MULTILATERALNA DIPLOMACIJA pitanja

1. U multilateralnom pregovaranju se kapacitet ili potencijal da se izvri stvarno mijenjanje ponaanja uesnika naziva? Socijalni utjecaj ima potencijal da utjeemo na druge i taj utjecaj rezultira stvarnim mijenjanjem ponaanja, socijalna mo ima kapacitet da se takav utjecaj izvri.

2. Zato u multilateralnom pregovaranju drugi uesnici imaju potencijal da mijenjaju nae ponaanje?Persuazivna komunikacija = uvjeravanje (tehnika komunikacije iji je cilj mijenjanje stavova i ponaanja druge osobe; razlikuje se od manipulacije koja je uvijek negativna), Disuazija = razuvjeravanje; mnogo varijabli utjee na ovaj proces (stavovi, norme, namjera) pregovarajui, uvjeravajui i razuvjeravajui utjeu na ponaanje i mijenjaju ga. Koristei se socijalnim utjecajem.

3. Osnovni nedostatak koritenja moi eksperta je:

(mo eksperta- prednosti: ne zahtijeva nadgledanje, dolazi do internalizacije.)

Nedostatak: socijalna mo eksperta ograniena je samo na jednu domenu ivota

4. Navedite tri prednosti koritenja referentne moi?(referentna mo- osniva se na resursu potovanja i/ili ljubavi. Ljudi se s nama identificiraju, osjeaju potovanje i ele ostati s nama)

Prednosti: 1) ne zahtijeva nadgledanje

2) poboljava odnose i socijalnu klimu

3)dolazi do internalizacije

5. to je to negativna referentna mo?

kada neku osobu ocjenjujemo kao suvie razliitu od sebe, kada nam je iz nekog razloga odbojna ili je ne volimo, javlja se tendencija da se ponaamo potpuno suprotno u odnosu na nju.6. Koje vrste moi ukljuuje koritenje strategije razuma?

mo eksperta, referentna mo, informacijska mo

7. to je korisnije u multilateralnim pregovorima kada sigurno elite ostvariti vaan cilj koristiti vie mo kazne ili nagrade/zato?

Korisnije/uinkovitije je koristiti mo nagrade iako ne dovodi nuno do internalizacije. Ljudi imaju izraenu potrebu biti prihvaeni od strane drugih, pa izraavanje slaganja i odobravanja moe u mnogoemu doprinijeti usvajanju nekih trajnijih naina ponaanja. Mo kazne koristi se kao izuzetno efikasno sredstvo vladavine u autoritarnim drutvima. Ona izaziva osjeaj ugroenosti i straha, smanjuje samopotovanje rtve, dovodi do nepovjerenja i konflikta, koi inicijativu i razvoj.

8. U multilateralnim pregovorima osobito su vane dvije vjetine. Prva je dobro poznavanje tehnika aktivnog sluanja, a druga vjetina je znati se ponaati (kako)?

ASERTIVNO

9. Melissen definira diplomaciju kao:U svojoj definiciji javne diplomacije Jan Melissen navodi kako se ciljevi javne diplomacije mogu svesti na etiri toke: 1) javna diplomacija nastoji osigurati potporu za vanjskopolitike ciljeve svoje zemlje preko javnih i neslubenih aktera u inozemstvu 2) nastoji uvrstiti odnose sa stranom javnou koja je suprotstavljena domaoj 3) nastoji postii to veu upuenost i prisnost s odreenom zemljom 4) javna diplomacija temelji se na dijalogu, irokoj suradnji u radu diplomacije, pri emu se ne ustruava uiti od drugih.

10. Modernoj diplomaciji prikladnija je: a) hijerarhijska, b)horizontalna struktura ministarstva VPb) horizontalna struktura ministarstva VP

11. Zato je diplomacija vana ak i u situacijama kada provali nasilje prema Berridgu?Diplomacija je tada vana jer ona omoguuje potpisivanje mira.

12. Navedite barem jedan razlog zato samiti mogu znatno doprinijeti diplomacijiSamiti imaju sposobnosti da oive tempo posustalih pregovora

13. Prema Berridgu angairanje politikih lidera na samitu moe imati etiri negativne posljedice. Koje su to mogue negativne posljedice? vodi unoenju nemara ondje gdje je potrebna preciznost.

vodi unoenju publiciteta ondje gdje se zahtjeva povjerljivost

vodi unoenju neznanja ondje gdje se zahtijeva dobro poznavanje detalja

vodi unoenju osobnih razmatranja gdje smije postojati samo objektivno razmatranje zahtjeva nacionalnog interesa.

14. U kojem stoljeu se dogodila ekspanzija multilateralne diplomacije i zato?Ekspanzija multilateralne diplomacije dogodila se u 20. stoljeu. Zbog stalnog poveanja broja drava, i sve vee popularnosti liberalno-demokratskog shvaanja da se mo treba temeljiti na suglasnosti

15. Na koji nain se kriza multilateralizma odraava u dravama Treeg svijeta, a na koji u monim dravama poput SAD u dvadesetom stoljeu prema Berridgu?Drave Treeg svijeta izraavale su razoaranje rezultatima krize multilateralizma, posebno na ekonomskom podruju. SAD grubo odgovarajui na godine u kojima su morale financirati programe kojima su se suprotstavljale, poele su uskraivati sredstva za financiranje Ujedinjenih naroda, a broj meunarodnih vladinih organizacija poeo je padati.

