destinacijski menadŽment u kulturnom · pdf fileostvarivanje konkurentske prednosti ovisi o...
TRANSCRIPT
DESTINACIJSKI
MENADŽMENT U
KULTURNOM TURIZMU
6. TEMATSKA JEDINICA
1. KONKURENTSKA PREDNOST TURISTIČKE
DESTINACIJE
2. ULOGA MENADŽMENTA TURISTIČKE
DESTINACIJE U OSTVARIVANJU
KONKURENTSKE PREDNOSTI
3. ORGANIZIRANJE U TURISTIČKOJ
DESTINACIJI
4. KONCEPT RAZVOJA KULTURNOG
TURIZMA – REZULTATI ISTRAŽIVANJA
1. KONKURENTSKA PREDNOST TURISTIČKE DESTINACIJE
Preduvjeti za razvoj kulturnog turizma (kulturni resursi i potražnja)
Postojanje kulturnih resursa ne osigurava uspjeh na turističkom tržištu
Magaš:”Sposobnost upravljanja turističkim razvojem na način koji će odgovarati potrebama destinacije ovisi o razumijevanju čimbenika suštinski povezanih s turizmom te se tek tada može upravljati na način koji će donijeti željeno stanje i umanjiti neželjene posljedice.”
Većina destinacija ulazi na globalno turističko tržište na opasan način
Razvoj kulturnog turizma ne smije se prepustiti stihijskom razvoju
Upravljanje kulturom za potrebe turizma obuhvaća sljedeće tri točke: 1. Upravljanje kulturom koje mijenja orijentaciju turističkog menadžmenta
2. Upravljanje kulturom koje poboljšava uslugu na praktičnoj razini
3. Upravljanje kulturom koje kulturne lokalitete čini “animiranim” lokalitetima
Ostvarivanje konkurentske prednosti ovisi o menadžmentu turističke destinacije
Današnji razvoj kulturnog turizma zahtijeva takvu organizacijsku strukturu koja će kroz svoje funkcije ostvariti postavljene ciljeve
Glavni cilj mora biti zadovoljstvo gosta
Ekonomski aspekti kulturnog turizma mogu se sažeti u 6 najznačajnijih točaka:
1. Upravljanje kulturom za potrebe turizma
2. Učinci kulture na turizam
3. Utjecaj turizma na kulturu destinacije
4. Percepcija imidža destinacije od strane potencijalnih turista
5. Potrošnja kulturnog turizma
6. Kulturni utjecaj turizma na turiste
Destinacija predstavlja konkurentnu jedinicu odnosno otvoreni sustav koji se nalazi u odnosu s tržištem, potrebama gostiju, lokalnim čimbenicima, nositeljima ponude i proizvodom
Turistička destinacija je dinamična
TURISTIČKA DESTINACIJA
Konkurentska prednost:
sposobnost menadžmenta
turističke destinacije da na
svim razinama razvija i
optimalno kombinira izvedene
i prirodne elemente
turističke ponude
Komparativne prednosti:
-prirodni resursi: klima,
krajolik, plaže, ekološka
područja…
- Turistička destinacija mora predstavljati cjelinu kojom se upravlja tj. mora predstavljati konkurentnu jedinicu koja dugoročno ostvaruje konkurentske prednosti
- Dugoročno osiguranje konkurentne sposobnosti destinacije treba smatrati glavnim ciljem managementa turističke destinacije
- Probem: tko je odgovoran za upravljanje destinacijom?
- Zadatak obveze osiguranja konkurentnosti turističke destinacije je zadatak strateške razine i u tom dijelu na strateškoj razini turistička organizacija mora detaljno razraditi u kojem pravcu želi razvijati organizaciju, izraditi internu organizaciju, suradnju sa suradnicima unutar organizacije te osigurati financiranje kooperativnih zadataka unutar turizma destinacije
- Management turističke organizacije mora utvrditi organizaciju turizma destinacije i dati odgovor tko je nadležan za koje zadatke?
