PITANJA I ODGOVORI ZA ISPIT IZ DIDAKTIKE 1. DIDAKTIKA, POJAM I ODREENJE

Didaktika je grana pedagogije koja se bavi teorijom odgojno-obrazovnog procesa.

Didaktika je grana pedagogije (pedagoka disciplina) koja prouava ope zakonitosti obrazovanja.

Do Komenskog nastava je usmjerena iskljuivo na sadraj bez primjerene artikulacije.

Nakon Komenskog, do diferencijacije pedagogije iz filozofije, usmjerenost na naine pouavanja.2. KOLE I SADRAJ NASTAVE PRIJE J. A. KOMENSKOG (ATENA, SPARTA, RIM, SREDNJI VIJEK)

U poecima su nastavnici bili ugodni stariji ljudi.

Prve kole u SUMERU 2500 god. pr. Kr. : shole- mjesta privlanog rada, neka pravila: nastavnik ne smije poeti prije no sunce izae, a mora zavriti prije no sunce zae. INKULTURACIJA - stastanje mladih sa kulturom.EGIPAT,INDIJA, KINA : obrazovanje zavravalo kada nastavnik smatra da je prenio svo svoje znanje.

ATENA kola je vana i ne smije se prepustiti pojedincu, postajale dravne kole. Uvode hijerarhiju: 1.elementarne, 2. gramatike, 3. rektorske kole. Aristotel - prva dobna periodizacija.RIM: iskljuivo dravne kole. CENZORI nadzirali kvalitetu rada kola. INDIVIDUALNI nain rada(nastavnik radi sa jednim uenikom, dok ostali ekaju red). Uz plae nastavnici dobivali i darove. MARKO FABIJE KVINTILIJAN : djelo Obrazovanje govornika : metodike upute kako raditi sa uenicima, slobodniji pristup-vano je ono za to djeca pokazuju zanimanje(izrada slova od slonove kosti koja je djeci bila igraka).SREDNJI VIJEK : KATEHETSKE kole( u sklopu samostana, upa, katedrala) jo u 8.st.

Natava za laike: elementarno itanje i pisanje, nastava za sveenike opirna(individualan rad temeljen na crkvenim sadrajima). Sveenici bili nastavnici. Skriptoriji-irenje knjiga.14.st. UNIVERSITAS IADERTINA (Dominikanci) vremenski i organizacijski najstarije sveuilite u Europi(Bologna 1807.)Do Komesnkog se matematika uila po Euklidu, fizika po Aristotelu, prirodopis po Pliniju itd. Sve se uilo iz knjiga: botanika bez ekskurzija, fizika bez pokusa, astronomija bez promatranja zvijezda.3. Jan Amos Komensky je veliki eki pedagog. Predstavnik je pedagogijskog realizma. Njegovo najznaajnije djelo je "Velika didaktika" u kojoj se zalae da se polazi uvijek od lakeg ka teem, od opeg ka sloenijem. Princip zornosti(oiglednosti) - zalae se za induktivnu metodu. Treba uiti iz stvarnog ivota, ne iz knjiga. Senzualizam-osjetni nain spoznavanja. Zalae se za izradu sveznajuih enciklopedija. Razvio vanjsku organizaciju nastave uvoenjem razredno-predmetno-satnog sustava nastave sa frontalnom nastavom.Podjela nastave po kronolokoj dobi, izjednaio mentalnu i kronoloku dob:

0-6 god. predkolsko obrazovanje

6-12 osnovnokolsko

12-18 srednjokolsko

18-24 visokokolsko

Nastavni sadraj se mijenja po razredima. U poetku sukcesivan raspored, kasnije simultani.

Uveo kolsku godinu, nastavnu godinu, polugodita, nastavni mjesec, tjedan, sat. Uveo kolektivni sat- istovremeni rad sa vie uenika. Zalae se za izradu prirunika za nastavnike.

Svime time omoguio je ekspanziju kolstva.

4.obrazovanje(definicija i sastavnice pojma)- obrazovanje kao jedna od osnovnih pedagokih kategorija i funkcija obuhvaa u sebi znanje i sposobnosti - u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog kolovanja provodi najorganiziranije, najsustavnije i najintenzivnije obrazovanje Sastavnice pojma: znanje i sposobnosti

5. znanje (definicija, stupnjevi znanja s obzirom na kvalitetu)a) ZNANJE: : sustav ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijestiS obzirom na kvalitetu razlikujemo vie stupnjeva znanja: znanje prisjeanja- najnia kvaliteta, ovjek se samo sjea nekih sadraja o objektivnoj stvarnosti (neto su uili ali se ne sjeaju to) znanje prepoznavanja- identificira se pripadnost nekog sadraja ali ih se ne zna objasniti znanje reprodukcije- reprodukcija nekog sadraja ali ga se ne shvaa znanje operativnosti/ operativno znanje- sadraj se zna i primjenjuje kreativno/stvaralako znanje- na temelju steenog znanja ovjek stvara novaStjecanje znanja u didaktici se jo zove materijalna strana obrazovanja