16. Koje shvaanje/injenica jami daljnji razvoj multilateralnoj diplomaciji? Javna diplomacija koja je uvijek suprotnost u sebi, potrona je reklamna poruka

rasprostranilo se shvaanje da je veinsko glasovanje na multilateralnim sastancima nespojivo sa radikalno neujednaenom raspodjelom moi

revolucija u telekomunikacijama ini diplomaciju neusporedivo fleksibilnijim instrumentom.

17. Koja opravdanja za optimizam prema budunosti diplomacije navodi Berridge?

Opravdanja za optimizam prema budunosti diplomacije postoji i zato to e sve dok je mo i dalje rasprena meu dravama- dok postoji sustav drava-meunarodna diplomacija, bilateralna ili multilateralna, izravna ili neizravna, ona na samitu ili na niim razinama.

18. to je to multilateralna diplomacija sporednog kolosijeka?

Posredovanje uz pomo privatnih osoba i meunarodnih nevladinih organizacija.

19. Nakon sredine 1980-ih godina broj vladinih meunarodnih multilateralnih organizacija je za treinu povean ili smanjen? to je tono i zato se to dogodilo?

Broj je smanjen. Zbog toga to su SAD-e drastino smanjili financiranje UN-ih programa kojima su se protivile

20. Koji je najvaniji problem koji nosi univerzalno lanstvo i irom otvorena vrata u organizacijama multilateralnih konferencija koje imaju javnu raspravu i naelo jedna drava, jedan glas?

Problem UN da se njegova retorika "jedna drava, jedan glas" nala u izravnom srazu s politikom stvarnou zbog primanja, posebno krajem 1950-tih velikog broja malih, slabih drava, ukljuujui mikro drave. U takvim okolnostima i zahtjev za dvotreinskom veinom ne uspijeva zaustaviti pogrenu odluku. To je uinilo donoenje odluka veinom glasova uestalo beskorisnom za zakonodavne odluke zbog opasnosti od monih otuenih manjina.21. Za koje povijesne drave i podruja imamo dokaza da su koristili multilateralnu diplomaciju davno prije nastanka suvremenog koncepta multilateralne diplomacije?

Bila je vana meu saveznicima u drevnoj Indiji, pa i u diplomaciji izvan saveza, u grko-perzijskom svijetu etiri stoljea prije Krista.

22. Europsko vijee predstavlja tipian oblik redovitog multilateralnog samita. Najmanje koliko puta godinje se Europsko vijee mora sastati?

Najmanje 2 puta.23. Opii odnos multilateralnog pregovaranja i plurilateralnog pregovaranja?

Multilateralno pregovaranje-sudjeluju najmanje 3 strane. Svi lanovi pregovaranja prihvate isti dogovor. Plurilateralno pregovaranje - grupa aktera se unutar jedne grupe dogovori oko zajednikog rjeenja koje e predloiti ostalim akterima u pregovorima

24. to je to multi- institucionalno pregovaranje u odnosu na multilateralno pregovaranje?

Multi- institucionalno pregovaranje odvija se simultano, paralelno u vie institucija o istoj temi i s njome povezanim temama komplikacija multilateralnih pregovora

25. Oba diplomata su multilateralni diplomati. U emu je razlika izmeu komercijalnog diplomata i ekonomskog diplomata prema Saneru?

KOMERCIJALNI DIPLOMATI imaju odnose s transnacionalnim kompanijama na raznim razinama i s velikim nacionalnim kompanijama promiui odnose i interese drave-za investiranje u njegovu dravu, daje podrku nacionalnim biznisima kako da budu uspjeni na inozemnom tritu, u ovu kategoriju moe se ukljuiti i predstavnike nacionalnih gospodarskih komora.

EKONOMSKI DIPLOMATI vezani su uz ambasade i konzulate, odravaju odnose s IMF, WTO, pojedinom zemljom, pa Berridge govori o ekonomskom dravnitvu, u cilju ostvarenja dravnih interesa.26. Oba diplomata su multilateralni diplomati. U emu je razlika izmeu korporativnog i poslovnog diplomate prema Saneru?

KORPORATIVNI DIPLOMATI komuniciraju s kompanijama koje se dijelovi (podrunice) njihove korporacije, pa su time oni unutarnji akteri koji osiguravaju unutarnje koherentno funkcioniranje unutar korporacije-uvodi red unutar korporacije temeljem jedinstvene korporativne kulture;

POSLOVNI DIPLOMATI komuniciraju sa zemljom u kojoj se nalaze, sindikatima, plemenskim voama, politikim strankama, NGO-ima te su stoga oni vanjski akteri;

27. Oba diplomata su multilateralni diplomati. U emu je razlika izmeu transnacionalnog i nacionalnog NGO diplomata? (NGO NVO nevladina organizacija)?

Diplomati u TRANSNACIONALNIM NGO-ima takoer komuniciraju s kampanjama, Kyoto protokol organizacijama, organizacijama koje se bave zabranom djejeg rada, itd.

Diplomati u NACIONALNIM NGO-i komuniciraju s lobijima, politikim lobijima, medijskim kampanjama, potroakim lobijima

28. Koji je najvaniji instrument za ostvarivanje interesa na kompleksnoj i raznovrsnoj multilateralnoj sceni meunarodne politike prema Saneru?

