dijana arbanas gordana podobnik silvana Šebalj-mačkić

MOJA PRIRODA I MOJE DRUŠTVO

radni udžbenik Prirode i društva za 4. razred osnovne škole

Dijana Arbanas Gordana Podobnik Silvana Šebalj-Mačkić Vesna Trope

prvo izdanjeZagreb, 2021.

4

Sadržaj ovog udžbenika organiziran je u sljedećim područjima:

A) ORGANIZIRANOST U PRIRODI

› Čovjek – tijelo, prehrana, razmišljanje

› Čovjek – odgovornost prema sebi i drugima

› Uvjeti života – povezanost u prirodi

B) ORGANIZIRANOST U DRUŠTVU

› Posebnosti Hrvatske

› Od prošlosti do sadašnjosti

C) BOGATSTVO, LJEPOTE I RAZLIČITOSTI HRVATSKE

D) ČOVJEK JE STVARALAČKO BIĆE

Dragi moji četvrtaši!

Ove školske godine iskoristit ćete do sada

stečena znanja vezana uz zavičaj. Sve što znate

o podneblju, prirodnim obilježjima, baštini...

obogatit ćete novim spoznajama o ostalim

krajolicima naše domovine. Istraživat ćete,

otkrivati sličnosti i razlike, kroz razgovor i

diskusiju upoznavati Hrvatsku.

Za rad s QR kodovima potrebno

je instalirati QR kod čitač putem

Google Playa ili App Storea.

5

Nakon ove cjeline moći ćeš:

• imenovati dijelove ljudskog organizma

• objasniti povezanost sustava organa u ljudskom tijelu

• objasniti važnost organa u organizmu

• opisati utjecaj hrane na zdravlje organizma

• objasniti kako organizam pretvara hranu u energiju

• opisati važnost zaštite zdravlja svih sustava organa

• objasniti važnost planiranja radnog dana

• planirati radni tjedan.

Ljudsko tijelo Čovjek se kreće

Hranom do energije Čovjek misli, planira, stvara...

Čovjek – tijelo, prehrana, razmišljanje

6Organiziranost u prirodi

Ljudsko tijelo

▶ Napiši nazive organa koje poznaješ.

___________________________________________________________________________

▶ Objasni ulogu jednog od navedenih organa.

___________________________________________________________________________

Priroda je sve što nas okružuje.

I čovjek je dio prirode. U prirodi je sve organizirano pa tako i ljudsko tijelo.

Ljudsko je tijelo sastavljeno od mnogo dijelova. Oni su međusobno usklađeni poput

savršenog stroja. Svaki dio ima točno određenu namjenu i povezan je s drugim dijelovima.

Manji dijelovi ljudskog organizma su organi. Organi koji djeluju zajedno tvore sustave

organa. Svi sustavi organa čine organizam. Tako u našem tijelu postoji sustav organa za

disanje, sustav organa za kretanja, sustav organa za probavu, sustav organa za izlučivanje i

drugi. Svim sustavima upravlja mozak.

Tijelo čovjeka

7 Organiziranost u prirodi

Sustav organa za kretanje čine kosti i mišići.

Kosti su međusobno povezane i čine kostur. Kostur je čvrst i podupire cijelo tijelo. Kralježnica

je osnovni dio kostura.

Kosti prsnog koša štite unutarnje organe (srce, pluća...). Kosti lubanje štite mozak od

vanjskih utjecaja.

Za pravilan rast i razvoj kostiju potrebno je hraniti se namirnicama koje su bogate kalcijem

i vitaminom D.

Mišići su povezani s kostima. Stezanjem i opuštanjem mišića nogu čovjek se kreće.

Mišiće jačamo svakodnevnom tjelovježbom.

Sustav organa za kretanje

▶ Opusti ruku uz tijelo i opipaj nadlakticu. Osjećaš li mišiće pod prstima? Jesu li mišići

stegnuti ili opušteni?

▶ Jednom rukom podigni svoju torbu. Opipaj sada svoje mišiće. Osjećaš li promjenu? Što

misliš zašto je došlo do promjene?

Kosti

Mišići

Čovjek u

pokretu


Istraži u kojim namirnicama ima kalcija.

Izvedi pokus kojim ćeš provjeriti snagu mišića nogu.

Zamoli odraslu osobu za pomoć pri mjerenju.

Znaš li koje su blagodati sunčanja za naše zdravlje?

2.

3.

1.

🔦

🛠

✏___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

a) Obuj tenisice i stani bočno uz zid. Podigni ruku koja je bliže zidu. Zabilježi do koje visine

sežu prsti.

Visina je ___________.

b) Spusti ruke uz tijelo, lagano savij koljena, zamahni rukama i skoči što je više moguće. Kad

si na najvišoj točki, udari po zidu. Zabilježi visinu udarenog mjesta.

Visina je ___________.

c) Izračunaj razliku druge i prve zabilježene visine.

Razlika je ___________.

Ako je razlika visina manja od 50 cm bilo bi dobro da radiš na jačanju mišića nogu. U tome ti

može pomoći trčanje, vožnja biciklom i brzo hodanje.

Nakon 3 tjedna vježbanja ponovi pokus.

Svakodnevnom vježbom sigurno ćeš ojačati svoje mišiće.


Probavni sustav

U našem se organizmu nalazi sustav organa za probavu. On nam omogućuje da probavimo

hranu i iz nje uzmemo hranjive sastojke koji su nam potrebni da bismo se mogli kretati,

disati, misliti, raditi...

Stavi koricu kruha u usta. Napiši što osjećaš.

___________________________________________________________________________

Prožvači koricu kruha 10 puta. Što sada osjećaš?

___________________________________________________________________________

Pokušaj objasniti što se događa u tvojim ustima dok žvačeš kruh.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Izvedi pokus s koricom kruha.1. 🛠

usta

jednjak

jetra želudac

tanko crijevo

debelo crijevo

Sustav organa za probavu


Probava hrane počinje u ustima, gdje se nalaze zubi i jezik. Zubima usitnjavamo hranu koju

jezikom miješamo sa slinom. Prožvakanu i omekšanu hranu gutamo te ona prolazi kroz

jednjak u želudac. U želucu se hrana pretvara u kašu. Jetra izdvaja štetne tvari i tako štiti

organizam. Hranjivi sastojci odlaze u tanko crijevo. Tanko crijevo pretvara hranjive sastojke

u tekućinu koja pomoću krvi odlazi u sve dijelove tijela. Neprobavljeni dijelovi hrane odlaze

u debelo crijevo. Neprobavljeni otpaci izmetom se izbacuju iz tijela.

Odgovori na pitanja.2. ✏1. Koji organi čine probavni sustav?

___________________________________________________________________________

2. Koju ulogu imaju zubi i jezik u probavi hrane?

___________________________________________________________________________

3. Zašto je važno hranu dobro sažvakati prije gutanja?

___________________________________________________________________________

4. Vodiš li redovno brigu o svojim zubima? Kako?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

5. Što misliš koliko je vode potrebno popiti tijekom dana? Zašto?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Pokažite organe za probavu na školskom plakatu ili modelu čovjeka. Glasujte za organ koji vam se čini naj važniji za probavu. Grupirajte se prema glasovanju. Primjerice, svi koji su glasovali za želudac čine jednu skupinu. Raspravite o svojem izboru.

3. 🤝


Prehrambene navike i energija

▶ Navedi nekoliko namirnica koje voliš jesti.

___________________________________________________________________________

▶ Misliš li da su te namirnice dobre za tvoje zdravlje? Objasni.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

▶ Kako se osjećaš kad si gladna/gladan?

___________________________________________________________________________

Da bi se automobil mogao kretati potreban mu je

benzin, nafta, plin ili električna energija.

Našem je organizmu također potrebna energija da

bismo mogli hodati, trčati, disati, raditi, misliti. Energiju

dobivamo iz hrane.

U hrani se nalaze različiti sastojci. Neki od njih su hranjivi,

a neki nisu. Vitamini, minerali, ugljikohidrati, masnoće i

šećeri nalaze se u namirnicama u različitim količinama.

Neke namirnice mogu uzrokovati nelagodu, umor,

bezvoljnost pa čak i bol. Takvu hranu treba izbjegavati.

Da bismo imali dovoljno energije za svakodnevne

obveze moramo paziti na svoju prehranu. Ona mora

biti raznolika, redovita, pravilno raspoređena i u

primjerenim količinama: niti premalo, niti previše.

Unosimo li premalo hrane u naš organizam, nemamo

energije za izvršenje obveza. Postajemo nervozni,

pada nam koncentracija, ne možemo razmišljati. Ako

unosimo više hrane koju naš organizam ne troši, dolazi

do debljanja.

Za bavljenje sportom treba

energija

Bez energije nema učenja


obrok jelo

Sastavi jelovnik za jedan dan.

U paru usporedite svoje jelovnike. Raspravite o njihovim

dobrim i lošim stranama. 1. 🤝

Istraživanja pokazuju da ima sve više pretile djece – djece

prekomjerne mase. Možeš li objasniti zašto je tome tako?

Napiši pet savjeta za održavanje normalne tjelesne mase.

2.

3.

✏

✏

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

1. _________________________________________________________________________

2. _________________________________________________________________________

3. _________________________________________________________________________

4. _________________________________________________________________________

5. _________________________________________________________________________


Sustav organa za disanje

▶ Duboko udahni. Istovremeno čvrsto začepi nos i zatvori usta. Procijeni koliko sekundi

možeš izdržati bez udisaja.

___________________________________________________________________________

▶ Kakav je osjećaj kad ne možeš disati?

___________________________________________________________________________

▶ Jesi li se ikada prije tako osjećala/osjećao? Opiši.

___________________________________________________________________________

nos

dušnik

dušnice

pluća

usta

Sva živa bića dišu i danju i noću. Za disanje nam je potreban zrak.

Ljudi udišu zrak na nos ili usta. Bolje je udisati na nos jer se u njemu zrak pročišćava i grije.

▶ Kako dišeš kad ti je zbog bolesti začepljen nos?

▶ Što osjetiš nakon nekog vremena?

▶ Što je tada potrebno učiniti?

Sustav organa za disanje


Kroz dušnik zrak dolazi do dušnica. Kroz dušnice ulazi u pluća. Pluća se nalaze u prsnom

košu koji se prilikom udaha širi, a prilikom izdaha skuplja.

U plućima se nalaze plućni mjehurići. Oni su obavijeni mrežom sitnih krvnih žilica – kapilara.

Kapilarama teče krv koja iz plućnih mjehurića preuzima kisik, a otpušta ugljikov dioksid. On

je za naš organizam štetan, pa ga izdišemo. Kisik pomoću krvi odlazi u sve dijelove našeg

tijela. On je neophodan za pravilno funkcioniranje našeg organizma.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

U sustav organa za disanje ubrajamo ove organe: __________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Razmisli što se događa u tvojim plućima kad si u prostoriji u

kojoj se puši. Opiši.

Dopuni rečenicu.

Kako se osjećaš ako dulje boraviš u neprozračenoj i jako

ugrijanoj prostoriji? Pokušaj objasniti zašto se tako osjećaš.

Saznaj kako onečišćeni zrak (smog) utječe na naše organe za

disanje. Napiši.

3.

1.

2.

4.

✏

🔦

✏

✏


▶ Promotri svoje nadlanice. Primjećuješ li na njima krvne žile?

▶ Ispričaj što znaš o krvnim žilama i krvi.

Sustav organa za krvotok i izlučivanje

Krvožilni sustav

Krv je crvena tekućina koja teče našim žilama. Razlikujemo vene i arterije. Srce je mišićni

organ koji se skuplja i širi cijeli naš život. Zaštićeno je kostima prsnog koša.

Srce pumpa krv kroz arterije u sve dijelove tijela. Ta je krv bogata kisikom i hranjivim

sastojcima koji su potrebni organizmu za rad, rast, razvoj...

Venama se krv vraća u srce. Ta krv prenosi otrovne i štetne tvari. Iz srca se krv potiskuje do

pluća. Tamo krv izbacuje ugljikov dioksid koji izdišemo.

▶ Prisjeti se kako dišeš kada trčiš. Zašto?

vene

(obojane plavo)

arterije

(obojane crveno) srce

Sustav organa za krvotok čine ___________________________________________________

Dopuni rečenicu.1. ✏


▶ Objasni zašto je važno redovno izbacivati mokraću iz tijela.

___________________________________________________________________________

Onečišćena krv prolazi kroz bubrege koji je pročišćuju. Nečistoće kroz mokraćovod odlaze

u mokraćni mjehur. Kad nam je mokraćni mjehur pun, osjetimo podražaj za mokrenje. Tada

mokraću iz mjehura kroz mokraćnu cijev izbacujemo iz organizma.

Osim mokrenjem, nečistoće iz tijela izlučujemo i preko kože – znojenjem. Znoj se sastoji od

vode i za naše tijelo štetnih tvari. Redovitim kupanjem i tuširanjem uklanjamo znoj s tijela.

Sustav organa za izlučivanje čine _________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Dopuni rečenicu.

Za normalan rad sustava organa za izlučivanje potrebno je

piti dosta vode. Što misliš zašto?

bubrezi

mokraćovodi

mokraćnimjehur mokraćna

cijev

2.

3.

✏

✏

Sustav organa

za izlučivanje


POKU

S 1

Rad srca

Pribor: štoperica ili pametni sat

Postupak:

1. Lagano pritisni kažiprstom i srednjim prstom vanjsku stranu

vrata. Nađi otkucaje srca.

2. Broji otkucaje dok sjediš 10 sekundi i taj broj pomnoži sa 6.

Imam __________ otkucaja u minuti.

3. Lagano trči u mjestu 3 minute i ponovi mjerenje.

Nakon trčanja imam _______ otkucaja u minuti.

4. Za koliko se povećao broj otkucaja u jednoj minuti?

Povećao se za ______ otkucaja.

5. Pokušaj objasniti zašto se to dogodilo.

____________________________________________________

____________________________________________________

____________________________________________________

🔦

U organizmu odrasla čovjeka ima oko 5 litara krvi. Ako zbog

nezgode ili prilikom operacije dođe do većeg gubitka krvi,

nastaje problem jer organizam izgubljenu krv ne može u

kratkom vremenu nadoknaditi. Krv nije moguće proizvesti na

umjetan način. Jedini izvor toga lijeka jest čovjek – darivatelj

krvi.

Istražite tko su dobrovoljni darivatelji krvi, kako često mogu

darovati krv, kako se čuva darovana krv...

4.🤝🔦


▶ Uzmi olovku i list papira. Zatvori oči. Pokušaj nacrtati cvijet. Otvori oči i pogledaj

kako izgleda tvoj crtež. Jesi li zadovoljna/zadovoljan? Kako si se osjećala/

/osjećao dok si crtala/crtao?

▶ Rukama čvrsto pritisni uši i pokušaj razumjeti što ti učiteljica/učitelj govori. Makni ruke s

ušiju i ponovi što si čula/čuo. Kakav je bio osjećaj kada nisi čula/čuo?

Osjetila – veza s okolišem

Čujemo različite zvukove – ugodne i neugodne. Osjetilo

sluha nalazi se u uhu. Vanjski dio uha – uška – prikuplja

zvukove. Zvukovi putuju do mozga. Naš mozak te

zvukove obrađuje i tada smo svjesni što čujemo.

Buka štetno djeluje na naš sluh. Treba izbjegavati

glasno slušanje glazbe te čuvati uho od bolesti i

ozljeda.

Svakodnevno promatramo svijet oko sebe. Osjetilo

vida omogućuje da vidimo svjetlost i da razlikujemo

boje. Ono se nalazi u oku. Slike koje gledamo vidni

živac prenosi u mozak. Tada znamo što vidimo. Zato

kažemo da očima gledamo, a mozgom vidimo.

Jaka svjetlost može ošteti vid. Dugotrajno gledanje

televizije ili rad na računalu štetno djeluju na oči.

Važno je čuvati oči od drugih vanjskih utjecaja: oštrih

predmeta, prašine i dima.

▶ Znaš li kako miriše ljubičica? Znaš li kako miriše lipa? Kako si

to saznala/saznao?

Često osjetimo miris hrane prije nego je vidimo. Ponekad osjetimo

neugodan miris (gnojiva, kanalizacije...). To nam omogućuje osjet

njuha koji se nalazi u nosu. Mirisni živac informacije prenosi u

mozak. Mozak ih obrađuje i postajemo svjesni mirisa.

Osjetilo vida

Osjetilo sluha

Osjetilo mirisa


▶ Majka je pripremila voćnu salatu. Možeš li u salati prepoznati komadiće breskve, marelice

i ananasa? Po čemu ih razlikuješ ako su podjednaka oblika?

▶ Uzmi u ruku čistu papirnatu maramicu, zgužvaj je i dobro opipaj. Što osjećaš?

▶ Uzmi u ruku ravnalo ili trokut i dobro ga opipaj. Što sada osjećaš?

▶ Pokušaj objasniti zašto možeš sve to prepoznati.

Ako ruku približimo jakom izvoru topline, opeći ćemo se i osjetiti bol.

Ako dodirnemo led, osjetit ćemo hladnoću. Dodirnemo li plišanu

igračku, osjetit ćemo mekoću, a dodirom površine klupe osjetit ćemo

tvrdoću i glatkoću.

Sve to osjećamo kožom. Iz kože živci prenose informacije u mozak.

Mozak ih prepoznaje pa možemo reći je li nešto tvrdo, glatko, mekano...

Koža je naš najveći organ. Pokriva cijelo tijelo. Štiti ga od vanjskih utjecaja.

Kožu treba čuvati od štetnih vanjskih utjecaja i redovno je njegovati.

Što prikazuje ilustracija?

Što je u središtu? Zašto?

1. 💬

Osjetilo okusa

Osjetilo opipa

Kad zagrizemo jabuku, osjetimo slatkoću ili kiselost. Kad u usta

stavimo malo soli, osjetimo slanoću, a kad zagrizemo grejp osjetimo

gorak okus. Sve to prepoznajemo jezikom. Jezik je hrapav jer je

pun kvržica i bradavica kojima osjećamo različite okuse.

Osjet okusa može biti ugodan ili neugodan. Prije nego progutamo

pokvarenu hranu, osjetit ćemo neugodan okus u ustima. To nam

signalizira da takvu hrane ne progutamo.

Nije dobro jesti ili piti prevruće ili prehladno jer to može štetno

djelovati na osjet okusa.


Odgovori usmeno.

Kako se brineš o svojoj koži?

Kako dugotrajno sunčanje djeluje na tvoju kožu?

U koje vrijeme izbjegavaš sunčanje?

2. 💬PO

KUS

1

Utjecaj svjetlosti na vid

Pribor: baterijska lampa, štoperica

Postupak:

Uključi baterijsku lampu. Gledaj u svjetlost bez prestanka 30

sekundi. Isključi lampu i pokušaj pročitati ovaj tekst.

Vidiš li dobro što piše? Pokušaj objasniti što se dogodilo.

____________________________________________________

____________________________________________________

Učestalo izlaganje očiju sunčevoj svjetlosti izuzetno šteti našem

vidu.

Objasni na osnovu ovog pokusa zašto nam smetaju jaka svjetla

automobila kada se vozimo noću.

____________________________________________________

____________________________________________________

🔦

POKU

S 2

U nosu se nalazi osjetilo njuha

Pribor i materijal: bočica parfema

Postupak:

Stisni nosnice prstima i udahni držeći bočicu blizu usta.

Otpusti prste i ponovno udahni kroz nos.

Kad si bolje osjetila/osjetio miris? Što misliš zašto?

____________________________________________________

____________________________________________________

🔦


POKU

S 3

🔦PO

KUS

4

Osjeti u koži

Pribor i materijal: led, ključ, plišana igračka, brusni papir, povez

za oči

Pokus izvode učenici u parovima. Jedan učenik ima povez na

očima. Drugi mu stavlja nešto od materijala u ruku. Učenik s

povezom treba izraziti što osjeća: tvrdoću, hladnoću...

Zaključak: ___________________________________________

____________________________________________________

🔦

🤝Osjet okusa

Pribor i materijal: šećer, sol, limunov sok, čokolada, nekoliko kapi

octa, slani štapić, čokolada za kuhanje, povez za oči, jednokratne

rukavice

U pokusu sudjeluje dvoje učenika. Jedan učenik ima povez preko

očiju. Drugi učenik mu stavlja malo pripremljene namirnice

na jezik uz uporabu rukavice. Napišite u tablicu je li učenik s

povezom pogodio okus.

Zamijenite uloge i ponovite pokus.

namirnica učenik 1 učenik 2DA NE DA NE

šećersollimunčokoladaocatslani štapićčokolada za kuhanje

Zaključak: ___________________________________________

____________________________________________________

🤝


Mozak i živci upravljaju tijelom

mozak

leđna

moždina

živci

▶ Napiši u svoju bilježnicu u obliku umne mape sve što znaš o mozgu.

▶ Napiši pitanje na koje želiš dobiti odgovor tijekom ovog sata. Kada završi sat provjeri

znaš li odgovor na postavljeno pitanje. Ako ne, zatraži odgovor od učiteljice/učitelja ili

sama/sam istraži.

Živčani sustav

Gledamo očima, slušamo ušima, njušimo

nosom, kušamo jezikom, pipamo prstima. Oko,

uho, nos, jezik i koža šalju informacije mozgu i

mozak daje obavijest o onome što smo gledali,

slušali... Ako želimo napisati riječ, moramo

dobiti uputu od mozga kako ćemo to učiniti.

Kad trebamo potrčati, mozak šalje naredbu

nogama da se pokrenu.

To su samo neki od primjera koji dokazuju da

mozak upravlja svim dijelovima tijela. Mozak

se nalazi u lubanji, koja ga čuva od vanjskih

utjecaja.

Leđna moždina povezuje mozak i živce koji se

granaju cijelim našim tijelom. Leđna moždina

prolazi kroz kralježnicu.

Preko živaca različiti podaci putuju do mozga

koji ih tada obrađuje i odlučuje što treba činiti.

Mozak ima upravljačku ulogu, ali i određuje

naše ponašanje, razmišljanje i osjećaje (tugu,

veselje, sreću, ljubav…).

Mišiće jačamo tjelovježbom, a mozak razvijamo

čitanjem, razmišljanjem, učenjem.

Na mozak štetno djeluju nedovoljno sna,

nepravilna prehrana, sredstva ovisnosti...

Mozak se najbolje odmara spavanjem.


Odgovori na pitanja.

Objasni kojim bi osjetilima mogla/mogao dobiti dodatne

podatke o tome što prikazuju slike.

Istraži što je potres mozga, kako ga možeš prepoznati, kako

se trebaš ponašati ako ga doživiš. Napiši u bilježnicu što si

doznala/doznao. Raspravite o tome u razrednom odjelu.

1.

3.

2.

✏

💬

🔦

Koji organ upravlja svim organima?

___________________________________________________________________________

Što čini vezu između mozga i drugih dijelova tijela?

___________________________________________________________________________

Na koji se način mozak najbolje odmara?

___________________________________________________________________________

Koliko sati noću trebaju spavati djeca?

___________________________________________________________________________

Zašto je važno nositi kacigu pri vožnji bicikla ili rolanju?

___________________________________________________________________________


Moj radni dan

▶ Ispričaj kako izgleda tvoj radni dan.

▶ Stigneš li izvršiti sve svoje obveze? Jesi li se našla/našao u prilici kada si mislila/mislio da

nemaš dovoljno vremena za sve što trebaš učiniti?

▶ Procijeni koliko vremena provodiš u aktivnostima navedenim u tablici. Stavi kvačicu

ispod vremena trajanja aktivnosti.

Aktivnost

Trajanjemanje

od 1 sat

1 – 2

sata

2 – 3

sata

više od

3 satanimalo

druženje s prijateljima – igra, šetnja...

školske obveze: zadaća, učenje, lektira

gledanje TV, igranje na računalu ili

mobitelu

pomaganje roditeljima

organizirane slobodne aktivnosti:

glazbena škola, plivanje, ples...

sportske aktivnosti

hobi

nešto drugo

Razgovaraj s prijateljicom/prijateljem o vremenu koje provodiš u pojedinoj aktivnosti.

Usporedite svoje tablice.

Misliš li da se dobro koristite svojim vremenom?

Trebate li što mijenjati? Zašto?

Razmislite i napišite koje vam aktivnosti oduzimaju najviše vremena.

Smatraš li da boljim planiranjem možeš kvalitetnije provoditi svoje vrijeme? Objasni.


