, predmet i objekt istraživanja, radna

hipoteza i pomoćne hipoteze, definirani su svrha i ciljevi istraživanja, navedene su

korištene metode te je obrazložena struktura rada.

Naslov drugog dijela je FINANCIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANKE. U ovom

dijelu su opisani izvori sredstava banke te je analizirana visina i struktura financijskog

potencijala hrvatskih banaka.

Treći dio rada, DEPOZITI STANOVNIŠTVA objašnjen je pojam depozita i njihova

važnost za bankarsko poslovanje, te su navedene različite vrste depozita.

U četvrtom dijelu, STRUKTURA DEPOZITA U HRVATSKIM BANKAMA analizira

se udio depozita stanovništva u ukupnom financijskom potencijalu, prikazana je i

analizirana ročna i valutna struktura depozita stanovništva. Također je obrađena ročna

struktura deviznih depozita i ročna struktura kunskih depozita stanovništva.

Peti dio ima naslov OSIGURANJE DEPOZITA, u kojem su obrađeni razlozi osiguranja

depozita te je objašnjen sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj.

ČIMBENICI I KRETANJE ŠTEDNJE STANOVNIŠTVA naziv je šestog dijela gdje su

navedeni čimbenici koji utječu na štednju, a to su: ekonomski, financijski, demografski,

sociološki i psihološki te organizacijsko – tehnički čimbenici. U ovom poglavlju je

prikazana i projekcija kretanja financijskog potencijala, ukupnih depozita te depozita

stanovništva u narednim godinama.

Posljednji dio rada, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu cjelokupnog rada kojima se

istraživalo kretanje i značaj depozita stanovništva u hrvatskim bankama.

4

2. FINANCIJSKI I KREDITNI POTENCIJAL BANKE

U ovom poglavlju obrađuju se vrste izvora sredstava, te se analizira visina i struktura

izvora sredstava, odnosno financijski potencijal.

Banke su financijske institucije koje se bave poslovima prikupljanja novčanih sredstava

i pribavljanja kredita od banaka te njihovog usmjeravanja klijentima u obliku kreditnih i

nekreditnih plasmana. Zajedno s vlastitim izvorima formiraju financijski potencijal

banke, odnosno zbroj svih pozicija iz pasive bilance banke. Kreditni potencijal banke

predstavlja iznos sredstava koje banka može plasirati, a to je financijski potencijal

umanjen za visinu obvezne rezerve i rezerve likvidnosti. Taj višak sredstava je iznos

koji banka može plasirati, a da pri tom ne ugrozi svoju likvidnost i solventnost.

2.1. Izvori sredstava

Izvori sredstava predstavljaju financijski potencijal banke, tj. zbroj svih pozicija u pasivi

bilance banaka, a čine ga vlastita sredstva, prikupljeni depoziti i pribavljeni krediti od

domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba u zemlji i inozemstvu. Banka sredstva

pribavlja iz različitih izvora, od depozita do emisije vrijednosnih papira.

U tablici 1 su prikazani izvori sredstava i aktiva banke.

5

Tablica 1. Bilanca banke

AKTIVA (potraživanja) PASIVA (izvori)

Pričuve kod središnje banke

Inozemna aktiva

Potraživanja od središnje države

Potraživanja od ostalih bankarskih

institucija

Potraživanja od nebankarskih

financijskih institucija

Depozitni novac

Štedni i oročeni depoziti

Devizni depoziti

Obveznice i instrumenti tržišta

novca

Inozemna pasiva

Depoziti središnje države

Krediti primljeni od središnje

banke

Ograničeni i blokirani depoziti

Kapitalski računi

ostalo

Izvor: Bilten Hrvatske narodne banke br.189/2013 str. 25, Zagreb

Novčana sredstva koja se koncentriraju kod banke su sljedeća (Bilten HNB-a, 2013:26):

Depozitni novac – uključuje novčana sredstva na žiroračunima i tekućim

računima te obveze banaka po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a

umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu

Štedni i oročeni depoziti – kunski štedni depoziti po viđenju te kunski oročeni

depoziti i kunski depoziti s otkaznim rokom

Devizni depoziti – devizni depoziti po viđenju, devizni oročeni depoziti te

devizni depoziti s otkaznim rokom

Obveznice i instrumenti tržišta novca – neto obveze banaka po izdanim

vrijednosnim papirima i primljeni krediti

Inozemna pasiva – obuhvaća sljedeće oblike deviznih i kunskih obveza prema

stranim fizičkim i pravnim osobama: žiroračune i tekuće račune, štedne

depozite, oročene depozite, primljene kredite i dospjele obveze.

Depoziti središnje države – svi oblici kunskih i deviznih obveza banaka prema

središnjoj državi

6

Krediti primljeni od središnje banke – svi krediti primljeni od Hrvatske narodne

banke i depoziti Hrvatske narodne banke kod banaka, pri čemu se kao krediti

tretiraju i poslovi reotkupa vrijednosnih papira

Ograničeni i blokirani depoziti – obuhvaćaju kunske i devizne ograničene

depozite ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih

institucija, središnje države te stranih pravnih i fizičkih osoba i blokirane

devizne depozite stanovništva regulirane Zakonom o pretvaranju deviznih

depozita građana u javni dug Republike Hrvatske

Kapitalski računi – dionički kapital, dobiti ili gubitak prethodne i tekuće godine,

zadržana dobit (gubitak), zakonske pričuve, statutarne i ostale kapitalne pričuve,

rezerve proizašle iz transakcija zaštite, nerealizirana dobit (gubitak) s osnove

vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju te ispravci

vrijednosti i posebne rezerve za identificirane gubitke po skupnoj osnovi

Ostalo - predstavlja neraspoređene račune pasive umanjene za neraspoređene

račune aktive, uključujući fer vrijednost izvedenih financijskih instrumenata.

Izvori sredstava mogu se kvantificirati prema kriterijima ročnosti, vrstama, vlasništvu i

obvezi vraćanja (Kandžija, Živko, 2004:120).

Prema ročnosti izvori mogu biti:

o kratkoročni

o dugoročni.

Prema vrstama se razlikuju:

o depozitni izvori (depozit je novčani ulog pravne ili fizičke osobe)

o nedepozitni izvori (jedna banka daje kredit drugoj)

o kapital i rezerve.

Prema vlasništvu se razlikuju:

o tuđi izvori (primljeni depoziti i krediti)

o vlastiti izvori (kapital i razni oblici rezervi).

7

Prema obvezi vraćanja izvori mogu biti:

o povratni (krediti i depoziti)

o nepovratni (kapital i rezerve).

Izvori se, po načinu prikupljanja sredstava s kojima banka raspolaže u pasivi banke

mogu podijeliti na primarne i sekundarne izvore sredstava (Gregurek, Vidaković

2011:146).

Primarni izvori sredstava su svi izvori sredstava kod kojih su klijenti ponudili svoja

sredstva na raspolaganje banci. Građani i poduzeća s kojima banka posluje najčešći su

primarni izvor financiranja za banku.

Sekundarni izvori sredstava su izvori sredstava koje je banka morala aktivno prikupljati

na kratkoročnim i dugoročnim tržištima kapitala. Sektori koji mogu biti izvor

sekundarnih izvora financiranja su (Gregurek, Vidaković 2011:147):

banke,

fondovi (investicijski, hedge, mirovinski),

vlasnici,

drugi sudionici na tržištu novca i tržištu kapitala,

središnja banka,

poduzeća.

Banka koja ne može prikupiti dovoljno sredstava za željeno kreditiranje iz primarnih

izvora, mora se okrenuti sekundarnim izvorima sredstava. Razlozi su:

da zadovolji kratkoročne potrebe za likvidnošću

da bi došla do dugoročnih izvora sredstava koji joj omogućuju dugoročne

plasmane.

8

2.2. Visina i struktura izvora sredstava banaka

Visina i struktura izvora sredstava sastoji se od depozitnih izvora, nedepozitnih izvora te

vlastitih izvora banaka.

U nastavku slijedi analiza strukture pasive bilance banaka, odnosno financijskog

potencijala banaka.

U tablici 2 prikazano je kretanje ukupnih izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju

od 2002. do 2012. godine.

9

Tablica 2. Visina i struktura izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine (na kraju godine, u milijardama kuna)

PASIVA

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

visina (mlrd)

udio (%)

1. DEPOZITNI NOVAC

21,17 12,8 23,31 11,9 23,59 10,5 26,65 10,4 33,91 11,3 41,87 12,4 38,17 10,6 31,90 8,6 33,9 8,7 36,16 8,8 36,50 9,1

2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT

13 7,8 18,37 9,4 22,48 10,0 27,99 11,0 44,84 15,0 53,64 15,9 50,07 13,8 39,14 10,5 34,8 8,9 40,93 10,0 39,81 9,9

3. DEVIZNI DEPOZITI

72,05 43,5 76,04 38,9 81,74 36,2 86,76 34,0 88,26 29,5 103,1 30,6 117,2 32,4 135,41 36,5 147,6 37,8 145,16 35,4 153,09 38,0

4.

OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA

0,22 0,1 0,6 0,3 1,16 0,5 1,08 0,4 0,84 0,3 1,21 0,4 2,53 0,7 1,36 0,4 1,3 0,3 2,11 0,5 2,60 0,6

5. INOZEMNA PASIVA

35,02 21,1 49,93 25,6 61,16 27,1 67,11 26,3 76,08 25,4 65,15 19,4 75,3 20,8 80,37 21,6 81,9 21,0 90,28 22,0 73,49 18,3

6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE

6,1 3,7 5,28 2,7 6,82 3,0 9,29 3,6 10,8 3,6 13,53 4,0 16,01 4,4 18,22 4,9 19,9 5,1 18,24 4,5 18,86 4,7

7.

KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE

0,02 0,0 0,97 0,5 0,41 0,2 4,21 1,7 3,91 1,3 4,18 1,2 0,01 0,0 0,01 0,0 0,0 0,0 0,13 0,0 0,01 0,0

8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI

1,68 1,0 1,71 0,9 2,06 0,9 2,04 0,8 2,45 0,8 2,25 0,7 3,04 0,8 2,55 0,7 2,3 0,6 3,23 0,8 2,51 0,6

9. KAPITALSKI RAČUNI

26,32 15,9 27,39 14,0 28,67 12,7 32,67 12,8 40,8 13,6 53,18 15,8 60,32 16,7 66,31 17,9 71,8 18,4 76,62 18,7 79,83 19,8

10. OSTALO -9,96 -6,0 -8,32 -4,3 -2,55 -1,1 -2,48 -1,0 -2,63 -0,9 -1,75 -0,5 -0,97 -0,3 -3,88 -1,0 -2,8 -0,7 -3,28 -0,8 -4,25 -1,1

11. UKUPNO 165,6 100 195,3 100 225,6 100 255,3 100 299,3 100 336,4 100 361,7 100 371,39 100 390,8 100 409,60 100 402,45 100

Izvor: Bilten Hrvatske narodne banke br.123/2007. str.25 i br.189/2013 str.25, Zagreb

10

Na temelju podataka iz tablice može se zaključiti da su ukupni izvori sredstava u

hrvatskim bankama porasli sa 165 milijardi kuna krajem 2002. godine na 402 milijardi

kuna krajem 2012. godine, što predstavlja porast od 143%. Prosječna godišnja stopa

rasta ukupnih izvora sredstava iznosi 9,29%.

Depozitni izvori sredstava su također porasli u promatranom razdoblju. Tako štedni i

oročeni depoziti rastu sa 13 milijardi kuna u 2002. godini na 39 milijardi kuna u 2012.

godini, a devizni depoziti koji čine najveći udio u strukturi sredstava banke su porasli za

preko 3 puta, sa 43 milijardi kuna u 2002. godini na 153 milijardi kuna u 2012. godini.

Depozitni novac raste za 72,4%, sa 21,17 milijardi kuna u 2002. godini na 36,5 milijardi

kuna u 2012. godini, dok se udio u ukupnom financijskom potencijalu smanjio sa 12,8%

u 2002. godini na 9,15% u 2012. godini. Depoziti središnje države su od 2002. do 2012.

godine porasli sa 6,1 milijardi kuna na 18,86 milijardi kuna u 2012. godini. Njihov se

udio u financijskom potencijalu smanjuje od 2002. do 2012. godine sa 6,1% na 4,7%.

Ograničeni i blokirani depoziti su također rasli u razdoblju od 2002. do 2012. godine sa

1,68 milijardi kuna na 2,51 milijardi kuna u 2012. godini, a najviše su iznosili 2008.

godine, čak 3,04 milijardi kuna. Udio im se smanjio sa 1% na 0,6% u ukupnom

financijskom potencijalu.

Inozemna pasiva koja predstavlja razne oblike deviznih i kunskih obveza prema stranim

bankama i ostalim pravnim i fizičkim osobama raste tokom cijelog promatranog

razdoblja sa 35,02 milijardi kuna u 2002. godini na 73,49 milijardi kuna u 2012. godini

što je porast za 109,85%. Iako inozemna pasiva raste njezin se udio smanjio te u 2012.

godini iznosi 18,3% u odnosu na 2004. godinu kada je bio čak 27,1%.

Nedepozitni izvori, poput primljenih kredita osciliraju u promatranom razdoblju, nešto

značajniji rast su postigli u razdoblju od 2005. do 2007. godine, da bi u 2012. godini

pali na 11 milijuna kuna sa 16 milijuna kuna u 2002. godini.

Kapitalski računi od 2002. godine do 2012. godine su u konstantnom porastu te u 2012.

godini iznose 79 milijardi kuna u odnosu na 2002. godinu kada su iznosili 26 milijardi

kuna. Udio kapitalskih računa u ukupnim izvorima banaka je porastao sa 15,9% u 2002.

godini na 19,8% u 2012. godini.

11

Visina pojedinih vrsta izvora sredstava hrvatskih banka prikazana je u grafikonu 1.

Grafikon 1. Visina izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012.

godine

Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2.

-50

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

jard

e k

un

a

Godine

DEPOZITNI NOVAC ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT DEVIZNI DEPOZITI OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA INOZEMNA PASIVA DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI KAPITALSKI RAČUNI OSTALO

12

Iz ovog grafičkog prikaza vidljivo je kako devizni depoziti čine najznačajniji udio

izvora sredstava te da su u stalnom porastu. Također možemo uočiti da i ostale stavke

izvora sredstava rastu tokom promatranog razdoblja, a najveći iznos ukupnog

financijskog potencijala hrvatskih banka je bio 2011. godine.

