1.Deratizacija je skup različitih mjera koji se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja nazočne populacije štetnih glodavaca koji su prirodni rezervoari i prijenosnici uzročnika zaraznih bolesti ili skladišni štetnici.

2. Deratizacija je skup mehaničkih, fizikalnih, bioloških i kemijskih postupaka i mjera kojima je cilj suzbijanje i trajno eliminiranje štetnih glodavaca iz određenog prostora.

Pod obveznom (preventivnom) deratizacijom kao općom mjerom, podrazumijevaju se i sve mjere kojima se stvaraju nepovoljni uvjeti za ulaženje, zadržavanje i razmnožavanje štetnih glodavaca na površinama, u prostorima ili objektima koje su osobe korisnici obveznih DDD mjera dužni provoditi, a to su:

1. higijensko – tehničke mjere:– sprječavanje kapanja vode iz cijevi,– sprječavanja zadržavanja vode u lokvama,– pravodobno uklanjanje kućnog i ostalog organskog otpada,– sprječavanje pristupa glodavcima do mjesta odlaganja organskog otpada,– sakupljanje organskog otpada u zatvorenim kontejnerima,– pravilno skladištenje i manipulacija hranom,– sprječavanje pristupa glodavcima do zaliha hrane,– osiguravanje karantene za pristiglu hranu u većim skladištima,– primjereno uskladištenje hrane kako bi bio moguć vizualni pregled prostora,– povremeno preslagivanje uskladištene hrane i– uzgoj negrmolikih i nepuzajućih biljaka oko objekata gdje se mogu sklanjati glodavci.

2. 2. građevinsko – tehničke mjere:– zatvaranje svih otvora oko dovodnih i odvodnih instalacija na način da se spriječi ulaz štetnim glodavcima,– zidovi bez otvora s glatkim donjim dijelom,– pravilno izvođenje i ugradnja vrata s metalnim obrubom,– ugradnja zaštitnih mreža na prozore, odzračnike i ostale otvore,– ugradnja sifona i prepreka u kanalizacijskom sustavu,– postavljanje štakorobrana na vezove brodova i na energetske provodnike tijekom boravka brodova u lukama.

3. 3. fizikalne mjere:– upotreba ultrazvuka, ljepljivih traka.

Fizikalna metoda je primjena postupaka u kojima koristimo zvuk i svjetlost s ciljem tjeranja ili spriječavanja ulaženja i zadržavanja glodavaca u ciljanom prostoru. a) zvuk – da bi spriječili ulaženje ili zadržavanje glodavaca u nekom prostoru koriste se uređaji koji emitiraju stalno ili u razmacima frekvencije koje iritiraju glodavce ili zvukove koji oponašaju glasanja ptica grabljivica. Potrebne su česte promjene, posebno frekvencija, jer se glodavci vrlo brzo priviknu i otkriju da nema prave opasnosti.

b) svjetlost – miševi i štakori su noćne životinje, vole mrak i aktivnost im započinje u sumrak. Osvjetljenjem prostora cijelodnevnom rasvjetom međutim daje slabe rezultate. Puno više se postiže preglednošću kuteva i uklanjanjem sjena i zaklona koje glodavci koriste za kretanje u prostoru

c) elektromagnetski valovi – još uvijek u ispitivanju i zasada relativno mala primjena u praksi.

BIOLOŠKA METODA

Biološka metoda je primjena postupaka koji reguliraju uvjete za rast i razvoj, ali i korištenje „usluga“ prirodnih neprijatelja – predatora. Pod biološkim metodama podrazumijavaju se: a) mehanizmi održavanja biološke ravnoteže – teško je na njih utjecati ili ih usmjeriti prema našim željama. Odvijaju se samostalno i po prirodnim zakonima, ali stvaranjem nepovoljnih uvjeta regulacijom temperature, svjetlosti i izvora hrane mogu se bitno umanjiti uvjeti za zadržavanje, rast, razvoj i razmnožavanje.

b) prirodni neprijatelji – predatori glodavaca – zmije, mungosi, ptice grabljivice, kune, lasice, mačke, psi, u slobodnoj prirodi imaju veliku i značajnu ulogu u održavanju biološke ravnoteže. U ciljanom suzbijanju rijetko se koriste “usluge” prirodnih neprijatelja, posebno životinja. Dobro je poznato da je najbolji prirodni deratizer zmija, ali zmije se iz znanih razloga vrlo rijetko koriste u ciljanom suzbijanju glodavaca.

