deratizacija u praksi
TRANSCRIPT
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
1/122
·cinsk n kl d
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
2/122
MEDICINSKA NAKLADA - ZAGREB „
BIBLIOTEKA UDŽBENICI I P R I R U Č N I I
ANTUN
ASAJ I
DERATIZACIJA U
PRAKSI
Napisao:
prof. dr. se. ANTUN ASAJ redovni profesor na
Veterinarskom fakultetu S v e u č i l i š t a u Zagrebu, u mir.
Recenzenti:
prof. dr. se. ZDENKO
R U D M ~
prof. dr. se. MLADEN ZOBUNDZIJA
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna
i
s v e u č i l i š n a
knjižnica,
Zagreb
UDK 614.449 035)
ASA]
Antun
Deratizacija u praksi I Antun Asaj. -
Zagreb :
Medicinska
naklada,
1998. -
106
str. : ilustr. djelomice u bojama ; 20 cm.
Biblioteka Udžbenici
p r i r u č n i c i
Bibliografija:
str.
105-106.
ISBN 953-176-076-4
981104021
Knjiga je objavljena
pod
pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
Republike Hrvatske - Uprave za veterinarstvo.
Objavljivanje ove knjige pomogli su:
• Ministarstvo poljoprivrede šumarstva Republike Hrvatske - Uprava za
veterinarstvo
• Pliva d.d., Marketing veterine agrara
• Veterinarska stanica grada Zagreba d.o.o.
• Veterinarska stanica, Crikvenica
• BayerPharma, Zagreb
•
Medika
d.d., Zagreb
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
3/122
NTUN S ]
DERATIZACIJA U PR KSI
MEDICINSKA NAKLADA
ZAGREB
1999
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
4/122
r i r u č n i k skromno p o s v ć u j m
pedesetoj obljetnici
osnutka Zavoda
za zoo-
higijenu Veterinarskog fakulteta S v e u č i l i š t a u Zagrebu danas
Zavodu
za ani-
malnu
higijenu okoliš i etologiju koji j osnovan 11.
studenoga 1948
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
5/122
adržaj
1.0. Kozmopolitski mišoliki glodavci ................... ..... „ „ „ „ „ „ „ „ 1
1.1. Porije slo, proširenost, biološke z n a č a j k e ponašanje i prilagodba
„„ „„
2
Stakor selac .............................................. • ••• ••• • • 2
Crni štakor ..............
„ „ „
•
„ „
„ „ 14
u ć n i
miš.
• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
• • • • 16
Mišoliki poljski glodavci . .... „
„ „
• • • „ „ „ 22
Prugasti poljski miš
„ „„
„ „„
„ „ „ „ „ „
• „ „ 22
Poljska voluharica
„
••
„ „ „ „ „ „ „„„ „ „ 22
Bizamski štakor „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ 22
Krtica,
red
kukcoždera,
porodica
Talpidae ...
„ „
„
„ „
„
„ „
„
23
Povremena biološka ekspanzija malih poljskih glodavaca
„
„ „
„ „ 24
Sustavna
planirana
deratizacija
poljoprivrednih
površina ... „ „ „ „ „ 24
2.0. Zdravstveni aspekti deratizacije ............... „ • • • • • • • • • •
••
• • • • • • • 26
2.1. Neke bolesti štakora i miševa po
vrstama
u z r o č n i k a .....
„ „
„ „„
26
2.2 . Bolesti ljudi koje prenose štakori i miševi „„
„ „ „ „ „ 26
2.3. Neke bolesti koje štakori i miševi prenose na ostale životinje
„
„
„
„
• • •
27
3
O Gospodarstveni
aspekti deratizacije .... „
„ „
„ • • 3
O
4.0.
Postupci zaštite od komensalnih mišolikih glodavaca „ „ „„„ „ „ „ „ „ „ 32
4.1.
Alternativne mjere bez
uporabe
otrova
„„ „
„ „ „
„ „ „
„„ „„
„ „
32
Dinamika razvoja populacijskoga procesa ..
„ „
„
• • • • „ „
„
„„„ „ „ „ „
32
Pojam metapopulacije ...„ „ • „ • „ • „
•
„ „ „ 32
Mjere protiv
prodo
ra glodavaca u g r a đ e v i n e „ • „ „ „ 33
Sigurna zaštita
od
prodo ra glodavaca ..
„ „ „ „ „
„
„ „
33
U l t r a z v u č n i
i elektromagnetski u r e đ a j i ...... . „ 34
Repelenti na kemijskoj osnovi ..... „ • • • • • • „ „ 34
Emigracija ........
„ „
34
Ometanje reprodukcije
„ •
• • „
„ „ „
34
Uporaba lovki i zamki .....
„ „ „
• •
„ „„ „ • „ „ „ „
35
Lov u kombinaciji s lovkama ... „ „ „ • „ „ „ „
„ „ „
„ „ „ 35
Predatori
„
„„„ „ „ • „„ • „ • • „„ „ 36
5.0. Uporaba otrova u deratizaciji ......
„ „„ „
„ „ „ „
„ „
„ „ „
„ „ •
37
Sigurnost „ • •• „„ „ „ „ „ „„ • „ „ „ „ 3 7
Rodenticidi s
akutnim u č i n k o m
..... „ „„ „ „ „ „ „
„
„ „ „ • „ „ „ „ 3 8
Odbojnost
na mamke
..
„ „„ „ „ „
„ „
„ „
„„
„ „
„„ „„„„ 3 8
Prethranjenje
..........
• • • • • •
„ „
„ „
3 8
5 .1. Izbor od
poznatih rodenticida
s
akutnim u č i n k o m
................. • • • „ 39
Scilirozid .... „
• • • •
„ „ „ „ „„ „ • „ •
„ „
39
Cink fosfid ............ • • • • • • • • • •
„
•
• • • • • • • • • •
„ 3 9
Natrij mono)fluoroacetat (spoj 1080)
„ „„ „
„ „„
•„„
„„
„ „
„ „
40
Fluoroacetamid (spoj 1081)
„
•
„
• • •
„
„„
„ • „ 40
Alfakloraloza .. „ „ „ • „ • „ „
•
„ „ „ 40
Talij-sulfat .....
„ „
„
„„ „
•• •
„
• •
„
• •
„
„ 40
5 .2. Rodenticidi sa subakutnim
u č i n k o m
.. .
„ „ „
•
„ „ „ „
„„
„ „
„
„ 40
Kalciferol (vitamin D
2
. „ „ „ „
„„
„ „ „ „ „ „ 40
Kolekalciferol (vitamin 0
3
)
„„ „ „ „ „ „
„
„ „ „
„
„ „
„ „
„ „„ „
41
Brometalin
....... „ „ „ „ • • • • „ „ „ 41
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
6/122
i .
\ l{11de11tividi
s ;111tilwag11L111t11i111 k r o 1 1 i č n i m ) u č i n k o m ..... .. .. ........ ... .. .... .. ...
„
41
I
, I . V • I .
() /.ll;IV:lllll
lllC 1:1111 1.lll:I g r u s ~ l l l J a (f VI „ „ „ „ „ „ „ . „ . . . „„ „ „„ „ „ „„„ 42
/\11idotski u č i 1 1 a k vitamina K
„„
„ . „ „
„ „
„ . „ „ „ „ „ „ „ „ . „ „ „ „ „ „ „ „ . . „ .
44
5 J I. Prva
generacija
:rntikoagulanat:a „ „ .
. . . „
„
. „ . . . „ „ . . . . •„„ . „ . . „ „ . . .
45
I·Iidroksiku111arini „ „ „
„ „„
.
. „ „ „ „ . . „ . . . . „ . . . „ „ . . „ 45
Varfarin
„ „ „ „„„ „
„ „ „
„ „ . „ „ . „ . „ . .
„ „„
„„
. . . „ . . „ „ „
45
Ku1natetralil
„ „ „ „ . . . „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ „ . „ „ „ „ . „ . .
46
Difacinon
„ „ „„„„„ „
„ „
„ „ •
•
„ „ . „ .
„ „ „ „ „ „ .
„„
„ „ „ „
•
46
Klorfacinon „ „ „ „ „ „ „„ „ . „ „„
„ „ „„
„ „ „„ „ „ . „ „ „ „ 46
5 .4. Razvoj
~ n t i ~ , ? a g ~ l a n a t a .
2. generacije
„„ „ „ „
•
„ „
„„ „ „„
„ „ „ „
„
„„
46
R1tm1cno izlagan1e mamaca ... „ „ „ „ „ .
„ „ „ „ „ . . . „ „ „ „ „ „ „ 4 7
5 .4.1. Druga generacija antikoagulanata ...
„ „ „ „
„ „ „ „
„„ „ „„ „
„ „ „„„
48
Difenakum „ „ „ „
„„ „ „
. „ „ „ „ „ „ „„ „ „„ . . „ „ • 48
Bromadiolon
„ „„„
„ „ „ „ „
„„ „ „
„ „ „ „
„ .
„ „ „
„
„ „ „„
48
Brodifakum
„ „ „ „ „ „ .„ „ „ „ „ „ „ „ . . „ „ „ „ „ „ „ „ „ 4 8
Flokumafen ... „ „ . . „„ „ „ „ .
„ . „ „ „„„„ „ „ „ „ „ . . „
49
Difetialon .....
„ „„ . • „
„ „
„ „„„ „ „„ „ „ „ „ „ „ 49
5
.5. T o k s i č n o s t
antikoagulanata za ljude i neciljane životinje .. „
„
•
.„ „ „ 51
5 .5 .1 . Znakovi i prva
p o m o ć
pri otrovanju antikoagulantnim
roden
ticidima. • • • 5 3
5 .6. Otpornost na antikoagulantne rodenticide „ „ „„ „
„„ „
„ „ „ „ „ „ 53
Pojava otpornosti ...
„„
„ „„ „ „ . „ . „ . . „ „ „ „ „ . . „ •• „ . . 5 4
T u m a č e n j e mehanizma
otpornosti „ • „
„ „ „ „„ „„ „
. „ „ „ „
„„„ „ „
54
Biokemijska otpornost „ „ „ „ „ „ „ „ „
„„ „
„ „ „ „ „ „ „ „ 5 4
Etološka otpornost „ „„„ „ . „ „ „
„„ „ „
„ „ „„ „
„ „
. . „ . 54
Genetska otpornost
„ „
. „ . „ . . „ . . . . „„ „ . . „„ „ „„ „ „
„ „
54
Populacijska i ekološka
otpornost
„
. .
„
„
„ „ „ „ „ „
. „ . . „
„„ „
„
„ 5 5
Profilaksa pojave
otpornosti
„ „ .
„ „ „ .