Grafikon 2. Struktura izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrstama izvora u

razdoblju od 2002. do 2012. godine


-20%

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Po

sto

tak

Godine

DEPOZITNI NOVAC ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT

DEVIZNI DEPOZITI OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA

INOZEMNA PASIVA DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE

KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI

KAPITALSKI RAČUNI OSTALO

13

Grafikon 2 prikazuje strukturu izvora sredstava iz koje se vidi da najveći udio

zauzimaju devizni depoziti te inozemna pasiva. Slijede ih kapitalski računi čiji se udio s

godinama povećava te štedni i oročeni depoziti kod kojih je najveći udio bio u razdoblju

od 2006. do 2008. godine u vrijeme kada se počela javljati financijska kriza te je došlo

do porasta štednje.

U tablici 3 i grafikonu 3 izračunati su verižni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka

koji prikazuju njihovo kretanje po godinama.

Tablica 3. Verižni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od

2002. do 2012. godine

PASIVA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1. DEPOZITNI NOVAC - 110,1 101,2 113,0 127,2 123,5 91,2 83,6 106,2 106,7 100,9

2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT - 141,3 122,4 124,5 160,2 119,6 93,3 78,2 89,0 117,5 97,3

3. DEVIZNI DEPOZITI - 105,5 107,5 106,1 101,7 116,8 113,7 115,5 109,0 98,4 105,5

4. OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA

- 272,7 193,3 93,1 77,8 144,0 209,1 53,8 98,5 157,5 123,2

5. INOZEMNA PASIVA - 142,6 122,5 109,7 113,4 85,6 115,6 106,7 102,0 110,2 81,4

6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE - 86,6 129,2 136,2 116,3 125,3 118,3 113,8 109,1 91,8 103,4

7. KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE

- 4850,0 42,3 1026,8 92,9 106,9 0,2 100,0 100,0 1300,0 7,7

8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI - 101,8 120,5 99,0 120,1 91,8 135,1 83,9 91,4 138,6 77,7

9. KAPITALSKI RAČUNI - 104,1 104,7 114,0 124,9 130,3 113,4 109,9 108,3 106,7 104,2 10. OSTALO - 83,5 30,6 97,3 106,0 66,5 55,4 400,0 71,1 118,8 129,6

11. UKUPNO - 117,9 115,5 113,2 117,2 112,4 107,5 102,7 105,2 104,8 98,3 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2.

14

Grafikon 3. Verižni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju

od 2002. do 2012. godine


50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

110,0

120,0

130,0

140,0

150,0

160,0

170,0

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

1. DEPOZITNI NOVAC - 2. ŠTEDNI I OROČENI DEPOZIT - 3. DEVIZNI DEPOZITI - 6. DEPOZITI SREDIŠNJE DRŽAVE - 8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI -

15

Grafikon 4. Verižni indeksi nedepozitnih izvora sredstava, kapitalskih računa i ukupnih

izvora u razdoblju od 2002. do 2012. godine


*Zbog prevelikog rasta kredita primljenih od središnje države nisu prikazane linije od

2003. godine kada prelaze iznos od 4850,0 te 2005. i 2011. godine kada su iznosi

1026,8 i 1300,0.

Verižni indeksi predstavljaju relativne promjene u tekućem razdoblju u odnosu na

prethodno razdoblje.

Analizom verižnih indeksa vidimo da je depozitni novac najveći porast zabilježio u

2006. godini od 27,2%, a najveći pad u 2009. godini od 16,4%. Prosječna godišnja

stopa rasta depozitnog novca u razdoblju od 2002. do 2012. godine iznosi 5,59%.

0 20 40 60 80

100 120 140 160 180 200 220 240 260 280 300 320 340 360 380 400

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

4. OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA -

5. INOZEMNA PASIVA -

7. KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE -

9. KAPITALSKI RAČUNI -

10. OSTALO -

11. UKUPNO -

16

Štedni i oročeni depoziti su najveći rast imali u 2006. godini od 60,2%, a najveći pad u

2009. godini od 21.8%. Prosječna godišnja stopa rasta štednih i oročenih depozita je

11,84%.

Devizni depoziti su u 2011. godini ostvarili pad od 1,6%, a najveći rast imali su u 2007.

godini od 16,8%. Prosječna godišnja stopa rasta deviznih depozita iznosi 7,83%.

Obveznice i instrumenti tržišta novca imali su najveći porast u 2003. godini u iznosu od

172,7%, a najveći pad su ostvarili u 2009. godini od 46,2%. Prosječna godišnja stopa

rasta obveznica i instrumenta tržišta novca u promatranom razdoblju iznosi 28,01%.

Inozemna pasiva je najveći porast zabilježila u 2003. godini od 42,6%, dok je najveći

pad bio u 2012. godini u iznosu od 18,6%. Prosječna godišnja stopa rasta iznosi 7,69%.

Depoziti središnje države su u 2003. godini imali pad od 13,4%, a najveći rast u 2005.

godini od 36,2%. Prosječna godišnja stopa rasta depozita središnje države je 11,95%.

Krediti primljeni od središnje države imaju velike padove, ali i povećanja u odnosu na

prethodno razdoblje. U 2003. godini je zabilježen porast od 4750%, a u 2011. godini je

porast iznosio 1200%. Najveći pad zabilježen je u 2008. godini i iznosio je 99,8%.

Prosječna godišnja stopa pada u promatranom razdoblju za 6,70%.

Ograničeni i blokirani depoziti osciliraju u promatranom razdoblju, najveći rast imaju u

2011. godini u iznosu od 38,6%, a najveći pad je zabilježen u 2012. godini od 22,3%.

Prosječna godišnja stopa rasta iznosi 4,09%.

Kapitalski računi imali su porast do 2007. godine u iznosu od 30,3%, a zatim se porast

počeo smanjivati. Prosječna godišnja stopa rasta kapitalskih računa iznosi 11,73%.

Prosječna godišnja stopa ostalih sredstava iz pasive pada u promatranom razdoblju u

iznosu od 8,16%.

Ukupni izvori sredstava su rasli svake godine u promatranom razdoblju, jedino je u

2012. godini zabilježen njihov pad u odnosu na prošlu godinu iznosu od 1,7%, a najveći

rast su imali u 2003. godini od 17,9%. Prosječna godišnja stopa rasta ukupnih izvora

sredstava iznosi 9,29%.

17

U nastavku su u tablici prikazani bazni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka te

njihov grafički prikaz.

Tablica 4. Bazni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od

2002. do 2012. godine

PASIVA 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1. DEPOZITNI NOVAC 100 110,1 111,4 125,9 160,2 197,8 180,3 150,7 160,1 170,8 172,4


100 141,3 172,9 215,3 344,9 412,6 385,2 301,1 267,8 314,8 306,2

3. DEVIZNI DEPOZITI 100 105,5 113,4 120,4 122,5 143,1 162,7 187,9 204,8 201,5 212,5

4.

OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA

100 272,7 527,3 490,9 381,8 550,0 1.150,0 618,2 609,1 959,1 1.181,8

5. INOZEMNA PASIVA 100 142,6 174,6 191,6 217,2 186,0 215,0 229,5 234,0 257,8 209,9


100 86,6 111,8 152,3 177,0 221,8 262,5 298,7 325,7 299,0 309,2

7.

KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE

100 4.850 2.050 21.050 19.550 20.900 50,0 50,0 50,0 650,0 50,0

8.

OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI

100 101,8 122,6 121,4 145,8 133,9 181,0 151,8 138,7 192,3 149,4

9. KAPITALSKI RAČUNI 100 104,1 108,9 124,1 155,0 202,1 229,2 251,9 272,9 291,1 303,3

10. OSTALO 100 83,5 25,6 24,9 26,4 17,6 9,7 39,0 27,7 32,9 42,7

11. UKUPNO 100 117,9 136,2 154,2 180,7 203,1 218,4 224,2 236,0 247,3 243,0 Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablice 2.

18

Grafikon 5. Bazni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u


Izvor:Izradila studentica prema podacima iz tablice 4

60

80

100

120

140

160

180

200

220

240

260

280

300

320

340

360

380

400

420

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

1. DEPOZITNI NOVAC


3. DEVIZNI DEPOZITI


8. OGRANIČENI I BLOKIRANI DEPOZITI

19

Grafikon 6. Bazni indeksi nedepozitnih izvora, kapitalskih računa i ukupnih izvora

hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine


*Zbog prevelikog rasta kredita primljenih od središnje države nisu prikazane linije od

2003. do 2008. godine, prelaze iznos od 21.050.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

450

500

550

600

650

700

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

4. OBVEZNICE I INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA

5. INOZEMNA PASIVA

7. KREDITI PRIMLJENI OD SREDIŠNJE DRŽAVE

9. KAPITALSKI RAČUNI

10. OSTALO

11. UKUPNO

20

Bazni indeksi pokazuju postotnu promjenu vrijednosti u odnosu na baznu razdoblje koje

u ovom slučaju predstavlja 2002. godina.

Od depozitnih izvora najveći porast u odnosu na bazno razdoblje ostvarili su štedni i

oročeni depoziti, koji su ubrzano rasli do 2007. godine kada su postigli rast od 312%.

Nakon 2007. godine njihov rast je usporen. Ostali depozitni izvori također rastu u

promatranom razdoblju. Depoziti središnje države ostvaruju pad u 2003. godini od

13,4%, nakon čega rastu te je njihov najveći porast u 2010. godini 225,7%.

Obveznice i instrumenti tržišta novca rastu u promatranom razdoblju, a najveći porast

su ostvarili u 2008. godini od 1.050%, te u 2012. godini kada su porasli za 1.081,8% u

odnosu na 2002. godinu.

Inozemna pasiva i kapitalski računi također rastu u odnosu na baznu godinu, porast

pasive u 2012. godini je 109,9%, a kapitalskih računa 203,3%.

Krediti primljeni od središnje države bilježe velike poraste u odnosu na 2002. godinu do

2008. godine. Najveći porast zabilježen je od 2005. do 2007. godine te je iznosio oko

20.000%. Tih godina banke su se zaduživale kako bi održale svoju likvidnost. Nakon

2008. godine dolazi do pada sve do 2012. godine od 50%. Jedino je u 2011. godini

došlo do porasta od 550% u odnosu na bazno razdoblje.

Ukupno kretanje izvora sredstava hrvatskih banaka je u stalnom porastu, u 2012. godini

su ukupni izvori porasli za 143% u odnosu na baznu 2002. godinu. U odnosu na

prethodnu godinu ukupni izvori sredstava su pali za 1,7%, a jedan od razloga pada je

smanjenje inozemne pasive i kredita primljenih od središnje države u 2012. godini. U

2012. godini još uvijek dolazi do pada BDP-a, zaposlenosti i potrošnje što utječe i na

ukupne izvore sredstava banaka.

21

3. DEPOZITI STANOVNIŠTVA

U ovom poglavlju obrađuju se vrste depozita stanovništva, te njihova struktura.

Financijski potencijal banaka se sastoji od depozitnih, nedepozitnih i vlastitih izvora.

Upravo su depoziti stanovništva najznačajniji izvor u pasivi banaka.

Visina depozita u najvećoj mjeri ovisi o primanjima stanovništva, ali i drugim faktorima

kao npr. financijski uvjeti (kamatne stope, stabilnost unutrašnje vrijednosti novca

izražena inflacijom, stabilnost međunarodne vrijednosti domaće valute izražena

deviznim tečajem), sociološki uvjeti (migracije stanovništva, veličina domaćinstava..),

psihološki uvjeti (sklonost štednji, motivi za štednju itd.), politički uvjeti,

organizacijsko-tehnički uvjeti banaka i ostali čimbenici. Uz sve nabrojene čimbenike,

osnovna determinanta formiranja depozita građana je ostvareni BDP Hrvatske.

3.1. Definicija depozita

Od početka djelovanja banaka primanje novčanih depozita bila je osnova bankovnog

poslovanja. Prikupljanje novca i njegova koncentracija u banci omogućavaju banci

veliku financijsku aktivnost koja raste razvojem proizvodnje i prometa. Koncentracija

kapitala bančinih komitenata omogućava banci korištenje momentalno slobodnih

sredstava koja se nalaze na njihovim računima kroz raznovrsne oblike kredita, čime

zarađuje profit na razlici aktivnih i pasivnih kamatni stopa (Katunarić, 1988:234)

Depozit je pojam koji se pretežno odnosi na novčane depozite i označava novčana

sredstva različitih vlasnika koje banka i druge depozitne ustanove prikupljaju na svojim

računima i iz njih odobravaju kredite. Novčani depoziti su obveza banke prema svojim

deponentima i vode se u pasivi bilance banke, a vlasnicima depozita plaća se tzv.

pasivna kamata.

Depozit je suma novaca koju je depozitar (banka) dužan isplatiti ili transferirati po

nalogu deponenata (ulagača financijskih sredstava). Alternativno, depoziti predstavljaju

22

specifičnu vrstu kredita štediša i uopće financijski suficitarnih jedinica (deponenata)

bankama.

Novčani se depoziti mogu definirati kao potraživanja na računima sredstava imatelja.

Prema vrsti i vrijednosti koja se ulaže u banku te načinu raspolaganja, depoziti se dijele

(Kandžija, Živko 2004:121): na prave depozite i na neprave depozite. Pravi depoziti se

ubrajaju u neutralne bankarske poslove kada banka prima na čuvanje vrijednosti (nakit,

zlato) i vraća ih u onakvom stanju u kakvom ih je i primila. Nepravi depoziti su novčani

ulozi koji se polažu na račun banke, uz obvezu isplate deponentu s odgovarajućom

kamatom.

3.2. Vrste depozita

Novčani depoziti koji se ulažu u banku mogu se podijeliti po više kriterija (Katunarić

1998:235):

1) Podjela depozita po porijeklu novčanih sredstava koja se ulažu kod banke,

2) Podjela depozita po imovinsko-pravnim obilježjima nosioca depozita,

3) Podjela depozita po ročnosti odnosno po načinu njihovog raspolaganja od strane

vlasnika depozita.

1. Po porijeklu novca koji se ulaže na račun depozita kod banke, depoziti se dijele

na:

o Depozite koji potječu od uloga u banku – novca koji već cirkulira

u prometu bilo uplatom u gotovom novcu bilo prijenosom

određenog iznosa novca s drugog depozita kod iste ili druge

banke.

o Depozite koji nastaju ulaganjem na račun kod banke iznosa

odobrenog kredita čime se stvara novi depozitni novac koji je od

časa ulaganja spreman za cirkulaciju i plaćanje.

23

o Depozite koji nastaju prodajom deviza, zlata i drugih plemenitih

metala.