Stvaranje saveznitva.

29. Kako predsjedavajui u multilateralnim pregovorima, mada najee ne smije izraziti svoj stav, utjee na ishod takvih pregovora?

Odreenom kontrolom postupaka

Postavljanjem dnevnog reda.

Tok pregovaranje je koristan alat: pauze, odgode, namjernim nesporazumima, opstrukcijama, koritenjem visoko strunog jezika.

procedurom glasovanja (tajno glasovanje ili dizanje ruku)

30. Navedite este pogreke koje voe multilateralnih timova rade u pregovaranju prema Saneru? Autokratsko vodstvo (sam donosi odluke, umjesto da slua i lanove tima)

Lutanje od ciljeva grupe.

Nema jasne linije od voe, ili grupa ne slijedi tu liniju.

Pretjerana osjetljivost na zamiljene napade.

lan grupe izbjegava odgovornosti (ne donosi odluke, nego se skriva iza voe)

31. Koji su faktori uspjeha voe u multilateralnim pregovorima prema Saneru?

prilikom slaganja grupe, treba zaposliti lanove prema njihovim sposobnostima

autoritet voe treba biti jasno definiran(voe treba prihvatiti diskusiju grupe,ali on donosi odluku)

voa mora osigurati da lanovi uvijek razgovaraju o razlikama u tehnikom vidjelu, a ne sa osobnog stajalita.

voa daje lanovima grupa jasan prioritet grupe.

svi sudionici moraju pratiti pregovore sa punom panjom

32. Kako se zove fenomen kada sposobni pojedinci unutar pregovarake grupe s jakim voom donesu inferiorne odluke zbog neadekvatne komunikacije u grupi? Saner daje primjer Kennedy tima!

THINK-TANK

33. to od sljedeeg nije specijalizirana ustanova ili dio sustava Ujedinjenih naroda mada moe biti povezan ugovorom: ILO, FAO, ICAO, UNESCO, WHO, OSCE, UNICEF, NATO, IMF, GATT, UNCATD?

NISU: OSCE, UNICEF, NATO, UNCTAD

34. Kada se radi o preseansu (redu prvenstva) meunarodnih organizacija vladine organizacije imaju prednost pred nevladinim u naelu od kojeg se ponekad odstupa u pogledu jedne nevladine organizacije. Koje?

Meunarodni crveni kri.

35. Navedite pet stalnih lanica Vijea sigurnosti, najpoznatije multilateralne organizacije UN?Kina, Francuska, Rusija, SAD, Velika Britanija.

36. Navedite pet multilateralnih ustanova UN ili/i organizacija povezanih s UN u punom nazivu i skraenici?

2. IMF (International Monetary Fund)- Meunarodni monetarni fond.

3. WB (World Bank)- Svjetska Banka

4. WHO (World Health Organisation) - Svjetska zdravstvena organizacija.

5. UNESCO (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation)-Organizacija UN za prosvjetu,znanost i kulturu.

6. ILO (International Labour Organisation) - Meunarodna organizacija rada.37. Europska unija predstavlja kljunu multilateralnu organizaciju u Europi. Koje od sljedeeg nije tijelo ove organizacije: Europsko vijee, Vijee Europe, Vijee ministara, Vijee Europske unije?Vijee Europe nije. To je meunarodna organizacija 47 drava lanica ire europske regije, iji su glavni zadaci jaanje demokracije, zatite ljudskih prava i pravne drave na europskom kontinentu.

pazi!!! Vijee ministara je isto to i Vijee Europske unije, jer vijee Europske unije ine ministri zemalja.

38. Navedite dva savjetodavna tijela EU?Europski gospodarski i socijalni odbor

Odbor regija

39. NATO predstavlja veliku multilateralnu vojnu organizaciju unutar koje je ponaanje lanica odreeno Ugovorom sa po mnogima najvanijim lankom 5. Atlantske povelje. Berkovi i drugi smatraju da je taj lanak bit Ugovora. to definira taj lanak ugovora?Napad na jednu lanicu NATO-a, napad je na sve lanice NATO-a.

40. Sanner navodi da svatko tko eli razumjeti UN i postii neto u multilaterali UN-a mora nainiti osnovnu taktiku dnevnog reda (basic agenda lectics). Navedite barem 3 informacije koje ta osoba mora znati?Koja su pravila glasovanja? Jednostavna ili ograniena veina? Otvorena ili tajna? Tko ima pravo veta? Tko odluuje o dnevnom redu, kada je predloen i usvojen? Koja je uloga predsjedavajueg? Koje interese on predstavlja? Da li on ima pravo na veto?