Tijekom života radimo različite poslove. Kako bismo na vrijeme izvršili obveze, važno je znati

planirati svoje vrijeme. Tijekom školske godine imamo planiran dio radnog dana. To je onaj

dio koji provodimo u školi. Vrijeme prije ili poslije nastave potrebno je organizirati kako

bismo ga najbolje isko ristili.

Važno je otkriti koje nam aktivnosti oduzimaju vrijeme, a nisu nam neophodne. Ponekad

nam se dogodi da ne uspijemo izvršiti obveze koje su bile važne. Tada se osjećamo loše.

Kako bismo to izbjegli važno je usvojiti vještinu upravljanja svojim vremenom.

U tome nam može pomoći dnevno, tjedno i mjesečno planiranje.

Za aktivnosti koje želimo izvršiti tijekom dana potrebno je izdvojiti određeno vrijeme.

Vještina plani ranja pomoći će nam da načinimo plan. Plana se moramo pridržavati. Tako

imamo kontrolu nad svojim vremenom.

Načini plan i pokušaj ga se pridržavati. Ako uspiješ izvršiti sve što si planirala/planirao, znači

da je plan dobar.

Načini tjedni plan rada. U njega upiši i obveze kao što su

odlasci zubaru, rođendani... Upotrijebi razli čite boje za

različite aktivnosti.

Otkrij svoj osobni način planiranja. To može biti u obliku

umne mape, tablice, vremenske crte, podsjetnika u obliku

bilježaka.

Objasni zašto je nastava planirani proces. Pretpostavi što bi se

dogodilo da nastavni proces ne planira.

1.

2.

✏

Vrijeme treba planirati

💬

27


• opisati promjene u pubertetu

• objasniti važnost odgovornog ponašanja prema sebi

• prepoznati ovisnosti i utjecaj na zdravlje ljudi

• primijeniti znanja o odgovornom ponašanju prema drugima

• prepoznati vrste nasilja

• primijeniti znanja o nenasilnom rješavanju sukoba

• razumjeti svoja prava i dužnosti

• objasniti uzročno-posljedične veze u svojim postupcima

• raspravljati o ljudskim pravima

• raspravljati o pravima djece

• zaštiti svoje podatke

• razumjeti važnost poštivanja privatnosti drugih osoba

• objasniti važnost solidarnosti u zajednici.

Čovjek – odgovornost prema sebi i drugima

Tijelo se mijenja Ovisnost – loš odabir

Nasilje nije prihvatljivo Svi imamo prava


▶ Opiši razlike koje primjećuješ na fotografijama ispod.

Tijelo se mijenja

Svako se živo biće tijekom života mijenja. I čovjek doživljava različite promjene. Neke

promjene su vidne, a neke nisu. Kada se rodimo trebamo brigu i skrb odraslih osoba. Tijekom

odrastanja sve se više samostalno brinemo o sebi i svojim postupcima.

U dobi od 9 ili 10 godina počinjemo primjećivati promjene na svojem tijelu. Promjene se

događaju i u našem ponašanju. To je znak da ulazimo u novo razdoblje života – pubertet.

U pubertetu su vidne promjene na tijelu djevojčica i dječaka. Djevojčice brže rastu, dobivaju

prvu menstruaciju, zaobljuju im se bokovi, rastu im grudi, izbijaju dlačice.

I tijelo dječaka počinje se mijenjati. Rastu dlačice ispod pazuha, na licu i oko spolnog organa.

I dječaci počinju brže rasti i razvijati se. Glas im se produbljuje.

U tom razdoblju i u dječaka i u djevojčica pojačano je znojenje. Na licu se pojavljuju prištići.

Potrebno je voditi osobitu brigu o higijeni.

U toj su dobi česte promjene u ponašanju. Mladi nerijetko postaju buntovni i nervozni.

Mijenjaju stil govora, oblačenja, glazbe koju slušaju. Pokazuju interes za drugi spol.

Prihvaćenost u društvu postaje jako važna. U to se vrijeme javljaju prve simpatije i ljubavi.

Djetinjstvo Pubertet


Primjećuješ li promjene na svojem tijelu? Opiši ih.

Zašto je u pubertetu potrebno posebno voditi brigu o

higijeni?

U Vennov dijagram napiši što se događa u životu djevojčica

i dječaka u pubertetu. U središnji dio napiši što je isto i kod

djevojčica i kod dječaka.

Napiši pitanja o pubertetu na koja želiš saznati odgovore.

Zamoli učiteljicu/učitelja da organizira sastanak s liječnicom/

liječnikom školske medicine.

1.

2.

3.

4.

✏

✏

✏

✏

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

DJEVOJČICE DJEČACI


Ovisnost – loš odabir

▶ Razgovaraj s parom u klupi o ovisnostima. O čemu ljudi mogu biti ovisni? Što im se može

dogoditi zbog toga? Mogu li se izliječiti? Tko im može pomoći? Poznaješ li nekoga za

koga misliš da je ovisnik?

▶ U parku se družiš s prijateljima. Jedan te prijatelj nagovara da zapališ cigaretu. Odluči i

objasni što ćeš učiniti ako se nađeš u ovakvoj situaciji.

U svijetu u kojem živimo nailazimo na različite probleme. Ponekad ih znamo sami riješiti,

a ponekad ne. Nerijetko mladi ljudi zbog neznanja biraju pogrešno rješenje. Posežu za

sredstvima koja trenutno umanjuju njihove probleme, poput nerazumijevanja okoline, boli,

neuspjeha i slično. Nesvjesno postaju ovisni o onome što ih tješi. To mogu biti cigarete,

alkohol, lijekovi, droge, računalo. Ovisnost je velika opasnost za svakog pojedinca, ali i za

cijelo društvo.

Pušenje je vrlo raširena ovisnost. Cigarete sadrže štetnu tvar – nikotin. Nikotin vrlo štetno

djeluje na zdravlje. Pušenje uništava pluća, šteti krvnim žilama, mozgu, probavnom sustavu.

Cigarete, alkohol, lijekovi, droga...

Nikotin uništava pluća


Lijekovi nam pomažu kad smo bolesni.

Moramo ih upotrebljavati točno onako

kako nam liječnik preporuči. Ako se ne

pridržavamo uputa, lije kovi mogu posta-

ti opasni, pa i štetni. Mogu izazvati ovis-

nost koja ostavlja negativne posljedice

na cije li organizam.

Svatko je od nas ponekad imao problem

koji nam se činio nerješiv. U takvim je

prilikama potrebno potražiti pomoć.

Pojedine osobe umjesto toga posežu za

sredstvima koja im pomažu da se osjećaju

bolje i snažnije. To mogu biti i različite

vrste droga, koje su najlošije rješenje.

Droge su izuzetno opasna sredstva koja

vrlo štetno djeluju na cijeli organizam.

Uporaba droga često dovodi do smrti.

Neka su pića zdrava: prirodni sokovi,

voda. Druga su pića koja vrlo opasna

jer sadrže alkohol. Alkohol štetno

utječe na mozak, živce i jetru. Ljudi

nakon konzumiranja alkohola ne mogu

pravilno razmišljati, voziti, hodati...

Često postaju nasilni.

Nepravilna uporaba lijekova

uništava cijeli organizam

Alkohol uništava mozak i jetru

Droga vodi u smrt


Računala, mobiteli i televizori elektronički su uređaji bez kojih više ne možemo zamisliti život.

Pomoću njih radimo, zabavljamo se, družimo, razgovaramo, razmjenjujemo fotografije i još

mnogo toga. To je pozitivan utjecaj suvremene tehnologije na naš život.

▶ Procijeni koliko vremena dnevno provedeš uz računalo, mobitel, televizor. Razgovarajte

o tome u razrednom odjelu.

Odgovori.1. ✏a) Na koje organe štetno utječe pušenje?

___________________________________________________________________________

b) Jesi li čula/čuo za pojam „pasivni pušač“? Što to znači?

___________________________________________________________________________

c) Što trebaš učiniti ako se nađeš u zadimljenoj prostoriji? Zašto?

___________________________________________________________________________

d) Po čemu možeš prepoznati pušača?

___________________________________________________________________________

e) Po čemu prepoznaješ osobu pod utjecajem alkohola?

___________________________________________________________________________

f ) Na koje organe štetno djeluju droge?

___________________________________________________________________________

Ponekad ljudi pretjeraju u uporabi tih

uređaja. Ne spavaju, neredovito jedu,

ne izvršavaju svoje obveze, izbjegavaju

obitelj i prijatelje. U tom slučaju govorimo

o ovisnosti. Pretjerana uporaba uređaja

iscrpljuje cijeli organizam i ozbiljno

ugrožava zdravlje. Važno je i neophodno

potražiti pomoć.Pretjerana uporaba računala

iscrpljuje organizam


Ako je tvrdnja točna, zaokruži DA, a ako nije točna, zaokruži NE.2. ✏Lijekove treba uzimati prema preporuci liječnice/liječnika. DA NE

Lijekove možemo piti kako hoćemo. DA NE

Računalne igre mogu izazvati ovisnost. DA NE

Prekomjerna uporaba mobitela dobro djeluje na zdravlje čovjeka. DA NE

Uporabom alkohola naš mozak bolje radi. DA NE

S odraslim osobama provedite anketu o pušenju. Zamolite

dvoje pušača koje poznajete da odgovore na nekoliko pitanja.

Odgovore zapišite. Zamolite učite ljicu/učitelja da vam pomogne

obraditi anketu.

Kockanje je igra u kojoj postoji šansa za dobitak ili gubitak

novca, čiji se ishod ne može predvidjeti.

Ovisnost o igrama na sreću, klađenju i kockanju očituje

se u nesposobnosti ovisne osobe da se suz drži od tih

aktivnosti. To dovodi do financijskih problema, neizvršavanja

svakodnevnih obveza, udaljavanja od prijatelja i obitelji.

Razgovarajte o tome u razrednom odjelu.

3.

4.

🔦

💬

Cilj ankete:

a) saznati koje su posljedice pušenja na zdravlje čovjeka

b) saznati kako pušenje utječe na financijsko stanje pušača.

Moguća pitanja:

1. Koliko godina pušite?

2. Koliko cigareta dnevno pušite?

3. Imate li zdravstvenih teškoća zbog pušenja?

4. Koliko novca dnevno trošite na kupnju cigareta?


Nasilje nije prihvatljivo

▶ Ispričaj što znaš o nasilju. Jesi li bila/bio žrtva nasilja? Kako si riješila/riješio tu situaciju?

Poznaješ li nekoga tko je žrtva nasilja?

Što je nasilje?

Nasilje je skup ponašanja kojima jedna osoba želi kontrolirati drugu osobu i to uporabom

sile, zastrašivanjem ili spletkarenjem.

Među djecom je često fizičko i emocionalno nasilje te nasilje preko interneta ili mobitela.

Ako se fizičko zlostavljanje učestalo ponavlja, žrtva mora potražiti zaštitu.

Emocionalno nasilje širi se prijetnjama, ucjenama, vrijeđanjem, nazivanjem pogrdnim

imenima, ignoriranjem od strane prijatelja, širenjem glasina, ismijavanjem i slično.

Emocionalno nasilje teško je prepoznati jer ne ostavlja tragove na tijelu kao fizičko nasilje,

ali ostavlja tragove na ponašanju žrtve. Ona postaje povučena, osjeća se posramljeno i

napušteno. Važno je žrtvi na vrijeme pomoći.

Nasilje internetom ili mobitelom sve je

učestalije. Žrtve takvog nasilja stalno su

u strahu. Često primaju pozive i poruke

uvredljivog sadržaja. Dijele se fotografije

koje ih ponižavaju i omalovažavaju. Cilj

ove vrste nasilja je uvrijediti i poniziti žrtvu

ili joj na neki drugi način nanijeti štetu.

Izuzetno je važno prepoznati žrtvu nasilja

i pomoći joj.

Grupa zlostavlja pojedinca Jedno dijete vrijeđa drugo

Nasilje preko mobitela


Organizirajte radionicu.

Pronađi značenje engleske riječi bullying.

Istraži i napiši što je to.

Istraži vršnjačko nasilje na internetu pa odgovori na pitanja.

Znaš li što je medijacija? Potraži više informacija na internetu.

Komentiraj.

1.

3.

4.

2.

🤝

🔦

Neka svaki učenik napiše na papirić jednu neugodnu ili uvredljivu poruku. Zatim poruke

ubacite u kutiju. Stanite u krug. Neka svatko izvuče jedan papirić iz kutije i u sebi pročita

poruku.

Razgovarajte o tome kako se osjećate nakon čitanja.

Vratite se na svoja mjesta i zapišite svoje misli.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

a) Kome se trebaš javiti ako si žrtva nasilja ili ako znaš da je netko žrtva nasilja?

b) Što znaš o zaštiti osobnih podataka?

c) Tko mora znati tvoju lozinku na mobitelu ili računalu?

d) Što znaš o sigurnim stranicama?

e) Smiješ li se koristiti društvenim mrežama (Facebook, Instagram...)?


Svi imamo prava

▶ Prisjeti se što znaš o dječjim pravima.

▶ Smatraš li da sva djeca imaju ista prava? Objasni.

Svaki čovjek treba imati prava na dostojan život. To znači da nitko ne bi trebao živjeti u

uvjetima koji su toliko loši da nisu dostojni čovjeka. Nitko ne bi trebao biti gladan, žedan, ne

bi trebao živjeti bez struje, vode i drugih osnovnih potreba za život. Svaki bi čovjek trebao

imati pravo na zdravstvenu skrb, rad, odmor... Ponekad se ljudska prava krše. Sigurno i u

svojoj okolini možete vidjeti primjere takvog života.

Svi ljudi trebaju imati ista prava i u tome svi možemo pomoći.

▶ Što misliš koja su prava uskraćena djeci na fotografijama na ovoj stranici?

Svako dijete ima pravo na obrazovanje, na zdravstvenu zaštitu, na odabir prijatelja, na

zdravu prehranu, na ljubav... Ponekad je neko od prava djeci uskraćeno. Važno je da svako

dijete ostvari svoja prava jer jedino tako možemo dobiti uspješne ljude. Takvi ljudi postat će

dio zajednice te će samim tim i zajednica postati bolja.


Razmisli i napiši kako ti možeš pomoći učeniku koji nema

pribor potreban za nastavu.

Znaš li što je volontiranje? Raspitaj se i napiši.

Saznaj postoji li u tvojem mjestu Crveni križ, Caritas ili neka

udruga gdje je moguće volontirati. Istraži čime se te udruge

bave. Razmisli možeš li dati doprinos u bilo kojem obliku.

Na internetu potraži što više podataka o volontiranju

1.

2.

3.

4.

✏

✏

🔦

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

39

Uvjeti života – povezanost u prirodi

Životni uvjeti Biljke i energija

Povezanost u životnoj zajednici Štitimo biljke i životinje


• vrednovati svoj odnos prema sebi, drugima i prirodi

• istražiti životne uvjete

• opisati utjecaj životnih uvjeta na organizme

• opisati prilagodbe biljaka i životinja na različite životne uvjete na primjerima

• opisati i objasniti kruženje vode u prirodi

• opisati životne cikluse u prirodi

• opisati svoju životnu zajednicu (u blizini zavičaja) i usporediti je s drugom

• povezati raznolike vremenske uvjete s raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta

• odgovorno se ponašati prema svemu što te okružuje i uočiti posljedice

neodgovornog ponašanja


Priroda

▶ Promotri sve što vidiš oko sebe. Što je u tvojoj okolini živo? Po čemu znaš da je to živo

biće? Kreću li se živa bića? Kako?

▶ Uzmite manju posudicu i napuni je zemljom. Posadite u nju 2-3 sjemenke graha. Postavite

je kraj prozora učionice. Redovito zalijevajte, ali pazite da zemlja ne bude premokra. U

tablicu u bilježnici redovito zapisujte uočene promjene (kad je sjemenka niknula, dobila

prvi list, koliko je narasla u tjedan dana...). Iznenadit ćete se što će se sve dogoditi.

▶ Posadite i nekoliko čašica više, trebati će nam za izvođenje pokusa. U jednu čašicu stavite

samo sjemenke graha, bez zemlje. Zalijevate umjereno. Pratite što se događa. Bilježite

promjene. Možete fotografirati.

Priroda je sve što nas okružuje. Priroda je sve što se nalazi oko nas, a nije izradio čovjek.

Postoji živa i neživa priroda. Biljke, životinje, ljudi čine živu prirodu, a nebeska tijela, voda,

zrak, stijene, tlo, Sunce ubrajamo u neživu prirodu.

▶ Pogledaj kroz prozor učionice i objasni povezanost živog svijeta i prirode.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________


Razvrstaj navedene pojmove u tablicu:

CVIJET, MAČKA, KAMEN, TLO, SLON, PTICA, STIJENA, TRAVA,

SUNCE, ZVIJEZDA✏2.

▶ Uočili smo da je u prirodi nešto živo, a nešto neživo. Ipak primjećuješ da jedni bez drugih

ne mogu.

▶ Razgovarajte. Kako su povezani čovjek i Sunce? A cvijet i tlo? Riba i more? Navedite još

takvih primjera.

Živa bića rastu, hrane se, razmnožavaju, stare i umiru.

▶ Tko raste i mijenja se? Navedi nekoliko primjera.

▶ Raste li kamen? Može li se on mijenjati? Razmisli, razgovaraj o tome.

Nacrtaj razvoj cvijeta.

Završava li život cvijeta kad ocvate? Što se događa s

njegovim sjemenkama? Razgovarajte o tome.

🖌

🤝

3.

4.

Odgovori usmeno.

Što je priroda? Kako se priroda dijeli? 💬1.

živa priroda

neživa priroda

pupoljak cvijet u cvatu ocvao cvijet


Životni uvjeti

Živa i neživa priroda čvrsto su povezane i ne mogu jedna bez druge.

Živa bića hrane se biljkama i životinjama, kreću se po neživoj prirodi – tlu i stijenama,

kamenju, piju vodu, udišu zrak.

Da bi živa bića mogla živjeti potrebni su im životni uvjeti: zrak, voda, toplina, svjetlost i

tlo.

Srna pase travu Srna pije vodu Srna hoda po stijeni

POKU

S 1

Uvjeti rasta biljke

Iskoristite proklijali grah koji ste već ranije pripremili.

• Uzmite čašicu s proklijalim grahom i stavite ju u plastičnu

vrećicu koju ćete dobro zatvoriti. Promatrajte što se događa.

• Jedna učenica / jedan učenik neka odnese kući drugu čašicu

s grahom i stavi je u hladnjak. Neka fotografira promjene i

izvijestiti ostale o promjenama.

• Jednu čašicu prestanite zalijevati. Promatrajte promjene.

• Stavite posudicu s grahom u zatvorenu kutiju. Povremeno

otvorite i zalijte, ali je pustite u mraku. Uočite promjene.

Razgovarajte o uočenim promjenama.

🛠


POKU

S 2

Zrak zauzima prostor

1. Uzmite bočicu.

2. Okrenite bočicu grlom prema dolje i

uronite u vodu. Voda ne ulazi u bočicu

jer je u njoj zrak.

3. Nagnite bočicu na stranu. Zrak će izlaziti

iz bočice u obliku mjehurića, voda će

ulaziti u nju.

4. Ostavite bočicu da se napuni. Bočica

puna vode pada na dno.

Razgovarajte. Zašto je bočica pala na dno?

Zaključite što je teže, voda ili zrak.

Živa bića mogu živjeti samo tamo gdje ima zraka. Zrak je smjesa plinova. Ne vidimo ga jer

nema boje, mirisa ni okusa, samo ga osjetimo ako se giba (vjetar).

▶ Od kojih se plinova sastoji zrak? Istraži na internetu. Prikaži sastav zraka grafičkim

prikazom (krugovima).

▶ Jesi li nekada ronila/ronio? Zatvori nos i usta, zadrži zrak u sebi. Što se događa?

▶ Istraži koliko minuta mozak može biti bez zraka (kisika) bez posljedica za zdravlje.

Oko planete Zemlje nalazi se zračni omotač – atmosfera. U atmosferi su oblaci i padaline i

zbivaju se vremenske promjene (kiša, snijeg, oluja, mećava...). Meteorolozi ih proučavaju i

prognoziraju.

Površina Zemlje različito je zagrijana. Zbog razlike u temperaturi zraka nastaje gibanje zraka

– vjetar.

Jugo i bura najpoznatiji su vjetrovi u Hrvatskoj. Jugo je topao, mokar vjetar koji puše s mora

na kopno i donosi kišu. Bura je hladan, suh vjetar koji puše s kopna na more i donosi lijepo

vrijeme.

Zrak

🛠


Jugo puše s mora na kopno Bura puše s kopna na more

Lezi na pod pokraj vrata. Osjećaš li da zrak struji? Popni se na

stol i podigni ruku u zrak. Kakav zrak je gore visoko? Probaj to

izvesti s upaljenom svijećom.

Na taj način stvaraju se vjetrovi u prirodi– izmjenom hladnog

i toplog zraka.

Razgovarajte i raspravljajte.

Što je zrak?

Zašto zrak ne vidimo?

Energija vjetra pokreće i prometala. Znaš li koja?

🔦

💬

💬

1.

2.

3.

4.

• Zašto su važni vjetrovi za biljni svijet?

• Tko/što raznosi pelud s cvijeta na cvijet?

• Što se dogodilo s grahom koji je bio zatvoren u plastičnoj vrećici? Kakve su stjenke

(stranice) vrećice? Zašto?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏


Voda je sastavni

dio našeg tijela.

Čovjek popije

oko 1 000 litara vode

u godinu dana.

Voda je na Zemlju

stigla u kometima i

asteroidima.

Čovjek može

mjesec dana preživjeti bez

hrane, ali samo tjedan dana

bez vode.

▶ Provjeri što se dogodilo s grahom koji nije zalijevan.

▶ Što će se dogoditi sa životinjama, biljkama i ljudima ako ne dobivaju vodu?

Bez vode nema života.

Voda je najrasprostranjenija tvar u prirodi.

Voda je tekućina bez boje, okusa, mirisa.

Voda se može nalaziti u tekućem, čvrstom/krutom i plinovitom stanju.

Tlo bez vode

STANJE VODE OBLIK U PRIRODI PRIMJERI

TEKUĆE tekućinaocean, more, rijeka, potok, jezero,

tekuća voda u stanu, zgradi, fontani

ČVRSTOled

Voda se ledi na 0°C – ledište.

kocke leda u čaši, led na stablima,

cesti, sante leda

PLINOVITOpara

Voda vrije na 100°C – vrelište.

para iznad šalice vrućeg čaja, lonca

s vrućom juhom, jezera...

Hrvatska je među

tride set vodom najbogatijih

zemalja u svijetu.

Voda


▶ Promotri sliku i objasni što prikazuje.

STANJA VODE

čvrsto stanje

tekuće stanjeplinovito stanje

led

para

Vode ima u živoj prirodi: u biljkama, u životinjama i u ljudskom tijelu.

Razgovarajte o ulozi vode u životu na Zemlji: što se događa

sa živim bićima ako imaju previše, premalo ili dovoljno vode? 💬1.

Dopuni rečenice.2.Voda se ledi na temperaturi od ____ stupnjeva Celzijusa.

Voda vrije na temperaturi od ____ stupnjeva Celzijusa.

Zaokruži slova ispred točnih tvrdnja.3.a) Vode ima samo u rijekama. b) Bez vode nema života.

c) Led se ne može otopiti. d) Vode ima u svoj živoj prirodi.

✏

✏


Uz pomoć odrasle osobe stavi lončić s vodom na štednjak i

zagrijavaj. Opiši što se događa s vodom. Kakva je opasnost od

vruće vode? Što će se dogoditi ako u vruću vodu staviš kocku

leda?

Pokušaj izraditi vodenicu od plastičnih čepova.

1. Čepove pomoću čačkalica zabodi u pluteni čep. (Zamoli

odraslu osobu da probuši čep.)

2. Kroz čep provuci dugački štap i postavi ga na širu plastičnu

posudu.

3. Polako lijevaj vodu na čepove. Što se događa?

🛠

🛠

5.

6.

1. Sunce grije.

2. Voda isparava.

3. Kapljice vode spajaju se

u teške, krupne kapi.

4. U obliku oborina

padaju na tlo.

5. Rijeka.

6. Podzemne vode.

7. More.

U kružiće na slici napiši broj koji stoji ispred opisa.4. ✏


Sunce je zvijezda.