2. Po imovinsko-pravnim obilježjima nosioca depozita, depoziti se dijele na:

o Poslovne depozite odnosno uloge na računima bančinih

komitenata

o Depozite stanovništva

Poslovni depoziti predstavljaju slobodne novčane kapitale poduzeća i drugih pravnih

osoba koje posluju s bankom. To su ustvari obrtna sredstva koja cirkuliraju na računu

kod banke u toku proizvodnog ciklusa. Na teret tih sredstava njihovi vlasnici obavljaju

svoja plaćanja koja su u vezi s njihovom proizvodnom aktivnošću uz istovremeno

odobravanje, ovim računima, iznosa ostvarene realizacije. Na poslovnim depozitima

nalaze se i sredstva raznih fondova poslovnih partnera što ih ovi ulažu kod banke na

dulji rok s tim da im ih banka isplati u ugovorenom roku. Ovi depoziti predstavljaju

temeljnu osnovicu za cjelokupno kreditiranje banke.

Depoziti stanovništva predstavljaju raznovrsne uštede i nezaposleni novac stanovništva

što ih njegovi imaoci ulažu u banku da bi ih kasnije trošili ovisno o njihovim

potrebama. Mobilizacija ovih novčanih sredstava ovisi o rasprostranjenosti mreže

bančinih jedinica, uvjeta ulaganja i pružene sigurnosti ulagaču da će mu ulog biti

isplaćen prema ugovoru.

3. Po ročnosti i načinu raspolaganja depozitom, depoziti se dijele na:

o Depozite po viđenju – a vista depozite

o Oročene depozite – ograničeni depoziti – neaktivni depoziti.

Oročeni na određeno vrijeme

Oročeni na neodređeno vrijeme s otkaznim rokom

Depoziti po viđenju predstavljaju deponirana novčana sredstva na računima kod banke

koja njihovi ulagači mogu u svako doba bez ikakvih ograničenja koristiti kao sredstvo

24

prometa i plaćanja i pretvoriti ih u gotov novac ili na teret njih izvršiti bezgotovinsko

plaćanje u korist depozitnog računa druge pravne ili fizičke osobe za podmirenje svoje

obveze. Posebnost depozita po viđenju je da banka uredno izvršava sve preuzete

obveze prema ulagaču i da mu uvijek točno u roku i po njegovoj želji obavi isplate, što

će se neposredno odraziti na ostale imaoce slobodnih sredstava i povećanje deponiranih

novčanih sredstava.

Najznačajnije vrste depozita po viđenju su:

Depoziti po tekućim i žiro-računima poduzeća

Depoziti stanovništva – ulozi na štednju

Ostali depoziti na raznovrsnim računima kod banke.

Depoziti po tekućim i žiro-računima poduzeća predstavljaju dio kapitala kojim

posluje industrijsko, trgovačko i uslužno poduzeće, koje na teret ovih sredstava

obavlja sva plaćanja u vezi s proizvodnjom i prometom, a u njihovu korist odobrava

naplaćenu realizaciju. Obavljajući blagajničku službu za poduzeće na teret ovih

depozita najvećim dijelom bez upotrebe gotovine prijenosom s jednog računa

depozita na drugi, banka ubrzava opticaj sredstava reprodukcije, smanjuje troškove

oko plaćanja. Raspolažući velikim brojem žiro i tekućih računa na kojima se odvija

veliki promet, redovito se nalazi određena količina slobodnog depozitnog novca,

koji banka koristi za odobravanje kredita i time automatski povećava iznos novca

koji je uložen kod nje na računima i na taj način utječe na robno-novčane odnose na

tržištu.

Depoziti stanovništva – ulozi na štednju predstavljaju klasičan oblik mobilizacije

ušteda stanovništva i usko je povezano sa čovjekovim nastojanjem da racionalnim

korištenjem ostvarenog dohotka osigura sebi što bolje zadovoljenje potreba koje se

momentalno ne mogu podmiriti zbog nedovoljnih novčanih sredstava ili zbog

podmirenja neke buduće potrebe.

Ostali depoziti na raznovrsnim računima kod banke su depoziti za koje nije

ugovoren rok isplate i koje je bez otkaznog roka, sredstva raznovrsnih fondova koji

se mogu koristiti po viđenju, sredstva garantnih pologa, depoziti po poslovima s

inozemstvom i slični ulozi kod banke. (Katunarić, 1988:241)

25

Oročeni depoziti su depoziti koji su uloženi u banku s ugovorenim rokom i mogu se

koristiti kad taj rok istekne. Oročeni depoziti predstavljaju osnovne izvore sredstava

banaka. Potencijal tih depozita je temelj financiranja realnih i financijskih investicija

klijenata banke.

Podvrste su:

kratkoročni (s rokom dospijeća do jedne godine)

dugoročni (rok oročenja je preko jedne godine, a u pravilu kamatna stopa raste s

duljinom oročenja)

nenamjenski (motiv su kamata i sigurnost)

namjenski (primjer su depoziti za dobivanje stambenog kredita).

Nenamjenski depoziti su novčana sredstva deponirana u banci za koje deponent nije

posebno ugovorio namjenu. Deponent može poslije odrediti namjenu deponiranih

sredstava uz uvjete utvrđene ugovorom o deponiranju. I pored toga što deponent nije

odredio namjenu za koju se sredstva mogu koristiti, banka takva sredstva mora

koristiti za izvršavanje srednjoročnog i godišnjeg plana.

Namjenski depoziti su novčana sredstva deponirana u banci koja se mogu rabiti

samo za namjene i uz uvjete utvrđene ugovorom. Banke prilikom obavljanja

bankarskih poslova trebaju težiti da pretežni dio izvora bankovnih sredstava ima

određenu namjenu za koju se može koristiti, a namjenu određuje deponent.

Namjenska štednja se najčešće kombinira s dobivanjem kredita, jedno vrijeme se

štedi, da bi se tada dobio kredit proporcionalan visini štednje, po povoljnijim

uvjetima u odnosu na one koji nisu štedjeli.

Depoziti oročeni na određeno vrijeme jesu novčana sredstva deponirana u banku

kojima deponent može raspolagati tek nakon proteka ugovorenog vremena. Ovi

depoziti omogućuju banci da može odobravati kredite, da ih može slobodno plasirati

u vidu kredita na duži rok.

Depoziti oročeni na neodređeno vrijeme s otkaznim rokom su novčana sredstva

deponirana u banci kojim deponent može raspolagati nakon proteka ugovorenog

roka računajući od dana kada je deponent pisanim putem otkazao banci svoj depozit.

26

Deponent prije nego želi podignuti deponirana sredstva mora o tome obavijestiti

banku, otkazujući dalje držanje kod nje. Otkazni rok teče od dana priopćenja banci

da će sredstva podići. Za depozit s otkaznim rokom značajno je da mora biti

ugovoren, jer ako stranke ne ugovore ovu vrstu depozita, smatra se da je depozit

položen po viđenju s pravom deponenta da ga uvijek podigne.

Depoziti prema valuti se dijele na:

depoziti u domaćoj valuti

depoziti u stranoj valuti

Podjela depozita prema vlasništvu odnosi se prvenstveno na sektore ((Kandžija, Živko

2004:123):

depoziti privrede (poduzeća)

neprivredni depoziti (županija, jedinice lokalne uprave i samouprave)

depoziti stanovništva.

27

4. STRUKTURA DEPOZITA U HRVATSKIM BANKAMA

U ovom poglavlju je prikazana visina i struktura depozita stanovništva u ukupnom

potencijalu hrvatskih banaka, njihova ročna i valutna struktura te kretanje depozita

stanovništva kroz promatrano razdoblje.

4.1. Udio depozita stanovništva u financijskom potencijalu hrvatskih banaka

Depoziti su temelj na kojem banke napreduju i rastu. Oni osiguravaju većinu sirovina za

kredite banke, stoga predstavljaju osnovni izvor profita i rasta banke.

U nastavku je prikazana visina i udio depozita u financijskom potencijalu hrvatskih

banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine.

Tablica 5. Visina i udio depozita stanovništva, depozita pravnih osoba i ukupnih

depozita u financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002.

do 2012. godine. (u milijunima kuna)

GODINA FINANCIJSKI POTENCIJAL

UKUPNI DEPOZITI

DEPOZITI STANOVNIŠTVA

DEPOZITI PRAVNIH OSOBA

UDIO U FINANCIJSKOM POTENCIJALU

UKUPNI DEPOZITI

DEPOZITI STANOVNIŠTVA

DEPOZITI PRAVNIH OSOBA

2002. 165.622,2 113.997,3 74.113,3 39.884,0 68,8 44,7 24,1

2003. 195.278,0 124.713,3 81.019,5 43.693,8 63,9 41,5 22,4

2004. 225.546,2 136.689,9 88.669,8 48.020,1 60,6 39,3 21,3

2005. 255.319,8 152.729,5 99.341,1 53.388,4 59,8 38,9 20,9

2006. 299.258,1 180.253,2 112.626,0 67.627,2 60,2 37,6 22,6

2007. 336.349,4 214.383,9 124.491,2 89.892,8 63,7 37,0 26,7

2008. 361.671,2 224.482,4 139.101,9 85.380,4 62,1 38,5 23,6

2009. 371.386,3 227.217,4 144.144,8 83.072,5 61,2 38,8 22,4

2010. 390.829,0 238.468,0 155.871,9 82.596,2 61,0 39,9 21,1

2011. 409.604,0 243.730,7 163.428,3 80.302,4 59,5 39,9 19,6

2012. 402.450,3 250.765,9 169.745,7 81.020,2 62,3 42,2 20,1

Izvor: http://www.hnb.hr/statistika (Obradila studentica – 21.03.2013.)

28

Podaci u tablici prikazuju visinu financijskog potencijala koji tijekom razdoblja bilježi

stalni porast, kao i ukupni depoziti koji se sastoje od depozita pravnih i depozita fizičkih

osoba. Na temelju prikazanih podataka može se uočiti da su depoziti stanovništva

porasli sa 74 milijardi kuna na 169 milijardi kuna, a prosječna godišnja stopa rasta

iznosi 8,64%. Depoziti pravnih osoba su porasli sa 39 milijardi kuna na 81 milijardu

kuna, a prosječna godišnja stopa rasta iznosi 7,34%. Prosječna godišnja stopa rasta

ukupnih depozita u razdoblju od 2002. do 2012. godine je 8,2%.

Grafikon 7. Udio ukupnih depozita, depozita stanovništva i depozita pravnih osoba u

financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012.

godine


0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Po

sto

tak

Godine

DEPOZITI STANOVNIŠTVA DEPOZITI PRAVNIH OSOBA UKUPNI DEPOZITI

29

Iz ovog grafičkog prikaza može se zaključiti da su depoziti glavni izvor u financijskom

potencijalu hrvatskih banaka. Ukupni depoziti čine oko 60% u financijskom potencijalu

te je vidljivo da u promatranom razdoblju osciliraju. Najveći udio imaju u 2002. godini,

69% u ukupnom financijskom potencijalu, a najmanji udio je u 2011. godini kada iznosi

59,5%. Oscilacije u strukturi depozita u financijskom potencijalu javljaju se zbog bržeg

rasta financijskog potencijala od depozita, te povećanog rasta nedepozitnih izvora poput

zaduživanja kod drugih banaka. Dolazi i do pada depozita pravnih osoba zbog

gospodarske krize kada su subjekti bili primorani angažirati viškove iz poslovanja da bi

ostali likvidni te je u njihovom slučaju došlo do smanjenja štednje.

Grafikon 8. Udio depozita stanovništva u ukupnom financijskom potencijalu hrvatskih

banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Po

sto

tak

Godine

DEPOZITI STANOVNIŠTVA FINANCIJSKI POTENCIJAL

30

Može se zaključiti kako su depoziti stanovništva najznačajniji izvor sredstava banaka.

Iako se u masi povećavaju, njihov udio u ukupnim izvorima oscilira, te je od 2002. do

2012. godine ostvario pad sa 68,8% u 2002. godini na 62,3% u 2012. godini. Posljedica

takvog smanjenja može biti i preusmjeravanje sredstva stanovništva u novčane,

obvezničke, dioničke i mješovite fondove u kojima ulagači ostvaruju više prinose nego

što su kamate na depozite.

4.2. Valutna struktura depozita stanovništva

Banka prikuplja depozite koji mogu biti u domaćoj (kunski) ili stranoj valuti (devizni), a

vode se po viđenju ili su oročeni na određeni rok. Zbog visoke inflacije koja se javila

nakon Drugog svjetskog rata većina stanovništva je svoje novčane uštede pretvarala u

strane valute i polagala kao devizni depozit kod banaka, a u domaćoj valuti se držao

samo transakcijski novac na žiro i tekućim računima.

U nastavku je prikazana visina kunskih i deviznih depozita u ukupnim depozitima

stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012 godine.

Tablica 6. Visina i struktura kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od

2002. do 2012. godine (u milijunima kuna)

GODINA

KUNSKI

DEPOZITI

DEVIZNI

DEPOZITI UKUPNO

STRUKTURA %

KUNSKI DEVIZNI UKUPNO

2002. 12.097,5 62.015,8 74.113,3 16,3 83,7 100

2003. 16.356,4 64.663,1 81.019,5 20,2 79,8 100

2004. 20.284,9 68.384,8 88.669,8 22,9 77,1 100

2005. 26.371,5 72.969,7 99.341,1 26,5 73,5 100

2006. 37.805,3 74.820,7 112.626,0 33,6 66,4 100

2007. 41.304,7 83.186,5 124.491,2 33,2 66,8 100

2008. 42.999,5 96.102,4 139.101,9 30,9 69,1 100

2009. 33.398,1 110.746,7 144.144,8 23,2 76,8 100

2010. 34.937,4 120.934,5 155.871,9 22,4 77,6 100

2011. 37.302,1 126.126,2 163.428,3 22,8 77,2 100

2012. 38.921,9 130.823,9 169.745,7 22,9 77,1 100

Izvor: http://www.hnb.hr/statistika/ (obradila studentica – 21.3.2013.)

31

Podaci iz tablice korišteni su za grafički prikaz visine i valutne strukture depozita

stanovništva te prikazuju kretanje kunskih i deviznih depozita i njihov udio.

Grafikon 9. Visina kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do

2012. godine


Prema grafičkom prikazu visine kunskih i deviznih depozita stanovništva može se

uočiti da su devizni depoziti stanovništva u stalnom porastu. Devizni depoziti su

dvostruko porasli, sa 62 milijarde kuna u 2002. godini na 130 milijardi kuna u 2012.

godini.

Kunski depoziti stanovništva su puno manji te oni osciliraju u promatranom razdoblju.

Najviši iznos od 42 milijarde kuna su postigli u 2008. godini, nakon čega padaju na 33

milijarde kuna i do 2012. godine blago rastu do 38 milijardi kuna.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

jun

ku

na

Godine

KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI

32

Grafikon 10. Valutna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012.

godine


Iz valutne strukture depozita stanovništva može se zaključiti kako devizni depoziti

predstavljaju značajan udio u depozitima stanovništva, preko 70%. Najveći udio

deviznih depozita je ostvaren u 2002. godini kada iznosi 84%, nakon čega pada sve do

2007. godine, a povećava se udio kunskih depozita. U posljednje tri godine udio

deviznih depozita je prilično isti i iznosi 77%. Do rasta kunskih depozita došlo je u

razdoblju od 2004. do 2008. godine, nakon čega se njihov udio opet smanjuje.