41. Zato je moderna diplomacija raznovrsnija od klasine? Navedite barem 3 razlike?Definicija koju je dao Gullion kae da je to: disciplina koja se bavi utjecajem stavova javnosti na formiranje i voenje vanjske politike, obuhvaa dimenzije vanjskih odnosa izvan tradicionalne diplomacije, bavi se utjecajem vlada na formiranje javnog miljenja u drugim zemljama, kao i interakcijama privatnih grupa i interesa jedne zemlje s onima u drugim zemljama, izvjetavanjem o vanjskoj politici i njegovim utjecajem na politiku koju vodi vlada druge zemlje, komunikacijom meu onima iji posao jest komunikacija poput diplomata i stranih dopisnika, kao i procesom interkulturalnih komunikacija. Sutina moderne diplomacije je preobraavajui tijek informacija i ideja

Iva, ovaj tvoj odgovor dolje ne razumijem u potpunosti pa ga samo kopiramSnaan razvoj tehnologije dovodi do toga da se diplomacija vie ne bavi iskljuivo rjeavanjem politikih pitanja, postaje sve vie globalna i bavi se raznim segmentima u drutvu na meunarodnoj razini.Globalizacija, ruenje blokovske podjele, demokratizacija drutva, humanitarna pitanja, zatita ljudskih prava i naravno snaan razvoj tehnologije.42. Koliina vode po stanovniku se smanjuje od 12 tisua kubika 1950. na 5 tisua kubika u 2025. to to znai za multilateralnu diplomaciju?Ovo nije iz knjige ali je materijski tono:Voda je snaan geostrateki imbenik i svakako faktor moi pojedine drave. U multilaterlanoj diplomaciji drave s dostupnim veim koliinama tog prirodnog resursa moi e ga koristiti u pregovarake svrhe i jaanje svoje moi i statusa. S obzirom na trend suvremene diplomacije u zastupanju gospodarskih interesa zemlje i fokusiranje na otvaranja novih trita (npr Hrvatska) zadatak predstavnitava gospodarskih diplomacija pojedine drave je i prikupljanje stranih investicija u vlastitu dravu. U ovom sluaju vodni resurs postaje opasnim ciljem investitora ukoliko politika klima u dravi nije usmjerena na ouvanje resursa u dravnom vlasnitu. Takoer e ista drava ovisno o nedostatku resursa susjednih drava, a pogotovo ovisno o svojoj geolokaciji i povijesti ratnih sukoba postati potencijalnim novim ciljem za nova ratna osvajanja (Ukrajina) te je u tom sluaju zadatak multilateralne diplomacije stratekim koracima i alijansama s drugim lanicama pokuati sprijeiti potencijalne ugroze vlastite teritorijalne sigurnosti.

43. Stakleniki plinovi i zagaenja dovode do globalnog zatopljenja i prijetnji ivotu na Zemlji. to to znai za multilateralnu diplomaciju?Ovo nije iz knjige ali je materijski tono:

Stakleniki plinovi i zagaenja predmetom su globalne geostrategije ublaavanja klimatskih promjena. Glavna prekretnica za klimatske promjene trebao je biti protokol iz Kyota koji je trebalo potpisati barem 55 zemalja. S obzirom da je on bio utemeljen na ekonomskom faktoru odnosno imao je tzv. Kvote isputanja plinova i cijenu za prekoraenje kvota, drave vei zagaivai su poeli trgovati kvotama. SAD nije htio potpisati sporazum (kao najvei zagaiva) jer je kvotnu protumjeru shvatio kao redistribuciju svojih novanih resursa zemljama treeg svijeta (koji su minimalni zagaivai). Multilaterlana diplomacija u ovom sluaju bila je zaduena za regrutiranje zemalja na potpisivanje sporazuma i posljedino dogovaranje sa ostalim zemljama o kvotnoj trgovini. 44. Kakav je opi trend odnosa javne diplomacije i multilateralne diplomacije?Ovo nije iz knjige ali je materijski tono:Posao javne diplomacije jest doprijeti do najirih slojeva populacije upotrebljavajui ono to teoretiar Joseph Nye naziva: soft power - dakle, njena snaga. Soft power temelji se na privlanosti odreene zemlje, nacije, politike i ona pridobiva ljude da ih slijede, da se slau i prihvaaju tu zemlju. U svojoj definiciji javne diplomacije Jan Melissen navodi kako se ciljevi javne diplomacije mogu svesti na etiri toke: 1) javna diplomacija nastoji osigurati potporu za vanjskopolitike ciljeve svoje zemlje preko javnih i neslubenih aktera u inozemstvu 2) nastoji uvrstiti odnose sa stranom javnou koja je suprotstavljena domaoj 3) nastoji postii to veu upuenost i prisnost s odreenom zemljom 4) javna diplomacija temelji se na dijalogu, irokoj suradnji u radu diplomacije, pri emu se ne ustruava uiti od drugih. Multilateralna diplomacija suoava se s jo veim izazovima. Organizacija ujedinjenih naroda koja je 1945. godine imala 51 lanicu, danas ih ima gotovo dvije stotine. U praksi to znai da velika diplomatska tribina, Opa skuptina, na svom dnevnom redu ima sve vie novih tema te da je sve manje vremena za diskusije o odredenim problemima i za iznoenje razliitih miljenja. Svaka drava-lanica moe tijekom zasjedanja Ope skuptine jednom ili dva puta iznijeti svoje poglede na svjetska ili regionalna pitanja, no to svakako nije dovoljno, niti pak omoguava bra rjeenja. Time UN na stanovit nain sve vie postaje klub drava u kojem se diskutira i koji nema velikih mogunosti za djelovanje, barem ne brzo i uinkovito.