„
„ „ „ „ „ „
„ „ . . „ „ „ „ „ 5 5
5.7.
Sastav i oblici antikoagulantnih
preparata
i mamaca ......„ „ „ „ . . „„ „„ „ „ „ „ 55
Parafinski
mamac
atraktiviziran univerzalnim
hranidbenim atraktantom „
5 6
~ a š t i t n ~ sklopiva p a ~ a f i n ~ ~ i r ~ n a kutija za sigurno
izlagan1e
mamaca
u
mten1enma
..................
. . . „
5 6
Koncentrati za pripremu mamaca .... „ „ „„
„„
„ „ „ „ „ „ „ „ „ 59
Rodenticidne
pelete
.. „
„„
„ .
„ „ „ „ „
„ . .
„ „
„ „ „ „
„ „
59
Parafinizirani voštani) bloketi ..
„ „ „
„ „ „
„ „ . . „ • „
„
„ „ „ „ „
„
. „
„
„
5 9
Mamci u obliku pasta i želatinoznoga gela .. „ „ „ „ „ „ „ „„ „„
„ „
59
T e k u ć i mamci „„ . „ • „ . . „ „ „ „ „ . „ „ . „ . . „
5 9
Otrovi
dodira
....
„ „ „ „
„ „ „ „ „
„
„ „ „„ „
„ „
„ „
59
Kontaktni prah ....... „ „ „ „ „ .
„ . . . . „ „ „
„ „„
„ „ „ „ „ „
60
Kontaktni gel ..................... .... • . . . . „ „„ 60
6.0.
Fumiganti otrovni plinovi) ..
„„ .
„ „
„
„ „ „ „ „ „ „
. „ „„ „ „ „ „ „ . 61
Fosforovodik
fosfin)
.. „ „ „ „ „
„ „
• . „ „ „ „ „ „ „ 61
Aluminij-fosfid „
•
„
• „ •• „
„ „
„ „
„„
„ „
„
„ . . „ „ „ . „ . 61
Magnezij-fosfid .......
„ „ „ „ „ „ „ „ . „ „ „ .
„ . .
62
Pružanje
prve p o m o ć i
..
„ • „ „ • • „ „ „ . „
„
„ „ . „ „ 62
Ugljik-dioksid
„„ . „ „ „ „ „ „ „ . . . „ „ „ . . . „ „ „
„ „
„ „
„ 63
Prva p o o ć ..... ....... .
„ „ „ „ .
„ . „
63
7.0. Metodika i organizacija deratizacije „ „ „ „ • „„ „ „ • • •
„ „
„ 65
8.0.
Mjere
zaštite od prodora i razmnožavanja
komensalnih
mišolikih
glodavaca
..... 68
8.1.
Higijensko-sanitarne
mjere „ „ •
„ „ „
„ „„„
„ • • „ „
68
8.2. G r a đ e v i n s k o t e h n i č k e mjere zaštite od
prodora
komensalnih
mišolikih glodavaca »od
štakora
sigurne
g r a đ e v i n e « )
.........
69
9.0. Management deratizacije
propisi,
provedba
i
nadzor
deratizacije) ... „ „ „ „ „ „ „ „ 79
9 .1. Propisi zakon, odluka,
program,
pisana obavijest o trovanju štakora) ........... •• 72
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
7/122
Odluka
o obveznoj sustavnoj
preventivnoj
deratizaciji .........
„ „
73
Program o provedbi Odluke o obveznoj sustavnoj
preventivnoj deratizaciji ............................. ......
.................................... 7 6
Obavijesti g r a đ a n i m a .................... ..... . .......................... ............. ...............
80
Pisana obavijest o trovanju štakora ....... ... „ „ „ „ 81
9.2.
Provedba
...................................
„ „ 82
Osoblje za
provedbu
deratizacije ........... ....... „ „ 82
Normiranje rada deratizera izvršilaca ............................................... .....
. 82
O d r e đ i v a n j e brojnosti i vrste infestacije
kornensalnim mišolikim glodavcima
„ • „ • „ „ „
„
„ 82
Procjena relativnoga broja glodavaca ........................................................
82
Procjena broja štakora
monitoringom
promatranjem) ........ ..... .... ...... ..... . 82
Procjena broja komensalnih mišolikih glodavaca izlaganjem
pokusnih neotrovnih
mamaca ........................ • • •
82
U t v r đ i v a n j e vrste glodavaca infestanata i
m o g u ć e
brojnosti
vrsta infestanata .........................................................
„ „ • • 83
Postupak
analize fecesa ....
„
• • ••• •
•
83
Postupak analize šteta ...................... 83
Postupak
analize
tragova
...
„ „
„„
83
Postupak
analize skloništa i ulaznih
otvora
u skloništa ..... • 84
Procjena
stupnja
infestacije mišolikih glodavaca
na
polju ......................... 84
Prostorije i
oprema
organizacije koja
provodi
deratizaciju ............... 84
Prostorije ............. ............ ............ ...... 84
Oprema ................................ • • „ 84
Izrada
plana
studije) za deratizaciju ..... ............. ....
„ „
„
„
„
85
9.3. Nadzor .................................. ... „ • • „ 86
Analiza i kontrola u č i n k a deratizacije ......... .... „ • • • • „ 86
Procjena
u č i n k a
deratizacije „
„
86
10.0. Deratizacija u pojedinim s l u č a j e v i m a ...................... • • • • • • •
„ „
87
Deratizacija naselja ........... . 87
Deratizacija
grada
Budimpešte ...........
• •
•
•
8 8
Deratizacija grada Bukurešta .................................. ... ...... „ •• 91
Izrada o p ć e g a programa
preventivne sustavne deratizacije
uz epidemiološku indikaciju .... „ „
„ „ „ „
„ „ 91
Pou·ebne k o l i č i n e zatrovanih mamaca u zgradama, kanalizaciji,
vod
o
tokovima
i
parkovima
za grad
Zagreb i
evidencija
rada
..
„ „ 92
Objekti
prehrambene
industrije i maloprodaje ...
„ „ • • „ 93
Samoposlužnice i trgovine živežnim namirnicama „ • „ • „ • • • „ 93
Tržnice .. „ • • „ „ „ „ „ „ •
94
Tržnice
zatvorenog tipa
u
halama
.......
„
•
„ „ „
„
„ „ 94
Tržnice
otvorenog tipa
......... „ „ „ „ „ „
94
Klaonice ....................... ...... ................ ......... .............. ..... .......... ............ 94
l a d n j a č e
........
„„
„
• • • •
95
Postupak
fumigacijom ugljik-dioksidom ... „
„ „ „ • „ „„
95
Mlinsko-pekarska industrija i silosi za
zrnatu hranu,
skladišta za
zrnatu hranu
i
brašno i prodavaonice
kruha .................. • 96
Ugostiteljski i hotelijerski objekti
„ „„ „ „
„ • • •• •
96
t o č a r s k i
objekti .... „ „
„ • „ „
„ „
97
Transportna sredstva ....... „ „ „ •
„ „
„ „ „ • •
•
97
Zoološki vrt ........................................... • • • • •
• • • 98
11.0.
Deratizacija u
b u d u ć n o s t i
i promemorija ............
„ „ „ 99
Popis priloga ...... ..... .. „ • „ • • • 101
Literatura ................................ • • • • •• • 105
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
8/122
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
9/122
redgovor
Dosad nismo imali
p r i r u č n i k
o deratizaciji u gradskoj sredini
oblikovan
s
biološkog ekološkog medicinskog gospodarstvenog i estetskog stajališta. U
svijetu i u nas postoje m e đ u t i m brojne
s t r u č n e
i znanstvene rasprave koje se
spoznajama dopunjuju i i s p r e p l e ć u
Od
dostupnih p r i r u č n i k a
posebnu
pažnju
p r i v l a č e č e t i r i : Steiniger F.: Rattenbiologie und
Rattenbekampfung
einschliess
lich der Toxikologie gebrauchlicher Rattengifte Stuttgart 1952; Meehan A.
P :
Rats
and
Mice.
Their
Biology
and
Control;
Felcourt Sussex 1984;
H r g o v i ć
N. i sur.: Deratizacija. Suzbijanje populacija štetnih glodara G. Milanovac
1991. i Buckle
A
P i Smith
B
H.: Rodent Pests
and
Their Control Walling
ford
Oxon 1996.
Uvid u cjelinu
o m o g u ć i o
mi je
rad
na
o d r u č j u
animalne higijene od godine
1954. do
1994. u nastavi i u istraživanjima u uvjetima prakse i u laboratoriju
pri
č e m u
sam
usko s u r a đ i v a o
s
brojnim
suradnicima. Za
i t a v o to
vrijeme nika
da
nisam posumnjao
da
je redukcija populacija
komensalnih
mišolikih glodava
ca u urbanoj sredini
dio
zdravstvene ekologije.
Na samom p o č e t k u
rada duboko
me se dojmio navod u Brehms
Tierleben
iz
godine 1922:
»Kada se štakori
na
nekom
mjestu
veoma
namnože
to
se ne
mo-
že izdržati. U Parizu su tako u jednoj klaonici u 4 tjedna dotukli
16 000
štakora.
U
jednom
utilizacijskom zavodu u okolici Pariza štakori su u tijeku jedne n o ć i
do
kostiju požderali 35 leševa konja.« O o č e v i m doživljajima u rovovima u gra
natiranom o d r u č j u
Tolmina i
na
položajima na Krnu u tijeku Prvoga svjetskog
rata od 1915.
do 1917. na austrougarsko-talijanskom bojištu nemam snage pi
sati.
Brojne susrete sa štakorima selcima doživio sam pri higijenskim analizama
na farmama uz manje ili više uspjele i zanemarene deratizacije. Vidio sam broj
ne štete
od
štakora u zgradama klaonicama kao njihove brojne populacije na
odlagalištima.
Od
prve objavljene rasprave
1959.
organizaciju deratizacije hu
mane medicinske i poljoprivredne struke posebno sam cijenio i
k r i t i č k i
utirao
put za rad veterinarske medicine.
Sadržaj je p r i r u č n i k a u o b i č a j e n i o b u h v a ć a biološke ekološke etiološke i
gospodarstvene spoznaje
t e č e n e
u
p r a k t i č n o m radu
na preventivnoj zdravstve
noj ekologiji. Opisani su uporaba mamaca s kemijskim otrovima antikoagulan
tima 1. i 2. generacije i pojava
otpornosti
na antikoagulante a slijede spoznaje
o formulacijama antikoagulanata.
Otrovi
s akutnim i subakutnim č i n k o m kao
i uporaba fumiganata p r e p o r u č e n i su samo izuzetno uz oprez.