6. SPOSOBNOSTISpososobnost je kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju)u ovom pojmu obuhvaene su 3 karakteristike:- sposobnost je kvaliteta linosti (pripada samo ovjeku, ne niti mrtvoj materiji ni nekim drugim biima)- sposobnost se pokazuje u djelatnosti ovjeka- sposobnost se odnosi na uspjenu ljudsku djelatnostS obzirom na razliita podruja ljudske aktivnosti razlikujemo razliita podruja ljudske sposobnosti: 1. senzorne/perceptivne sposobnosti- sposobnost osjetilnog doivljaja 2. manualne/ praktine sposobnosti- aktivni odnos ovjeka prema konkretnoj materiji i njenoj transformaciji sposobnost izraavanja- geste, mimika, govor, pjevanje, slikanje, crtanje, pisanje, itanje itd.3. intelektualne/mentalne sposobnosti- drugi je naziv inteligencijasposobnosti nisu unaprijed dobivene roenjem-one se razvijaju iako razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama tj. nasljeenoj anatomsko-fiziolokoj strukturi ovjeka (unutranji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj ovjek ivi i radi (vanjski faktor) zadatak nastave je da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomae i unaprijeuje razvoj sposobnosti

7. IMBENICI NASTAVE3 glavna imbenika: a) nastavnik- kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan proces obrazov pa i nastave u cjelinib) uenik- stjecanja obrazovanja samostalnim uenjem ili uz pomo nastavnika c) nastavni sadraj- sadri programa obrazovanja Ova 3 imbenika ine didaktiki trokut .Ako neki imbenik nedostaje, to nije nastava.

8. Zadaci nastave?1. istraiti, teorijski uobliiti te usustaviti temeljne didaktike fenomene, injenice, odnose, procese i problemete utvrditi zakonitosti koje njima dominiraju

2. utvrditi mehanizme aplikacije didaktikih spoznaja u odgojno-obrazovnu praksu radi stalnog poboljavanja i teorije i prakse

3. pronalaenje konkretnih rjeenja za pitanja prakse (primjena)4. trajna revalorizacija teorijskih i praktinih postignua te revalorizacija uinkovitosti pojedinih implementiranih teorijskih i praktinih modela

5. trajno usklaivanje teorijskih i praktinih postavki didaktike s dosezima drugih podruja znanosti i umjetnosti koje su joj po predmetu istraivanja srodne ili iji su sadraji, otkria i izumi mogu implementirati i tako znatno unaprijediti odgojno-obrazovnu teoriju i praksu.

9. Materijalni zadaci nastave??( odreenja,objasniti didaktiki materijalizam)- materijalni zadatak nastave- odnosi na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta

-didaktiki materijalizam: karakteristian za staru kolu do kraja 19. st kad se smatralo da je to vie znanja dobro dapae poeljnoTjeralo se djecu da to vie memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv. lekcionizma tj. zadavanja lekcije u koli, memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcije u koli. To je dovodilo do tzv. formalistikog znanja , )uenici se takvim znanjem nisu mogli koristiti u ivotu, imaju znanje na stupnju reprodukcije, i to ih ini nesposobnima za ivot.

10. Funkcionalni zadaci nastave(odreenje,objasniti didaktiki funkcionalizam)-funkcionalni zadatak nastave - odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti-senzornih, praktinih, izraajnih, intelektualnih -Bitan za ostvarivanje operativnog znanja.za to se zalau predstavnici nove kole sa prijelaza 19. na 20. st-ele to vee razvijanje psiho-fiz. funkcija (time se stvara didaktiki funkcionalizam/didaktiki formalizam)problem je u tome da da bi uenici razvijali te funkcije moraju imati neku predhodno bazno znanje Iz toga se zakljuuje da d.materijalizam pojam obrazovanja svodi na znanje, a d.formalizam na sposobnosti.

11. ODGOJNI ZADACI NASTAVEODGOJNI ZADATAK NASTAVE- nastava mora davati i odreene odgojne vrijednosti (moralne, estetske, fizike, radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces .

12. VRSTE NASTAVE (s obzirom na stupanj kolovanja,stupanj obveznosti,programsku namjena i izvodenje)- kriteriji za vrste nastave (isprepliu se ti kriteriji, nastava je dijalektina): a) STUPANJ KOLOVANJA-osnovno/srednjo/visokokolska nastava b) STUPANJ OBVEZNOSTI tj. dobrovoljnosti-obavezna, izborna, fakultativna -izborna nastava-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadraju obrazovanja s obzirom na interese uenika, u predlaganju izbornih predmeta mogu sudjelovati i uenici, ova nastava ima isti status ko redovna - fakultativna nastava- nastava po principu dobrovoljnosti, nije obavezna (razlika naspram izborne n.)c) PROGRAMSKA NAMJENA I SISTEM IZVODENJA-redovna, dopunska, dodatna, produna, izvanredna - redovna ili obvezna nastava-najea, redovno kolovanje u pojedinom stupnju kolovanja, podjednako obavezna za sve polaznike, propisan program i vrijeme trajanja (to propisuje prosvjetne vlasti) - dopunska nastava- ide uz redovnu, za one uenike kojima ide tee, takvu nastavu propisuje nastavniko vijee, izvodi se izvan redovne nastave u koli - produna nastava- varijanta dopunske, organizira se na kraju godine nakon redovnog kolskog rada, organizira ju nastavniko vijee za one koji su pali iz nekih predmeta, izvode ju isti nastavnici kod kojih su uenici pali, organizira se u osnovnoj koli jer je ona obavezna - dodatna nastava- za uenike koji imaju potrebu i interese za proirivanjem znanja, zna biti dosta raznovrsna prema programu i nainu rada, organizira se sa manjim ili veim grupama bez obzira na razrednu pripadnost, liberalan oblik nastave od redovne, grupe dobijaju nazive mladi prirodnjaci, klub prijatelja antike,-interesne grupe, organizira ju nastavniko vijee, a vode ju nastavnici ili specijalizirani strunjaci