Sunce je manja

zvijezda. Smatra se

patuljkom.

Sunce je

u plinovitom stanju.

Promjer Sunca veći je od

promjera Zemlje više od

100 puta.

Masa

Sunca je oko

333 000 puta veća

od mase Zemlje.

Sunce je izvor topline i svjetlosti.

Toplina i svjetlost su važni životni uvjeti. O količini topline i svjetla ovise životni ciklusi živih

bića.

Sunce obasjava i zagrijava tlo, vodu i zrak te omogućuje život na Zemlji.

▶ Prisjeti se kad biljke bolje i više rastu: zimi ili ljeti? Što misliš zašto?

Zimi je manje Sunčeve topline i svjetlosti Ljeto obiluje Sunčevom toplinom i svjetlošću

Sunce je izvor topline i svjetlosti


Tijekom dana Sunce ne grije uvijek jednako. Najjače grije u podne.

▶ Prisjeti se što znaš o sjenama i Suncu iz prethodnih razreda.

Tijekom godišnjih doba mijenja se trajanje danjeg svjetla i Sunčeva toplina.

21. ožujka

PROLJETNA RAVNODNEVNICA

23. rujna

JESENSKA RAVNODNEVNICA

Dan i noć jednako dugo traju. Dan i noć jednako dugo traju.

Poslije 21. ožujka dan postaje dulji,

temperature postaju više.

Poslije 23. rujna dan postaje kraći,

temperature postaju niže.

Životinje i biljke se prilagođavaju: listopadno drveće ujesen odbacuje lišće i smanjuje unos

vode kako se ne bi smrzlo u vrijeme zime. Životinje se zavlače u tlo, neke „spavaju zimski san“

dok se ne pojačaju Sunčeva svjetlost i toplina.

21. lipnja

LJETNI SUNCOSTAJ

21. prosinca

ZIMSKI SUNCOSTAJ

Istraži koliko sati traje dan, a koliko noć prvog dana ljeta i zime.

Pomoć: potraži na internetu vrijeme izlaska i zalaska Sunca. 🔦1.


Ljudi se prilagođuju promjenama životnih uvjeta odjećom, obućom i slično.

Kad je hladno, živa bića miruju, nisu

aktivna.

Jačanjem svjetlosti i topline Sunca u proljeće

niču nove biljke. Životinje su aktivnije: imaju

više hrane, razmnožavaju se i rastu.

Neke životinje jako vole Sunce. Tek kad

Sunce jako grije one izlaze i sunčaju se. To je

zato jer nemaju vlastitu toplinu.

Zmija se sunča

▶ Prisjeti se posađenog graha. Što se događa s grahom u hladnjaku i s grahom u kutiji?

Fotografiraj ih. Usporedi fotografije.

▶ Razgovarajte o uočenim promjenama. Koji su životni uvjeti biljkama nedostajali?


Najpovoljnija je temperatura za živi svijet u prirodi 5 do 30 stupnjeva Celzijusa.

Ako je toplina Sunca jako velika, štetno djeluje na ljudsku kožu, pa se moramo skloniti u hlad

ili se zaštiti kremom za kožu, odjećom, naočalama i kapom.

▶ Opiši kako se životinje štite od Sunca.

Mačka u sjeni Svinja u blatu Čaplja u vodi

Što je najvažniji izvor svjetlosti i topline na Zemlji?

Je li taj izvor dio žive ili nežive prirode? Ispričaj. 💬2.

Popuni tablicu tako da pratiš temperaturu triput tijekom

dana, ujutro, u podne, navečer, svaki dan u isto vrijeme. Ako

nemaš termometar, uzmi podatke na poveznici Državnog

meteorološkog zavoda.

3.

DATUM/DAN JUTRO PODNE VEČER

1. dan

2. dan

3.dan

4. dan

Što primjećuješ?

___________________________________________________________________________

Usporedi svoje bilješke s ostalima u razrednom odjelu.

U koje doba dana Sunce najjače grije?

___________________________________________________________________________

✏


Crnica Crvenica Pjeskovito tlo

▶ Promotri posudicu u kojoj je sjemenka graha bez zemlje. Usporedi razvoj te sjemenke s

ostalima. Što primjećuješ?

Tlo je jedan od životnih uvjeta. Bez tla nema života. Biljke rastu na tlu, životinje i ljudi kreću

se po tlu, hrane se biljkama koje rastu na tlu.

Tlo je rastresit sloj Zemljine površine nastao djelovanjem prirodnih pojava tijekom dugog

niza godina. Postoji više vrsta tla. U Hrvatskoj su zastupljene crnica, crvenica, pješčano tlo,

glineno tlo i ilovača.

POKU

S 1

Propusnost tla

Pribor: tri vrste tla, tri plastične bočice, tri čaše, voda

Postupak:

a) Bočicama odrezati dno, a na čepovima probušiti jednak broj

podjednakih rupica.

b) Bočice s čepom nadolje staviti u čaše. U svaku bočicu staviti

jednu vrstu tla. Bočice napuniti podjednakom količinom tla.

c) U svaku bočicu uliti jednaku količinu vode. Promatrati vodu

koja se iscijedila u čaše.

Kroz koje će tlo voda najbrže proteći? Koje će tlo vodu dulje

zadržati? Zabilježi opažanja u tablicu.

Vrsta tla

Propusnost

(velika/srednja/mala)

🔦

Tlo


Humusa ima najviše u crnici, pa je crnica

plodno tlo za razvoj biljaka.

Crvenice ima samo u primorskim krajevima.

Pogodna je za sadnju.

Pješčano je tlo rastresito. Ono se lako

obrađuje, ali lako i propušta vodu.

Glineno tlo dobro upija vodu, ali se najteže

obrađuje za sadnju.

Pogledaj videozapis o propusnosti tla pomoću poveznice.1.

U tlu se nalaze i razgrađeni ostaci uvenulih

biljaka i uginulih životinja. Gujavice i oku

nevidljive bakterije u tlu razgrađuju biljke

koje u jesen uvenu, lišće koje otpadne,

životinje koju uginu zbog starosti... Tako se

stvara humus, najplodniji dio tla.


Ilovača dobro upija vodu. Ako se po miješa s

pijeskom postaje lakše obradiva.

a) Koje se tlo se najlakše obrađuje, a koje najteže?

b) U kojem dijelu naše domovine ima crvenice?

c) Kakvo je tlo u tvojem kraju?2.

a) _________________________________________________________________________

b) _________________________________________________________________________

c) _________________________________________________________________________

Što je kompost? Kako nastaje? Služi se mrežnim stranicama,

razgovaraj s članovima obitelji, susjedima... Ima li vaša škola

komposter? A tvoja obitelj?

Razgovarajte i objasnite. Kako su životni uvjeti i živa priroda

međusobno povezani?

🔦

💬

3.

4.

✏


Jesu li životni uvjeti potrebni navedenim dijelovima prirode

za rast i razvoj? U tablicu upiši DA ili NE.

Što bi se dogodilo sa živom prirodom ako bi nestao samo

jedan životni uvjet?

Razmislite, razgovarajte i objasnite.

Biljke i životinje mogu se prilagođavati životnim uvjetima, a

čovjek ih može mijenjati. Objasnite.

Potražite zanimljive primjere na internetu i razgova rajte o

njima. Napravite i prikažite prezentaciju o tomu.

💬

🤝

5.

6.

7.

živo biće čovjek kukuruz kamen ptica

zrak

voda

svjetlost

toplina

tlo

POKU

S 2

Pročišćivač vode

Pribor: veća plastična boca, više vrsta tla

različite teksture, staklenka, voda

Postupak:

a) Uz pomoć odrasle osobe odrezati grlo

boce i probušiti rupe na dnu.

b) U bocu staviti prvo tlo najfinije teksture,

pa grublje, sve do krupnijih kamenčića.

c) Ispod boce staviti staklenku. Na zemlju

u boci natočiti vodu koja će kroz zemlju

padati u staklenku.

Kakva je voda u staklenki?

Upravo ste izgradili pročišćivač vode.

🔦

✏


Što je potrebno za rast i razvoj

▶ Navedi životne uvjete.

Bez životnih uvjeta nema života: čovjek će umrijeti, biljka uvenuti, životinja uginuti.

Osobine svih živih bića jesu rast, razvoj, razmnožavanje, starenje. Za sve te promjene

potrebni su životni uvjeti i energija.

▶ Prisjeti se posađenog graha. Za koliko je dana izrasla biljka s jednim listom? Napiši u

tablicu.

grah u čašici grah u hladnjaku grah u kutiji

broj dana

Zaključak:

Uz Sunčevu energiju sjemenka je ______________ proklijala. (brže/sporije)

▶ Prisjeti se. U koje godišnje doba kod nas niču biljke? Kada životinje dobivaju mlade? Kada

tlo postaje toplije?

▶ Čime se hrane životinje? Kako dobivaju energiju iz hrane?

Hranidbeni lanac

kukuruz

miš

zmija

sova

Miš se hrani kukuruzom.

Zmije jedu miševe.

Sove jedu zmije.

Tako se energija pohranjena u kukuruzu prenosi s jedne životinje na drugu.


Kako biljka stvara hranu

Hranom dobivamo energiju

Hrana koju unosimo u tijelo pretvara se u

energiju. Energija je potrebna da bismo

se pravilno razvijali i rasli. Zato je važno da

prehrana bude pravilna i zdrava.

Biljkama je hrana potrebna za rast i razvoj. Sunčeva svjetlost stvara energiju u zelenom listu

biljke uz pomoć vode.

Tako će se u zelenom listu stvoriti hrana (šećer) koja je potrebna za rast biljke. Biljka će tada

osloboditi kisik koji je potreban čovjeku i životinjama za disanje. Oni izdišu ugljikov dioksid

koji je potreban biljci za stvaranje hrane.

Sunce

kisik

voda

šećer

Biljke su nikle. Rastu i dobivaju listiće. Neke su biljke više, a neke niže. Listovi nekih biljaka su

veći, a neki manji.

▶ Znaš da sve biljke imaju sve potrebne životne uvjete. Što se onda događa? Kako im

pomoći?


Na poveznici pogledaj kako Sunčeva energija zagrijava tijela.

Dopuni rečenice.

Je li ljeti bolje nositi odjeću svijetle ili tamne boje? Zašto?

Ako želiš postavili bojler za ljetno tuširanje pokraj kuće, kojom bi

ga bojom bilo dobro obojiti? Zašto? Ispričaj. 💬

1.

2.

3.

4.

Neke biljke spremaju hranu u gomolje. Na taj

način uvijek imaju energije za rast i razvoj.

Iduće godine iz gomolja naraste nova biljka.

Gomolji krumpira

nalaze se u tlu.

U našim krajevima energija Sunca u proljeće grije tlo. Biljke i životinje koriste se svjetlosnom

i toplinskom Sunčevom energijom za rast i razvoj.

Neke životinje spremaju energiju za zimske mjesece kada hrane nema. Spavaju zimski san.

Za rast i razvoj živih bića potrebni su životni uvjeti i ________________.

Hrana koju unosimo u svoje tijelo pretvara se u ___________________.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏


Rajčica – od sjemenke do ploda

Biljke

1. 2. 3. 4. 5.

1. Sjemenka je posađena u zemlju. Ako su osigurani životni uvjeti, iz nje će nicati

biljka.

2. Niknula je biljka na kojoj se mogu razlikovati korijen i stabljika.

3. Korijen jača, a na stabljici izbijaju listovi.

4. Stabljika jača, listova je sve više, pojavljuju se cvjetovi.

5. Iz cvjetova se razvijaju plodovi. U plodovima su sjemenke iz kojih mogu nastati

nove biljke.

Biljka je živo biće. Ona se hrani, diše, raste, razmnožava. Za rast i razvoj treba sve životne

uvjete.

▶ Prisjeti se posađenog graha. Kako se razvijao? Kako sad izgleda?

▶ Razgovarajte o tome kako se biljke razmnožavaju.

▶ Razgovarajte o povezanosti biljaka i životinja. Kako čovjek sudjeluje u razmnožavanju

biljaka?

Većina biljaka u prirodi ima cvijet. Zato ih nazivamo biljkama cvjetnjačama. Iz cvijeta će se

razviti plod ako dođe do oprašivanja. Biljke se nastoje što više razmnožavati kako bi održale

svoju vrstu. U razmnožavanju im pomažu vjetar, kukci, ptice i druge životinje.

korijen

list

plodcvijet

stabljika


Ako je tvrdnja točna, zaokruži DA. Ako je netočna, zaokruži NE.

Objasni točne tvrdnje.

Koji su osnovni dijelovi biljke?

Raspravi tko pomaže u razmnožavanju. Spoji crtama.

1.

2.

3.

Biljka je živo biće jer se hrani, diše, raste i razmnožava. DA NE

Sve biljke izgledaju isto u svako godišnje doba. DA NE

Kukci pomažu u razmnožavanju biljaka. DA NE

Biljka treba sve životne uvjete za rast i razvoj. DA NE

___________________________________________________________________________

VJETAR KUKCI PTICE

trešnja maslačak jabuka lijeska

Vjetar nosi pelud s cvijeta

lijeske

Vjetar raznosi sjemenke

maslačka

Najveću ulogu u

oprašivanju imaju pčele

✏

✏

✏


Životne zajednice

▶ Krenite na izvanučioničnu nastavu. Promatrajte prirodu u svojoj blizini. Napišite ili

nacrtajte koje biljke vidite, koje životinje čujete. Fotografirajte, snimajte.

Biljke Životinje

Biljke i životinje žive na staništu. To je područje na kojem žive određene vrste biljaka,

životinja i drugih organizama.

Svako stanište određeno je životnim uvjetima: zrakom, vodom, svjetlošću, toplinom i tlom.

▶ Zašto zmije ne pužu po snijegu? Zašto medvjedi ne žive u pustinji? Zašto ribe ne lete

zrakom? Zašto domaće životinje ne rone u moru? Razgovarajte o tome.

Biljke i životinje međusobno su povezane. Životinje se hrane biljkama, biljke rastu na humusu

– tlu u kojem su razgrađene uvenule biljke i uginule životinje.

Sve biljke i životinje koje žive na istom području čine istu životnu zajednicu. Na tom su

području podjednaki životni uvjeti pa su se biljke i životinje prilagodile životu na tom staništu.

Životne su zajednice: šuma, jezero, potok, travnjak, more, bara, močvara...


Dovrši rečenice.

Možeš li blizu škole vidjeti neku životnu zajednicu? Opiši.

Napiši četiri životne zajednice.

1.

3.

2.

Stanište je __________________________________________________________________

Stanište je određeno _________________________________________________________

Životnu zajednicu čine ________________________________________________________

______________ ______________ ______________ ______________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Šuma Travnjak More

✏

✏

✏


Šuma je životna zajednica u kojoj raste drveće, grmlje i nisko bilje. U šumi žive životinje.

Šume se krče (siječe) kako bi na tom mjestu nastale oranice, naselja ili prometnice. Iz

posječenih stabala dobiva se građevna stolarija, namještaj, papir...

Šumarstvo je gospodarska grana koja se brine o šumama. Šume se same obnavljaju ili ih

sadi čovjek. Stablu treba 50 – 100 godina da naraste dovoljno veliko za sječu.

U šumi se ne smije ložiti vatra. Šumski

požari su vrlo opasni jer mogu brzo uništiti

velike šumske površine koje su rasle

desetcima godina. Šuma je dom brojnim

životinjama. Požar može i njih uništiti.

Šumski požar

Natpis na ulazu u šumu na Bilogori kod

Velikog Trojstva

Drveće u šumi iz ugljikova dioksida i vode stvara sebi hranu i velike količine kisika. Zato

kažemo da su šume pluća našega planeta.

Šuma utječe na kruženje vode u prirodi. Šuma zadržava štetne kisele kiše i sprječava da one

uđu u tlo. Tako često šuma strada.

Vrlo je važno da očuvamo naše šume!

Šuma


U vazdazelenim šumama raste drveće kojemu su listovi u obliku iglica. One ne otpadaju

tijekom cijele godine. Najčešće takvo drveće jesu smreka, jela i bor.

Smreka Jela Bor

Češer smreke Češer jele Češer bora

▶ Ako si u mogućnosti, u prirodi potraži vazdazelena stabla. Promotri iglice pa odgovori na

pitanja:

Koje drvo ima iglice ravnomjerno raspoređene oko grančica?

Koje drvo ima plosnate iglice?

Čije su iglice tanke i glatke i drže se za granu „u čupercima”?

U vazdazelenoj šumi mračno je i nema mnogo grmlja i ostalog bilja osim mahovine na tlu.

▶ Zaključi zašto je tako.

▶ Uoči položaj češera. Po njemu ćeš lako razlikovati smreku, jelu i bor.


Drveće listopadnih šuma ujesen gubi lišće. Najčešća vrsta stabala su bukva i hrast.

▶ U listopadnim šumama svjetlost jače dopire do tla. Zašto?

Bukva Hrast Šumski proplanak

Bukova šuma Hrastova šuma

U listopadnoj šumi raste razno grmlje: lijeska, bazga, kupina i ostalo. Ispod grmlja nalazi se

i niže bilje – grmići borovica, šumskih jagoda te ostalih biljaka. Na proplancima usred šume

rastu i livadne biljke.

U mješovitim šumama rastu i vazdazelena i i listopadna stabla.

Sve biljke na kraju razdoblja rasta i razvoja, pod djelovanjem Sunca, kiše i temperaturnih

promjena, raspadaju se i pretvaraju u humus. Na taj se način gnoji i hrani šuma.


Bazga Kupina Jagoda

Muhara Crvena bazga Tisa

Mrav Jelenak Hrušt

Biljke i gljive mogu biti jestive, ljekovite ili otrovne za čovjeka kao i za životinje. Životinje

znaju prepoznati otrovne biljke, a čovjek to mora naučiti i paziti.

U šumi živi mnogo vrsta životinja. Najsitniji su kukci koji žive oko stabala.


Jelen, košuta, tele Lisica Divlja svinja

Na žalost, posljednjih godina jedan je

kukac uništio brojne šume u Europi, pa i

u Hrvatskoj. To je potkornjak. Bušenjem

tunela u kori stabla prekida protok vode i

hrane od korijena do krošnje.

Kukcima se hrane ptice kao što su žuna

i djetlić. Veće ptice grabljivice, poput

sove i jastreba, hrane se sitnim šumskim

životinjama – miševima, vjevericama,

puhovima, zečevima.

Šuma je dom brojnoj divljači. Tu je srneća divljač (srnjak, srna, lane), jelenska divljač (jelen,

košuta, tele) te divlje svinje, lisice, risovi, divlje mačke. Svoj dom u šumama nalaze i naše tri

šumske zvijeri: medvjed, ris i vuk.

Zašto srne imaju različite boje krzna: ljeti svjetliju, a ujesen

tamniju? Razmisli, istraži pa ispričaj o tome. 🔦1.

Potkornjak

Puh


Mediteranske šume nalaze se uz morsku obalu. Zbog posebnih životnih uvjeta koja su u

primorskim krajevima biljke i životinje su se prilagodile tom staništu.

Primorske vazdazelene biljke prilagodile su se životnim uvjetima debelim kožnatim listovima

koji zadržavaju vlagu. U mediteranskim šumama raste pretežito hrast crnika i ostalo drveće

do 4 m visine koje se zajedno s grmljem naziva makija.

Hrast crnika Makija

Mediteransko bilje osim vlage u sebi zadrži i mnoga eterična ulja. Poznato je po ugodnim

mirisima i ljekovitosti.

Lavanda Smilje Lovor

U teško prohodnoj makiji žive čagljevi,

zečevi, zmije, gušteri... Te životinje

prilagodile su se životnim uvjetima u

svojem staništu.

Čagalj


Što je šuma? Opiši.

Ima li u vazdazelenoj šumi mnogo grmlja? Objasni zašto.

Istraži i objasni zašto listopadno drveće ujesen gubi lišće.

Napiši u tablicu neke vrste drveća koje se mogu naći u

određenoj šumi.

💬

2.

4.

5.

3.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

vazdazelena šuma listopadna šuma mješovita šuma mediteranska šuma

Potraži fotografije tog drveća i napravi prezentaciju ili plakat o tome.

✏

✏

✏


Fotografirajte drveće u svojem okolišu/zavičaju. Saznajte koje je to

drveće. Napišite nazive uz fotografije. Tako će nastati album drveća

u vašem zavičaju. Možete ga napraviti u elektronskom obliku

uz pomoć učitelji ce/učitelja informatike. Predstavite ga u školi,

objavite (uz pomoć učitelja) na mrežnim stranicama škole.

🛠9.

Nabroji postupke koji pokazuju odgovorno ponašanje prema

šumskim životinjama. Istraži koje su životinje iz prethodnog

zadatka zaštićene. ✏8.

Poveži crtama životinje u njihovo stanište. Neke životinje mogu

imati više staništa.7.

VAZDAZELENA ŠUMA

LISTOPADNA ŠUMA

MJEŠOVITA ŠUMA

MEDITERANSKA ŠUMA

✏

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________


Travnjak je životna zajednica u kojoj ima malo drveća ili ga uopće nema. Na travnjacima ima

najviše trave. Trava može služiti za prehranu životinja. Travnjaci na kojima pase stoka zovu se

pašnjaci. Livade su travnjaci koje ljudi kose. Nakon košnje, trava se suši u sijeno. Njime se

hrane životinje zimi kad nema svježe trave.

Pašnjak Livada

U gradskim parkovima travnjaci su ukrasne zelene površine i služe kao pluća grada jer su uz

njihov rub posađena stabla.

Travnjak

Park Zrinjevac, Zagreb

Na travnjaku rastu raznovrsne biljke. Mogu biti ljekovite, jestive, otrovne. Upotrebljavaju se

za prehranu, čajeve, ljekovite pripravke. Treba ih znati prepoznati prije branja. Ne beri biljke

koje ne poznaješ!

Biljke se ne smiju čupati s korijenom. Iz korijena biljka će nastaviti rasti.


Leptir Prepelica Zec

U travi živi mnogo kukaca: pčele, bumbari, bubamare, leptiri... Oni pomažu razmnožavanju

biljaka.

▶ Prisjeti se kako kukci pomažu razmnožavanju biljaka.

U tlu žive mravi i gujavice. Oni rahle tlo prodiranjem kroz površinski sloj.

Kukcima se hrane ptice prepelice, fazani i ševe koje se skrivaju u travi. U travi se skriva i zec.

Životinje koje žive u travnjaku prilagodile su se svojem staništu. Trava je niska, pa su i životinje

male. Prilagođavaju se i svojom bojom.

▶ Što misliš od koga se životinje na fotografijama skrivaju u travi?

Dopuni rečenice.1.

Životna zajednica s malo drveća ili bez njega zove se _________________.

Travnjaci koji služe za ispašu stoke zovu se _________________.

Travnjaci koji služe za košnju trave zovu se _________________.

✏

Kopriva – jestiva biljka Stolisnik – ljekovita biljka Mrazovac – otrovna biljka


Napiši jednu ili više biljaka koje rastu na travnjacima, a imaju

traženo svojstvo.2.

jestiva biljka ljekovita biljka otrovna biljka

Objasni:

a) što rade gujavice u tlu b) tko se hrani kukcima.3.

a) _________________________________________________________________________

b) _________________________________________________________________________

Poveži crtom životinju s njezinom prilagodbom životu na

travnjacima. Neke životinje imaju više prilagodbi.

Raspravite o svojim odabirima.✏4.

BOJA KRZNA

MALO TIJELO

DOBAR SLUH

BRZINA

BOJA KRILA

BOJA PERJA

✏

✏


More je posebna životna zajednica. To je velika voda stajaćica. Slano je. U moru žive raznoliki

biljni i životinjski organizmi. Oni su se prilagodili životnim uvjetima koji vladaju u moru. Neki

žive bliže površini, a neki duboko u moru.

▶ Promotri ilustraciju. Mački se riba čini veća

i bliže površini nego što je u stvarnosti.

▶ Kad budeš u mogućnosti, stani u plićak.

Promatraj svoja stopala. Komentiraj.

U moru žive školjke (dagnja, periska, Jakobova kapica, prstac...), rakovi (kozica, škamp,

jastog, rakovica...), glavonošci (lignja, sipa, hobotnica...), razne vrste riba (bijela i plava riba) i

drugi organizmi. Školjke su priljepljene uz podlogu.