Postupcima alternativne
borbe dana
je puna pažnja. Posebna je pak pozor-
nost p o s v e ć e n a
provedbi sustavne preventivne deratizacije naselja.
O p ć u
pre-
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
10/122
poruku na temelju spoznaja i iskustava objavili smo
na 6th International Con-
gress in Animal Hygiene, International Society for Animal Hygiene ISAH) u
Skari u Švedskoj godine 1988.
Ona
u okviru principa integrirane higijene i san-
itacije sadrži ekološki siguran i za štakore
p r i v l a č a n
univerzalni
mamac
u obliku
parafinskog bloketa za
uporabu
u eksterijerima.
Za
interijere je
i z r a đ e n a
sklo-
piva zaštitna kutija kao estetsko i za okoliš toksikološki sigurno rješenje.
Sustavna
borba
s komensalnim mišolikim glodavcima razvijala se
uporedo
s
civilizacijom i posebno se razvila u drugoj polovici 20 s t o l j e ć a Za
Drugoga
sv-
jetskog
rata
znanost sve
v e ć u
pažnju o b r ć smanjenju broja ovih t e t o č i n j a Ta-
da
se pojavljuju novi, djelotvorniji raticidi
kao 1080
ANTU, krimidin i
od
anti-
koagulanata varfarin.
Nakon
1945. objavljeno je u svijetu više od 4
000
odnosnih publikacija. Ta-
k o đ e r j važno napomenuti da, osim brojnih komensalnih glodavaca, u svijetu
ima i više od
100
nekomensalnih glodavaca š t e t o č i n j a
D e r a t i z ~ c i j a
u praksi nastavak je zamisli
iz
moje knjige
Osnovni p r i r u č n i k
zaizradu
s p e c i f i č n i h
higijenskih i sanitarnih
programa
veterinarskih ustanova,
Zagreb,
1997.
P r i r u č n i k
je namijenjen profesionalcima,
onima
koji
u č e
i
onima
koji
u n p r e đ u j u
ovu interdisciplinarnu djelatnost,
u k l j u č u j u ć i
i pojedince sklone
principu
»uradi sam«
kako
bi se
o č u v l o
zdravlje ljudi,
d o m ć i h
životinja,
hra-
na
i druga ugrožena materijalna dobra.
Zagreb, u ožujku
1998.
ntun
saj
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
11/122
r
1
Kozmopolitski mišoliki glodavci
Od oko 5 000 vrsta sisavaca u svi
jetu ima oko 2 000 vrsta glodavaca. U
ovom
j
p r i r u č n i k u od više vrsta ko
mensalnih
mišolikih glodavaca težište
na
trima vrstama
koje su i u nas pro-
glašene š t e t o č i n j a m a ,
b u d u ć i
da
šire
bolesti, uništavaju hranu i materijalna
dobra i izazivaju
odvratnost
u v e ć i n e
ljudi.
Taksonomija
roda
Rattus obuhva
oko 500
do 600 naziva diljem svi
jeta. Komensalni mišoliki glodavci u
odnosu
na
č o v j e k a
i okoliš izrazito su
prilagodljivi i
nemaju
o g r a n i č e n j a
u
biološkoj ravnoteži u danome
spektru
okoliša. Ta j
č i n j e n i c a ujedno
i glavna
p o t e š k o ć a
u standardizaciji
postupaka
deratizacije. Prilog 1.)
Deratizacija, tj. uništavanje mišoli
kih glodavaca iz rodova Rattus, Mus i
njima srodnih s epizootiološkoga i gos
podarstvenoga stajališta znanstveno
j
n a z n a č e n a na Premiere
Conference
In
ternationale du rat, Paris-Le Havre od
Razred
Mammalia
Red
Rodentia
Pod red
Myomorpha
Obitelj
Muridae
Red
Mus
Vrsta
Musculus
k u ć n i
miš
16. do
22.
svibnja 1928.
Od
tada pa
do danas deratizacija je
stalna
svjetska
tema.
Ekološka
segregacija o g r a n i č i l a je
kompetenciju
i z m e đ u štakora selca i
crnog
štakora. Razvoj suvremenog po-
imanja »Rat proof
building construc-
tions« g r a đ e v i n a sigurnih
od
štakora)
umanjilo je razmnožavanje
štakora
te
ih je prilagodila na kanalizacijske sus
tave, uz temelje i oko zgrada i
na
skladišta. Važno
j t a k o đ e r da
su pos
tupci deratizacije
na
p o d r u č j i m a na
kojima žive obje vrste
u č i n k o v i t i j e na
populacije
štakora
selca.
Brehm
i sur. 1922) bili su, sigur
no, suvremeni pioniri u istraživanju po-
našanja
štakora
u odnosu
na
habitat,
reprodukciju
odnos prema
hrani ži
votni tijek, ponašanje, osjetila, kreta
nje i dinamiku populacijske strukture.
Te tri vrste komensalnih mišolikih
glodavaca jesu
štakor
selac, crni šta
kor
i k u ć n i miš.
sisavci
glodavci
mišoliki
miševi
Rattus
Rattus rattus Rattus norvegicus
crni štakor štakor selac
Prilog 1
k r a ć e n a
klasifikacija za tri vrste komensalnih mišolikih glodavaca
ozmopolitski mišoliki glodavci
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
12/122
1 1 Porijeklo, proširenost,
biološke
z n a č a j k e
ponašanje i prilagodba
Štakor
selac Rattus norvegicus),
Norvay,
Brown or Common
rat, Wan
derrrate prilozi 2,3,4)
P o t j e č e iz Azije i s t o č n i j e od
pod-
r u č j a
razvoja k u ć n o g miša, napose iz
Kine. Odande se
polako
širio
prema
zapadu usporedo
s porastom i selid
bama
p u č a n s t v a . U
Europu
j stigao
p o č e t k o m
18. s t o l j e ć a .
Prvo je izyješ
ć e iz
Kopenhagena godine
1716.
Sirio
se
brzo
pa
je
1728.
zabilježen u En
gleskoj, 1750. u Frans:uskoj, . 1 7 6 ~ u
Norveškoj i
1790.
u SvedskoJ.
U
Sje
vernu
je Ameriku unesen
1775.
Sad je
kozmopolit
iako u
p o d r u č j u tropa
ima težište zaposjedanja priobalja.
Biološke
z n a č a j k e
V e ć i
je
od
crnoga
štakora.
S m e đ e
ili crvenkaste j boje, a
odozdo
je svjet
liji.
Ima
relativno debeli rep
k r a ć i
od
tijela s najviše 220 ljuskastih prsteno-
va. Uške su k r a ć e od
onih
u k u ć n o g a
štakora. Dužina
j tijela
24,5 21,1, -
27,3)
+
repa 20 17,2 - 22,9)
cm. Zi
vi
u
p o d r u č j i m a
blizu
vode
i u naselji
ma,
posebno
u ruševinama,
k a n a l i ~ a -
cijskim cijevima,
podrumima
vlažnim
stajama i na brodovima. Djelatan j u
sumrak
i n o ć u Nasrtljiv je.
Dobro
pli
va i roni. Živi u
skupinama. Pod
zem
ljom
kopa hodnike
s
gnijezdom
i spre
mištima hrane. Prenosi
zarazne
boles
ti.
Hrani
se svakom r a n o m
pretežno
sitnim životinjama.
Zdere
i strvine. U
nedostatku
hrane napada
d o m a ć e ži
votinje i ljude. Pari se
od
ožujka
do
kolovoza. lvilade nosi 22 do 24
dana.
Koti od travnja
do
rujna 3
do
7
puta
po
6 - 10 15) mladih koji su slijepi
14 do 16
dana. Sišu
21 dan
i
osamo-
staljuju se
nakon 42
dana. Spo}no sa
zriju
nakon
2
do
3 mjeseca. Zivi
do
sedam
godina. Glasa se
c i č a n j e m
i
fr
kanjem Garms i Born,
1981). Zanim-
ljiv je i biotski potencijal u uzgoju.
Prilog 5).
rilog
2
Zemljopisna raširenost štakora selca Lund u Buckle i Smith, 1996.)
2 U RATIZACIJA U PRAKSI
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
13/122
Prilog
3.
štakor
selac - Rattus norvegicus
(Bateman,
1979.)
Izgled: v e ć i i snažniji od crnoga štakora
Dužina tijela: 40,5 - 47,5 cm, u k l j u č u j u ć i i rep
Dužina repa: 2 - 25 cm
Težina: varijabilna
4
- 5 g (ženka) i
500 - 700 g (mužjak)
Težina pri
okotu:
4,5 - 5,9 g
Težina
nakon
10
dana:
20 - 25
g,
2 dana: 4 - 5 g,
3 dana: 6 - 87 g,
4
dana:
85 -
13
g,
5 dana: 12 -
15
g,
6 dana: 14
- 18
g,
70 dana: 16 - 205 g,
80 dana: 175 - 24 g,
90 dana: 19 - 26 g,
1 dana: 2 - 28 g
i 11 dana: 23 -
31
g.
Mužjaci u dobi od 1 dana
teži su od ženki 12 .
Parovi sisa: 6 5 - 7)
P o č e t a k
dlakavosti: s 2 - 3 dana
Otvaranje
vanjskog
uha:
s
2,5 - 3,5
dana
Pojava s j e k u t i ć a : s 8 - 1 dana
Izražena sposobnost plivanja: s 8 dana
Mladi
nalaze
put
do
majke:
s 9 - 1O dana
Otvaranje o č i j u s 1O - 17 dana
Obraslost
dlakama spolnih organa:
s 1 - 16 dana
Uzimanje krute hrane:
s
12 -
14 dana
Prilog 4. štakor selac Rattus norvegicus
(Haltenorth,
1982.)
Otvaranje
rodnice:
s 15 - 72 dana
P o č e t a k
ovulacije:
od
35 - 45
dana
Tjelesna temperatura:
37,5 - 38,8 °C
Broj
udisaja:
1 -
15
u minuti
Broj
otkucaja
srca: 2 - 400 (360) u minuti
Spolna zrelost: s 5 - 9 tjedana
lzraslost: sa 6 mjeseci
P o č e t a k
uzgojnog razdoblja:
s 1 - 12 tjedana
Kraj uzgojnog razdoblja:
nakon
1
o -
12
(najviše 15) mjeseci
Broj mladih u
leglu:
do 23
u
prosjeku 9 - 12)
Broj legala godišnje: 8 - 9
Ukupan
broj
legala: 12 - 15
Broj
ukupno uzgojenih mladih
po
ženki:
1 - 12
Trajanje
ciklusa:
4 - 5 7) dana
Skotnost: 21 dan. Najduže do 34 dana
ako ženka doji brojno leglo
Vrijeme dojenja: 28 dana
O d b i ć e mladih za 3 tjedna, a u velikom leglu
nakon 4 tjedna
Dužina života: 3 (najviše 7) godina
N a č i n života:
pretežno n o ć n a djelatnost.