- Na destinacijski menadžment treba gledati kao na turističke aktivnosti koje angažiraju lokalne interese unutar svrsishodne poslovne suradnje s nositeljima ponude, u svrhu stvaranja destinacijskog proizvoda
- Nositelji ponude u isto vrijeme moraju ostvariti koordinaciju i poticati konkurentnost
- Do suradnje većeg broja nositelja ponude će doći ukoliko isti smatraju da su im izgledi za ostvarivanje ciljeva i stvaranja novih mogućnosti veći ako djeluju zajednički, a ne pojedinačno
2. Uloga menadžmenta turističke destinacije u ostvarivanju konkurentske prednosti
Uspjeh svake destinacije ovisi o destinacijskom sustavu
Glavni cilj svake destinacije je ostvariti dugoročnu konkurentsku prednost na turističkom tržištu
Najveći problem: ne zna se tko je odgovoran za upravljanje destinacijom
Razina upravljanja destinacijom: Normativna razina
Strateška razina
Operativna razina
Razina upravljanja turističkom
destinacijom
Turistička destinacija
Normativna razina Sudjelovanje u:
-Izradi razvojne politike
-Izrada turističkog koncepta
destinacije
-Izrada turističke ideje vodilje
Strateška razina -Tekuće analize okoline
(posebno potražnje) i resursa te
stanje konkurentnosti
-Utvrđivanje turističke
organizacije mjesta
-Izrada strategije za destinaciju
Operativna razina -Korištenje instrumenta
marketinga za destinaciju
-Sudjelovanje u
oblikovanju/koordinaciji mjesne
ponude/uslužnih procesa
Strateška razina ima obvezu osiguranja konkurentnosti turističke destinacije
Turistička organizacija mora dati odgovore na pitanja: KOJA JE OSNOVNA SVRHA TURISTIČKE ORGANIZACIJE?
• Koje funkcije i kojim prioritetom treba ispuniti?
• Na koji način turistička organizacija pridonosi društvu i gospodarstvu?
KOJEM DUGOROČNOM CILJU/VIZIJI SE TEŽI? • Kakvo je mjesto turističke organizacije u mjesnom turizmu?
• Kakav imidž organizacija treba razvijati uslužno orijentirana, stručno kompetentan, inicijativan?
• Koliko treba biti velika turistička organizacija?
KAKO SE PONAŠAMO PREMA INTERESNIM GRUPAMA? • koja interesna grupa ima koji vrijednosni položaj (gosti, suradnici, nositelji ponude,
općina...)?
• Koje doprinose očekujemo od interesnih grupa (image, stručno savjetovanje...)?
KAKAV SUSTAV VRIJEDNOSTI OBILJEŽAVA NAŠ NAČIN RAZMIŠLJANJA? • Koji vrijednosni položaj ima ekologija, a koji društvo?
• Koje karakterne osobine smatramo važnim za obavljanje naših zadataka (dinamika, ozbiljnost, stručna pomoć, spremnost na kooperaciju...)?
KOJA PRAVILA ODLUČIVANJA I TIJEKOVI VRIJEDE U ORGANIZACIJI? • Koliko pravo imaju članovi, koliko slobodnog prostora ima management?
• Koji principi vođenja trebaju vrijediti (management putem postavljanja cilja i detaljne upute o načinu postupanja)?
• Koji stilovi upravljanja trebaju vrijediti (autoritativni, više pozitivni, u kojoj situaciji, koji stil)?
• Koji organizacijski principi vrijede (podređeni, stručnost ili autonomne radne grupe)?