Dagnje Rakovica Hobotnica

Tuna (plava riba) Zubatac (bijela riba)

More


Morska trava i morska salata lelujaju na morskom dnu. Na dnu žive i morski krastavci, alge

i koralji. Često je na morskom dnu i morska zvijezda (zvjezdača). Tu se krije i vlasulja –

ona može opeći, pa treba biti pažljiv i izbjegavati ju. U moru žive ljudskom oku nevidljivi

planktoni kojima se hrane ribe.

Morska trava Koralj Vlasulja

Galebovi i morski gnjurci ptice su koje prelijeću nad morem i hrane se ribom. Spretni su

ronioci i plivači.

Galeb Gnjurac

Hrvatska ima Jadransko more. Iznimne je ljepote radi mnoštva otoka, poluotoka, uvala.

Moramo čuvati njegovu čistoću i sav živi svijet u njemu. Zanimljivo je da je naše more slanije

od većine mora u svijetu.

Istraži zašto za neku ribu kažemo da je plava ili bijela.

Ispričaj. Navedi po dva predstavnika plave i bijele ribe. 🔦1.

______________ ______________ ______________ ______________

plava riba bijela riba


Istraži alge ubojice u Jadranskom moru. Napiši o tome. 🔦5.

Ako je tvrdnja točna, zaokruži DA. Ako je netočna, zaokruži NE.2.

More je slana voda. DA NE

Kad gledamo predmete u moru, izgledaju manji. DA NE

Školjke u moru prilijepljene su uz stijene. DA NE

Rakovi su hobotnica, lignja, sipa. DA NE

Planktoni su nevidljivi ljudskom oku. DA NE

Koje ptice lete nad morem i hrane se ribom?

U Jadranskom moru žive i dupini. Saznaj više o njima u Dječjoj

enciklopediji ili na internetu pa ispričaj što si saznala/saznao. 💬

3.

4.

___________________________________________________________________________

_______________________________

_______________________________

_______________________________

_______________________________

_______________________________Alga ubojica

✏

✏


dagnje

Poveži crtom životinju/biljku s vrstom kojoj pripada.6.

lignja galeb

morski krastavac

orada

srdela

škamp

periska

morska trava

dupin

hobotnica

sipa

prstac

alga

ŠKOLJKE

RAKOVI

PTICE

GLAVONOŠCI

RIBE

BILJKE

✏


Odgovorno se ponašamo prema biljkama i životinjama

U svakoj životnoj zajednici živi raznolik biljni i životinjski svijet. Biljke i životinje prilagodili su

se staništu i životnim uvjetima svojim izgledom, načinom prehrane, rastom.

Poveži crtom životinju i životnu zajednicu kojoj pripada.1. ✏

ŠUMA

TRAVNJAK

MORE


Ponekad ljudi unesu u neku životnu zajednicu novu biljnu ili životinjsku vrstu. Može se

dogoditi da se ta nova vrsta ne može prilagoditi, pa ne raste i ne razvija se. S druge strane

može se jako dobro prilagoditi i brzo raširiti te tako smetati biljnom i životinjskom svijetu koji

živi u toj životnoj zajednici. Za takve biljke i životinje kažemo da su invazivne.

Više o invazivnim vrstama potraži poveznicom. Ispričaj.2.

Čovjek je pretjeranim lovom smanjio broj nekih životinja i zato su danas te životinje

zaštićene. Pretjeranim branjem i čupanjem biljaka s korijenom, smanjio se broj nekih biljnih

vrsta te im je ugrožen opstanak. Zbog toga su zaštićene zakonom. Branje zaštićenih biljaka i

lov zaštićenih životinja kažnjava se.

Popis zaštićenih biljaka i životinja nalazi se u Crvenim knjigama. Tamo se nalazi i popis staništa

koja su ugrožena.

Runolist Velebitska degenija Crna sasa

Ris Bjeloglavi sup Poskok


Kakve su invazivne biljke i životinje?

Zašto su neke biljke i životinje zaštićene zakonom?

Navedi u tablici biljke i životinje svojega zavičaja.

3.

4.

5.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

najčešće biljke

ljekovite biljke

zaštićene biljke

najčešće životinje

zaštićene životinje

✏

✏

✏


Na internetu potražite 5 različitih biljaka i životinja koje su

zaštićene. Izradite razredni pano ili napravite prezentaciju.

Posebno izdvojite zaštićene biljke i životinje kojih ima u

vašem zavičaju.

U križaljku napiši sljedeće zaštićene vrste u Hrvatskoj:

BJELOGLAVI SUP, ČANČARA, ČOVJEČJA RIBICA, KRALJIĆ

VRATOGLAVI, MALA UŠARA, MED VJED, MITRA PRUGASTA,

ORAO ŠTEKAVAC, POSKOK, PRSTAC, RIJEČNA VIDRA, RIS,

SREDOZEMNA MED VJEDICA, ŠIŠMIŠ.

🤝6.

7.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

Pravilno riješena križaljka u istaknutim poljima ima sljedeći pojam:

__ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __.

14.

13.

8.7.

9.

2.1. 3. 5.4. 6.

11.10.

12.

✏

83

Simboli naše domovine Zagreb – glavni grad Republike Hrvatske

Hrvatska i njezini susjedi Prirodno-zemljopisna obilježja Hrvatske

Posebnosti Hrvatske


• objasniti ulogu nacionalnih simbola i obilježja

• pronalaziti povijesne činjenice i istraživati zanimljivosti o nacionalnim simbolima

• opisati organiziranost Republike Hrvatske (predsjednik, vlada, Hrvatski sabor)

• povezati obilježavanje državnih praznika s njihovim značenjem

• pokazati na zemljovidu državne granice

• navesti susjedne zemlje

• povezati stanovništvo tvojeg zavičaja s raznolikošću stanovništva RH

• navesti čime Zagreb pokazuje da je glavni grad Hrvatske

• izdvojiti posebnost i raznolikost svojeg zavičaja u odnosu na RH

• ustanoviti što sve čini Hrvatsku posebnom i prepoznatljivom

• istražiti po čemu je Hrvatska prepoznatljiva služeći se raznim izvorima

• otkriti događaje, interese i vrijednosti koje te povezuju s domovinom

• uvažavati različitosti i razvijati osjećaj tolerancije.

Organiziranost u društvu 84

Domovina i njezini simboli

▶ Navedi što si do sada učila/učio o Hrvatskoj.

▶ Ispričaj koji te događaj, interes ili vrijednost povezuje s Hrvatskom.

▶ Objasni zašto sportašice/sportaši s radošću mašu hrvatskim zastavama i pjevaju himnu

na međunarodnim natjecanjima.

Domovina je zemlja rođenja, zemlja kojoj čovjek pripada po svojim pravima, ali i po svojim

osjećajima ljubavi, poštovanja i odanosti.

Naša domovina nosi ime Republika Hrvatska (kratko RH). Prepoznatljivost joj daju simboli

države: zastava, grb i himna. To su simboli kojima se ponosimo.

Lijepa naša domovino

Lijepa naša domovino,

Oj junačka zemljo mila,

Stare slave djedovino,

Da bi vazda sretna bila!

(...)

Zastava RH Grb RH Početak himne RH

Tradicijski šešir Božićna pšenica Sinjska alka

Hrvatska zastava ističe se na svim državnim ustanovama i na predstavništvima Republike

Hrvatske u svijetu. Njome se ukrašavaju kuće i zgrade u vrijeme državnih praznika. Nose je

sportaši/sportašice na međunarodnim natjecanjima. Zastava pokazuje ponos ljudi i dio je

nekih tradicijskih običaja i priredbi. Zbog njezine tri boje naziva se hrvatskom trobojnicom.

Organiziranost u društvu85

▶ Prisjeti se i navedi gdje si vidjela/vidio izvješenu hrvatsku zastavu.

▶ Raspravite zašto je ona istaknuta na tim mjestima.

Grb Republike Hrvatske stari je povijesni grb. On je dio hrvatske zastave. Ima oblik štita. Na

njemu su naizmjenice poredana crvena i bijela polja. Iznad štita je kruna s pet malih grbova.

Grb je istaknut u prostorijama državne uprave i u javnim ustanovama, pa ga tako

svakodnevno možeš vidjeti u svojoj školi, i u svojem razredu. Otisnut je na dokumentima

kao što je putovnica, osobna iskaznica itd.

Himna Republike Hrvatske svečana je pjesma koja se izvodi u čast domovini. Nosi naslov

Lijepa naša domovino. Sluša se ili pjeva stojeći mirno. Izvodi se u svečanim prigodama u

Hrvatskoj, ali i u inozemstvu.

Podizanje zastave uz izvođenje himne je svečan čin koji pokazuje ponos pripadanja domovini.

Osim u ustanovama, hrvatski je grb istaknut ili ucrtan na:

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Putovnica je dozvola koja

služi za putovanje u druge

zemlje.

Hrvatska je prepoznatljiva

po svojemu novcu – kuni.

Podizanje hrvatske zastave

na Olimpijskim igrama u

Kini 2018.

Istraži gdje sve možeš vidjeti istaknut hrvatski grb. 🔦1.


Istraži što prikazuju mali povijesni grbovi u kruni hrvatskog

grba.

Promotri kovanicu od jedne kune. Uoči lik kune u grbu Republike

Hrvatske. Što možeš iz toga pretpostaviti?

Ako ti je nešto o kuni nejasno, napiši pitanje.

Raspravljajte o tome.

Na poveznici saznaj zašto je hrvatski novac nazvan kuna.

Trebaš li promijeniti svoju pretpostavku iz 3. zadatka?

🔦

✏

✏

2.

3.

5.

4.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________


___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Na novčanicama su prikazane osobe značajne za razvoj Hrvatske.

Saznaj i napiši njihova imena i područje njihova interesa i stvaranja.

Ako možeš, posjeti numizmatički odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu i saznaj više o hrvatskom novcu. Raspitaj se ima li muzej u tvojem zavičaju numizmatički odjel.

Ispričaj kako je prema legendi nastao hrvatski grb.

✏

🔦

💬

7.

8.

6.

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

___________________________________

Legenda je pripovijetka u kojoj ima povijesnih podataka o nekim osobama i događajima

koji mogu, ali i ne moraju biti točni.

Uoči povijesnu osobu koja se spominje u Legendi o nastanku hrvatskog grba. Uoči je li

Hrvatska tada bila samostalna država. Ispričaj kako je prema toj legendi nastao hrvatski grb.

Zamoli roditelje da ti pokažu tvoju svjedodžbu o završenom

trećem razredu. Koji je simbol otisnut na njoj? Što misliš

zašto?🔦9.


Istraži tko je autor teksta hrvatske himne, tko ju je uglazbio,

gdje je nastala. Napiši.

Ako si doselila/doselio u Hrvatsku i ona ti je postala druga

domovina, ispričaj po čemu je Hrvatska prepoznatljiva. Što tebe

povezuje s Hrvatskom? Opiši svoj osjećaj pripadnosti Hrvatskoj.

Raspravite kako se pokazuje poštovanje prema zastavi i

himni bilo koje zemlje.

Raspravite kako se može pokazati ljubav prema domovini.

Prijedloge napiši u bilježnicu.

Objasni koju ulogu imaju nacionalni simboli i obi lježja.

Skiciraj u bilježnicu neki odjevni predmet tako na njemu

istakneš hrvatske simbole.

Poslušaj tekst hrvatske himne. Odgovori na pitanja.

🔦

💬

💬

💬

💬

🖌

12.

13.

14.

15.

16.

10.

11.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

a) Što se u himni želi junačkoj domovini Hrvatskoj?

___________________________________________________________________________

b) Koju poruku svijetu treba prenijeti sinje more?

___________________________________________________________________________


Republika Hrvatska

▶ Ispričaj što ti je poznato o nastanku Republike Hrvatske.

▶ Opiši prethodne slike.

Raspravite o osjećajima ljudi koji su se našli u ratnom vihoru.

Povežite svoj život danas sa životom ljudi kojima je rat promijenio življenje.

Republika Hrvatska je postala samostalna država 25. lipnja 1991. godine. Samostalnom je

proglašena odlukom Hrvatskog sabora, a prvi predsjednik postao je Franjo Tuđman. Put do

samostalnosti je bio težak, a Hrvatska je zbog toga bila i napadnuta. Domovinskim ratom

obranila je svoje granice i neovisnost o drugim zemljama.

Vukovar je razoren u

Domovinskom ratu.

Mnogo je ljudi protjerano iz

svojih kuća.

Škabrnja je izrazito stradala

u ratu.

Državnim praznicima odaje se počast i obilježavaju dani važni za život u samostalnoj

Republici Hrvatskoj.

Dan državnosti u Republici Hrvatskoj slavi se 30. svibnja. Tog je dana 1990.održana prva

sjednica Hrvatskoga sabora. Sabor je imao stoljetnu ulogu u očuvanju hrvatske državnosti .

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se 5. kolovoza

svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj je dan 1995. Hrvatska

vojska u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja oslobodila okupirana područja, na kojima se

nalazio i grad Knin.

18. 11. obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu

Vukovara i Škabrnje.


Sjednica Hrvatskoga sabora

30. svibnja 1990. godine

Proslava Dana domovinske zahvalnosti u

Kninu

Na koji način ti obilježavaš državne praznike?

Zbog čega trebamo biti zahvalni onima koji su se borili u

Domovinskom ratu?

Predložite kako bi vaš razredni odjel obilježio Dan sjećanja

na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara

i Škabrnje. Odaberite najbolji prijedlog koji ćete i realizirati.

Poštujte različita rješenja.

Poveži obilježavanje državnih praznika sa značenjem koji oni

nose.

🤝

💬

1.

2.

3.

4.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏


Organiziranost Republike Hrvatske

▶ Znaš li tko je predsjednik Republike Hrvatske?

▶ Znaš li možda tko je predsjednik Vlade Republike Hrvatske?

Hrvatski sabor jest tijelo koje predstavlja građane Republike Hrvatske. Nositelj je

zakonodavne vlasti. Zastupnici u Sabor biraju se na izborima. U Saboru se donose zakoni,

odlučuje se o raspodjeli državnog novca, brine se o sigurnosti građana, donose se odluke

važne za Republiku Hrvatsku...

Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa

Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za

stabilnost državne vlasti, raspisuje izbore, dodjeljuje

odlikovanja itd. Odgovara za obranu neovisnosti i cjelovitosti

Republike Hrvatske. Biraju ga građani na izborima.

Vlada Republike Hrvatske ima izvršnu vlast. Ona predlaže zakone Hrvatskom saboru,

provodi zakone, vodi vanjsku i unutarnju politiku, brine se o napretku zemlje itd. Vlada je

odgovorna Hrvatskom saboru.

Zgrada Hrvatskoga saboraZgrada Vlade

Republike Hrvatske

Franjo Tuđman,

prvi predsjednik RH


Raspravite u razrednom odjelu što znači riječi demokracija,

demokratski, humanost, tolerancija...

Otkrij sličnost u organizaciji razredne zajednice i organizaciji

Republike Hrvatske.

Opiši organiziranost Republike Hrvatske.

Spoji parove.

💬1.

2.

4.

3.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Hrvatski sabor izvršna vlast, izvršava

Vlada Republike Hrvatske predstavlja Republiku Hrvatsku

Predsjednik Republike Hrvatske zakonodavna vlast, donosi zakone

✏

✏

✏


Republika Hrvatska i susjedne zemlje

Usporedi duljine granica Hrvatske sa susjednim zemljama.

Dovrši rečenice.1.

▶ Jesi li prelazila/prelazio granicu Republike Hrvatske? Kada? Gdje?

▶ Opiši izgled graničnog prijelaza.

▶ Što misliš zbog čega postoje granični prijelazi? Ilustriraj primjerima.

Najdulju kopnenu granicu Hrvatska ima s _____________________________.

Najkraću granicu Hrvatska ima s _____________________________.

Granica sa Slovenijom _____________ je od granice sa Srbijom.

Granica s Italijom nije kopnena nego ____________________.

Hrvatska i susjedne zemlje

Republika Hrvatska ima sa susjedima kopnene i morske granice.

✏


Napiši na karti imena prikazanih država.

Opiši oblik Republike Hrvatske. Na što te taj oblik podsjeća?

Objasni zbog čega se čuvaju državne granice.

2.

3.

4.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏

✏


Pripremi geografsku kartu Hrvatske. Uoči rijeke i planine koje

čine prirodne granice sa susjednim zemljama.

Razmisli pa ispričaj zašto ne postoje granični prijelazi na

sredini mora.

Zašto se na graničnim prijelazima kontroliraju putnici i robe?

💬

5.

6.

7.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

država rijeka planina

Bosna i Hercegovina

Crna Gora

Mađarska

Slovenija

Srbija

Umjetne su granice one koje se ne drže rijeka ili planina. Takve su granične crte u istočnom

nizinskom kraju Hrvatske.

Na Jadranskom moru nalazi se morska granica s Italijom. Postoji prostor između hrvatske i

talijanske granice koji se naziva međunarodne vode i tamo se odvija međunarodni promet.

Granični prijelazi smješteni su u lukama.

Na svim graničnim prijelazima provjeravaju se putnici i roba koja ulazi u našu zemlju ili izlazi

iz nje.

Prirodne granice među državama čine rijeke ili planine.

✏

✏


Društvene različitosti – stanovništvo

▶ Živi li po tvom mišljenju jednak broj ljudi u svim krajevima Hrvatske? Objasni svoj

odgovor.

▶ Živi li jednak broj ljudi u gradu i selu. Objasni svoj odgovor.

▶ Raspravite o prednostima i nedostatcima života u gradu i selu.

Stanovništvo čine ljudi koji žive na u nekom prostoru.

Hrvatska je nacionalna država hrvatskog naroda i svih njenih građana. Hrvati čine većinu

stanovništva naše domovine. S njima žive nacionalne manjine. Manjinama se nazivaju

zato jer su manjina prema većinskom narodu. Matična zemlja im je neka druga država. Neke

manjine nemaju svoju matičnu zemlju (primjerice Romi).

U Hrvatskoj nacionalne manjine čine: Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci,

Nijemci, Romi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Srbi. Talijani, Ukrajinci, Židovi...

Nacionalne manjine razlikuju se po jeziku kojem govore, po običajima, vjeri, pismu...

Službeni jezik u Hrvatskoj je hrvatski jezik, a pismo latinica. Pripadnici nacionalnih

manjina svojim jezikom ili pismom govore u naseljima gdje žive u većem broju. To je

vidljivo na oznakama mjesta, ulica, nazivima na institucijama. Neke škole u Hrvatskoj su

dvojezične. Posebno je organizirana nastava za većinsku narod, a posebno za nacionalnu

manjinu. U nekim školama pripadnici nacionalne manjine svoje običaje, jezik i kulturu uče u

izvannastavnim aktivnostima. Tako djeca čuvaju posebnost svojeg naroda.

Dvojezični natpis Čuvanje tradicije matičnog naroda


Živi li u tvojem zavičaju jedna ili više nacionalnih manjina?

Napiši o kojim je manjinama riječ.1.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Istraži obilježja nacionalne manjine koja živi u tvojem

zavičaju. Istraži kako čuvaju svoju nacionalnu baštinu, kojim

sadržajima obogaćuju život Hrvatske.

Ako pripadaš nekoj nacionalnoj manjini kako ti sudjeluješ u

očuvanju vaše baštine.

🔦2.

Istraži sličnosti i različitosti većinskog naroda i istra žene

nacionalne manjine. Napiši podatke u Vennov dijagram. 🔦3.

Hrvati

nacionalna manjina

✏


Tolerancija ili snošljivost jest uvažavanje tuđih ideja, stavova i

načina života.

Objasni zašto treba uvažavati različitosti između ljudi.

Razgovarajte o sastavu stanovništva vašeg zavičaja.

Usporedite ga s popisom nacionalnih manjina u Republici

Hrvatskoj.

Navedi kako možemo naučiti više o različitosti kultura drugih

naroda.

Pročitaj navedeni popis. Odaberi što smatraš ispravnim.

Zaokruži slova i objasni svoj izbor.

💬

💬

4.

7.

5.

6.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Odlučujem se:

a) za toleranciju i poštivanje različitog

b) za poštivanje samo svojeg

c) za uništavanje drukčijeg

d) za učenje o drugima narodima i kulturama.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏


Raspravite u razrednom odjelu o vjeri/vjerama koje postoje u

vašem zavičaju.

Objasni zašto se ljudi bez obzira na vjeru i narodnost trebaju

poštivati i zašto treba tolerirati različito.

Razgovarajte u razrednom odjelu o obilježjima vjera.

Izdvojite što je zajedničko svim vjerama.

Ako u razrednom odjelu ima učenika drugih vjera osim

kato ličke, neka predstave svoju vjeru, njezina obilježja, dane

koje slave.

💬

💬

💬

💬

8.

11.

10.

9.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Stanovnici Hrvatske razlikuju se i po vjeri. Većina je stanovnika Hrvatske katoličke vjere.

Ostale vjere prisutne u Hrvatskoj jesu pravoslavna vjera, muslimanska vjera, židovska vjera,

protestantska vjera... Dio stanovnika ne izjašnjava se kao vjernici. Treba poštivati svakog

čovjeka bio vjernik ili ne i bez obzira kojoj vjeri pripada.

Unutrašnjost katoličke crkve

Unutrašnjost pravoslavne crkve Unutrašnjost džamije


Glavni grad Republike Hrvatske

▶ Potraži smještaj Zagreba na geografskoj karti.

▶ Pogledaj prometnice koje Zagreb povezuju s ostalim krajevima Hrvatske. Što misliš zbog

čega je smještaj Zagreba povoljan?

___________________________________________________________________________

▶ Google Maps ili Google Earth mogu te odvesti na putovanje po Zagrebu. Uoči njegovu

veličinu, dijelove...

▶ Ako živiš u Zagrebu ili si ga posjetio, ispričaj svoje dojmove o gradu.

Novi dio Zagreba Središnji dio Zagreba

Zagreb je najveći grad u Hrvatskoj. On je glavni grad. Smješten je na povoljnom prometnom

smjeru od sjeverne granice Hrvatske prema moru, što je utjecalo na njegov razvoj.

Zagreb ima dugu prošlost koja se može upoznati i kroz legende. To su legende o postanku

grada, o zdencu Manduševcu, o Crnoj kraljici...

Na internetu potražite neku od legendi o gradu Zagrebu. Ispričajte što ste saznali.1.


Potraži u knjižnici roman Augusta Šenoe „Zlatarevo zlato”, pa

iz sažetka saznaj vezu tog romana sa Zagrebom. Ispričaj što si

saznala/saznao.

Potražite zanimljivosti o Zagrebu u enciklopedijama i

monografijama Zagreba. Razgovarajte o tome.

Pogledaj naljepnice na proizvodima koje su tvoji ukućani

nedavno kupili. Ako je proizvod proizveden u Zagrebu, napiši

o kojem je proizvodu riječ.

💬

🤝

🔦

2.

3.

4.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Zagreb je političko središte Hrvatske. U njemu se donose sve važne odluke za Hrvatsku. U

Zagrebu je sjedište Sabora, Predsjednika Republike i Vlade.

Zagreb je gospodarsko središte Hrvatske. On ima razvijenu industriju. U Zagrebu su

sjedišta državnih poduzeća: Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda itd.

Osim industrije, u Zagrebu su razvijeni obrti i mnoge druge djelatnosti.

Zagreb je kulturno središte Hrvatske. U njemu djeluju mnoga kazališta, muzeji, galerije,

kina...

Zagreb je visokoškolsko središte Hrvatske. U Zagrebu se nalaze mnogi fakulteti i visoke

škole. Zagrebačko sveučilište ima višestoljetnu tradiciju.

Zagreb je zdravstveno središte Hrvatske. U njemu se nalazi više bolnica i klinika u koje

dolaze pacijeni iz cijele Hrvatske.

Zagreb je znanstveno središte Hrvatske. Znanstveni i istraživački rad njeguje se u institutima.

Zagreb je sportsko središte Hrvatske. Zahvaljujući velikom broju sportskih objekata

(stadiona, bazena, klizališta...) mnogo se ljudi bavi sportom i u tome postižu zapažene

rezultate.


Bogatstvo, ljepote i različitosti Hrvatske

▶ Prisjeti se gradiva trećeg razreda pa navedi što sve čini reljefne oblike zemlje.

▶ Ponovi kojim se bojama prikazuju reljefni oblici.

▶ Uoči boje na karti Hrvatske pa ispričaj kakvih krajolika ima u Hrvatskoj. Koristi se

legendom ili tumačem znakova na svojoj karti.