Stvara č o p o r e
Prošlrenost:
kozmopolitska
Domestlkaclja: od 1822.
Prilog 5. Biotski potencijal štakora selca u uzgoju (Schmidt, 1985)
Kozmopolitski mišoliki glodavci
3
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
14/122
Reprodukcija i razvoj
Postoje
p o j e d i n a č n i
štakorski pa
rovi koji žive zajedno u brlozima i za
jedno traže hranu. Štakori koji žive u
v e ć i m č o p o r i m a
ne priznaju pojedi
n a č n e parove pa se ženke za vrijeme
šestosatnog spolnog žara pare sa svim
mužjacima iz
č o p o r a
i z m e đ u
200
i
600
puta.
Mladi
su mužjaci posebno
spolno djelatni u
dobi od
3
do
5 mje
seci. Stariji mužjaci u dobi
od 1 do
2
godine prije se
umore
pa kao primar
nu z a d a ć u preuzimaju zaštitu život
noga prostora č o p o r a . Zato
nije izne
n a đ u j u ć e
kada se u lovkama uhvati vi
še
od 40o o
skotnih ženki.
Ženka
u
prosjeku nosi oko 24 dana. Broj je
~ l ~ d i h
v e ć i od
broja žutih tijela u jaj
mcima.
Ova
je poliovulija vjerojatno
posljedica toga što pojedini folikuli
imaju više
p o j e d i n a č n i h
jajnih stanica.
U leglu nalazimo
i z m e đ u
6 i
12
mla
dih. Zabilježeni su s l u č a j e v i i sa 17 do
19 mladih. Približan broj mladih
po
ženki
možemo odrediti
po
ožiljcima
na maternici. Mladi su nakon okata
slijepi i goli i progledaju
nakon 14 do
15 dana. Prije nego progledaju mladi
reagiraju na
s p e c i f i č a n
miris
č o p o r a
pa
se nastoje osim
pod
ženke
pod-
v l a č i t i
i
pod
ostale jedinke u
č o p o r u .
Odrasli štakori
opet
pokazuju želju da
sjednu na mlade vjerojatno zato što
im godi topla podloga. U
v e ć i m č o p o -
·„
rima »komunama«
č e s t o
u gnijezdima
ima
po
više ženki koje doje mlade za
j e d n i č k i .
Tako se u istome gnijezdu is
todobno n a đ u
i jedinke triju životnih
dobi. Z a j e d n i č k i je uzgoj važan ako
strada pojedina ženka. Pomajke ot
hrane takve mlade sve
do
sposobnosti
samoprehrane Adoptirani mladi pre
žive ako dobna razlika ne prelazi 5 do
1 O dana. Ako su
adoptirani
mladi više
od
14
dana
m l a đ i
od
ostalih
tada
ne
dostaje mlijeka za
m l a đ e
pa
oni
ugiba-
4 DER TIZ CIJ U PR KSI
ju. Štakori
t a k o đ e r
imaju
nagon
saku
pljanja i unošenja mladih u gnijezda.
To
č i n e
ne
samo
dojne ženke v e ć i od-
rasli štakori. Ostaje pitanje je li
r i j e č
o
spas_avanju mladih ili o unošenju plije
na Jer
ako
u nastambi
nema mladih
š ~ a k o r a
tada
odrasli
požderu
sakup
l1ene. To se odnosi i
na
strane jedinke
iz
drugog
č o p o r a .
Mladi štakori u dobi
od 22 dana
napuštaju gnijezdo. U prvim su dani
~
plašljivi i dosta neoprezni a u
do-
bi
od
5
do 10
tjedana igraju se privid
nih
borbi.
Spolno
zreli postaju mužja
ci s 3 a ženke sa 3 5
do
5 mjeseci. U
uzgoju
štakora
selca ženka
može
imati
6
do
7 le gala.
Na
taj
n č i n možemo
procijeniti
plodnost
štakorskog
para
i
njihovih potomaka
na oko
85 O jedin
ki godišnje. U zbilji je ta brojka
ipak
manja i procjenjuje st: na
100 do 150
~ e d i n k ~ . Slobodno ž i v e ć i štakori imaju
intenzivnu reprodukciju
od
ožujka
do
kraja lipnja. U to vrijeme pojedine
ženke imaju
po
dva legla.
T r e ć e
leglo
o b i č n o
imaju u jesen
od
kraja kolo
voza
do
listopada. Broj je mladih u je
sen velik ali oni iz zadnjeg legla ne
prežive svi zbog h l a d n o ć e i seobe.
Životni ciklus
Ženka štakora
selca u
dobi od
3
mjeseca ulazi u ciklus svakih 4
do
5
dana
i ostaje primljiva za oplodnju
kroz
1
do
2 dana.
T i p i č a n
životni cik
lus štakora i miševa prikazan je u Pri
logu 6.
Dnevni ritam
Štakor selac
n o ć n a
je životinja koja
posebno voli sumrak.
Ipak
je djelatan
i danju za razliku od crnoga štakora
koji
na dnevnome
svjetlu žmiri a
o č i
mu suze. Dokaz za dnevnu djelatnost
jest i nalaz u
probavnome traktu
pre-
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
15/122
~
spolna zrelos; ;
; _
~
~ ~
4 v . , ~ ~
estrus
~ - : : :
l
samostafjenje estrus nakon
~
Q f - ,
\ k o ć e n j
~
6 ·•
21
t.
r
-
~ ,
J , h ~
. : .
J ; ; < ~ p jn j - ~
~ oplodnja
gestacija / Mužjak pritiskom prednjih nogu na
21 dan ženkine slabine p o t i č e spolni žar u ženke
rilog 6. T i p i č a n životni ciklus štakora i miševa (Meehan. 1984.)
datora dnevnih ptica
grabljivica osta
taka požderanih štakora selaca. Na
dnevni
ritam, osim svjetla i tame, utje
č u još temperatura i dnevna djelatnost
ljudi. Djelatnost štakora p o č i n j e kada
djelatnost ljudi prestaje. Zapažena j i
prilagodba na
gašenje svjetla u zgra
dama,
što
je, č i n i se,
znak
za
p o č e t a k
djelatnosti štakora .
Godišnji ritam i seobe
Štakori selci napuštaju g r a đ e v i n e u
p r o l j e ć e ,
pa,
pošto
se namnože po
novno se u njih v r a ć a j u u kasnu jesen.
Ova
j
migracija u uskoj vezi s rastom
biljaka
b u d u ć i
da one pružaju zaklon.
U nas u kontinentalnom p o d r u č j u to
je
p o č e t k o m
svibnja. Ova migracija
nije posebno u o č l j i v a b u d u ć i
da dio
štakora
ostaje u
g r a đ e v i n a m a .
Postup-
ci suzbijanja insekata u poljoprivredi
u
travnju
smanjuju i broj
štakora
u
polju. Štakori selci koji žive
na
otvo
renom u tijeku ljeta rado zauzimaju
mjesta na kojima
mogu
rovati odozdo
nagore. To se posebno
odnosi na
ri
j e č n e obale, nasipe, jarke i šipražja.
Ova spoznaja može poslužiti pri pro-
cjeni infestacija, iako se č e s t o naselju
ju i
na
ravnicama gdje kopaju skloniš
ta
l i č n o onima
u
h r č k o v a .
Povratak
iz
polja u
g r a đ e v i n e
nastupa
u jesen, ka
da
se
uberu
zadnji plodovi. To j u nas
p o č e t k o m
studenoga i ova
j
migraci
ja znatno
u o č l j i v i j a
od one proljetne.
Sada se štakori selci u o č a v a j u i na
prostorima gdje ih nismo v i đ a l i
po
lje
tu. Pri seobi š takori slijede u,rrte puto-
ve
duž
jaraka, nasipa i sl. Cini se da
pritom
slijede mirisni
trag
prethodni-
ka.
Do
seobe može
d o ć i
i izvan sezone
Kozmopolitski mišoliki glodavci
5
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
16/122
u s l u č a j u uspješnih deratizacija. Uzro
ci su tada u uznemiravanju, nedostat
ku
hrane
ili prekobrojnosti. Za razli
ku
od
štakora selaca, u crnih štakora
nis13
zabilježene seobe.
Stakore selce koji
č i t a v u
godinu
obitavaju na otvorenim površinama na
lazimo na mjestima gdje hranu nalaze
i izvan vegetacijskog razdoblja. To su
npr. štakori selci uz odlagališta otpada
i sl.
Crni štakor u nas, u pravilu, ne živi
na
slobodnim površinama.
Ta
je poja
va izražena u Tropima.
Na p o d r u č j u
Sredozemlja crni štakor, osim u gra
đ e v i n a m a
živi i
na d r v e ć u
posebno
na plantažama.
Pri seobi štakori selci i plivaju.
Utjecaj h l a d n o ć e na štakore
S l o b o d n o ž i v u ć i štakori selci ne na
puštaju podzemna skloništa za tempe
ratura nižih od 10 °C. U podzem9im
skloništima ostaju ispod snijega. Sta
kori ne spavaju zimski san, iako radi
uštede energije smanjuju životne dje
latnosti.
Za deratizaciju za niskih tempera
tura važno je da štakori ne žderu za
mrznute mamke. Mišljenje da se suhi
mamci ne zamrzavaju
nema z n a č e n j a
b u d u ć i da štakori za niskih tempera
tura
ne napuštaju svoje brloge. Dakle,
treba
poštivati pravilo da
ZA VRIJE -
ME
MRAZA
NE
TREBA IZLAGATI
ZATROVANE MAMKE
Po zimi se štakori koji žive na otvo
renom
slabije razmnožavaju. Kako zna
mo, zadnje je leglo u tijeku listopada.
P o č e t k o m
studenoga ima još dosta
mladih koji propadaju u
znatnome
broju tijekom seobe u zgrade.
Za
raz
liku od štakora koji žive
na
slobod
nom
i kojima razdoblje razmnožava
nja
p o č i n j e
u ožujku i travnju, u grija
nim zgradama i stajama štakori se raz-
6 DER TIZ CIJ U PR KSI
množavaju tijekom cijele godine jed
nako kao i
oni
koji žive u
tropskim
p o d r u č j i m a .
Poznata je
č i n j e n i c a da
se
crni štakori koji žive u
h l a d n j a č a m a
razmnožavaju i pri
temperaturama
od
8
do 10
°C.
Pojava tzv. štakora kralja (Ratten
konig) (crtež na naslovnici) u o b i č a j e n
je izraz u
n j e m a č k o j
literaturi,
kao
i
»Štakorolovac« (Rattenfanger), (crtež
na zadnjoj stranici).