Zbog negativnih iskustva sa inflacijom i uvjerenja da se dugoročno treba štedjeti u

stranoj valuti, kunski depoziti još uvijek zauzimaju mali udio. Da bi se motiviralo

građane na povećanje štednje u domaćoj valuti nude se više, odnosno atraktivnije

kamate na kunske u odnosu na devizne depozite.

U nastavku slijedi tablica i grafički prikaz baznih i verižnih indeksa kunskih i deviznih

depozita hrvatskih banaka.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Po

sto

tak

Godine

KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI

33

Tablica 7. Bazni i verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u


GODINA

Bazni indeksi=2002. Verižni indeksi

KUNSKI

DEPOZITI

DEVIZNI

DEPOZITI UKUPNO

KUNSKI

DEPOZITI

DEVIZNI

DEPOZITI UKUPNO

2002. 100,0 100,0 100,0 - - -

2003. 135,2 104,3 109,3 135,2 104,3 109,3

2004. 167,7 110,3 119,6 124,0 105,8 109,4

2005. 218,0 117,7 134,0 130,0 106,7 112,0

2006. 312,5 120,6 152,0 143,4 102,5 113,4

2007. 341,4 134,1 168,0 109,3 111,2 110,5

2008. 355,4 155,0 187,7 104,1 115,5 111,7

2009. 276,1 178,6 194,5 77,7 115,2 103,6

2010. 288,8 195,0 210,3 104,6 109,2 108,1

2011. 308,3 203,4 220,5 106,8 104,3 104,8

2012. 321,7 211,0 229,0 104,3 103,7 103,9


Grafikon 11. Bazni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od

2002. do 2012. godine


0

50

100

150

200

250

300

350

400

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI UKUPNO

34

Grafikon 12. Verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju



Iz prikazanih podataka baznih indeksa može se zaključiti kako devizni depoziti rastu

tijekom cijelog promatranog razdoblja u odnosu na baznu 2002. godinu. Najveći porast

deviznih depozita je u 2012. godini u iznosu od 111%. Kunski depoziti također

pokazuju rast, u 2008. godini su imali najveći porast od 255%, a nakon 2008. godine se

njihov rast usporava.

Verižni indeksi pokazuju različiti tempo rasta kunskih depozita u odnosu na prethodno

razdoblje, sve do 2008. godine, u 2009. godini padaju za 22,3%, nakon čega opet rastu

ali samo za oko 5%. Najveći porast kunskih depozita ostvaren je u 2006. godini od

43%. Devizni depoziti rastu tijekom cijelog promatranog razdoblja, a najveći porast

imaju u 2008. i 2009. godini od 15,5%. Prosječna godišnja stopa rasta kunskih depozita

u promatranom razdoblju iznosi 12,4%, a stopa rasta deviznih depozita je 7,75%.

70

80

90

100

110

120

130

140

150

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

KUNSKI DEPOZITI DEVIZNI DEPOZITI UKUPNO

35

4.3. Ročna struktura depozita stanovništva

Banke primaju depozite koji mogu biti po viđenju ili oročeni. Oročene depozite

deponent može podići tek nakon isteka ugovornog roka, a depoziti po viđenju su oni

depoziti koji se mogu podići u svako doba u iznosu do visine deponiranih sredstava.

Tipični depoziti po viđenju su novčana sredstva na žiro i tekućim računima, deviznim

računima te štedni ulozi.

U nastavku je prikazana tablica sa iznosom i strukturom oročenih depozita i depozita po

viđenju u hrvatskim bankama.

Tablica 8. Visina i struktura depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u

hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima

kuna)

GODINA

OROČENI

DEPOZITI

DEPOZITI

PO

VIĐENJU UKUPNO

STRUKTURA %

OROČENI

DEPOZITI

DEPOZITI

PO

VIĐENJU UKUPNO

2002. 47.952,9 25.841,1 73.794,0 65,0 35,0 100

2003. 52.999,6 27.852,1 80.851,7 65,6 34,4 100

2004. 59.957,4 28.672,4 88.629,8 67,6 32,4 100

2005. 68.291,0 31.050,1 99.341,1 68,7 31,3 100

2006. 77.965,8 34.660,2 112.626,0 69,2 30,8 100

2007. 86.944,7 37.546,4 124.491,2 69,8 30,2 100

2008. 103.141,2 35.960,7 139.101,9 74,1 25,9 100

2009. 112.508,7 31.636,2 144.144,8 78,1 21,9 100

2010. 121.809,6 34.062,3 155.871,9 78,1 21,9 100

2011. 128.434,0 34.994,3 163.428,3 78,6 21,4 100

2012. 135.229,2 34.516,5 169.745,7 79,7 20,3 100


36

Grafikon 13. Visina depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u razdoblju



Iz ovog grafičkog prikaza može se uočiti kako su oročeni depoziti u stalnom porastu te

su u 2012. godini iznosili 135 milijardi kuna što predstavlja porast od 182% u odnosu

na 2002. godinu kada su iznosili 47 milijardi kuna.

Depoziti po viđenju u promatranom razdoblju nisu pretjerano rasli. Najviši iznos

dostigli su u 2007. godini od 37 milijardi kuna, a u 2012. godini su iznosili 34 milijardi.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

160.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

jun

ku

na

Godine

OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU

37

Grafikon 14. Ročna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012.

godine


Na temelju ročne strukture depozita stanovništva može se zaključiti kako oročeni

depoziti čine preko 60% ukupnih depozita stanovništva te se njihov udio svake godine

povećava. Zbog gospodarske krize stanovništvo pojačano štedi i oročava svoja novčana

sredstva u bankama. To se vidi iz porasta udjela oročenih sredstava sa 65% u 2002.

godini na 80% u 2012. godini. Udio depozita po viđenju se smanjio sa 35% u 2002.

godini na 20% u 2012. godini.

Kretanje štednih depozita i depozita po viđenju prikazano je i pomoću baznih i verižnih

indeksa.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Po

sto

tak

Godine

OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU

38

Tablica 9. Bazni i verižni indeksi depozita stanovništva prema ročnosti u razdoblju od

2002. do 2012. godine

GODINA

Bazni indeksi =2002 Verižni indeksi

OROČENI

DEPOZITI

DEPOZITI

PO

VIĐENJU UKUPNO

OROČENI

DEPOZITI

DEPOZITI

PO

VIĐENJU UKUPNO

2002. 100,0 100,0 100,0 - - -

2003. 110,5 107,8 109,6 110,5 107,8 109,6

2004. 125,0 111,0 120,1 113,1 102,9 109,6

2005. 142,4 120,2 134,6 113,9 108,3 112,1

2006. 162,6 134,1 152,6 114,2 111,6 113,4

2007. 181,3 145,3 168,7 111,5 108,3 110,5

2008. 215,1 139,2 188,5 118,6 95,8 111,7

2009. 234,6 122,4 195,3 109,1 88,0 103,6

2010. 254,0 131,8 211,2 108,3 107,7 108,1

2011. 267,8 135,4 221,5 105,4 102,7 104,8

2012. 282,0 133,6 230,0 105,3 98,6 103,9


Grafikon 15. Bazni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u



0

50

100

150

200

250

300

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO

39

Grafikon 16. Verižni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u



Bazni indeksi predstavljaju kretanje depozita u odnosu na bazno razdoblje, u ovom

slučaju 2002. godinu. Oročeni depoziti se u promatranom razdoblju stalno povećavaju u

odnosu na baznu godinu te su u 2012. godini zabilježili porast od 182% u odnosu na

2002. godinu. Depoziti po viđenju također rastu u tom razdoblju, ali se njihov rast

nakon 2007. godine usporava. Najveći porast imali su u 2007. godini od 45,3%.

Analiza verižnih indeksa pokazuje da su oročeni depoziti tokom cijelog razdoblja

promatranja rasli u odnosu na prethodnu godinu. Najveći porast oročenih depozita

zabilježen je u 2008. godini od 18%. Depoziti po viđenju su rasli do 2008. godine kada

je zabilježen pad u odnosu na prethodnu godinu od 5%, a u 2009. godini je pad iznosio

12%. U 2010. godini je opet došlo do porasta, a najveći porast je ostvaren u 2006.

godini u iznosu od 11,6%. Prosječna godišnja stopa rasta oročenih depozita je 10,92%, a

prosječna godišnja stopa rasta depozita po viđenju iznosi 2,94%.

80

90

100

110

120

130

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

OROČENI DEPOZITI DEPOZITI PO VIĐENJU UKUPNO

40

4.4. Ročna struktura deviznih i ročna struktura kunskih depozita stanovništva

U nastavku će biti prikazana visina i ročna struktura kunskih i deviznih depozita

stanovništva.

Tablica 10. Visina i ročna struktura deviznih depozita stanovništva u hrvatskim

bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima kuna)

GODINA

PO VIĐENJU OROČENI UKUPNO

VISINA UDIO VISINA UDIO VISINA UDIO

2002. 17.537,3 28,4 44.159,2 71,6 61.696,5 100

2003. 17.690,2 27,4 46.805,1 72,6 64.495,3 100

2004. 17.708,9 25,9 50.636,0 74,1 68.344,9 100

2005. 17.933,6 24,6 55.036,1 75,4 72.969,7 100

2006. 17.609,9 23,5 57.210,8 76,5 74.820,7 100

2007. 16.720,8 20,1 66.465,7 79,9 83.186,5 100

2008. 15.682,8 16,3 80.419,6 83,7 96.102,4 100

2009. 15.148,7 13,7 95.598,0 86,3 110.746,7 100

2010. 16.313,0 13,5 104.621,4 86,5 120.934,5 100

2011. 16.821,4 13,3 109.304,8 86,7 126.126,2 100

2012. 16.461,8 12,6 114.362,1 87,4 130.823,9 100


Na temelju podataka iz tablice u nastavku je grafički prikazana visina i ročna struktura

deviznih depozita stanovništva hrvatskih banaka.

41

Grafikon 17. Visina deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita

stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine


Iz ovog grafičkog prikaza vidljivo je da su oročeni devizni depoziti u porastu, te su

najviši iznos ostvarili u 2012. godini od 114 milijardi kuna.

Visina deviznih depozita po viđenju u promatranom razdoblju se nije puno promijenila.

Od 2002. do 2006. godine su iznosili 17 milijardi kuna nakon čega su pali na 16

milijardi kuna sve do 2012. godine.

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

jun

ku

na

Godine

DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI

42

Grafikon 18. Ročna struktura deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do

2012. godine


Na temelju grafičkog prikaza ročne strukture može se zaključiti kako se devizni depoziti

u većem dijelu sastoje od oročenih depozita, oko 70% i njihov se udio stalno povećava

te je u 2012. godini njihov udio porastao na 87% u ukupnim deviznim depozitima.

Udio depozita po viđenju u deviznim depozitima se smanjio sa 28% na 12,6% u 2012.

godini. Stanovništvo još uvijek rađe štedi u stranoj valuti što se vidi iz porasta udjela

oročenih deviznih depozita.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine


43

Tablica 11. Bazni i verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih

depozita hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine

GODINA

Bazni indeksi = 2002 Verižni indeksi

DEPOZITI

PO

VIĐENJU

OROČENI

DEPOZITI UKUPNO

DEPOZITI

PO

VIĐENJU

OROČENI

DEPOZITI UKUPNO

2002. 100,0 100,0 100,0 - - -

2003. 100,9 106,0 104,5 100,9 106,0 104,5

2004. 101,0 114,7 110,8 100,1 108,2 106,0

2005. 102,3 124,6 118,3 101,3 108,7 106,8

2006. 100,4 129,6 121,3 98,2 104,0 102,5

2007. 95,3 150,5 134,8 95,0 116,2 111,2

2008. 89,4 182,1 155,8 93,8 121,0 115,5

2009. 86,4 216,5 179,5 96,6 118,9 115,2

2010. 93,0 236,9 196,0 107,7 109,4 109,2

2011. 95,9 247,5 204,4 103,1 104,5 104,3

2012. 93,9 259,0 212,0 97,9 104,6 103,7


Grafikon 19. Bazni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita



0

50

100

150

200

250

300

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine

DEPOZITI PO VIĐENJU OROČENI DEPOZITI UKUPNO

44

Grafikon 20. Verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita



Na temelju prikazanih baznih indeksa vidi se kako devizni depoziti po viđenju ne

ostvaruju neki veliki rast, a od 2007. godine bilježe pad. Najveći porast imali su u 2005.

godini od 2,3% , a najveći pad u 2009. godini u iznosu od 13,6%. Oročeni devizni

depoziti su u stalnom porastu te su najveći rast ostvarili u 2012. godini od 59%.

Analizom verižnih indeksa može se uočiti da devizni depoziti po viđenju ostvaruju pad

od 2006. do 2009. godine, te je u 2008. godini zabilježen pad od 6,2%. Najveći rast je

ostvaren u 2010. godini od 7,7%, a prosječna godišnja stopa pada deviznih depozita po

viđenju iznosi 0,63%. Oročeni devizni depoziti tijekom promatranog razdoblja

ostvaruju porast, a najveći je bio u 2008. godini od 21%. Prosječna godišnja stopa rasta

oročenih deviznih depozita je 9,98%.

80,0

85,0

90,0

95,0

100,0

105,0

110,0

115,0

120,0

125,0

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine


45

U nastavku slijedi analiza ročne strukture kunskih depozita stanovništva te prikaz

kretanja kunskih depozita pomoću indeksa.

Tablica 12. Visina i ročna struktura kunskih depozita stanovništva u hrvatskim

bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine

GODINA

PO VIĐENJU OROČENI UKUPNO

VISINA UDIO VISINA UDIO VISINA UDIO

2002. 8.303,8 68,6 3.793,8 31,4 12.097,5 100

2003. 10.161,9 62,1 6.194,5 37,9 16.356,4 100

2004. 10.963,5 54,0 9.321,4 46,0 20.284,9 100

2005. 13.116,6 49,7 13.254,9 50,3 26.371,5 100

2006. 17.050,3 45,1 20.755,0 54,9 37.805,3 100

2007. 20.825,6 50,4 20.479,1 49,6 41.304,7 100

2008. 20.277,9 47,2 22.721,6 52,8 42.999,5 100

2009. 16.487,4 49,4 16.910,7 50,6 33.398,1 100

2010. 17.749,3 50,8 17.188,1 49,2 34.937,4 100

2011. 18.172,9 48,7 19.129,1 51,3 37.302,1 100

2012. 18.054,7 46,4 20.867,2 53,6 38.921,9 100


Grafikon 21. Visina kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita



0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

mili

jun

ku

na

Godine


46

Iz grafikona 21 može se uočiti da visina kunskih depozita u promatranom razdoblju

oscilira. Najviši iznos kunskih depozita po viđenju je ostvaren u 2007. godini od 20

milijardi kuna, a kunskih oročenih depozita u 2008. godini u iznosu od 22 milijarde

kuna. Može se zaključiti kako su kunski depoziti po viđenju i oročeni kunski depoziti

rasli za vrijeme krize od 2006. do 2008. godine zbog porasta štednje građana.