▶ Ispričaj zanimljivost o nekom kraju kroz koji si putovala/putovao. Čime taj krajolik

obogaćuje raznolikost Hrvatske?

Republika Hrvatska

SLOVENIJA

MAĐARSKA

SRBIJA

CRNA GORA

BOSNA I

HERCEGOVINA

ITALIJA

JADRANSKO

MORE

Dunav


• naziv mora: ______________________________________________________________

• nazive nekih rijeka: ________________________________________________________

• naziv najdulje planine: _____________________________________________________

• nazive plodne nizine: ______________________________________________________

• naziv nekih brežuljaka: _____________________________________________________

Služi se svojom geografskom kartom pa napiši:

Razmisli i napiši zašto su neka područja posebno zaštićena.

Napiši koji su dijelovi prirode zaštićeni u tvojem zavičaju.

1.

2.

4.

Hrvatska je zemlja tisuću otoka, predivnih zaljeva, čistog mora, zemlja vinorodnih brežuljaka,

plodnih nizina, plovnih rijeka, visokih planina, gustih šuma, zemlja jezera, stjenovitih

područja, močvarnih područja...

U Hrvatskoj postoje područja koja su posebno zaštićena. To su nacionalni parkovi i parkovi

prirode, ali i drugi zaštićeni krajolici.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Razmisli o tome koja je prirodna ljepota zaštićena u tvojem

zavičaju. Ispričaj što je iz biljnog i životinjskog svijeta zaštićeno

i zašto.💬3.

✏

✏

✏


___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Usporedi posebnost i raznolikost svojeg zavičaja u odnosu na

posebnost i raznolikost domovine. Ispričaj.

Opiši izgled svojeg zavičaja, predstavi ga kako želiš: kao priču,

legendu, računalnu prezentaciju, plakat...

Istraži po kojim je prirodnim ljepotama i reljefnim oblicima

prepoznatljiv tvoj zavičaj služeći se različitim izvorima znanja.

Što si koristila/koristio kao izvor znanja?

💬

🛠

🔦

5.

7.

6.

Sažetak tvojeg opisa

Nacionalni park zaštićeni je prostor posebne ljepote. Priroda je u njemu očuvana, a ljudski

utjecaji su ograničeni. U Hrvatskoj su nacionalni parkovi: Plitvička jezera, Krka, Paklenica,

Sjeverni Velebit, Risnjak, Mljet, Kornati i Brijuni.


Nacionalni parkovi u Hrvatskoj

NP Sjeverni Velebit

NP Krka

NP Plitvička jezera

NP MljetNP Kornati

NP Brijuni

NP Risnjak

NP Paklenica


PP Papuk PP Kopački rit

PP Lonjsko polje PP Vransko jezero

Park prirode prostor je prirodne ljepote u kojem su neke aktivnosti dopuštene, ali se ne smije

narušavati sklad u prirodi. U Hrvatskoj parkovi prirode jesu: Medvednica, Papuk, Kopački

rit, Velebit, Biokovo, Telaščica, Lonjsko polje, Učka, Vransko jezero, Žumberak – Samoborsko

gorje, Lastovsko otočje i Dinara.

Papuk je geopark, zaštićeni krajolik u kome je zaštićeno tlo. U tlu je vidljivo kako se mijenjala

zemlja i po tome je jedinstven u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj postoje i strogi rezervati.

Strogi rezervat zakonom je zaštićeno

područje s neizmijenjenom ili neznatno

izmijenjenom priro dom. Namijenjen je

isključivo znan stvenom istraživanju, s

neznatnim djelovanjem čovjeka unutar

njega.Bijele i Samarske stijene


Podijelite se u skupine. Zadatak je istražiti park prirode ili strogi

rezervat. Koristite se različitim izvorima znanja.

U petminutnom izlaganju predstavite rezultat svojeg

istraživanja. Izlaganje možete obogatiti prezentacijom ili

kraćim filmom.

Raspitaj se zašto je 5. veljače 2021. Hrvatski sabor donio

odluku o proglašenju parka prirode Dinara. Kolika mu je

površina? Koje planine obuhvaća, koja rijeka u njemu izvire?

Ispričaj što si saznala/saznao.

Usporedi posebnosti hrvatskih zavičaja i ustanovi što Hrvatsku

čini posebnom i prepoznatljivom. Napiši sažeto svoj zaključak.

🔦

🔦

8.

9.

10.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

BILJEŠKE

✏

109

Od prošlosti do sadašnjosti

Dolazak Hrvata u novu domovinu Borba za samostalnost

Domovinski rat – samostalni smo! Dio smo Europske Unije


• prikupljati informacije

• smjestiti informacije u vremenski okvir

• pokazati događaj na lenti vremena ili vremenskoj crti (doseljenje Hrvata, vladavinu

najznačajnijih hrvatskih vladara, Domovinski rat, osamostaljenja, ulazak Hrvatske u

Europsku uniju)

• objasniti utjecaj istraženih događaja i promjena na sadašnji život

• usporediti činjenice o događajima, odnosima, promjenama, osobama nekada sa

činjenicama u sadašnjosti

• predviđati moguće odnose i promjene u budućnosti

• istraživati odnose prirodnih i društvenih pojava

• istraživati djelovanje značajnih osoba i događaja u domovini

• povezivati znanje s važnošću kulturno-povijesnih spomenika.

110Organiziranost u društvu

Moj zavičaj tijekom vremena (ponavljanje)

U trećem razredu upoznavali smo prošlost zavičaja. Istražili smo neke važne događaje koji

su se dogodili u zavičaju, a utjecali su na život ljudi nekada i danas. Upoznali smo znamenitu

osobu iz zavičaja koja je na svoj način utjecala na nekadašnji, ali i sadašnji život. Upoznali

smo kulturno-povijesni spomenik koji priča priču o vremenu kad je nastao i kako se nekada

živjelo.

▶ Prisjeti se što ste istražili, izdvoji podatke i iskoristi ih za nastavak učenja o prošlosti, tj. o

povijesti svojega zavičaja.

U snalaženju u vremenu pomažu lente vremena ili vremenske crte. Na njima se lako uočavaju

vremenski odnosi, vidi se što se dogodilo ranije, što kasnije...

111 Organiziranost u društvu

Ako u istraženim podatcima imaš neku godinu koja je važna

za tvoj zavičaj, odredi kojem stoljeću pripada i napiši na lentu

godinu sa sažetkom sadržaja u obliku rečenice ili natuknice.

Ispričaj neku zanimljivost iz prošlosti svojeg zavičaja.

Ispričaj zanimljivu legendu ili priču o prošlosti koju si saznala/

saznao iz fotografije, iz nekog dokumenta, iz posjeta muzeju,

iz šetnje ili su ti je ispričali stariji.

Izradi svoju lentu vremena.

2.

3.

4.

1.

💬

💬

» Pripremi papirnatu vrpcu.

» Podijeli je na dva velika dijela i jedan manji dio. Prvi i drugi dio prikazivat će raspon od

1000 godina (tisućljeće), dok treći dio može prikazivati raspon od 100 godina.

» Na lijevom kraju vrpce napiši 0 (nulta godina) i nacrtaj strelicu ulijevo. Vrijeme je teklo i

prije nulte godine.

» Na desnom kraju vrpce nacrtaj strelicu udesno. Godine će teći i dalje.

» Svako tisućljeće podijeli na 10 jednakih razdoblja (od 100 godina) te napiši godine, u

prvom dijelu: 100, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900, 1000, u drugom dijelu: 1100,

1200, 1300..., sve do 2000.

» U trećem dijelu odredi samo 2100. godinu, a ako želiš, i koje stoljeće više.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.

S T O LJ E Ć E

0 100. 200. 300. 400. 500. 600. 700. 800. 900. 1000. 1100. 1200. 1300. 1400. 1500. 1600. 1700. 1800. 1900. 2000. 2100. 2200.


Povijesni sadržaji mojeg zavičaja

U učenju povijesnih sadržaja koristimo se različitim izvorima znanja. Zanimljive priče,

podatke o osobama, događajima, spomenicima, ratovima možemo pronaći u knjigama,

enciklopedijama, muzejima, na mrežnim stranicama, u virtualnim i stvarnim šetnjama...

Seljačka buna

(Hrvatsko zagorje, 1573. godine)

Dora Pejačević, skladateljica, Našice

(1885. – 1923.)

Stjepan Radić ( 1871. – 1928.);

zgrada glavnog zapovjedništva

u Osijeku 1726. godine

Dioklecijanova palača u Splitu

izgrađena oko 300. godine

Spomenik kralju Petru Krešimiru IV. u

Šibeniku ( vladao u 11. st.)

Bitka na Krbavskom polju

u Lici 1493. godine

▶ Razmisli koje bismo sadržaje o zavičaju mogli istražiti ove godine.


1. 🔦

Pronađi zanimljive priče:

• o kulturno-povijesnom spomeniku zavičaja

• o spomeniku s UNESCO zaštitom

• o likovima iz legendi tvojega kraja

• o osobama ili znamenitostima čiji su likovi otisnuti na

novčanicama

• o osobi po kojoj je tvoja škola dobila ime

• o osobi čije ime nosi tvoja ulica

• o nastanku imena tvojega naselja

• o događaju koji se dogodio u tvojem zavičaju

Kako/Čime je istraženi događaj/ lik utjecao na život danas? 2.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

• Odaberite što želite istražiti.

• Podijelite zadatke.

• Razmislite gdje ćete pronaći podatke.

• Dogovorite se kako ćete bilježiti podatke (fotografije, crteži, tekst...)

• Dogovorite plan istraživanja.

• Istražite i izdvojite ono što je posebno zanimljivo, što niste znali. Zašto mislite da to ima

posebnu vrijednost?

• Smjestite sadržaj u vremenski okvir ( razdoblje) kada se to dogodilo.

• Istraženo u vidu natuknice napišite/prikažite na lenti vremena.

• Predvidite vrijeme i način predstavljanja.

• Predstavite svoj uradak.

✏


Dolazak Hrvata u novu domovinu

Hrvati nisu oduvijek živjeli na ovim prostorima. Doselili su u 7. stoljeću iz daleke domovine

s područja današnje Poljske.

▶ Ispričaj kako zamišljaš dolazak Hrvata u današnju domovinu. Zamisli kako su putovali,

čime?

„...Jedan od njihovih rodova, petero braće – Klukas, Lobel, Kosenc, Muhlo i Hrvat, i dvije

sestre Tuga i Buga, odijelili su se od njih, došli su zajedno sa svojim narodom u Dalmaciju

i našli Avare u posjedu te pokrajine. Pošto su neko vrijeme međusobno ratovali, pobijedili

su Hrvati; neke su od Avara pobili, a ostale prisilili da se pokore. Otada su u toj pokrajini

zavladali Hrvati; i sada još ima u Hrvatskoj potomaka Avara i vidi im se da su Avari... Od

Hrvata pak koji su došli u Dalmaciju odijelio se jedan dio i zavladao Ilirikom i Panonijom;

a i oni su imali samostalnog kneza koji je također sam slao knezu Hrvatske darove u ime

prijateljstva..."

Dolazak Hrvata na Jadran (Oton Iveković)

Legenda o dolasku Hrvata potakla je mnoge slikare da sadržaj legende prenesu na platno.

Takve slike nazivamo povijesnim slikama.


Što misliš po kojem su od braće Hrvati dobili ime?1.

Kako su se zvale dvije sestre?

Na lenti vremena označi vrijeme doseljenja Hrvata. Jesu

li doselili ranije ili kasnije od podataka koje si već upisala/

upisao u lentu kod istraživanja zavičaja?

Više o sadržajima legenda o dolasku Hrvata, o Tugi i Bugi

možeš istražiti na mrežnim stranicama, ali i u svojoj čitanci iz

Hrvatskog jezika.

2.

3.

4.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Hrvati su nastavili živjeti na novim prostorima. Ovdje su našli građevine i naselja naroda koje

su zatekli ili naroda koji su tu prije živjeli.

Istraži u kojem je stoljeću izgrađena Dioklecijanova palača.

Zaključi je li se to dogodilo prije ili nakon dolaska Hrvata.5.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Hrvati su u staroj domovini vjerovali u više bogova i božica. U 9. stoljeću su prihvatili

kršćansku vjeru koju su zatekli u novoj domovini. Tada su Hrvati primljeni u zajednicu

europskih kršćanskih naroda.

Osnovali su dvije kneževine: Panonsku Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku. Bila su to nesigurna

ratna vremena. Hrvati su širili svoje kneževine prema sjeveru i jugu.

✏

✏

✏


Sredinom 9. st. Hrvatsku je učinio jakom knez Trpimir, proširio je granice, stekao ugled i

moć. Njegovi nasljednici nazivali su se Trpimirovićima. Oni su bili hrvatska vladarska obitelj.

Hrvatska u doba kneza Trpimira

Krstionica kneza Višeslava koji je vladao oko

800. godine jedan je od najstarijih spomenika

hrvatske kulture.

Isprava iz 852. godine, najstarija pisana isprava

hrvatske povijesti, spominje kneza Trpimira.

Pisana je latinicom i latinskim jezikom. Nađena

je podno Klisa gdje je knez Trpimir vladao.


Izdvoji najvažnije činjenice i upiši/ucrtaj ih na lentu vremena.6.

Razmisli i napiši zašto su najstariji spomenici bili od kamena?

Zašto je bilo važno da Hrvati prihvate kršćanstvo?

Objasni kako prihvaćanje kršćanstva povezuje

Hrvatsku nekad i Hrvatsku danas.

Hrvatski su se kneževi zvali: Vojnomir, Ratimir, Ljudevit,

Mislav, Borna, Višeslav, Vladislav, Tomislav, Domagoj, Trpimir,

Branimir, Porga/Porin...

Raspravi o dijelovima riječi koje uočavaš u njihovim imenima.

Ako nosiš ime hrvatskog kneza, istraži njegovu ulogu u

povijesti.

Procijenite je li seoba trajala godinu, godinama, desetljećima

ili stoljećima. Raspravite.

7.

9.

10.

11.

8.

🔦

💬

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏

✏


Hrvatski kraljevi

▶ Ima li u tvojem naselju ulica koja nosi ime nekoga hrvatskog kralja?

▶ Ima li, po tvojem mišljenju, veću moć knez ili kralj? Diskutiraj.

▶ Na povijesnoj slici potraži simbole koje poznaješ i ispričaj što oni znače..

Tomislav je bio knez koji je uspješno ratovao protiv Mađara i Bugara. Vladao je u 10. stoljeću.

Ujedinio je hrvatske kneževine u jednu državu, proširio joj granice na sjever i jug i okrunjen

je za kralja.

Prema legendama Tomislav je sposoban vladar kojemu su vojnici bili odani.

U Hrvatskoj se danas, kao najviše odlikovanje poglavarima država, dodjeljuje „Velered kralja

Tomislava s lentom i Velikom Danicom.“

Hrvatska u doba kralja Tomislava

Promotri povijesni zemljovid i usporedi granice Tomislavove

Hrvatske s Hrvatskom danas. Što sve pripada Tomislavovoj

Hrvatskoj? Ispričaj.1. 💬


Krunidba kralja Tomislava (Oton Iveković)

Sazivajući crkveni sabor u Splitu, papa Ivan X.

uputio je pismo dragom sinu Tomislavu, kralju

Hrvata.

Iz teksta izdvoji važne činjenice o kralju Tomislavu i dodaj ih

na svoju lentu vremena.

Odredi točan slijed događaja pa u kvadratiće napiši redne

brojeve od 1. do 4.

2.

3.

Hrvatska postaje kraljevina.

Hrvati primaju kršćanstvo.

Nastaju Panonska i Primorska Hrvatska.

Hrvati su doselili na prostore današnje države.

U 11. stoljeću Hrvatskom vlada kralj Petar Krešimir IV. Proširio je granice Hrvatske na kopnu

i na moru. Njegova vladavina vezana je za gradove Biograd, Šibenik i Zadar.

Nasljednik Petra Krešimira IV. bio je kralj Zvonimir. Njega je za kralja okrunio papin izaslanik.

Time je Hrvatska stekla međunarodnu potvrdu svoje vlasti. Zvonimir je papi obećao vjernost.

Stolovao je u Kninu. Pomagao je crkve i samostane. Samostanu svete Lucije na otoku Krku

darovao je zemlju. Ta je darovnica uklesana u kamenu ploču koju se naziva Bašćanska ploča.

✏


Dana 8. srpnja 1071. kralj Petar

Krešimir IV. izdao je potvrdu uz

koju je viseći pečat s likom kralja

na prijestolju.

Bašćanska ploča čuva se u

Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Pisana je glagoljicom, starim hrvatskim

pismom.

Povijesne činjenice zapisane su u dokumentima, a

zanimljivosti o kraljevima mogu se pronaći u legendama.

Legende ne nude potpuno točne priče.

Pronađi legende o kraljevima na poveznicama.

4.

Na stranici Kninskog muzeja možeš virtualno razgledati kninsku

utvrdu. Koristi se poveznicom.5.

Iz tekstova o kraljevima izdvoji važne činjenice i napiši ih na

svoju lentu vremena. 6.

Što je Bašćanska ploča?7.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏


Utvrda Knin izgrađena je u drugoj

polovici 9. stoljeća. Kralj Zvonimir

odabrao je Knin za svoju prijestolnicu.

Tijekom stoljeća Knin su osvajali, rušili i

gradili Mađari, Turci, Mlečani, Francuzi i

Austrijanci...

Zašto se povjesničari služe zapisima i dokumentima, a ne

legendama? 8.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

▶ Objasni zašto se utvrde grade na povišenom mjestu.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

▶ Od kojeg su materijala gradili utvrde? Zašto?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Istraži što se u današnje vrijeme obilježava na prostoru kninske

tvrđave. Ispričaj.9. 🔦

✏


Borba za samostalnost

▶ Trpimirovići su bili narodni vladari. Objasni značenje te tvrdnje.

▶ Razmisli, koje odluke donosiš samostalno, a u kojim situacijama tvoja odluka ovisi o

roditeljima.

▶ Kako se osjećaš, ako ostaneš bez prava na samostalnu odluku?

Kralj Zvonimir umro je bez nasljednika. Udovica, kraljica Jelena, bila je ugarska princeza koja

je htjela da vladar postane njezin brat. Pristaše su kraljicu podupirali, ali se s tom odlukom nisu

slagali svi hrvatski plemići. Dolazilo je do nereda koji su državu činili slabijom. Dio plemića

kraljem je proglasio Petra Snačića (Svačića). On je kratko vladao. Poginuo je 1097. godine na

planini Gvozd, današnjoj Petrovoj gori.

Ostatci ostataka slavnog kraljevstva

Godine 1102. ugarski (mađarski) kralj Koloman postao je vladar Hrvatske. Hrvatska je

izgubila samostalnost.

Hrvatskom se upravljalo iz daleke prijestolnice pa se utjecaj strane vlast nije jako osjećao.

Ojačale su hrvatske plemićke obitelji koje su vladale svojim područjima. Bile su to obitelji

Kačići, Šubići, Frankopani...


Slijedile su borbe između obitelji za prevlast u Hrvatskoj. Hrvatska područja sve češće su

napadali Osmanlije (Turci). Turska osvajanja pustošila su zemlju i smanjivala njezino područje.

Godine 1527. Hrvatska je ušla u sastav nove države kojom je vladala dinastija Habsburg. Nova

država bila je velika. Hrvatski plemići smatrali su da Habsburška monarhija nedovoljno štiti

Hrvatsku od Turaka. Zbog otpora prema vladarskoj obitelji hrvatski plemići Petar Zrinski i

Fran Krsto Frankopan su proglašeni izdajicama i pogubljeni.

Smrt Petra Snačića (Svačića)

(Oton Iveković)

Odlazak Petra Zrinskog i Frana Krste

Frankopana 1670. godine u Beč,

spomenik u Čakovcu

Vladari iz obitelji Habsburg gradili su ceste iz Karlovca prema moru, otvarali su škole, gradili

velike zgrade..., ali su i nametali svoj jezik. To je nailazilo na velik otpor u Hrvatskoj jer

gubitkom jezika narod prestaje postojati.

U 19. stoljeću počinju se pisati književna djela

na štokavskom, čakavskom i kajkavskom

narječju. Ljudevit Gaj sastavlja pravopis

na štokavskom narječju s idejom da se svi

stanovnici Hrvatske dobro razumiju. Odlukom

Hrvatskog sabora 1847. godine hrvatski jezik

je proglašen službenim jezikom u Hrvatskoj.

Kao i drugi narodi koji su živjeli pod vlašću

Habsburga, Hrvati su težili stvaranju svoje

države. Ljudevit Gaj pokrenuo je izdavanje prvih

službenih novina u Hrvatskoj. Na novine

se moglo i pretplatiti.


Arkade na groblju Mirogoj u Zagrebu

pokazuju bogatstvo umjetnosti.

Graditeljstvo je pod utjecajem Beča i

Budimpešte.

Ban, general Josip Jelačić među svojim

vojnicima 1848. godina. Borio se za interese

Hrvatske. Sazvao je prve izbore za Hrvatski

sabor.

Rednim brojevima označi slijed događanja.

Najvažnije činjenice napiši na lenti vremena. 1.

Raspadom Jugoslavije, Hrvatska postaje samostalna država.

Nakon smrti kralja Zvonimira Hrvatska ulazi u zajednicu s drugim narodom.

Hrvatska ima strane vladare. Bori se za samostalnost.

Hrvatska ulazi u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.

✏

U prvoj polovini 20. stoljeća Hrvatska je ušla u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Kralj je

stolovao u Beogradu. Hrvati su tražili ravnopravniji položaj.

Sredinom 20. stoljeća, tijekom Drugoga svjetskog rata, postojala je Nezavisna Država

Hrvatska.

Nakon Drugoga svjetskog rata Hrvatska ulazi u novu zajednicu, Jugoslaviju, koja je bila

republika. Tu su Hrvati živjeli s drugim narodima: Slovencima, Srbima, Muslimanima,

Makedoncima i Crnogorcima.

Istra, Rijeka i otoci te dio Dalmacije ušli su u sastav Hrvatske. Gradile su se tvornice, ali su

se narodima postavljala nova ograničenja. Težnja za samostalnošću postajala je sve veća.

Jugoslavenska vojska silom je štitila državu.

Raspadom Jugoslavije 1991. godine nastale su manje samostalne države, a među njima i

Hrvatska.


Stoljetni život u zajednicama s drugim narodima ostavio je

trag u hrvatskomu jeziku. U zavičajnim govo rima postoje

riječi posuđene ili izvedene iz stranih riječi. Razgovaraj s

odraslima i pronađi takve riječi u govoru svojega kraja. Prema

podrijetlu riječi odredi koji je narod ostavio trag u tvom kraju.

5. 🔦

izvedenice iz njemačkog jezika šparhet,

izvedenice iz talijanskog jezika šugaman,

izvedenice iz turskog jezika kapija,

izvedenice iz mađarskog jezika pandur,

izvedenice iz __________ jezika

Što je po tvojemu mišljenju bio uzrok nezadovoljstva Hrvata u

zajednicama u kojima su bili?

Zaokruži slovo ispred tvrdnje koja ističe onu ulogu Ljudevita

Gaja, čije su posljedice i danas očite.

Na lenti vremena zeleno oboji stoljeća kad je Hrvat ska bila

samostalna, a plavom kada je bila u zajednicama s drugim

narodima.

2.

3.

4. 🖌

a) Pisao je knjige na kajkavskom narječju.

b) Uz pisanje knjiga i Pravopisa, pokrenuo je tisak prvih novina na hrvatskom jeziku, a time

je promicao vrijednost jezika među ljudima.

c) Pisao je knjige na kajkavskom i štokavskom narječju i objavio Pravopis.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.

S T O LJ E Ć E

✏

✏

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________


Odaberi osobu o čijem životu želiš saznati više. Nakon

istraživanja raspravite na koje se sve načine može ostaviti

trag u povijesti naroda.

Predvidi možeš li ti u budućnosti ostaviti trag koji će biti

važan za život ili za zemlju. Kako?

6.

7.

🔦

💭

Ivan Kukuljević Sakcinski Ruđer Bošković Ivan Gundulić

Ivan Mažuranić Ante Starčević Juraj Dobrila

Josip Juraj Strossmayer Stjepan Radić Miroslav Kraljević

Moj izbor: __________________________________________________________________

Zanimljivosti iz života: ________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Hum je mjesto u središnjem dijelu Istre

sa svega 20-ak stanovnika. Budući da je

smješten unutar gradskih zidina, Hum se

naziva najmanjim gradom na svijetu.