Smatra se da strateški menadžment nudi sljedećih četrnaest koristi: dopušta određivanje, rangiranje i korištenje prilika
omogućuje sagledavanje cilja s aspekta rukovođenja
predstavlja mrežu za unapređenje koordinacije i kontrole poslovnih aktivnosti
minimizira štetne i nepovoljne uvjete i promjene
dopušta donošenje boljih odluka kojima se podržavaju utvrđeni ciljevi
dopušta učinkovitiju upotrebu raspoloživog vremena i izvora u odnosu na identificirane povoljnosti
dopušta neznatne izvore i malo vremena za korekciju pogrešnih i nepravilnih ili ad hoc odluka
kreira mrežu za internu komunikaciju između zaposlenih
pomaže integrirati ponašanje pojedinca u sustavu ukupnih napora
omogućuje odnosno osigurava temelj za rasvjetljavanje osobnih odgovornosti
potiče razmišljanje o onome što nadolazi
osigurava kooperativan, intenzivan i entuzijastički pristup usmjeravanja problema i prilika
potiče povoljno mišljenje na promjene
pridonosi disciplini i formalnosti rukovođenja poslom.
3. Organiziranje u turističkoj destinaciji
- U turističkoj destinaciji organizaciju treba smatrati strukturom koja ima zadatak sprovesti plan
- Zadaci se moraju podijeliti na način da budu iskoordinirani
- Nužno je stvoriti takvu organizacijsku shemu u kojoj će biti istaknuti ciljevi, zadaci kao i odgovornosti pojedinaca
- Svaki pojedinac je odgovoran za svoj dio posla, a zajedno moraju surađivati kako bi u koordinaciji doprinijeli ostvarenju glavnog postavljenog cilja
- Podjela destinacijskog sustava: poduzetnički podsustavi (funkcije), javnosamoupravni podsustav (funkcije) i podsustavi koji ne pripadaju u prethodno navedene podsustave (javnokoordinacijske funkcije)
- Konkurentnost ovisi o optimalnoj kombinaciji poduzetničkih, javnosamoupravnih i javnokoordinacijskih funkcija
Upravljanje turističkom destinacijom
Zadaće turističkih zajednica:
promoviranje turističke destinacije na razini općine samostalno i putem udruženog oglašavanja,
upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane općine,
sudjelovanje u definiranju ciljeva i politike razvoja turizma na nivou općine,
sudjelovanje u stvaranju uvjeta za efikasnu koordinaciju javnog i privatnog sektora,
poticanje optimalizacije i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi i koristi za okoliš,
izrada strateških i razvojnih planova turizma na nivou općine,
…..
U cilju ostvarivanja konkurentnosti turističke destinacije, nužno je ostvariti novu organizacijsku strukturu, ali kao odbor:
gradonačelnik
predstavnici TZ
predstavnici kulture
predstavnici komunalnog sektora
predstavnici udruge obrtnika
predstavnici komunalnog sektora
predstavnici značajnijih udruga
te ovisno o potreba predstavnici crkve, političkih stranaka...
Takav odbor bi se sastajao prema potrebi, ali najmanje jednom godišnje prilikom verifikacije akcijskog plana. Pri tome je važno napomenuti da je odbor fleksibilno tijelo.
Odboru bi isto tako prisustvovali i važniji menadžeri na razini nositelja ponude poput kada se radi o strateškim odlukama. Odbor bi trebalo bit tijelo koje bi iniciralo i koordiniralo definiranje ciljeva razvoja turizma u turističkoj destinaciji, a isto tako bi iniciralo i stvaralo efikasnu koordinaciju javnog i privatnog partnerstva (razvoj i oblikovanje javne ponude na bazi javno-privatnog partnerstva).
4. KONCEPT RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA
– REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Ciljevi istraživanja:
Koja je uloga menadžmenta turističke destinacije u kreiranju kulturno-turističkog proizvoda kao integralnog destinacijskog proizvoda?
Tko je odgovoran za razvoj kulturnog turizma u destinaciji?
Treba li kulturni turizam razvijati u manjim destinacijama?
Može li se ostvariti konkurentska prednost kulturnim atrakcijama koje nisu od svjetske važnosti?
Da li postoji potražnja za kulturnim atrakcijama u manjim destinacijama?
Koji je ekonomski utjecaj kulturnog turizma?
Koja je ocjena zadovoljstva gosta postojećom kulturnom ponudom?