45. Do danas je registrirano preko 18000 multilateralnih NGO organizacija to zajedno s poslovnim i politikim organizacijama ini preko 20000 multilateralnih organizacija i govori o procesu multiplikacije meunarodnih aktera i zainteresiranih strana. Kakav je politiki odnos EU prema zainteresiranim stranama za pojedine probleme u nadlenosti EU institucija?Ovo je odgovoreno u pitanju iznad. Politiki odnos EU prema NGO, te poslovnim i politikim organizacijama je teorijska zainteresiranost, odgovornost i obveza pronalaska pravinog rjeenja prema specifinom polju, ali praktini kronini nedostatak vremena za bavljenje problemima u njihovoj nadlenosti zbog svakodnevno rastue koliine aktera i zainteresiranih strana posljedino generira tromost sustava zbog koliine birokracije na emu svi zapravo EU kao organizaciji sad i zamjeraju.

46. Za uspjene multilateralne pregovore uputno je ponaati se (zaokrui): a.) agresivno, b.) asertivno, c.) neasertivno, d.) pasivnob.) asertivno

47. Opiite to je to tehnika pokvarene gramofonske ploe i kako biste je vi koristili u multilateralnim pregovorima oko EU prorauna?Ova tehnika je korisna kada elimo sprijeiti da asertivnost ne postane agresivnost-

48. Da li asertivno ponaanje u multilateralnim pregovorima: a. pomae drugima, b. pomae nama da se osjeamo samopouzdanije, c. koristi nama i drugima, d. ne koristi nikome.c. koristi nama i drugima

49. Najjednostavnije uenje asertivnosti koristi tehniku pokvarene gramofonske ploe, tehniku ponavljanja u raznim situacijama i tehniku _____________(kojeg) ponaanja.prenauiti prenauenog ponaanja (igrati ulogu onoliko dugo dok ponaanje ne postane automatsko

50. Koja su tri osnovna prava u multilateralnom pregovaranju i drugim ivotnim situacijama koja omoguuju asertivno ponaanje? Imamo pravo traiti, imamo pravo odbiti i imamo pravo..

ispraviti neto krivoDodatak za bolje razumijevanje gradiva:SPECIJALIZRANE USTANOVE

Ujedinjenih naroda i meunarodne organizacije povezane s UN su- samostalne organizacije, nisu tijela UN-a ali se njihov rad usklauje i usmjerava u Ujedinjenim narodima. Imaju tri glavna tijela i to Opu skuptinu, izvrni odbor i tajnitvo.

ORGANIZACIJA UN ZA PROSVJETU, ZNANOST I KULTURU (UNESCO)- osnovana 1945. u Londonu s ciljem unapreenja obrazovnog standarda, irenja masovnih komunikacija, poticanja meunarodne suradnje u prosvjeti, znanosti i kulturi, poboljanja ivotnih uvjeta u svijetu. Glavna tijela su Opa konferencija svih drava lanica, Izvrni odbor, Tajnitvo. Sjedite je u Parizu.

SVJETSKA BANKA (WB)- osnovana s ciljem smanjenja siromatva i poboljanja uvjeta ivota u zemljama u razvoju, unapreenjem njihovog gospodarskog i drutvenog standarda, daje zajmove i prua tehniku i strunu pomo. Ukljuuje: a) Meunarodnu banku za obnovu i razvoj- osnovana kao banka koja ne posluje zbog dobitka. Kreditira proizvodne projekte s ciljem unapreenja gosp. rasta u naprednim zemljama u razvoju. Kapital prikuplja od priloga drava lanica, ali i od zarada i priljeva otplata odobrenih kredita. Zajmovi se daju vladama uz to vea osiguranja mogunosti vraanja; b) Meunarodnu udrugu za razvoj- osnovana s ciljem kao i Me. banka za obnovu i razvoj ali je usmjerena na najsiromanije zemlje u razvoju kojima omoguava povoljnije kreditiranje, beskamatno i s duim poekom otplate; c) Meunarodnu financijsku korporaciju- osnovana s ciljem pomaganja gospodarskog razvitka manje razvijenih zemalja, unapreenjem rasta u privatnom sektoru i aktiviranjem stranog i domaeg kapitala u tu svrhu. Njezine lanice moraju biti i lanice Me. banke za obnovu i razvoj i iako je odvojena od banke, koristi se njezinim upravnim i drugim uslugama, d) Agenciju za jamstva meunarodnih ulaganja- pomae zemljama u razvoju u privlaenju i osiguranju stranih investicija; e) Meunarodno sredite za rjeavanje investicijskih sporova-prua usluge arbitrae i mirenja s ciljem poticanja stranih ulaganja u zemljama u razvoju.

FOND ZA POMO DJECI (UNICEF)-osnovan rezolucijom Ope skuptine UN-a 1946 kao privremena ustanova, a 1953. postaje stalan. Fondom upravlja Upravno vijee i ravnatelj kojega imenuje glavni tajnik UN. Sredstva prikuplja od dobrovoljnih priloga drava u novcu, robi ili uslugama.