13. SOCIJALNE FORMACIJE UENIKA TJEKOM NASTAVNOG RADATo je jedan od vrsta nastave.- frontalna - individualna - u skupinama - u parovima - mjesto i nain izvoenja - Nastavne aktivnosti (uionike i izvanuionike)- Izvannastavne aktivnosti- Izvankolske aktivnosti

14. NASTAVNI PLAN- kolski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju: ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA (drutveno, jezino-umjetniko, prirodno-matematiko, informatiko, tjelesno-znanstveno), tj. predmeti koji e se obuavati u odreenoj koli REDOSLJED OBUAVANJA TIH PODRUJA tj. predmeta po razredima ili semestrima TJEDNI BROJ SATI za odreeno podruje tj. nastavni

15. RASPORED PREMETA U NASTAVNOM PLANUNastavni predmeti u nastavnom planu rasporeeni su za vrijeme kolovanja po razredima. Taj poredak moe biti sukcesivni, simultani i njihova kombinacija.Sukcesivni raspored predmeta znai da se za vrijeme kolovanja u odreenoj koli nastavni predmeti prouavaju postupno jedan za drugim, tj. sukcesivnim slijedom, po emu i naziv tom rasporedu. Najprije se potpuno proui jedan predmet, nakon toga se prelazi na drugi, itd. Takav raspored dominirao je otprilike do 18.st. Sukcesivni raspored pedmeta ima neke prednosti, ali i nedostatke. Njegove su prednosti u tome to se u odreenom vremenskom razdoblju uenici koncentriranju samo na jedan predmet. Time se ujedno olakava i organizaciju nastave. Meutim, posve sukcesivni raspored ima znatno vie nedostataka: 1. uenici ue iroko podruje toga predmeta u odreenom stupnju kolovanja to bi moglo biti preteko za njihovu dob,2. svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko objektivne stvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju, pa zato ne moemo jednu znanost iskljuiti i prouiti je u potpunosti a da se ne dotiemo drugih (npr. uiti fiziku bez znanja matematike),3. ujedno uenje jedne stvari u dugom vremenskom intervalu uzrokuje monotoniju .Simultani raspored predmeta u nastavnom planu znai da se istodobno prouava vie predmeta, pa se tim rasporedom ujedno otklanjaju nedostaci sukcesivnog rasporeivanja, u emu je njegova prednost. Meutim, u doslovnom simultanom rasporeivanju iskazuju se takoer neke slabije strane. Naime, uenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na njih.Ako ni jedan od tih dvaju naina nije idealan, rjeenje se moe nai jedino tako da se spretnom kombinacijom jednog i drugog iskoriste njihove prednosti i prevladaju slabosti. Zato je raspored predmeta u naim nastavnim planovima kombinacija sukcesivnog i simultanog naina rasporeivanja. Kombinacija ima linijsko-spiralni raspored.

16. NASTAVNI PROGRAM Nastavni program jest kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja. Drugim rijeima, nastavnim programom propisuju se konkretni sadraji pojedinoga nastavnog predmeta, pa je nastavni program konkretizacija nastavnog plana. Zato postoji jedinstvo izmeu nastavnog plana i nastavnog programa; ne postoje jedno bez drugog.Da bi se bolje razumjeli pojedini dijelovi nastavnog programa, treba poznavati posebnu didaktiku terminologiju i pravilno je poimati, to je vano prilikom izrade planova rada. Ovamo pripadaju pojmovi kao to su predmetno podruje, nastavna cjelina, nastavna tema i nastavna jedinica.Predmetno podruje- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr. u matematici predmetna su podruja geometrija, aritmetika,). Ona se mogu obraivati simultano, sukcesivno ili naizmjence.Nastavna cjelina- cjelovitiji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odreena sredinja tematika proeta nekom osnovnom idejom.Nastavna tema- pojam koji je po sadrajnom odreenju veoma nalik na nastavne cjelineRazlike su s obzirom na opseg sadraja (cjelina je ira od teme, odnosno cjelina obuhvaa kompleksniju tematiku). Nije bitno odreivat granice izmeu cjeline i teme.Nastavna jedinica- opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat (blok-sat)- sat traje 45 min.

17. KURIKULUM

Kurikulum suvremenog odgoja, obrazovanja i kole je proces koji podrazumijeva znanstveno zasnivanje cilja, zadataka, sadraja, plana i programa, organizaciju i tehnologiju provoenja te razliite oblike evaluacije uinaka.

18. Dva dominantna kurikulumska koncepta1. HUMANISTIKI KURUKULUM orijentiran na razvoj2. FUNKCIONALISTIKI KURIKULUM - orijentiran na proizvod (mjerljivo postignue)

19. HUMANISTIKI KURUKULUM orijentiran na razvojTei pedagoki otvorenom pristupu.Usmjeren je na uenika.Uenicima treba pruiti mogunost da ue aktivno, partnerski, otkrivajui, projektno, kreativno, u ozraju prijateljskih odnosa.Vano je suradnitvo i prijateljstvo meu uenicima te kolegijalnost meu nastavnicima.Svatko posjeduje jedinstvenu kombinaciju viestrukih inteligencija i treba mu dati priliku da izraste u punini svojih potencijala.