Postoji li podrška na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u razvoju kulturnog turizma?
Koja je organizacijska struktura razvoj turizma u destinaciji?
Može li se postojećom organizacijskom strukturom ostvariti razvojni ciljevi kulturnog turizma?
Analiza kulturnih resursa
Župna crkva sv.
Apolinara
Crkva sv. Vida
Crkva sv. Marije
Magdalene
Arheološko nalazište
Cicikini
Crkveno galerijski
Kompleks Sv. Nikole
Raspelo Fumak
Kapela Sv. Andrije
Manifestacije:
- Dani smokava “Za kraj augušta smokvu va usta” – krajem kolovoza ili početkom rujna
- Dani šparoga – travanj
- Dani mlade krčke janjetine – travanj-lipanj
- Dani lignji – listopad
- Dani bakalara – prosinac
- Krčki sajam – kolovoz
- Dani turizma grada Krka
- Eko, etno i vinofest – krajem svibnja
- Dani sira – iza Eko, etno i vinofesta
- Kup Sv. Apolinara
- Koncerti klasične glazbe u atriju samostana Sv. Marije Magdalene
Istraživanje trendova na kulturno-turističkom tržištu Malinske
- Anketno istraživanje obavljeno 01.07.2010.-01.09.2010.
- Glavne odrednice koje su specificirale ispitanika: - Da je ispitanik domaći ili strani turist
- Da nije građanin/građanka Malinske ili otoka Krka, što znači da nema prijavljeno stalno boravište na otoku Krku
- Ukupno anketirano 122 turista
- Omjer domaćih i stranih turista planiran je prema strukturi udjela domaćih turista koji čine oko 7% (ostvareno 10%)
- Omjer stranih turista prema zemlji porijekla određen prema primarnim tržištima u kojima Slovenija, Italija, Austrija i Njemačka čine 67% udjela (ostvareno 72%)
Motivi za dolazak i boravak u destinaciji
- Motivi dolaska: Odmor 100%
Upoznavanje prirodnih ljepota 46%
Upoznavanje kulture 18%
Povoljne cijene 15%
Zabava 11%
Nešto drugo 7%
-Aktivnosti za vrijeme boravka u destinaciji Plivanje/kupanje 83%
Čisti odmor 66%
Šetnje 39%
Izleti 38%
Šetnje u prirodi 25%
Upoznavanje kulture 18%
Ekonomski doprinos kulturnog turizma
Zemlja porijekla
turista
Prosječna ukupna
dnevna potrošnja
Prosječna dnevna
potrošnja u
kulturnom turizmu
Udio
Hrvatska 175 15 9%
Slovenija 155 10 6%
Nizozemska 300 20 7%
Rumunjska 100 10 10%
Češka 500 0 0%
Švedska 310 0 0%
Mađarska 350 30 9%
Austrija 370 10 3%
Njemačka 270 25 9%
Italija 440 35 8%
Danska 800 0 0%
Ukupno 3770 155 4%
Prosječno ukupno 340 14 4%
Izvor: Obrađeni anketni podaci
Prosječna ukupna ocjena zadovoljstva turista po pojedinim elementima
ponude kulturnog turizma
4,133,79
3,603,74
3,36
3,09
4,63
3,31
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50
5,00
Ocj
ena
zado
volj
stva
Gos
tolju
bivo
st lo
kaln
og s
tano
vniš
tva
Ure
đeno
st m
jest
aK
valit
eta
hran
e u
obje
ktim
a iz
van
hote
laB
ogat
stvo
gas
tron
omsk
e po
nude
u m
jest
uK
valit
eta
ozna
čava
nja
znam
enito
sti
Raz
nolik
ost k
ultu
rnih
man
ifes
taci
jaL
jepo
ta p
riro
de i
kraj
olik
aPr
ezen
taci
ja k
ultu
rne
bašt
ine
Izvor: Obrađeni anketni podaci
Prosječna ukupna ocjena zadovoljstva elementima ponude
kulturnog turizma prema zemlji porijekla turista
2,45
3,86
4,30
3,96
3,40
3,804,01 3,95