U Istri je bilo središte hrvatskog

glagoljaštva. U spomen na to izgra đena je

Aleja glagoljaša, staza između Huma i Roča

uz koju su kamena obilježja glagoljice.

Odredi ima li Hrvatska dugu ili kratku povijest. Ima li tvoj zavičaj dulju ili kraću povijest od Hrvatske? Potkrijepi svoj odgovor bar jednom činjenicom.

8. 💬ZANIMLJIVOSTI IZ HRVATSKE PROŠLOSTI


Odaberi odgovarajuća slova glagoljice pa napiši poruku

prijatelju. Neka je pročita.9.

A B C Č Ć D – – E F G H I J K

A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K

L – M N – O P R S Š T U V Z Ž

L Lj M N NJ O P R S Š T U V Z Ž

___________________________________________________________________________

Junaštvom se istakao Nikola Šubić Zrinski. Pred napadom znatno moćnijih Turaka na

njegovu utvrdu Siget, nije se predao, nego s vojnicima krenuo u boj.

Ovaj je događaj potaknuo hrvatskog skladatelja Ivana pl. Zajca na skladanje opere „Nikola

Šubić Zrinski”, u kojoj je ističe arija „U boj, u boj”.

Prepoznaj lik: opiši povijesnu osobu koju želiš, tako da je

prijatelji što prije prepoznaju.10. 🤝

Slova uglate glagoljice

✏

Siget – utvrda u močvari


Domovinski rat – Samostalni smo!

▶ Kako su neki događaji iz prošlosti utjecali na život danas u Hrvatskoj?

▶ Zašto je potrebno učiti o Domovinskom ratu?

▶ Koju ulogu imaju državni praznici – dani koje slavimo?

Godine 1990. velika većina stanovnika Hrvatske izjasnila se da želi samostalnu Hrvatsku. Put

Hrvatske do samostalnosti bio je težak.

Slijedio je Domovinski rat (1991. – 1995.). Hrvatska se branila od napada jugoslavenske

vojske. Srbija i Crna Gora te dio srpskog stanovništva iz Hrvatske napadali su hrvatska naselja.

Poginuo je velik broj ljudi, razrušeni su domovi i mnogi spomenici. Val izbjeglica potražio

je sigurnost u mirnijim dijelovima zemlje. Hrvatska vojska pobijedila je u ratu i Hrvatska je

sačuvala samostalnost.

Dubrovnik, grad spomenik sa

zaštitom UNESCA bio je metom

neprijateljskog napada.

U znak odmazde nezadovoljnih

osvajača raketiran je Zagreb.

Vukovarski toranj – simbol stradanja

i otpora grada Vukovara – obnovljen

je 2020.

Hrvatska se branila

i na južom Velebitu.

Na Trpinjskoj je cesti slabo naoružana

hrvatska vojska uništila 30-ak tenkova

moćnog neprijatelja.

O silini rata svjedoči nikad obnovljena

škola u Lađevcu u Karlovačkoj

županiji.


Druga se bitka vodila na međunarodnom polju. Novostvorenu državu Hrvatsku trebale su

priznati druge zemlje. Vrlo brzo stiglo je to priznanje.

Istraži u svojoj obitelji, među rođacima ili kod obi teljskih

prijatelja je li tko bio u Domovinskom ratu.

Napiši podatke koji su važni na lentu vremena.

U okvir dolje napiši, nalijepi ili nacrtaj što si saznala/saznao.

Istraži Domovinski rat na primjeru Škabrnje, Vukovara, Gospića,

Zadra ili nekog drugog područja.

Saznaj što su to Bljesak i Oluja.

Posjeti školsku knjižnicu, fotografiraj spomen-ploče. Služi se

raznim izvorima znanja.

1.

3.

2.

🔦

🔦

• Intervjuiraj osobu s nekoliko pitanja. (Kako si otišla/otišao u Domovinski rat? Koju si

ulogu imala/imao? Gdje ste bili? Čime ste se borili? Čega se najviše sjećaš? Čega si se

bojala/bojao? ...)

• Ako ne želiš intervju, zamoli osobu da ti ispriča svoja iskustva iz Domovinskog rata.

Saslušaj i prepričaj u razrednom odjelu.


Hrvatska je dio Europske unije

▶ Znaš li što znači kratica EU?

▶ Što misliš zašto su se europske države ujedinile?

Europska unija zajednica je europskih država. Ekonomski i politički razlozi doveli su do

stvaranja te zajednice. Unutar nje države su povezane zbog jačanja međusobnih veza.

Europska unija ima svoje institucije, a svaka država ima u njima svoje predstavnike. Zajedno

odlučuju o pitanjima važim za cijelu zajednicu. Svaka zemlja nosi svoje posebnosti, pa se u

Europskoj uniji poštuju različitosti naroda i država. Hrvatska je članica Europske unije od 13.

srpnja 2013. godine.

Simboli Europske unije jesu

zastava i himna.

Valuta Europske unije jest euro. Euro će

uskoro postati službena valuta i u Hrvatskoj.

Himna Europske unije je Oda radosti skladatelja Ludwiga van Beethovena.

Poslušaj himnu Europske unije koristeći se povez nicom.

Istraži pomoću poveznice što je to Europska unija.

1.

2.


Raspravite o prednostima i nedostatcima ulaska Hrvatske u

EU. U tablicu upiši zaključke.

Opiši zastavu Europske unije.

Navedi neke zemlje članice Europske unije.

Predvidi razvoj Hrvatske u budućnosti.

3.

4.

5.

6.

🤝

Hrvatska je članica Ujedinjenih naroda (UN). To je međunarodna organizacija za održavanje

mira i sigurnosti u svijetu, za ekonomsku suradnju, poštivanja ljudskih prava i osnovnih

sloboda čovjeka.

Prednosti članstva u Europskoj uniji Nedostatci članstva u Europskoj uniji

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏

✏

133

Nizinski kraj Brežuljkasti kraj

Gorski kraj Primorski kraj

Prirodno-geografski uvjeti Republike Hrvatske


• snalaziti se na geografskoj karti Republike Hrvatske

• uspoređivati krajeve Republike Hrvatske

• opisivati reljefna obilježja

• uspoređivati prirodna obilježja koja uvjetuju način života

• uspoređivati gradnju naselja

• uočiti prometnu povezanost, prepoznati je na geografskoj karti i ostalim medijima.

134Prirodno-geografski uvjeti Republike Hrvatske

Reljef Hrvatske

▶ Na geografskoj karti Republike Hrvatske potraži mjesto u kojem je tvoja škola.

▶ Živiš li u gradu ili manjem mjestu? Potraži mjesto i gradove u blizini. Jesi li ih posjetila/

posjetio?

▶ Koje su vode u blizini tvojeg mjesta? Ima li planina?

▶ Kako se putuje u tvojem zavičaju?

▶ Koje boje prevladavaju na geografskoj karti tvojeg zavičaja? Prisjeti se što one označavaju.

▶ Komentiraj boje na karti dolje.

Reljef Republike Hrvatske

Sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini čine reljef.

Prema reljefu u Hrvatskoj razlikujemo nizinski kraj, brežuljkasti kraj, gorski kraj i primorski

kraj.

135 Prirodno-geografski uvjeti Republike Hrvatske

Nizinski kraj Republike Hrvatske

Uz rijeke ponegdje nastaju bare i močvare. U njima obitava mnogo ptica močvarica i ostalih

životinja. Važne su za očuvanje prirode pa su neke i zaštićene zakonom. Najpoznatiji su

parkovi prirode u Lonjskom polju i Kopačkom ritu.

Sava kod Županje Brod za krstarenje na Dunavu

U nizinskom kraju Republike Hrvatske rasprostiru se nizine. Nalaze se uz rijeke. Po velikim,

širokim rijekama plove riječni brodovi. Ima i mnogo manjih rijeka.

▶ Potraži na geografskoj karti četiri velike rijeke. Napiši njihova imena.

__________________, __________________, __________________, __________________

Požeškakotlina

P

od r a v i n a

P o s a v i n a

Sri

jem

S l a v o ni j

a

Mosl

avin

a

TuropoljeBa r a n j a

MeđimurjeDrava

Mura

Drava

Dunav

Dunav

Sava

Sava

Una

Drava

SavaIlo

vaPoilovlje


Divlje svinje u Lonjskom polju Kopački rit – zimovalište za 28 000 ptica

Više o parkovima prirode nizinske Hrvatske saznaj pomoću

poveznica.

Napiši na kartu imena velikih nizinskih rijeka i imena nekih

manjih.

1.

2. ✏


Vinogradi u Srijemu (Principovac) Etno selo u Baranji (Karanac)

Čigoč – selo roda (Posavina) Ušće Mure u Dravu (Legrad)

Polje suncokreta U Lonjskom polju stoka živi slobodno

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Jesi li posjetila/posjetio neka mjesta u nizinskom kraju? Napiši

koja. Ispričaj neku zanimljivost s putovanja.3. ✏


Brežuljkasti kraj Republike Hrvatske

H r v a t s k o z a g o r j e

Pr i

g o r j e

B a n o v i n aK o r d u n

U brežuljkastom kraju prevladavaju brda i brežuljci. To su područja Prigorja, Korduna,

Hrvatskog zagorja i Banovine. Brežuljkastim krajevima teku rijeke Kupa, Korana, Sutla i

Krapina.

▶ Potraži na geografskoj karti Kupu, Koranu, Sutlu i Krapinu.

Šestine narodna nošnja

Rastoke – naselje mlinica na rijeci Slunjčici na Kordunu


U brežuljkastom kraju ima planina (Žumberačka gora i Ivanščica) i gora (Medvednica, Petrova

gora, Zrinska gora). Kod grada Požege nalaze se Požeška gora, Psunj, Papuk, Dilj i Krndija.

▶ Potraži ih na geografskoj karti. Kojom su bojom označene?

Ime planine/gore Visina Ime planine/gore Visina

Požeška gora Žumberačka gora

Psunj Ivanščica

Papuk Medvednica

Dilj Petrova gora

Krndija Zrinska gora

Pravokutnik s najvećom visinom oboji crvenom bojom, a onaj s najmanjom visinom oboji

zelenom bojom.

Izračunaj kolika je razlika u visini između najviše i najniže planine/gore.

Koliko su visoke planine brežuljkastog kraja Hrvatske? Napiši u

tablicu. Služi se poveznicom.4.

U Hrvatskom zagorju sačuvani su mnogi dvorci (na slici Maruševec)

Krajem prosinca 2020. godine snažan potres razorio je Banovinu

RAČUN


U brežuljkastom se kraju ističu parkovi prirode: Medvednica, Žumberak i Papuk. Poznati su

po prirodnim ljepotama, planinarskim stazama, povijesno-kulturnim zanimljivostima.

U PP Medvednica nalazi se špilja Veternica u kojoj se pojavljuje čak 18 vrsta šišmiša.

▶ Više o parkovima prirode brežuljka stoga kraja saznaj na poveznicama.

Šišmiši dan prespavaju obješeni

s glavom prema dolje

U tablici su rijeke brežuljkastog kraja. Na internetu potraži

njihovu duljinu. Promotri na karti tokove tih rijeka pa napiši

podatke u tablicu.5.

RijekaDuljina

(km)

Rijeka u koju

se ulijevaMjesto/mjesta kroz koja protječe

Bednja

Ilova

Korana

Kupa

Mrežnica

Odra

Orljava

Sutla


Gorski kraj Republike Hrvatske

G o r s k i k o t a r

Li

ka

U gorskom kraju nalaze se dva zavičajna područja – Lika i Gorski kotar.

Gorski kotar Lika

Bjelolasica

Gorski kraj Hrvatske smjestio se uz planine

koje prevladavaju reljefom. U Gorskom

kotaru to su Bjelolasica, Risnjak, Snježnik.


Liku od mora dijeli najdulja hrvatska planina Velebit. Na Velebitu ima mnogo vrhova viših od

1000 metara nad morem.

U gorskom su kraju nacionalni parkovi Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit.

▶ Potraži ih na geografskoj karti.

Na internetu saznaj više o nacionalnim parkovima gorskog kraja.

Ispričaj zanimljivosti. 7.

Napiši na crte na karti s prethodne stranice imena označenih

nacionalnih parkova.6.

Uz rijeke gorskog kraja smjestile su se doline. Kroz Liku teku Lika i Gacka. Kroz Gorski kotar

teku Kupa i Dobra te brojne planinske brze rječice.

U gorskim krajevima neke su rijeke ponornice. Kroz reljefne oblike krša poniru u zemlju. Dio

svojeg toka teku na površini Zemlje, a dio ispod površine Zemlje.

✏

Plitvička jezera

Risnjak Sjeverni Velebit


Jezero Kozjak (Plitvička jezera) Jezero Bajer u Fužinama

U gorskom kraju ima jezera. Najveća prirodna jezera jesu Plitvička jezera, njih 16. Većina je jezera

umjetna. Izgrađena su da bi se energija vode pretvorila u električnu energiju.

Služi se geografskom kartom i riješi zadatke.8.

Jesi li posjetila/posjetio neka mjesta u gorskom kraju? Koja?

Možeš li preporučiti ostalima da ih posjete?10. 💬___________________________________________________________________________

Pronađi na geografskoj karti jezera u Gorskom kotaru i Lici.

Napiši njihova imena.9.

Koje krajeve Hrvatske povezuje gorski kraj? _____________________________

Navedi dvije planine u Gorskom kotaru. ________________________________

Navedi dvije rijeke u Lici. ____________________________________________

Koja je visina najvišeg vrha Velebita? __________________________________

Navedi dva polja u Lici. _____________________________________________

Koja je rijeka granica Like i Bosne i Hercegovine? ________________________

Koja je rijeka granica Gorskog kotara i Slovenije? ________________________

✏

✏


Primorski kraj Republike HrvatskeIs

t ra

Kvarnerskoprimorje

D

al

ma

c i j a

Primorski kraj proteže se od zapadne granice Hrvatske do južne granice uz more. Mnoštvo

uvala i otoci čini hrvatsku obalu razvedenom. Plaže su kamenite, pješčane ili muljevite.

Primorski kraj sastoji se od Istre, Kvarnerskog primorja i Dalmacije.

Istra (Novigrad) Kvarnersko primorje (Vrbnik na Krku)


Brijuni Kornatsko otočje

Velike planine primorskoga kraja u Dalmaciji su Dinara i Biokovo, a u Istri Učka i Ćićarija.

Hrvatska ima preko 1000 otoka. Ističu se svojom ljepotom.

Brijunski otoci (u Istri), Kornati i Mljet (u Dalmaciji) proglašeni su nacionalnim parkovima radi

svoje posebnosti i prirodne ljepote.

U unutrašnjosti primorskog kraja su i nizine: Ravni kotari i Dalmatinska zagora.

Ravni kotari Dalmatinska zagora (Vrgorac)

Biokovo iznad Makarske Učka iznad Mošćeničke Drage


Na internetu možeš saznati više o otocima nacionalnim

parkovima.

Ispričaj što ti je bilo najzanimljivije.

Na geografskoj karti Republike Hrvatske potraži barem pet

otoka. Napiši njihova imena. Oboji ih na priloženoj karti.

Zaokruži otoke koje si posjetila/posjetio.

11.

12. 🖌___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Sve rijeke primorskog kraja utječu u Jadransko more. U Istri su veće rijeke Raša i Mirna. U

Dalmaciji su Krka, Zrmanja, Cetina i Neretva.

▶ Potraži ih na geografskoj karti.

▶ Koja je od rijeka nacionalni park? ____________________________________


___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Više o Vranskim jezerima potraži na internetu.

Ispričaj neku zanimljivost o svakom jezeru.13.

Ušće rijeke Neretve Visovac – otok na rijeci Krki

Vransko jezero na Cresu Vransko jezero kod Biograda na Moru

U primorskom su kraju dva jezera istog imena: Vransko jezero. Jedno je na otoku Cresu (u

Kvarnerskom primorju), a drugo u blizini Biograda na Moru (u Dalmaciji). Vransko jezero kod

Biograda na Moru proglašeno je parkom prirode.

▶ Potraži oba jezera na karti.

Promatrajući geografsku kartu opiši reljefna obilježja naše

domovine.14. ✏


Napravite plakat ili prezentaciju o nekoj rijeci, jezeru ili špilji

primorskoga kraja. Predstavite razrednom odjelu svoj uradak na

Dan planeta Zemlje ili Svjetski dan voda.

Navedi mjesta koja si posjetila/posjetio. Usporedi s drugim

učenicima. Koje je mjesto najposjećenije?

17.

16.

🤝

🤝___________________________________________________________________________

U prvi stupac napiši hrvatske krajeve. Pri navođenju ostalih

podataka koristi se geografskom kartom.15.

Kraj u

HrvatskojRijeke Jezera Otoci

Gore i

planine

Nacionalni

parkovi

✏


Naselja Republike Hrvatske

Za gradnju kuća ljudi su od davnina rabili materijal koji se nalazio u blizini njihova mjesta

boravka (kamen, drvo). Naselja su građena na stijenama radi obrane od neprijatelja ili na

povišenom tlu kao obrana od moguće poplave.

Kamene zidine grada Dubrovnika Osijeku ne prijeti opasnost od poplave

Selo nizinskog kraja Tradicijska kuća u Pokuplju

Nizinski kraj obiluje obradivim tlom – crnicom, a klima je umjereno topla s mnogo kiše u

proljeće kad je mladim biljkama potrebna.

Pokraj oranica ljudi su gradili sela. Kuće su rasporedili uz prometnice, na povišenim mjestima.

Ulice u nizinskim krajevima vrlo su dugačke, ponekad i nekoliko kilometara. Ulice su široke, a

prijevozno sredstvo često je bicikl.

Nekada su kuće u Pokuplju i Posavini bile drvene: tople zimi, a prohladne ljeti. Pokraj zgrade

za stanovanje nalazile i zgrade za stoku koje je u ovim predjelima bilo mnogo.


Zagreb Vukovar

Klet u vinogradu Krapina

Zašto je nizinski kraj Hrvatske bio gusto naseljen?

Razgovarajte o tome.

Potraži na karti veća naselja nizinskog kraja. Napiši ih.

Zaokruži mjesta koja želiš posjetiti. Objasni zašto.

1.

2.

💬

✏Tlo brežuljkastog kraja Hrvatske uz umjereno toplu klimu omogućilo je razvoj voćarstva,

vinogradarstva i vrtlarstva.

Pokraj vinograda ljudi su gradili drvene kućice za odlaganje alata – kleti.

Ima mnogo malih sela i zaseoka s malim drvenim kućicama u kojima je nekada bilo mnogo

stanovnika.

Od većih naselja tu su Krapina, Slunj, Petrinja. Cestovna je povezanost dobra.

U nizinskom kraju živi veliki broj stanovnika Republike Hrvatske. Tu su se razvili neki od

najvećih gradova naše domovine. To su Zagreb, Karlovac, Osijek, Slavonski Brod, Vukovar i

ostali. Povezani su cestama, željeznicom, a velikim širokim rijekama plove brodovi i prevoze

robu.


Čabar Ogulin

Tradicijska kuća gorskoga kraja Begovo Razdolje

Potraži na geografskoj karti veća naselja brežuljkastoga kraja.

Napiši ih. Zaokruži mjesta koja želiš posjetiti. Zašto?3.

________________________________________________________________

________________________________________________________________

Gorski kraj najslabije je naseljen dio Hrvatske. Razlog je tome malo plodna tla, oštra

planinska klima s dugim zimama te otežana prometna povezanost.

Ljudi su naselja gradili krčeći šume. Naselja su činile drvene kuće strmih krovova

s malim prozorima koje bi se zimi brzo zagrijale. Krov je bio pokriven šindrom –

– jelovim daščicama.

U ovom se kraju nalazi mjesto na najvišoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj. To je Begovo

Razdolje.

U Gorskom kotaru nastala su naselja: Delnice, Vrbovsko, Čabar... U uskim dolinama ličkih

rijeka razvili su se Otočac, Gospić i Ogulin.

✏


Zašto su krovovi kuća u gorskom kraju strmi?

Razgovarajte o tome.

Potraži na karti veća naselja gorskoga kraja. Napiši ih.

Zaokruži mjesta koja želiš posjetiti. Navedi razlog.

4.

5.

💬

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Primorski kraj smješten je uz obalu Jadranskog mora. Kuće su građene od kamena –

materijala kojega tamo najviše ima. Ovaj kraj ima bogatu povijest. Tu su nastala mnoga

naselja i gradovi od kulturno-povijesnog značaja: Pula, Zadar, Split, Dubrovnik.

Stari dio primorskih gradova ima uličice popločane kamenom. Kuće su zbijene. To je zaštita

od jakih i čestih vjetrova. Grad Senj poznat je po svojoj buri.

✏

Zadar Split

Senj Suhozid čuva malo plodne zemlje


___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Primorski je kraj siromašan plodnim tlom – crvenicom. Zato ga stanovnici ograđuju

suhozidom (zidom od nepovezanog kamenja, koji je prepoznatljiv u primorskom krajoliku).

Manja sela i zaseoke stanovništvo napušta zbog nedostatka plodnog tla i sredozemne klime

s malo padalina i s vrućim i suhim ljetima i blagim zimama.

Potraži na geografskoj karti veća naselja primorskoga kraja.

Napiši ih. Zaokruži mjesta koja želiš posjetiti. Navedi razlog.6.

Kojim su se materijalima ljudi koristili za gradnju naselja u

primorskom kraju? Koriste li se i danas tim materijalima?

Ako je tvrdnja točna, zaokruži DA. Ako je netočna, zaokruži NE.

7.

8.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

U nizinskom kraju živi najviše stanovnika Hrvatske. DA NE

Kleti su veća naselja u brežuljkastom kraju. DA NE

Šindra su drvene daščice kojima se pokrivaju kuće u gorskom kraju. DA NE

Suhozid ograđuje plodno tlo u primorskom kraju. DA NE

✏

✏

✏


Istraži znamenitosti u navedenim gradovima. Pronađi u

knjižnici, na razglednicama ili na internetu ove gradove i

otkrij zanimljivosti o njima. Kad ih pronađeš, spoji fotografiju

s nazivom grada.

9.

DUBROVNIK

KARLOVAC

OSIJEK

PULA

SENJ

SPLIT

VARAŽDIN

VUKOVAR

ZADAR

ZAGREB

✏


PROJEKT

1. Dogovorite u razrednom odjelu virtualno putovanje ISTRAŽIMO HRVATSKU.

2. Podijelite se u skupine.

3. Svaka skupina neka krene jednim prijevoznim sredstvom: vlakom, automobilom,

zrakoplovom, brodom. (Skupina avanturista može i motociklima.)

4. Odredite cilj putovanja. Neka put bude što dulji: od sjevera prema jugu, od istoka

na zapad, od grada do grada...

5. Zabilježite kroz koje gradove putujete, odredite gdje biste mogli stati, što

razgledati... Svaki član skupine neka zastane u nekom mjestu i sazna što više o

unaprijed dogovorenoj zanimljivosti.

6. Istražite i izračunajte na internetu pomoću aplikacija na mobitelu ili tabletu koliko

bi vaš put mogao trajati.

7. Raspitajte se zna li netko nešto o gradovima kojima prolazite. Bilježite što saznate.

Uvrstite što ste saznali u rezultate vašeg istraživanja.

8. Predstavite svoje putovanje ostalim učenicima.

9. Najzanimljivije putovanje neka dobije najveći pljesak.

157

Utjecaj reljefa na gospodarstvo Gospodarstvo i izvori energije

Odgovornost prema baštini Stvaralački umovi nekad i danas


• opisati povezanost prirodnog i društvenog okružja s gospodarskim djelatnostima

• odrediti gospodarske djelatnosti/zanimanja kraja

• objasniti ulogu i utjecaj prirodnog i društvenog okružja na gospodarstvo

• prepoznati važnost zanimanja i djelatnosti i njihov utjecaj na gospodarstvo

• objasniti važnost poduzetnosti i inovativnosti za razvoj zajednice

• uključiti se u aktivnosti za razvoj zajednice

• objasniti i navesti primjere važnosti i vrijednosti rada za razvoj pojedinca i zajednice

• predložiti načine poboljšanja kvalitete života u zajednici

• opisati utjecaj primjene energije na okoliš – primjeri onečišćenja

• povezati način života danas s važnim izumima tijekom povijesti

• objasniti ulogu baštine na razvoj i očuvanje osjećaja pripadnosti Hrvatskoj

• objasniti na primjerima zaštitu očuvanja kulturne i povijesne baštine

• objasniti utjecaj istraženih osoba na današnji život.