ORGANIZACIJA SJEVERNOATLANTSKOG UGOVORA (NATO)-stvorena u doba hladnog rata. Osnovana s ciljem jedinstvenog obrambenog sustava te snanog politikog utjecaja i zajedniku sposobnost za otpor protiv oruanog napada. Obvezuje svaku dravu lanicu na zajedniku podjelu rizika i odgovornosti, kao i sudjelovanje u zajednikoj sigurnosti, zahtijevajui od svake lanice da ne preuzima meunarodne obveze koje su suprotne odredbama Ugovora. Bit NATO-a je da se oruani napad na jednu ili vie drava lanica smatra napadom na sve njih. Osnovni cilj je osiguranje slobode, neovisnosti i stabilnosti svojih lanica politikim i vojnim sredstvima sukladno naelima Povelje UN. Temelji se na zajednikim demokratskim vrijednostima i vladavini prava u cilju uspostave i osiguranja pravednog i trajnog mira u Europi. Glavno tijelo je Vijee NATO-a koje se sastaje povremenom. Vijee je diplomatska konferencija koja donosi jednoglasne zakljuke.

EUROPSKA UDRUGA SLOBODNE TRGOVINE (EFTA)- glavni cilj je promicanje gospodarske suradnje izmeu drava lanica, uspostava zone slobodne trgovine industrijskih proizvoda i unapreenje meusobne trgovine poljoprivrednim proizvodima, ukidanje pristojbi i drugih ograniavajuih mjera. Postupno njezine lanice ulaze u Europsku zajednicu odnosno u Europsku uniju te se time gubi znaaj EFTA.

LIGA NARODA- meunarodna organizacija koja je na temelju zamisli predsjednika SAD-a Wilsona osnovana nakon I. svjetskog rata s osnovnim ciljem ouvanja mira.

SREDNJOEUROPSKO PODRUJE SLOBODNE TRGOVINE (CEFTA)-sporazum je potpisan 1992. a stupio je na snagu 1993. Temelji se na naelima funkcioniranja zone slobodne trgovine, a obuhvaa i neka posebna podruja. Izvorne lanice bile su eka, Maarska, Slovaka, Slovenija i Poljska. Otvorena je mogunost primitka drava koje su sa Europskom unijom potpisale sporazum o pridruenom lanstvu.

SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA (WTO)-osnovana s ciljem uspostave institucionalne osnove svjetskog trgovinskog sustava. Glavno tijelo je Ministarska konferencija, Glavno vijee, Tijelo za rjeavanje nesporazuma i Tijelo za reviziju trgovinske politike, pratei odbori te Tajnitvo sa sjeditem u enevi.

VIJEE EUROPE -glavna zadaa je promicanje europskog jedinstva, razvitku kulture, prosvjete, ljudskih prava i drutvenih uvjeta, razvitku parlamentarne demokracije i drugih vrijednosti humanog drutva. Vijee Europe ima tenju irenja lanstva, tj obuhvaanja svih europskih drava. lanice su gotovo sve europske drave.

MEUNARODNE ORGANIZACIJE-osnovna podjela: meunarodne univerzalne organizacije obuhvaaju ili nastoje obuhvatiti sve drave svijeta, kao npr. Ujedinjeni narodi, specijalizirane ustanove UN i pojedine druge meunarodne organizacije, dok meunarodne regionalne organizacije nastoje obuhvatiti pojedine drave obino odreenog podruja. Daljnja podjela: meuvladine (meudravne) lanice drave i nevladine meunarodne organizacije koje nisu osnovane na poticaj drava- meunarodnopravnih subjekata, ve na poticaj udruga ili pojedinaca razliitih dravljanstava. Meunarodne meuvladine organizacije osnivaju se sporazumima drava lanica. Mogu se podijeliti na Ujedinjene narode i njezine specijalizirane ustanove, a to su samostalne meunarodne organizacije koje su sporazumima povezane s UN-om, zatim na meunarodne univerzalne organizacije izvan sustava UN-a i regionalne meunarodne organizacije. Meunarodne nevladine organizacije se utemeljuju se na poticaj udruga ili pojedinaca iz razliitih drava u cilju obavljanja poslova koji nisu u interesu samo jedne drave.

MEUNARODNI SLUBENICI (dunosnici)- fizike osobe koje na temelju odreenog meunarodnog ugovora obavljaju funkcije od meunarodnog znaenja i interesa, u ime i pod nadzorom vie drava, odnosno neke meunarodne organizacije. rad u me. organizaciji je njihovo glavno zanimanje, ne primaju upute izvan te organizacije, iji su ugled i dostojanstvo duni tititi. Za svoj rad su neposredno odgovorni elnicima me. organizacija u kojima su zaposleni i ne smiju prihvaati upute od drugih osoba ili ustanova, to znai niti od drave iji su dravljani. Od me. slubenika, koji su u radnom odnosu kod me. organizacije, razlikuju se predstavnici drava lanica u toj me. organizaciji. Drave lanice na meusobnom principu ravnopravnosti upravljaju radom me. organizacije preko svojih predstavnika u skuptini ili izvrnom vijeu te organizacije.

DIPLOMATSKI PREDSTAVNIK GLASNOGOVORNIK- primarni zadatak je veza s medijima i javnou, tj promidbeno djelovanje. Ima dunost kontinuirano komunicirati s medijima i davati odgovore na njihove upite, obavjetavati domau i stranu javnost te diplomatski zbor o stavovima i potezima vlastite slube vanjskih poslova. Priprema materijale za nastup ministra i drugih visokih diplomatskih dunosnika pred novinarima. Na domaoj razini treba objanjavati i argumentirati vanjsku politiku svoje zemlje koko bi se stvaralo razumijevanje i potpora domae javnosti takvoj vanjskoj politici, dok na meunarodnoj razini treba koristiti svaku odgovarajuu prigodu za afirmacijom svoje zemlje i stvaranja o njoj povoljnog dojma u stranoj javnosti i relevantnim strukturama.