Najčešće se koriste mačke i psi. Iako su ciljano najčešće korišteni prirodni neprijatelji, treba znati i uzeti u obzir činjenicu da se često koriste netočni podaci. Nisu sve mačke dobre lovice, a ni svi psi ne love štakore i treba imati određenu dozu rezerve u njihovu korištenju.

kanibalizam – bilo je pokušaja da se iskoristi i posebno stimulira (usmjeri) kanibalizam, pa je uzgojen štakor - vuk. Zbog slabe učinkovitosti postupak je ubrzo napušten. Dresirani štakor-vuk brzo naleti na boljeg i jačeg štakora, a uzgoj štakora - vuka je kompliciran, nehuman i skup.

d) mikroorganizmi – pokušalo ih se ciljano koristiti, kao npr. Salmonellu typhimurium i Salmonellu enteritidis-gartneri, no usprkos početnim dobrim rezultatima, postupak je ubrzo napušten zbog brze pojave imuniteta i prevelikog rizika za čovjeka.

MEHANIČKA METODA

Mehanička metoda je primjena najstarijih postupaka kojima se čovjek odavno koristi, koristeći zapravo svoje znanje i instinkt lovca. Samostalnom primjenom mehaničkih postupaka i mjera rijetko će se postići dobri rezultati, ali ovi postupci imaju prednost pred ostalim, posebno u pojedinačnom suzbijanju, zbog činjenice da korišteni postupci ne ugrožavaju okoliš, ljude, domaće životinje i neciljane vrste.

a) prepreke – cilj je spriječiti ulazak štetnih vrsta glodavaca u objekte. U tu svrhu koriste se razni tipovi zaštite, od mreža na prozorima i otvorima, kolutovima na užadi ili žicama kojima bi mogli ući i proći glodavci. U postavljanju ili ugradnji prepreka treba voditi računa, da prepreke moraju biti

izvedene od materijala koji glodavci ne mogu proglodati ili savladati. Mreže npr. moraju biti čelične, a oka (rupe) ne smiju biti promjera većeg od 6 mm

klopke za hvatanje ili ubijanje – su naprave raznih vrsta i konstrukcije čija je glavna karakteristika, da imaju zaporni mehanizam na oprugu koji klopku zatvara (živolovke) ili udarom ubija (mrtvolovke). Za većinu klopki, bez obzira na namjenu, zajedničko je da se u njih mora stavljati mamac, koji mora biti svjež i atraktivan. Najčešće korišteni mamci su: sir, špek (slanina), salama, ribice itd. Klopke se moraju uklapati u ambijent, a postavljaju se uz puteve kojima glodavci prolaze ili na mjesta na kojima se zadržavaju. Poželjno je klopke par dana izlagati bez mamca i s osiguračem, da se glodavci na njih priviknu. Pojedini autori navode da kod postavljanja klopki treba nositi rukavice, da ne zaostane miris ruku čovjeka, ali to ne stoji, jer su glodavci komensali i miris čovjeka ih ne smeta.

Mnogo je važnije da su klopke čiste i oprane i da nemaju miris od prethodne uporabe. Glodavce će prije odbiti miris drugog glodavca, nego miris čovjeka. Glodavci vrlo brzo otkriju opasnost lovki i uspješno ih zaobilaze, pa je važno postaviti što veći broj, ako želimo imati uspješan lov. Prednost klopki je da nisu opasne po čovjeka i okolinu, a ulovljene ili uginule glodavce može se lako i neškodljivo ukloniti.