20. FUNKCIONALISTIKI KURIKULUM - orijentiran na proizvod (mjerljivo postignuePragmatino poimanje kurikulumaVie je orijentiran na praksu i osposobljavanje.U suglasju s naelima radne kole (Dewey) poetkom 20. st. u Americi.Ovaj pristup metodologiji i strukturi kurikuluma odrao se do danas u stajalitima koji od kole oekuju samo praktini pozitivizam.Umjesto kurikulumskih okvira na koje se fleksibilno nadograuju neki sadraji , ovdje se eli sve unaprijed predvidjeti i vrsto odrediti.

21. Tri strukturirane vrste kurikuluma1. Zatvoreni2. Otvoreni 3. Mjeoviti

22. Zatvoreni kurikulumOdgovara tradicionalnom poimanju nastavnog plana i programa.Detaljno razraeni programski sadraji, gotovo programirani tijek nastave.Upotreba propisanih nastavnih sredstava i udbenika.Unutarnje vrednovanje: uglavnom testovi i zadaci objaktivnog tipa.Sve je fiksirano i pedagoki programirano.Nema vremena za spontane izazove ili neplanirane situacije.Ne hrabri se individualitet i samopouzdanje uenika.Uitelj nema veeg profesionalnog suverenita. (Sveden je na dobra obrtnika.)Kritika zatvorenog kurikuluma kulminirala je u Njemakoj 1970-tih godina, pod utjecajem postmodernih kretanja u znanosti.

23. Otvoreni kurikulumFleksibilna metodologija izradeFleksibilan odabir sadraja i nain radaPrednost se daje okvirnim uputama unutar kojih se stvaralaki realizira izvedbeni program.Maksimalno cijeni inicijativu uenika i uitelja.Osobito je naglaena njegova socijalno-komunikativna komponenta.Vani su meusobni odnosi uenika-uitelja-roditelja.

24. Mjeoviti tip kurikulumaSmatra se danas modernom vrstom kurikuluma.On manje trpi propisanost.Podnosi samo kurikulumske okvire u koje se i ugrauju izvedbene jezgre.Nude se kurikulumske jezgre kao radne cjeline.Uitelju se preputa da slobodno odabere organizaciju i metode rada.To je prijelazni oblik s normiranog na humano-kreativni kurikulum suvremeng odgoja i kole.25. Nacionalni okvirni kurikulum RH (odreenje pojma, usmjerenost prema kompetencijama, nabrojite osnovna kompetencijska podruja):Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice kurikulumskoga sustava: vrijednosti, ciljevi, naela, sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma.USMJERENOST PREMA KOMPETENCIJAMA-Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na uenike kompetencije predstavlja jedan od glavnih smjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama.Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. 1. KOMUNIKACIJA NA MATERINSKOM JEZIKU odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija: obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje takoer razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i drutveno odgovoran nain. 2. KOMUNIKACIJAMA NA STRANIM JEZICIMA odnosi se na osposobljenost za razumijevanje, usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica na stranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica ove kompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.3. MATEMATIKA KOMPETENCIJA I OSNOVNE KOMPETENCIJE U PRIRODOSLOVLJU I TEHNOLOGIJI - odnosi se na osposobljenost uenika za razvijanje i primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih situacija;prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i kojima se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zakljuivanja na temelju injenica.4. DIGITALNA KOMPETENCIJA odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije za rad, u osobnomu ivotu i drutvenom ivotu.5. UITI KAKO UITI obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju, organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i informacijama kako u samostalnomu uenju, tako i pri uenju u skupini. 6. SOCIJALNA I GRAANSKA KOMPETENCIJA obuhvaa osposobljenost za meuljudsku i meukulturnu suradnju. 7. INICIJATIVNOST I PODUZETNOST odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelovanje. Ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnost planiranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za voenje svakodnevnoga, profesionalnoga i drutvenoga ivota pojedinca. 8. KULTURNA SVIJEST I IZRAAVANJE Odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja ideja, iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija. Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu.

26. Tipovi nastavnih sati1. Uvoenje uenika u nastavnu cjelinu ili temu Zadatci:-pobuditi zanimanje za odreene sadraje (psiholoko-motivacijska priprema),-pruiti pregled sadraja kojima e se u narednom razdoblju baviti (intelektualna priprema)-pruiti saznanja na kojim e se izvorima i s kojim pomagalima sluiti ostvarenju postavljenih zadaa (materijalno-tehika priprema2. Spoznavanje novih nastavnih sadraja Naelni kronoloki slijed etapa: a)Priprema ili uvodni dio sata UVOENJE U SREDINJI PROBLEM NASTAVNOG SATA Stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadraja: stvoriti povoljnu psiholoku klimu za spoznavanje novih sadraja (afektivna komponenta) stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja novih sadraja (kognitivna komponenta) ostvarti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala uenika (konativna komponenta)Modaliteti stvaranja preduvjeta su razliiti i ovisni o sadraju koji se obraujeb)Spoznavanje novih nastavnih sadraja-etapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadraji -nuno je potivati sve zahtjeve odgojno-obrazovne tehnologije u njenom pedagoko-didaktiko-metodikom i materijalno-tehnikom smislu-odrediti ekstenzitet (koliina), intenzitet (razina, dubina analize) i strukturu samih sadraja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i sloenosti problema) c)Uvjebavanje -Cilj: da se novousvojeni sadraji podignu na viu razinu usvojenosti ili razinu osvijetenosti i operativnosti-Zadatak: da se steena znanja uvrste na daljnjim primjerima i ukljue u vlastiti sustav znanja d)Ponavljanje Cilj: da se novousvojeni sadraji dovedu u svoj ''prirodni kontekst'', tj. da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli (usustavljivanje) e)Provjeravanje-traenje povratne informacije o usvojenosti sadraja-u ovisnosti o dobijenoj povratnoj informaciji uitelj e dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad

3. Nastavno uvjebavanje4. Nastavno ponavljanje i usustavljivanje5. Evaluacija (provjeravanje i vrednovanje uspjenosti odgojno-obrazovnog procesa te vrednovanje uenikih postignua). ->Bez obzira o kojem se tipu sata radi, svaki nastavni sat ima uopeno govorei 3 mega etape: pripremni, glavni i zavrni dio sata.

27. Slijed etapa sata spoznavanja novih nastavnih sadraja (zadae i sadraji pojedinih etapa)1. Priprema ili uvodni dio sataUvoenje u sredinji problem nastavnog sata. Vano je stvoriti 3 bitne pretpostavke spoznavanja novih nastavnih sadraja:- stvoriti povoljnu psiholoku klimu za spoznavanje novih sadraja- stvoriti povoljne materijalne preduvjete spoznavanja novih sadraja- ostvariti svjesnost cilja radi aktivizacije potencijala uenika2. Spoznavanje novih nastavnih sadrajaEtapa kojom se prezentiraju ili aktivno usvajaju novi sadraji. Nuno je odrediti ekstenzitet (koliinu), intenzitet (razina, dubina analize) i strukturu samih sadraja u jedinici vremena (razinu slojevitosti i sloenosti problema)3 Uvjebavanje novih nastavnih sadrajaCilj je da se novousvojeni sadraji podignu na viu razinu usvojenosti ili razinu osvijetenosti i operativnosti. Zadatak je da se steena znanja uvrste na daljnjim primjerima i ukljue u vlastiti sustav znanja.4. Ponavljanje novih nastavnih sadrajaCilj je da se novousvojeni sadraji dovedu u svoj prirodni kontekst, tj. da ih se integrira u strukturu iz koje su proistekli5. Provjeravanje usvojenosti novih nastavnih sadrajaZadatak je traenje povratne informacije o usvojenosti sadraja. U ovisnosti o dobivenoj povratnoj informaciji uitelj e dalje planirati svoj odgojno-obrazovni rad.

28. Tri podruja Bloom-ova taksonomija (operacionalizacija ciljeva, precizni i neprecizni glagoli)(POGLEDAJTE I TABLICE U SLAJDOVIMA)Svaka razina pojedine kategorije sadri kljune glagole koji omoguavaju definiranje kvalitativnih i kvantitativnih ishoda uenja na osnovu kojih uenici mogu pokazati usvojena znanja, vjetine i stavove. 1. Kognitivno podruje (6 kategorija)- znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i vrednovanje; (6 potkategorija) - znanje pojedinosti, nazivi pojmova i simboli, poznavanje injenica i podataka, poznavanje pravila i redoslijeda, poznavanje klasifikacija i kriterija za ocjenjivanje, poznavanje teorija i struktura, razumijevanje, provjeravanje, interpretacija. Izrada izvjea i nacrta plana za akciju, izvoenje sistema apstraktnih odnosa, vrednovanje po unutarnjim kriterijima, vrednovanje po vanjskim kriterijima.2. Afektivno podruje (5 kategorija)- prihvaanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organiziranost vrijednosti, razvoj cjelovitog znaenja-evaluacija.(13 potkategorija)- svjesnost podraaja, voljnost prihvaanja, usmjerenost panje, pasivno reagiranje, voljno reagiranje, reagiranje sa zadovoljstvom, prihvaanje vrijednosti, organizacija sustava vrijednosti, opa usmjerenost i karakterizacija.3. Psihomotorno podruje

29. REVIDIRANA BLOOM-OVA TAKSONOMIJA (operacionalizacija ciljeva, precizni i neprecizni glagoli)

Kada se odreuju nastavni zadaci nije dovoljno koristiti glagole poput znati, nauiti, razumjeti, jer oekivanje rezultata uenja nije dovoljno jasno odreeno.

Razliiti tipovi uenja zahtijevaju razliita ponaanja ili vjetine, razliite tipove pouke i razliite oblike procjenjivanja rezultata uenja. Ako aktivni glagoli nisu dovoljno precizni, teko je odrediti nain procjenjivanja rezultata uenja.

OPERACIONALIZACIJA CILJEVA

POELJNI/PRECIZNI GLAGOLI: analizirati, opisati, definirati, napraviti, usporediti, razlikovati, argumentirati NEPOELJNI/NEPRECIZNI GLAGOLI: znati, razumjeti, osvijestiti, cijeniti, zapamtiti, upoznati, nauiti, osposobiti

30. ELEMENTI ODGOJNO OBRAZOVNE EKOLOGIJE

U pedagokom smislu ekologija oznaava odnos subjekta odgoja i obrazovanja prema okolini u kojoj se odgojno-obrazovni proces odvija, odnosno njihovo meusobno djelovanje i utjecaj na sadraje, tijek i ishod odgojno-obrazovnog procesa. Elementi odgojno-obrazovne ekologije:

1. Prostorno-materijalni uvjeti u kojima se odgoj i obrazovanje zbivaju. Ponekad se nazivaju i kolskom higijenim, odnose se na prostorno-higijenske uvjete i opremu koju odgojno-obrazovne ustanove moraju zadovoljavati da bi mogle obnaati svoju drutvenu ulogu. Stoga oni predstavljaju ekologiju u doslovnom smislu rijei.