Čovjek je stvaralačko biće

158Čovjek je stvaralačko biće

Utjecaj reljefa na gospodarstvo

▶ Prisjeti se što znaš o reljefu. Kakav je reljef zavičaja u kojem živiš? Opiši ga i navedi njegova

glavna obilježja. Kakav još može biti reljef? U kojem je dijelu naše domovine drukčiji

reljef? Opiši i taj reljef.

▶ Prisjeti se što znaš o gospodarskim djelatnostima zavičaja u kojem živiš. Koje su najvažnije

gospodarske djelatnosti? Koja su zanimanja važna za navedene djelatnosti?

▶ Objasni primjerom povezanost neke gospodarske djelatnosti s reljefom zavičaja u

kojem živiš. (Primjerice, drvna industrija i gorski zavičaj, ribarstvo i primorski zavičaj,

poljoprivreda i nizinski zavičaj, vinogradarstvo i brežuljkasti zavičaj).

U Hrvatskoj su četiri zavičaja koja se razlikuju po reljefu, podneblju, izgledu naselja. Razlikuju

se i po gospodarskim djelatnostima koje su vezane uz reljefna obilježja zavičaja.

▶ Što misliš koje krajeve Hrvatske fotografije prikazuju? Koje gospodarske djelatnosti

očekuješ u tom kraju?

159 Čovjek je stvaralačko biće

Nizinski krajevi naše domovine bogati su plodnim tlom, povoljnom klimom te prostranim

ravnicama pa je u tim krajevima razvijeno poljodjelstvo. Poljoprivrednici – ratari uzgajaju

žitarice (pšenicu, zob, kukuruz, ječam), uljarice (uljenu repicu, suncokret i soju) i šećernu

repicu. Važan je i uzgoj krumpira, voća (jabuka, šljiva), a u pojedinim je dijelovima razvijeno

vinogradarstvo (u Baranji, Srijemu i dijelu Međimurja).

Uzgoj pšenice Uzgoj soje

Uzgoj jabuka Uzgoj vinove loze

Pogledaj videozapis sjetve pa ispričaj o tome.1.

Dio stanovništva bavi se stočarstvom i to uzgojem svinja i goveda. Uzgaja se i perad, a

dijelovi bogati vodom pogodni su za uzgoj ribe u ribnjacima.

Razvoj šumarstva uvjetovan je bogatstvom šuma i to posebice šuma hrasta.

Gospodarstvo nizinskoga kraja


Svinjogojska farma Ribnjak

Vađenje nafte Vađenje šljunka i pijeska

Prerada poljoprivrednih proizvoda Daske spremne za daljnju preradu

Najveća nalazišta nafte i zemnog plina u Hrvatskoj nalaze se u nizinskom kraju.

Šljunak i pijesak, kao važan građevni materijal, vade se iz rijeka.

Industrija je povezana s poljoprivrednom proizvodnjom, pa je razvijena prehrambena

industrija. Drvna industrija vezana je uz šumarstvo: proizvodnja namještaja, parketa, vrata

i prozora od hrastovine.

Razvoj turizma vezan je uz sve veći broj seoskih domaćinstava koja pružaju turističke usluge.

Seoski turizam postaje značajan dio gospodarstva nizinskog kraja.


Objasni povezanost reljefa nizinskog kraja i poljo privrede.

Istraži u svojem kućanstvu proizvode dobivene od žitarica,

uljarica, voća i povrća. Pronađi naljepnicu na na proizvodu.

Prepiši u tablicu tražene podatke.

Na geografskoj karti pronađi gradove u kojima se nalaze

tvornice iz prethodnog zadatka.

Pri uzgoju žitarica, voća, povrća… upotrebljavaju se sredstva

za zaštitu biljaka od nametnika, korova i sl. Istraži štetan

utjecaj tih sredstava na tlo. Imaju li ta sredstva utjecaj na

biljke koje jedemo? Što možemo učiniti prije konzumacije

(npr. jabuke s plantaže, rajčice iz plastenika)?

2.

3.

4.

5.

🔦

🗺

🔦

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

proizvod proizvođač grad

brašno

šećer

suncokretovo ulje

tjestenina

kiseli krastavci

džem ili pekmez

vegeta

maslac/margarin

kobasice/salama

✏


Istraži koje se vrste riba najčešće uzgajaju u ribnjacima nizinskog

kraja. Napiši nazive tih ribljih vrsta.

Koja se vrsta turizma sve više razvija u nizinskim krajevima?

Pokušaj objasniti zašto.

Spoji crtom zanimanja ljudi s gospodarskom djelatnošću

kojom se bave. Objasni važnost svakog od tih zanimanja za

razvoj gospodarstva.

6.

7.

9.

🔦___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Na geografskoj karti pronađi naftna polja i izvore zemnog

plina u Hrvatskoj.8. 🗺

vinar vinogradarstvo

stočar prehrambena industrija

vinogradar drvna industrija

stolar vinarstvo

prehrambeni tehnolog poljodjelstvo

ratar svinjogojstvo

✏

✏


▶ Koji reljefni oblici prevladavaju u brežuljkastom kraju? Kakvo je tlo u tom kraju? Koja su

osnovna obilježja klime toga kraja?

Niska brda i brežuljci, umjereno kontinentalna klima, plodno tlo i mali zemljišni posjedi

odredili su gospodarstvo ovog područja.

Poljodjelci brežuljkastih krajeva uzgajaju krumpir, kupus i kukuruz. U novije vrijeme sve

više se uzgaja i buča. Od voća se najviše uzgajaju jabuke, kruške i šljive. Razvija suvremeno

voćarstvo koje se odlikuje zaštićenim voćnjacima. Sve je više obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava (OPG-ova) koji predstavljaju i prodaju svoje proizvode na izložbama i

sajmovima.

Berba buče Plantaža mladih šljiva

Vino se čuva u hrastovim bačvama Uzgoj peradi

Na južnim padinama brežuljaka prostiru se vinogradi. Vinogradarstvo je utjecalo na razvoj

vinarstva kao važne gospodarstvene djelatnosti. Najveća vinogorja su na južnim obroncima

Papuka, u okolici Jastrebarskog, na obroncima Moslavačke gore i u gornjem Međimurju.

Izgrađene su i moderne vinarije.

U ovom kraju prevladava uzgoj peradi i svinja, dok je manje zastupljen uzgoj goveda.

Gospodarstvo brežuljkastoga kraja


Šumarstvo je razvijeno u dijelovima koji su bogati šumom, a to su Papuk, Psunj i Zrinska

gora. Prevladava bukova šuma.

▶ Možeš li pretpostaviti koja vrste industrije bi mogla biti razvijena u ovim krajevima?

Pokušaj objasniti zašto.

Razvijena je prehrambena industrija koja prerađuje voće, povrće, meso peradi i svinja.

Bogatstvo termalnih (toplih) i ljekovitih voda utjecao je na razvoj zdravstvenog i rekreacijskog

turizma.

Prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti ovoga kraja privlače mnoge turiste.

Toplice Sveti Martin na Muri Medvedgrad u sklopu PP Medvednica

Koja se vrsta turizma sve više razvija u nizinskim krajevima?

Pokušaj objasniti zašto.1.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Istraži pa napiši koji se proizvodi mogu dobiti od buče. 2. 🔦___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏


Objasni zašto su vinogorja smještena na južnim obroncima

brda i brežuljaka.

Podijelite se u parove. Istražite jedan OPG brežulj kastoga

kraja. Čime se bavi? Kako reklamira svoje proizvode?

Gdje i kako prodaje proizvode? Tko sve sudjeluje u radu?

Prezentirajte svoje istraživanje.

4.

5. 🔦

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Raspitaj se je li netko od tvojih rođaka, susjeda, prijatelja

boravio u toplicama. Zamoli ga da ti ispriča svoja iskustva.

Prepričaj što si doznala/doznao.

PROJEKT MOJ OPG

Učenici mogu raditi u skupini, u paru ili samostalno.

Cilj: Osmisliti i otvoriti OPG.

Kojim ćeš se poslovima baviti? Što ćeš uzgajati, što proizvoditi? Kako ćeš reklamirati OPG?

Gdje ćeš prodavati? Kolika će biti cijena proizvoda? Kako će proizvod biti zapakiran?

Kako će izgledati zaštitni znak OPG-a? Nacrtaj svoj proizvod sa zaštitnim znakom OPG-a.

Predstavi svoj rad ostalim učenicima plakatom ili prezentacijom.

Što je bio osnovni preduvjet za razvoj zdravstvenog turizma?

7.

6.

🔦

Pronađi na geografskoj karti mjesta u kojima se nalaze

najveća vinogorja.3. 🗺

✏

✏


▶ Potraži i pokaži na geografskoj karti gorske krajeve naše domovine.

▶ Koji reljefni oblici prevladavaju u gorskom kraju? Kakvi su tamo klimatski uvjeti?

Prometna djelatnost je važna gospodarstvena grana gorskog kraja. Zbog svojeg smještaja

i klime gorski je kraj bio prepreka odvijanju prometa između kontinentalnog i primorskog

dijela Hrvatske. Izgradnjom suvremenih cesta te ulaganjima u željeznički promet uvelike se

poboljšala povezanost svih dijelova naše domovine.

Proizvodnja peleta

Bogatstvo šuma utjecalo je na razvoj šumarstva.

Zadaća šumara nije samo iskorištavanje šuma već

i čuvanje šuma. Oni se brinu o zdravlju šuma, o

pošumljavanju... Uz šumarstvo se razvijala drvna

industrija. Proizvodnja peleta (proizvod za grijanje),

proizvoda od drveta (palete, vrata) i rezanje građe

(pilane) važan su izvor zarade za ovaj kraj.

Zbog malih obradivih i plodnih površina te oštre klime poljodjelstvo je slabije razvijeno.

Okolica Ogulina, polja u Lici te manja polja u Gorskom kotaru veće su obradive površine.

Uzgaja se krumpir, kupus i ječam, a od voća jabuke, kruške i šljive. OPG-ovi se sve više okreću

sadnji i uzgoju bobičastog voća (borovnica, aronija, malina).

Stočarstvo je razvijenije u Lici nego u Gorskom kotaru i to uzgoj ovaca i koza, a nešto manje

goveda.

▶ Kakvo je tlo u gorskom kraju? Ima li mnogo obradivih površina?

Gospodarstvo gorskoga kraja

Uzgoj kupusa Ovce na ispaši


Na geografskoj karti pronađi nacionalne parkove gorskoga

kraja. Raspravite koja se gospodarstvena djelatnost zbog

toga posebno razvila.

Kako je ponuda poljoprivrednih proizvoda (ličke janjetine,

kiselog kupusa...) povezana s turizmom gorskoga kraja?

1.

3.

🗺

✏

Planinari na Risnjaku

Turizam se sve više razvija u svim dijelovima gorskih krajeva. Čisti zrak, čiste rijeke i jezera,

bogatstvo prirodnih ljepota postaju zanimljivi sve većem broju turista.

Ako si kao turist posjetila/posjetio gorski kraj, ispričaj što si

vidjela/vidio, što je bilo posebno dojmljivo, koliko si turista

srela/sreo... Ako imaš fotografije s tog izleta, donesi ih i pokaži.2. 💬

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________


Istraži i napiši u tablicu tražene podatke o drvnoj industriji

gorskoga kraja.

Pogledaj grafički prikaz rasprostranjenosti obradi vih površina,

šuma, livada i pašnjaka u gorskome kraju i našoj domovini.

Usporedi podatke. Objasni na osnovu prikaza zašto je,

primjerice, poljoprivreda slabije razvijena od šumarstva.

4.

5.

🔦

✏

proizvod grad/mjesto

peleti

palete

vrata, prozori

daske, grede, letve

stolci

10 35 52 3

29 28 37 6

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Gorski kraj

Republika Hrvatska

oranice, voćnjaci,

vinogradi, vrtovi

livade,

pašnjacišume ostalo

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________


▶ Prisjeti se što znaš o reljefu i klimi primorskog kraja.

▶ Ako si posjetila/posjetio neko primorsko mjesto, ispričaj nešto o njemu (gdje se nalazi,

kako je veliko, od čega su izgrađene kuće...).

Ljudi često putuju. Posjećuju različite krajeve zbog odmora, zabave, zdravlja, druženja. U

primorskom kraju turizam je najvažnija gospodarstvena djelatnost:

• zbog blage sredozemne klime koja se odlikuje dugim i toplim ljetom

• zbog položaja kraja uz čisto i ugodno toplo more

• zbog raznolikosti prirode – nacionalni parkovi, otoci, parkovi prirode

• zbog kulturno-povijesnih znamenitosti

• zbog bogatstva gastronomije...

Šibenik turisti posjećuju zbog kulturno-povijesnih spomenika

Bol na otoku Braču privlači turiste svojim

plažama

Iz maslina se dobiva visoko cijenjeno maslinovo ulje

Od mlijeka ovaca radi se vrlo poznati sir, po

čemu se ističe otok Pag

Razvoje turizma utjecao je i na razvoj poljoprivrede (maslinarstvo, vinogradarstvo, ovčarstvo,

kozarstvo, voćarstvo). Škrtom tlu i blagoj klimi s malo oborina odlično su se prilagodile

masline, smokve, mandarine, naranče, ali i određene sorte vinove loze. Uz vinogradarsvo sve

se jače razvija i vinarstvo.

Gospodarstvo primorskoga kraja


Smještaj na moru ili uz more utjecao je na

razvoj gospodarskih dje latnosti posebnih

za primorski kraj. Brodogradnja je jedna

od njih. Najveća su brodogradilišta u

Puli, Rijeci i Splitu ali ima i mnogo manjih

brodogradilišta u kojima se grade manji

brodovi, jahte, čamci.

Brodarstvo se razvija zbog stalne potrebe

prijevoza robe i putnika. Velike brodske

luke važne su i u međunarodnom prometu.

Najveća brodska luka za prijenos robe se

nalazi u Rijeci, a u Splitu je najveća putnička

luka.

Izlov, ali i uzgoj, različitih morskih

organizama (školjaka, riba…) uvjetovao je

razvoj ribarstva. Uz ribarstvo se razvijala i

industrija za preradu ribe.

Isušivanjem morske vode dobiva se morska

sol bez koje je nezamisliva naša svakidašnja

prehrana. Najveća naša solana se nalazi na

otoku Pagu, a kod Nina, Stona i Solina manje

su solane.

Brodogradilište Viktor Lenac iz Rijeke

Luka Rijeka

Ribarski brod – kočarica

Solana Ston


Što i kako ribari love na Jadranu saznaj na poveznici. Ispričaj.

Pogledaj videozapis o neretvanskoj dolini na poveznici.

Potraži tu dolinu na geografskoj karti.

Što je „bijelo zlato grada Paga" saznaj na poveznici. Ispričaj.

1.

6.

2.

Objasni na primjeru maslinarstva ili ovčarstva utjecaj reljefa

na poljoprivredu.

Objasni čime se bave ljudi navedenih zanimanja.

Zašto su ta zanimanja važna u primorskom kraju?

3.

5.

💬

💬

Objasni u jednoj rečenici povezanost navedenih

gospodarstvenih djelatnosti s turizmom.4.

OVČARSTVO __________________________________________________________________

MASLINARSTVO ________________________________________________________________

BRODARSTVO _________________________________________________________________

BRODOGRADNJA ________________________________________________________________

✏

pomorski kapetan maslinar vinar

turistički vodič brodograditelj ribar


Istraži i napiši zašto su na otoku Pagu najpoznatije sirane koje

proizvode ovčji sir.

Istraži gdje se nalaze naše najveće tvornice za preradu ribe.

Napiši u tablici.

Zašto se te tvornice nalaze u primorskom kraju?

Odaberi jednu od navedenih tvornica pa istraži što sve u njoj

proizvodi. Napiši.

7.

8.

🔦

🔦

tvornica mjesto

Mirna

S. I. C.

Mardešić

Cromaris

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________


▶ Vinogradarstvo je grana poljodjelstva. Promotri vinograde na fotografijama. Svaki se

nalazi u drukčijem krajoliku. Zaključi što je potrebno vinovoj lozi da bi uspjela. Odgovori na

pitanja.

Nizinski kraj (Ilok)

Brežuljkasti kraj (Vivodina)

Primorski kraj (Istra)

Primorski kraj (Hvar)

U kojim krajevima uspijeva vinova loza?

___________________________________________________________________________

Bave li se vinogradarstvom ljudi u gorskom kraju Hrvatske? Zašto?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Objasni ulogu prirodnog okružja na vinogradarstvo.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Smatraš li da iste sorte vina uspijevaju u svakom krajoliku? Objasni svoju tvrdnju. U odgovoru

iskoristi riječi TLO i PODNEBLJE.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Poveži, objasni, istraži….


▶ Kako razvoj vinogradarstva i vinarstva može utjecati na gospodarstvo?

Znakom označi tvrdnje s kojima se slažeš. Objasni svoje odgovore.

Kvalitetna se vina izvoze.

Nekvalitetna vina povoljno utječu na razvoj turizma.

Vinogradari kupuju poljoprivredne strojeve za rad.

Na razvoj vinogradarstva i vinarstva utječe vinski turizam (vinske ceste, posjeti

vinogorjima i vinarijama, kušanja vina, festivali vina...).

▶ Zašto uzgoj ribe možemo vezati za sve krajeve Hrvatske od gorskog i brežuljkastog do

nizinskog i primorskog?

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

▶ Koja je razlika između ribnjačarstva i ribolova? Poveži crtama.

Ribnjičarstvo se bavi uzgojem ribe.

Ribolov se bavi izlovom ribe.

▶ U proizvodnji hrane sve više susrećemo obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG-

ove). Spoji crtama OPG-ove različitih krajeva s proizvodima koje nude.

OPG primorskoga kraja nudiproizvode od ovčjeg i kravljeg

mlijeka s velebitskih pašnjaka.

OPG nizinskoga kraja nudi proizvode od maslina i lavande.

OPG gorskoga kraja nudi suhomesnate proizvode.

▶ Raspravite o tome što bi nudio OPG brežuljkastoga kraja.

▶ Što nude OPG-ovi u tvojem zavičaju?

___________________________________________________________________________


▶ Turizam je djelatnost vezana za putovanja i boravak na nekom mjestu zbog odmora,

ugode, zdravlja... Postoji više vrsta turizma. Neke su vrste navedene uz fotografije.

Opatija, kolijevka hrvatskog turizma,

počela se baviti turizmom još u 19.

stoljeću.

Sportski i rekreacijski turizam

razvija se u Gorskom kotaru. Na slici

je Platak.

Za vjerski turizam osobito značenje

ima Marija Bistrica u Hrvatskom

zagorju.

Za zdravstveni turizam važne su

toplice kao što su Daruvarske.

Nautički turizam razvija se u

Kvarnerskom primorju i Dalmaciji. Na

slici je Skradin.

Seoski turizam razvija se u svim

krajevima, posebno u Slavoniji i

Baranji. Na slici je Stara Kapela.

▶ Zašto se turizam može razvijati u svim krajevima Hrvatske?

___________________________________________________________________________

▶ U kojem je kraju Hrvatske turizam najrazvijeniji? Zašto?

___________________________________________________________________________

▶ Uz smještaj i uživanje u toploj vodi, u toplicama se turisti koriste i medicinskim uslugama.

Procijeni, koliko različitih djelatnosti i zanimanja veže uz sebe zdravstveni turizam.

Zaokruži svoju procjenu. Objasni svoj izbor.

velik broj zanimanjaniti velik, niti mali

broj zanimanjamalen broj zanimanja


▶ Može li grad bogat kulturnom ponudom (kazališta, festivali, susreti, muzeji...) razvijati

turizam kao gospodarsku djelatnost? Zaokruži slovo ispred odabranog odgovora.

a) Ne može jer ljude ne zanima kultura.

b) Kulturna ponuda nije dio turističkih ponuda.

c) Može jer turisti posjećuju priredbe, festivale i kulturne ustanove zbog odmora i opuštanja.

▶ Industrija je skup različitih djelatnosti gdje se u velikim količinama proizvodi različita

roba (hrana, odjeća, namještaj, lijekovi, aparati, alati, brodovi...). Industrija postoji u svakom

kraju Hrvatske.

Drvna industrija u Gorskom kotaru Drvna industrija u Slavoniji Drvna industrija u Hrvatskom zagorju

▶ Procijeni proizvode li se u tvornicama drvne industrije navedenih područja (na

prethodnim fotografijama) proizvodi od iste vrste drva. Objasni svoju tvrdnju.

___________________________________________________________________________

▶ Poveži crtom kraj i namještaj proizveden u njemu.

nizinski krajnamještaj od bukova drva

primorski kraj namještaj od hrastova drva

gorski i brežuljkasti kraj

▶ Kojem kraju iz prethodnog zadatka nisi pridružila/pridružio tvrdnju? Zašto?

___________________________________________________________________________


▶ Raspravite kako prirodno okruženje djeluje na razvoj prehrambene industrije.

▶ Poveži crtom kraj i uzgoj koji je za taj kraj važan.

nizinski kraj pšenica i šećerna repa

primorski kraj kruške, jabuke i šljive

brežuljkasti kraj masline, limuni i mandarine

▶ Poveži crtom kraj i tvornicu koja bi se u tom kraju mogla nalaziti.

nizinski kraj uljara

primorski kraj proizvodnja voćnih sokova

brežuljkasti kraj šećerana

▶ Objasni zašto gorski kraj Hrvatske nema razvijenu prehrambenu industriju.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

▶ Brodogradnja je grana industrije koja proizvodi brodove.

▶ U kojem je kraju Hrvatske brodo gradnja najviše razvijena? Zašto?

____________________________________

____________________________________

____________________________________

____________________________________

____________________________________Brodogradilište u Splitu

▶ U izgradnji i opremanju broda sudjeluje velik broj ljudi različitih zanimanja. Zaokruži

zanimanja čiji rad može biti vezan uz proizvodnju i opremanje broda.

krojač stolar lakirer varilac vinogradar trgovac učitelj

frizer inženjer brodogradnje projektant brusač brodocjevač


Gospodarstvo i izvori energije

▶ Što znaš o energiji? Što znaš o obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije? Kako

je proizvodnja energije utjecala na život ljudi? Ima li proizvodnja energije utjecaja na

kvalitetu i zaštitu okoliša? Tko se bavi zaštitom okoliša?

▶ Kako možemo štedjeti energiju u svojem kućanstvu?

Čovjek iz hrane dobiva energiju za obavljanje svakodnevnih obveza. Svi uređaji, strojevi,

prometala trebaju energiju koja ih pokreće. Automobili trebaju energiju benzina, nafte ili

električnu energiju. Kućanstva grijemo pomoću različitih vrsta energije. Gospodarstvene

djelatnosti ovise o različitim energentima kako bi mogle izraditi određene proizvode, obavljati

određene poslove i pružati usluge.

U pojedinim dijelovima naše domovine više se iskorištavaju oni izvori energije koji su u tom

kraju dostupniji i lakše iskoristivi.

Nizinski i brežuljkasti krajevi bogati su nalazištima nafte i zemnog plina. Vađenjem

nafte i zemnog plina bavi se veliki broj ljudi. U rafineriji se preradom dobiva nafta koja se

koristi kao pogonsko gorivo, a veliki broj kućanstava se grije zahvaljujući zemnom plinu.

Vađenje nafte u Slavoniji Rafinerija nafte u Rijeci

U posljednje vrijeme sve se više proizvodi

biodizel kao dio pokretačke energije. On

se dobiva preradom biljaka (kukuruza, soje,

uljane repice, suncokreta).

Tvornica biodizela u Vukovaru


Istražite i raspravite o prednostima i nedostacima biodizela

kao izvora energije.

Istražite i raspravite prednosti i nedostatke iskorištavanja

energije vjetra i Sunca.

Kako iskorištavanje energije vjetra i Sunca utječe na okoliš?

2.

4.

5.

🔦

🔦

Razmisli i zaključi zašto se u nizinskom kraju

proizvodi najviše biodizela.

Razmisli i zaključi zašto se najviše vjetroelektrana i solarnih

elektrana gradi u primorskom kraju.

1.

3.