Klopke i lovke veću primjenu imaju u individualnom suzbijanju. Koriste se i za terenska istraživanja praćenja kretanja vrste i populacije glodavaca ili zoonoza na nekom terenu.

ljepljive trake – postupak u kojem se na podloge (trake od papira, kartona, stakla, lima itd.) nanose ljepila jake adhezione moći, koja se sporo i dugo suše. Ljepljive trake postave se na puteve ili mjesta kretanja glodavaca tako da glodavci moraju preko njih prelaziti. Veću primjenu ljepljive trake imaju u suzbijanju miševa (štakor se lako otrgne s podloge) npr. u stanovima ili trgovinama, kada treba brzo i efikasno ukloniti miša

KOJIM SE MJERAMA DERATIZACIJA PROVODI ?

Deratizacija se provodi mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim mjerama.

Mehaničke mjere deratizacije podrazumijevaju pravodobno uklanjanje otpada i ostalog materijala pogodnog za razvoj štetnih glodavaca, preslagivanje zaliha, uklanjanje mogućih staništa, ugradnju prepreka (mreže), upotrebu lovki (živolovki ili mrtvolovki), ljepljivih traka sa ili bez atraktanata.

Fizikalne mjere deratizacije podrazumijevaju postupke upotrebe ultrazvuka s ciljem sprječavanja ulaženja i zadržavanja štetnih glodavaca.

Kemijske mjere deratizacije !!!!

podrazumijevaju upotrebu rodenticida, odnosno izlaganje zatrovanih mamaca s antikoagulantima I. i II. generacije ili plinova s ciljem smanjenja ukupnog broja populacije štetnih glodavaca ispod praga štetnosti, zaustavljanja razmnožavanja ili potpunog uništenja populacije štetnih glodavaca.

Kemijska metoda je primjena pesticida – rodenticida ili raticida. Rodenticidi, odnosno raticidi (jer se najčešće koriste za suzbijanje, odnosno trovanje štakora) su kemijska sredstva namjenjena za suzbijanje štetnih vrsta glodavaca. U praksi rodenticidi se primjenjuju kao:1. probavni otrovi - u obliku zatrovanih mamaca - akutni i antikoagulanti 2. plinovi - direktna primjena - nervni i zagušljivci 3. kemosterilizanti - u obliku zatrovanih mamaca

Suzbijanje, tačnije trovanje štetnih glodavaca kemijskim sredstvima, danas je najrašireniji i najčešće korišten način smanjenja populacije štakora i mišolikih glodavaca i zato se u praksi pojam deratizacije često izjednačuje samo s korištenjem, tj. izlaganjem otrova u obliku zatrovanih mamaca.

ODABIR METODE SUZBIJANJA ŠTETNIH GLODAVACA

Da bi se postigao cilj deratizacije, eradikacija populacije ili smanjenje glodavaca na biološki minimum, svaka deratizacija trebala bi biti kombinacija svih metoda suzbijanja, zato i govorimo o integralnom suzbijanju.

Koja će se metoda primjeniti zavisi:

tipu, odnosno vrsti deratizacije (preventivna, ofenzivna, protuepidemijska)- vrsti suzbijanih glodavaca (štakor, miš, voluharica)- građevinsko-tehničkim karakteristikama objekta (montažni, čvrsti)- namjeni objekta (prehranbeno-proizvodni, bolnica, škola, hotel) - karakteristikama terena (park, pašnjak, šuma, vodozaštitna zona) - prisustvu životinja i sl. (kućni ljubimci, životinje u uzgoju, divljač).

Izbor i vrsta formulacije zatrovanih mamaca, način i dinamika izlaganja i mjere opreza ovise o vrsti štetnih glodavaca koji se suzbijaju, biološkim i etološkim svojstvima štetnih glodavaca, brojnosti populacije te o svojstvima i namjeni površine, prostora ili objekata.