Grafikon 22. Ročna struktura kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita



Na temelju grafičkog prikaza ročne strukture vidi se kako je u 2002. godini udio

depozita po viđenju u ukupnim kunskim depozitima bio čak 68% da bi se u 2006.

godini smanjio na 45%. Od 2007. godine je udio kunskih depozita po viđenju i

oročenih gotovo jedak. Kroz godine se njihov udio mijenja za oko 2 postotna poena.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine


47

Tablica 13. Bazni i verižni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih

depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine

GODINA

Bazni indeksi = 2002 Verižni indeksi DEPOZITI

PO

VIĐENJU

OROČENI

DEPOZITI UKUPNO

DEPOZITI

PO

VIĐENJU

OROČENI

DEPOZITI UKUPNO

2002. 100,0 100,0 100,0 - - -

2003. 122,4 163,3 135,2 122,4 163,3 135,2

2004. 132,0 245,7 167,7 107,9 150,5 124,0

2005. 158,0 349,4 218,0 119,6 142,2 130,0

2006. 205,3 547,1 312,5 130,0 156,6 143,4

2007. 250,8 539,8 341,4 122,1 98,7 109,3

2008. 244,2 598,9 355,4 97,4 111,0 104,1

2009. 198,6 445,7 276,1 81,3 74,4 77,7

2010. 213,8 453,1 288,8 107,7 101,6 104,6

2011. 218,9 504,2 308,3 102,4 111,3 106,8

2012. 217,4 550,0 321,7 99,3 109,1 104,3


Grafikon 23. Bazni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita



0

100

200

300

400

500

600

700

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine


48

Grafikon 24. Verižni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita



Na temelju baznih indeksa može se analizirati kretanje kunskih depozita u odnosu na

baznu 2002. godinu. Kunski depoziti po viđenju su u promatranom razdoblju ostvarivali

rast, a najveći je zabilježen u 2007. godini od 150,8%. Kunski oročeni depoziti također

tijekom cijelog razdoblja rastu i to čak od 498,9% u 2008. godini.

Verižni indeksi pokazuju kretanje u odnosu na prethodno razdoblje. Kunski depoziti po

viđenju najveći rast imaju u 2006. godini od 30%, a najveći pad su ostvarili u 2009.

godini u iznosu od 18,7%. Prosječna godišnja stopa rasta kunskih depozita po viđenju

iznosi 8,08%. Kunski oročeni depoziti imaju najveći porast u 2006. godini u iznosu od

56,6%, a najveći pad je zabilježen također u 2009. godini od 25,6%. Prosječna godišnja

stopa rasta kunskih oročenih depozita u promatranom razdoblju je 18,59%.

60

80

100

120

140

160

180

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Godine


49

5. OSIGURANJE DEPOZITA

U ovom poglavlju je riječ o važnosti osiguranja depozita i razlozima njihova nastanka te

je objašnjen sustav osiguranja depozita u Hrvatskoj.

5.1. Razlozi osiguranja depozita

Bankarski sektor ima posebno važnu ulogu koja se ogleda u prikupljanju slobodnih

novčanih sredstava i njihovoj distribuciji u okviru nacionalne ekonomije. Stoga je

stabilnost i uredno funkcioniranje bankarskog sektora od iznimne važnosti za stabilnost

cjelokupnog gospodarstva. Stabilnost se nastoji ostvariti posebnim pravilima o nadzoru

nad poslovanjem kreditnih institucija, propisivanjem posebnih mjera upravljanja

rizicima, ali i uspostavom sustava osiguranja depozita.

Temeljna svrha sustava osiguranja depozita je u jačanju stabilnosti bankarskog sustava i

njegove otpornosti na krizne poremećaje na tržištu, kao i u olakšavanju prikupljanja

depozita stvaranjem okruženja u kojem vlada veće povjerenje u bankarski sustav.

Psihološki učinci sustava osiguranja depozita omogućuju kreditnim institucijama lakše

prikupljanje slobodnih financijskih sredstava, čime se povećava ukupni obujam

depozita u financijskom sustavu.

Sustav osiguranja depozita pojavljuje se nakon razdoblja Velike depresije od 1930. do

1932. godine u SAD-u kada propada oko 5.100 banaka, koje su zapravo činile 20% od

ukupnog broja tada postojećih banaka. Propadanje banaka potaklo je deponente da

povuku svoje depozite iz banaka, bojeći se za njihovu sigurnost čime su prouzročili

propadanje još većeg broja banaka.

Razlozi koji su doveli do uspostave sustava osiguranja depozita su prije svega „efekt

prelijevanja krize“ iz jedne banke u drugu, iz jedne zemlje u drugu što dovodi do

narušavanja povjerenja javnosti u stabilnost financijskog sustava i kao posljedicu toga

do „juriša na banke“. U tom slučaju je sustav osiguranja depozita instrument u

sprječavanju juriša na banke. Deponenti više neće tako brzo povlačiti svoje depozite

50

zbog glasina o problemima u banci ili bankovnom sustavu kada shvate da je vlada

osigurala njihove depozite. Sustavi osiguranja depozita se uvode kada je sustav stabilan

i dovoljno jak za izgradnju. (Kandžija, Živko 2004:381)

Glavni ciljevi sustava osiguranja depozita su (Miller, VanHoose1998:280):

očuvati štedna i transakcijska sredstva malih štediša

sprječavanje krize likvidnosti prouzrokovane visokom frekvencijom povlačenja

depozita

pomoć u stabilizaciji bankovnog sustava.

Sustavom osiguranja depozita zaštićuju se štedna i transakcijska sredstva malih štediša

jer su troškovi dobivanja informacija o solventnosti financijskih institucija veći za male

štediše nego za velike, a njihovi depoziti čine značajan udio u izvorima sredstava banke.

Male štediše raspolažu s malo informacija pa jače reagiraju na bilo kakve sugestije o

problemima u sustavu te na taj način kreće juriš na banke.

U slučaju nastanka krize ili samog očekivanja da će do krize doći, nastaje juriš na banke

i štediše povlače svoja sredstva i iz banaka koje su zdrave, bez obzira jesu li institucije u

problemima ili nisu. Zbog toga sustav osiguranja depozita nastoji smanjiti opasnost od

takvog događaja i nastoji vratiti povjerenje u bankovni sustav osiguranja depozita.

(Kandžija, Živko 2004:383)

Sustav osiguranja depozita ima za cilj povećati štednju, posebno štednju sektora

stanovništva. Preko povećanja štednje koja se nalazi u bankama, sustav osiguranja

depozita treba utjecati i na poticanje ekonomskog rasta.

Preko ovih ciljeva sustav će omogućiti da se uspostavi opće financijska stabilnost

zemlje. Bitno je da je sustav učinkovit, to znači da mora imati jasno određene ciljeve

koje želi postići i način na koji se planiraju postići.(Kandžija, Živko 2004:382-383)

51

5.2. Sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj

Osiguranje depozita u Republici Hrvatskoj povjereno je Državnoj agenciji za osiguranje

štednih uloga i sanaciju banaka – zasebnoj pravnoj osobi kojoj su povjerene

javnopravne ovlasti. Osnivač joj je Republika Hrvatska, koja jamči za sve njezine

obveze, pa i za eventualne obveze po osnovi osiguranja depozita. Na području

Republike Hrvatske DAB je jedini subjekt koji obavlja funkciju osiguranja depozita.

Na privatnopravnoj razini nije se razvio niti jedan usporedni sustav osiguranja depozita,

a razlozi su: prag osiguranja depozita, za hrvatske prilike, toliko je visoko postavljen da

ne postoji interes za samoorganiziranjem kreditnih institucija i ustrojavanjem

dopunskog sustava osiguranja depozita na privatnopravnoj osnovi.

Osiguranje štednih uloga u Republici Hrvatskoj obavezno je za sve banke i štedionice

koje posluju u RH i koje imaju odobrenje za rad Hrvatske narodne banke. Za osiguranje

štednih uloga banke i štedionice plaćaju Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i

sanaciju banaka (DAB) premiju koja se obračunava i plaća tromjesečno (na temelju

podataka o prosječnom stanju depozita za prethodno tromjesečje) u visini od 0,08% za

svako tromjesečje na iznos osiguranih depozita. DAB provodi isplatu osiguranih štednih

uloga u slučaju stečaja banke ili štedionice. (Zakon o osiguranju depozita, NN br

117/2004, 119/2008, 153/2009)

Depozit u smislu Zakona o osiguranju depozita jest potražni novčani saldo koji je

kreditna institucija dužna podmiriti vjerovniku, a on obuhvaća sredstva koja su

preostala po bankovnim računima te privremena stanja vezana uz obavljanje poslovne

djelatnosti kreditne institucije. Kreditna institucija ne smije prikupljati depozite dok se

ne uključi u sustav osiguranja depozita. Iznos osiguranog štednog uloga obračunava se

kao ukupan iznos pologa jedne osobe, bilo da je položen na jednom ili više računa, u

domaćoj ili stranoj valuti, s tim da ukupan iznos ne može prijeći osigurani iznos. U

osigurani iznos uključuju se i kamate ne štedne uloge obračunate do datuma stečaja.

(Zakon o osiguranju depozita, NN br 117/2004, 119/2008, 153/2009)

Agencija osigurava depozite građana u svakoj banci, štednoj banci i stambenoj

štedionici, kreditnoj instituciji do uključivo visine od 400.000,00 kuna u 100%-tnom

52

iznosu, neovisno o broju bankovnih računa, visini sredstava po njima, valuti i mjestu

gdje se ti bankovni računi vode. (Zakon o osiguranju depozita, NN br 117/2004,

119/2008, 153/2009)

Donošenjem Zakona o osiguranju depozita 2004. godine Hrvatska je najvećim dijelom

prihvatila i usvojila sve odredbe Direktive Europske unije. Također je 2008. godine

povećala iznos osiguranog uloga s dotadašnjih 100.000 kuna na 400.000 kuna. Predviđa

se da će od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Agencija osiguravati

depozite vjerovnika u svakoj kreditnoj instituciji do uključivo visine od 100.000 eura u

kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na

dan isplate, neovisno o broju njegovih bankovnih računa, visini sredstava po njima,

valuti i mjestu gdje se ti bankovni računi vode.

Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) je od 1998.

godine pa sve do 31.12. 2012. godine isplatila 4.329,7 milijuna kuna. Zadnja isplata

bila je štedišama Credo banke d.d. 23.11.2011. godine u iznosu od 466 milijuna kuna.

U nastavku je grafikon koji prikazuje udio osiguranih depozita fizičkih osoba u

ukupnim depozitima u 2012. godini.

Grafikon 25. Struktura osiguranih i neosiguranih depozita fizički osoba na dan

31.12.2012. godine

Izvor: http://www.dab.hr/

25%

75%

neosigurani depoziti fizičkih osoba

osigurani depoziti fizičkih osoba

http://www.dab.hr/

53

6. ČIMBENICI I KRETANJE ŠTEDNJE STANOVNIŠTVA

U ovom poglavlju objašnjeni su čimbenici koji utječu na štednju stanovništva i izvršena

je procjena kretanja depozita stanovništva u razdoblju od 2013. do 2017. godine.

6.1. Čimbenici štednje

Štednja stanovništva u širem smislu ne znači samo akumulirana novčana sredstva, već i

čuvanje materijalnih dobara, racionalno korištenje faktora radnog procesa (sredstva za

rad, predmeta rada i samog rada), sprečavanje štete, težnju za većim rezultatom itd. U

užem smislu pod štednjom stanovništva podrazumijevaju se organizirani oblici

prikupljanja sredstava stanovništva preko banaka, pošta i drugih financijskih institucija

(Jurman, 1997:10). Depoziti stanovništva se formiraju pod utjecajem različitih

čimbenika. Svaki štediša ima drugačije motive i uvjete štednje pa se tako mogu izdvojiti

četiri skupine čimbenika koji utječu na štednju, a to su: ekonomski, financijski,

demografski, sociološki i psihološki, te organizacijsko-tehnički čimbenici.

6.1.1. Ekonomski čimbenici

Razvoj štednje uopće, a posebno štednje stanovništva bitno je uvjetovan (Deželjin,

1975:36):

novčanom stabilnošću i

važećim sistemom raspodjele dohotka.

Novčana nestabilnost se očituje u opadanju kupovne moći novca i ne pogoduje razvoju

štednje, jer smanjuje vrijednost ranije ušteđenog dohotka i negativno djeluje na buduće

stavove stanovništva u pogledu njegovih odluka o štednji i potrošnji.

54

Sustav raspodjele dohotka kao uvjet za razvoj štednje stanovništva, važan je sa stajališta

udjela stanovništva u raspodjeli dohotka uopće i sa stajališta raspodjele dohotka koji je

pripao stanovništvu, na pojedine dohodovne skupine stanovništva.

Veći udio stanovništva u raspodjeli dohotka stvara i veću mogućnost štednje. Ali, pri

procjeni te mogućnosti treba imati u vidu način zadovoljenja potreba stanovništva, tj. da

li se te potrebe zadovoljavaju pretežno kolektivno ili pretežno individualizirano. U

drugom slučaju stanovništvo dobiva u ruke relativno veći novčani dohodak, a time i

veću mogućnost da štedi (Deželjin, 1975:36).

Glavne ekonomske determinante razvitka štednje stanovništva su:

visina dohotka

struktura dohotka

kretanje dohotka u prošlosti i ocjena njegova kretanja u budućnosti i

potrošački kredit.

Visina dohotka je najvažnija determinanta razvoja štednje stanovništva. S porastom

individualnog dohotka, u pravilu, više se povećava udio štednje nego udio potrošnje u

dohotku. Oni slojevi stanovništva čiji su dohoci ispod određene razine ne samo da ne

mogu štedjeti već su prisiljeni da se zadužuju za potrošnju da bi podmirili svoje životne

potrebe. Oni ostvaruju tzv. negativnu štednju.

Struktura dohotka također imaj utjecaj na razvoj štednje, pri čemu je važno razmotriti

strukturu zaposlenog osoblja. Oni koji imaju dohodak jednak troškovima života ne

mogu štedjeti, a ako štede onda to ide na štetu zadovoljenja osnovnih životnih potreba.

Onaj dio stanovništva koji ima dohodak viši od troškova života može štedjeti, pri čemu

se razina štednje povećava ako je veći dohodak.