💭

💭

U primorskim krajevima sve više se iskorištava energija vjetra, Sunca i mora. U

vjetroelektranama energija vjetra pretvara se u električnu energiju. U solarnim

elektranama prikuplja se i skladišti energija Sunca. Koristi se za grijanje vode, za grijanje i

hlađenje prostora, za rasvjetu.

U novije vrijeme sve više se razmišlja o iskorištavanju energije valova. U svijetu se već

proizvodi energija na taj način, ali kod nas ta proizvodnja još nije zaživjela.

Vjetropark Solarni kolektori

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏


U gorskim krajevima se najviše upotrebljava drvo kao izvor toplinske energije. Od

prešanog usitnjenog drveta ili piljevine proizvode se peleti. Rabe se u pećima za grijanje ili

za proizvodnju električne energije, a svojim izgaranjem ne onečišćuju okoliš. Ubrajamo ih u

obnovljive izvore energije.

Raspravite zašto se uglavnom kao izvor toplinske energije u

gorskom kraju upotrebljava drvo. 7. 💬Može li proizvodnja peleta utjecati na iskorištavanje šuma?

Objasni.8. 💬U cijeloj našoj domovini iskorištava se energija vode. Na mnogim našim rijekama izgrađene

su hidroelektrane u kojima se proizvodi električna energija za potrebe gospodarstva

i kućanstava. Zbog potrebe za većom količine vode koja pokreće strojeve hidroelektrane

nastala su mnoga umjetna jezera.

Hidroelektrana na Cetini Hidroelektrana na Dravi

Ogrijevno drvo Peleti

Ponovi što znaš o obnovljivim izvorima energije.6. 💭


Potraži na geografskoj karti hidroelektrane u našoj domovini.

Za neke od njih napiši u tablicu na kojoj se rijeci i u kojem

kraju hidroelektrana nalazi.9. 🗺

Proučite grafikon koji govori o načinu proizvodnje električne

energije u Hrvatskoj. Raspravite.10. 💬

naziv hidroelektrane rijeka kraj

HE Peruća Cetina primorski kraj

a) Kako se proizvodi najviše električne energije u Hrvatskoj? Zašto?

b) Smatrate li da se u Hrvatskoj dovoljno koriste obnovljivi izvori energije? Čime to

potkrjepljujete?

c) Što znate o termoelektranama? Gdje se one u Hrvatskoj nalaze?

d) Što znate o nuklearnim elektranama? Iz koje nuklearne elektrane Hrvatska dobiva

električnu energiju?

Izvori energije u Hrvatskoj

hidroelektrane

termoelektrane

uvoz

nuklearna elektrana

obnovljivi izvori


Stvaralački umovi nekad i sad

▶ Čovjek je stvaralačko biće. Prisjeti se koju ulogu ima mozak. Ispričaj.

Čovjek promišlja o različitim stvarima, pojavama i procesima, stvara nove vrijednosti, djeluje

na neke pojave i procese. Znanost je sveukupnost ljudskog znanja stečenog opažanjem,

razmišljanjem, istraživanjem uz primjenu metoda temeljenih na činjenicama, pojavama...

Znanstvenik treba biti znatiželjen i snažno željeti da otkrije nepoznato. Tijekom povijesti u

Hrvatskoj je djelovao niz znanstvenika. Svaki od njih svojim je radom omogućio poboljšanje

kvalitete života danas.

Nikola Tesla bio je hrvatski i američki elektroinženjer i izumitelj srpskoga podrijetla. Rođen je Lici. Proučavao je prijenos energije. Konstruirao je modele motora, generatora, transformatora. Proučavao je bežični prijenos radio signala. Tijekom velike izložbe u Americi prikazao je svoj rad i predstavio prednosti izmjenične struje.

Nikola Tesla(1856. – 1943.)

Andrija Mohorovičić rođen je u Voloskom. Predavao je metereologiju i geofiziku. Osnovao je metereološku i seizmološku postaju u Zagrebu. Proučavao je potrese i njihov utjecaj na zgrade. Pridonio je određivanju epicentra potresa, a bavio se i načinima širenja potresnog vala. Po njemu je nazvan jedan sloj kore Zemlje, krater na Mjesecu i jedan asteroid.

Andrija Mohorovičić(1857. – 1936.)

Faust Vrančić rođen je u Šibeniku. Bio je čovjek širokog znanstvenog interesa. Najpoznatiji je po knjizi izuma objavljenoj u Veneciji (u Italiji) s prikazima 56 različitih izuma i projekata (visećih mostova, satova, mlinova, padobrana...).

Faust Vrančić(1551. – 1657.)


Ivan Vučetić rođen je na Hvaru. Stvarao je u Argentini. Otkrio je neponovljivost otiska svakog prsta. Ustanovio je metodu prepoznavanja osoba prema otisku prsta. Osmislio je opremu za uzimanje otiska i spremanje podataka. Centar za kriminalistička vještačenja u Zagrebu nosi ime Ivana Vučetića.Ivan Vučetić

(1858. – 1925.)

Na internetu saznaj više o ocu suvremene tehnologije, Nikoli

Tesli.

Istraži život i stvaranje još nekih znanstvenika po vlastitom

izboru. Odaberi znanstvenika iz zavičaja ili nekog od navedenih.

• Dragutin Gorjanović Kramberger (paleontolog)

• Vladimir Prelog (kemičar)

• Branimir Marković (fizičar)

• Ruđer Bošković (fizičar, astronom, matematičar)

• Lavoslav Ružička (kemičar)

• Slavoljub Penkala (izumitelj)

Kako je rad odabranog znanstvenika djelovao na život danas?

Objasni.

4.

5. 🔦

Je li te se dojmilo stvaranje naših znanstvenika? Kojeg

posebno? Zašto?

Poveži utjecaj izuma znanstvenika na današnji život. Objasni.

Imaš li ti želju postati znanstvenicom/znanstvenikom? Koje bi

bilo područje tvojeg istraživanja?

1.

2.

3.

💬

💬

💬


Mate Rimac, hrvatski je inovator i poduzetnik. Dobitnik je mnogih prestižnih nagrada za inovacije. U

Hrvatskoj stvara najnaprednije sportske automobile na električni pogon.

Mate Rimac(rođen1988.)

Automobil na električni pogon

I danas se velik broj znanstvenika bavi istraživanjima. Nihovi rezultati pridonose povećanju

kvalitete našeg života i života budućih naraštaja.

Inovator je posebno nadarena osoba koja na osobit način pristupa rješavanju problema i

stvara novu vrijednost (inovaciju) u nekom području: poslovanju, uštedi energije, ekološkoj

proizvodnji...

Odgovori na pitanja.

Virtualno razgledaj Tehnički muzej u Zagrebu.

Na poveznici pogledaj kako inovatori Frano i Tomislav Pokrajčić

u Riječkoj luci isprobavaju svoj izum, razbijač valova.

6.

8.

7.

💬• Kako stvaranje Mate Rimca može promijeniti život ljudi danas ili u budućnosti?

• Kako inovatorstvo Mate Rimca utječe na gospodarstvo Hrvatske?

• Što misliš koja su zanimanja ljudi zaposlenih u njegovu poduzeću?

• Koje su prednosti električnih automobila?

• Promotri izgled izuma i procijeni što bi taj izum

mogao značiti.

• Kako bi ovaj izum djelovao na život ljudi? U

kojem bi kraju Hrvatske mogao biti koristan?

Razbijač valova


Marko Marulić (1450. – 1524.) književnik je kojem se često dodaje i imenica

Splićanin. Smatra se ocem hrvatske književnosti. Dana 22. travnja svake

godine obilježava se kao Dan hrvatske knjige. Na taj je dan Marulić završio

svoje znamenito djelo Judita. To je prvo umjetničko djelo napisano na

hrvatskom jeziku.

Josip Kozarac (1858. – 1906.) pjesnik je i romanopisac. Rodio se u

Vinkovcima, bio je inženjer šumarstva. Pisao je o ljepoti života na selu,

o tradiciji i običajima. Posebno su lijepi njegovi opisi slavonske šume i

ravnice.

Ivana Brlić Mažuranić (1874. – 1938.) hrvatska je

književnica. Rođena je u Ogulinu, a živjela je i pisala

u Slavonskome Brodu. Pisala je bajke i romane na

hrvatskom jeziku. Svjetski je priznata spisateljica

za djecu. Zbog ljepote pisanja, uspoređuju je s

Andersenom.

Ivan Goran Kovačić (1913. – 1943.) hrvatski je pjesnik, pripovjedač,

prevoditelj, novinar. Pisao je o ljepotama svojeg zavičaja – Gorskoga

kotara, o teškom životu ondašnjih ljudi.

Svake godine pjesnici dolaze 21. ožujka u Goranovo rodno mjesto

Lukovdol na priredbu Goranovo proljeće. Tu se mladim pjesnicima

dodjeljuje nagrada Goranov vijenac za njihov rad.

Ivan Generalić (1914. – 1992.) hrvatski je slikar. Rođen je

u Hlebinama, u Podravini. Zbog načina slikanja, njegove

slike nazivane su hrvatskom naivom. Svoje znanje

prenosi na nove generacije slikara naive. Oslikavao je

težak život seljaka.

U skupinu stvaralačkih umova ubrajaju se i brojni umjetnici, književnici, slikari, kipari,

redatelji, glumci... Oni oplemenjuju naš život.


Ivan Kovačić svojem je imenu pridodao nadimak Goran. Zašto?

Zaokruži slovo ispred odabranoga odgovora.

Prepoznaj motive hrvatskih krajeva u književnim tekstovima.

Poveži crtama autore i njihova djela.

9.

10.

a) Želio je iskazati pripadnost svojem zavičaju – Gorskome kotaru.

b) Nije mu se sviđalo ime Ivan.

c) Htio je imati dva imena.

Ivan Goran Kovačić Josip Pupačić Josip Kozarac

Tu se hrast, jasen i brijest

natječu u svojoj ogromnosti

i veličini dok šumski

robovi tj. grabovi i klenovi

omotavaju njihova debla

da ne ozebu te hrane hrast

koji je suviše ohol da se za to

sam pobrine.

Čez šumo vodi mali pot,

Od lada plav, od sonca žot.

V njemu trag je zajcôv, srn,

I zarez kola, glibok, črn:

To proš’l drobn voz je drv,

I tica još, i krt, i črv.

I gledam more gdje se k

meni penje

i slušam more dobrojutro

veli

i ono sluša mene i ja mu

šapćem

o dobrojutro more kažem

tiho...

Književnici s ljubavlju pišu o ljepotama zavičaja i Hrvatske.

Istraži tko je Josip Pupačić. Rezultat poveži s pjesmom More.11. 🔦Čine li književna djela kulturnu baštinu? Objasni svoje

mišljenje.12.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏

✏


Razmisli. Pripada li Pravopis hrvatskog jezika kulturnoj baštini?

Obrazloži.

Objasni zašto treba obilježavati Dan hrvatske knjige. Odgovor

poveži s borbom za jezik i s važnošću jezika za narod.

Istraži zašto je za Dan hrvatskog jezika odabran datum kada je

Marko Marulić završio Juditu.

13.

14.

15. 🔦

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Napiši rečenicu ili stih-dva u kojima ćeš slaviti ljepotu svojega

zavičaja ili grada u kojem živiš.

Kojeg se od navedenih književnika sjećaš iz Hrvat skoga

jezika? Prisjeti se naslova tekstova iz čitanke.

17.

16. 💭

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Hrvatski književnici iz daleke prošlosti, svi književnici i novinari koji su se borili za jezik te

suvremeniji književnici kao Dobriša Cesarić, Dragutin Tadijanović, Luko Paljetak, Zvonimir

Balog... darovali su nam svoje stvaranje da bismo u njemu uživali.

✏

✏

✏


Označi sliku Ivana Generalića. Autori su ostalih slika

Zvonimir Mihanović i Miroslav Kraljević. Jesu li slike probudile

u tebi ljubav prema ljepotama domovine? Opiši.

18.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Juraj Dalmatinac (1410. – 1473.) bio je

kipar i graditelj. Njegovi radovi u kamenu

obilježavaju umjetnost Dalmacije. Bio je

glavni graditelj katedrale u Šibeniku.

Graditelji i arhitekti tijekom povijesti gradili su crkve, javne

zgrade, kuće za stanovanje u koje su utkali svoju vještinu,

znanje i umijeće. Mnogi su takvi objekti zaštićeni da bi ostali

sačuvani za buduće generacije.

Katedrala u Šibeniku

Šibenska je katedrala pod zaštitom. Istraži zašto. Prezentiraj u

razrednom odjelu.19. 🔦

✏


Odgovornost prema baštini

▶ Čine li izumi i inovacije materijalnu ili nematerijalnu baštinu?

▶ Ponovi. Zašto ste se u trećem razredu opredijelili za čuvanje zavičajne baštine?

Baština je sve što smo naslijedili od predaka. Baština može biti materijalna i nematerijalna.

Materijalna baština može biti nepokretna (građevine), i pokretna (knjige, odjeća, alat...).

Nematerijalnu baštinu čine običaji, glazba, priče, jela... što se prenose s naraštaja na naraštaj.

Svaki zavičaj ponosi se svojom materijalnom i nematerijalnom baštinom. Po svojoj je baštini

prepoznatljiv.

Sve crkve i crkvice dio su baštine. One su kulturno-povijesni spomenici. U njima se čuvaju

znamenitosti, umjetnička djela, zapisi i dokumenti.

Crkva sv. Križa u Ninu

iz 9. stoljeća

Katedrala sv. Stošije u Zadru

iz 12. stoljeća

Katedrala sv. Petra u Đakovu

iz 19. stoljeća

Od čega su građene crkve s fotografija? Objasni.2.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

O čemu svjedoči crkvica iz 9. stoljeća?

Koju ulogu danas mogu imati navedene crkve?

1.

3.

💬

💬

✏


Kulturno-povijesni spomenici jesu dvorci, kule, utvrde, obrambene zidine... Oni govore o

prošlosti načinom i vremenom gradnje, mjestom gdje su izgrađeni, pričaju o korištenim

materijalima, o ondašnjem znanju, o opasnostima koje su prijetile...

NIZINSKI KRAJ BREŽULJKASTI KRAJ

Dvorac Pejačević u Našicama Dvorac Trakošćan u Hrvatskomu zagorju

Osječka tvrđa – grad-tvrđava Veliki Tabor – utvrda u Hrvatskomu zagorju

Stari grad Zrinskih – utvrda u Čakovcu Stari grad – utvrda u Sisku

Etnokuća u Slavoniji Etnoselo Kumrovec


U mnogim znamenitostima smješteni su zavičajni muzeji, a neke od njih i same su muzeji

sa svim namještajem i stvarima u njima te pratećim objektima, parkovima i vrtovima oko

njih. Tradicijske kuće i etno sela (sela koja pokazuju kako se živjelo nekad) dio su materijalne

baštine koju čuvamo.

GORSKI KRAJ PRIMORSKI KRAJ

Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi Kamerlengo – vojna utvrda u Trogiru

Utvrda Sokolac u Brinju Knežev dvor – palača u Dubrovniku

Frankopanski kaštel u Staroj Sušici Trsatska gradina – vojna utvrda u Rijeci

Majerovo vrilo – mlinice na rijeci Gacki Etnoselo u Nacionalnom parku Krka


Poveznica te vodi u virtualnu šetnju dvorcem Trakošćan.

Prošetaj.

O krapinskom pračovjeku možeš potražiti informacije na

poveznici Muzeja krapinskih neandertalaca.

Poveznicom ćeš dohvatiti stranicu Muzeja vučedolske kulture,

gdje u galeriji možeš pogledati nakit, keramičke posude,

kalendar...

4.

5.

6.

Dio kulturne baštine Hrvatske stariji je od vremena kad su Hrvati doselili. To su nalazišta koja

pronalaze i proučavaju arheolozi i ostali znanstvenici.

Na Hušnjakovom brdu pronađeni su ostatci neandertalaca, koji su ovdje živjeli prije 125 000

godina.

U Vučedolu, na obali Dunava, ljudi su živjeli i prije 8 000 godina. Najprije su imali nastambe

u zemlji, a kasnije su ih gradili nad zemljom.

Hušnjakovo brdo u Krapini Vučedol kod Vukovara

Zaštitom spomenika bave se mnoge stručne službe. UNESCO je specijalizirana organizacija

Ujedinjenih naroda koja se brine o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine. Pod zaštitom

UNESCO-a nalazi se 10 lokaliteta u Hrvatskoj.


Eufrazijeva bazilika u Poreču izgrađena je u

6. stoljeću. Poznata je po podnim mozaicima

i blještavoj izvedbi unutrašnjosti i pročelja

crkve.

Utvrda svetoga Nikole smještena je

na otočiću na ulazu u kanal koji vodi do

Šibenika. Utvrda je imala nadzor nad

morskim putevima tog područja.

Starogradsko polje na otoku Hvaru

čuva podjelu zemljišta te sustav putova i

terasiranih parcela kakve se izgradili stari

Grci. Oni su na otoku boravili prije 6 000

godina.

Zaokruži koji te objekti iz prošlosti privlače svojim izgledom i

pričom. 8.

dvorci kule obrambene zidine utvrde

crkve etnosela kuće u različitim krajevima

Predstavi materijalni dio baštine koji je tebi zanimljiv. 9.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏


Baština može utjecati na osjećaj pripadnosti Republici

Hrvatskoj. Objasni tvrdnju.

Izdvoji materijalnu baštinu svojeg zavičaja.

10.

11.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

UNESCO štiti i nematerijalnu baštinu svake zemlje: običaje, pjesme, način pjevanja, obrte,

govore, način gradnje, jela, plesove. Svu nematerijalnu baštinu, zaštićenu ili nezaštićenu,

trebamo čuvati kako bi potvrdila naše pripadanje zavičaju.

Zvončari

iz okolice Kastva

Nijemo kolo

iz Dalmatinske zagore

Medičarski proizvodi

iz sjeverne Hrvatske

Na poveznici možeš saznati više o našoj nematerijalnoj baštini

pod zaštitom UNESCO-a.12.

✏

✏


Izdvoji nematerijalnu baštinu svojeg zavičaja, primjerice

običaje.

Što si novo o Hrvatskoj naučila/naučio učeći o baštini?

Neka mjesta u Hrvatskoj, primjerice Bednja, zaštitili su svoj

zavičajni govor. Napiši kako možeš sačuvati zavičajni govor

svog kraja.

Smatraš li da te nematerijalna baština čini ponosnim ili

smatraš da je nepotrebno nastavljati baštinu kraja. Objasni

svoj stav.

13.

15.

16.

14. 💬

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏

✏

Raspravite u razrednom odjelu je li vaš zavičajni govor

prepušten zaboravu. 17. 💬


Spoji crtom početak i kraj rečenice. 18.

Zavičajni govor mjestamogu sačuvati sudjelovanjem u radu plesnih,

etnoloških, pjevačkih društava.

Narodne običaje Hrvatske mogu sačuvati govorenjem i pisanjem.

Povijesnu baštinu

mogu sačuvati neoštećivanjem spomenika,

učenjem o vrijednosti baštine, kulturnim

ponašanjem.

Koju ulogu imaju muzeji u čuvanju prirodne, kulturne i

povijesne baštine? Objasni.

Posjetite neki muzej, dvorac, utvrdu... Što si tom prigodom

saznala/saznao?

19.

20.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

✏

✏

✏


Zamisli da si neka povijesna osoba: političar, novinar,

znanstvenik, književnik, graditelj. Predstavi učenicima u

razrednom odjelu svoj rad i stvaranje. 24. 💬

Koji dio baštine (prirodni, kulturni ili povijesni) tebe čini

ponosnom/ponosnim? Zašto?

Spoji crtom događaj s pripadajućim mjestom na lenti

vremena.

22.

23.

___________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________

Podijelite se u skupine koje će proučavati prirodnu, kulturnu

i povijesnu baštinu naše domovine i to materijalnu i

nematerijalnu.

Svaka će skupina predstaviti svoje istraživanje slikom/

fotografijom i sažetom rečenicom.

Izložite sve uratke. Razgledajte i uživajte u bogatstvu.

21. 🤝

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.

S T O LJ E Ć E

0 100. 200. 300. 400. 500. 600. 700. 800. 900. 1000. 1100. 1200. 1300. 1400. 1500. 1600. 1700. 1800. 1900. 2000. 2100. 2200.

Doseljenje Hrvata

16. st. Faust Vrančić

18. st. sagrađena Tvrđa u

Osijeku

13. st. spominje se

Trakošćan

1501. g. Marulić završio pisanje Judite

Hrvatska je samostalna

Počeo Domovinski rat

Hrvati primaju kršćanstvo

Tomislav,

prvi kralj Hrvata

✏

SADRŽAJČovjek – tijelo, prehrana, razmišljanje ......................................................... 5

Ljudsko tijelo ..........................................................................................................................6Sustav organa za kretanje .................................................................................................7Probavni sustav .....................................................................................................................9Prehrambene navike i energija .................................................................................... 11Sustav organa za disanje ................................................................................................ 13Sustav organa za krvotok i izlučivanje ....................................................................... 15Osjetila – veza s okolišem .............................................................................................. 18Mozak i živci upravljaju tijelom ................................................................................... 22Moj radni dan ...................................................................................................................... 24

Čovjek – odgovornost prema sebi i drugima .............................................27Tijelo se mijenja ................................................................................................................. 28Ovisnost – loš odabir ....................................................................................................... 30Nasilje nije prihvatljivo .................................................................................................... 34Svi imamo prava ................................................................................................................ 36

Uvjeti života – povezanost u prirodi ..........................................................39Priroda ................................................................................................................................... 40Životni uvjeti ....................................................................................................................... 42

Zrak .................................................................................................................................... 43Voda .................................................................................................................................. 45Sunce je izvor topline i svjetlosti ............................................................................. 48Tlo ....................................................................................................................................... 52

Što je potrebno za rast i razvoj ..................................................................................... 56Biljke ....................................................................................................................................... 59Životne zajednice .............................................................................................................. 61

Šuma ................................................................................................................................. 63Travnjak ............................................................................................................................ 71More .................................................................................................................................. 74

Odgovorno se ponašamo prema biljkama i životinjama .................................... 78

Posebnosti Hrvatske ....................................................................................83Domovina i njezini simboli ............................................................................................ 84Republika Hrvatska ........................................................................................................... 89Organiziranost Republike Hrvatske ............................................................................ 91Republika Hrvatska i susjedne zemlje ........................................................................ 93Društvene različitosti – stanovništvo ......................................................................... 96

Glavni grad Republike Hrvatske .................................................................................100Bogatstvo, ljepote i različitosti Hrvatske .................................................................102

Od prošlosti do sadašnjosti .......................................................................109Moj zavičaj tijekom vremena (ponavljanje) ...........................................................110Povijesni sadržaji mojeg zavičaja...............................................................................112Dolazak Hrvata u novu domovinu ............................................................................114Hrvatski kraljevi ................................................................................................................118Borba za samostalnost...................................................................................................122Domovinski rat – Samostalni smo! ...........................................................................128Hrvatska je dio Europske unije ...................................................................................130

Prirodno-geografski uvjeti Republike Hrvatske ......................................133Reljef Hrvatske ..................................................................................................................134Naselja Republike Hrvatske .........................................................................................149

Čovjek je stvaralačko biće .........................................................................157Utjecaj reljefa na gospodarstvo .................................................................................158

Gospodarstvo nizinskoga kraja .............................................................................159Gospodarstvo brežuljkastoga kraja .....................................................................163Gospodarstvo gorskoga kraja ................................................................................166Gospodarstvo primorskoga kraja .........................................................................169Poveži, objasni, istraži…. .........................................................................................173

Gospodarstvo i izvori energije ....................................................................................178Stvaralački umovi nekad i sad ....................................................................................182Odgovornost prema baštini ........................................................................................189

Za izdavačaDarko Simić

Autorice

Dijana Arbanas, učitelj savjetnik

Gordana Podobnik, učitelj savjetnik

Silvana Šebalj-Mačkić, učitelj savjetnik

Vesna Trope, učitelj savjetnik

LektoricaAna Horvat, prof. hrvatskoga jezika

IlustratorMarinko Lebović, graf. dizajner

Fotografijewww.shutterstock.com

Grafička urednicaPetra Kljaić, prof. likovne kulture

Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 2021. godine

ISBN 978-953-294-393-1

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001096866.

IzdavačAlka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42tel. 01/30 135 30

www. alkascript.hr

TisakOg grafika d.o.o

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati bez pismene suglasnosti nakladnika.

dijana arbanas gordana podobnik silvana Šebalj-mačkić

Documents