Štakorski
je
kralj svježanj
štakora
u
klupko s ispletenim repovima. Na taj
se
n a č i n
štakori bore
protiv
smrza
vanja. Gomilanje u hrpe, osim u ho
meoterma, zapažena je i u poikiloter
ma, npr. u
p i l i ć a
koji se za niskih tem
peratura
u gomili mogu i ugušiti. Naj
vjerojatnije je da se štakori koji žive
na
slobodnom
da bi izbjegli hipoter
miju tijesno priljubljuju tijelom, a re
pove ispletu u č v o r o v e . Kad se repovi
kao periferni dijelovi tijela zamrznu,
izgladnjeli ih štakori teško
mogu
raz
dvojiti. Smrznute repove i uši nalazi
mo
a č e
uglavnom u
crnih štakora
koji žive u hladnim dijelovima zgrada.
Samoamputacija smrznutih repova
ipak je r j e đ a pojava od samoamputa-
cije kao posljedice bakterijske infekci
je
ili
zbog dubljih ugriza. Manje vjero
jatno t u m a č e n j e pojave »Štakora kra
lja« jest
da
mladi štakori u Leglu ostaju
zalijepljeni ostatcima
embrionalnih
ovojnica. To se može
p o r e ć i
za grup
no
leglo
za
koje se skrbi više ženki.
Možda
je
to
m o g u ć e u
p o j e d i n a č n o m
Leglu
ako ima prekobrojnih mladih šta
kora.
ell
(1924)
pridonio
je
t u m a č e -
nju
uzroka
pojave ovog
fenomena
u
drugih životinja u slobodnoj prirodi.
Odnos štakora prema hrani
Tu prevladavaju dvije
z n a č a j k e .
Prva
je da štakori izbjegavaju sve nove okol
nosti i predmete (neofobija),
u k l j u č u -
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
17/122
-
j u ć i i hranu u poznatom okolišu. Dru
ga je pridržavanje poznatih lokalnih
navika i tradicija. Jednom
p r i h v a ć e n a
hrana ima prednost.
Prema
novoj vrsti
hrane
o d l u č u j u
se nakon promatranja
ponašanja
ostalih jedinki.
Mladi
šta
kori
to
a u č e
od
majke u dobi
od
4 do
5 tjedana
p o n a š a j u ć i
majku. Ako ona
izrazi odbojnost, to isto č i n e i oni. Za
to se mladi štakori ne
mogu
trovati do
dobi oko jednog mjeseca, kada mladi
štakor selac teži oko 45 g. Nakon tri
mjeseca mladi se štakori osamostaljuju
pa su manJe oprezm.
Nagon za sakupljanjem i
spremanjem hrane
Taj
je
nagon u štakora dosta izra
žen. Posebno rado unose zrnatu hra
nu u spremišta svojih skloništa. Č e s t o
to č i n e zbog
nagona
»gomilanja«, po
put h r č a k a Ta hrana
tada
pr9pada
nakon što
isklija ili zapljesnivi. Stako
ri ponekad unesu
hrane
i do 4
puta
vi
še od potrebne k o l i č i n e Napunjena
podzemna
spremišta proširuju
prema
gore
pa naslage hrane
budu
visoke i
do 15 cm. U takvim se gomila1t1a hra
ne razvijaju i l i č i n k e insekata. Stakori
malokad ugibaju zbog gladi
b u d u ć i
da
bez hrane mogu ostati 2 do 3
pa
i 4
dana.
Štakori ugibaju
uglavnom
zbog
hipotermije,
a ne zbog nedostatka
hrane.
Štakori selci i crni
štakori
svežderi
su koji preferiraju biljnu
hranu.
Hra
ne se
manjim
sisavcima i pticama, ali i
životinjskim dijelovima, kao i leševi
ma.
Štakor
selac napada
po
potrebi ži
votinje i
v e ć e od
sebe. Odrasle guske i
pure ubija ugrizom u glavu. Prasadi i
janjadi grizu trbuhe. Utovljenim svi
njama grizu naslage masti. Slonovima
g l o đ u stopala. Ima podataka o napa
dima
na djecu u kolijevkama,
na
ne-
pokretne bolesnike, n e m o ć n e osobe,
alkoholizirane osobe i na rudare u ok
nima. Štakori su posebno opasni ako
napadaju u ~ o p o r u i ako su u životnoj
opasnosti. Stakori selci love ptice i
d o m a ć u
perad.
Posebno su
ugroženi
p l ć
i bolesna perad. Žderu jaja ptica
i d o m a ć e peradi odgrizanjem poduž
ne polutke prilog 7) pa tako otkriva
ju svoju prisutnost, za razliku
od
ne
kih ptica grabljivica i lasice koji to
ne na drugi
n a č i n
a
b
c
rilog 7. Ostatci ljuske jajeta:
a
n kon što
g
je
žderao štakor, b) n kon kljucanja vrane ili gale-
ba i c) nakon što ga je ispila lasica Steiniger, 1952)
Pretežno dnevno uzimanje hrane
jest
oko 10
do
25
g, a hrane koja sa
drži mnogo vode oko 60 do 70 g.
Potreba za
vodom
u štakora
Štakor selac troši više vode
od
cr
noga štakora. Zbog manjka slatke vo
de na brodoyima zato prevladavaju
crni štakori. Stakor selac u slobodnoj
prirodi ždere koEijenje bilja zbog po
trebe za vodom. Stakori zbog istog ra
zloga u skladištima nagrizaju jabuke,
a u stajama s t o č n u repu. U nuždi šta
kori žderu i snijeg. Zapažena je da li
žu i
kondenzat
na
prozorskim
okni
ma.
Sposobnosti kretanja štakora
T r č a n j e
Štakor selac
t r č
sporije
od č o v j e -
ka, psa i m a č k e . Crni j
štakor
nešto
brži. Brzo.. r č a n j e
štakora zapravo
je
skakanje. Stakori ne t r č e
na
duge
pru
ge i
brzo
se
umore pa
traže
m o g u ć
Kozmopolitski mišoliki glod vci 7
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
18/122
nost sklanjanja u
pukotine
i u skloniš-
ta. Pri
t r č a n j u
štakor ispruži prste pa
ostavlja k a r a k t e r i s t i č n e otiske tragova
prednje šape s 4 i zadnje šape s 5 prsti-
ju. To je
ujedno
i jedan od znakova
prisutnosti
štakora
npr. u blatu ili
na
brašnom ili nekim prahom posutom
podu. Ptice ostavljaju trag stopala u
obliku lepeze prilozi 8, 9, 10).
Prilog a Otisci prednjih i zadnjih šapa štakora
selca Steiniger, 1952)
Prilog 9 Otisci šapa štakora na podu posutu
prahom Meehan, 1984)
rilog 10. Otisci stopala vrane u hodu s
k a r a k t e r i s t i č n o m »lepezom«
za
ptice za razliku
od otisaka štakorskih šapa
8
DERATIZACIJA U PRAKSI
Skakanje
Štakor
selac nevoljko s k a č e s višeg
na niži položaj. To č i n i u posebnoj po-
gibelji i u bijegu.
On
se uvijek nastoji
penjati
odozdo
nagore. To
može
i
na
okomitu hrapavom zidu prilog 11.)
S k a č e prema
dolje do 30 cm
ako
u
nuždi padne s visine i od 1O m ostaje
J pravilu n e o z l i j e đ e n poput m a č k e
Stakor
selac s k č e uvis 60 do 80 cm.
Uglavnom glatku okomitu
površinu
visine 1 m ne može svladati ni uz
v e ć i
zalet.
Ako
se
štakor
selac n a đ e u bijegu
od
č o v j e k a
u
uskomu
prostoru
s k a č e
na uspravnog
o v j e k a
na noge u visini
koljena i niže pa se može odstraniti
štapom. Uplašeni štakori
spontano
s k a č u
uvis i
c i č e .
Ova
spontana
reak-
cija
straha
u glodavaca
s l i č n a
je reak-
ciji u k u n i ć a kada zadnjim
nogama
udaraju o pod. Odrasli se štakori u
borbi
m e đ u s o b n o
grizu uz neprekid-
no skakanje uvis.
Skok udalj štakora selca u
odnosu
na
duljinu tijela
dosta
je
skroman
i
dosiže jedva 50 cm. Najduže zabilje-
žen skok je do
105
cm.
Crni štakor u odnosu na štakora
selca s k a č e dalje. Poznato je da crni
štakor može s k o č i t i s velikih visina i
na znatne udaljenosti pri skokovima s
krova na krov i s krova na
balkon
i
obratno. Zato i infestira zgrade s rav-
nim krovovima a č e s t o prelazi i po ži-
č a n i m
vodovima
b a l a n s i r a j u ć i
i pri-
d r ž a v a j u ć i
se žice uvrnutim repom.
enjanje
Štakor selac glatke povrsme svla-
dava okomito samo u uglovima, ras-
puklinama i uz cjevovode i oluke. Ka-
mene fasade, gruba žbuka ilipeblanja-
no drvo nisu mu
prepreka.
Stakor se-
lac
na
hrapavoj se cementnoj površini
penje
sporo
i
uporno.
Ponekad
za 1 m
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
19/122
_
-
rilog
11. Štakor selac pri usponu
po
hrapa-
vu zidu Meyer u Buckle
i
Smith, 1996)
uspona
potroši
i
po 45 minuta. Na
zi
du
obraslu bršljanom penje se vrlo
brzo. Dobro se penje po
d r v e ć u .
Rep
mu pri
penjanju služi za
p r i h v a ć a n j e
uz podlogu ali i za balansiranje i pri
h v a ć a n j e na
žici.
Ipak
se
štakor
selac
ne
može
objesiti za rep. Rep
mu tako-
đ e r
ne
može poslužiti ni
kao podupi-
r a č kao npr. u ptica p e n j a č i c a . Ako se
štakora koji se penje
dodirne
s gornje
strane, savije se reflektorno prema
gore. Ako se
dodirne
s donje strane,
tada se savije prema dolje.
Crni se štakor penje još bolje i brže
od
štakora
selca. Kao vrsta koja živi
na d r v e ć u č e s t o s
grana
u s k a č e na
zgrade.
Na brodove
s l a k o ć o m u t r č a -
va preko privezne užadi.
P r o v l a č e n j e
Odrasli
štakor
selac može se
pro-
v u ć i
kroz
ž i č a n u
mrežu s pravokutnim
oknima širine
25
mm i visine 3O mm.