Prostorno-materijalni uvjeti propisani su zakonom i predstavljaju standard.

Njima se definira koliko, kojih i kakvih prostora i prostorija odreena odgojno-obrazovna ustanova mora imati da bi zadovoljila osnovne potrebe i zahtjeve obavljanja odgojno-obrazovnog procesa: broj uionica, kabineta, biblioteka, pomonih prostorija, sanitarnih vorova, sprema, ureda... njihovu kvadraturu, visinu stropa, izvore svjetlosti, grijanje...

2. Kadrovski potencijal predstavlja potrebno osoblje odgojno-obrazovne ustanove koje je nuno za struno i kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog procesa, a kako bi se ostvarili njegovi ciljevi i zadaci.

Podjela osoblja (skupine): rukovodee, struno-razvojno, nastavno, administrativno, tehniko i pomono osoblje. Svako od navedenih skupina osoblja ima svoje specifine zadae u odvijanju odgojno-obrazovnog procesa.

Slube, tijela i organi odgojno-obrazovne ustanove dijele se prema djelokrugu nadlenosti i odgovornosti na:

Upravna (ravnatelj, kolski odbor, vijee roditelja)

Struna (struno-razvojna sluba, struni aktivi)

Pedagoka (razredna vijea i uiteljsko vijee)

3. Komunikacijski procesi u odgoju i obrazovanjuKomunikacija oznaava proces posredovanja ili prometovanja (interakcija) izmeu nekoga ili neega radi prenoenja poruka.

Proces prijenosa poruka: prijenos poruke od onog koji je posjeduje i emitira (izvor, odailja i predajnik) preko medija kojim se poruka prenosi (kanala) do onoga kome je upuena i koji bi je trebao prihvatiti i razumjeti (primatelj) te na temelju nje odaslati povratnu informaciju o njenom prihvaanju i razumijevanju.

Preduvjeti razumijevanja i spremnosti: jasnoa poruke (bez "umova") dostupnost i prohodnost kanala poeljnost i poruke i poiljatelja. Odgojno-obrazovni proces je specifina vrsta komunikacije ija bit lei u sposobnosti i spremnosti primatelja poruke uenika, da razumije i bude spreman prihvaati poruke. U neposrednoj komunikaciji subjekata odgoja i obrazovanja, komunikacija predstavlja osnovu stvaranja etvrte komponente odgojno-obrazovne ekologije, a to je stvaranje pedagokog ozraja. Vrste i oblici komunikacije prema:

prirodi medija: personalna i apersonalna posredovana osobom ili tehnikim medijem prijenosa poruke

broju sudionika: intrapersonalna (monoakcija), interpersonalna i masovna s obzirom na broj subjekata u kodiranju i dekodiranju poruke

nainu prenoenja poruke: verbalna, simbolika i neverbalna - govorom, znakom, neverbalnim izrazom posredovanju medijatora poruke: neposredna, posredna i telekomunikacija face to face, putem medija, pomou tehnikih pmagala na daljinu

poloaju sudionika: autokratska i demokratska uenik je subjekt-objekt u komuniciranja

mogunosti izraavanja povratne informacije: jednosmjerna i dvosmjerna: poloaj sudionika komunikacije je subjekt-objekt ili subjekt:subjekt (nema/ima povratne informacije o razumijevanju)

4. Pedagoko ozraje ili odgojno-obrazovna klima predstavljaju ukupnost odnosa meu sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.

Zasniva se na socijalnoj i na emocionalnoj komponenti, odnosno na kvaliteti odnosa meu sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i atmosferi koja u tom procesu vlada.

Socijalna komponenta odnosa meu sudionicima odgojno-obrazovnog procesa temelji se: na naelu raspodjele socijalne moi meu sudionicima (dominantno i integrativno ponaanje uitelja; autoritativno, demokratsko i indiferentno voenje; direktivan i nedirektivan pristup nastavi) na raspodjeli statusa i uloga meu sudionicima procesa na odnosu uitelj-uenik(~ci) i odnosu uenik-uenik.Ozraje emocionalna komponenta Emocionalna komponenta odgojno-obrazovna procesa samo je manifestni izraz socijalne komponente odgojno-obrazovna procesa. Temelji se na osjeaju ugode ili neugode u odgojno-obrazovnom procesu, a koji je prije svega temeljen na stanju socijalnih odnosa a tek potom moe biti vezan uz odgojno-obrazovna sadraje i specifine situacije odgojno-obrazovna procesa. Pozitivno ozraje odgojno-obrazovnog procesa ima anulirajue djelovanje na frustrirajue i determinirajue imbenike i situacije odgojno-obrazovnog procesa, ili pak umanjuje njihov znaaj. Znakovi naruenog pozitivnog ozraja: pojava ili egzistiranje pojavnih oblika poremeaja u ponaanju lo uspjeh uenika veliki broj izostanaka uenika i/ili uitelja strah ili/i dosada u odgojno-obrazovna procesu. Linost uitelja presudan je imbenik i tvorac pozitivnog pedagokog ozraja. 31. DIDAKTIKA NAELA (NABROJATI I OBJASNITI SVAKO OD NJIH)

Didaktika naela predstavljaju pretpostavke ostvarivanja cilja i zadatka nastave. Redovito su predstavljena kao parovi dihotomije (parovi suprotstavljenosti).