RED PRVENSTVA-vladine organizacije su uvijek u prvenstvu nad nevladinim organizacijama, ali moe doi do iznimaka, npr. davanje prvenstva Meunarodnom crvenom kriu pred nekom vladinom organizacijom. Red prvenstva izmeu me. vladinih organizacija odreuje se tako da su na prvo mjestu UN i njihova tijela i izaslanstva. Nakon UN-a dolaze specijalizirane ustanove UN-a, zatim ostale me. organizacije univerzalne naravi pa regionalne organizacije, te me. nevladine organizacije. Meunarodne vladine organizacije svrstavamo po redu prvenstva na: a) organizacije iz sustava UN-a gdje prvenstvo imaju UN i njezina tijela, b) specijalizirane agencije UN-a iji se meusobni red prvenstva odreuje prema datumu sklapanja ugovora s Ujedinjenim narodima, c) ostale univerzalne me. organizacije ovisno o datumu njihovog osnivanja odnosno o sporazumu, d) regionalne meuvladine organizacije, e) meunarodne nevladine organizacije.

IZGREDI, DEMONSTRACIJE- ispred diplomatskog ili konzularnog predstavnitva prosvjeduje skupina ljudi kako bi izrazila nezadovoljstvo politikom vlade te drave iljateljice. Diplomatskom predstavnitvu ta skupina nastoji uruiti odreeni dokument ili tekst peticije, tj ele razgovarati sa efom ili drugim diplomatskim predstavnikom iz tog predstavnitva. Najee nema reakcije od diplomatskog predstavnitva niti kontakta s predstavnicima demonstranata. Ponekad djelatnik diplomatskog predstavnitva preuzme od prosvjednika peticiju a rijetko doe i do susreta i razgovora dipl. predstavnika s izaslanikom demonstranata. Ponekad demonstracije prerastu u izgrede i fizike napade na prostorije diplomatskog predstavnitva pa i na njegove lanove. Demonstracije se u veini drava moraju na vrijeme najaviti policiji ili drugom odreenom tijelu u dravi primateljici, a drava primateljica je duna poduzeti sve sigurnosne i druge mjere kako bi prosvjedi protekli bez izgreda.

VRSTE MOI1) legitimna mo- vezana za ulogu (npr. profesor-student). Nedostatak jer je ograniena na malu domenu ivota, postoji vjerojatnost revolta ljudi ako se ta mo previe koristi. Prednost- ne mora objanjavati zato neto trai (policajac); 2) mo nagrade- prednosti: motivira da se ostane u odnosu dok ima nagrada, nadgledanje je minimalno, sudionik je motiviran da nas obavijesti o uinjenom. Nedostaci: potrebno je imati dovoljno sredstava za nagrade, koritenje ove moi ne dovodi do internalizacije (prihvaanja kao neto svoje); 3) mo prisile- prednosti: lako se koristi, poveava samopotovanje onih koji je koriste. Nedostaci: slabiji lan u odnosu je motiviran da napusti odnos u kojem je objekt kanjavanja, smanjuje samopotovanje rtve, dovodi do nepovjerenja i konflikata, kratkotrajnog je djelovanja; 4) referentna mo- osniva se na resursu potovanja i/ili ljubavi. Ljudi se s nama identificiraju, osjeaju potovanje i ele ostati s nama. Prednosti: ne zahtijeva nadgledanje, poboljava odnose i socijalnu klimu, dolazi do internalizacije; 5) mo eksperta- prednosti: ne zahtijeva nadgledanje, dolazi do internalitacije. Nedostatak: socijalna mo eksperta organiena je samo na jednu domenu ivota; 6) informacijska mo- prednosti: nezavisna je od izvora informacija, ima dugotrajno djelovanje.

STRATEGIJE- a) strategija razuma: mo eksperta, referentna mo, informacijska mo; b) strategija reciprociteta: mo nagrade, legitimna mo-donekle; c) strategija kazne: mo prisile, legitimna mo (donekle).

DIPLOMACIJA- voenje dravnih poslova na podruju vanjske politike putem slubenih odnosa s drugim dravama i meunarodnim organizacijama. Podrazumijeva sposobnost voenja pregovora s drugim dravama s ciljem zatite interesa njezinih dravljana.

MULTILATERALNA DIPLOMACIJA- viestrana diplomacija. Naziva se i korporacijska. Organizirana suradnja izmeu vie subjekata (3 ili vie sudionika) meunarodnog prava koja se odvija na osnovu prethodno utvrenih pravila i procedura (delegacija na nekom kongresu, zasjedanju, stalna predstavnitva u meunarodnim organizacijama).

CTBTO-pripremna organizacija koja prati svaku nuklearnu eksploziju, sredinja organizacija u Beu.