P r o v l a č i se kroz cijev promjera iznad
3 8 cm i
kroz
okruglo okno
ž i č a n e
mreže
od
samo 2,5 cm. Pri p r o v l a č e -
nju postavlja
p o p r e č n o prsa
i zdjelicu
i u v l a č i trbušne organe, što mu u cije
vi nije m o g u ć e
Ako znamo da se m a č k e ne mogu
u v u ć i u cijevi promjera manjeg
od
6 cm
i da su hodnici u skloništima štakora
selca za odrasle 6 - 12 cm i za mlade
3 4 cm, za sigurno izlaganje mamaca
na otvorenom p r e p o r u č u j e se
upora-
ba
cijevi
promjera
do 6 cm.
Glodanje
Zubi štakora selca i crnog štakora
~ m a j u po Mohsovoj skali t v r d o ć e vri-
1ednost 5 S Prema tome štakori mo-
gu
glodati
olovo, cink, kositar i alumi
nij, dakako i tvrdo drvo.
Ne
mogu
prema. tome glodati tvrde kovine,
staklo l beton. Nagon za glodanjem u
štakora
stoga je uzrok brojnim šteta
ma
od
glodanja olovnih,
gumenih
i
nekih vrsta p l a s t i č n i h materijala. Ako
oštete e l e k t r i č n e plinske ili
vodovod-
ne vodove, štete su č e s t o neprocjenji
ve. Tako nastaju kratki spojevi uz is
krenje, prodor plina u prostorije uz
požare, eksplozije. otrovanja plinom
Prilog 12. Ć e l j u s n e kosti štakora selca
sa
s j e k u t i ć i m a koji se moraju brusiti glodanjem da
i se č e l j u s t i mogle zatvoriti Cornwell, 1979.
Kozmopolitski mišoliki glodavci 9
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
20/122
poplave i dr. Mišljenje da štakori mo-
raju brusiti
s j e k u t i ć e
glodanjem
da
bi
mogli zatvarati
č e l j u s t i
ipak nije
t o č n o
jer ih oni mogu brusiti i struganjem
zuba o zub, što je
dokazana
pri drža-
nju u staklenim kavezima uz mekanu
hranu
prilog 12).
Kopanje i rovanje štakora
Štakor selac, za razliku
od
crnoga
štakora, rado kopa
i ruje u zemlji, ia-
ko
može živjeti i na višim dijelovima
zgrada, što je
i n a č e
prebivalište
crnog
štakora. Štakori, u pravilu, ne kopaju
u zemlju dublje
od
oko 40
cm.
Zato
su
v e ć č v r s t i
betonski temelji dubine
80 cm ispod površine zemlje sigurna
prepreka
protiv
prodora
štakora kroz
zemlju ako nije posrijedi gradnja na
nizbrdici. Spomenuta
j
dubina u konti-
nentalnom p o d r u č j u
i
zona
zamrzava-
nja tla. Štakori na kosinama, kao i
i n a č e
kopaju odozdo naggre
b u d u ć i
da lakše o d g r ć u zemlju. Stakori pri
kopanju guraju zemlju
prema
nazad, a
dijelom i
prema
naprijed. Ako štakor
ruje i kopa uz površinu zemlje, tada
zemlju izbacuje na udaljenost od 1 do
1,5 m.
B u d u ć i
da su kopanje i rovanje, kao i
glodanje, nagonska potreba, č e s t o na-
lazimo i nepotrebne slijepe iskope.
Kao štete posebno su opasna ošte-
ć e n j a
nasipa uz
m o g u ć e
poplave i nas-
tanak
kratkih spojeva
i z m e đ u
vodova
pitke vode i
otpadne kanalne vode,
što može uzrokovati
h i d r i č n e
infekci-
je i intoksikaciju raznim kemikalijama.
Plivanje i ronjenje štakora
Štakor
selac može plivati
od
1
do
1,5 sat prije nego što se utopi. Tako
može preplivati rijeke i doplivati niz-
vodno i više od
30
km. U bijegu može
roniti i
do
2 minute. To se
d o g a đ a
i
1Q
DER TIZ CIJ U PR KSI
pri
prodoru
iz kanalizacije u zgrade,
iz rijeka u kanalizacije, pri žderanju
r i b a
u h v a ć e n i h u ribarske mreže i sl.
Crni štakor
ne
podnosi vodu
i ne
traži
hranu
u njoj. Pri plivanju u nuždi
u vodi se brzo umori i utopi.
Sve navedene sposobnosti kretanja
štakora
važne su za zaštitu
g r a đ e v i n a
od prodora
štakora pri provedbi tzv.
»rat
proof
building« mjera.
Od fizioloških sposobnosti
štakora
pri uporabi zatrovanih mamaca zna-
č a j n a
j vjerojatna n e m o g u ć n o s t povra-
ć a n j a štakora. Po Steinigeru 1995),
štakori ne mogu povratiti požderanu
hranu
što je
i n a č e
osobina
nekih
glo-
davaca. To je zbog toga što navodno
nemaju potrebnu inervaciju jednjaka.
Ipak to
treba
uzeti s rezervom b u d u ć i
da štakori mogu oboljeti od morske
bolesti kod koje su glavni znakovi
m u č n i n a i p o v r a ć a n j e .
Ova
nesposob-
nost
bila bi korisna
b u d u ć i
da povra-
ć e n i sadržaj zatrovanog mamca može
biti uzrok otrovanja nekih d o m a ć i h
životinja.
Osjetila i njega u štakora
Štakori su vjerojatno slijepi za boje
i razlikuju samo svijetle i
tamne
nijan-
se. Slabo vide i više se pouzdaju u os-
jet dodira, okusa, mirisa i sluha.
Za
pronalaženje hrane glavno je osjetilo
njuh.
Njuhom
se služe za razlikovanje
pripadnosti pojedinom leglu i
o p o r u
kao i za razlikovanje spola.
Okus
je u
štakora selca
veoma
razvijen
pa
može
otkriti t o k s i č n u tvar u meki, i to u sa-
d r ž a j ~ od 0,5
ppm
dijelova na mili-
jun). Stakor razlikuje buku i o d r e đ e n e
frekvencije
tona
u u l t r a z v u č n o m pod-
r u č j u . Osjet je
dodira
posebno razvi-
jen ticalima
poput
brkova,
kao
i dla-
kama
na
tijelu koje su
o d l i č n i
taktilni
senzori. Služe im za orijentaciju u ta-
mi i upozoravaju na prepreke. Štakori
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
21/122
rilog
13. Sposobnosti crnog štakora: njuše-
nje,
dodir
i penjanje Cornwell, 1979.)
imaju i izvrstan o s j e ć a j za ravnotežu.
Prilog 13
.
Sluh i glasanje posebno su zaniml-
jivi b u d u ć i da se odno,,se i na dio
u l t r a z v u č n o g p o d r u č j a
Stakori razli-
kuju frekvencije iznad č o v j e č j e g sluha
u tonovima višim od 20 kHz.
Raspon č u j n o s t i im ide do 100 kHz
s
optimumom oko 40
kHz
i više, tj.
i z m e đ u
50 i 60 kHz.
e đ u s o b n o
se
sporazumijevaju kratkim glasanjem u
trajanju k r a ć e m od 300 µs. Proizvede-
ni
ultrazvuk
ne
upozorava
predatore
usmjeren
je i slabi
prolaskom
kroz
zrak
i pri
dodiru
s
krutim predmeti-
ma. U l t r a z v u č n i m se glasanjem služe i
u reprodukciji. Dokaz su za to sniml-
jeni u l t r a z v u č n i zovovi koji
mogu
iza-
zvati estrus u ženki. Ultrazvuk služi i
pri obrambenim radnjama pri napa-
daju,
kao
i za o z n a č i v a n j e dominant-
nih
jedinki. Mladi štakori u l t r a z v u č -
nim
glasanjem
upozoravaju
majku i
izazivaju l u č e n j e
prolaktina
i nalijeva-
nje mlijeka u sise.
Ultrazvukom
se slu-
že i u obliku jeke, što je
i n a č e posebno
razvijeno u šišmiša. S p o o ć u ultraz-
vuka
t a k o đ e r mogu locirati više polo-
žene
rubove
ploha. U n a t o č brojnim
nastojanjima do danas nije i z r a đ e n si-
guran generator ultrazvuka koji bi
ubijao ili odbijao
štakore
i miševe
kroz
dulje vrijeme.
Njega tijela štakora
Kao
i
drugih
glodavaca i m a č a k a u
štakora je razvijeno lizanje dijelova ti-
jela i dlake Prilog 14 . To se uspješno
rilog
14. Postupci njege tijela u štakora sel-
ca. Ulazak otrovnog kontaktnog praha u tijelo
Cornwell, 1979)
Kozmopolitski mišoliki glodavci
11
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
22/122
primjenjuje
pri trovanju štakora
posj
panjem
kontaktnih otrovnih praško
va koji ponesu
na dlakama i
poslije
li
-.
zanjem
unesu u organizam.
Život štakora u zajednici i
»arhitektura« skloništa
Prvo
naseljavanje
novo
g još
nein
festiranog p o d r u č j a
u p ravilu izvrši
jedan šta1 or- ki par. O i
z a p o č i n j u
gradnju
skloništ
a
i
brane zauzeto p
d-
r u č j e d ostalih štak ra. To je s l i č n o
kao i
1
ptica pjevica kada mužjak za
uzme i svojim pjevom obznanjuje
posjed
koji
braniti.
Zauzeto
pod-
o z n a č u j i
mirisom. Uz uže
p o d n 1 č j
ok kloništa
štakorski par
sta
l
no
širi
p o d r č j e ko
·e ne
brani
ali
ga
obilazi
t r a ž e ć i nove
izvore
hrane.
Osim stacionarnih štakora postoje
i
štakori
»lutalice« koji
ne 2 ive
na
pod
r u č j u
na
kojem
uzrokuju štete. To su
štakori
koji
traže partnere
ili žele za
posjesti i
proširiti p o d r u č j e .
Suzbija
nje
ovakvih
lutalica
posebno
je teško
b u d u ć i
da
ne
pokrivaju
stalno pod-
r u č j e . Ti
su štakori
ipak manje oprez-
ni pa radije uzimaju
mamke
od staro-
sjedioca. Kada
novonaseljeni
štakori ·
odgoje
mlade i oni
ako
ima dovoljno
hrane ostaju u
č o p o r u
Kadšto č o p o r
primi i
pridošlice
iz
drugih
legala.
Ovako nastala zajednica
brani
zauze
to 1 2 o d r u č j e
i
napada
pridošlice.
Stakori
selci koji se
s l u č a j n o
susret-
nu
i
p o t j e č u
iz
raznih
zajednica
o b i č -
no su m e đ u s o b n o
nepovjerljivi. Ako
se
č e š ć e s u s r e ć u
tada vrijedi
pravilo
ranga
j a č e g a što
dovodi
do okršaja.