Kretanje dohotka u prošlosti i njegov ocjena u budućnosti su isto tako važni čimbenici.

S obzirom na dinamiku kretanja dohotka u prošlosti moguće je pretpostaviti njihovo

kretanje u budućnosti, što utječe na razinu štednje. Ako stanovništvo očekuje povećanje

svojih dohotka, manje će štedjeti u sadašnjosti, dok će oni koji očekuju smanjenje svojih

budućih dohotka više štedjeti.

55

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

mili

jun

ku

na

Godine

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD DEPOZITI STANOVNIŠTVA

Osim navedenih ekonomskih uvjeta, na razvoj štednje utječe i visina bruto domaćeg

proizvoda. Što je viši stupanj ekonomske i gospodarske razvijenosti privrede, viša je

razina raspoloživih sredstava stanovništva te je veća mogućnost povećanja depozita

stanovništva u financijskom potencijalu banaka.

U nastavku je grafički prikaz iz kojeg se vidi kretanje depozita stanovništva i bruto

domaćeg proizvoda.

Grafikon 26. Kretanje bruto domaćeg proizvoda i depozita stanovništva u razdoblju od

2002. do 2011. godine

Izvor: Izradila studentica prema podacima iz Biltena Hrvatske narodne banke

br.189/2013, Zagreb

Iz grafičkog prikaza je vidljivo da kako raste bruto domaći proizvod, rastu i depoziti

stanovništva. Što je veća razvijenost privrede, veći je i dohodak stanovništva pa su time

i mogućnosti za štednju veće.

U 2012. godini zbog utjecaja krize još uvijek dolazi do povećanja broja nezaposlenih i

siromaštva, a BDP pada. Prema prikupljenim podacima može se uočiti kako depoziti

stanovništva rastu za 4% u odnosu na prethodnu godinu. Dolazi do porasta kunskih i

deviznih depozita i to oročenih, a depoziti po viđenju padaju. Oročeni kunski depoziti

rastu za 9,1%, a oročeni devizni depoziti rastu za 4,6% u odnosu na prethodnu godinu.

Građani još uvijek odgađaju potrošnju i viškove sredstava najvećim dijelom

56

usmjeravaju u banke. Do porasta depozita, unatoč padu BDP-a dolazi zbog štednje

prvenstveno bogatog stanovništva. Siromašno stanovništvo nije sposobno i nema

sredstva za štednju, a razlog sve veće razlike između siromašnih i bogatih građana je

nejednaka raspodjela dohotka koja se prikazuje Lorenzovom krivuljom. Lorenzova

krivulja koja je linearna prikazuje ravnomjernu raspodjelu dohotka, ali u Hrvatskoj ona

prikazuje da određene starosne skupine i dijelovi stanovništva imaju bitno različite

pozicije u standardu.

6.1.2. Financijski čimbenici

Među važnijim financijskim čimbenicima koji utječu na formiranje štednje stanovništva

su politika kamatnih stopa, razina inflacije tj. stabilnost vrijednosti novca i fiskalna

politika.

Kamatna stopa je cijena posuđivanja novca, a obično se računa kao godišnji postotak na

posuđeni iznos sredstava. Kamata na štedne uloge ima dvije funkcije: Prvo, kamata

povećava dohodak štediše pa time razvija i sklonost štednje. Drugo, kamate su određeni

korektiv opadanju kupovne moći novca, tako da ušteđeni dohodak nakon određenog

vremena i pored povećanja cijena omogućuje raniju kupovnu moć. No da bi kamate

mogle anulirati inflacijske posljedice na štedišu ona mora biti viša ili barem jednaka

stopi inflacije. S druge strane bi se morala voditi politika skupljeg potrošačkog kredita u

inflacionim situacijama. Tek ove dvije politike međusobno usklađene mogu doprinijeti

povećanju sklonosti štednje i smanjenju sklonosti potrošnje (Deželjin, 1975:43).

Inflacija podrazumijeva prekomjerno povećanje količine novca koji kola u zemlji pa

zbog toga njegova vrijednost brzo opada. Smatra se da ona negativno utječe na novčanu

štednju stanovništva jer zbog pada vrijednosti novca, u razdobljima inflacije

stanovništvo nastoji uložiti svoja novčana sredstva u realnu aktivu: trajna potrošna

dobra, nekretnine i sl., da bi se što više očuvala vrijednost ušteđevina. Da bi se povećala

štednja u doba inflacije, banke bi morale voditi politiku kamatnih stopa takvu da kamate

na depozite budu veće ili jednake stopi inflacije, ali s druge strane, morala bi se voditi

politika skupljih potrošačkih kredita.

57

Porezna politika također utječe na štednju. Različiti porezi, doprinosi smanjuju visinu

dohotka stanovništva, pri čemu se i smanjuje iznos namijenjen štednji. Uvođenjem viših

ili dodatnih poreza dolazi do smanjenja visine depozita stanovništva.

6.1.3. Demografski, sociološki i psihološki čimbenici

Na štednju stanovništva mogu pozitivno ili negativno utjecati različiti uvjeti poput:

navike, kulture, tradicije stanovništva, različiti motivi, migracije itd.

Navike i tradicija u raspolaganju dohotkom također predstavljaju odrednicu razvoja

štednje. Rezultat su prošlih saznanja i ranijih iskustva na području štednje i trošenja.

Loše iskustvo u pogledu štednje djeluje negativno na sklonost štednji u sadašnjosti. No,

osim realnog negativnog iskustva postoji i nerealno kao posljedica nepotpune ili lažne

informacije. To dovodi do tezauriranja novca umjesto novčane štednje ili do direktnih

investicija dijela dohotka u nešto što možda nije najkorisnije. Negativno iskustvo u

području štednje stvara negativnu tradiciju, a ona reproducira negativne navike.

Ljudi štede iz različitih motiva, kao što su: želja za stvaranjem rezervi za nepredvidive

slučajeve, osiguranje sredstava za starost, odgoj i obrazovanje djece, uživanje kamata i

povećanje vrijednosti, osiguranje mogućnosti za neka kasnija ulaganja, osjećaj i želja za

nezavisnošću, osiguranje kapitala za neke poslovne svrhe, itd. (Deželjin, 1975:46). Kod

kreiranja štedne politike valja imati u vidu motiviranost stanovništva i njihove interese.

Potrebno je tako istražiti motive štediša te na rezultatima takvih i drugih istraživanja

utvrđivati efikasniju strategiju i taktiku banaka u njihovoj funkciji prikupljanja štednje

stanovništva.

Za štednju stanovništva važan je i društveno-politički stav prema štedišama – pozitivan

ili negativan; da li se na štedišu gleda kao na tvrdicu ili neku asocijalnu individuu koja

teži bogatstvu ili kao na normalno racionalno i kulturno ponašanje građana. Na štednju

također utječe i pružanje garancije od banaka da će njihovi ulozi biti osigurani, te da će

do izvjesne mjere biti u tajnosti.

58

Na razvoj štednje pozitivno djeluje i veći stupanj zaposlenosti stanovništva jer stvara

veću masu primalaca dohotka i osigurava redovitije primanje dohotka. Također

stanovništvo u višim starosnim skupinama je manje sklono trošenju, a više štednji i

obratno. Bračne zajednice imaju veće potrebe da štede nego pojedinci. (Deželjin,

1975:43).

6.1.4. Organizacijsko - tehnički čimbenici

U organizacijsko – tehničke čimbenike spadaju: karakter i stanje institucija za

prikupljanje i plasman štednje, te vrsta i karakter njihovih djelatnosti.

Financijske institucije za razvoj štednje uspješnije će obaviti svoj zadatak ukoliko je

broj i kvaliteta njihovih usluga građanima veća, odnosno raznovrsnija i bogatija.

Današnje štediše zanimaju sve dobre i loše strane jednog takvog posla i pokušava riješiti

i neke druge svoje probleme, te su zbog toga njegovi zahtjevi veći. Za takve štediše,

koji se razlikuju po odgoju, navikama, materijalnom stanju i drugim obilježjima koja

određuju njihove interese, potrebne su moderne i spremne, tehnički i kadrovski

opremljene financijske organizacije. Potrebna je dobra organiziranost i adekvatna

tehnička opremljenost banaka, koja će po lokaciji, stručnosti i uslužnosti biti do kraja

približeni štediši i njihovim interesima u području štednje, organizacije i ponašanja

bankovno financijskih radnika i doprinositi razvijanju smisla i interesa za razvoj

štednje, te učiniti štednju važnom komponentom gospodarskog razvoja.

59

6.2. Projekcija kretanja financijskog potencijala i depozita hrvatskih banaka

u narednom petogodišnjem razdoblju

Unatoč tomu što financijska kriza ne posustaje i što uništava većinu domaćih poslovnih

subjekata, bankarski sektor je još uvijek jedan od najstabilnijih sektora. Ukupni izvori

sredstava u hrvatskim bankama su u stalnom porastu te su od 2002. do 2012. godine

rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 9,29%. Financijski potencijal je u 2012. godini

iznosio 402 milijarde kuna, od čega 63% predstavlja depozite koji su također u stalnom

porastu.

U ovom poglavlju je prikazana projekcija kretanja financijskog potencijala, ukupnih

depozita, te depozita stanovništva hrvatskih banaka za sljedećih pet godina.

U nastavku je prikazan izračun linearnog trenda ukupnog financijskog potencijala

hrvatskih banka u promatranom razdoblju.

Tablica 14. Visina i linearni trend financijskog potencijala hrvatskih banaka u razdoblju

od 2002. do 2012. godine (u milijardama kuna)

GODINE

FINANCIJSKI

POTENCIJAL

Yi

Xi Xi*Yi Xi2 Yc=181,61 + 25,74x Yi

2

2002. 165,6 0 0,0 0 181,61 27.423,4

2003. 195,3 1 195,3 1 207,35 38.142,1

2004. 225,6 2 451,2 4 233,09 50.895,4

2005. 255,3 3 765,9 9 258,83 65.178,1

2006. 299,3 4 1.197,2 16 284,57 89.580,5

2007. 336,4 5 1.682,0 25 310,31 113.165,0

2008. 361,7 6 2.170,2 36 336,05 130.826,9

2009. 371,4 7 2.599,7 49 361,79 137.930,5

2010. 390,8 8 3.126,4 64 387,53 152.724,6

2011. 409,6 9 3.686,4 81 413,27 167.772,2

2012. 402,5 10 4.024,5 100 439,01 161.966,0

UKUPNO 3.413,44 55 19.898,83 385 3.413,41 1.135.604,57


60

Jednadžba linearnog trenda financijskog potencijala hrvatskih banaka glasi:

Yc=181,61 + 25,74x.

Do ove jednadžbe došli smo pomoću formula jednadžba za ocjenu parametra linearnog

trenda s ishodištem na početku vremenskog niza :

Y = a + bx

a= y – bx, gdje je:

a - vrijednost trenda u ishodištu

b - prosječna promjena pojave u jedinici vremena

x – prosječna vrijednost svih vremenskih jedinica, izračunava se

po formuli x = ∑Xi/N

y – prosječna vrijednost frekvencija vremenskog niza, izračunava

se po formuli y = ∑Yi/N

Da bi se jednadžba trenda mogla koristiti za prognozu pojave, ona mora biti

reprezentativna, što znači da prosječna odstupanja originalnih frekvencija od vrijednosti

trenda moraju biti minimalna, što je moguće utvrditi analizom varijance.

Formule za analizu varijance su:

Ukupna varijanca (koja se sastoji od protumačene i neprotumačene (rezidualne)

varijance): Q2=

Protumačena varijanca: Qp2

=

Neprotumačena (rezidualna) varijanca: Qnp2 =

Standardna devijacija (standardna greška procjene) predstavlja prosječno odstupanje te

se računa iz rezidualne varijance. Mjere reprezentativnosti su:

Standardna devijacija trenda: QNp =

Koeficijent varijacije trenda: Vy =

61

Stupanj protumačenosti trenda:

Stupanj rezidualne (neprotumačene) varijance:

Na temelju prikazanih jednadžbi u nastavku su izračunane sve vrijednosti potrebne za

analizu varijance.

Ukupna varijanca:

Q2 = 6.941,7 milijardi kuna

Protumačena varijanca, koja se objašnjava trendom:

Qp2 = 6.625,5 milijardi kuna

Neprotumačena (rezidualna) varijanca:

Qnp2 = 316,2 milijardi kuna

Standardna devijacija:

Qnp = 17,78 milijarde kuna

Koeficijent varijacije:

Vy = 5,73%

Stupanj protumačenosti linearnog trenda:

= 95,45%

Stupanj neprotumačene (rezidualne) varijance:

= 4,55%

Stupanj protumačenosti linearnog trenda financijskog potencijala je 95,45%, a udio

neprotumačene varijance je 4,55% što znači da linearni trend dobro reprezentira zadanu

vremensku seriju.

Radi dobivanja što točnije prognoze kretanja izračunava se geometrijska sredina po

formuli: G =

.

62

Prosječna godišnja stopa rasta ukupnog financijskog potencijala dobivena uz pomoć

geometrijske sredine1 iznosi 9,29%.

Na temelju linearnog trenda i geometrijske sredine u nastavku je izvršena prognoza

kretanja ukupnog financijskog potencijala hrvatskih banaka za sljedećih pet godina.

Tablica 15. Projekcija kretanja ukupnog financijskog potencijala hrvatskih banaka za

sljedećih pet godina (u milijardama kuna)

GODINE 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Linearni trend 464,8 490,5 516,2 542,0 567,7

Geometrijska sredina 439,9 480,7 525,4 574,2 627,5


Nakon izračuna projekcije kretanja ukupnog financijskog potencijala, slijedi prognoza

kretanja ukupnih depozita uz pomoć linearnog trenda i geometrijske sredine.

Tablica 16. Visina i linearni trend ukupnih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od

2002. do 2012. godine (u milijardama kuna)

GODINE

UKUPNI

DEPOZITI

Yi

Xi Xi*Yi Xi2

Yc=122,55 +

14,17x Yi

2

2002. 133,9 0 0,0 0 122,55 17.929,2

2003. 124,7 1 124,7 1 136,72 15.550,1

2004. 136,7 2 273,4 4 150,89 18.686,9

2005. 152,7 3 458,1 9 165,06 23.317,3

2006. 180,3 4 721,2 16 179,23 32.508,1

2007. 214,4 5 1.072,0 25 193,4 45.967,4

2008. 224,5 6 1.347,0 36 207,57 50.400,3

2009. 227,2 7 1.590,4 49 221,74 51.619,8

2010. 238,5 8 1.908,0 64 235,91 56.882,3

2011. 243,7 9 2.193,3 81 250,08 59.389,7

2012. 250,8 10 2.508,0 100 264,25 62.900,6

UKUPNO 2.127,40 55 12.196,10 385 2.127,40 435.151,60


1 G =

63

Jednadžba linearnog trenda ukupnih depozita hrvatskih banaka glasi:

Yc=122,55 + 14,17x.