U provođenju preventivnih deratizacija naglasak mora biti na biološkoj, fizikalnoj i mehaničkoj metodi jer je prvenstvena zadaća smanjiti uvjete ulaženja, zadržavanja i razmnožavanja, a samo kad izostane rezultat treba primjenjivati i kemijsku metodu tj. izlaganje zatrovanih mamaca.

U ofenzivnim deratizacijama, koje za cilj imaju smanjenje prisutne populacije, redosljed je obrnut, ali se mjere prevencije ne smiju preskočiti da ne dođe do reinfestacije. U protuepidemijskim deratizacijama koje za cilj imaju brzo smanjenje prisutne populacije kemijska metoda je dominatna, a po potrebi može biti dozvoljena i uporaba akutnih otrova

Koje su metode kemijskih mjera deratizacije ?

Kemijske mjere deratizacije, odnosno načini izlaganja zatrovanih mamaca, provode se:

-zaprašivanjem – primjena rodenticidnih prašiva za posipanje rupa i putova kretanja štetnih glodavaca,– izlaganjem rasutih rodenticidnih mamaca,– izlaganjem krutih (parafiniziranih) rodenticidnih mamaca,– izlaganjem pojilica s vodenim otopinama rodenticida,– fumigacijom – primjena plinova.

KADA SE PROVODI DERATIZACIJA, ZAŠTITA POVRŠINA, MJERE OPREZA !

Način izlaganja zatrovanih mamaca mora biti pažljivo odabran, planiran i mora osigurati maksimalno pokrivanje ugroženih površina. Mora biti izveden na način da su izloženi zatrovani mamci postavljeni na mjesta na kojima su dostupni i prihvatljivi štetnim glodavcima.

Tokom provođenja mjera deratizacije mora se izraditi Plan i raspored izlaganja zatrovanih mamaca, kako bi se moglo pratiti uzimanje i nestanak zatrovanih mamaca. Plan izlaganja i raspored izlaganja zatrovanih mamaca mora sadržavati podatke o kritičnom mjestu i količini izloženog zatrovanog mamca, kao i količinu nadomještenog zatrovanog mamca na kritičnoj točki tijekom provedenog izvida uspješnosti provedene mjere.

Zatrovane mamce izvoditelj obvezatnih DDD mjera ne smije davati korisnicima obvezatnih DDD mjera na korištenje bez nadzora.

PRAVILA OPREZA ...........

U zatvorenim prostorima koji su namijenjeni skladištenju, proizvodnji ili trgovini hrane, kao i u prostorima u kojima stalno borave ljudi, zatrovani mamci moraju se izlagati u kartonskim, plastičnim, drvenim ili metalnim deratizacijskim kutijama. Na vlažnim mjestima ili mjestima podložnim klimatskim promjenama zatrovani mamci ne smiju se izlagati u kartonskim deratizacijskim kutijama.

Deratizacijske kutije ili hranilišta sa zatrovanim mamcima moraju biti postavljeni prema Planu i rasporedu izlaganja zatrovanih mamaca s tlocrtom objekta posebno izrađenom za svaki objekt na unaprijed određena kritična mjesta uz vođenje evidencije o shemi postavljanja i to na način da su dostupne štetnim glodavcima, a da ne smetaju u obavljanju svakodnevnih procesa

Deratizacijske kutije ili hranilišta moraju biti sistematski nadgledane, po potrebi nadopunjavane s novom količinom zatrovanog mamca ili se zatrovani mamac povremeno mora zamijeniti svježim.Izvoditelj je obvezan ukloniti oštećenu deratizacijsku kutiju i sakupiti ostatke zatrovanog mamca nakon provedbe mjere deratizacije te prikupiti i neškodljivo ukloniti uginule glodavce iz i oko objekta .