Nakon dokaza prava
j a č e g a
rangira-
nj
e se
p r i h v a ć a
pa se: zna tko
ima
prvenstvo
posebno
na hranilištu.
Na mjestima jake infestacije ne
razvijaju se
č o p o r i
s vlastitim p o d r u č -
jima.
To
je
m o g u ć e samo ako
je
štako-
ra
relativno malo
i
ako
ima
izdašno
12 DERATIZACIJA U PRAKSI
prostora.
Progonjeni štakori bježe
pre-
ma
gore.
To
je
posebno izražena na
odl
ag
alištima otpada kada
zbog
obilja
hrane
starosj1edioci
napadaju pridošli-
ce.
Tako
nastaju
pravi
štakorski ratovi
uz ugrize i
c i č a n j a
a
u
okolici
nalazi
mo mrtve
i
ranjene
štako.re.
Poneki se
štakori
sklanj
an
ju u grmlje i na
drv
ece
te
č e k a j u na m o g u ć n o s t
bijega.
Ovo
je
uj
edno i prilika
da ptice
ra
bljivice
I ve štakore. Unutar
legla j
edne zajed
nice ne vri j
edi pravo a č e g a .
i
ide to-
iiko
d
leko
da ponekj mladi štakori
uzmu i
zaloga
j iz usta starij ih
mužja
ka. To
j
posljedica_
a j e d n i č k e
brig
e
za uzgoj
podrnl
atka. Manji
suko
bi
un-
utar
legla rješavaju se
ipak manje
ig
rom
a više šapama i to ponajprije
stražnjim.
I n a č e je
izražena
navika
p o d v l a č e n j a i jašenja.
Pojava
I anibalizma
u č o p o r u je ri
jetko t.
Ta se
pojava
može o č e k i v a t i
nakon
ugibanja ili
iznurenosti
kao i u
n
agr
iženih
štakora
uljeza.
N a j č e š ć i su
u g r i z ~
na
repu
i
na
stražnjem
dijelu ti
jela . Stakori
tada
ugibaju
zbog
iznu-
renosti
ili sepse.
Za život
su
opasni
ugrizi u
trbušnu
regiju. U
s l u č a j u
ugri-
za u vratnu
arteriju
borba traje
samo
nekoliko
sekl.Jndi a
žrtva ugiba
zbog
iskrvarenja.
Stakori ugibaju i
zbog
unutrašnjih krvarenja.
Pojava »Štakora vuka«
pri zatvara-
nju u h v a ć e n i h živih štakora selaca
na
uski prostor i držanje bez hrane samo
uz
vodu o b r a č u n
su
i
borba
za preživ-
ljenje
kada o b i č n o preostaju v e ć e
i
dominantnije
ženke.
Ovakva s t e č e n a
navika
u
o b r a č u n u
u
svrhu
preživlje
nja
nije
nasljedna i
ne
može
se iskoris
titi
za
deratizaciju il i
boJje
r e č e n o
rastjerivanje štakora
iz
nekog
infesti
ranog p o d r u č j a puštanjem takvih
»ka
nibala« na
slobodu.
a j e d n i č k i život crnoga štakora
pokazuje
snošljiviji
odnos prema
ulje-
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
23/122
zima uz manji
o s j e ć a j teritorijalnog
nadzora. Ponekad nailazimo i na mije-
šanu infestaciju gdje su nastambe ipak
odvojene. Bliže susjedstvo ovih dviju
vrsta štakora podijeljena je tako
da
štakori
selci zauzimaju
podrume
ka-
nalizaciju i prizemlje, a
crni štakori
gornje etaže i tavane. u s r e ć u
se pre-
težno samo na hranilištu. Za razliku
od štakora selaca, crni se štakori ne
glasaju
c i č a n j e m v e ć
svoju prisutnost
otkrivaju uznemirivanjem ljudi skaka-
njem i lupanjem. Na krovovima treba
paziti isto kao i na tavanima da im se
ulazi i gnijezda ne zamijene pukotina-
ma
koje prave vrapci.
Skloništa za štakore selce ispod ra-
zine zemlje manje su
t i p i č n a
od
onih
ostalih glodavaca u slobodnoj prirodi.
Po namjeni ona služe za razmnožava-
nje kao gnijezda, spremišta za
hranu
skloništa za odrasle i
posebno
mlade
štakore. Gnijezda i spremišta za hranu
povezana su hodnicima koji završava-
ju ulazima. U prilogu 15. prikazan j
raspored
skloništa
č o p o r a
štakora
sel-
ca s prostorom za gnijezdo ili obitava-
nje odraslih jedinki ili
pak
spremišta
Prilog 15 Prostori dijela skloništa o p o r a šta-
kora selca s »kotlovima« za odrasle jedinke i za
spremanje hrane u hodnicima. Nastavno su po-
sebni prostori za mlade jedinke s manjim kotlovima
i
e s t o
sa slijepim hodnicima Steiniger, 1952)
za hranu s hodnicima i ulazima uz te-
meljne zidove u podu ispod zemlje na
koje se nastavljaju
hodnici
sa skloniš-
tima i slijepim hodnicima za mlade
štakore Prilog 16.).
Nakon
iskapanja
u skloništu je u slijepom dijelu
n a đ e n a
13 mladih jedinki. Cjelokupni dio
skloništa za mlade štakore bio je du-
g a č a k 4 m i unutar temelja širok oko
2 m. Veoma je plitko
položeno
ispod
zemlje. Sadrži 4 skloništa »kotla«) za
obitavanje od kojih je jedan bio nena-
stanjen, više
hodnika
za mlade štako-
re, u k l j u č u j u ć i i 2 slijepa hodnika. Du-
bina ispod zemlje bila j 30 do 35 cm.
Prilog 16 Sklonište
č o p o r a
od 13 mladih štakora selaca u nastavku na sklonište odraslih jedinki
Steiniger, 1952)
Kozmopolitski mišoliki glodavci 13
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
24/122
Skloništa koja slijepo završavaju nem
aju
nikada
stelje,
kao što
je
to s l u č a j
u
gnijezdima.
Nastamba za
p o j e d i n a č n i
par štako
ra
selaca ima
oko
3
do
5 ulaza i hod
nike duljine 0,5
do
3 m koji vode u
skloništa obitavališta. Jedan
par
štako
ra zadovoljava se skloništem promje
ra 20 - 30 cm. V e ć e obitelji štakora
imaju obitavališta promjera
do 50
cm.
Zbog
statike
protiv
urušavanja
ta
e ć a
obitavališta imaju jajast oblik i pre
gradne zidove. Cjelokupna zapremnina
skloništa za 1
par
štakora
iznosi
oko
15
do
25 litara, što treba znati pri eventualnomu plinjenju fosforovodikom.
Nova
se obitavališta u skloništima
razlikuju
od
starih
po tome
što imaju
glatke stijenke.
Zapaženo
je da poje
dine ženke kote uvijek u istim gnijez
dima obitavalištima.
Štakori svoja skloništa stalno odr
žavaju,
p g o đ v a j u
i dopunjuju. Ta
ko se
v e ć
nakon 4
do
6 tjedana nailazi
na sasvim novi raspored. Štakori selci
posebno
vole ulaze u skloništa posta
viti uz
č v r s t e
dijelove
g r a đ e v i n a
npr.
ispod betonskih
deka
i sl.
Spremišta za hranu razlikujemo
po
tome
što
nemaju slijepih
hodnika
i
štakora. To je važno prilikom iskopa-
rilog
17. Otvori štakorskih skloništa uz odla·
galište k l a o n i č k i h otpadaka M . Kranjc)
14 DERATIZACIJA U PRAKSI
vanja. U blizini v e ć i h izvora hrane na
lazimo i
privremena
skloništa u koji
ma
se štakori privremeno sklanjaju za
opasnosti, a isto
tako
u takva privre
mena
skloništa smještaju i privreme
no
hranu prije nego
što
je
prenesu
u
stalna skloništa.
Za
vrijeme rovovskih
vojni u Prvomu svjetskom ratu zapa
žena je brza gradnja i prilagodba sklo
ništa štakora oko skladišta hrane i od
lagališta
otpada
i nužnika. U blizini
odlagališta l a o n i č k o g otpada grada u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj štakori su
izgradili podzemna skloništa
na
uz
brdici u više etaža prilog 17).
Tom
jeprilikom uspješno
provedena
derati
zacija uz
frontalno
ulaganje gotovih
antikoagulantnih mamaca u sve otvo-
re štakorskih skloništa Kranjc,
1980
- Prilog 18.)
Crni štakor
ne gradi
podzemna
skloništa. U
tropima
gdje živi
na
drve
vrlo rijetko ruje u zemlji, a ako
to
ipak č i n i tada
su
to
samo
veoma
plit
ki kanali i skloništa.
No,
crni štakor
rado
g l o đ
drvo
i
drvenu
g r a đ u
pa
tako
zna izbušiti
č i t a v e
gre.de u kojima
ima i gnijezda.
Crni
štakor Rattus ra
ttus),
u ć n i
štakor, Black,
Roof or
Ship rat, Hausratte prilog
19, 20,
21).
rilog
1B. Postavljanje
gotovih antikoagulant
-
nih mamaca
u otvore štakorskih
skloništa
uz
odlagalište
k l a o n i č k l h
otpadaka
M. Kranjc)
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
25/122
Prilog 19 Zemljopisna raširenost crnoga štakora Lund u Buckle i Smith, 1996)
Raširen je
po
č i t a v u svijetu.
P o t j e č e
iz j u g o i s t o č n e Azije i s
tamošnjih oto
ka. Proširio se prema
zapadu preko
Indije na Bliski istok
kada
je
porasla
m e đ u n a r o d n a
trgovina brodovima.
Put
je širenja bio
od
Indije
preko
Crvenog
mora i s t o č n o g
Sredozemlja i i s t o č n e
Afrike.
Smatra
se
da
ova vrsta
štakora
nije dosegnula
zapadnu Europu
u
srednjem
vijeku sve
do povratka
kri
žara. U kasnijemu srednjem vijeku
udo-
Prilog 20. Crni štakor Rattus rattus},
Haltenorth, 1982)
mio
se u
Europi
i
odgovoran
je za
pandemiju
kuge
preko štakorske
bu
he. s t r a ž i v a č i Novog svijeta pri sva
kom
putovanju
prevezli su
brodovima
stanovit
broj ovih štakora. u d u ć i
da
su najprije bila
kolonizirana
južna
p o d r u č j a
Amerike prva pojava zabi
lježena je u Peruu
1544.
g Na Bermu
dima su se udomili 1615. g. u SAD-u
su najprije zabilježeni u Virginiji u 17.
s t o l j ć u isto kada
i
u
Novoj
Škotskoj.