Na temelju već opisanih formula slijedi analiza varijance kako bi se utvrdilo da li je

jednadžba reprezentativna kako bismo ju mogli koristiti za prognozu pojave.

Ukupna varijanca:









Vy = 6,26%


= 93,20%


= 6,80%

Stupanj protumačenosti linearnog trenda ukupnih depozita je 93,20%, a udio


vremensku seriju.

Nakon analize reprezentativnosti linearne jednadžbe, utvrđuje se geometrijska sredina

koja nam također pomaže u prognozi kretanja ukupnih depozita.

64

Prosječna godišnja stopa rasta ukupnih depozita dobivena uz pomoć geometrijske

sredine2 iznosi 6,48%.

Prognoza kretanja ukupnih depozita hrvatskih banaka na temelju linearnog trenda i

geometrijske sredine prikazana je u tablici.

Tablica 17. Projekcija kretanja ukupnih depozita hrvatskih banaka za sljedećih pet

godina (u milijardama kuna)

GODINE 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Linearni trend 278,4 292,6 306,8 320,9 335,1



Prognoza kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka prikazana je u nastavku

pomoći linearnog trenda i geometrijske sredine.

Tablica 18. Visina i linearni trend depozita stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju

od 2002. do 2012. godine (u milijardama kuna)

GODINE

DEPOZITI

STANOVNIŠTVA

Yi

Xi Xi*Yi Xi2 Yc=71,8 + 10,23x Yi

2

2002. 74,1 0 0,0 0 71,8 5.490,8

2003. 81,0 1 81,0 1 82,03 6.561,0

2004. 88,7 2 177,4 4 92,26 7.867,7

2005. 99,3 3 297,9 9 102,49 9.860,5

2006. 112,6 4 450,4 16 112,72 12.678,8

2007. 124,5 5 622,5 25 122,95 15.500,3

2008. 139,1 6 834,6 36 133,18 19.348,8

2009. 144,1 7 1.008,7 49 143,41 20.764,8

2010. 155,9 8 1.247,2 64 153,64 24.304,8

2011. 163,4 9 1.470,6 81 163,87 26.699,6

2012. 169,7 10 1.697,0 100 174,1 28.798,1

UKUPNO 1.352,40 55 7.887,30 385 1.352,45 177.875,08


2 G =

65

Jednadžba linearnog trenda depozita stanovništva hrvatskih banaka na temelju podataka

iz tablice glasi:

Yc=71,8 + 10,23x.

Na temelju već opisanih formula slijedi analiza varijance kako bi se utvrdilo da li je

jednadžba reprezentativna kako bismo ju mogli koristiti za prognozu pojave.

Ukupna varijanca:









Vy = 2,34%


= 99,21%


= 0,79%

Stupanj protumačenosti linearnog trenda depozita stanovništva je 99,21%, a udio


vremensku seriju.

Nakon analize reprezentativnosti linearne jednadžbe, utvrđuje se geometrijska sredina

koja nam također pomaže u prognozi kretanja depozita stanovništva.

66

Prosječna godišnja stopa rasta depozita stanovništva dobivena uz pomoć geometrijske

sredine3 iznosi 8,64%.

Prognoza kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka na temelju linearnog trenda i

geometrijske sredine prikazana je u tablici.

Tablica 19. Projekcija kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka za sljedećih pet

godina (u milijardama kuna)

GODINE 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Linearni trend 184,3 194,6 204,8 215,0 225,3



Na temelju izračunatih vrijednosti linearnog trenda izrađen je grafički prikaz kretanja

financijskog potencijala i depozita hrvatskih banaka za sljedećih pet godina.

Grafikon 27. Ekstrapolacija trenda financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita

stanovništva u hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2017. godine

Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablica 14., 15., 16., 17., 18., i 19.

3 G =

0,0

100,0

200,0

300,0

400,0

500,0

600,0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

mili

jard

e k

un

a

Godine

FINANCIJSKI POTENCIJAL Yc=181,61 + 25,74x UKUPNI DEPOZITI Yc=122,55 + 14,17x DEPOZITI STANOVNIŠTVA Yc=71,8 + 10,23x

Yc = 181,61 + 25,74x

Yc = 122,55 + 14,17x

Yc = 71,8 + 10,23x

67

Za projekciju trenda korišteno je razdoblje od 2002. do 2012. godine. U tom

jedanaestogodišnjem razdoblju ukupnih financijski potencijal je porastao za više od dva

puta. U 2012. godini visina financijskog potencijala iznosi 402,5 milijardi kuna, a

prema prognozama pomoću jednadžbe linearnog trenda (Yc = 181,61 + 25,74x) u 2017.

godini se očekuje njihov rast na 567,7 milijardi kuna.

Ukupni depoziti hrvatskih banaka su porasli u promatranom razdoblju sa 133,9 milijardi

kuna na 250,8 milijardi kuna u 2012. godini. Na temelju linearnog trenda (Yc = 122,5 +

14,17x) u narednih pet godina se očekuje porast ukupnih depozita na 335,1 milijardi

kuna.

Depoziti stanovništva su porasli za nekoliko puta u jedanaestogodišnjem razdoblju, te

su u 2012. godini iznosili 169,7 milijardi kuna. Na temelju jednadžbe linearnog trenda

koja glasi Yc = 71,8 + 10,23x u 2017. godini se očekuje njihov rast na 225,3 milijardi

kuna.

U nastavku je prikazano kretanje financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita

stanovništva pomoću geometrijske sredine.

68

Grafikon 28. Projekcija kretanja financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita

stanovništva u hrvatskim bankama pomoću geometrijske sredine od

2013. do 2017. godine

Izvor: Izradila studentica prema podacima iz tablica 15., 17., i 19

Ukupni financijski potencijal hrvatskih banaka će na temelju geometrijske sredine

porasti u 2013. godini na 439,9 milijardi kuna pa do 627,5 milijardi kuna u 2017. godini

što predstavlja porast od 56% u odnosu na 2012. godinu.

Ukupni depoziti će u razdoblju od 2013. do 2017. godine porasti sa 267,0 na 343,2

milijarde kuna. Ukupni depoziti su u 2012. iznosili 250,8 milijardi kuna pa njihov

porast do 2017. godine iznosi 36,84%.

0,0

100,0

200,0

300,0

400,0

500,0

600,0

700,0

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

mili

jard

e k

un

a

Godine

FINANCIJSKI POTENCIJAL UKUPNI DEPOZITI

DEPOZITI STANOVNIŠTVA Financijski potencijal - orginalna frekvencija

Ukupni depoziti - orginalna frekvencija Depoziti stanovništva - orginalna frekvencija

69

Depoziti stanovništva su u 2012. godini iznosili 169,7 milijardi kuna te prema

geometrijskoj sredini rastu u 2013. godini na 184 milijardi kuna. Do 2017. godine bi se

trebali povećati na 256,8 milijardi kuna što predstavlja porast od 51,3% u odnosu na

2012. godinu.

Na temelju ovih prognoza putem linearnog trenda i geometrijske sredine može se

zaključiti da financijski potencijal, ukupni depoziti te depoziti stanovništva bilježe stalni

rast. Prognoze za sljedećih pet godina upućuju na pozitivno kretanje, te na porast

depozita stanovništva za više od 50%.

70

7. ZAKLJUČAK

Banke su financijske institucije osnovane kao dionička društva čiji je osnovni predmet

pribavljanje i prikupljanje novčanih sredstava i njihovo usmjeravanje klijentima u

obliku kreditnih i nekreditnih plasmana. Obavljajući te poslove banke trebaju ostvarivati

dobit. Prikupljeni depozite i pribavljeni kredite zajedno sa vlastitim izvorima sredstva

čine ukupni financijski potencijal banke, odnosno zbroj svih pozicija u pasivi.

Financijski potencijal umanjen za obvezne rezerve i rezerve likvidnosti predstavlja

kreditni potencijal, a to je iznos sredstava koji banka može dalje plasirati.

Izvori sredstava sastoje se od depozitnih izvora u koje spadaju: depozitni novac, štedni i

oročeni depoziti, devizni depoziti, depoziti središnje države te ograničeni i blokirani

depoziti, nedepozitnih izvora koji se sastoje od: obveznica i instrumenata tržišta novca

te kredita primljenih od središnje države. U izvore sredstava još spadaju i kapitalski

računi.

Postoje različite vrste izvora sredstava, a neke od najznačajnijih podjela su: prema

ročnosti, pa izvori mogu biti kratkoročni i dugoročni; prema vrstama se dijele na

depozitni, nedepozitni i kapital i rezerve. Prema vlasništvu razlikujemo tuđe i vlastite

izvore, te prema obvezi vraćanja postoje povratni i nepovratni izvori sredstava.

Na temelju prikupljenih podatka o izvorima sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od

2002. do 2012. godine možemo zaključiti kako su izvori sredstava u stalnom porastu. U

promatranom razdoblju izvori sredstava su porasli sa 165,6 milijardi kuna na 402,45

milijardu kuna što predstavlja porast od 143%. Iz strukture izvora sredstava možemo

uočiti kako najveći udio čine depoziti i to najviše devizni depoziti te štedni i oročeni

depoziti.

Analizom kretanja stavki iz pasive banke može se zaključiti da su depozitni izvori u

stalnom porastu te se njihova prosječna godišnja stopa rasta kreće od 4,09% (ograničeni

i blokirani depoziti) do 11,95% ( depoziti središnje države). Obveznice i instrumenti

tržišta su novca u promatranom razdoblju rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 28,01%,

a inozemna pasiva po stopi od 7,69%. Kapitalski računi rasli su po stopi od 11,73%.

71

Depoziti su temelj svake banke na kojem one rastu i napreduju. Oni osiguravaju većinu

sirovina za kredite banke te su stoga osnovni izvor profita i rasta banaka. Depozit je

novac koji deponent polaže u banku, sa ili bez namjene, a banka mu se obvezuje vratiti

taj novac uvećan za ugovorenu kamatu u određenom roku i uz određene uvjete.

Depoziti se mogu podijeliti prema više kriterija: prema porijeklu novčanih sredstava

koja se ulažu kod banke, prema imovinskom pravnim obilježjima, te prema ročnosti.

Prema imovinsko pravnim obilježjima mogu biti poslovni i depoziti stanovništva, a

prema ročnosti se dijele na depozite po viđenju i oročene depozite. Depoziti po viđenju

se mogu u svako vrijeme koristiti kao sredstvo plaćanja i prometa bez ikakvih

ograničenja, a oročeni depoziti su uloženi u banku s ugovorenim rokom i mogu se

koristiti tek kad taj rok istekne. Depozite razlikujemo i prema valuti koji se dijele na

depozite u domaćoj valuti (kunske) i depozite u stranoj valuti (devizne).

Depoziti stanovništva predstavljaju najznačajniji izvor u pasivi banke te su dugoročno

najstabilniji izvor sredstava. Oni u najvećoj mjeri ovise o primanjima stanovništva, ali i

o ostvarenom BDP-u koji je pokazatelj rasta privrede.

Prema valutnoj strukturi depoziti mogu biti kunski i devizni. Na temelju prikupljenih

podataka može se zaključiti da su devizni depoziti u stalnom porastu, dok su kunski

depoziti oscilirali kroz promatrano razdoblje. Zbog negativnih iskustava sa inflacijom

kunski depoziti još uvijek zauzimaju mali udio, dok devizni depoziti čine preko 70%

ukupnih depozita.

Najveći su rast kunsku depoziti imali u 2006. godini od 43% u odnosu na prethodno

razdoblje. Prosječna godišnja stopa rasta kunskih depozita u promatranom razdoblju

iznosi 12,4%, a deviznih depozita 7,75%.

Analizom ročne strukture depozita vidljivo je da su oročeni depoziti u stalnom porastu,

dok depoziti po viđenju nisu značajno rasli. Udio oročenih depozita u ukupnim

depozitima stanovništva iznosi preko 60% te se taj udio povećava svake godine u

promatranom razdoblju.

Kretanje depozita na temelju baznih indeksa je u stalnom porastu, oročeni depoziti su

najviše rasli u 2012. godini za 182%, a depoziti po viđenju su najveći porast zabilježili u

72

2007. godini od 45,3%. Analizom pomoću verižnih indeksa oročeni depoziti su tijekom

promatranog razdoblja rasli u odnosu na prethodnu godinu, a depoziti po viđenju su u

2009. i 2012. godini pali u odnosu na prethodno razdoblje. Prosječna godišnja stopa

rasta oročenih depozita iznosi 10,92%, a depozita po viđenju 2,94%.

Iz ročne strukture deviznih depozita stanovništva može se uočiti da su oročeni depoziti

u stalnom porastu, te su u 2012. iznosili 114 milijardi kuna. Visina deviznih depozita po

viđenju se nije puno promijenila te iznosi ok o16 milijardi kuna.

Udio depozita po viđenju u ukupnim deviznim depozitima stanovništva se kretao od

28% , ali se njihov udio smanjio na 12%, a udio oročenih deviznih depozita je pritom

porastao na 88%. Prosječna godišnja stopa pada deviznih depozita po viđenju iznosi

0,63%, a prosječna godišnja stopa rasta oročenih deviznih depozita u promatranom

razdoblju je 9,98%.

Visina kunskih depozita stanovništva oscilira u promatranom razdoblju. Najviši iznos

kunski depoziti po viđenju su ostvarili u 2007. godini od 20 milijardi kuna, a oročeni

kunski depoziti u 2008. godini od 22 milijarde kuna.

Udio depozita po viđenju u ukupnim kunskim depozitima stanovništva se smanjio sa

68% u 2002. godini na 46% u 2012. godini, što znači da su oročeni kunski depoziti

povećavaju svoj udio koji u 2012. godini iznosi 54%. Prosječna godišnja stopa rasta

kunskih depozita po viđenju iznosi 8,08%, a oročenih kunskih depozita 18,59%.

Sustav osiguranja depozita ima za cilj očuvati stabilnost bankarskog sustava, vratiti

povjerenje u financijski sustav nakon kriza koje zahvate mnoge zemlje širom svijeta, te

zaštitu ušteđevina običnih ljudi. Mnoge zemlje koriste osiguranje depozita kako bi u

potpunosti ili djelomično zaštitile klijente banaka od gubitka u slučaju da banka nije u

mogućnosti pokriti svoje obveze.

Ako građani izgube povjerenje u bankarski sustav te dođe do masovnog povlačenja

uloženih sredstava (bank run) dolazi do velikih poremećaja u sustavu platnog prometa

zemlje. Kriza bankarskog sustava dovodi do smanjenja kreditne aktivnosti, pada

investicijskog ciklusa i gospodarske aktivnosti općenito. Stoga sustav osiguranja treba

73

biti brz i učinkovit da se zadrži povjerenje građana i smanji potreba države za

intervencijom.