3,62 3,70
3,30
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
4,50H
rvat
ska
Slo
ven
ija
Ru
mu
njsk
a
Šv
edsk
aN
izoz
emsk
a
Mađ
arsk
a
Aus
trij
a
Nje
mač
ka
Ital
ija
Dan
ska
Češ
ka
Izvor: Obrađeni anketni podaci
Komparativna analiza prosječne ocjene zadovoljstva elementima
ponude kulturnog turizma Republike Hrvatske i odabranih europskih
zemalja
3,673,78
3,113,00
3,48
2,98
3,80
0,00
0,50
1,00
1,50
2,00
2,50
3,00
3,50
4,00
Hrvatska Italija Slovenija Češka Njemačka Mađarska Austrija
Izvor: Obrađeni anketni podaci
Organiziranje u turističkoj destinaciji Malinska
- U turističkoj destinaciji organizaciju treba smatrati strukturom koja ima zadatak sprovesti plan
- Zadaci se moraju podijeliti na način da budu iskordinirani
- Nužno je stvoriti takvu organizacijsku shemu u kojoj će biti istaknuti ciljevi, zadaci kao i odgovornosti pojedinaca
- Svaki pojedinac je odgovoran za svoj dio posla, a zajedno moraju surađivati kako bi u koordinaciji doprinjeli ostvarenju glavnog postavljenog cilja
- Podjela destinacijskog sustava: poduzetnički podsustavi (funkcije), javnosamoupravni podsustav (funkcije) i podsustavi koji ne pripadaju u prethodno navedene podsustave
- Konkurentnost ovisi o optimalnoj kombinaciji poduzetničkih, javnosamoupravnih i javnokoordinacijskih funkcija
- Otok Krk je jedini otok koji ima otočku zajednicu - Uz otočku turističku zajednicu na otoku djeluju i sedam autonomnih turističkih
zajednica koje pokrivaju administrativne cjeline pojedinih gradova i općina (TZ grada Krka, TZ općine Malinska-Dubašnica, TZ općine Punat, TZ općine Njivice-Omišalj, TZ općine Baška, TZ općine Dobrinj i TZ općine Vrbnik)
DESTINACIJSKI MENADŽMENT MALINSKE
Vijeće TZO Malinska – Dubašnica čine sljedeći članovi koji su izabrani su za mandatno razdoblje 2010-2014 godine: 1. Vibor Olivari, predsjednik, turistička agencija
2. Ljubica Lončar, turistička agencija
3. Ana Turčić, hotelijer
4. Josip Turčić, hotelijer
5. Slavica Krnčević, hotelijer
6. Danijel Šabalja, sport
7. Goran Gajzler, ugostititelj
8. Jennier Turčić, ugostitelj
Zadaće TZ prema Statutu donešenom 24.02.2010.godine: - promoviranje turističke destinacije na razini općine samostalno i putem
udruženog oglašavanja,
- upravljanje javnom turističkom infrastrukturom danom na upravljanje od strane općine,
- sudjelovanje u definiranju ciljeva i politike razvoja turizma na nivou općine,
- sudjelovanje u stvaranju uvjeta za efikasnu koordinaciju javnog i privatnog sektora,
- poticanje optimalizacije i uravnoteženje ekonomskih i društvenih koristi i koristi za okoliš,
- izrada strateških i razvojnih planova turizma na nivou općine,
…..
Prijedlog destinacijskog menadžmenta
Ideja vodilja i
strategija konkurentnosti
Razvoj i oblikovanje
proizvoda
Marketinške
funkcije
Zastupanje
interesa
Izvor: Obrada autorice
DMO
Predstavnik
TZ
Poduzetnici
smještaj,
gastronomija
…
Država
-okvir
Ured direktora
(manager)
Koordinator
projekta
Grad/općina
Formuliranje
razvojnih
ciljeva
Stanovništvo
Aktivno
sudjelovanje