JEZICI DIPLOMACIJE-latinski- talijanski- francuski engleski

VRSTE DIPLOMACIJA

a) ekonomska diplomacija- se bavi pitanjima ekonomske politike. Ekonomski diplomati prate i izvjetavaju o ekonomskoj politici u stranim zemljama i savjetuju domau vladu kako najbolje utjecati na njih. Vlada eli podrati nacionalni ekonomski razvoj pruanjem podrke svojim poduzeima u obliku poticanja izvoza, pravne pomoi. Pomau poduzeima osnivati podrunice na drugim dritima. Takoer, pruaju podrku stanim poduzeima koja su zainteresirana za ulaganje u pojedine zemlje; b) komercijalna diplomacija- daje potporu domaim poslovnim i financijskim sektorima u pokuaju za ostvarenje gospodarskog i nacionalnog uspjeha. Vaan aspekt je opskrbljivanje informacijama o izvozu i mogunostima ulaganja. Komercijalni diplomati mogli promovirati gospodarske veze kroz savjetovanje i podrku od strane domaih i stranih tvrtki za investicijske odluke; c) korporativna diplomacija- koritenje korporacija radi promicanja vlastite diplomacije drave; d) poslovna diplomacija- s jedne strane se bavi sa zajednicama i skupinama potroaa na lokalnoj razini, a s druge strane s meunarodnom zajednicom. Zbog globalne tvrtke, poslovni diplomata pregovara s vlastima zemlje domaina. Na razini poduzea pomae definirati poslovnu strategiju i politiku u odnosu na oekivanja dionika, provodi bilateralne i multilateralne pregovore, prikuplja i analizira relevantne informacije iz zemlje domaina i meunarodnih organizacija.

SUDIONICI U MULTI. PREGOVARANJU: driveri-pokuavaju druge nagovoriti da prihvate rjeenje; dirigenti-ele slaganje ali polaze od neutralne pozicije; branitelji-zemlje koje brane neki svoj specifini interes; koniari-koe, osigurati da njihova sloboda akcije bude ograniena; kruzeri-u jednom trenutku daju podrku jednoj ideji, ne znaju to ele, esto su neutralni i nikome ne daju glas, suzdrani su.

EUROPSKA UNIJA- predstavlja najvaniju europsku integraciju. Jedinstvena nadnacionalna integracija europskih drava okupljenih zbog zajednikog promicanja mira i prosperiteta te gospodarske, politike, kulturne i ukupne drutvene suradnje. Uspostavljena je 1.11.1993. Ugovorom iz Maastrichta koji je potpisan 7.2.1992. Osnovne vrijednosti na kojima se temelji razvitak EU: osiguranje trajnog mira, sloboda, jednakost, jedinstvo, solidarnost i gospodarska i socijalna stabilnost i sigurnost. Pravni izvori EU dijele se na primarne i sekundarne. Primarni obuhvaaju temeljne ugovore o osnivanju, zajedno s pripadajuim aneksima, protokolima, ugovore o pristupanju novih drava lanica. Sekunarne izvore stvaraju ustanove EU na temelju ovlasti dobivenih iz ugovora o osnivanju. Ti izvori obuhvaaju meunarodne ugovore sklopljene s treim dravama, kao i konvencije potpisane izmeu drava lanica EU. Pravni akti EU dijele se na: uredbe-koje su akti ope primjene pravno obvezujui za sve drave lanice; upute-koje predstavljaju pravno obvezujue akte glede odreivanja ciljeva i rokova njihova ostvarenja; odluke- kao pravne akte obvezujue samo za one kojima su upueni; preporuke i miljenja- kao pravno neobvezujue akte koji samo sugeriraju smjernice za postupanje odnosno rjeavanje odreenih pitanja.

GLAVNA TIJELA EU- a) Europski parlament- predstavniko tijelo stanovnika EU koje ima ulogu osiguranja demokratske rasprave i nadzor odluivanja. Daje miljenja, ima pravo nadzora Komisije, ali ne i Vijea. Vijee konzultira Parlament kod donoenja vanih odluka, ali ne mora uvaiti njegovo miljenje; b) Vijee EU- vrhovno zakonodavno tijelo EU koje donosi odluke kao jedinstvena institucija. Usuglaava opu gospodarsku politiku u dravama lanicama, usvaja zakonodavne akte EU, kao i meunarodne sporazume o kojima pregovara Komisija. Odluke se donose jednoglasno ili obinom veinom, kada svaka drava lanica ima jedan glas ili kvalificiranom veinom, kada se glasovi drava lanica ponderiraju; c) Predsjednitvo Vijea- mijenja se svakih 6 mjeseci prema naelu rotacije drava lanica. Drava lanica koja trenutno predsjeda Vijeem predsjeda i drugim sastancima razliitih odbora i komisija te utvruje njihov dnevni red; d) Europka komisija- kljuna ustanova EU. Skrbi da se propisi koje je usvojilo Vijee EU pravilno provode u praksi. U pojedinim me. organizacijama zastupa EU s polazita zatite interesa Unije u cjelini. U pojedinim segmentima provodi zakonodavstvo EU npr po pitanju prorauna EU, prava konkurencije; e) Europski sud pravde- vrhovni sud EU. Jedna od temeljnih ovlasti je mogunost intervencije ako drava lanica ne ispunjava svoje obveze iz Ugovora o EU, pri emu ima ovlas izricanja sankcija u obliku financijske kazne; f) Europski revizijski sud- nadzire financijsko stanje u organizaciji EU, tj nadzire prihode i rashode EU te dodjelu proraunskih sredstava. Sjedite je u Luksemburgu.