Osiguranje depozita se u Hrvatskoj počelo provoditi 1998. godine kroz Zakon o

Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Donošenjem

Zakona o osiguranju depozita 2004. godine Hrvatska je prihvatila i usvojila odredbe

Direktive Europske unije. U 2008. je godini povećala iznos osiguranog štednog uloga sa

100.000 kn na 400.000 kuna. S obzirom na veliki udio oročenih štednih depozita u

stranoj valuti, HNB se odlučio za mjeru osiguranja svih depozita, neovisno o valuti u

kojoj si iskazani. Unatoč činjenici da je štednja građana u bankama podložna riziku od

propasti banke, to je još uvijek najsigurniji oblik štednje, upravo zbog osiguranja

štednih uloga. U 2012. godini je udio osiguranih depozita stanovništva iznosio 75%, a

od 1998. pa sve do kraja 2012. godine Državna agencija za osiguranje štednih uloga i

sanaciju banaka je isplatila štedišama ukupno 4.329,7 milijuna kuna. Od 1. srpnja 2013.

godine Agencija osigurava depozite vjerovnika svakoj kreditnoj instituciji do

100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a važećem na

dan nastupa osiguranog slučaja.

Velike su razlike među štedišama, te se depoziti stanovništva razvijaju pod utjecajem

različitih čimbenika koje možemo podijeliti u četiri skupine: ekonomski, financijski,

demografski, sociološki i psihološki, te organizacijsko – tehnički čimbenici.

Najznačajniji ekonomski uvjeti su novčana stabilnost i sustav raspodjele dohotka, a na

štednju značajno utječe još i ostvareni BDP jer veći stupanj razvijenosti privrede stvara i

više sredstva stanovništva. Ostale ekonomske determinante su visina i struktura

dohotka, potrošački krediti i kretanje dohotka u prošlosti i njihova ocjena u budućnosti.

Od financijskih čimbenika najvažniji su: politika kamatnih stopa, razina inflacije,

porezna politika i dr. Na štednju utječu navike, kulture i tradicije stanovništva. Ljudi se

također iz različitih razloga odlučuju na štednju, ovisno o starosti, bračnom statusu,

stupnju zaposlenosti i ostalo. Od organizacijsko – tehničkih čimbenika možemo

izdvojiti stanje i karakter institucija za prikupljanje štednje, kvalitetu usluga koje nude,

organiziranost, tehničku opremljenost te stručnost institucije.

74

Na temelju kretanja depozita stanovništva u proteklom razdoblju može se izračunati

prognoza kretanja depozita u budućnosti. Projekcije su određene pomoću linearnog

trenda kod kojeg je potrebno najprije provjeriti je li reprezentativan kako bismo ga

mogli koristit za analizu pojave. Drugi način izračuna prognoze je pomoću geometrijske

sredine.

Kretanje ukupnog financijskog potencijala u narednih pet godina pomoću jednadžbe

linearnog trenda prikazuje porast na 567 milijardi kuna sa sadašnjih 402,5 milijardi

kuna. Na temelju geometrijske sredine financijski potencijal će porasti na 627,5

milijardi kuna tj. za 56%.

Ukupni depoziti će prema linearnom trendu porasti sa 250,8 na 335,1 milijardi kuna, a

prema geometrijskoj sredini na 343,2 milijardi kuna tj. za 36,84%.

Prema prognozama depoziti stanovništva bi trebali rasti sa 169,7 milijardi kuna na

225,3 milijardi kuna, a na temelju geometrijske sredine se očekuje njihov rast na 256,8

odnosno za 51,3%.

Prema ovim prognozama možemo zaključiti kako će depoziti stanovništva u budućnosti

i dalje rasti. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard trendovi u načinu života sve ih

više potiču na brigu za budućnost. Još uvijek se najviše štedi u eurima zbog sjećanja na

visoke inflacije, ali i zbog skoro ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

75

POPIS LITERATURE

A. KNJIGE

1) Božina, L. 2003, Novčana ekonomija, Novac i bankarstvo, Fakultet ekonomije i

turizma „Dr. Mijo Mirković“ , Pula

2) Deželjin, J. 1975, Štednja stanovništva i privredni razvoj, Rijeka

3) Friedman, M. 1957, A Theory of the Consumption Function, Princeton

University Press

4) Gregurek, M., Vidaković N. 2011, Bankarsko poslovanje, RRIF Plus, Zagreb

5) Kandžija, V. i Živko, I. 2004, Poslovna politika banaka, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Rijeka

6) Katunarić, A. 1988, BANKA-principi i praksa bankovnog poslovanja, Zagreb

7) Miller. J., VanHoose, D. 1998, Moderni novac i bankarstvo, MATE, Zagreb

8) Mishkin, F. i Eakins, S. 2005, Financijska tržišta i institucije, MATE d.o.o.,

Zagreb

9) Newbold P., Carlson W. L., Thorne B. M. 2010, Statistika za poslovanje i

ekonomiju, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, Zagreb

10) Ora, B. 2007, Poslovno bankarstvo, Sveučilišni studijski centar za stručne

studije, Split

11) Rose, Peter S. 2003, Menadžment komercijalnih banaka, MATE d.o.o., Zagreb

12) Samuelson, P. A., Nordhaus, W.D. 2007, Ekonomija, MATE d.o.o., Zagreb

13) Srb V. i Matić, B. 2003, Bankarsko poslovanje, Grafika d.o.o., Osijek

76

14) Šošić I. 2006, Primijenjena statistika, Školska knjiga, Zagreb

B. ČLANCI

15) Cota, B. Ponašanje depozitnih institucija na tržištu depozita i kredita,

Ekonomski pregled, 53 (2002); str 106-121

16) Jurman, A., Bruto domaći proizvod kao značajan čimbenik rasta depozita

stanovništva u hrvatskim bankama, Ekonomska istraživanja, 17 (2004), str 45-

62

17) Jurman, A., Depoziti stanovništva u financijskom potencijalu hrvatskih banaka,

Znanstveni radovi- Sveučilište u Rijeci, Ekonomski fakultet Rijeka, (1997) str 9-

20

18) Jurman, A., Financijski potencijal hrvatskih banaka, obilježja i projekcija rasta,

Ekonomska istraživanja – 22 (2009), str 60-80

19) Jurman, A. Multiplikacija kredita i depozita kao temeljni činitelj jačanja

financijskog potencijala banaka, Zbornik radova - Sveučilište u Rijeci,

Ekonomski fakultet, 14 (1996); str 3 – 18

20) Jurman, A., Pribavljanje izvora sredstava u hrvatskim bankama, Zbornik

Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (2007), str 1377-1397

21) Jurman, A., Sredstva stanovništva kao osnovna determinanta formiranja

financijskog potencijala banaka, Gospodarstvo Istre, Pula, br 4, 1991.

22) Leko, V. "Traditional defining of banks and modern "full-service banks"", 23.

međunarodna konferencija - Management, Knowledge and the EU, Portorož,

Slovenija, 24-26 ožujak 2004, Zbornik konferencije, str. 338-343

77

23) Ognjenović, Đ., Osiguranje depozita i moralni hazard, Računovodstvo i

financije 1998., br 5., str 75-79 Sveučilišta u Rijeci, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Mostaru, Mostar, Rijeka

24) Stojanović, A. Štedne depozitne institucije, Ekonomski pregled, 50 (1999), str

1253-1270

C. OSTALI IZVORI

25) Bilten Hrvatske narodne banke broj 123, Zagreb, 2007.

26) Bilten Hrvatske narodne banke, broj 189, Zagreb, 2013.

27) Zakon o osiguranju depozita („Narodne novine“, broj 177/2004, 119/2008 i

153/2009)

28) http://www.bestbanking.hr/svijet-bankarstva/item/201-osiguranje-depozita-stup-

stabilnosti-financijskog-sustava.html (28.3.2013.)

29) http://www.dab.hr/ (12.4.2013.)

30) http://web.efzg.hr/dok//fin/mmihelja/RRIF%20-

utjecaj%20krize%20na%20hrvatski%20osigurateljni%20sektor.pdf (18.4.2013.)

31) http://www.hnb.hr/statistika/ (12.3.2013.)

32) http://www.hub.hr/Default.aspx (13.4.2013)

33) http://limun.hr/main.aspx?id=33024&Page (26. 3. 2013.)

34) http://Suvremena.hr/20-

/20/20GfK/20/20Pad/20popularnosti/20/C5/1tednje/20u/20bankama.htm

(13.4.2013.)

http://www.bestbanking.hr/svijet-bankarstva/item/201-osiguranje-depozita-stup-stabilnosti-financijskog-sustava.html

http://www.bestbanking.hr/svijet-bankarstva/item/201-osiguranje-depozita-stup-stabilnosti-financijskog-sustava.html

http://www.dab.hr/

http://web.efzg.hr/dok/fin/mmihelja/RRIF%20-utjecaj%20krize%20na%20hrvatski%20osigurateljni%20sektor.pdf

http://web.efzg.hr/dok/fin/mmihelja/RRIF%20-utjecaj%20krize%20na%20hrvatski%20osigurateljni%20sektor.pdf

http://www.hub.hr/Default.aspx

http://limun.hr/main.aspx?id=33024&Page

http://suvremena.hr/20-/20/20GfK/20/20Pad/20popularnosti/20/C5/1tednje/20u/20bankama.htm

http://suvremena.hr/20-/20/20GfK/20/20Pad/20popularnosti/20/C5/1tednje/20u/20bankama.htm

78

35) http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/140645/HNB-ne-moze-pomoci-

zrtvama-franka.html (6.4.2013.)

36) http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/bankarstvo-osiguranje-depozita

(13.4.2013.)

http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/140645/HNB-ne-moze-pomoci-zrtvama-franka.html

http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/140645/HNB-ne-moze-pomoci-zrtvama-franka.html

http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/bankarstvo-osiguranje-depozita

79

POPIS TABLICA

Redni

broj

Naslov tablice Stranica

1. Bilanca banke 5

2. Visina i struktura izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do

2012. godine (na kraju godine, u milijardama kuna) 9

3. Verižni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od

2002. do 2012. godine 13

4. Bazni indeksi izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u razdoblju od

2002. do 2012. godine 17

5. Visina i udio depozita stanovništva, depozita pravnih osoba i ukupnih

depozita u financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do

2012. godine. (u milijunima kuna)

27

6. Visina i struktura kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od

2002. do 2012. godine (u milijunima kuna) 30

7. Bazni i verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u

razdoblju od 2002. do 2012. godine 33

8. Visina i struktura depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u

hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima kuna) 35

9. Bazni i verižni indeksi depozita stanovništva prema ročnosti u razdoblju od

2002. do 2012. godine 38

10. Visina i ročna struktura deviznih depozita stanovništva u hrvatskim bankama

u razdoblju od 2002. do 2012. godine (u milijunima kuna) 40

11. Bazni i verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih

depozita hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 43

12. Visina i ročna struktura kunskih depozita stanovništva u hrvatskim bankama u


13. Bazni i verižni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih

depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 47

14. Visina i linearni trend financijskog potencijala hrvatskih banaka u razdoblju

od 2002. do 2012. godine (u milijardama kuna) 59

80

15. Projekcija kretanja ukupnog financijskog potencijala hrvatskih banaka za

sljedećih pet godina (u milijardama kuna) 62

16. Visina i linearni trend ukupnih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od

2002. do 2012. godine (u milijardama kuna) 62

17. Projekcija kretanja ukupnih depozita hrvatskih banaka za sljedećih pet godina

(u milijardama kuna) 64

18. Visina i linearni trend depozita stanovništva hrvatskih banaka u razdoblju od

2002. do 2012. godine (u milijardama kuna) 64

19. Projekcija kretanja depozita stanovništva hrvatskih banaka za sljedećih pet

godina (u milijardama kuna) 66

81

POPIS GRAFIKONA

Redni

broj Naslov grafikona

Stranica

1. Visina izvora sredstava hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012.

godine 11

2. Struktura izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrstama izvora u


3. Verižni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u


4. Verižni indeksi nedepozitnih izvora sredstava, kapitalskih računa i ukupnih

izvora u razdoblju od 2002. do 2012. godine 15

5. Bazni indeksi depozitnih izvora sredstava hrvatskih banaka prema vrsti u


6. Bazni indeksi nedepozitnih izvora, kapitalskih računa i ukupnih izvora

hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 19

7. Udio ukupnih depozita, depozita stanovništva i depozita pravnih osoba u

financijskom potencijalu hrvatskih banaka u razdoblju od 2002. do 2012.

godine

28

8. Udio depozita stanovništva u ukupnom financijskom potencijalu hrvatskih

banaka u razdoblju od 2002. do 2012. godine 29

9. Visina kunskih i deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do

2012. godine 31

10. Valutna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012.

godine 32

11. Bazni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju od

2002. do 2012. godine 33

12. Verižni indeksi kunskih i deviznih depozita hrvatskih banaka u razdoblju

od 2002. do 2012. godine 34

13. Visina depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u razdoblju od

2002. do 2012. godine

36

82

14. Ročna struktura depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012.

godine 37

15. Bazni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u


16. Verižni indeksi depozita po viđenju i oročenih depozita stanovništva u


17. Visina deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita

stanovništva u razdoblju od 2002. do 2012. godine 41

18. Ročna struktura deviznih depozita stanovništva u razdoblju od 2002. do

2012. godine 42

19. Bazni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita

stanovništva u razdoblju od 2002 do 2012. godine 43

20. Verižni indeksi deviznih depozita po viđenju i oročenih deviznih depozita


21. Visina kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita


22. Ročna struktura kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita


23. Bazni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita


24. Verižni indeksi kunskih depozita po viđenju i oročenih kunskih depozita


25. Struktura osiguranih i neosiguranih depozita fizički osoba na dan

31.12.2012. godine 52

26. Kretanje bruto domaćeg proizvoda i depozita stanovništva u razdoblju od

2002. do 2011. godine 55

27. Ekstrapolacija trenda financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita

stanovništva u hrvatskim bankama u razdoblju od 2002. do 2017. godine 66

28. Projekcija kretanja financijskog potencijala, ukupnih depozita i depozita

stanovništva u hrvatskim bankama pomoću geometrijske sredine od 2013.

do 2017. godine

68

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom DEPOZITI STANOVNIŠTVA U

HRVATSKIM BANKAMA izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Antuna

Jurmana. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila

literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,

zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom

radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim

jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Studentica

Mateja Gajski

depoziti stanovniŠtva u hrvatskim bankamaoliver.efri.hr/zavrsni/254.b.pdf · 1 1. uvod 1.1....

Documents