1. NAELO ZORNOSTI I APSTRAKTNOSTI

Nastavne sadraje nuno je usvajati na konkretnim injenicama koje omoguavaju doivljavanje i stvaranje predodaba te potiu aktiviranje misaonih aktivnosti koje omoguavaju usvajanje i onih sadraja koji predstavljaju apstrakcije.

2. NAELO POSTUPNOSTI I SUSTAVNOSTI

Nastavni sadraji trebaju se usvajati postupnim radom i stvaranjem preglednog sustava znanja.

Pravila:

Od poznatog ka nepoznatom

Od konkretnog ka apstraktnom

Od lakeg ka teem

Od blieg ka daljem

Od jednostavnog ka sloenom

3. NAELO EGZEMPLARNOSTI (OPRIMJERENOSTI) I DIDAKTIKE STRUKTURIRANOSTI

Nastavni sadraji zbog svoje sloenosti trebaju biti oprimjereni i didaktiki oblikovani tako da omoguavaju uvid u cjelinu sadraja.

4. NAELO PRIMJERENOSTI I AKCELERACIJE

Nastavni sadraji trebaju biti strukturirani tako da budu primjereni dobi i sposobnostima polaznika, ali i da omoguavaju te potiu njegov razvoj i napredovanje.

5. NAELO AKTIVNOSTI I RAZVOJA

Znanja, vjetine i navike stjeu se aktivnim odnosom prema sadrajima nastave, ime se postie razvoj pojedinca i ostvaruju pretpostavke stvaralatva.

6. NAELO HISTORINOSTI I SUVREMENOSTI (AKTUALNOSTI)

Nastavni sadraji trebaju biti prezentirani tako da omoguavaju uvid u genezu i stanje problema te omoguavaju njegovu anticipaciju u budunosti.

7. NAELO KORELATIVNOSTI I EKONOMINOSTI (RACIONALIZACIJE)

Nastavni sadraji trebaju biti strukturirani tako da meu njima postoji povezanost koja omoguava da se na didaktiki osmiljeni nain sa to manje utroka vremena, snage i sredstava postigne to vei i bolji uinak.

8. NAELO KONCENTRACIJE I DISPERZIJE

Nastavne sadraje nuno je usvajati u to konciznijem i vremenski ogranienijem razdoblju, ali ih usvajati kao sastavni dio raznorodnih sadraja na vie razina kako bi se uoila multidimenzionalnost i multikauzalnost meu pojavama objektivne stvarnosti.

9. NAELO DIFERENCIJACIJE I INTEGRATIVNOSTI

Nastavni sadraji zbog svoje sloenosti trebaju biti ralanjeni tako da omoguavaju uvid u tvorne elemente problema, ali se uvijek moraju prezentirati samo kao dio cjeline.

10. NAELO OBRAZOVLJIVOSTI I ODGOJNOSTI

Nastavni sadraji trebaju biti strukturirani tako da svaki obrazovni sadraj u sebi sadri odgojne elemente (poruke) i obratno.

11. NAELO INDIVIDUALNOSTI I SOCIJALIZACIJE

Nastavni sadraji trebaju biti strukturirani tako da respektiraju specifinosti individualiteta, njegove razlike, ali da se istovremeno stvaraju i oblici drutvenog funkcioniranja pojedinaca u skupini.

12. NAELO JEDINSTVENOSTI I DOSLJEDNOSTI ODGOJN OG DJELOVANJA

Nunost jedinstvenosti i dosljednosti djelovanja svih odgojnih imbenika kako bi se polazniku tieniku omoguilo stjecanje konzistencije slike svijeta te mu se tako omoguilo formiranje okvira referencije za samostalno djelovanje.

32. Nastavne metode (definicija i osnovna pravila)

Nastavne metode su naini rada uitelja i uenika pri emu uenici stjeu znanja i razvijaju sposobnosti. Uenje se sve vie shvaa kao proces traganja i otkrivanja u kojem je najvanije osobno iskustvo uenika Uitelj usmjerava i potie uenika na odreena iskustva, a potom mu pomae u preoblikovanju tog iskustva u znanje.

OSNOVNA PODJELA NASTAVNIH METODA:1) Verbalne nastavne metode:U verbalne nastavne metode spadaju:

1.- metoda usmenog izlaganja (pripovijedanje, obavjetavanje)

2.- metoda razgovora

3.- Metoda itanja i rada na tekstu4.- metode pisanja

2) Vizualne nastavne metode:U vizualne nastavne metode spadaju:

1.- dokumentacijske

2.- demonstracijske

3.- eksperimentalne

Vrlo je vano u nastavi primjenjivati vie metoda rada i meusobno ih kombinirati.

U povijesnom razvoju didaktike teorije i prakse formirale su se ove nastavne metode:

1. METODA DEMONSTRACIJE

U didaktikom smislu demonstracija je pokazivanje svega onoga u nastavi to se moe perceptivno doivjeti. Izbor sredstava za pokazivanje ovisi o nastavnikovoj sposobnosti da izabere izmeu ponuenih sredstava pokazivanja.