PRI DERATIZACIJI VALJA SE PRIDRŽAVATI SLIJEDEĆIH UPUTSTAVA:

Kako bi borba protiv glodavaca bila što uspješnija i da bi se izbjegle eventualne nezgode, potrebna je suradnja građana koji su zaposleni ,žive ili borave na području gdje se deratizacija provodi te je obavezno učiniti slijedeće :

1. SURAĐIVATI S EKIPAMA koje provode deratizaciju, tako da im daju sve tražene informacije i omoguće pristup u sve prostore određene za postavljanje otrovnih meka.

2. UKLONITI SVE SMEĆE iz prostorija ,tavana ,podruma i okolice objekta kako bi glodavci izgladnjeli i bili prisiljeni jesti zatrovane meke.

3. ONEMOGUĆITI PRISTUP MALODOBNOJ DJECI na mjesta izlaganja zatrovanih meka kroz čitavo vrijeme provođenja deratizacije.

4. SKLONITI KUĆNE LJUBIMCE tako da ne mogu doći do zatrovanih meka

5. POSTAVLJENE MEKE ZABRANJENO JE PREMJEŠTATI I DIRATI

6. Nakon provedene deratizacije PRONAĐENE UGINULE GLODAVCE potrebno je evidentirati i kontaktirati poduzeće koje će iste pokupiti i ukloniti

na zakonom predviđen neškodljiv način

7.PROTUOTROV JE VITAMIN K1=fitomenadion,konakion te u slučaju trovanja čovjeka ili životinje ovu uputu treba pokazati liječniku ili veterinaru kao i potvrdu o obavljenoj deratizaciji

8.Meke se postavljaju u kartonske ili plastične kutije s oznakom upozorenja "PAZI OTROV" i nacrtanom mrtvačkom glabom.Iste oznake stavljaju se u visini očiju iznad položene kutije.

Kada je deratizacija završena kutije i zaostale meke potrebno je neškodljivo ukloniti

TOKOM DERATIZACIJE

Svaka deratizacijska kutija s mekama ili postavljena meka u slivnike i šahtove evidentira se u deratizacijsku mapu koja je sastavni dio "PLANA PROVEDBE DERATIZACIJE".Tako možemo točno pratiti gdje, koliko i koje meke glodavci konzumiraju te ih po potrebi nadopunjavati.

Plan provedbe deratizacije sadrži :

• upitnik za utvrđvanje stanja u objektu

• popis raticida kojim će se deratizacija provoditi,

• način - tehnologiju aplikacije

• formulaciju preparata

• mjere opreza i zaštite pri radu s ratiidima

• preporuke za spreèavanje ponovne invazije glodavaca (infestacije)

• Glodavci konzumiraju postavljene meke te višekratnim uzimanjem malih doza otrova dolazi do kumulativnog učinka u njihovu organizmu što posljedično dovodi do sprečavanja zgrušavanja krvi i unutarnjeg krvarenja.

• Tako otrovani glodavci bivaju usporeni ,čak se i učestalije viđaju budući zbog agonije njihovi obrambeni instinkti izostaju.

• Jaka žeđ tjera ih iz jazbina a na se desiti da i nakon postavljanja raticida načine štete na voću, povrću sokovima u teterpaku ili pak mlijeku.Razlog je tome dehidracija i sadržina vode u tim artiklima,no to samo ubrzava proces uginuća.

• Kada je deratizacija gotova ,potrebno je meke i glodavce ukloniti a čitav prostor zahvaæen deratizacijom podvrgnuti dezinfekciji. Razlog su patogeni mikroorganizmi koje su na površine nanijeli glodavci svojim fekalijama,slinom i na krznu. Također se uslijed njihova raspadanja uzrokuvanog trovanjem na njihovim lešinama razmnožavaju isti i drugi još opasniji mikrorgaizmi

• Čitav postupak trovanja glodavaca treba trajati sve do prestanka uzimanja meka , što se u redovitim vremenskim intrevalima kontrolira nadziranjem postavljenih kutija i pregledom stanja infestiranog prostora i skladištene robe. Uobičajeno postupak traje najviše tjedan dana , iznimno i duže.