Prilog 21. Crni štakor Rattus rattus),
Bateman, 1979)
Kozmopolitski mišoliki glodavci
15
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
26/122
Crni
se
štakor
dalje širio vrlo
brzo
pa
je
u tijeku 18.
s t o l j e ć a
zauze o
obalna
p o d r u č j a i s t o č n o g dijela SAD-a. Dan
as ga nalazimo posvuda u svijetu. U
v e ć i n i p o d r u č j a
s
umjerenom klimom
potisnuo
ga
je štakor
selac, a
crni
se
štakor
zadržao u
lukama
i
unutar
gra
đ e v i n a .
Biološke z n a č a j k e
Odozgo
je
s m e đ e ,
a odozdo bijele
ili
odozgo
crne, a
odozdo
sivkaste bo
je. Rep je vrlo dug, v e ć i n o m duži
od
tijela s više od 250 ljuskavih
prsteno
va.
Ima
velike uške (2,5 cm). Duljina
je tijela
20
(15 ,8 -
23,5
+
rep 22
(18,6 -
25,2
cm.
Rasprostranjen je
u
cijeloj Europi, osim
na
sjeveru Skan
dinavije i Finske i mjestimice u En
gleskoj, Danskoj, te u južnoj Skandi
naviji i Finskoj. Živi u naseljima i u
okolici u sjenicima, stajama,
tavanima
i spremištima. Djelatan je u
sumrak
i
n o ć u . Dobro se penje i s k a č e . Dru
štven je. Gnijezda č e s t o gradi
ispod
stuba
i u šupljinama zidova. U
prirodi
gradi
gnijezda
pod
kamenjem
i u ka
menim
z i d i ć i m a . Hrani se svakom
hranom,
iako
pretežno
biljnom. Pari
se cijele godine.
Mlade
nosi 20
do 24
dana. Koti 3
do
6
puta
godišnje
po
6
do 10
(15) mladih koji su slijepi
14 do
16 dana,
sišu
21
dan i osamostaljuju
se
nakon
42 da 1a.
Spolno
sazrije na
kon
3 mjeseca. Zivi 7 godina. Glasa se
c i č a n j e m
(Garms i Born,
1981 .
Zanimljiv je biotski potencijal cr
noga štakora
u uzgoju (prilog 22).
N a č i n života:
pretežna
n o ć n a dje
latnost.
Društven
u srodstvu.
Okretan
p e n j a č
s k a č e
vještije
od štakora
selca.
Svežder je, ali se uglav 10m
hrani
žita
ricama
i plodovima. Zivi u ljudskim
nastambama, na brodovima, rado
na
tavanima
i u štagljevima. U južnim kra
jevima živi i izvan ljudskih nastambi.
16 DERATIZACIJA U PRAKSI
Izgled
s l i č a n
štakoru selcu ali je manji i vitkiji,
glava s oštrom njuškom, uši relativno duge i
rep relativno dug
Dužina tijela 15,8-23,5 cm
Dužina repa: 18,6-25,2 cm. Uvijek dulji od tijela.
Težina: 125-250 g skotna ženka
do
300 g)
Skotnost 20-28
n a j č e š ć e
24) dana
Vrijeme dojenja 2 dana
Broj
legala tijekom
godine
3-6
Broj mladih u leglu 8 do 20)
Otvaranje o č i j u : 13-16 dan
Osamostaljenje
sa 6 tjedana
Spolna zrelost s 3 mjeseca
Broj
sisa: 10-12
Duljina života
oko 5 godina
Prilog 22. Blotski potencijal crnoga štakora u
uz.goju Schmidt, 1985)
Proširenost: kozmopolitska, a u sje
vernoj Europi
samo
s p o r a d i č n o .
Rod
miševa (Mus)
ima
više
pod
vrsta. U nas žive dvije
podvrste, zapad
na
i i s t o č n a . (prilozi
23,
24, 25, 26 .
Zanimljivo je da
k u ć n i
miš 570 o
vremena dnevno provede
u spavanju.
Najviše
vremena
za kretanje i jelo
tro
ši po
tami.
K u ć n i miš (Mus musculus), House
mouse,
Hausmaus
-
zapadna podvrsta
ima jednobojno
krzno, olovnosivo
do
s m e đ e s i v o .
Ima
relativno
dug rep
sa
150
- 200 ljuskavih
prstenova.
Dulji
na je tijela 9 (7,5 -
10,3
cm
+ rep
9
(7,2 - 10,2) cm. Rasprostranjen je pre
težno
u
zapadnom
dijelu
Republike
Hrvatske
i u zapadnoj
Europi, iako
bez
oštre
gra 1ice koju je
naveo
Lund
(prilog
23 .
Zivi u poljima, u vrtovi
ma, uz
rubove šuma
i najviše u naselji
ma. Djelatan je u
sumrak
i n o ć u . Do
bro
se penje i
s k a č e . Gradi
veliko gni
jezdo
od
slame,
papira,
krpa
i
od dru
gih
otpadaka.
Društven
je i
ne
sakup
lja zalihe
hrane.
Hrani
se sjemenka
ma,
kukcima
i
otpatcima
ljudske
hra-
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
27/122
rilog
23. Zemljopisna raširenost pojedinih podvrsta
k u ć n o g
miša u svijetu
Lund u Buckle i Smith, 1996)
ne. Pari se cijele godine. Mlade nosi
23 dana. Koti 4
do
6
puta na
godinu
po
4
do
8
mladih
koji su slijepi 13 da
na, sišu 18 dana, a osamostaljuju se
nakon
28
,.,dana.
Spolno sazrije nakon
45 dana.
Zivi 2
do
4 godine. Glasa se
c i č a n 1 e m .
K u ć n i
miš Mus musculus muscu
lus) - i s t o č n podvrsta.
Manji
je od za
padne
podvrste.
Odozgo je
s m e đ a s t
a
odozdo bijel. Rep je k r ć i od tijela i
ima 140 do 175 prstenova. Tijelo je du-
rilog
24.
K u ć n i
miš Mus musculus),
Haltenorth, 1982)
g a č k o 8 7,2 - 9,6 +rep 6,5 5 - 7) cm.
Zivi u zgradama, a ljeti u poljima.
Na-
č i n
života, razmnožavanje, životni vi
jek i glasanje podudaraju se s podatci-
ma za zapadnu podvrstu.
Kako je vidljivo iz priloga 23, u ju
gozapadnoj Europi živi posebna pod-
vrsta Mus musculus spretus, a u jugo
i s t o č n o j Europi još i posebna podvrs-
ta Mus musculus hortulanus.
Po Lundu 1996), ako zamislimo
razdjelnicu koja se pruža od sjevero
zapada
prema jugoistoku Europe od
i s t o č n e
Danske preko
N j e m a č k e
do
Jadranskog
mora,
podvrste
Mus do-
mesticus i
Mus
spretus su
na
zapadu,
a podvrste
Mus
musculus i Mus
hor-
tulanus na istoku. U Europi je opet
Mus musculus. U Aziji je
na
sjeveru i
centralno
Mus
wagneri, na jugu Mus
castaneus, a
na
japanskim otocima
Mus molossinus. U objema Amerika
ma, u Africi i u Australiji živi pak Mus
domesticus.
K u ć n i
je miš u odnosu na štakora
subordiniran.
Pogrešno
je
mišljenje
da
Kozmopolitski mišoliki glodavci
17
-
8/17/2019 Deratizacija u Praksi
28/122
Izgled: kao mali mršavi štakor
Duljina tijela:
s repom: 15 - 19 cm
Duljina
repa: 7,5 - 10,2 cm i uvijek
je
toliko
d u g a č a k
kao ostatak tijela
Težina: 40 - 50 g mužjak), odnosno 45 - 60 g ženka). Utovljen miš
do
100 g.
Težina
pri okotu:
1 g
Težina
nakon
10 dana: 5 - 7 g, 20 dana: 10 - 12 g,
30 dana: 15 - 19 g koju težinu postiže u malim leglima
v e ć
za 20 dana
P o č e t a k dlakavosti:
s 2 - 3 dana. Ticala ima
v e ć
pri okatu
Otvaranje
vanjskog
uha: nakon 3 dana
Puna
dlakavost:
s 8 - 1O dana
Pojava s j e k u t i ć a : s - 13 dana
Otvaranje o č i j u s 12 - 14 dana
Prvo uzimanje krute
hrane: s 12 - 14 dana
Prvo napuštanje gnijezda:
s 12 -
4
dana
Prvo
pravo odlaganje
fecesa: s 12 - 14 dana
Otvaranje
rodnice:
s 28 - 49 dana
lzraslost:
s 5 - 6 mjeseci
Tjelesna temperatura: 38,6 - 39,2 °C
Broj udisaja: 200 u minuti za mirovanja
Broj
otkucaja srca:
520 - 780 u minuti
Spolna zrelost:
s 28 - 46 dana
P o č e t a k
uzgojnog razdoblja:
sa 6 - 7 tjedana
Završetak
uzgojnog
razdoblja: nakon 10 - 14 mjeseci, tj. nakon
i z m e đ u
10 i 13 legla
Broj
mladih
u
leglu:
1 - 22 u prosjeku 9 - 15)
Ukupan
broj
mladih po ženki: 100 - 135
Trajanje
ciklusa:
3 - 6 dana
Broj sisa:
1
O
Skotnost:
18 - 24 dana. Može se produljiti zbog dojenja za 6 do 1O dana, ali uglavnom samo
za 1 - 2 dana
Vrijeme
dojenja:
28 dana
Duljina
života: 1 - 3,5 godina. Najdulje 7 godina.
N a č i n života: n o ć n a djelatnost. Udružuje se u č o p o r e
Proširenost: sva p o d r u č j a naseljena ljudima
Domestikacija: od godine 1400. prije Krista.
Prilog
25. Biotski potencijal
k u ć n o g
miša u uzgoju Schmidt, 1985)
se
u o b i č a j e n i m postupcima
za suzbija
nje štakora može uništiti i
k u ć n i
miš.
Antikoagulantni raticidi znatno su sla
bijeg
u č i n k a
na
k u ć n e
miševe.
apažena
j da su
k u ć n i
miševi
popunili neke
prostore
koje su prije
infestirali štakori.
abranom
DDT-a
18 DERATIZACIJA U PRAKSI
za dezinsekciju u poljoprivredi mi
ševi koji su izuzetno osjetljivi
na ovaj
insekticid
p o č e l i
su sve više širiti.
K u ć n i
j
miš
tako
izašao izvan vrata
zgrada udaljio se
od
č o v j e k a
i pro-
širio se