2. METODA RAZGOVORA

3. METODA USMENOG IZLAGANJA33. Metoda razgovora (vrste ili oblici razgovora)Metoda razgovora je nastavna metoda koja se formirala u povijesnom razvoju didaktike teorije i prakse. Razlikujemo vie vrsta, oblika razgovora:1. Katehetiki razgovor

2. Razvojni razgovor

3. Slobodni razgovor

4. Diskusija

5. Oluja ideja 34. Metoda usmenog izlaganja (oblici usmenog izlaganja)

Metoda usmenog izlaganja je nastavna metoda koja se formirala u povijesnom razvoju didaktike teorije i prakse. Metoda usmenog izlaganja zasniva se na prijenosu informacija verbalnim kanalom od njegova izvora (uglavnom uitelja) do primatelja informacija (uenika).

Usmeno izlaganje u nastavi moe biti u obliku:

1. pripovijedanja,

2. opisivanja,

3. obrazlaganja, 4. objanjavanja i 5. izvjetavanja.35. KADA I ZATO NASTAJU ALTERNATIVNE KOLEAlternativne kole nastaju poetkom dvadesetog stoljea,a javlja se u Europi i Americi. Tada se javljaju pokuaji radikalne preobrazbe unutrnje organizacije kole, a veina je tih pokuaja utemeljena kao cjeloviti pedagoki projekt od kojih su se neki odrali i do danas kao modeli alternativnih ili slobodnih kola. Neki od tih modela: Summerhill Montessori Waldorf

36. PEDAGOKA KONCEPCIJA KOLE MARIJE MONTESSORISvoju koncepciju odgoja M. Montessori zasniva na spoznajama o razvojnim fazama djeje osjetljivosti. Zadovoljavanje tih razvojnih faza polazi od dvije pretpostavke. Prvo, djeca imaju priroene snage za samorazvoj i, drugo, te se priroene snage aktiviraju ako su djeca okruena povoljnom sredinom. Njena se odgojna metoda zasniva na samoodgoju i samopouavanju. Zadaa je uitelja da osiguraju odgovarajuu sredinu i materijale koji e poticati samoaktivnost djece. Dijete je otac ovjeka jer u sebi sadri sve potencijale da se razvije. Odrasle e ono pitati kako da neto samo uini.37. PEDAGOKA KONCEPCIJA KOLE CELESTINA FREINET-a?

Freinet propagira uenje u prirodi ili na prirodnim izvorima bez obveznih udbenika. Udbenike izrauju djeca uz pomo uitelja.

Pet elemenata koji su bitni u teoriji odgoja C. Freineta : razredna samouprava u obliku suradnje samostalnost suradnja uenika u razredu uenje otkrivanjem u poticajnoj okolini slobodniji izraz djece u irem znaenju U dananjim dravnim kolama nalazimo mnogo elemenata za koje se zalagao C. Freinet, a da se to nigdje posebno ne istie niti su uitelji toga svjesni. To je samo jedan od pokazatelja koliko je Freinet dobro uoavao pravce unutarnje reforme kolske organizacije. 38. kola u SUMMERHILUNeill je godine 1921. osnovao privatnu kolu internatskog tipa na dosta originalnoj pedagokoj paradigmi. Kad je osnivao tu kolu, Neilla je rukovodila ideja: stvoriti kolu koja odgovara djetetu, a ne dijete koje odgovara koli. U toj se koli djeci nastoji pruiti sloboda da budu ono to jesu i da osjete kako su prihvaena. Neill smatra kako je dijete po prirodi mudro i realno. Ako mu se omogui da bude samostalno, ako mu odrasli ne sjede na glavi sa svojim savjetima, ono e se razviti najvie to moe.U summerhilskoj koli pohaanje nastave nije obvezno. Raspored sati postoji, ali njega se moraju pridravati samo nastavnici. Obrazovanje treba prilagoditi potrebama i mogunostima djece.

39. WALDORFSKE KOLEPrvu waldorfsku kolu osnovao je Rudolf Steiner u Stuttgartu 1919. godine. U to vrijeme bile su dominantne nove pedagoke ideje: - novi pristupi aktivnostima uenika, - novo shvaanje nastavnog plana i programa,- preispitivanje modela vrednovanja rada uenika te humaniziranje odgojne komunikacije potaknuto idejama pedocentrizma- U ovim kolama zadatak odgajatelja u predkolsko vrijeme je da osigura adekvatne fizike uvjete za razvoj jer ti fiziki uvjeti djeluju na razvoj, kao npr. prostor, boje, predmeti...Vezu s okolinom dijete ostvaruje oponaanjem i preko uzora. Zbog te sklonosti oponaanju treba osigurati da se u djetetovoj okolini ne dogaa nita to ono ne bi smjelo oponaati. Osnova waldorfske pedagogije i odgoja je povezanost tijela, due i duha u ovjeku. Waldorfske kole funkcioniraju kao dinamian socijalni organizam roditalja, uenika i uitelja. Pedagozi u ovim kolama smatraju da su udbenici sadrajno preuski za uenje jer im nedostaje iv i dinamian prikaz cjelokoupnog dogaanja svijeta i ovjeka. Nema ni ocjena jer se smatra da je uenje bez straha bolje i uspjenije. Takoer nema ni padanja razreda jer se polazi od pretpostavke da nema apsolutno nesposobna djeteta te da svakom treba omoguiti da tijekom kolovanja postigne optimalan uspjeh.PAGE 0